Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Prijedlogu iskaza o procjeni učinaka propisa

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Mirela Ganza NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 143. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Prihvaćen Primljeno na znanje.
2 Matica hrvatskih sindikata NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. Mogućnost da zdravstveni radnik prenese pravo na obavljanje zdravstvene djelatnosti na drugog zdravstvenog radnika protivna je svim načelima na kojima počiva sustav javnog zdravstva. Prihvaćen Briše se članak 63. i članak 64. Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti.
3 Poliklinika Medikol NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 44. Članak 44. Mreža - generalni komentar za mrežu javne zdravstvene službe jest da je istu potrebno redefinirati. Prihvaćen Mreža javne zdravstvene službe definirana je odredbama članaka 44. i 45.
4 ISTARSKI DOMOVI ZDRAVLJA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. Ako se odlaskom u mirovinu ordinacija naslijedi ili proda najboljem ponuđaču , postavlja se i pitanje gdje će se vratiti doktori koji se trenutno nalaze na specijalizacijama? Posebno oni na specijalizacijama financiranih iz sredstava europskih fondova koje , a koje su dodjeljivane prema Planu specijalizacija. Isti je rađen na temelju odlaska doktora u mirovinu i prestanka koncesija. Većina doktora na specijalizaciji nije imala ordinaciju u DZ, a morali su dobiti Ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Prihvaćen Briše se članak 63. i članak 64. Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti.
5 Ivanka Ostroški NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 124. Stavak 2. alineja 5. ovog članka treba glasiti: zapošljavanje u radnom odnosu visokokvalificiranih radnika s najmanje jednom trećinom zdravstvenih radnika zaposlenika kliničke ustanove koji imaju znanstvena ili znanstveno - nastavna zvanja na fakultetu koji provodi studij medicine, dentalne medicine, farmacije i/ili medicinske biokemije i laboratorijske medicine, te najmanje dva zdravstvena radnika u znanstveno-nastavnom zvanju docenta, izvanrednog profesora, redovitog profesora u trajnom ili u naslovnom zvanju. Prihvaćen Primljeno na znanje.
6 HGK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 39. Zajednica zdravstvenog turizma HGK smatra bitnim u definiciji zdravstvenog turizma naglasiti pružanje i zdravstvene i turističke usluge koje su sastavni dio zdravstvenog turizma te da se definira i korisnik usluge kao turist kako bi se isti razlikovao od korisnika zdravstvenog sustava RH, te slijedom navedenog da , uz navedeno, u definiciji zdravstvenog turizma integrira i slijedeće: Zdravstveni turizam uključuje: lječilišni turizam, medicinski turizam, medicinski wellness i wellness. Lječilišni turizam oblik je zdravstvenog turizma u okviru kojeg se stručno i kontrolirano koriste prirodni ljekoviti činitelji u cilju liječenja, očuvanja i unapređenja zdravlja te poboljšanja kvalitete života. Metode i postupci korištenja prirodnih ljekovitih činitelja uredit će se posebnim Pravilnikom. Medicinski turizam je oblik zdravstvenog turizma u okviru kojeg se primarno provode medicinski dijagnostički i terapijski postupci u okviru specijalističko-konzilijarnih usluga i bolničkog liječenja. Obuhvaća postupke dentalne medicine, estetske kirurgije, operacijske postupke, kirurške zahvate, dijagnostičke pretrage, terapeutske postupke i rehabilitaciju. Medicinski wellness podrazumijeva organizirano provođenje preventivno-zdravstvenih programa u svrhu prevencije bolesti te očuvanja i unapređenja zdravlja. Metode i postupci medicinskog wellnessa uključuju metode wellnessa, fitnesa, fizikalne rehabilitacije, estetske tretmane te postupke integralne, komplementarne i tradicionalne medicine. Metode medicinskog wellnessa uredit će se posebnim Pravilnikom. Prihvaćen Zdravstveni turizam jest specifičan oblik pružanja zdravstvenih usluga u turizmu u okviru kojeg se koriste dijagnostički i terapijski postupci, postupci medicinske rehabilitacije, prirodni ljekoviti činitelji, provode preventivno-zdravstveni programi uz multidisciplinaran tim, a sve u cilju liječenja, očuvanja, poboljšanja zdravlja i unaprjeđenja kvalitete života. Metode i postupci pojedinog oblika zdravstvenog turizma će biti uređeni posebnim pravilnikom kojeg donosi Ministar.
7 Hrvatska komora fizioterapeuta NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Şlažemo se i podržavamo prijedlog Hrvatske liječničke Komore da se u članku 155. stavku 2. briše druga rečenica koja glasi: "Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja." Obrazloženje: Zdravstveni radnici su isključivo radnici čije je temeljno obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a kako je to i navedeno u članku 31. ovog prijedloga zakona. Ostali stručnjaci su zdravstveni suradnici, a koje je potrebno izjednačiti u pravima s zdravstvenim radnicima, a nikako iste proglašavati zdravstvenim radnicima. Zdravstvene suradnike predlažemo regulirati u zasebnom stavku. NE slažemo se s prijedlogom HLZ-a da se uvrsti edukacijski rehabilitator kao zdravstveni radnik. Edukacijski rehabilitaotori su učitelji u razrednoj nastavi za djecu s posebnim potrebama i spadaju u društveno humanističke znanosti. U niti jednoj zemlji EU oni nisu propisani kao zdravstveni radnici.Ranu intervenciju u rehabilitaciji provode isključivo fizioterapeuti a sukladno prethodno utvrđenoj dijagnozi od liječnika odgovarajuće specijalnosti. Ranu intervenciju koju edukacijski rehabilitatori nazivaju da spada u njihovu djelatnost i koju su obavljali u školama i udrugama bez prethodno utvrđene liječničke dijagnoze i bez nadležnosti doktora medicine odgovarajuće specijalnosti je veoma veliki rizik, a o čemu su se očitovali specijalisti odgovarajuće specijalnosti MIZ-u te je stoga inicijalno i izbačeno iz popisa zdravstvenih radnika. Poglavito što edukacijski rehabilitatori imaju svoju Komoru koja nije pod ingirencijom Ministarstva zdravstva i sami sebi pripisuju ovlasti djelokruga rada. Smatramo da se je olako prišlo ka dodavnju novih zanimanja u zdravstvene radnike što može imati nesagledive posljedice. Prihvaćen Primljeno na znanje.
8 Krapinsko-zagorska županija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 64. Ovakav prijedlog smatramo neprihvatljivim. Predlažemo brisati članak. Prihvaćen Briše se članak 63. i članak 64. Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti.
9 Krapinsko-zagorska županija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. Ovakav prijedlog smatramo neprihvatljivim. Predlažemo brisati članak. Sporno je kako bi „ordinacije“ koje se već sada daju po povlaštenim cijenama u zakup uskom krugu privilegiranih ljudi, isti dobili u trajno korištenje, gotovo vlasništvo, a iste su uglavnom građene samodoprinosom svih ljudi s određenog područja, sredstvima lokalne zajednice i domova zdravlja. Tko bi održavao infrastrukturu objekata, same objekte, osiguranje istih i sve ostalo što ide uz to? Nadalje, opće je poznata činjenica da kada zakupac ili koncesionar odlazi u mirovinu, zdravstvena ustanova, u pravilu, u svaku od tih ordinacija ulaže znatna sredstva, kako bi ista ispunjavala osnovne uvjete za rad glede prostora i opreme. U većini ordinacija u zakupu i koncesiji nalazi se namještaj i medicinska oprema stara dvadesetak i više godina. Na koji način bi se prijenosom obavljanja zdravstvene djelatnosti osigurala bolja dostupnost primarne zdravstvene zaštite? Smatramo da prekidom zakupa ili koncesije, ordinacija se treba vratiti u sklop zdravstvene ustanove, a zdravstveni djelatnik sukladno članku 47. Prijedloga nacrta mogu zatražiti ponovno odobrenje za obavljanje privatne prakse, ako to žele i na način propisan Zakonom. Ako ništa drugo to bi bilo pravednije u odnosu na druge zdravstvene radnike (specijaliste u bolnicama i dr.), kao i građane koji su izdvajanjem iz svojih plaća gradili navedene objekte u kojima se nalaze „ordinacije“. Postavlja se i pitanje, ako će većina doktora raditi u „ordinacijama“, a moći će zaposliti doktora da nastavi s radom nakon prestanka rada, gdje će se vratiti doktori koji se trenutno nalaze na specijalizacijama. Posebno se to odnosi na specijalizacije financirane iz sredstava europskih fondova koje će završiti 2023. godine, a koje su dodjeljivane prema Planu specijalizacija. Isti je rađen na temelju odlaska doktora u mirovinu i prestanka koncesija. Većina doktora na specijalizaciji nije imala ordinaciju u domu zdravlja, a morali su dobiti Ugovora o radu na neodređeno vrijeme. U Domu zdravlja Krapinsko-zagorske županije takvih je 11, povrh još 6 koji se također nalaze na specijalizaciji. Postavlja se pitanje da li ova odredba predstavlja mogućnost „prodaje prakse“ i što se u tom slučaju prenosi: osiguranici, oprema (možebitno da je oprema koju je zdravstveni radnik koristio oprema doma zdravlja), pravo na korištenje prostora? Kako će se u tim okolnostima zaposliti mladi liječnik koji nema sredstava da „kupi“ ordinaciju? Iz toga proizlazi da mladim liječnicima nije omogućena ravnopravna dostupnost zapošljavanja koja je zajamčena i Ustavom Republike Hrvatske. Prihvaćen Prihvaćen.
10 Dom zdravlja Čakovec NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. Pitanje je što će se desiti sa ordinacijom i pacijentima u slučaju da nema takvog prijenosa kakav se navodi u st. 2. ovog članka. Da li tada ordinaciju preuzimaju domovi zdravlja? Prihvaćen Briše se članak 63. i članak 64. Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti. U slučaju prestanka rada izabranoga doktora u ordinaciji pacijenti imaju pravo slobodnog izbora novog doktora prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, a rad ordinacije preuzima dom zdravlja.
11 Ana Helena Lukšić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. U potpunosti podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Prihvaćen Primljeno na znanje.
12 Suzana Posavčević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. Baš kao i u članku 51. Zakona, prevelike ovlasti dane županima i gradonačelniku grada Zagreba s nedefiniranim kriterijima o davanju suglasnosti o prenošenju ordinacija. Ostavlja se prostor za manipulaciju baš kao što se sada nekim kolegama dopušta rad preko 65 godina starosti, a drugima ne. Kriteriji moraju biti jasni i već sad definirani u Zakonu. Prihvaćen Briše se članak 63. i članak 64. Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti.
13 Darko Takač NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. U članku 50. u stavku 2. predlaže se dodati alineja 3. koja glasi: - „ﬤmišljenje nadležne Komore o stručnoj opravdanosti osnivanja privatne prakse“ OBRAZLOŽENJE: Komore zbog stalnog uvida u stanje zdravstvene djelatnosti iz svoje strukovne nadležnosti te kontakta sa članstvom i pacijentima mogu stručno procijeniti potrebu za organiziranjem i dostupnošću zdravstvene skrbi te potrebu dodatnih zdravstvenih timovima na određenom području. Prihvaćen Prihvaćen.
14 Ivana Horvat, KBC Zagreb NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. Članak 50. Predlažem da se dopuni članak stavak 2. na način da se doda alineja 3. koja glasi: „- mišljenje nadležne Komore o stručnoj opravdanosti osnivanja privatne prakse“ Obrazloženje: Strukovne komore u zdravstvu imaju uvid u stvarno stanje na određenom području, te su kao i dosad vrijedan izvor informacija te kao takve morale bi biti uključene u procjenu potreba i poboljšanje organizacije zdravstvenog sustava odoređenog područja. Kako je zdravstvena zaštita djelatnost od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku smatramo kako nije uputno osnivanje privatnih praksi ostaviti zakonima tržišta jer bi to moglo dovesti do nereda u sustavu zdravstvene zaštite RH. Prihvaćen Prihvaćen.
15 Ivana Maradin NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. Članak 50. stavak 2. predlažem dodati „mišljenje nadležne Komore nositelja tima o opravdanosti osnivanja privatne prakse″ Obrazloženje: mišljenje struke od izuzetne je važnosti u ovom segmentu. Prihvaćen Prihvaćen.
16 Marija Vinković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. Predlaže se u članku 50. u stavku 2. dodati alineju 3. koja glasi: „mišljenje nadležne Komore o opravdanosti osnivanja privatne prakse“ OBRAZLOŽENJE: komore kao strukovne organizacije zbog stalnog kontakta sa članstvom i pacijentima mogu kao i do sada procijeniti potrebu za organiziranjem zdravstvene skrbi na određenom području. Prihvaćen Prihvaćen.
17 Hrvatska udružba obiteljske medicine NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 64. ČLANAK 63. I ČLANAK 64. JE POTREBNO BRISATI jer kako će netko prenijeti posao u javnoj službi na nekog drugog (najdrastičniji primjer i usporedba je da li predsjednica RH može na nekoga (supruga ili sina) prenijeti obavljanje svoje djelatnosti). Nitko ne spori privatno vlasništvo nad prostorom i opremom, ali ugovor sa HZZO-om je javna služba od posebnog državnog interesa i ona se ne smije prenositi. Prihvaćen Briše se članak 63. i članak 64. Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti.
18 Hrvatska udružba obiteljske medicine NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. ČLANAK 63. I ČLANAK 64. JE POTREBNO BRISATI jer kako će netko prenijeti posao u javnoj službi na nekog drugog (najdrastičniji primjer i usporedba je da li predsjednica RH može na nekoga (supruga ili sina) prenijeti obavljanje svoje djelatnosti). Nitko ne spori privatno vlasništvo nad prostorom i opremom, ali ugovor sa HZZO-om je javna služba od posebnog državnog interesa i ona se ne smije prenositi. Prihvaćen Briše se članak 63. i članak 64. Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti.
19 Aleksandra Maravić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. Podržavam prijedlog dopune ovog članka u točki (2): -mišljenje nadležne Komore o opravdanosti osnivanja privatne prakse Objašnjenje: Mislim da je u općem interesu da se ne zaobilazi mišljenje struke pri procjeni potreba za poboljšanje organizacije zdravstvenog sustava određenog područja. Prihvaćen Prihvaćen.
20 GRAD ZAGREB NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 67. Grad Zagreb Gradski ured za zdravstvo Savjet za zdravlje Grada Zagreba Članak 67. stavak 2: zdravstvenim radnicima u mreži javne zdravstvene službe pravo na obavljanje privatne prakse po sili zakona prestaje kad navrše 70 godina. Odredba stavlja u povlašteni položaj zdravstvene radnike koji rade u mreži javne zdravstvene službe u privatnoj praksi od zdravstvenih djelatnika koji rade u mreži javne zdravstvene službe u okviru poliklinika, bolnica i drugih javnih zdravstvenih ustanova na koje se primjenjuje Zakon o radu i moraju po sili zakona u mirovinu sa 65 godina. Prihvaćen Prihvaćen.
21 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 95. U članku 95. stavku 1. alineja 1. iza riječi "primjenu" predlažemo dodati riječ "etičkih". Obrazloženje: Etičko povjerenstvo već svojim nazivljem ukazuje kako se bavi etikom i deontologijom. Etika i deontologija nisu sinonimi već se nadopunjuju. Prihvaćen Prihvaćen.
22 Dom zdravlja Zagreb-Centar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 67. Članak 67. stavak 2: zdravstvenim radnicima u mreži javne zdravstvene službe pravo na obavljanje privatne prakse po sili zakona prestaje kad navrše 70 godina. Odredba stavlja u povlašteni položaj zdravstvene radnike koji rade u mreži javne zdravstvene službe u privatnoj praksi od zdravstvenih djelatnika koji rade u mreži javne zdravstvene službe u okviru poliklinika, bolnica i drugih javnih zdravstvenih ustanova na koje se primjenjuje Zakon o radu i moraju po sili zakona u mirovinu sa 65 godina Smatramo neosnovanim uvoditi diskriminatorne odredbe u Zakon te je navedeno potrebno uskladiti. Prihvaćen Prihvaćen.
23 Dom zdravlja Zagreb-Centar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. Članak 63. stavak 3. zdravstveni radnik može prenijeti pravo na obavljanje zdravstvene djelatnosti koju obavlja u ordinaciji na drugog zdravstvenog radnika. alineja 3.: Uz zahtjev za prijenos obavljanja zdravstvene djelatnosti u ordinaciji zdravstveni radnik je obvezan dostaviti suglasnost župana odnosno gradonačelnika Utvrđuje se obveza gradonačelnika o davanju suglasnosti bez jasnih kriterija, a istovremeno gradonačelnik ne odlučuje niti u jednom segmentu o otvaranju ordinacija. Navedeno smatramo neutemeljenim. Nadalje, u zakonu nema odredbi kojima se regulira raspolaganje prostorom koji je koristio zdravstveni radnik koji želi prenijeti pravo na obavljanje zdravstvene djelatnosti i koji je u vlasništvu doma zdravlja već se presumira da prijenosom prava na obavljanje djelatnosti na drugu osobu dolazi do prijenosa prava raspolaganja ranije korištenog prostora. Slijedom navedenog smatramo potrebnim uvjete uskladiti s propisanim uvjetima u članku 47. ovog Nacrta Prihvaćen Briše se članak 63. i članak 64. Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti.
24 Ines Vukasović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. U stavku 2) predlaže se dodati: „mišljenje nadležne Komore nositelja tima o opravdanosti osnivanja privatne prakse“ Pojašnjenje: Strukovne komore u zdravstvu imaju uvid u stanje na određenom području, te bi morale biti uključene u procjenu potreba i poboljšanje organizacije zdravstvenog sustava odoređenog područja. Kako je zdravstvena zaštita djelatnost od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku smatramo kako nije uputno osnivanje privatnih praksi ostaviti samo zakonima tržišta. Prihvaćen Prihvaćen.
25 HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. predlaže da se dopuni članak 50. stavak 2. na način da se doda alineja 3. koja glasi: „- mišljenje nadležne Komore o stručnoj opravdanosti osnivanja privatne prakse“ Obrazloženje: Strukovne komore u zdravstvu imaju uvid u stvarno stanje na određenom području, te su kao i dosad vrijedan izvor informacija te kao takve morale bi biti uključene u procjenu potreba i poboljšanje organizacije zdravstvenog sustava odoređenog područja. Kako je zdravstvena zaštita djelatnost od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku smatramo kako nije uputno osnivanje privatnih praksi ostaviti zakonima tržišta jer bi to moglo dovesti do nereda u sustavu zdravstvene zaštite RH. Prihvaćen Prihvaćen.
26 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 42. Na kraju stavka 3. predlažemo brisati točku i dodati riječi ", uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnih komora." Obrazloženje: Prethodno pribavljeno mišljenje osniva se na činjenici kako komore vode registre svojih članova i kao takvo mogu doprinijeti razvoju nacionalnog registra pružatelja usluga. Iza stavka 3. predlažemo dodati novi stavak 4. koji glasi: Ako tijelo iz stavka 3. ovoga članka u roku od 30 dana od dana kada je zatraženo, ministru ne dostavi mišljenje iz stavka 1. ovoga članka, smatra se da je dalo pozitivno mišljenje.” Obrazloženje: Ovim dodatnim stavkom osigurava se promptno rješavanje problema dostave mišljenja. Prihvaćen Članak 42. stavak 3. propisuje se da će ministar pravilnikom propisati način vođenja Nacionalnog registra uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnih komora, što znači da će komore biti uključene u navedeni proces i da će imati priliku istome pridonijeti u svrhu iznalaženja najboljih rješenja.
27 Hrvatsko društvo nutricionista i dijetetičara NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Poštovani, Strukovno udruženje Hrvatsko društvo nutricionista i dijetetičara podržava sadržaj članka 155. Dugi niz godina naša su nastojanja usmjerena ka priznavanju naše profesije u zdravstvenom sustavu. Najviše se borimo svakodnevnim predanim radom u multidisciplinarnom okruženju. Zdravstvena djelatnost je multidisciplinarna i duhu novoga doba tako je treba i njegovati. Tijekom protekla dva desetljeća značaj nutricionizma u zdravstvu u velikom je porastu u Republici Hrvatskoj. U sustavu je zaposlen mali broj stručnjaka koji su svojom predanošću i interesom za područje uspjeli ukazati na neophodan segment savjetovanja o prehrani, dijetoterapije i kliničke prehrane za uspješno liječenje bolesnika. Nutricionisti se prirodno ubrajaju zdravstvene profesije jer doista sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja te rade u raznim ambulantama i savjetovalištima, dnevnim bolnicama, a nerijetko su uključeni i u konzilijarnu djelatnost. Od 1.srpnja 2017. usvojene su šifre HZZO-a za dijagnostičko-terapijske postupke koje se odnose na prvi pregled i kontrolni pregled nutricionista što ukazuje na prepoznavanje djelatnosti nutricionista u zdravstvenom sustavu. Smatramo kako je u ovome trenutku nužno snažnije prepoznavanje profesije nutricionista u zdravstvenom sustavu, kako bi se DTP šifre mogle u konačnici povezati s djelatnicima koji navedene postupke i provode. Doc.dr.sc. Darija Vranešić Bender, predsjednica Hrvatskog društva nutricionista i dijetetičara Prihvaćen Primljeno na znanje.
28 Sandra Drmić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. Članak 50. Stavak 2 dodati točku „mišljenje nadležne Komore nositelja tima o opravdanosti osnivanja privatne prakse“ Objašnjenje: važno zbog stručnog mišljenja o potrebi osnivanja dodatnih zdravstvenih timova na određenom području. Prihvaćen Prihvaćen.
29 Hrvatska komora medicinskih sestara NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 95. U stavku 1. alineja 1. članka 95. iza riječi „primjenu“ dodaju se riječi „etičkih i“ Prihvaćen Prihvaćen.
30 Hrvatska komora medicinskih sestara NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 60. U stavku 1. članka 60. Iza riječi „završenim“ dodaju se riječi „integriranim specijalističkim stručnim“ Prihvaćen Primljeno na znanje.
31 Nezavisni hrvatski sindikati NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. Osim privatizacije sustava PZZ-a prijedlogom novog Zakona uvodi se i sustav nasljeđivanja ordinacija, što dodatno potvrđuje tezu o nedopustivosti ovakvog rješenja. Naime, budući da se radi o sustavu javnog zdravstva, odnosno javnoj službi, protuustavno je i protuzakonito predlagati rješenja prema kojima bi liječnik koji obavlja privatnu praksu u ordinaciji mogao odrediti svog nasljednika, jer javna služba mora biti dostupna svim hrvatskim građanima pod jednakim uvjetima! Ovakvim rješenjem veliki dio radnika stavljen je u nejednak položaj. Prakse financirane javnim novcem moraju biti javno dostupne, a ne osigurane tek uskom krugu povlaštenih. Ovakvo rješenje ukazuje na to da se predlagatelj vodi načelima privatnog poduzetništva te kako je zamjena javnog zdravstva privatnim na razini PZZ-a završena. Samo je pitanje hoće li se tu stati, jer se ovim postupkom, pravdanim željom za ispravljanje nejednakosti liječnika unutar sustava PZZ-a, u sljedećoj fazi otvara prostor za propitivanje i možebitno „ispravljanje“ nejednakosti u odnosu na bolničke liječnike. Prihvaćen Briše se članak 63. i članak 64. Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti.
32 Hrvatska zajednica županija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. Članak 63. stavak 1. propisuje pravo zdravstvenog radnika da može prenijeti obavljanje zdravstvene djelatnosti koju obavlja u ordinaciji na drugog zdravstvenog djelatnika. Nejasno je tko preuzima tim odnosno pravo na obavljanje zdravstvene djelatnosti u Mreži koju obavlja zdravstveni radnik u ordinaciji, ako on nije prenio pravo ni na koga niti zaposlio zdravstvenog radnika (najmanje jednu godinu) u svojoj ordinaciji. Potrebno je jasno definirati tko iz Mreže može nastaviti rad u toj ordinaciji i temeljem koje procedure te tko oprema takvu ordinaciju. U stavku 2. također nije jasno što se događa u slučaju da nema takvog zdravstvenog radnika. Stavkom 3. propisana je obveza župana odnosno gradonačelnika o davanju suglasnosti bez jasnih kriterija, a istovremeno župan odnosno gradonačelnik ne odlučuje niti u jednom segmentu o otvaranju ordinacija. Prihvaćen Prihvaćen.
33 Zagrebačka županija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. U članku 63. potrebno je definirati pod kojim kriterijima će biti omogućen pravedan (svim liječnicima jednake šanse) i transparentan (javni natječaj) prijenosa prava na obavljanje zdravstvene djelatnosti koju obavlja u ordinaciji na drugog zdravstvenog radnika. Prihvaćen Briše se članak 63. i članak 64. Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti.
34 Josipa Periša NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. U potpunosti se slažem s komentarom Lorene Honović:   "Članak 50. U stavku 2) predlaže se dodati: „mišljenje nadležne Komore nositelja tima o opravdanosti osnivanja privatne prakse“ Pojašnjenje: Ovo se do sada pokazalo kao dobra praksa. Svima bi trebalo biti u interesu da mišljenje struke pomogne u procjeni potreba i poboljšanju organizacije zdravstvenog sustava određenog područja." Prihvaćen Prihvaćen.
35 Gordana Juričić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. Članak 50. u stavak 2 dodati točku „mišljenje nadležne Komore nositelja tima o opravdanosti osnivanja privatne prakse“ Obrazloženje: važno zbog stručnog mišljenja o potrebi osnivanja dodatnih zdravstvenih timova na određenom području. Prihvaćen Prihvaćen.
36 Virovitičko-podravska županija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. Članke 63 i 64 brisati Obrazloženje: Zdravstveni radnik koji obavlja zdravstvenu djelatnost ne može prenijeti svoju djelatnost na nikoga jer se radi o javnih službama koje obavljaju djelatnosti od općeg društvenog interesa. Zdravstvena djelatnost obavlja se osobnim radom pod uvjetima i na način propisan zakonom te je na taj način neprenosiva. Također nije decidirano navedeno da li se radi o ordinacijama u Mreži, a čime se dalje otvaraju pitanja organiziranja rada ordinacija ukoliko je ista u Mreži, a nositelj nije prenio pravo na drugog zdravstvenog radnika. Tko, kada, kako, s kim i čim će osiguravati zbrinjavanje pacijenata iz navedene ordinacije dok se ne riješi pravni status iste. Tko preuzima tim, odnosno pravo na obavljanje zdravstvene djelatnosti u Mreži koju obavlja zdravstveni radnik u ordinaciji ako on nije prenio pravo ni na koga. Tko dakle, može nastaviti rad u toj ordinaciji iz Mreže i temeljem koje procedure? Koja su rješenja organiziranja rada u ordinacijama u slučajevima iz članka 67. ovog Zakona? Prihvaćen Prihvaćen.
37 Magdalena Perić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. Stavak (1) riječi „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“. Prihvaćen Primljeno na znanje.
38 Stjepan Topolnjak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. zdravstveni radnik koji obavlja zdravstvenu djelatnost ne može prenijeti svoju djelatnost na nikoga. U javnim se službama za obavljanje djelatnosti zasniva radni odnos sklapanjem ugovora ali ne kupoprodajnim. Javne službe neprenosive. Ovo je protuzakonita odredba. Zdravstvena djelatnost obavlja se osobnim radom pod uvjetima i na način propisan zakonom i ne prenosi se i ne prodaje. Zdravstvena djelatnost nije roba, jer ni pacijenti nisu samo kartoni da ih netko prenosi i prodaje. Prihvaćen Briše se članak 63. i članak 64. Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti.
39 Domagoj Križaj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 94. urediti ograničenja Ravnatelj kao i njegovi zamjenik odnosno pomoćnici ne može biti osoba koja: – nije državljanin Republike Hrvatske, – je članovi političkih stranaka, – je osuđena ili se protiv nje vodi kazneni postupak za kazneno djelo koje se progoni po službenoj dužnosti, – je osuđena ili se protiv nje vodi postupak za prekršaj s obilježjem nasilja ili za teži prekršaj za koji je propisana kazna zatvora. Prihvaćen Primljeno na znanje.
40 požeško-slavonska županija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. (1) Zdravstveni radnik iz čl. 50. st.3. ovoga Zakona može prenijeti pravo na obavljanje zdravstvene djelatnosti koju obavlja u ordinaciji na drugog zdravstvenog radnika. Tko preuzima tim odnosno pravo na obavljanje zdravstvene djelatnosti u Mreži koju obavlja zdravstveni radnik u ordinaciji ako on nije prenio pravo ni na koga niti zaposlio najmanje na 1. g. zdravstvenog radnika u svojoj ordinaciji s obzirom da to može ali niti ne mora napraviti. Tko dakle, može nastaviti rad u toj ordinaciji iz Mreže i temeljem koje procedure? Također, tko i za čiji račun oprema takvu ordinaciju? Pr. ako je preuzme i opremi DZ te zaposli liječnika, a on odmah potom zatraži Zahtjevom Rješenje za ordinaciju što je sa opremom? (2) Zahtjev za izdavanje rješenja kojim se odobrava prijenos obavljanja zdravstvene djelatnosti u ordinaciji ministarstvu podnosi zdravstveni radnik na kojeg se prenosi to pravo. Kao i naprijed - što je sa ordinacijom ako takvog zdravstvenog radnika nema? Prihvaćen Briše se članak 63. i članak 64. Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti. U slučaju prestanka rada izabranoga doktora u ordinaciji pacijenti imaju pravo slobodnog izbora novog doktora prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, a rad ordinacije preuzima dom zdravlja.
41 SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. Članak 63. (1) Zdravstveni radnik iz članka 50. stavka 3. ovoga Zakona može prenijeti pravo na obavljanje zdravstvene djelatnosti koju obavlja u ordinaciji na drugog zdravstvenog radnika. Tko preuzima tim odnosno pravo na obavljanje zdravstvene djelatnosti u Mreži koju obavlja zdravstveni radnik u ordinaciji ako on nije prenio pravo ni na koga niti zaposlio najmanje na 1g. zdravstvenog radnika u svojoj ordinaciju obzirom da to može ali niti ne mora napraviti. Tko dakle, može nastaviti rad u toj ordinaciji iz Mreže i temeljem koje procedure ? Također, tko i za čiji račun oprema takvu ordinaciju ? Pr. ako je preuzme i opremi DZ te zaposli liječnika, a on odmah potom zatraži Zahtjevom Rješenje za ordinaciju što je sa opremom? (2) Zahtjev za izdavanje rješenja kojim se odobrava prijenos obavljanja zdravstvene djelatnosti u ordinaciji ministarstvu podnosi zdravstveni radnik na kojeg se prenosi to pravo. Kao i naprijed – što je sa ordinacijom ako takvog zdravstvenog radnika nema ? (3) Uz zahtjev iz stavka 2. ovoga članka zdravstveni radnik obvezan je ministarstvu podnijeti: ◊ ugovor o prijenosu prava na obavljanje zdravstvene djelatnosti u ordinaciji ovjeren kod javnog bilježnika ◊ dokaz da je zdravstveni radnik najmanje godinu dana radio u radnom odnosu kod zdravstvenog radnika koji prenosi pravo na obavljanje zdravstvene djelatnosti ◊ suglasnost župana, odnosno gradonačelnika Grada Zagreba, o opravdanosti prenošenja prava na obavljanje zdravstvene djelatnosti u ordinaciji izdana na temelju prethodno pribavljenog pozitivnog mišljenja Zavoda ◊ dokaz o osiguranju utvrđenog broja opredijeljenih osiguranih osoba Zavoda za djelatnosti propisanim općim aktima Zavoda ◊ dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članka 47., odnosno članka 49. ovoga Zakona. (4) Ministarstvo donosi rješenje iz stavka 2. ovoga članka u roku od 30 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva. (5) Rješenjem iz stavka 4. ovoga članka utvrđuje se dan početka obavljanja privatne prakse zdravstvenog radnika na kojeg se prenosi pravo na obavljanje zdravstvene djelatnosti u ordinaciji. (6) Pravo na obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenog radnika koji to pravo prenosi prestaje danom koji prethodi danu početka rada zdravstvenog radnika iz stavka 5. ovoga članka. (7) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. Prihvaćen Briše se članak 63. i članak 64. Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti. U slučaju prestanka rada izabranoga doktora u ordinaciji pacijenti imaju pravo slobodnog izbora novog doktora prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, a rad ordinacije preuzima dom zdravlja.
42 Alen Stojanović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. Stavak 3 podstavak 3 - brisati. Ordinacija koja je predmet prijenosa je već postojeća i ne mijenja lokaciju, dakle ne mijenja se mreža niti dostupnost do tadašnje zdravstvene usluge. Odobrenje Zavoda i Ministra je jedino što ima neke logike u cijeloj ovoj priči. Prihvaćen Briše se članak 63. i članak 64. Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti.
43 Dom zdravlja Krapinsko-zagorske županije NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. Nije nam jasno kako bi „ordinacije“ koje se već sada daju po povlaštenim cijenama u zakup uskom krugu privilegiranih ljudi, isti dobili u trajno korištenje, gotovo vlasništvo, a iste su uglavnom građene samodoprinosom svih ljudi s određenog područja, sredstvima lokalne zajednice i domova zdravlja. Tko bi održavao infrastrukturu objekata, same objekte, osiguranje istih i sve ostalo što ide uz to. Nadalje, opće je poznata činjenica da kada zakupac ili koncesionar odlazi u mirovinu, zdravstvena ustanova u svaku od tih ordinacija ulaže znatna sredstva (čast iznimkama), kako bi ista ispunjavala osnovne uvjete za rad glede prostora i opreme. U većini ordinacija u zakupu i koncesiji nalazi se namještaj i medicinska oprema stara dvadesetak i više godina. Na koji način bi se prijenosom obavljanja zdravstvene djelatnosti osigurala bolja dostupnost primarne zdravstvene zaštite? Smatramo da prekidom zakupa ili koncesije, ordinacija se treba vratiti u sklop zdravstvene ustanove, a zdravstveni djelatnik sukladno čl. 47. Prijedloga Nacrta Zakona mogu zatražiti ponovno odobrenje za obavljanje privatne prakse ako to žele i na način propisan Zakonom. Ako ništa drugo to bi bilo pravednije u odnosu na druge zdravstvene radnike (specijaliste u bolnicama i dr.), kao i građane koji su izdvajanjem iz svojih plaća gradili navedene objekte u kojima se nalaze „ordinacije“. Postavlja se i pitanje, ako će većina doktora raditi u „ordinacijama“, a moći će zaposliti doktora da nastavi s radom nakon prestanka rada, gdje će se vratiti doktori koji se trenutno nalaze na specijalizacijama. Posebno se to odnosi na specijalizacije financirane iz sredstava europskih fondova koje će završiti 2023. godine, a koje su dodjeljivane prema Planu specijalizacija. Isti je rađen na temelju odlaska doktora u mirovinu i prestanka koncesija. Većina doktora na specijalizaciji nije imala ordinaciju u DZ, a morali su dobiti Ugovora o radu na neodređeno vrijeme. U Domu zdravlja KZŽ takvih je 11, plus 6 koji se također nalaze na specijalizaciji. Smatramo da u sastavu domova zdravlja treba ostati najmanje 30% ordinacija po djelatnostima, jer se pokazalo da se na taj način može organizirati zdravstvena zaštita na cijelom terenu, odgovoriti na krizna stanja (poplave, migranti itd.) i voditi brigu o svim objektima (izbačeno iz Zakona). Ukoliko bi bio manji postotak ordinacija u domovima zdravlja, postoji opasnost od nemogućnosti financiranja dijela timova koji će ostati u domovima zdravlja (timovi sa malim brojem osiguranih osoba), koji sadašnjim načinom financiranja bez preraspodjele sredstava unutar doma zdravlja ne bi mogli funkcionirati. Prihvaćen Briše se članak 63. i članak 64. Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti.
44 Dom zdravlja Krapinsko-zagorske županije NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 64. Članak 64. briše se. Prihvaćen Briše se članak 63. i članak 64. Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti.
45 Mariana Penava NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. Članak 54, Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Prihvaćen Primljeno na znanje.
46 Hrvatsko farmaceutsko društvo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. U članku 50. u stavku 2. predlaže se dodati alineja 2a (3). koja glasi: - „ﬤmišljenje nadležne Komore o stručnoj opravdanosti osnivanja privatne prakse“ OBRAZLOŽENJE: Komore zbog stalnog uvida u stanje zdravstvene djelatnosti iz svoje strukovne nadležnosti te kontakta sa članstvom i pacijentima mogu stručno procijeniti potrebu za organiziranjem i dostupnošću zdravstvene skrbi te potrebu dodatnih zdravstvenih timovima na određenom području. Prihvaćen Prihvaćen.
47 Dubravka Pezelj Duliba PRIJEDLOG ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA ZA ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI  , 4. USPOREDBA OPCIJA U obrazloženju je ostalo osnivanje Zavoda za transplantaciju i biomedicinu što je relikt iz studenog 2017., budući da ga u novom prijedlogu nema. Prihvaćen Prihvaćen.
48 HUUGO Hrvatska udruga ugovornih ordinacija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 275. ČL 275 st 1: Zdravstvenio radnici koji su u radnom odnosu u domu zdravlja i koji ispuinjavaju uvjete za obavljanje privatne prakse iz ČL 47.st1.točke 1.-8. ovog Zakona mogu u roku dvije ( zamjeniti riječju : jedne ) godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona podnjeti zahtjev ministarstvu..... Prihvaćen Prihvaćen.
49 Mirjana Stupnišek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236. Članak 236. - točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi Nije prihvaćen Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik.
50 Mirjana Stupnišek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 143. Članak 143 stavak (2) iza riječi „drugih odgovarajućih“ dodati riječi „nacionalnih zdravstvenih strukovnih “ tako da glasi: „Na prijedlog Nacionalnoga zdravstvenog vijeća, ministarstvo uz pribavljeno mišljenje stručnog društva Hrvatskog liječničkog zbora ili drugih odgovarajućih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga donosi rješenje kojim se određuje referentni centar.“ Nije prihvaćen Definicije u stavku 2. članka 143. su jasne i dovoljno široke da obuhvaćaju i predmetni prijedlog.
51 Roditelji u akciji - Roda NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 83. Članak 83., stavak 2., u obavezan sastav članova vijeća zdravstvene ustanove predvidjeti barem jednog predstavnika pacijenata i/ili zajednice Obrazloženje: Zdravstveni sustavi diljem Europe sve više uključuju predstavnice/ke udruga pacijenata u procese odlučivanja i donošenja smjernica (npr Patients Involved in NICE pri National Institutes for Clinical Excellence u Britaniji) stoga bi u ovom dijelu zakona trebalo predvidjeti takvu dobru praksu i u Hrvatskoj. Članak 83., stavak 3., u obavezan sastav članova vijeća zdravstvene ustanove predvidjeti barem jednog predstavnika pacijenata i/ili zajednice Obrazloženje: Zdravstveni sustavi diljem Europe sve više uključuju predstavnice/ke udruga pacijenata u procese odlučivanja i donošenja smjernica (npr Patients Involved in NICE pri National Institutes for Clinical Excellence u Britaniji) stoga bi u ovom dijelu zakona trebalo predvidjeti takvu dobru praksu i u Hrvatskoj. Nije prihvaćen Upravno vijeće ne odlučuje niti donosi stručne smjernice.
52 Marko Ris NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 40. Podržavam u potpunosti stavove i prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Nije prihvaćen Primljeno na znanje.
53 Hrvatska komora primalja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 227. Čl. 227. st. 1. predlaže se da glasi: "Ministarstvo rješenjem naređuje pravnoj osobi s javnim ovlastima otklanjanje nezakonitosti ili većih nepravilnosti u donošenju općih akata pravne osobe i rješavanju upravnih stvari u dijelu dodijeljenih javnih ovlasti e postupanje protivno Statutu i općim aktima pravne osobe, koje se utvrde u provedbi upravnog nadzora u dijelu dodijeljenih javnih ovlasti te rok za njihovo otklanjanje." Čl. 227. st. 2. t.4. i t. 5. predlaže se da glase. "4. narediti pokretanje postupka utvrđivanja odgovornosti pravne osobe, čelnika nadziranog tijela ili odgovorne osobe u pravnoj osobi te radnika u pravnoj osobi u dijelu dodijeljenih javnih ovlasti 5. podnijeti prijavu nadležnom tijelu za utvrđivanje kaznene ili prekršajne odgovornosti radnika i čelnika nadziranog tijela ili odgovorne osobe u pravnoj osobi u dijelu dodijeljenih javnih ovlasti" Nije prihvaćen Ministarstvo zdravstva nadležno je za provođenje upravnog nadzora, ne samo nad komorama, nego nad svim pravnim osobama koje imaju javne ovlasti u skladu sa Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave. Sadržaj upravnog nadzora i njegova provedba propisani su načelno člancima 20. do 23. Zakona o sustavu državne uprave te u članku 22. stavku 1. točki 5. propisano da tijela državne uprave mogu poduzeti i druge mjere propisane posebnim zakonom, a to je upravo Zakon o zdravstvenoj zaštiti, vezano uz nadležnost upravnog nadzora.
54 Martina Kramar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236. točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi Nije prihvaćen Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik.
55 Dom zdravlja ZAGREB-ZAPAD NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 130. Članak 130. stavak 1. kod nabrajanja poslova Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iza riječi „školske i adolescentne medicine“ kao dodatni posao predlažemo dodati riječi „gerontologije“. Nije prihvaćen Aktivnosti gerontologije se provode u okviru djelatnosti javnog zdravstva.
56 Dom zdravlja ZAGREB-ZAPAD NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 129. Članak 129. kod nabrajanja djelatnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iza riječi „školske medicine“ kao dodatnu djelatnost predlažemo dodati riječi „ gerontologije“. Nije prihvaćen Aktivnosti gerontologije se provode u okviru djelatnosti javnog zdravstva.
57 Katarina Pajtak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236. točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi Nije prihvaćen Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik.
58 Poliklinika Medikol NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 81. Članak 81. st. 1. predlažemo brisanje riječi u mreži javne zdravstvene službe te brisanje st. 2 i 3. Obrazloženje: Ukoliko brišemo u mreži javne zdravstvene službe i st.2 i 3 na taj način smo ostvarivanje sredstava predvidjeli za sve zdravstvene ustanove jednako. Nije prihvaćen Mreža javno zdavstvene službe je od posebnog nacionalnog interesa za sustav zdravstva.
59 Poliklinika Medikol NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 45. Članak 45.st.1. predlažemo dopuniti kako slijedi: Mrežom javne zdravstvene službe određuje se za područje Republike Hrvatske, odnosno jedinice područne (regionalne) samouprave potreban broj zdravstvenih ustanova, broj zdravstvenih timova i broj postupaka visoko diferentne dijagnostike i terapije te privatnih zdravstvenih radnika s kojima Zavod sklapa ugovor o provođenju zdravstvene zaštite. Zajednički komenatar na čl. 44. i 45. Svrha mreže javne zdravstvene službe je osiguranje dostupnosti zdravstvene zaštite; sadašnja Mreža tu svrhu nema, odnosno upravo suprotno - direktno je onemogućava. Postojeću mrežu JZS čine standardne ordinacije pojedine djelatnosti, dakle pregledi, djelomična dijagnostika i djelomična terapija koje ovise o opremljenosti pojedine ordinacije, radi čega je mreža krnja i nelogična. Glede navedenog mreža JZS ne ispunjava načelo osiguranja dostupnosti zdravstvene zaštite, jer ne predviđa sve postupke koji čine pojedinu djelatnost. Stoga smo mišljenja da je istu potrebno dopuniti na način da se dijagnostički i terapijski postupci iz pojedinih djelatnosti u mreži JZS definiraju zasebno. Broj timova definiran po pojedinoj djelatnosti u mreži manji je i neadekvatan je broju realno postojećeg broja timova. PRIMJER RADIOLOGIJE: Grad Zagreb sa Zagrebačkom županijom ima u mreži JZS ukupno utvrđenih 48 timova za djelatnost radiologije (tablica II.1. Mreža specijalističko – konzilijarne i dijagnostičke zdravstvene djelatnosti – potreban broj specijalističko – konzilijarnih i dijagnostičkih timova prema utvrđenom standardu po županijama /Gradu Zagrebu, a iznimno po regijama, odnosno na nacionalnoj razini), koji s obzirom na opremljenost ordinacije (dakle nema svaki od 48 timova svu med.opremu za: RTG, dezintometriju, mamograf, MR, MSCT i UZV), nisu u mogućnosti provesti sve predviđene radiološke postupke. Upravo iz tog razloga HZZO raspisuje natječaje za popunu mreže da bi se ugovorile usluge ostale dijagnostike iz predmetne djelatnosti koje ovakva mreža JZS ne uključuje. Gore obrazloženo ukazuje na nužnost proširenja mreže JZS uvođenjem i definiranjem broja POSTUPAKA VISOKO DIFERENTNE DIJAGNOSTIKE (kao što su: mamografija, MSCT,MR, PET/CT) I TERAPIJE (kao što su: brahiterapija, litotripsija, radioterapija), a koje dijagnostike i terapije nadilaze standard određene djelatnosti. Predlaže se uzeti u razmatranje i model kojeg primjenjuju zemlje Europske unije, a po kojem je svaka zdravstvena ordinacija, poliklinika, bolnica, bez obzira na osnivača i vlasničku strukturu, obvezna biti na raspolaganju javnom zdravstvenom sustavu u minimalnom kapacitetu od 30% i više, što nužno ne znači da će toliko i sudjelovati u pružanju zdravstvene zaštite, odnosno upravo bi se kroz ovakvo poticanje zdrave konkurencije, osigurala dostupnost i kvalitetna zdravstvena zaštita, čime bi se opravdala i svrha. Nije prihvaćen Člankom 44. stavkom 2. propisana su mjerila primjenom kojih se osigurava potreban visoki stupanj dostupnosti zdravstvene zaštite. Dunja Skoko-Poljak, dr.med.: Mrežom javne zdravstvene službe određuje se za područje Republike Hrvatske, odnosno jedinice područne (regionalne) samouprave potreban broj zdravstvenih ustanova i broj zdravstvenih timova te privatnih zdravstvenih radnika. U ovom članku ne rješava se pitanje provođenja dijagnostičkih i terapijskih postupaka.
60 Poliklinika Medikol NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 39. Članak 39. predlažemo dopunu članka na način da glasi: Zdravstveni turizam jest pružanje zdravstvenih usluga - dijagnostičkih i terapijskih postupaka, zdravstvene njege te postupaka medicinske rehabilitacije i terapije, uz mogućnost bolničkog liječenja, u turizmu. Obrazloženje: stava smo kako je nužno dodati mogućnost bolničkog liječenja u dijelu odredbi o zdravstvenom turizmu obzirom da se isti sada pruža na svim razinama zdravstvene zaštite a svoj potencijal najveći vidi u pružanju iste kroz bolnice. Nije prihvaćen Zdravstvenim turizmom omogućava se pružanje zdravstvenih usluga u zdravstvenim ustanovama – poglavlje VI. Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti.
61 Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 71. 8. U članku 71., stavku 1. brisati riječ „državnih“ „(1) Zdravstvena ustanova čiji je osnivač pravna osoba te zdravstvena ustanova čiji je osnivač fizička osoba ne može obavljati djelatnost državnih (brisati) zdravstvenih zavoda.“ Nije prihvaćen Državni zdravstveni zavodi su ustanove koje obavljaju djelatnosti od najvišeg nacionalnog interesa te njihove djelatnosti ne mogu obavljati zdravstvene ustanove čiji su osnivači pravne ili fizičke osobe.
62 ISTARSKI DOMOVI ZDRAVLJA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 45. Predlažemo da se propiše da se mrežom javne zdravstvene službe određuje samo ukupan potreban broj zdravstvenih ustanova i broj zdravstvenih timova te privatnih zdravstvenih radnika s kojima Zavod sklapa ugovor o provođenju zdravstvene zaštite za područje jedinica područne (regionalne) samouprave, a da raspored zdravstvenih timova te privatnih zdravstvenih radnika unutar županija odnosno po jedinicama lokalne samouprave samostalno određuju županije. Navedeno bi bio još jedan vid decentralizacije zdravstva, a koji je naveden kao cilj predloženog zakona. Nije prihvaćen Na cjelokupnom području Republike Hrvatske potreban broj subjekata s kojima Zavod sklapa ugovor o provođenju zdravstvene zaštite mora se utvrditi po jedinstvenim kriterijima, ne samo u pogledu broja subjekata, nego i u pogledu njihovog rasporeda, kako bi sve osigurane osobe na cjelokupnom području Republike Hrvatske imale osiguranu istu razinu dostupnosti zdravstvene zaštite prema jedinstveno utvrđenim kriterijima. Dunja Skoko-Poljak, dr.med.: Mrežom javno zdravstvene službe osigurava se dostupnost na nacionalnom nivou.
63 Krapinsko-zagorska županija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 235. U Nacrtu prijedloga Zakona ponovno nije jasno određeno pitanje podmirenja troškova obdukcije u slučaju neprirodne smrti ili smrti nepoznatog uzroka. Predlažemo članak 235. stavak 3. dopuniti odredbom koja glasi: „Sredstva za obdukciju iz stavka 2. točke 2. ovoga članka, koja je obavljena po nalogu imenovanog mrtvozornika jedinice područne (regionalne) samouprave, osiguravaju se iz državnog proračuna. Nije prihvaćen Predložena dopuna obuhvaćena je odredbom točke 2. stavka 2. članka 235. Nacrta prijedloga Zakona.
64 Krapinsko-zagorska županija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 232. Predlažemo promjenu stavka 7. na način: "Troškove pokopa posmrtnih ostataka umrle osobe iz stavka 6. ovoga članka snosi jedinica lokalne samouprave nadležna prema mjestu prebivališta umrle osobe." Nije prihvaćen Prijedlogom izmjena neće se ujednačiti cjelovitost pristupa na razini jedinica područne (regionalne) samouprave.
65 Hrvatsko društvo za medicinsku informatiku NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 136. Pored teksta koji regulira pitanja telemedicine i m-zdravlja predlažemo dodati i članke koji reguliraju i druge segmente informacijsko komunikacijskih tehnologija u zdravstvu. Zakonodavcu predlažemo u Zakon uvrstiti i članak koji regulira uspostavu Središnjeg tijela za e-zdravlje (STeZ) s navođenjem pravilnika koji regulira njegovo djelovanje. Podsjećamo da je potreba uspostave STeZ-a prije više godina predložena u Deklaraciji o e-zravlju. Uspostava ovog tijela predviđena je i Strategijom eHrvatska 2020 i Strateškim planom razvoja e-zdravlja u Hrvatskoj te bi reguliranje STeZ-a u ovom Zakonu doprinijelo ubrzanju aktivnosti na njegovoj uspostavi. Nije prihvaćen Predmetni prijedlog nije tematika ovog zakonskog prijedloga.
66 Hrvatsko društvo za medicinsku informatiku NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 130. U članku 130. među poslove zavoda dodati poslove djelatnosti medicinske informatike: ◊ planira, predlaže, koordinira razvoj i održava nacionalni javnozdravstveni informacijski sustav koji povezuje sve razine zdravstvene zaštite Nije prihvaćen Pitanja nadležnosti u području informatizacije sustava zdravstava rješavat će se posebnim propisom.
67 HKZR-Strukovni razred za djelatnost sanitarnog inženjerstva NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 222. Članak 222. potrebno je brisati Obrazloženje: Ovaj članak brisati te ga uskladiti sa člankom 69. Zakona o sustavu državne uprave koji je definirao odnos ministarstava i pravnih osoba sa javnim ovlastima u provedbi mjera po provedenom stručnom nadzoru. Nije prihvaćen Članak 222. usklađen je s odredbama članka 21. Zakona o sustavu državne uprave.
68 Hrvatsko društvo za medicinsku informatiku NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 129. U članku 129. među djelatnosti HZJZ iza riječi ".... školske medicine", dodati djelatnost "medicinske informatike". Nije prihvaćen Područje informatike nije zdravstvena djelatnost.
69 Hrvatsko društvo za medicinsku informatiku NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 97. Predlažemo dodati novi članak kojim bi se uspostavilo novo Povjerenstvo za informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT). Članak ?. (1) Povjerenstvo za informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT) ustanove jest tijelo koje osigurava kontrolu kvalitete IKT te osigurava provođenje propisa s područja IKT.  (2) Povjerenstvo za IKT imenuje upravno vijeće i ima najmanje pet članova.  (3) U Povjerenstvu za IKT moraju biti zastupljeni predstavnici svih djelatnosti.  (4) Sastav i broj članova Povjerenstva za IKS sukladno odredbi stavka 2. ovoga članka uređuje se statutom zdravstvene ustanove.  (5) Povjerenstvo za IKT donosi poslovnik o svom radu.  (6) Povjerenstvo za IKT zdravstvene ustanove: – vodi registar zdravstvene ustanove o postojećim IKT - zaprima primjedbe i prijedloge djelatnika u vezi postojeće IKT – provodi kontrolu kvalitete IKT zdravstvene ustanove - Daje mišljenje na prijedlog razvoja i održavanja IKT zdravstvene ustanove   (7) Povjerenstvo za IKT zdravstvene ustanove obvezno je ravnatelju tromjesečno podnositi izvješće o svome radu. Nije prihvaćen Područje informatizacije za sustav zdravstva utvrdit će se posebnim propisom.
70 Željkica Jakoplić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 40. Podržavam u potpunosti stavove i prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Nije prihvaćen Primljeno na znanje.
71 Sanja Rebrina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236. - točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi Nije prihvaćen Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik.
72 HLZ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 145. VAŽNO: Potrebno je u potpunosti izbaciti iz točke 3 članka 145. sljedeće: (…) te priprema i predlaže nadležnim stručnim društvima kliničke smjernice u području za koje je osnovan Predlažemo dodati točku 4 kako slijedi: Predstavnici referentnog centra u suradnji sa stručnim društvima Hrvatskog liječničkog zbora mogu sudjelovati u izradi kliničkih smjernica. OBRAZLOŽENJE: Referentni centar u pravilu okuplja stručnjake s jednog radilišta ili jedne medicinske ustanove te time nije reprezentativan u izradi kliničkih smjernica na nacionalnoj razini. U izradi kliničkih smjernica stručnih društava Hrvatskog liječničkog zbora i drugih stručnih društava, u pravilu sudjeluju predstavnici najvažnijih ustanova s različitih područja RH te time smjernice postaju uravnotežene sa lakšom mogućnošću primjene u kliničkoj praksi. Nije prihvaćen Referentni centar predlaže nadležnim stručnim društvima kliničke smjernice u području za koje je osnovan.
73 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 227. Članak 227. predlažemo izmijeniti u cijelosti na način da glasi: ” (1) Ako u provedbi upravnog nadzora Povjerenstvo za upravni nadzor ministarstva ocijeni da postoje određene nezakonitosti ili nepravilnosti u obavljanju povjernih poslova državna uprave, od nadzire pravne osobe i tijela može zahtijevati izvješća, podatke i druge obavijesti o obavljanju poslova državne uprave, te predložiti mjere koje se moraju poduzeti radi izvršenja pojedinih poslova državne uprave. (2) Ministarstvo može poduzeti i druge mjere utvrđene u članku 222. ovog Zakona. (3) Mjere iz stavaka 1. i 2. ovoga članka obvezujuće su i odgovorne osobe nadzirane pravne osobe i tijela obvezne su osigurati provedbu istih u zadanim rokovima.” Obrazloženje: Članak 222. kako je naveden u prijedlogu Zakona komplicira upravni nadzor, pogotovo što neke od odredbi navedenog članka prema Zakonu o sustavu državne uprave pripadaju inspekcijskom nadzoru, a ne upravnom nadzoru. Predložena izmjena članka 222. sukladna je članku 22. Zakona o sustavu državne uprave i pravno se odnosi na odredbe istog zakona u dijelu upravnog nadzora Nije prihvaćen Ministarstvo zdravstva nadležno je za provođenje upravnog nadzora, ne samo nad komorama, nego nad svim pravnim osobama koje imaju javne ovlasti u skladu sa Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave. Sadržaj upravnog nadzora i njegova provedba propisani su načelno člancima 20. do 23. Zakona o sustavu državne uprave te u članku 22. stavku 1. točki 5. propisano da tijela državne uprave mogu poduzeti i druge mjere propisane posebnim zakonom, a to je upravo Zakon o zdravstvenoj zaštiti, vezano uz nadležnost upravnog nadzora.
74 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 224. U članku 224. stavku 2. izraz "može privremeno izuzeti predmete i" predlažemo zamijeniti izrazom ”može uzeti” Obrazloženje: Osim u slučajevima kaznenih djela, izuzimanje izvorne dokumentacije upitnog je pravnog osnova već i uslijed tajnosti podataka i profesionalnih tajni, a što je uređeno drugim zakonima. Nije prihvaćen Ova odredba je u skladu s odredbama istog sadržaja u drugim zakonima.
75 Željko Rebrina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236. - točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi Nije prihvaćen Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik.
76 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 222. Članak 222. predlažemo izmijeniti u cijelosti na način da glasi: "U provedbi upravnog nadzora iz članka 221. ovoga Zakona ministarstvo je ovlašteno osobito;: 1. nadzirati zakonitost, pravodobnost i pravilnost obavljanja povjerenih poslova državne uprave 2. raspraviti stanje u pojedinom tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravnoj osobi koja ima javne ovlasti te odrediti mjere koje su to tijelo ili pravna osoba koja ima javne ovlasti dužni poduzeti radi izvršavanja poslova državne uprave, a osobito obustaviti od izvršenja akte tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima u povjerenim im poslovima državne uprave te predložiti Vladi Republike Hrvatske poduzimanje mjera propisanih posebnim zakonom, predložiti razrješenje čelnika pravnih osoba koje imaju javne ovlasti, u skladu sa Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te zakonom kojim je ovlaštenje preneseno, 3. pokrenuti postupak za utvrđivanje odgovornosti službenika i namještenika tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti, 4. poduzeti i druge mjere u skladu sa zakonom i drugim propisima. Ministarstvo je u obavljanju poslova državne uprave dužno surađivati s tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i uprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti i pružati im stručnu pomoć, a osobito stručno obrađivati pitanja i pojave u svezi provedbe zakona i drugih propisa, davati im stručna mišljenja i objašnjenja te održavati stručna savjetovanja o načinu provedbe zakona kao i o drugim općim pitanjima od značaja za pravilno djelovanje i unapređivanje načina i učinkovitosti rada u poslovima državne uprave.” Obrazloženje: Predloženo je u skladu sa člankom 69. Zakona o sustavu državne uprave premda se pri tome zanemaruju odredbe Zakona o liječništvu koje samo govore o obvezi dostave izvješća: Članak 40. U provođenju nadzora iz stavka 1. ovoga članka ministarstvo nadležno za zdravstvo može od Komore tražiti odgovarajuća izvješća i podatke vodeći računa o samostalnosti i neovisnosti liječničke profesije. Izvješća i podatke iz stavka 2. ovoga članka Komora je obvezna dostaviti ministru nadležnom za zdravstvo u roku od 30 dana ili u istom roku izvijestiti o razlozima zbog kojih ih nije u mogućnosti dostaviti. Ovim prijedlogom unaprijedilo bi se ne samo koordinacija ministarstva i komora već bi dovelo do poboljšanja rada komora u područjima javnih ovlasti. Nije prihvaćen Članak 222. usklađen je s odredbama članka 21. Zakona o sustavu državne uprave.
77 HRVATSKA KOMORA ZDRAVSTVENIH RADNIKA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 222. Predlaže se brisati predloženi članak 222. Obrazloženje: Ovaj članak brisati te ga uskladiti sa člankom 69. Zakona o sustavu državne uprave koji je definirao odnos ministarstava i pravnih osoba sa javnim ovlastima u provedbi mjera po provedenom stručnom nadzoru. Nije prihvaćen Članak 222. usklađen je s odredbama članka 21. Zakona o sustavu državne uprave.
78 Dino Rebrina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236. * točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi Nije prihvaćen Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik.
79 Tomislav Rukavina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 127. U članku 127. predlaže se dodati novi stavak 4. koji bi glasio: „Visoko učilište iz stavka 1. ovog članka može provoditi specifične mjere zdravstvene zaštite studenata u mreži javne zdravstvene službe.“ Nije prihvaćen Predložena definicija je uža od definicije navedene u prijedlogu ovoga Zakona.
80 Tomislav Rukavina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 45. U članku 45. stavku 1. predlaže se riječ: „te“ zamijeniti zarezom, a iza riječi: „radnika“ dodati zarez i riječi: „te medicinski fakulteti i Stomatološki fakultet“ Nije prihvaćen Mrežom javno zdravstvene službe osigurava se dostupnost na nacionalnom nivou ustanova koje provode zdrastvenu djelatnost.
81 Tomislav Rukavina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 41. U članku 41. stavku 2. iza riječi: „obavljati“ predlažemo dodati riječi: „medicinski fakulteti, Stomatološki fakultet“ Nije prihvaćen Člankom 41. stavkom 2. definirano je da “zdravstvenu djelatnost mogu obavljati i druge pravne i fizičke osobe u skladu s posebnim zakonom” pa nije potrebno izrijekom navoditi medicinske fakultete i Stomatološki fakultet.
82 Tomislav Rukavina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 36. U članku 36. stavcima 3. i 5. riječi: „nastavnih ustanova“, predlažemo zamijeniti riječima: „fakulteta“ Nije prihvaćen Predmetna nastava obuhvaća i provođenje nastave za druge nastavne ustanove, nije isključivo vezana za fakultete.
83 Darko Takač NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 222. Predlaže se brisati predloženi članak 222. Nije prihvaćen Članak 222. usklađen je s odredbama članka 21. Zakona o sustavu državne uprave.
84 Darko Takač NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 221. U članku 221. predlaže se izmjena teksta tako da isti glasi: - „Ministarstvo provodi upravni nadzor nad zakonitošću rada i postupanja komora u provedbi javnih ovlasti sukladno posebnom zakonu“ OBRAZLOŽENJE:Kao i do sada odredbe o upravnom nadzoru nad radom Komora trebaju biti sadržaj strukovnih zakona jer strukovni zakoni reguliraju vrste i provedbu javnih ovlasti svake Komore. S tim u vezi upravni nadzor treba nadzirati i regulirati samo i isključivo javne ovlasti komore jer je to djelokrug poslova od javnog interesa odnosno dio nadležnosti koji je država povjerila pravnoj osobi izvan sustava državnih tijela odnosno Komori. Nije prihvaćen Ministarstvo zdravstva nadležno je za provođenje upravnog nadzora, ne samo nad komorama, nego nad svim pravnim osobama koje imaju javne ovlasti u zdravstvu u skladu sa Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave. Nadalje, sadržaj upravnog nadzora i njegova provedba propisani su načelno člancima 20. do 23. Zakona o sustavu državne uprave te u članku 22. stavku 1. točki 5. propisano da tijela državne uprave mogu poduzeti i druge mjere propisane posebnim zakonom, a to je upravo Zakon o zdravstvenoj zaštiti, vezano uz nadležnost upravnog nadzora.
85 Darko Takač NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 143. U članku 143. stavak 2. iza riječi „drugih odgovarajućih“ predlaže se dodati riječi „nacionalnih zdravstvenih strukovnih “ tako da isti glasi: - „(2)Na prijedlog Nacionalnoga zdravstvenog vijeća, ministarstvo uz pribavljeno mišljenje stručnog društva Hrvatskog liječničkog zbora ili drugih odgovarajućih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga donosi rješenje kojim se određuje referentni centar.“ Nije prihvaćen Definicije u stavku 2. članka 143. su jasne i dovoljno široke da obuhvaćaju i predmetni prijedlog.
86 Darko Takač NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 130. U članku 130. stavku 1. predlaže se brisati alineju 32. OBRAZLOŽENJE:Komore u sustavu zdravstva vode registre članova zdravstvenih radnika, zdravstvenih ustanova i privatnih praksi na temelju javne ovlasti koja im je dana strukovnim zakonima. Nije prihvaćen Komore će i nadalje voditi registre sukladno svojim javnim ovlastima.
87 Marijan Rebrina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236. točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi Nije prihvaćen Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik.
88 Leonardo Bressan NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 230. U st. 1. nakon teksta "imenuje potreban broj doktora medicine, odnosno drugih zdravstvenih radnika koji utvrđuju nastup smrti, vrijeme i uzrok smrti osoba umrlih izvan zdravstvene ustanove." dodati tekst "te s njima sklapa poseban ugovor o obavljanju takve poslove, po cijenama koje iutvrđuje nadležna Komora." Nije prihvaćen Organizaciju i rad mrtvozorničke službe provodi jedinica područne (regionalne) samouprave.
89 Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 127. U članku 127. predlaže se dodati novi stavak 4. koji bi glasio: „Visoko učilište iz stavka 1. ovog članka može provoditi specifične mjere zdravstvene zaštite studenata u mreži javne zdravstvene službe.“ Nije prihvaćen Predložena definicija je uža od definicije navedene u prijedlogu ovoga Zakona.
90 Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 45. U članku 45. stavku 1. predlaže se riječ: „te“ zamijeniti zarezom, a iza riječi: „radnika“ dodati zarez i riječi: „te medicinski fakulteti i Stomatološki fakultet“ Nije prihvaćen Mrežom javno zdravstvene službe osigurava se dostupnost na nacionalnom nivou ustanova koje provode zdrastvenu djelatnost.
91 Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 41. U članku 41. stavku 2. iza riječi: „obavljati“ predlažemo dodati riječi: „medicinski fakulteti, Stomatološki fakultet“ Nije prihvaćen Člankom 41. stavkom 2. definirano je da “zdravstvenu djelatnost mogu obavljati i druge pravne i fizičke osobe u skladu s posebnim zakonom” pa nije potrebno izrijekom navoditi medicinske fakultete i Stomatološki fakultet.
92 Silvia Arbanas NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236. - točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi. Nije prihvaćen Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik.
93 Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 36. U članku 36. stavcima 3. i 5. riječi: „nastavnih ustanova“, predlažemo zamijeniti riječima: „fakulteta“ Nije prihvaćen Predmetna nastava obuhvaća i provođenje nastave za druge nastavne ustanove, nije isključivo vezana za fakultete.
94 GRAD ZAGREB NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Grad Zagreb, Gradski ured za zdravstvo - Za zdravstvene ustanove koje svoju djelatnost obavljaju u Mreži javne zdravstvene službe odnosno temeljem Ugovora sa HZZO-m, gubitak kojemu je uzrok nedostatno ili nepravodobno financiranje temeljem Ugovora sa HZZO-m, namirenje obveza po kolektivnom ugovoru ili koji nastaje na drugi način koji je izvan utjecaja ustanove ili osnivača snosi Republika Hrvatska. Nije prihvaćen Osnivač je odgovoran za financijsko poslovanje zdravstvene ustanove sukladno zakonu kojim se uređuje osnivanje i ustrojstvo ustanova.
95 GRAD ZAGREB NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 45. Grad Zagreb Gradski ured za zdravstvo Savjet za zdravlje Grada Zgareba Članak 45.stavak 3. - Predlaže se produženje roka obzirom da skupštine jedinica područne (regionalne) samouprave svoje zasjedanje imaju u pravilu samo jednom mjesečno. Prijedlog 60 dana. Nije prihvaćen S obzirom da nema zapreke da se u slučaju potrebe zauzimanja stava o tako važnom pitanju kao što je mreža javne zdravstvene službe sjednica skupštine jedinice područne (regionalne) samouprave sazove i izvan uobičajenog termina, prijedlog se ne ocjenjuje opravdanim. Dunja Skoko-Poljak, dr.med.: Rok od 30 dana je primjeren za dostavu mišljenja.
96 GRAD ZAGREB NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 43. Grad Zagreb, Gradski ured za zdravstvo ( dosadašnjim Zakonom HMP na državnim cestama osiguravala je Republika Hrvatska iz državnog proračuna, ovim prijedlogom Zakona ta odredba je maknuta – što ako siromašnije JP(R) S neće imati sredstava za osiguranje HMP na državnim cestama na svome području? Hoće li u tom slučaju sudionici u prometu ostati bez HMP ili će ona biti daleko lošija ? ) Predlažemo ostaviti staru odredbu. Nije prihvaćen Obavljanje djelatnosti hitne medicine u cijelosti, pa i na državnim cestama, osigurano je i nadalje kroz redovni sustav financiranja ove djelatnosti.
97 Dom zdravlja Zagreb-Centar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 45. Člankom 45. stavak 3.propisuje se: Ako tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave u roku od 30 dana od dana kad je zatraženo, ministru ne dostavi mišljenje o mreži javne zdravstvene službe, smatra se da je dalo pozitivno mišljenje - Predlaže se navedeni rok produžiti odnosno utvrditi na 60 dana s obzirom na utvrđenu dinamiku održavanja sjednica skupštine jedinica područne (regionalne) samouprave koje svoje zasjedanje imaju u pravilu samo jednom mjesečno. Nije prihvaćen S obzirom da nema zapreke da se u slučaju potrebe zauzimanja stava o tako važnom pitanju kao što je mreža javne zdravstvene službe sjednica skupštine jedinice područne (regionalne) samouprave sazove i izvan uobičajenog termina, prijedlog se ne ocjenjuje opravdanim. Dunja Skoko-Poljak, dr.med.: Rok od 30 dana je primjeren za dostavu mišljenja.
98 HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 221. HKMB predlaže izmijeniti članak 221. na način da glasi : “Ministarstvo provodi upravni nadzor nad provedbom zakona i drugih propisa te zakonitošću rada i postupanja komora i drugih pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u skladu s odredbama posebnih zakona.“ Predlaže se brisati članke 222.-228. Nije prihvaćen Ministarstvo zdravstva nadležno je za provođenje upravnog nadzora, ne samo nad komorama, nego nad svim pravnim osobama koje imaju javne ovlasti u zdravstvu u skladu sa Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave. Nadalje, sadržaj upravnog nadzora i njegova provedba propisani su načelno člancima 20. do 23. Zakona o sustavu državne uprave te u članku 22. stavku 1. točki 5. propisano da tijela državne uprave mogu poduzeti i druge mjere propisane posebnim zakonom, a to je upravo Zakon o zdravstvenoj zaštiti, vezano uz nadležnost upravnog nadzora.
99 Istarska županija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 230. Predlažemo da se u stavku 1. umjesto „na prijedlog općinskih, odnosno gradskih vijeća“ navede „na prijedlog nadležnog tijela jedinica lokalne samouprave za zdravstvo“ ili „na prijedlog gradonačelnika odnosno općinskih načelnika“. Nije prihvaćen Općinska, odnosno gradska vijeća najbolje mogu procijeniti potrebe za imenovanjem doktora medicine, odnosno drugih zdravstvenih radnika koji utvrđuju nastup smrti, vrijeme i uzrok smrti osoba umrlih izvan zdravstvene ustanove.
100 Istarska županija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 45. Predlažemo da se propiše da se mrežom javne zdravstvene službe određuje samo ukupan potreban broj zdravstvenih ustanova i broj zdravstvenih timova te privatnih zdravstvenih radnika s kojima Zavod sklapa ugovor o provođenju zdravstvene zaštite za područje jedinica područne (regionalne) samouprave, a da raspored zdravstvenih timova te privatnih zdravstvenih radnika unutar županija odnosno po jedinicama lokalne samouprave samostalno određuju županije. Navedeno bi bio još jedan vid decentralizacije zdravstva, a koji je naveden kao cilj predloženog zakona. Nije prihvaćen Na cjelokupnom području Republike Hrvatske potreban broj subjekata s kojima Zavod sklapa ugovor o provođenju zdravstvene zaštite mora se utvrditi po jedinstvenim kriterijima, ne samo u pogledu broja subjekata nego i u pogledu njihovog rasporeda, kako bi sve osigurane osobe na cjelokupnom području Republike Hrvatske imale osiguranu istu razinu dostupnosti zdravstvene zaštite prema jedinstveno utvrđenim kriterijima. Dunja Skoko-Poljak, dr.med.: Mrežom javno zdravstvene službe osigurava se dostupnost na nacionalnom nivou.
101 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 45. U stavku 1. iza riječi "potreban broj zdravstvenih ustanova" predlažemo dodati riječi ", potreban broj zdravstevnih postelja po djelatnostima". Obrazloženje: Razvoj medicine posebno sustava javnog zdravstva mora prepoznati specifičnosti zdravstvenih djelatnosti te definirati mrežu bolesničkih postelja po pojedinim djelatnostima. Ovim prijedlogom postavljaju se i temelji funkcionalne integracije. Nije prihvaćen Predložena terminologija je užeg značenja.
102 Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 45. Predlaže se mijenjati članak 45. stavak 1. NPZ u smislu, da se tekst: „s kojima Zavod sklapa ugovor o provođenju zz“ zamijeni sa tekstom (u daljnjem tekstu: subjekti provođenja zdravstvene zaštite), koji sklapaju ugovore o provođenju zdravstvene zaštite sa jednim ili više osiguravajućih zavoda o provođenju zdravstvene zaštite . Obrazloženje: Po uzoru i modelu/iskustvu drugih država EU, predloženo je osnivanje drugih osiguratelja iz obveznog zdravstvenog osiguranja, koji bi uz državni zavod, sadašnji HZZO, ugovarao provođenje zz sa subjektima provođenja zdravstvene zaštite. Više subjekata provođenja obveznog zdravstvenog osiguranja dalo bi mogućnost izbora poduzetnicima/poslodavcima izabrati osiguratelja za provođenje zz svojih radnika i članova obitelji a ujedno i mogućnost subjektima provođenja zz birati/izabrati sa kojim će zavodom/osigurateljem sklopiti takav ugovor. Time će se riješiti sve nagomilane negativnosti iz provođenja obveznog osiguranja od strane jednog osiguratelja, utjecaj politike na njegovo poslovanje, racionalizacija poslovanja, ažurnost i ostalo, pa i ignoriranje subjekata provođenja primarne razine zz glede valorizacije /cijene njihovog rada, što se primjerice očituje i u njihovoj šutnji glede inicijative za rekalkulacijom njihovih cijena/vrijednosti programa i to prema parametrima koje je usvojio Zavod i to nakon 6 godina „šutnje“/neaktivnosti. Udio primarne razine zz u ukupnim troškovima zz pala je na sramotno mali postotak. Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ Nije prihvaćen Dostavljeni prijedlog ne odnosi se na materiju koja je predmet ovog zakona nego na materiju koju reguliraju propisi koji se odnose na zdravstveno osiguranje. Dunja Skoko-Poljak, dr.med.: Mrežom javno zdravstvene službe utvrđuje se potreban broj zdravstvenih ustanova, potreban broj postelja po djelatnostima, broj zdravstvenih timova te privatnih zdravstvenih radnika s kojima Zavod sklapa ugovor o provođenju zdravstvene zaštite.
103 Specijalna bolnica za psihijatriju i palijativnu skrb Sveti Rafael Strmac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 235. Stavkom 2. točkom 4. određeno je da se obdukcija provodi "kada je osoba umrla u zdravstvenoj ustanovi ili u prostoru trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost ili u ordinaciji". Smatramo da je potrebno iz ove odredbe izuzeti osobe koje su umrle u zdravstvenim ustanovama primajući palijativnu skrb, osnosno izuzeti palijativnu djelatnost, osim ako postoje i razlozi za provođenje obdukcije određeno točkama 1. do 3. istoga članka. Iz dosadašnjega iskustva osobe na palijativnoj skrbi umiru u pravilu radi osnovne bolesti radi koje je i indiciran prijem na palijativnu skrb te je postupak traženja ne provođenja obdukcije (propisan u članku 236.) u koji se uključuje i patolog dodatno opterećenje i neugodnost za članove obitelji, koje obitelj ne očekuju budući da su upoznati sa značenjem palijativne skrbi, a samo provođenje obdukcije u ovim slučajevima nepotrebno je oskvrnuće tijela umrle osobe čija se dostojanstvena smrt kroz palijativnu skrb osigurava. Predlažemo da se pitanje obdukcije posebno uredi za djelatnost palijativne skrbi obzirom na njezine specifične postavke te da se obdukcija predvidi kao iznimka, a ne kao obveza, i to za slučajeve određene čl.235. st.2 točkama 1-3. i čl.236 st.2. Zakona, a da se u uobičajenim okolnostima kada nastupi prirodna smrt radi uzroka pružanja palijativne skrbi obdukcija ne provodi, bez administracijskog postupka za neprovođenje obdukcije (čl.236. st.1. Zakona), a uzimajući u obzir činjenicu da je smrt očekivani ishod na kraju pružanja palijativne skrbi. Nije prihvaćen U navedenim situacijama obdukcija se mora provesti.
104 Hrvatska komora primalja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 76. Predlaže se da čl. 76. st. 5. glasi:" Normative i standarde u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme iz stavka 1. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar uz prethodno pribavljeno pozitivno mišljenje nadležnih komora." Nije prihvaćen Komore su stručna potpora ministru kod razrade odredbi pravilnika u dijelu koji se odnosi na struku.
105 Hrvatska komora medicinskih sestara NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 228. U članku 228. dodaje se t. 4. koja glasi: „4. ako prekrši odredbe Zakona o državnim službenicima.“ U istom članku dodaje se stavak 2. koji glasi: „2. Član Povjerenstva čija odgovornost bude utvrđena čini tešku povredu službene dužnosti te će se provesti postupci propisani Zakonom o državnim službenicima.“ Nije prihvaćen Ne prihvaća se s obzirom na činjenicu da su odredbama Zakona o državnim službenicima jasno propisane povrede službene dužnosti (lake i teške) pa tako i ponašanje suprotno Etičkom kodeksu državnih službenika, kao i vođenje postupka za povrede službene dužnosti.
106 Hrvatska komora medicinskih sestara NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 227. Članak 227. u potpunosti je potrebno uskladiti sa Zakonom o sustavu državne uprave i stoga se predlaže: Stavak 1. mijenja se i glasi: „Ministarstvo rješenjem određuje pravnoj osobi s javnim ovlastima otklanjanje nezakonitosti u donošenju općih akata pravne osobe i rješavanju upravnih stvari u dijelu dodijeljenih javnih ovlasti“. Potrebno je definirati pojam „veće nepravilnosti“ u slučaju zadržavanja postojeće formulacije. Korištenje pojmova čiji sadržaj i domašaj nije u potpunosti moguće odrediti objektivnim kriterijima može dovesti do arbitrarnog tumačenja i pravne nesigurnosti prilikom provođenja nadzora. Stavak 2. - brisati t. 1. - Budući da ne može nitko obustaviti Statut ili drugi opći akt osim Suda, a Ministarstvo može uskratiti suglasnost prilikom donošenja ili izmjena općih akata i Stututa. Ovakvo blokiranje rada institucije je nedopustivo bez odluke Ustavnog suda je li neki propis u skladu da Zakonom. - brisati t. 4. - Navedeno je potrebno brisati iz razloga što se zakonskom odredbom protupravno intervenira u organizaciju samostalne pravne osobe te njezine institucije čija je unutarnja organizacija utemeljena na zakonskoj ili podzakonskoj odredbi odnosno vlastitim aktom donesenim na temelju zakonske ili podzakonske odredbe. Također postupak utvrđivanja odgovornosti državnih službenika i namještenika definiran je odredbama Zakona o državnim službenicima i namještenicima („Narodne novine“ broj: 92/05, 140/05, 142/06, 77/07, 107/07, 27/08, 34/11, 49/11, 150/11, 34/12, 49/12, 37/13, 38/13, 01/15, 138/15, 61/17). Pored navedenog pojedine institucije unutar pravnih osoba koje su podvrgnute nadzoru temeljem odredaba ovog zakona imaju utvrđenu odgovornost prema svojem članstvu koje ga bira te razrješuje u slučaju nastupanja određenih okolnosti. t. 5. podnijeti prijavu nadležnom tijelu za utvrđivanje kaznene ili prekršajne odgovornosti radnika i čelnika nadziranog tijela ili odgovorne osobe u pravnoj osobi. Temeljem članka 204. Zakon o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj: 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17) propisano je kako je svatko dužan prijaviti kazneno djelo za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti koje mu je dojavljeno, ili za koje je saznao. Slijedom navedenog ovakva odredba je nepotrebno definirana u zakonu koji bi trebao biti temeljni propis za reguliranje zdravstvene zaštite. Stavak 3. - Protiv rješenja ministarstva iz stavka 1. i 2. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. PRIJEDLOG - U stavku 3. članka 227. dodaje se rečenica koja glasi: „Ukoliko je protiv Rješenja Ministarstva pokrenut upravni spor, Ministarstvo može do okončanja spora poništiti ili izmijeniti svoje Rješenje iz razloga radi kojih bi Sud moga poništiti takvo Rješenje ili oglasiti Rješenje ništavim.“ Stavak 4. članka 227. mijenja se „odgovorne osobe nadzirane pravne osobe i upravnog tijela“ i glasi „nadzirana tijela“. i riječ "zadanim" mijenja se i glasi "zakonskim" Nije prihvaćen Ministarstvo zdravstva nadležno je za provođenje upravnog nadzora, ne samo nad komorama, nego nad svim pravnim osobama koje imaju javne ovlasti u skladu sa Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave. Sadržaj upravnog nadzora i njegova provedba propisani su načelno člancima 20. do 23. Zakona o sustavu državne uprave te u članku 22. stavku 1. točki 5. propisano da tijela državne uprave mogu poduzeti i druge mjere propisane posebnim zakonom, a to je upravo Zakon o zdravstvenoj zaštiti, vezano uz nadležnost upravnog nadzora.
107 Hrvatska komora medicinskih sestara NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 226. U stavku 1. članka 226. Iz izvješća je potrebno brisati mjere i rokove za izvršenje mjera, jer izvješće ne sadrži pouku o pravnom lijeku temeljem koje bi se nadzirana stranka imala pravo žaliti ili pokrenuti upravni spor i zaštiti svoja prava i interese. U stavku 2. članka 226 iza riječi „nadzora“ dodaju se riječi“ na koje se je nadležna pravna osoba dužna očitovati u roku od 30 dana od zaprimanja izvješća" Nije prihvaćen Ministarstvo zdravstva nadležno je za provođenje upravnog nadzora, ne samo nad komorama, nego nad svim pravnim osobama koje imaju javne ovlasti u skladu sa Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave. Sadržaj upravnog nadzora i njegova provedba propisani su načelno člancima 20. do 23. Zakona o sustavu državne uprave te u članku 22. stavku 1. točki 5. propisano da tijela državne uprave mogu poduzeti i druge mjere propisane posebnim zakonom, a to je upravo Zakon o zdravstvenoj zaštiti, vezano uz nadležnost upravnog nadzora.
108 Hrvatska komora medicinskih sestara NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 224. U stavku 2. članka 224. brišu se riječi „predmete“ jer takve ovlasti nisu propisane Zakonom o sustavu državne uprave niti ih se može provoditi bez sudskog naloga. Nije prihvaćen Ne prihvaća se s obzirom da se izvorna dokumentacija izuzima samo privremeno, što je potrebno zbog mogućeg prikrivanja dokaza. Privremenim izuzimanjem izvorne dokumentacije ne postupa se suprotno odredbam pozitivnih propisa koji definiraju čuvanje dokumentacije Zaštita i sigurnost osobnih podataka mora biti osigurana bez obzira da li se izuzima izvorna dokumentacija ili preslika dokumentacije.
109 Hrvatska komora medicinskih sestara NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 223. U članku 223. potrebno je propisati kojim aktom Ministar imenuje Povjerenstvo. U članku 223. dodaje se stavak 3. koji glasi „Osoba koja je imenovana u Povjerenstvo za upravni nadzor mora imati najmanje isti stupanj obrazovanja sukladno odredbama Zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru („Narodne novine“ broj: NN 22/13, 41/16) kao i osoba nad čijim se radom provodi nadzor unutar Komora i drugih pravnih osoba koje imaju javne ovlasti te tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji imaju javne ovlasti u zdravstvenoj djelatnosti u povjerenim im poslovima državne uprave.“. Obrazloženje: Uvođenjem navedene odredbe osigurava se da osobe koje provode nadzor imaju barem identične kompetencije kao i osobe čiji se rad nadzire. Propisivanjem navedenog minimuma osigurao bi se određeni kvalifikacijski minimum koji bi provoditelji nadzora trebali ispunjavati. Nije prihvaćen Stavkom 2. članka 223. propisano je da ministar pravilnikom propisuje uvjete koje moraju ispunjavati ovlašteni državni službenici imenovani u Povjerenstvo za upravni nadzor. Članovi Povjerenstva imenuju se posebnom odlukom ministra.
110 Hrvatska komora primalja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 45. Članak 45. st. 2. predlaže se da glasi: "Mrežu javne zdravstvene službe, uz prethodno pribavljeno pozitivno mišljenje Zavoda, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, nadležnih komora i predstavničkih tijela jedinica područne (regionalne) samouprave, donosi ministar." Nije prihvaćen Uvjet dobivanja prethodnog pozitivnog mišljenja svih subjekata koji sudjeluju u prethodnom postupku prilikom donošenja mreže u značajnoj bi mjeri usporio ili čak u potpunosti onemogućio donošenje navedenog dokumenta. Dunja Skoko-Poljak, dr.med.: Ministar nadležan za zdravstvo odgovarna je osoba za cjelovito funkcioniranje zdravstvenog sustava.
111 Hrvatska komora medicinskih sestara NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 130. U stavku 1. članka 130. u alineji 32. brišu se riječi: „te nadzire prikupljanje podataka i koordinira rad ostalih registara u zdravstvu“ obzirom da nije propisano koji su to registri i na koji način će se isto koordinirati. Također u istoj alineji ovog članka nije jasno što to i kakvo prikupljanje podataka nadzire HZJZ obzirom da za nadzor nad prikupljanjem podataka provode druge institucije. Isto je protivno Općoj uredbi o zaštiti osobnih podataka. Nije prihvaćen Komore će i nadalje voditi registre sukladno svojim javnim ovlastima. Hrvatski zavod za javno zdravstvo sukladno posebnim propisima kontinuirano prikuplja javno zdravstvene statističke podatke iz područja svoje nadležnosti.
112 Hrvatska komora medicinskih sestara NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 43. U članku 43. postavlja se pitanje što je s ostalim osobama npr. turistima ili drugim osobama koje se zateknu na području RH. Nije prihvaćen Obavljanje djelatnosti hitne medicine u cijelosti, pa i na državnim cestama, osigurano je i nadalje kroz redovni sustav financiranja ove djelatnosti.
113 Hrvatska komora medicinskih sestara NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 42. Člankom 42. uvodi se „Nacionalni registar pružatelja zdravstvene zaštite“ bez definiranja koje podatke će taj Registar sadržavati. Isto je potrebno zakonom propisati ili odredbu brisati radi usklađivanja s Općom uredbom za zaštitu podataka. Nije prihvaćen Zakonom o podacima i informacijama u zdravstvu regulirat će se ova materija u skladu s GDPR.
114 Hrvatska zajednica županija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 235. Člankom 235. stavkom 3. utvrđeno je da se sredstva za obdukciju osiguravaju iz državnog proračuna. Predlažemo da se sredstva za obdukciju iz stavka 2. točke 2. ovoga članka, koja je obavljena po nalogu imenovanog mrtvozornika jedinice područne (regionalne) samouprave, osiguravaju iz državnog proračuna i doznačavaju temeljem podnesenog zahtjeva jedinice područne (regionalne) samouprave. Nije prihvaćen Predložena dopuna obuhvaćena je odredbom točke 2. stavka 2. članka 235. Nacrta prijedloga Zakona.
115 Hrvatska zajednica županija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 232. Člankom 232. stavkom 7. propisano je da troškove pokopa posmrtnih ostataka umrle osobe iz stavka 6. ovoga članka snosi jedinica područne (regionalne) samouprave nadležna prema mjestu prebivališta umrle osobe. Smatramo da bi troškove trebala snositi općina ili grad u kojoj se osoba ukapa ili nadležni Centar za socijalnu skrb. Nije prihvaćen Prijedlogom nije jednoznačno utvrđena nadležnost institucije koja snosi troškove pokopa.
116 Hrvatska zajednica županija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Članak 82. propisuje da u slučaju obavljanja djelatnosti zdravstvene ustanove nastane gubitak, taj gubitak pokriva osnivač odnosno sukladno zakonu kojim se uređuje osnivanje i ustrojstvo ustanova. Smatramo da za zdravstvene ustanove koje svoju djelatnost obavljaju u Mreži javne zdravstvene službe odnosno temeljem ugovora s HZZO-m, gubitak kojemu je uzrok nedostatno ili nepravodobno financiranje temeljem ugovora s HZZO-m, namirenje obveza po kolektivnom ugovoru ili koji nastaje na drugi način koji je izvan utjecaja ustanove ili osnivača treba snositi Republika Hrvatska. Nije prihvaćen Osnivač je odgovoran za financijsko poslovanje zdravstvene ustanove sukladno zakonu kojim se uređuje osnivanje i ustrojstvo ustanova.
117 Zagrebačka županija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 235. U članku 235., stavku 2., predlaženo izmjenu točke 2. tako da glasi "kada je to potrebno radi utvrđivanja uzroka smrti po zahtjevu mrtvozornika imenovanog od strane jedinice područne (regionalne) samouprave radi zaštite zdravlja ljudi, odnosno kada to zahtijevaju epidemiološki, sanitarni i drugi stručni medicinski razlozi." Nije prihvaćen Predložena izmjena obuhvaćena je odredbom točke 2. stavka 2. članka 235. Nacrta prijedloga Zakona.
118 Zagrebačka županija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 232. U članku 262. predlažemo promjenu stavka 7. "Troškove pokopa posmrtnih ostataka umrle osobe iz stavka 6. ovoga članka snosi jedinica LOKALNE samouprave nadležna prema mjestu prebivališta umrle osobe." Nije prihvaćen Prijedlogom izmjena neće se ujednačiti cjelovitost pristupa na razini jedinica područne (regionalne) samouprave.
119 Miroslav Prpić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 45. Ostaje nejasno tko vodi brigu o popunjavanju Mreže , odnosno tko će planski odobravati , plaćati specijalizacije te pravovremeno osiguravati optimalnu popunjenost Mreže sukladno svim potrebnim parametrima. Do sada to nije funkcioniralo na dobar način a ako se jasno ne odredi čija je to obveza i odgovornost , neće funkcionirati ni s ovim Zakonom što može dovesti do još većeg manjka liječnika u PZZ te većih problema u pružanju usluga kvalitetne zdravstvene zaštite. Nije prihvaćen Člankom 11. stavkom 1. propisano je da jedinica područne (regionalne) samouprave ostvaruje svoja prava, obveze, zadaće i ciljeve na području zdravstvene zaštite tako da, između ostalog, osigurava popunjavanje mreže javne zdravstvene službe na svom području.
120 Helena Hrkač NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 12. Slažem se s kolegicom Dunjom Stolnik, ukoliko se će i dalje postojati Savjet za zdravlje tada se trebaju propisati zakonske obaveze o izvještavanju javnosti, struke o provođenju zdravstvene zaštite na razini županija. Nije prihvaćen Isto treba urediti Statutom jedinica područne (regionalne) samouprave.
121 Mirna Kovačević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236. - točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi Nije prihvaćen Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik.
122 Primorsko-goranska županija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 11. U članku 11. stavku 1. alineja 3. predlaže se njezino brisanje. OBRAZLOŽENJE: Odredba je neprecizna i neživotna jer županija ne može koordinirati i organizirati rad svih fizičkih i pravnih osoba koje obavljaju zdravstvenu djelatnost uključujući i privatne zdravstvene radnike i privatne zdravstvene ustanove ili trgovačka društva koja obavljaju zdravstvenu djelatnost. Ona to može činiti jedino o odnosu na zdravstvene ustanove kojima je osnivač, a u odnosu na privatne zdravstvene radnike u Mreži javne zdravstvene službe samo ako se zadrži sustav koncesija. Primorsko-goranska županija ujedno predlaže zadržavanje sustava koncesija u zdravstvu. Nije prihvaćen Rješenje Nacrta prijedloga zakona sukladno je Ustavom Republike Hrvatske (članak 135. stavak 2.) utvrđenim zadaćama jedinica područne (regionalne) samouprave koji obavljaju poslove od područnog (regionalnog) značenja, a osobito poslove koji se odnose na zdravstvo te planiranje i razvoj zdravstvene mreže.
123 Virovitičko-podravska županija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 11. U stavku 1. alineji 1. potrebno definirati u kojem smislu se misli na koji način se ostvaruje suradnja s jedinicama lokalne samouprave u osiguravanju popunjavanja Mreže - direktnim financiranjem ili se misli na druge oblike suradnje. Stavak 1. alineja 3. definirati kojim instrumentima JLP(R)S može utjecati na koordiniranje i organiziranje rada svih pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju zdravstvenu djelatnost i koja je svrha i smisao istog ako nema ovlasti nad radom istih? Predlažemo da navedenu nadležnost umjesto JLP(R)S obavljaju Ministarstvo zdravstva i HZZO. Nije prihvaćen Rješenje Nacrta prijedloga zakona sukladno je Ustavom Republike Hrvatske (članak 135. stavak 2.) utvrđenim zadaćama jedinica područne (regionalne) samouprave koji obavljaju poslove od područnog (regionalnog) značenja, a osobito poslove koji se odnose na zdravstvo te planiranje i razvoj zdravstvene mreže.
124 Osječko-baranjska županija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 235. U članku 235. stavku 2. dodaje se točka 5. koja glasi: „5. u slučajevima iz drugih medicinskih razloga, a koji mogu biti sumnja na nasilnu smrt, iznenadna smrt kod koje je uzrok nepoznat, odnosno nejasan“. Uz to, dodaje se stavak 6. koji glasi: „Obdukcija iz stavka 2. točke 5. obavlja se po nalogu mrtvozornika, a sredstva za obdukciju osiguravaju se u proračunu jedinice područne (regionalne) samouprave.“ Ovo pitanje treba regulirati s obzirom da je u Pravilniku o načinu pregleda umrlih te utvrđivanja vremena i uzroka smrti („Narodne novine“ 46/11., 6/13. i 63/14.) u članku 13. stavak 1. utvrđeno je da je mrtvozornik obvezan uputiti tijelo umrle osobe na obdukciju kako je navedeno u predloženoj točki 5. stavka 2., a niti jednim propisom nije utvrđeno tko osigurava sredstva za tu namjenu pa su županije, s obzirom na obvezu organizacije mrtvozorničke službe na svom području, to plaćale. Nije prihvaćen Predložena dopuna obuhvaćena je odredbom točke 2. stavka 2. članka 235. Nacrta prijedloga Zakona.
125 Osječko-baranjska županija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 232. U članku 232. stavak 7. predlaže se izmijeniti tako da glasi: „Troškove pokopa posmrtnih ostataka umrle osobe iz stavka 6. ovoga članka snosi nadležni centar za socijalnu skrb.“ Nije prihvaćen Prijedlogom izmjena neće se ujednačiti cjelovitost pristupa na razini jedinica područne (regionalne) samouprave.
126 Osječko-baranjska županija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 230. Predlaže se izmjena članka 230. stavak 1. tako da glasi: „Predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave imenuje potreban broj doktora medicine, odnosno drugih zdravstvenih radnika koji utvrđuju nastup smrti, vrijeme i uzrok smrti osoba umrlih izvan zdravstvene ustanove po prijedlogu župana, odnosno gradonačelnika grada Zagreba.“ te da se u stavku 2. istog članka doda da su obvezni obavljati poslove utvrđivanja nastupa smrti, uzroka i vremena smrti osoba umrlih izvan zdravstvene ustanove samo privatni zdravstveni radnici u ordinacijama u mreži javne zdravstvene službe, a ostali zdravstveni radnici u privatnoj praksi to mogu Nije prihvaćen Općinska, odnosno gradska vijeća najbolje mogu procijeniti potrebe za imenovanjem doktora medicine, odnosno drugih zdravstvenih radnika koji utvrđuju nastup smrti, vrijeme i uzrok smrti osoba umrlih izvan zdravstvene ustanove.
127 Osječko-baranjska županija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Članak 82. treba uskladiti s prijedlogom članka 11. stavak 3., odnosno utvrditi da „Ako u obavljanju djelatnosti zdravstvene ustanove nastane gubitak, taj gubitak pokriva osnivač sukladno zakonu kojim se uređuje osnivanje i ustrojstvo ustanova osim onih gubitaka koji su proistekli iz nedostatnog ili neredovitog financiranja od strane HZZO-a kao i gubitaka koji su posljedica podmirenja obveza iz kolektivnih ugovora, a koje gubitke snosi Republika Hrvatska.“ Nije prihvaćen Osnivač je odgovoran za financijsko poslovanje zdravstvene ustanove sukladno zakonu kojim se uređuje osnivanje i ustrojstvo ustanova.
128 Osječko-baranjska županija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 11. U članku 11. stavku 3., a koji se odnosi na osiguravanje sredstava jedinice područne (regionalne) samouprave treba dodati da jedinica područne (regionalne) samouprave, uz ostalo, ostvaruje svoja prava, obveze, zadaće i ciljeve na području zdravstvene zaštite tako da pokrivaju gubitke ustanove kojima su osnivači osim onih gubitaka koji su proistekli iz nedostatnog ili neredovitog financiranja od strane HZZO-a kao i gubitaka koji su posljedica podmirenja obveza iz kolektivnih ugovora, a koje gubitke bi trebala snositi Republika Hrvatska (s obzirom da na ove gubitke ustanova, a niti županije ne mogu utjecati na niti jedan način). Nije prihvaćen Osnivač Ustanove solidarno i neograničeno odgovara za njene obveze (članak 58. stavak 2. Zakona o ustanovama).
129 Virovitičko-podravska županija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Dodati stavak koji glasi: Za zdravstvene ustanove koje svoju djelatnost obavljaju u Mreži javne zdravstvene službe odnosno temeljem Ugovora s HZZO-om, gubitak kojemu je uzrok nedostatno ili nepravodobno financiranje temeljem Ugovora sa HZZO-om, namirenje obveza po kolektivnom ugovoru ili koji nastaje na drugi način koji je izvan utjecaja ustanove ili osnivača snosi Republika Hrvatska Nije prihvaćen Osnivač je odgovoran za financijsko poslovanje zdravstvene ustanove sukladno zakonu kojim se uređuje osnivanje i ustrojstvo ustanova.
130 Virovitičko-podravska županija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 232. Stavak 6. i 7. izmijeniti na način da se umjesto "jedinice područne (regionalne) samouprave", stavi "jedinice lokalne samouprave" Nije prihvaćen Prijedlogom izmjena neće se ujednačiti cjelovitost pristupa na razini jedinica područne (regionalne) samouprave.
131 Željko Caruzzi NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 275. Kako vlasnik prostora nekih ambulanti/ordinacija nije Dom zdravlja, predlaže se da se stavak (3) Članka 275. izmijeni tako da glasi: (3) Zdravstveni radnici iz stavka 1. ovoga članka djelatnost u privatnoj praksi u ordinaciji obavljaju u poslovnom prostoru u kojem su obavljali zdravstvenu djelatnost do dana stupanja na snagu ovoga Zakona koji im se daje u zakup u skladu sa odlukom Upravnog vijeća ili drugog nadležnog tijela o zakupu tog ili sličnog poslovnog prostora, najkasnije u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva. Nije prihvaćen Članak 275. odnosi se na zakup prostora ordinacija u domu zdravlja. Nema zapreke za sklapanje ugovora o zakupu s drugim vlasnicima prostora ukoliko prostor za rad ordinacije nije vlasništvo doma zdravlja a isto nije potrebno regulirati u ovom članku jer je navedena materija regulirana propisima koji uređuju zakup poslovnog prostora.
132 Marija Vinković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 221. Pdržavam stav. Članak 221., Predlaže se mijenjati članak 221. tako da glasi: „Ministarstvo provodi upravni nadzor nad zakonitošću rada i postupanja komora u provedbi javnih ovlasti sukladno posebnom zakonu“ OBRAZLOŽENJE: Kao i do sada odredbe o upravnom nadzoru nad radom Komora trebaju biti sadržaj strukovnih zakona jer strukovni zakoni reguliraju vrste i provedbu javnih ovlasti svake Komore. S tim u vezi upravni nadzor treba nadzirati i regulirati samo i isključivo javne ovlasti komore jer je to djelokrug poslova od javnog interesa odnosno dio nadležnosti koji je država povjerila pravnoj osobi izvan sustava državnih tijela odnosno Komori Nije prihvaćen Ministarstvo zdravstva nadležno je za provođenje upravnog nadzora, ne samo nad komorama, nego nad svim pravnim osobama koje imaju javne ovlasti u zdravstvu u skladu sa Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave. Nadalje, sadržaj upravnog nadzora i njegova provedba propisani su načelno člancima 20. do 23. Zakona o sustavu državne uprave te u članku 22. stavku 1. točki 5. propisano da tijela državne uprave mogu poduzeti i druge mjere propisane posebnim zakonom, a to je upravo Zakon o zdravstvenoj zaštiti, vezano uz nadležnost upravnog nadzora.
133 Marija Vinković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 130. • Članak 130. Predlaže se u članku 130. stavku 1. brisati alineju 32. OBRAZLOŽENJE: Komore u sustavu zdravstva vode registre članova zdravstvenih radnika, zdravstvenih ustanova i privatnih praksi na temelju javne ovlasti koja im je dana strukovnim zakonima Nije prihvaćen Komore će i nadalje voditi registre sukladno svojim javnim ovlastima.
134 požeško-slavonska županija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 235. (3) Sredstva za obdukciju iz stavka 2. točke 1. ovoga članka osiguravaju se iz državnog proračuna. Sredstva za obdukciju iz stavka 2. točke 2. ovoga članka, koja je obavljena po nalogu imenovanog mrtvozornika jedinice područne (regionalne) samouprave, osiguravaju se iz državnog proračuna i doznačavaju temeljem podnesenog zahtjeva jedinice područne (regionalne) samouprave. Nije prihvaćen Predložena dopuna obuhvaćena je odredbom točke 2. stavka 2. članka 235. Nacrta prijedloga Zakona.
135 HRVATSKA UDRUGA LABORATORIJSKE MEDICINE NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236. Stavak 1: Potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi Nije prihvaćen Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik.
136 JASNA MATIĆ (Voditeljica Strukovnog razreda za medicinsko laboratorijsku djelatnost HKZR-a) NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236. Točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi Nije prihvaćen Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik.
137 Neven Sučić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236. Točka (1) Potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi Nije prihvaćen Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik.
138 požeško-slavonska županija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 11. U stavku 3. dodati: osim onih gubitaka koji su proistekli iz nedostatnog ili neredovitog financiranja od strane HZZO-a kao i sa osnova podmirenja obveza iz kolektivnih ugovora, a koje gubitke snosi Republika Hrvatska Nije prihvaćen Osnivač Ustanove solidarno i neograničeno odgovara za njene obveze (članak 58. stavak 2. Zakona o ustanovama).
139 Matea Rebrina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236. točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi Nije prihvaćen Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik.
140 Sanela Mišetić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236. Točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi Nije prihvaćen Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik.
141 SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 235. Članak 235. (1) Radi utvrđivanja uzroka smrti provodi se obdukcija tijela umrle osobe. (2) Obdukcija se provodi: 1. kada postoji sumnja ili je očito da je smrt prouzročena kaznenim djelom ili je u vezi s izvršenjem kaznenog djela 2. kada je to potrebno radi zaštite zdravlja ljudi, odnosno kada to zahtijevaju epidemiološki, sanitarni i drugi stručni medicinski razlozi 3. kada zahtjev za obdukciju postavi obitelj umrle osobe 4. kada je osoba umrla u zdravstvenoj ustanovi ili u prostoru trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnosti ili u ordinaciji. (3) Sredstva za obdukciju iz stavka 2. točke 1. ovoga članka osiguravaju se iz državnog proračuna. Sredstva za obdukciju iz stavka 2. točke 2. ovoga članka, koja je obavljena po nalogu imenovanog mrtvozornika jedinice područne (regionalne) samouprave, osiguravaju se iz državnog proračuna i doznačavaju temeljem podnesenog zahtjeva jedinice područne (regionalne) samouprave (4) Obdukcija iz stavka 2. točke 4. ovoga članka provodi se na trošak obveznika plaćanja troškova liječenja umrle osobe, a obdukcija iz stavka 2. točke 3. ovoga članka na zahtjev i trošak obitelji umrle osobe kada je smrt nastupila izvan zdravstvene ustanove. (5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, u slučaju kad je osoba umrla u zdravstvenoj ustanovi, a sudjelovala je u kliničkom ispitivanju lijeka ili medicinskoga proizvoda, odnosno drugom znanstvenom ispitivanju u zdravstvenoj ustanovi, obdukcija se provodi na trošak nositelja odobrenja za provođenje kliničkog ili znanstvenog ispitivanja sukladno posebnome zakonu. Nije prihvaćen Predložena dopuna obuhvaćena je odredbom točke 2. stavka 2. članka 235. Nacrta prijedloga Zakona.
142 SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 232. Članak 232. (1) Pokop umrle osobe obavlja se nakon što je smrt utvrđena, a u pravilu u vremenu od 24 do 48 sati od nastupa smrti. (2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, na temelju posebnog odobrenja sanitarnog inspektora, pokop se može obaviti i prije isteka roka od 24 sata, odnosno nakon isteka roka od 48 sati od nastupa smrti. (3) Nakon isteka roka od 48 sati od nastupa smrti može se obaviti i pokop posmrtnih ostataka umrle punoljetne osobe koja je za života dala suglasnost za korištenje njezinoga tijela u znanstvene ili nastavne svrhe nakon smrti. (4) Tijelo umrle osobe koja nije dala suglasnost za korištenje svojega tijela u nastavne i znanstvene svrhe može se koristiti u te svrhe ako su ispunjeni sljedeći uvjeti: ◊ ako se umrla osoba tome za života nije protivila u pisanom obliku ◊ ako u roku od 48 sati nije podnesen zahtjev za pokop ili kremiranje, i ◊ ako etičko povjerenstvo nadležne visokoškolske ustanove suglasno s korištenjem tijela umrle osobe u nastavne i znanstvene svrhe. (5) Pokop umrle osobe iz stavka 3. i 4. ovoga članka obavlja visoko učilište zdravstvenog usmjerenja o svom trošku, uz poštovanje pijeteta prema umrloj osobi, a prema mjesnim i vjerskim običajima. (6) U slučaju nepreuzimanja tijela umrle osobe u roku od 48 sati od nastupa smrti, pokop posmrtnih ostataka umrle osobe obavit će se u suradnji zdravstvene ustanove, nadležnog centra za socijalnu skrb i jedinice područne (regionalne) samouprave nadležne prema mjestu prebivališta umrle osobe. (7) Troškove pokopa posmrtnih ostataka umrle osobe iz stavka 6. ovoga članka snosi jedinica područne (regionalne) samouprave nadležna prema mjestu prebivališta umrle osobe. Troškove snositi grad/općina u kojoj se osoba ukapa ili nadležni CZSS (RH) (8) Ministar pravilnikom propisuje postupak i način davanja suglasnosti iz stavka 3. ovoga članka. Nije prihvaćen Prijedlogom nije jednoznačno utvrđena nadležnost institucije koja snosi troškove pokopa.
143 SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Članak 82. Ako u obavljanju djelatnosti zdravstvene ustanove nastane gubitak, taj gubitak pokriva osnivač sukladno zakonu kojim se uređuje osnivanje i ustrojstvo ustanova. Za zdravstvene ustanove koje svoju djelatnost obavljaju u Mreži javne zdravstvene službe odnosno temeljem Ugovora sa HZZO-m gubitak kojemu je uzrok nedostatno ili nepravodobno financiranje temeljem Ugovora sa HZZO-m, namirenje obveza po kolektivnom ugovoru ili koji nastaje na drugi način koji je izvan utjecaja ustanove ili osnivača snosi Republika Hrvatska Nije prihvaćen Osnivač je odgovoran za financijsko poslovanje zdravstvene ustanove sukladno zakonu kojim se uređuje osnivanje i ustrojstvo ustanova.
144 Martina Kranjec Šakić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 130. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarnike komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. U članku 130. stavku 1. predlaže se brisati alineju 32. OBRAZLOŽENJE:Komore u sustavu zdravstva vode registre članova zdravstvenih radnika, zdravstvenih ustanova i privatnih praksi na temelju javne ovlasti koja im je dana strukovnim zakonima. Nije prihvaćen Komore će i nadalje voditi registre sukladno svojim javnim ovlastima.
145 SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 11. Članak 11. (1) Jedinica područne (regionalne) samouprave ostvaruje svoja prava, obveze, zadaće i ciljeve na području zdravstvene zaštite tako da: ◊ osigurava popunjavanje mreže javne zdravstvene službe u suradnji s jedinicama lokalne samouprave na svom području ◊ organizira rad ustanova čiji je osnivač ◊ koordinira i organizira rad svih pravnih i fizičkih osoba koje na području jedinice područne (regionalne) samouprave obavljaju zdravstvenu djelatnost ◊ sukladno planu zdravstvene zaštite Republike Hrvatske donosi plan zdravstvene zaštite za područje jedinice područne (regionalne) samouprave ◊ za područje jedinice područne (regionalne) samouprave donosi jednogodišnje i trogodišnje planove promicanja zdravlja, prevencije te ranog otkrivanja bolesti ◊ organizira i provodi javnozdravstvene mjere sukladno planovima iz podstavka 4. i 5. ovoga stavka ◊ organizira provedbu postupaka objedinjene javne nabave za zdravstvene ustanove čiji je osnivač ◊ u suradnji s ministarstvom nadležnim za zdravstvo (u daljnjem tekstu: ministarstvo) i Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod) osigurava provođenje specifičnih mjera te pružanje zdravstvene zaštite na otocima, rijetko naseljenim i nerazvijenim područjima. (2) U ostvarivanju svojih prava, obveza, zadaća i ciljeva na području zdravstvene zaštite jedinica područne (regionalne) samouprave osigurava sredstva za: – provođenje javnozdravstvene, epidemiološke i zdravstveno - ekološke djelatnosti te prevenciju bolesti na svom području – provođenje mjera zdravstvene ekologije i to: ispitivanje hrane i predmeta opće uporabe, ispitivanje vode za ljudsku potrošnju, ispitivanje štetnih utjecaja onečišćenja zraka na zdravlje ljudi, ispitivanje buke i ispitivanje onečišćenja tla te voda namijenjenih kupanju i rekreaciji, od interesa za jedinicu područne (regionalne) samouprave, sukladno programu mjera iz članka 7. stavka 3. ovoga Zakona – hitnu medicinu na svojem području, ako to ne osigurava Republika Hrvatska – organizaciju i rad mrtvozorničke službe. (3) Jedinice područne (regionalne) samouprave i gradovi osiguravaju sredstva za investicijsko ulaganje i investicijsko i tekuće održavanje zdravstvenih ustanova – prostora, medicinske i nemedicinske opreme i prijevoznih sredstava te informatizaciju zdravstvene djelatnosti, sukladno planu i programu mjera zdravstvene zaštite i mreži javne zdravstvene službe kao i za pokriće gubitaka zdravstvenih ustanova čiji su osnivač, DODATI: osim onih gubitaka koji su proistekli iz nedostatnog ili neredovitog financiranja od strane HZZO-a kao i sa osnova podmirenja obveza iz kolektivnih ugovora, a koje gubitke snosi Republika Hvatska. (4) Odluku o mjerilima za osiguranje elemenata standarda za investicijsko ulaganje i investicijsko i tekuće održavanje te informatizaciju zdravstvene djelatnosti iz stavka 3. ovoga članka, koja će biti temelj za planiranje potpora iz državnog proračuna, jednom godišnje donosi Vlada Republike Hrvatske. (5) Jedinica područne (regionalne) samouprave i jedinica lokalne samouprave može osigurati sredstva za zdravstvenu zaštitu stanovnika na svom području iznad standarda utvrđenih obveznim zdravstvenim osiguranjem. (6) Ugovorom između jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno jedinice lokalne samouprave, turističke zajednice i zdravstvene ustanove, trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost ili privatnoga zdravstvenog radnika uređuje se organiziranje i financiranje provođenja mjera zdravstvene zaštite za povećani broj korisnika zdravstvene zaštite koje se pružaju turistima. (7) Na području na kojem je zbog tranzita i/ili boravka turista povećan broj korisnika zdravstvene zaštite jedinica područne (regionalne) samouprave u suradnji s jedinicama lokalne samouprave obvezna je s ministarstvom nadležnim za turizam i turističkim zajednicama, upraviteljima prometnica u Republici Hrvatskoj , Hrvatskim autoklubom, Hrvatskim ronilačkim savezom i društvima za osiguranje osigurati povećani broj timova hitne medicinske službe na svojem području u odnosu na broj timova određenih mrežom hitne medicine. (8) Organizatori javnih priredbi i drugih oblika okupljanja obvezni su s obzirom na očekivani broj sudionika ili narav okupljanja osigurati prisutnost tima/timova hitne medicinske službe tijekom održavanja okupljanja te snositi troškove organizacije hitne medicinske službe. (9) Ugovorom između pravne ili fizičke osobe koja obavlja turističku djelatnost i zdravstvene ustanove, trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost, odnosno privatnog zdravstvenog radnika uređuje se organiziranje i financiranje provođenja mjera zdravstvene zaštite koje se pružaju turistima. Nije prihvaćen Osnivač Ustanove solidarno i neograničeno odgovara za njene obveze (članak 58. stavak 2. Zakona o ustanovama).
146 Ana-Marija Popović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236. Točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi. Nije prihvaćen Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik.
147 Alen Stojanović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 11. Članak 11. stravak 1. podstavak 3. - Na što pisac ovog prijedloga misli kada govori o "organizira rad svih pravnih i fizičkih osoba..."? Ovakvom formulacijom se ovaj zakon nedvosmisleno stavlja u koliziju sa brojnim drugim zakonima pa predlažem da se riječ i "i organizira" brišu. Time stvari postaju puno jasnije. Dodati - Članak 11. stavak 3a - Jedinice područne (regionalne samouprave i gradovi osiguravaju brzi širokopojasni internetski priključak svim pravnim i fizičkim osobama koje obavljaju zdravstvenu djelatnost na njihovom području. Troškove korištenja podmiruju korisnici prema osobnom ugovoru s pružateljem internetskog pristupa. Dodati Članak 11. stavak 10 - Osiguranici HZZO-a u turističkim ambulantama ostvaruju sva prava kao i u ambulantama tzv. posebnog dežurstva u PZZ. Nije prihvaćen Rješenje Nacrta prijedloga zakona sukladno je Ustavom Republike Hrvatske (članak 135. stavak 2.) utvrđenim zadaćama jedinica područne (regionalne) samouprave koji obavljaju poslove od područnog (regionalnog) značenja, a osobito poslove koji se odnose na zdravstvo te planiranje i razvoj zdravstvene mreže.
148 Matea Matić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236. Članak 236. - točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi Nije prihvaćen Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik.
149 UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 71. U članku 71., stavku 1. brisati riječ „državnih“ „(1) Zdravstvena ustanova čiji je osnivač pravna osoba te zdravstvena ustanova čiji je osnivač fizička osoba ne može obavljati djelatnost državnih (brisati) zdravstvenih zavoda.“ U članku 71., stavku 2. brisati „zdravstvenih zavoda“ Ovim promjenama osigurava se da djelatnost zdravstvenih zavoda ne može obavljati ustanova čiji je osnivač pravna ili fizička osoba. Postojeća formulacija članka 71. stavka 2. omogućuje da ustanova čiji je osnivač pravna ili fizička osoba djelomično može obavljati djelatnost zdravstvenih zavoda, što konkretno u slučaju županijskih zavoda za javno zdravstvo nije moguće prema članku 69. toč. 3., te su ove odredbe u koliziji. Nije prihvaćen Državni zdravstveni zavodi su ustanove koje obavljaju djelatnosti od najvišeg nacionalnog interesa te njihove djelatnosti ne mogu obavljati zdravstvene ustanove čiji su osnivači pravne ili fizičke osobe. Članak 69. utvrđuje neke od djelatnosti koje ne može provoditi privatna praksa (javno zdravstvo, epidemiologija, školska i adolescentna medicina, zdravstvena ekologija i patronaža) dok su djelatnosti zdravstvenih zavoda daleko šire čime se omogućuju npr. provođenje raznih preventivnih aktivnosti.
150 Erna Mirković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236. Članak 236. (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi Nije prihvaćen Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik.
151 Blaženka Slavulj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236. točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi Nije prihvaćen Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik.
152 Mariana Penava NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236. točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi Nije prihvaćen Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik.
153 Doris Lulić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236. točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi Nije prihvaćen Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik.
154 Maja Šare NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236. - točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi. Nije prihvaćen Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik.
155 Viktorija Kretić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236. - točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi Nije prihvaćen Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik.
156 Ljiljana Majić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236. Članak 236. - točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi Nije prihvaćen Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik.
157 Petar Šušnjara NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236. - točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi Nije prihvaćen Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik.
158 Hrvatsko farmaceutsko društvo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 222. Predlaže se brisati predloženi članak 222. Nije prihvaćen Članak 222. usklađen je s odredbama članka 21. Zakona o sustavu državne uprave.
159 Hrvatsko farmaceutsko društvo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 221. U članku 221. predlaže se izmjena teksta tako da isti glasi: - „Ministarstvo provodi upravni nadzor nad zakonitošću rada i postupanja komora u provedbi javnih ovlasti sukladno posebnom zakonu“ OBRAZLOŽENJE:Kao i do sada odredbe o upravnom nadzoru nad radom Komora trebaju biti sadržaj strukovnih zakona jer strukovni zakoni reguliraju vrste i provedbu javnih ovlasti svake Komore. S tim u vezi upravni nadzor treba nadzirati i regulirati samo i isključivo javne ovlasti komore jer je to djelokrug poslova od javnog interesa odnosno dio nadležnosti koji je država povjerila pravnoj osobi izvan sustava državnih tijela odnosno Komori. Nije prihvaćen Ministarstvo zdravstva nadležno je za provođenje upravnog nadzora, ne samo nad komorama, nego nad svim pravnim osobama koje imaju javne ovlasti u zdravstvu u skladu sa Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave. Nadalje, sadržaj upravnog nadzora i njegova provedba propisani su načelno člancima 20. do 23. Zakona o sustavu državne uprave te u članku 22. stavku 1. točki 5. propisano da tijela državne uprave mogu poduzeti i druge mjere propisane posebnim zakonom, a to je upravo Zakon o zdravstvenoj zaštiti, vezano uz nadležnost upravnog nadzora.
160 Hrvatsko farmaceutsko društvo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 143. U članku 143. stavak 2. iza riječi „drugih odgovarajućih“ predlaže se dodati riječi „nacionalnih zdravstvenih strukovnih “ tako da isti glasi: - „(2)Na prijedlog Nacionalnoga zdravstvenog vijeća, ministarstvo uz pribavljeno mišljenje stručnog društva Hrvatskog liječničkog zbora ili drugih odgovarajućih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga donosi rješenje kojim se određuje referentni centar.“ Nije prihvaćen Definicije u stavku 2. članka 143. su jasne i dovoljno široke da obuhvaćaju i predmetni prijedlog.
161 Hrvatsko farmaceutsko društvo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 130. U članku 130. stavku 1. predlaže se brisati alineju 32. OBRAZLOŽENJE:Komore u sustavu zdravstva vode registre članova zdravstvenih radnika, zdravstvenih ustanova i privatnih praksi na temelju javne ovlasti koja im je dana strukovnim zakonima. Nije prihvaćen Komore će i nadalje voditi registre sukladno svojim javnim ovlastima.
162 Hrvatsko farmaceutsko društvo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. U članku 23. stavak 1. predlaže se dodati točku 5. koja glasi: - „5. mjere zaštite radi sprečavanja oštećenja zdravlja kod stručnog rukovanja lijekovima koji sadrže citotoksićne, imunosupresivne i druge opasne tvari.“ U članku 23. predlaže se dodati stavak 3.( pri čemu postojeći stavak 3. postaje stavak 4.), a koji glasi: - „(3) Način provođenja i mjere zaštite radi sprečavanja oštećenja zdravlja kod stručnog rukovanja lijekovima koji sadrže citotoksićne, imunosupresivne i druge opasne tvari iz stavka 1. točke 5. ovog članka, uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu, nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i Hrvatskog farmaceutskog društva, pravilnikom propisuje ministar.“ U članku 23. predlaže se da postojeći stavak 3. postane stavak 4. te da se dopuni i glasi: - „(4) Ako tijelo iz stavka 2. i 3. ovog članka u roku od 30 dana od dana kada je zatraženo, ministru ne dostavi mišljenje iz stavka 2. ili 3. ovog članka, smatra se da je dalo pozitivno mišljenje.“ OBRAZLOŽENJE: U Republici Hrvatskoj nije donijet niti je na snazi preuzeti obvezujući provedbeni propis EU koji uređuje problematiku zdravstvene zaštite u svezi s radom i radnim okolišem te sa sprječavanjem oštećenja zdravlja kod rukovanja i uporabe lijekova koji sadrže citotoksične, imunosupresivne i druge opasne tvari. Zdravstveni radnici svakodnevno rade te su u kontaktu sa citotoksičnim lijekovima i drugim lijekovima koji sadrže opasne djelatne tvari, bez zakonski propisanih temeljnih i specifičnih mjera za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu. Za donošenje provedbenog propisa koji uređuje to područje potrebno je stvoriti pravni temelj u odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Provedbenim propisom - Pravilnika o rukovanju s lijekovima koji sadrže citotoksične, imunosupresivne i druge opasne tvari, normativno bi se uredio sadržaj temeljnih i specifičnih mjera za zaštitu zdravlja i siguran rad sa lijekovima koji sadrže citotoksične i druge opasne tvari. Nije prihvaćen Mjere koje se predlažu obuhvaćene su mjerama za zaštitu zdravlja radnika koji su na radnom mjestu izloženi opasnostima, štetnostima i naporima opasnim za zdravlje (članak 23. stavak 1. točka 2.).
163 Hrvatsko farmaceutsko društvo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 11. • Članak 11. U članku 11.predlaže se u stavku 1. brisati alineju 3. OBRAZLOŽENJE: iz navedene odredbe proizlazi da će jedinice područne(regionalne ) samouprave organizirati i određivati rad privatnim zdravstvenim radnicima i privatnim zdravstvenim ustanovama. Nejasno je na koji način jedinice regionalne uprave utječu na organizaciju rada u privatnim ustanovama i kod privatnih zdravstvenih radnika koji nemaju ugovor s HZZO-om . U članku 11. stavku 4. predlaže se u Odluku o mjerilima za osiguranje elemenata standarda za investicijsko i tekuće održavanje, a posebno za informatizaciju zdravstvene djelatnosti uključiti i ljekarne koje po zakonu jesu u mreži javne zdravstvene službe i imaju obvezu zadovoljiti sve zahtjevnije standarde. Nije prihvaćen Rješenje Nacrta prijedloga zakona sukladno je Ustavom Republike Hrvatske (članak 135. stavak 2.) utvrđenim zadaćama jedinica područne (regionalne) samouprave koji obavljaju poslove od područnog (regionalnog) značenja, a osobito poslove koji se odnose na zdravstvo te planiranje i razvoj zdravstvene mreže.
164 Hrvatska ljekarnička komora NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 222. • Članak 222. Predlaže se brisati predloženi članak 222. Nije prihvaćen Članak 222. usklađen je s odredbama članka 21. Zakona o sustavu državne uprave.
165 Hrvatska ljekarnička komora NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 221. • Članak 221., Predlaže se mijenjati članak 221. tako da glasi: „Ministarstvo provodi upravni nadzor nad zakonitošću rada i postupanja komora u provedbi javnih ovlasti sukladno posebnom zakonu“ OBRAZLOŽENJE: Kao i do sada odredbe o upravnom nadzoru nad radom Komora trebaju biti sadržaj strukovnih zakona jer strukovni zakoni reguliraju vrste i provedbu javnih ovlasti svake Komore. S tim u vezi upravni nadzor treba nadzirati i regulirati samo i isključivo javne ovlasti komore jer je to djelokrug poslova od javnog interesa odnosno dio nadležnosti koji je država povjerila pravnoj osobi izvan sustava državnih tijela odnosno Komori Nije prihvaćen Ministarstvo zdravstva nadležno je za provođenje upravnog nadzora, ne samo nad komorama, nego nad svim pravnim osobama koje imaju javne ovlasti u zdravstvu u skladu sa Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave. Nadalje, sadržaj upravnog nadzora i njegova provedba propisani su načelno člancima 20. do 23. Zakona o sustavu državne uprave te u članku 22. stavku 1. točki 5. propisano da tijela državne uprave mogu poduzeti i druge mjere propisane posebnim zakonom, a to je upravo Zakon o zdravstvenoj zaštiti, vezano uz nadležnost upravnog nadzora.
166 Hrvatska ljekarnička komora NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 143. • Članak 143 Predlaže se u članku 143. stavak 2. iza riječi „drugih odgovarajućih“ dodati riječi „nacionalnih zdravstvenih strukovnih “ tako da glasi: „Na prijedlog Nacionalnoga zdravstvenog vijeća, ministarstvo uz pribavljeno mišljenje stručnog društva Hrvatskog liječničkog zbora ili drugih odgovarajućih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga donosi rješenje kojim se određuje referentni centar.“ Nije prihvaćen Definicije u stavku 2. članka 143. su jasne i dovoljno široke da obuhvaćaju i predmetni prijedlog.
167 Hrvatska ljekarnička komora NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 130. • Članak 130. Predlaže se u članku 130. stavku 1. brisati alineju 32. OBRAZLOŽENJE: Komore u sustavu zdravstva vode registre članova zdravstvenih radnika, zdravstvenih ustanova i privatnih praksi na temelju javne ovlasti koja im je dana strukovnim zakonima Nije prihvaćen Komore će i nadalje voditi registre sukladno svojim javnim ovlastima.
168 Spomenka Tomek-Roksandić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 130. Čl. 130. stavak (1) Hrvatski zavod za javno zdravstvo obavlja sljedeće poslove: iza školske i adolescente medicine, nadopuna s GERONTOLOGIJE, ispred mentalnog zdravlja i prevencije ovisnosti. Nije prihvaćen Aktivnosti gerontologije se provode u okviru djelatnosti javnog zdravstva.
169 Spomenka Tomek-Roksandić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 129. Čl. 129. u trećem retku prvog odlomka iza školske medicine, nadopuna s GERONTOLOGIJE, ispred mentalnog zdravlja. Nije prihvaćen Aktivnosti gerontologije se provode u okviru djelatnosti javnog zdravstva.
170 Spomenka Tomek-Roksandić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 11. Čl.11. nadopuna pod stavka (2), prva alinea iza javnozdravstvene, a ispred epidemiološke, nadopuniti s GERONTOLOŠKO-JAVNOZDRAVSTVENE Nije prihvaćen Gerontološko-javnozdravstvene mjere su javnozdravstvene mjere.
171 Dubravka Pezelj Duliba NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 41. Naslov ove cjeline jest "Sadržaj i organizacijski oblici zdravstvene djelatnosti", međutim, u biti organizacijski oblici nigdje nisu taksativno navedeni iako bi to bilo poželjno. Organizacijski oblici provođenja zdravstvene zaštite su: ordinacija, laboratorij, dom zdravlja, bolnica... i tome slično. Nije prihvaćen Organizacijski oblici zdravstvene djelatnosti definirani su u članku 41. i to su: zdravstvene ustanove, trgovačka društva i privatni zdravstveni radnici, druge pravne i fizičke osobe u skladu s posebnim zakonom, ustrojstvene jedinice Ministarstva obrane i Oružanih snaga RH, te Ministarstva pravosuđa, u skladu s posebnim propisima.
172 Dubravka Pezelj Duliba NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 11. U stavku prvom stoji odredba (alinea 3): "koordinira i organizira rad svih pravnih i fizičkih osoba koje na području jedinice područne (regionalne) samouprave obavljaju zdravstvenu djelatnost". Znači li to da koordnira i još bitnije organizira i rad svih privatnih pružatelja zdravstvene zaštite koji nemaju ugovor s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje za provođenje zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja? Nekako mi se ne čini da jedinice područne(regionalne) samouprave imaju ingerenciju nad privatnim pružateljima zdravstvene zaštite. Potrebno je razmisliti da se taj stavak preformulira, eventualno izbaci "svih", ili jasno naglasi kojih. Nije prihvaćen Rješenje Nacrta prijedloga zakona sukladno je Ustavom Republike Hrvatske (članak 135. stavak 2.) utvrđenim zadaćama jedinica područne (regionalne) samouprave koji obavljaju poslove od područnog (regionalnog) značenja, a osobito poslove koji se odnose na zdravstvo te planiranje i razvoj zdravstvene mreže.
173 Boris Žulj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 235. Stavak (2) treba dodati riječ "obavezno" na način: Obdukcija se obavezno provodi: ........ Isto tako treba dodati stavak (4). Izuzeće od obaveznog obavljanja obdukcije moguće je samo ukoliko se umrla osoba za života o tomu pisano izjasnila što je evidentirano u osobnom kartonu kod liječnika obiteljske medicine ili usmeno liječniku tijekom liječenja u zdravstvenoj ustanovi u kojoj je preminula. Nije prihvaćen U navedenim situacijama obdukcija se mora provesti.
174 Ivan Pristaš NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 130. U članku 130, stavku (1) nakon devete točke dodati desetu točku: "medicinske informatike i biostatistike" Nije prihvaćen Pitanja nadležnosti u području informatizacije sustava zdravstava rješavat će se posebnim propisom.
175 Mirjana Semenić Rutko NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 11. Članak 11. 3) dodati i – osigurati sredstva za investicijsko ulaganje u ustanove čiji su osnivači privatni ulagači ako djeluju u mreži javnozdravstvene službe Nije prihvaćen Osnivač Ustanove solidarno i neograničeno odgovara za njene obveze (članak 58. stavak 2. Zakona o ustanovama).
176 Mirjana Semenić Rutko NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 10. Članak 10 Stavak1 -”osiguranje i praćenje provođenja, zaštite i promicanja prava pacijenata „ dodati pored prava i dužnosti u očuvanju zdravlja Dodati 5) Republika Hrvatska osigurava sredstva za investicijsko ulaganje u ustanove čiji su osnivači privatni ulagatelji ako ustanove imaju djelokrug rada u javnom zdravstvu tj ugovore sa HZZOom, te za saniranje posljedica u slučaju elementarnih nepogoda ili katastrofa. U suradnji sa privatnim ulagateljem do visine 50% vrijednosti ulaganja . Nije prihvaćen Izvori financiranja ustanova čiji su osnivači privatni ulagatelji, a u mreži su javne zdravstvene službe, određuju se člankom 81. Nacrta prijedloga Zakona.
177 Darko Takač NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 42. U članku 42.predlaže se dodati stavak 3. (pri čemu postojeći stavak 3. postaje stavak 4.), a koji glasi: - „(3)Strukovne komore mogu voditi za pravne i fizičke osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju zdravstvenu djelatnost, a u sklopu vođenja registra svojih članova, Poseban nacionalni registar pružatelja zdravstvenih usluga (dalje u tekstu: Poseban registar).“ U članku 42. predlaže se da postojeći stavak 3. postane stavak 4. te da se dopuni i glasi: - „(4) Način vođenja Nacionalnog registra i Posebnog registra te podatke koje će ti registri sadržavati pravilnikom propisuje ministar.“ Djelomično prihvaćen Članak 42. stavak 3. propisuje da će ministar pravilnikom propisati način vođenja Nacionalnog registra uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnih komora, što znači da će komore biti uključene u navedeni proces i da će imati priliku istome pridonijeti u svrhu iznalaženja najboljih rješenja.
178 Marija Vinković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 42. Predlaže se mijenjati članak 42 tako da glasi: „Pravne i fizičke osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju zdravstvenu djelatnost, a za koje strukovne komore ne vode registar članova, upisuju se u Poseban registar pružatelja zdravstvenih usluga (dalje u tekstu: Poseban registar) Poseban registar vodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Način vođenja posebnog registra pravilnikom propisuje ministar.“ OBRAZLOŽENJE: Kako komore izdaju odobrenja za samostalan rad svojim članovima što je i uvjet za upis u registar i obavljanje zdravstvene djelatnosti nije jasno zašto će se voditi dva jednaka registra i hoće li zdravstveni radnici ili strukovna komora imati obvezu prijavljivati sve svoje podatke i u Nacionalni registar pružatelja zdravstvene zaštite, tim više što su navedeni registri javni i dostupni na službenim stranicama komora. Vođenje registra članova, odnosno zdravstvenih radnika javna je ovlast pojedine komore u zdravstvu koju utvrđuje strukovni zakon, a ne Zakon o zdravstvenoj zaštiti. U 20 godina prakse koju komore imaju u vođenju gore navedenih registara ( što prema Zakonu o ljekarništvu spada u javne ovlasti) te velikom broju podataka koje skupljaju i čuvaju na propisane načine kao i uloženim sredstvima za tehnološka rješenja za vođenje registra, nije jasno kako bi to vodila samo jedan institucija za sve djelatnosti. Djelomično prihvaćen Članak 42. stavak 3. propisuje da će ministar pravilnikom propisati način vođenja Nacionalnog registra uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnih komora, što znači da će komore biti uključene u navedeni proces i da će imati priliku istome pridonijeti u svrhu iznalaženja najboljih rješenja.
179 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 67. U članku 67. stavku 1. predlažemo izmijeniti točku 6. na način da glasi: "6. izgubi pravo raspolaganja prostorom, odnosno odgovarajućom medicinsko-tehničkom opremom te nije mogućnosti osigurati navedeno u roku od 30 dana od dana gubitka prava" Obrazloženje: U slučajevima izvanrednih okolnosti, imovinsko-pravnih problema ili uslijed kvara na medicinskoj opremi morala bi postojati sigurnost kako se isto ne bi iskoristilo za ukidanje prava po sili zakona. Navedeni rok optimalan je nalaženje rješenja izvanredne situacije. U stavku 2. predlažemo broj ”70” zamijeniti s brojem ”65”. Obrazloženje: Odredba ovog stavka postavlja u povoljan položaj jednu skupinu liječnika – privatne prakse te istovremeno u diskriminatoran položaj ostale liječnike, zaposlenike domova zdravlja, ali i sve druge zdravstvene radnike kojima je odlazak u mirovinu zapriječen s 65 godina. Iza stavka 2. predlažemo dodati novi stavak 3. koji glasi: "Iznimno od stavka 2. , na područjima gdje nije popunjena mreža javnozdravstvene službe, obavljanje privatne prakse može se nastaviti i nakon navršenih 65 godina života, sve dok se ne popuni mreža, ali ne dulje od 70 godina života.” Stavak 3. i 4. postaju stavak 4. i 5. Obrazloženje: Ovom dopunom osigurava se mogućnost rada i do 70 godina, a kako je to riješeno Zakonom o ustanovama te se time ujednačuju prava zaposlenih liječnika i liječnika u privatnoj praksi. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća u dijelu koji se odnosi na uvjet navršenih godina života nakon kojih prestaje pravo obavljanja privatne prakse zdravstvenim radnicima u mreži javne zdravstvene službe.
180 Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 135. U stavku 1) iza riječi "unaprjeđenje" predlažemo staviti "zaštite zdravlja i sigurnosti na radu." U stavku 3) točka 1) iza riječi " preventive" predlažemo nadodati "i očuvanja radne sposobnosti radnika." U stavku 3) točka 8) iza riječi "obavlja" predlažemo staviti "dijagnostičke postupke i " te iza riječi" profesionalne bolesti" predlažemo dodati " i ocjene zdravstvene sposobnosti za rad " U stavku 3) iza točke 8) predlažemo nadodati sljedeće točke: ◊ surađuje sa zdravstvenim i drugim ustanovama i zdravstvenim radnicima u provedbi dijagnostike profesionalnih bolesti i bolesti u svezi s radom te ocjenjivanju zdravstvene sposobnosti za rad prije i tijekom zaposlenja radnika ◊ sudjeluje u specijalističkom usavršavanju u kontinuiranoj izobrazbi specijalista medicine rada/ medicine rada i sporta ◊ surađuje s međunarodnim i nacionalnim institucijama, organizacijama i udrugama u području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu te javnog zdravstva ◊ obavlja i ostale poslove za potrebe obavljanja djelatnosti medicine rada/medicine rada i sporta Djelomično prihvaćen Prihvaća se u stavku 1. iza riječi "unaprjeđenje" dodati riječi "zaštite zdravlja i sigurnosti na radu". Ostali prijedlozi se ne prihvaćaju jer su isti na odgovarajući način uređeni u ovom prijedlogu Zakona.
181 Hrvatska komora medicinskih sestara NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 94. U stavku 1. članka 94. iza riječi „načelima“ dodaju se riječi „etike i“ U članku 94. potrebno je dodati novi stavak 4. koji glasi: „Prilikom imenovanja članova Etičkog Povjerenstva Upravno vijeće dužno je voditi računa o ravnomjernoj zastupljenosti svih zdravstvenih radnika“. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen u dijelu koji se odnosi na medicinsku etiku i deontologiju. Stavku 1. članka 94. iza riječi „načelima“ dodaju se riječi „etike i“.
182 Hrvatsko farmaceutsko društvo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 42. U članku 42.predlaže se dodati iza stavka 2. dodati novi stavak 2a., koji glasi: - „(2a.)Strukovne komore mogu voditi za pravne i fizičke osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju zdravstvenu djelatnost, a u sklopu vođenja registra svojih članova, Poseban nacionalni registar pružatelja zdravstvenih usluga (dalje u tekstu: Poseban registar).“ U članku 42. predlaže se da postojeći stavak 3. postane stavak 4. te da se dopuni i glasi: - „(4) Način vođenja Nacionalnog registra i Posebnog registra te podatke koje će ti registri sadržavati pravilnikom propisuje ministar.“ Djelomično prihvaćen Članak 42. stavak 3. propisuje da će ministar pravilnikom propisati način vođenja Nacionalnog registra uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnih komora, što znači da će komore biti uključene u navedeni proces i da će imati priliku istome pridonijeti u svrhu iznalaženja najboljih rješenja.
183 Hrvatska ljekarnička komora NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. • Članak 50. Predlaže se u članku 50. u stavku 2. dodati alineju 3. koja glasi: „mišljenje nadležne Komore o opravdanosti osnivanja privatne prakse“ OBRAZLOŽENJE: komore kao strukovne organizacije zbog stalnog kontakta sa članstvom i pacijentima mogu kao i do sada procijeniti potrebu za organiziranjem zdravstvene skrbi na određenom području. Predlažemo da se privatnoj praksi kao i ustanovama, pri osnivanju propiše razdoblje od 6 mjeseci u kojem je podnositelj zahtjeva za osnivanje privatne prakse obvezan od nadležnog ministarstva zatražiti izdavanje rješenja o početku rada. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća u dijelu koji se odnosi na potrebu pribavljanja mišljenja nadležne Komore.
184 Hrvatska ljekarnička komora NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 42. • Članak 42. Predlaže se mijenjati članak 42 tako da glasi: „Pravne i fizičke osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju zdravstvenu djelatnost, a za koje strukovne komore ne vode registar članova, upisuju se u Poseban registar pružatelja zdravstvenih usluga (dalje u tekstu: Poseban registar) Poseban registar vodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Način vođenja posebnog registra pravilnikom propisuje ministar.“ OBRAZLOŽENJE: Kako komore izdaju odobrenja za samostalan rad svojim članovima što je i uvjet za upis u registar i obavljanje zdravstvene djelatnosti nije jasno zašto će se voditi dva jednaka registra i hoće li zdravstveni radnici ili strukovna komora imati obvezu prijavljivati sve svoje podatke i u Nacionalni registar pružatelja zdravstvene zaštite, tim više što su navedeni registri javni i dostupni na službenim stranicama komora. Vođenje registra članova, odnosno zdravstvenih radnika javna je ovlast pojedine komore u zdravstvu koju utvrđuje strukovni zakon, a ne Zakon o zdravstvenoj zaštiti. U 20 godina prakse koju komore imaju u vođenju gore navedenih registara ( što prema Zakonu o ljekarništvu spada u javne ovlasti) te velikom broju podataka koje skupljaju i čuvaju na propisane načine kao i uloženim sredstvima za tehnološka rješenja za vođenje registra, nije jasno kako bi to vodila samo jedan institucija za sve djelatnosti. Djelomično prihvaćen Članak 42. stavak 3. propisuje da će ministar pravilnikom propisati način vođenja Nacionalnog registra uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnih komora, što znači da će komore biti uključene u navedeni proces i da će imati priliku istome pridonijeti u svrhu iznalaženja najboljih rješenja.
185 HUUGO Hrvatska udruga ugovornih ordinacija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 275. Čl 275. st 3: Zdravstveni radnici iz st 1. ovog članka djelatnost u privatnoj praksi u ordinaciji obavljaju u poslovnom prostoru koji im je dan u zakup na temelju odluke Upravnog vijeća o zakupu tog poslovnog prostora odluka se mora izdati u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva, a u kojem su obavljali zdravstvenu djelatnost od dana stupanja na snagu ovog Zakona Djelomično prihvaćen Upravno vijeće je obvezno donijeti odluku od 60 dana.
186 Marko Mešin NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko- laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
187 Mirjana Stupnišek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Slažem se sa komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike - Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku - HKZR - Kolegica i kolega iz medicinsko laboratorijske dijagnostike PRIJEDLOZI ZA IZMJENE: Poglavlje III. ZDRAVSTVENA DJELATNOST RAZINE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI Članak 30., stavak (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Poglavlje V. ORDINACIJA Članak 46. - Stavak (3): riječ „medicinsko-biokemijske laboratorije“ zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jedan segment laboratorijske dijagnostike –medicinsku biokemiju. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike koja je daleko šira laboratorijska djelatnost u odnosu na medicinsku biokemiju stavi u ravnopravan položaj, te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Sukladno članku 38. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“, br.74/2015, dalje u tekstu: Jedinstvena pravila) upotreba jednog izričaja (terminologije) u cijelom tekstu propisa mora biti dosljedna, vodeći računa i o propisima koji su na snazi u pravnom sustavu. Kad se izraz upotrijebi u propisu u jednom značenju, mora se u istom značenju koristiti u cijelom tekstu propisa. Također, člancima 35.-40. Jedinstvenih pravila propisano je kako nazivlje (terminologija) u propisima mora biti i precizno i potrebno, odnosno da upotreba riječi treba biti jedinstvena s već utvrđenim pravnim značenjem. S obzirom na to da u definiranju razina zdravstvenih djelatnosti zakonodavac izričito navodi da se zdravstvena zaštita pruža kroz djelatnost laboratorijske dijagnostike (čl. 30. stavak 2. prijedloga zakona) te je laboratorijska dijagnostika izraz koji zakonodavac koristi prilikom reguliranja te djelatnosti u Zakonu o djelatnostima u zdravstvu („Narodne novine“, br. 87/2009), smatramo da je potrebno s člankom 30. uskladiti izražaj i terminologiju u svim daljnjim člancima prijedloga zakona koji djelatnost laboratorijske dijagnostike svode na samo jedan segment – djelatnosti medicinske biokemije, sve s obzirom na to da je medicinska biokemija samo jedna od laboratorijsko dijagnostičkih djelatnosti, a svakako ne i jedina. Članak 48. stavak (1) brišu se riječi „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ i zamjenjuju riječima: „ a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“. OBRAZLOŽENJE: Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Dakle, medicinsko biokemijska djelatnost ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnost (ona je jedna od dijagnostičkih djelatnosti). To se čak navodi i u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN 121/03) članak 2. stavak 1. Koji kaže da: „Medicinsko biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ koja kao širi pojam obuhvaća i medicinsku biokemiju. Obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko - laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim, te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u specijalističkim dijagnostičkim laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju, tipizaciju tkiva i dijagnostiku nasljednih metaboličkih bolesti. Članak 49. - Dodati novi stavak koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Članak 50. u stavku (2) dodati alineju (3) koja glasi: „mišljenje nadležne Komore o opravdanosti osnivanja privatne prakse“ . OBRAZLOŽENJE: Komore kao strukovne organizacije zbog stalnog kontakta sa članstvom i pacijentima mogu kao i do sada procijeniti potrebu za organiziranjem zdravstvene skrbi na određenom području. Članak 54. - stavak (1): riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ se brišu i izričajno usklađuju s riječima „dijagnostički laboratorij“. - stavak (5) riječi „medicinsko-biokemijskom laboratoriju“ se brišu i izričajno usklađuju s riječima „dijagnostičkom laboratoriju“. OBRAZLOŽENJE: Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 54. stavak (3) izmijeniti tako da glasi: „Zdravstveni radnik iz članaka 47. i 49. ovoga Zakona može primiti u radni odnos jednog ili više zdravstvenih radnika iste struke.“ OBRAZLOŽENJE: Smatramo da je nepotrebno ograničavati zapošljavanje, jer se zapošljavanjem više zdravstvenih djelatnika pruža viša i kvalitetnija usluga prema pacijentima ako to dozvoljavaju financijske i prostorne mogućnosti. Sukladno Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (Narodne novine broj: 61/11, 128/12, 124/15, 8/16) određeni su minimalni kadrovski normativi. Zapošljavanje stručnog kadra različitih zdravstvenih profila iznad minimalnog broja utvrđenog Pravilnikom omogućuje bržu i kvalitetniju zdravstvenu uslugu u određenom dijagnostičkom laboratoriju ne stvarajući pri tom troškove lokalnoj zajednici niti državnom proračunu. Vezano za članak 54. stavak (4) ograničavanje zapošljavanja zdravstvenih i/ili nezdravstvenih radnika visoke stručne spreme dovodi do diskriminacije zabranjene Ustavom RH i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a ne postoji nikakav opravdani razlog za navedenu diskriminaciju utemeljenu na obrazovanju. Članak 68. stavak (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Točka 4. riječi „medicinsko-biokemijskog laboratorija“ zamjenjuju se „dijagnostičkog laboratorija“ Točka 5. riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“ . OBRAZLOŽENJE: Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Poglavlje VI. ZDRAVSTVENE USTANOVE Članak 90, stavak (2): iza riječi „zdravstveni suradnici“.. dodati i jedan predstavnik radnika kojeg imenuje radničko vijeće zdravstvene ustanove. OBRAZLOŽENJE: Navedeni prijedlog smatramo pragmatičnim rješenjem kao pomoć u radu Stručnog vijeća zdravstvene ustanove utoliko više, jer bi se osnažila i poboljšala komunikacija ovog tijela s Radničkim i Upravnim vijećem zdravstvene ustanove. Prijedlozi i rješenja bi se donosila konstruktivnije i uz sudjelovanje predstavnika radnika. Članak 97, stavak (3): iza riječi „predstavnici svih“ dodati riječ „zdravstvenih.“ tako da glasi: „ U Povjerenstvu za kvalitetu moraju biti zastupljeni predstavnici svih zdravstvenih djelatnosti“. Poglavlje VIII. ZDRAVSTVENE USTANOVE NA SEKUNDARNOJ RAZINI ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI Članak 112. stavak (1) riječi „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamijeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ . Članak 113. stavak (1) riječi „djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike“. Članak 114. stavak (1) Umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Poglavlje IX. ZDRAVSTVENE USTANOVE NA TERCIJALNOJ RAZINI ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI Članak 120. stavak (4) riječ „dijagnostike“ zamijeniti riječima „laboratorijske i radiološke dijagnostike“; stavak (5) izbaciti riječi „i medicinske biokemije“ OBRAZLOŽENJE: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. U protivnom, ukoliko nekim slučajem ipak ostane u tekstu, iza riječi „sestrinstva“ potrebno je dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva. Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Poglavlje XI. REFERENTNI CENTAR MINISTARSTVA Članak 143 stavak (2) iza riječi „drugih odgovarajućih“ dodati riječi „nacionalnih zdravstvenih strukovnih “ tako da glasi: „Na prijedlog Nacionalnoga zdravstvenog vijeća, ministarstvo uz pribavljeno mišljenje stručnog društva Hrvatskog liječničkog zbora ili drugih odgovarajućih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga donosi rješenje kojim se određuje referentni centar.“ Poglavlje XIV. ZDRAVSTVENI RADNICI Članak 155. stavak (2) izmijeniti na način da glasi: „Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilištima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studij, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja.“ Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“. OBRAZLOŽENJE: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici VSS. Nezdravstveni radnici (zdravstveni suradnici) ne mogu se smatrati zdravstvenima, budući im primarni stupanj srednjoškolskog ili sveučilišnog obrazovanja nije zdravstvenog usmjerenja. Pa tako, još uvijek važeći Zakon o zdravstvenoj zaštiti kao i sam nacrt prijedloga Zakona ove kategorije radnika kao zdravstvene suradnike (nezdravstvene radnike) prepoznaje kao takve i regulira člankom 167. Slijedom rečenog, ovakav prijedlog zakonodavca u koliziji je s člankom 167. Nikako nije prihvatljivo da su zdravstvenim radnicima proglašeni i svi oni koji nemaju obvezu učlanjenja u strukovne komore, plaćanje članarine istim, odobrenje za samostalan rad, obvezu prikupljanja bodova za produžetak licence, stručni nadzor od strane nadležne strukovne komore, kao što ni po kojoj osnovi ne zadovoljavaju uvjete iz stavka (1) ovog članka. Obzirom da nezdravstveni radnik (zdravstveni suradnik) ne može raditi poslove iz područja kompetencija zdravstvenog radnika, jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (položen stručni ispit i odobrenje za samostalan rad - licencu), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici (zdravstveni suradnici). KOMENATAR uz članak 162. stavak (1): Mjerila utvrđivanja natprosječnih rezultata rada i načina isplate dodatka za natprosječne rezultate rada iz stavka (1) ovog članka uređuje Vlada Republike Hrvatske Uredbom – što je prilično nejasna formulacija obzirom da pojam natprosječnosti ili prosječnosti relativan pojam i nije dostupan na jednak način na svim razinama zdravstvene zaštite, pa bi tome trebalo prilagoditi i kriterije, ne samo za one koje se ocjenjuje, već i za one koji ocjenjuju. Članak 167. - stavak (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Članak 168. stavak (2) iza riječi „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ dodati riječi „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ OBRAZLOŽENJE: Postojeći tekst upućuje na pogrešan zaključak kako se stručna kvalifikacija zapravo ne stječe završetkom obrazovanja, već tek nakon završenog pripravničkog staža. Nadalje, nedopustivo je da zakon uređuje prvostupnike medicinsko-laboratorijske dijagnostike a ne i magistre te iste profesije, koji su nastavili svoje obrazovanje u tzv. naprednoj razini, odnosno drugom ciklusu obrazovanja po „Bolonji“. U službenim dokumentima koji se tiču medicinsko-laboratorijske struke ističe se kako prvostupnički standard predstavlja prvi ciklus po Bolonjskom procesu, a da je napredak prema višim razinama (magistarskim i doktorskim) integralni dio obrazovanja zdravstvenih radnika MLD djelatnosti. Definicija zdravstvenog radnika razine 7. po HKO (VSS) nije se mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993). S tim u vezi, potrebu za uvođenjem višeg standarda izobrazbe prepoznala je i Vlada Republike Hrvatske još 2012.g. u Nacionalnoj strategija razvoja zdravstva 2012-2020 navodeći: „U smislu standarda izobrazbe te vertikalne i horizontalne obrazovne mobilnosti, za djelatnost sanitarnog inženjerstva, zdravstvenu radiološko-tehnološku djelatnost, djelatnost radne terapije i djelatnost medicinsko laboratorijske dijagnostike u RH postoje bitna odstupanja u odnosu na zemlje EU-a. Naime, zbog nedovoljno razvijenog ili nedostupnog formalnog visokog obrazovanja, zdravstveni djelatnici nadograđuju svoje kompetencije kroz neformalne i informalne oblike obrazovanja ili po dodatno znanje i vještine odlaze izvan granica RH.“ Stoga, nužno je uvažiti i uskladiti zakone i podzakonske akte s odobrenim i pravovaljanim obrazovnim okvirom, odnosno obrazovnim standardom kakav postoji i u drugim državama članicama EU, sve u svrhu primjene Direktive 2005/36 Europskog parlamenta i Vijeća od 07. rujna 2005.g. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Negiranjem njihovog postojanja odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. U članku 171. Iza riječi „farmacije“ brisati riječi „i medicinske biokemije“. OBRAZLOŽENJE: Medicinska biokemija nije među strukama koje se automatski priznaju sukladno Direktivi 2005/36, stoga joj svakako ne pripada mjesto u navedenom članku Zakona. Prema Direktivi 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 07. rujna 2005.g., koja je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenog 2013.g., automatsko priznavanje je propisano samo za liječnike, liječnike specijaliste, medicinske sestre za opću zdravstvenu njegu, primalje, doktore dentalne medicine, specijaliste dentalne medicine, veterinare, farmaceute i arhitekte. Stručna kvalifikacija medicinskih biokemičara priznaje se u drugim državama članicama EU kroz opći sustav priznavanja, jednako kao i kvalifikacije drugih stručnjaka iz područja laboratorijske dijagnostike. Također, medicinska biokemija nije navedena niti u članku 179. stavak 2. nacrta prijedloga Zakona. Članak 174. stavak (1) iza riječi: „pribavljeno“ dodati riječi: „pozitivno“ Članak 175. stavak (1) brisati riječi: „ i trgovačkim društvima“ OBRAZLOŽENJE: Nelogično je da zdravstveni radnik može obavljati pripravnički staž u trgovačkom društvu koje sukladno članku 147. stavak (3) nacrta prijedloga Zakona ne mora imati zdravstvene radnike u radnom odnosu. Tko će educirati pripravnike? Članak 178. mijenjati stavak (12) tako da glasi: „Mjerila za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija pravilnikom propisuje ministar uz prethodno mišljenje komora“ Predlaže se u članku 181. u stavku (4) iza riječi „ministar“ dodati riječi na prijedlog nadležne komore i stručnih društava/udruga. Poglavlje XVII. UTVRĐIVANJE UZROKA SMRTI I OBDUKCIJA Članak 236. - točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
188 Hrvoje Mošić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Podržavam u potpunosti komentar i pojašnjenje Hrvatske komore socijalnih radnika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
189 Mirjana Stupnišek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 181. Predlaže se u članku 181. u stavku (4) iza riječi „ministar“ dodati riječi na prijedlog nadležne komore i stručnih društava/udruga. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
190 Mirjana Stupnišek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 178. Članak 178. mijenjati stavak (12) tako da glasi: „Mjerila za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija pravilnikom propisuje ministar uz prethodno mišljenje komora“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
191 Mirjana Stupnišek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 175. Članak 175. stavak (1) brisati riječi: „ i trgovačkim društvima“ OBRAZLOŽENJE: Nelogično je da zdravstveni radnik može obavljati pripravnički staž u trgovačkom društvu koje sukladno članku 147. stavak (3) nacrta prijedloga Zakona ne mora imati zdravstvene radnike u radnom odnosu. Tko će educirati pripravnike? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
192 Hrvoje Mošić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 145. Čl 145. st. 1. Socijalni radnici također sudjeluju u radu Referentnih centara stoga treba dodati uz zdravstvene radnike „...i prati stručno usavršavanje zdravstvenih suradnika“. Primljeno na znanje Prijedlog izmjene nije jasan (u stavku 1. članka 145. ne nalazi se pojam „zdravstveni radnik“.
193 Nikoola Livančić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI "S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije." Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
194 Mirjana Stupnišek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 174. Članak 174. stavak (1) iza riječi: „pribavljeno“ dodati riječi: „pozitivno“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
195 Ljubomir Flajšman NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Radi zaštite od nasilja NUŽNO je da se napad na zdravstvenog radnika tretira kao napad na SLUŽBENU OSOBU!!! Uvesti u zakon ! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
196 Mirjana Stupnišek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. U članku 171. Iza riječi „farmacije“ brisati riječi „i medicinske biokemije“. OBRAZLOŽENJE: Medicinska biokemija nije među strukama koje se automatski priznaju sukladno Direktivi 2005/36, stoga joj svakako ne pripada mjesto u navedenom članku Zakona. Prema Direktivi 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 07. rujna 2005.g., koja je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenog 2013.g., automatsko priznavanje je propisano samo za liječnike, liječnike specijaliste, medicinske sestre za opću zdravstvenu njegu, primalje, doktore dentalne medicine, specijaliste dentalne medicine, veterinare, farmaceute i arhitekte. Stručna kvalifikacija medicinskih biokemičara priznaje se u drugim državama članicama EU kroz opći sustav priznavanja, jednako kao i kvalifikacije drugih stručnjaka iz područja laboratorijske dijagnostike. Također, medicinska biokemija nije navedena niti u članku 179. stavak 2. nacrta prijedloga Zakona. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
197 Mirjana Stupnišek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. Članak 168. stavak (2) iza riječi „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ dodati riječi „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ OBRAZLOŽENJE: Postojeći tekst upućuje na pogrešan zaključak kako se stručna kvalifikacija zapravo ne stječe završetkom obrazovanja, već tek nakon završenog pripravničkog staža. Nadalje, nedopustivo je da zakon uređuje prvostupnike medicinsko-laboratorijske dijagnostike a ne i magistre te iste profesije, koji su nastavili svoje obrazovanje u tzv. naprednoj razini, odnosno drugom ciklusu obrazovanja po „Bolonji“. U službenim dokumentima koji se tiču medicinsko-laboratorijske struke ističe se kako prvostupnički standard predstavlja prvi ciklus po Bolonjskom procesu, a da je napredak prema višim razinama (magistarskim i doktorskim) integralni dio obrazovanja zdravstvenih radnika MLD djelatnosti. Definicija zdravstvenog radnika razine 7. po HKO (VSS) nije se mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993). S tim u vezi, potrebu za uvođenjem višeg standarda izobrazbe prepoznala je i Vlada Republike Hrvatske još 2012.g. u Nacionalnoj strategija razvoja zdravstva 2012-2020 navodeći: „U smislu standarda izobrazbe te vertikalne i horizontalne obrazovne mobilnosti, za djelatnost sanitarnog inženjerstva, zdravstvenu radiološko-tehnološku djelatnost, djelatnost radne terapije i djelatnost medicinsko laboratorijske dijagnostike u RH postoje bitna odstupanja u odnosu na zemlje EU-a. Naime, zbog nedovoljno razvijenog ili nedostupnog formalnog visokog obrazovanja, zdravstveni djelatnici nadograđuju svoje kompetencije kroz neformalne i informalne oblike obrazovanja ili po dodatno znanje i vještine odlaze izvan granica RH.“ Stoga, nužno je uvažiti i uskladiti zakone i podzakonske akte s odobrenim i pravovaljanim obrazovnim okvirom, odnosno obrazovnim standardom kakav postoji i u drugim državama članicama EU, sve u svrhu primjene Direktive 2005/36 Europskog parlamenta i Vijeća od 07. rujna 2005.g. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Negiranjem njihovog postojanja odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
198 Monika Doželenčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. Stavak 5. ovog članka potrebno je izmijeniti na način da glasi: „U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi u medicinsko-biokemijskom laboratoriju na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi.“ Obrazloženje: Isti prostor mogu koristiti timovi medicinsko-biokemijskih laboratorija u grupnoj praksi jer u grupnoj praksi su politika kvalitete rada, ulaganja u sredstva i prostor, održavanje i kontrola kvalitete zajednički i definirani i jasni i nije moguće da u drugoj smjeni bude čitav jedan tim. Zbog specifičnosti djelatnosti, rad tima u drugoj smjeni ne može osigurati obavljanje svih ugovorenih pretraga prema kriterijima struke (uzorkovanje se obavlja u jutarnjim satima, referentni intervali za usporedbu rezultata su prilagođeni tim jutarnjim terminima, pacijenti trebaju biti na tašte, odmorni…). Bio bi neisplativ rad cijelog tima u poslijepodnevnoj smjeni jer bi se mogao raditi samo dio pretraga, pacijenti bi u konačnici bili uskraćeni. S obzirom na specifičnosti kao i činjenice da nema načina da u istom medicinsko-biokemijskom laboratoriju dva tima rade na istom analizatoru, a mogućnosti da se stave dva analizatora u isti prostor nije svrsishodno, smatramo da bi trebalo članak formulirati na ovakav način. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
199 Mirjana Stupnišek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167. Članak 167. - stavak (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
200 Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 69. U članku 69. stavku 1. točki 4. iza riječi: "medicina" predlažemo dodati riječi: "i patologija". Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
201 Mirjana Stupnišek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 162. KOMENATAR uz članak 162. stavak (1): Mjerila utvrđivanja natprosječnih rezultata rada i načina isplate dodatka za natprosječne rezultate rada iz stavka (1) ovog članka uređuje Vlada Republike Hrvatske Uredbom – što je prilično nejasna formulacija obzirom da pojam natprosječnosti ili prosječnosti relativan pojam i nije dostupan na jednak način na svim razinama zdravstvene zaštite, pa bi tome trebalo prilagoditi i kriterije, ne samo za one koje se ocjenjuje, već i za one koji ocjenjuju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
202 Mirjana Stupnišek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Članak 155. stavak (2) izmijeniti na način da glasi: „Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilištima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studij, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja.“ Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“. OBRAZLOŽENJE: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici VSS. Nezdravstveni radnici (zdravstveni suradnici) ne mogu se smatrati zdravstvenima, budući im primarni stupanj srednjoškolskog ili sveučilišnog obrazovanja nije zdravstvenog usmjerenja. Pa tako, još uvijek važeći Zakon o zdravstvenoj zaštiti kao i sam nacrt prijedloga Zakona ove kategorije radnika kao zdravstvene suradnike (nezdravstvene radnike) prepoznaje kao takve i regulira člankom 167. Slijedom rečenog, ovakav prijedlog zakonodavca u koliziji je s člankom 167. Nikako nije prihvatljivo da su zdravstvenim radnicima proglašeni i svi oni koji nemaju obvezu učlanjenja u strukovne komore, plaćanje članarine istim, odobrenje za samostalan rad, obvezu prikupljanja bodova za produžetak licence, stručni nadzor od strane nadležne strukovne komore, kao što ni po kojoj osnovi ne zadovoljavaju uvjete iz stavka (1) ovog članka. Obzirom da nezdravstveni radnik (zdravstveni suradnik) ne može raditi poslove iz područja kompetencija zdravstvenog radnika, jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (položen stručni ispit i odobrenje za samostalan rad - licencu), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici (zdravstveni suradnici). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
203 Ljubomir Flajšman NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192. Radi zaštite od nasilja NUŽNO je da se napad na zdravstvenog radnika tretira kao napad na SLUŽBENU OSOBU!!! Uvesti u zakon ! Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
204 UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 159. St.1.al.2. radno vrijeme je pojam iz radnog prava temeljem Zakona o radu, što znači da bi radnik tada primao plaću, a ne naknadu za rad. Ako je intencija zakonodavca da radnik prima naknadu za rad, onda možemo govoriti samo o vremenu rada zdravstvenog radnika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
205 dubravka ciliga NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Dubravka Ciliga Potrebno je razlikovati zdravstvene radnike (djelatnike) i radnike u zdravstvu (djelatnike) što se kroz predloženi nacrtu o prijedlogu o zdravstvenoj zaštiti , nezdravstveni djelatnici nazivaju zdravstveni suradnici što je neprihvatljivo. U članku 28 (stavak 2) navedeni su i nezdravstveni radnici što bi trebalo preformulirati u radnike u zdravstvu ( djelatnike). U članku 30; -u stavku 3 je navedena preventivna i zdravstvena zaštita djece i mladeži u osnovnim i srednjim školama i visokim sveučilištima -u stavku 7 naveden je na rad s osobama s invaliditetom - u stavku 13 navedena je zdravstvena rehabilitacija djece i mladeži s poremećajima u tjelesnom i mentalnom razvoju. Iz svega prethodno navedenog potrebno je: u članku 155 dodati kineziterapeute sa završenim Kineziološkim fakultetom, Sveučilišta u Zagrebu, sukladno članku 28 ( nezdravstveni djelatnik- radnik u zdravstvu- djelatnik) Obrazloženje: Studenti s usmjerenjem kineziterapije (300 sati) stiču znanja iz fizikalne medicine i rehabilitacije, neurologije, interne medicine i zdravstvene psihologije. Kroz pedagošku praksu se educiraju za rad u području prilagođenih tjelesnih aktivnosti u školi vezano za integraciju osoba s invaliditetom. Osposobljeni su za rad u bolnicama i rehabilitacijskim centrima jer se dio programa odnosi na probleme lokomotornog sustava, posture i masaže. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
206 Mirjana Stupnišek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. Članak 120. stavak (4) riječ „dijagnostike“ zamijeniti riječima „laboratorijske i radiološke dijagnostike“; stavak (5) izbaciti riječi „i medicinske biokemije“ OBRAZLOŽENJE: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. U protivnom, ukoliko nekim slučajem ipak ostane u tekstu, iza riječi „sestrinstva“ potrebno je dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva. Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
207 Monika Doželenčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 56. Predlažem da se članak 56. izmijeni na način da se stavak 2. dopuni tako da se iza „društvo za osiguranje“ doda: „uz poštivanje minimalne cijene koju propisuje Komora“ Obrazloženje: Važno je da Komore propišu minimalne cijene i nije logično da privatno zdravstveno osiguranje ima cijene manje od onih koje propisuje komora jer se čl. 56. upravo i odnosi samo na privatnike i privatne usluge, a radi sprječavanja dampinških cijena. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
208 Ljubomir Flajšman NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Osvrt na komentare u vezi kineziologije: Kineziolog zdravstveni radnik??! HA HA HA Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
209 Lidija Bilić-Zulle NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Suglasna sam i podržavam prijedloge koje su podnjeli Hrvatska komora medicinskih biokemičara i Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu te brojni kolege specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Obrazloženja su jasna i nedvojbena. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
210 Mirjana Stupnišek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. Članak 114. stavak (1) Umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
211 Monika Doželenčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. Predlažem dopuniti članak 63. stavak 3. alineja 3. na način da se iza riječi Zavoda doda: „i nadležne Komore“ Obrazloženje: Nadležne Komore imaju ažurirane podatke o svojim članovima te vrlo lako mogu provjeriti zadovoljava li zdravstveni radnik na kojega se prenosi pravo potrebne stručne kriterije i je li dosta proveo najmanje godinu dana u radnom odnosu kod zdravstvenog radnika koji prenosi pravo na obavljanje zdravstvene djelatnosti prema stavku 3. ovog članka s obzirom da su članovi Komore obvezni prijaviti promjene radnog mjesta. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
212 Mirjana Stupnišek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. Članak 113. stavak (1) riječi „djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike“. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
213 Mirjana Stupnišek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. Članak 112. stavak (1) riječi „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamijeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ . Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
214 Maja Raknić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 178. Podržavam prijedloge Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
215 Mirjana Stupnišek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 90. Članak 90, stavak (2): iza riječi „zdravstveni suradnici“.. dodati i jedan predstavnik radnika kojeg imenuje radničko vijeće zdravstvene ustanove. OBRAZLOŽENJE: Navedeni prijedlog smatramo pragmatičnim rješenjem kao pomoć u radu Stručnog vijeća zdravstvene ustanove utoliko više, jer bi se osnažila i poboljšala komunikacija ovog tijela s Radničkim i Upravnim vijećem zdravstvene ustanove. Prijedlozi i rješenja bi se donosila konstruktivnije i uz sudjelovanje predstavnika radnika. Članak 97, stavak (3): iza riječi „predstavnici svih“ dodati riječ „zdravstvenih.“ tako da glasi: „ U Povjerenstvu za kvalitetu moraju biti zastupljeni predstavnici svih zdravstvenih djelatnosti“. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
216 Mateja Anđel NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. zbaciti točku 3. stavka 2. koja govori o suglasnosti župana odnosno gradonačelnika Grada Zagreba o opravdanosti prenošenja prava na obavljanje zdravstvene djelatnosti. Apsolutno nepotrebno kompliciranje jedne od dobrih stvari ovog Zakona. Ne vidim niti jedan razlog zašto bi župan odlučivao o nečemu što nije uopće u njegovoj nadležnosti i u što se ne razumije, zar nije bilo dovoljno dosadašnje "birokratske hipertrofije" i kočenja svega dobrog? Dovoljno je da ministar donese Pravilnik o načinu prijenosa djelatnosti. Ovako izgleda da će župani imati veće ovlasti od samog ministra zdravstva. Isključiti župana i gradonačelnika grada Zagreba o bilo kakvom odlučivanju kad se radi o ovakvim stvarima. Kad god je trebalo nešto pametno odlučiti oni su to kočili, zato nam i je PZZ na takom niskom nivou i raspadu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
217 Jerka Dumić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, Svesrdno podržavam prijedloge i stavove Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva kao i Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB), Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM) te Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske (SMBH). Prijedlozi i komentari HKZR, Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD), HULM - Hrvatske udruge laboratorijske medicine, HUCIT- Hrvatske udruge citotehnologa, HUS –MLD - Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku jasno zrcale nerazumijevanje srži, smisla i djelatnosti, odnosno znanja i vještina kao ni kompetencija magistara medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine (MBLM), kao ni liječnici, ne osporavaju obrazovanje stečeno diplomskim studijem medicinsko-laboratorijske dijagnostike (MLD). Niti je medicinsko-biokemijski laboratorij jedini laboratorij unutar sustava zdravstva u kojem bi magistri MLD mogli raditi. Ako ne pokušavaju zauzeti mjesta liječnika-specijalista, niti smatraju da bi trebali imati pristup specijalizacijama iz kliničke mikrobiologije, kliničke citologije, i dr. zašto magistri MDL smatraju da bi mogli zauzeti mjesta magistara medicinske biokemije i laboratorijske medicine, odnosno imati pristup specijalizaciji iz medicinske biokemije i laboratorijske medicine? Zato što je netko (Sveučilište u Osijeku) potezom pera „biomedicinsku tehnologiju“ preimenovao u medicinsko-laboratorijsku dijagnostiku te time smatrao da je put za pristup kliničkoj specijalizaciji iz medicinske biokemije i laboratorijske medicine otvoren. Poštovani magistri MDL, poznavanje tehnologije i sposobnost obavljanje analize ne podrazumijeva automatski razumijevanje kliničkog značenja dobivenih rezultata. Žao mi je što ste dovedeni u zabludu, ali svoje nezadovoljstvo trebate usmjeriti na onoga tko je izdao „nevažeće“ diplome, a ne na neutemeljeno traženje izmjena Zakona, odnosno stjecanje prava koja vam ni po čemu ne pripadaju. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
218 Mirjana Stupnišek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. Članak 68. stavak (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Točka 4. riječi „medicinsko-biokemijskog laboratorija“ zamjenjuju se „dijagnostičkog laboratorija“ Točka 5. riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“ . OBRAZLOŽENJE: Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
219 Mateja Anđel NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 11. Podržavam prijedlog Hrvatske udruge koncesionara PZZ-a Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
220 Marko Kolarić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 175. Podržavam prijedloge Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore i slažem se s Marijom Vinković da treba dodati stavak (4) Pripravnički staž nije moguće obavljati volonterski već isključivo zasnivanjem radnog odnosa na određeno vrijeme koje odgovara propisanoj dužini trajanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
221 Monika Doželenčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 74. Predlažem da se u članku 74. iza riječi “dokaz o raspolaganju prostorom“ doda: „te prethodno mišljenje o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove koju daje nadležna komora“ Obrazloženje: Nadležne Komore raspolažu stručnim znanjem i poznavanjem područja svoje djelatnosti te na taj način mogu doprinjeti u ovom procesu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
222 Maja Raknić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 175. Podržavam prijedloge Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore i slažem se s Marijom Vinković da treba dodati stavak (4) Pripravnički staž nije moguće obavljati volonterski već isključivo zasnivanjem radnog odnosa na određeno vrijeme koje odgovara propisanoj dužini trajanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
223 Mateja Anđel NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 240. HUKPZZ Hrvatska udruga koncesionara PZZ 18.04.2018 22:27 11 0 ČL 240: Zdravstveni radnici sa završenim sveučilišnim ili stručnim diplomskim studijem ....... ako posebnim zakonom nije drukčije određeno, dragovoljno se učlanjuju u komore iz Čl 239 ovoga Zakona 1 Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
224 MARIJA BURELA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. Stavak 5: Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicinsku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
225 Ljubomir Flajšman NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. St.4 pretpostavljam da bi se moglo zaposliti administratora pa da se liječnik/liječnica i med. sestra/tehničar mogu baviti medicinskim poslovima. Veliki + Nacrtu Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
226 Mirjana Stupnišek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. Članak 54. - stavak (1): riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ se brišu i izričajno usklađuju s riječima „dijagnostički laboratorij“. - stavak (5) riječi „medicinsko-biokemijskom laboratoriju“ se brišu i izričajno usklađuju s riječima „dijagnostičkom laboratoriju“. OBRAZLOŽENJE: Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 54. stavak (3) izmijeniti tako da glasi: „Zdravstveni radnik iz članaka 47. i 49. ovoga Zakona može primiti u radni odnos jednog ili više zdravstvenih radnika iste struke.“ OBRAZLOŽENJE: Smatramo da je nepotrebno ograničavati zapošljavanje, jer se zapošljavanjem više zdravstvenih djelatnika pruža viša i kvalitetnija usluga prema pacijentima ako to dozvoljavaju financijske i prostorne mogućnosti. Sukladno Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (Narodne novine broj: 61/11, 128/12, 124/15, 8/16) određeni su minimalni kadrovski normativi. Zapošljavanje stručnog kadra različitih zdravstvenih profila iznad minimalnog broja utvrđenog Pravilnikom omogućuje bržu i kvalitetniju zdravstvenu uslugu u određenom dijagnostičkom laboratoriju ne stvarajući pri tom troškove lokalnoj zajednici niti državnom proračunu. Vezano za članak 54. stavak (4) ograničavanje zapošljavanja zdravstvenih i/ili nezdravstvenih radnika visoke stručne spreme dovodi do diskriminacije zabranjene Ustavom RH i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a ne postoji nikakav opravdani razlog za navedenu diskriminaciju utemeljenu na obrazovanju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
227 UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 124. U st. 2.al.5. umjesto riječi "visokokvalificiranih" treba upisati riječ "visokoškolovanih" Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
228 Marina Dujmić Ilić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI "S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije." Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
229 Mateja Anđel NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 239. HUKPZZ Hrvatska udruga koncesionara PZZ 18.04.2018 22:25 12 1 Čl 239 : Hrvatska liječnička komora, Hrvatska komora dentalne medicine.......Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Hrvatska komora primarne zdravstvene zaštite i ostale komore u u zdravstvu ....... Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
230 Mirjana Stupnišek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. Članak 50. u stavku (2) dodati alineju (3) koja glasi: „mišljenje nadležne Komore o opravdanosti osnivanja privatne prakse“ . OBRAZLOŽENJE: Komore kao strukovne organizacije zbog stalnog kontakta sa članstvom i pacijentima mogu kao i do sada procijeniti potrebu za organiziranjem zdravstvene skrbi na određenom području. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
231 Mirjana Stupnišek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. Članak 49. - Dodati novi stavak koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
232 Nevenka Krajina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije." Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
233 Monika Doželenčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. Članak 96. U stavku 2) predlaže se dodati i „specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine“. Obrazloženje: S obzirom da stavak 1) ovog članka navodi „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi“ smatramo da medicinsko-biokemijska djelatnost mora biti uključena jer u svom radu koristi medicinske proizvode Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
234 Maja Glamuzina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
235 Mirjana Stupnišek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. Članak 48. stavak (1) brisati riječi „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ i zamjeniti riječima: „ a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“. OBRAZLOŽENJE: Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Dakle, medicinsko biokemijska djelatnost ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnost (ona je jedna od dijagnostičkih djelatnosti). To se čak navodi i u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN 121/03) članak 2. stavak 1. Koji kaže da: „Medicinsko biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ koja kao širi pojam obuhvaća i medicinsku biokemiju. Obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko - laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim, te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u specijalističkim dijagnostičkim laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju, tipizaciju tkiva i dijagnostiku nasljednih metaboličkih bolesti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
236 Jozefina Palić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, u potpunosti podržavam komentare i stavove Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB), Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM), Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske (SMBH), Karmele Barišić, Ljiljane Mayer, Lorene Honović, Ede Karbana, Ines Šahinović, Ines Vukasović, Josipe Periša, Ane Pocrnja, Petre Filipi, Ivane Marković, Gordane Juričić, Marka Risa, Domagoja Marjančevića, Marije Milić, Mihovila Horvata, Mirjane Marijane Kardum Paro, Višnje Jureša, Gordane Juričić, Valentine Cesar Kocijan, Anamarije Đuras, Ive Đikić, Milice Šoštarić, Martine Ciprić, Tare Rolić i Tine Brenčić. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
237 Mateja Anđel NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Čl 11 st 5… lokalna samouprava može ( MORA ) osigurati sredstva... Čl 63 st 3 podst suglasnost ( MIŠLJENJE ) župana odnosno gradonačelnika… Čl 46 Ordinacija… dodati st 4… u ordinaciji se može odvijati stručna edukacija ( stažisti, specijalizacija … Čl 47 st 6…. Nije u drugom radnom odnosu osim u status uposlenika katedre primarnih djelatnosti ( kumulativni rad ) Čl 103 st 1 DZ je nositelj zdravstvene zaštite na primarnom nivou ( dodati: uz ugovorne ordinacije ) Čl 239 Hrvatska liječnička komora, Hrvatska komora dentalne medicine, Hrvatska ljekarnička komora, Hrvatska komora medicinskih biokemičara, Hrvatska komora medicinskih sestara, Hrvatska komora primalja, Hrvatska komora fizioterapeuta, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Komora liječnika primarne zdravstvene zaštite i ostale komore u zdravstvu ( u daljnjem tekstu: komore ) strukovne su organizacije zdravstvenih radnika sa statusom pravne osobe. Čl 240 Zdravstveni radnici sa završenim sveučilišnim ili stručnim diplomskim studijem, prvostupnici te zdravstveni radnici srednje stručne spreme koji obavljaju zdravstvenu djelatnost na području Republike Hrvatske, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno, obvezno ( dragovoljno ) se učlanjuju u komore iz članka 239. ovoga Zakona. Čl 271 st 4 Zdravstveni radnici iz stavaka 1. i 3. ovoga članka mogu nastaviti obavljati zdravstvenu djelatnost u privatnoj praksi ako u roku od dvije ( jedne ) godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnesu zahtjev ministarstvu za izdavanje rješenja o nastavku obavljanja privatne prakse. Čl 273 st 2 Zdravstveni radnici iz stavka 1. ovoga članka mogu nastaviti obavljati zdravstvenu djelatnost u privatnoj praksi u ordinaciji ako u roku od dvije ( jedne ) godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnesu zahtjev ministarstvu za izdavanje rješenja o nastavku obavljanja privatne prakse. Čl 275 st 1 Zdravstveni radnici koji su u radnom odnosu u domu zdravlja i koji ispunjavaju uvjete za obavljanje privatne prakse iz članka 47. stavka 1. točke 1. – 8. ovoga Zakona mogu u roku od dvije( jedne ) godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnijeti zahtjev ministarstvu za izdavanje rješenja o obavljanju privatne prakse u ordinaciji sukladno članku 50. ovoga Zakona. (3) Zdravstveni radnici iz stavka 1. ovoga članka djelatnost u privatnoj praksi u ordinaciji obavljaju u poslovnom prostoru u kojem su obavljali zdravstvenu djelatnost do dana stupanja na snagu ovoga Zakona koji im se daje u zakup u skladu sa odlukom Upravnog vijeća ili drugog nadležnog tijela o zakupu tog ili sličnog poslovnog prostora. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
238 Matea Junaković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Prijedlozi za izmjene: Članak 30 točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Članak 43, Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. Članak 46. - točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2. Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 48. - točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Članak 49. - Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Članak 54, Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. - točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. - točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112, Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Članak 113, Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ Članak 114, Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Članak 120, Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. - točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Članak 155, Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168, Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. - točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... - točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH Članak 167. - točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Članak 168. - točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013). Članak 236. - točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi MOŽEMO KOMENTIRATI I ČLANKE NA DNU LISTE: Uz članke 46-69: Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Uz članke 120-127: Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Uz članke 155-192: Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
239 Josipa Mrla NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. Klinička psihologija jedna je od najvažnijih grana psihologije koja se bavi dijagnostikom i liječenjem psihičkih poremećaja, promovira subjektivnu dobrobit i mentalno zdravlje pojedinca. U središtu kliničke prakse jest psihologijska dijagnostika i liječenje. Obzirom da se usluge psihologijske dijagnostike i terapije koju klinički psiholozi provode pružaju unutar zdravstvenog sustava, psihološku dijagnostiku i terapiju je potrebno uvrstiti u zdravstvenu zaštitu na primarnoj razini, kao i na sekundarnoj i tercijarnoj razini. Slijedom navedenog, u čl.30. st.2. potrebno je u zdravstvenu zaštitu na primarnoj razini uvrstiti i psihološku djelatnost (ispred logopedije). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
240 Mirjana Stupnišek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. - Stavak (3): riječ „medicinsko-biokemijske laboratorije“ zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jedan segment laboratorijske dijagnostike –medicinsku biokemiju. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike koja je daleko šira laboratorijska djelatnost u odnosu na medicinsku biokemiju stavi u ravnopravan položaj, te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Sukladno članku 38. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“, br.74/2015, dalje u tekstu: Jedinstvena pravila) upotreba jednog izričaja (terminologije) u cijelom tekstu propisa mora biti dosljedna, vodeći računa i o propisima koji su na snazi u pravnom sustavu. Kad se izraz upotrijebi u propisu u jednom značenju, mora se u istom značenju koristiti u cijelom tekstu propisa. Također, člancima 35.-40. Jedinstvenih pravila propisano je kako nazivlje (terminologija) u propisima mora biti i precizno i potrebno, odnosno da upotreba riječi treba biti jedinstvena s već utvrđenim pravnim značenjem. S obzirom na to da u definiranju razina zdravstvenih djelatnosti zakonodavac izričito navodi da se zdravstvena zaštita pruža kroz djelatnost laboratorijske dijagnostike (čl. 30. stavak 2. prijedloga zakona) te je laboratorijska dijagnostika izraz koji zakonodavac koristi prilikom reguliranja te djelatnosti u Zakonu o djelatnostima u zdravstvu („Narodne novine“, br. 87/2009), smatramo da je potrebno s člankom 30. uskladiti izražaj i terminologiju u svim daljnjim člancima prijedloga zakona koji djelatnost laboratorijske dijagnostike svode na samo jedan segment – djelatnosti medicinske biokemije, sve s obzirom na to da je medicinska biokemija samo jedna od laboratorijsko dijagnostičkih djelatnosti, a svakako ne i jedina. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
241 Ljubomir Flajšman NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. St.1 ORDINACIJA je nositelj ZZ u PZZ Patronažna sestra se treba priključiti u TIM PZZ-a Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
242 Marina Dujmić Ilić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) - Ivane Horvat, Anite Briški, Darka Vuka, Maje Lončarić, Antonia Baraća, Senke Toplak, Monike Galić Krnjaić, Nikoline Zrinjan, Nevena Sučića.Tanje Leontić Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
243 Mirjana Stupnišek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. stavak (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
244 UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 98. St.2.alineja 3. treba dodati i zamjenika ravnatelja Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
245 Mihaela Ilijašević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko- laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. 2 Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 112. Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija Članak 113. Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike Članak 114. Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike Članak 120. Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
246 Marko Katičić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Zanima me jedna stvar. Znači li to da osobe koje su biokemijske struke i predavali su studentima MLD- a i na osnovu toga sebi priskrbili novčana sredstva iako su znali da rade protiv zakona točnije za studij koji "nigdje" ne postoji? I značili to da su se mentoriranjem tim istim studentima priskrbili svoje bodove za vlastiti napredak? Ako da, a jesu. Jeste li spremni kazneno odgovarati ako se podigne tužba protiv vas jer ste to činili svjesno? I nešto jako jako bitno....Kako je gospođa Elizabeta Topić završivši studij Prehrambene tehnologije na kraju specijalistica medicinske biokemije?. Vidite očito taj studij dijeli specijalizacije točnije diplome magisterija na osnovu političke podobnosti. Ako će u ovome odlučivati i Milan Kujundžić to znači da je u sukobu interesa kao Ministar zdravstva i profesor na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu te da će se iz tog razloga poduzeti sve pravne mjere. Hvala Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
247 Marko Tanjić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti se slažem s prijedlozima i komentarima: - HKZR - Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) - HULM_Hrvatske udruge laboratorijske medicine - HUCIT_Hrvatske udruge citotehnologa - Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike - Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
248 ZRINKA KOLIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani,u potpunosti sam suglasna sa svim navedenim komentarima i prijedlozima Hrvatske Komore medicinskih biokemičara te stavovima brojnih kolega i kolegica magistara i specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
249 Monika Doželenčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. Slažem se s komentarom HKMB-a. "Predlažemo u stavku 2. ovog članka u vezi s člankom 30. ovog Zakona izmijeniti na način da glasi: „„Dom zdravlja pruža zdravstvenu zaštitu obavljanjem djelatnosti obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, dentalne tehnike, zdravstvene zaštite žena, zdravstvene zaštite predškolske djece, medicine rada/medicine rada i sporta, logopedije, medicinske biokemije i laboratorijske medicine, radiološke dijagnostike, sanitetskog prijevoza, ljekarničke djelatnosti, fizikalne terapije, patronažne zdravstvene zaštite, zdravstvene njege te palijativne skrbi, kao i obavljanjem specijalističko-konzilijarne djelatnosti.“ Obrazloženje: Naime, na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju stoga nema opravdanja da se koristi pojam „laboratorijske dijagnostike“ već da se koristi ispravan naziv djelatnosti - medicinsko-biokemijska djelatnost. Nadalje, na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju. U Odluci o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18) na razini primarne zdravstvene zaštite razvidno je iz članka 89. primjerice, kako se djelatnost laboratorijske dijagnostike zapravo odnosi isključivo na djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Odluka navodi i poimence standard postupka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konziljarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost i trebaju tzv. crvenu uputnicu. Iz tog je razloga neopravdano na primarnoj razini zdravstvene zaštite koristiti pojam laboratorijske dijagnostike kada se faktički jedino obavlja djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Zakon mora jasno i nedvosmisleno definirati opsege i djelatnosti razina zdravstvene zaštite kako bi se onemogućilo njegovo pogrešno tumačenje, a tako i neodgovarajuća primjena te otvaranje sivih zona za dodatno opterećenje sustava." Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
250 Dino Vujnović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Zanima me jedna stvar. Znači li to da osobe koje su biokemijske struke i predavali su studentima MLD- a i na osnovu toga sebi priskrbili novčana sredstva iako su znali da rade protiv zakona točnije za studij koji "nigdje" ne postoji? I značili to da su se mentoriranjem tim istim studentima priskrbili svoje bodove za vlastiti napredak? Ako da, a jesu. Jeste li spremni kazneno odgovarati ako se podigne tužba protiv vas jer ste to činili svjesno? I nešto jako jako bitno....Kako je gospođa Elizabeta Topić završivši studij Prehrambene tehnologije na kraju specijalistica medicinske biokemije?. Vidite očito taj studij dijeli specijalizacije točnije diplome magisterija na osnovu političke podobnosti. Ako će u ovome odlučivati i Milan Kujundžić to znači da je u sukobu interesa kao Ministar zdravstva i profesor na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu te da će se iz tog razloga poduzeti sve pravne mjere. Hvala. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
251 Sara Klasan NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti se slažem s prijedlozima i komentarima: - HKZR - Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) - HULM_Hrvatske udruge laboratorijske medicine - HUCIT_Hrvatske udruge citotehnologa - Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike - Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
252 Ljubomir Flajšman NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 190. Smatram da pravilnik specijalističkog usavršavanja ne treba biti dio ovog Nacrta. Ako već mora onda nikako nije motivirajuće za mlade liječnike obveza novčane penalizacije za prekidanje ugovora kod poslodavca koji ga je uputio na spacijalizaciju. Eventualno treba ostat obveza ostanka u RH. Mladi specijalisti će uz druge političke odluke vezane uz prvenstveno stambeno pitanje ostajat i u manje "atraktivnim" bolnicama. "Specijalizacije za područje rada u PZZ, specijalist može skrbiti za istu populaciju ne samo kao djelatnik ustanove (DOMA ZDRAVLJA), nego i putem ordinacije u smislu ovoga prijedloga zakona te na taj način također "vraća svoj dug specijalizacije" društvu." - izvor BB Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
253 Maja Raknić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 130. Podržavam prijedloge Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
254 Matea Junaković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti se slažem s prijedlozima i komentarima: - HKZR - Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) - HULM_Hrvatske udruge laboratorijske medicine - HUCIT_Hrvatske udruge citotehnologa - HUS -MLD_Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike - Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
255 Maja Glamuzina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Podržavam prijedloge i stavove Hrvatske ljekarničke komore. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
256 MARIJA BURELA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. Članak 120. točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
257 UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 90. Također, izrijekom treba napisati tko su zdravstveni suradnici, te uh pobrojati u st.2. ili napisati definiciju zdravstvenih suradnika jer se u praksi različito tumači pojam zdravstvenih suradnika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
258 Maja Raknić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. Podržavam prijedloge Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
259 Gabrijela Begić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. U potpunosti se slažem s prijedlozima upućenih od strane Hrvatske komore zdravstvenih radnika i Jasne Matić. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
260 Ivana Zec NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, slažem se s komentarima Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
261 Gabrijela Begić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. U članku 120. stavku 5. predlaže se nakon riječi sestrinstva u nastavku dodati riječi: i medicinsko laboratorijske dijagnostike. OBRAZLOŽENJE: Medicinsko-laboratorijska djelatnost regulirana je Zakonom o djelatnostima u zdravstvu (Narodne novine, 87/2009). Sveučilišni studij Medicinsko-laboratorijske dijagnostike ustrojen je i izvodi se na Sveučilištu J.J. Strossmayera, Medicinskom fakultetu u Osijeku, i to od 2010. godine kao preddiplomski studij te od 2013.g. kao diplomski studij. Agencija za znanost i visoko obrazovanje dala je pozitivno mišljenje za ustroj i izvedbu akreditiranih studijskih programa te su navedeni studijski programi upisani u Upisnik studijskih programa, i to preddiplomski sveučilišni studij MLD pod šifrom 1843, a diplomski sveučilišni studij MLD pod šifrom 2069. Republika Hrvatska financira navedene studijske programe iz državnog proračuna na temelju sklopljenog ugovora s Ministarstvom, a za što je potrebno prethodno dobiveno pozitivno mišljenje Agencije za znanost i visoko obrazovanje, sve sukladno članku 20. st. 10. Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju. Diplomirani magistri i sveučilišni prvostupnici uvršteni su u Integrirani popis akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica (NN 50/15), sukladno kojem sveučilišni prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) medicinsko laboratorijske dijagnostike stječe naziv univ. bacc. med. lab. diag, a magistar/magistra medicinsko laboratorijske dijagnostike stječe naziv mag. med. lab. diag. S obzirom na navedeno, potrebno je uskladiti navedeni članak s postojećim i odobrenim studijskim programom koji se izvodi već 8 godina. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
262 UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 90. S obzirom na dosadašnju neujednačenu primjenu ove odredbe, potrebno je izričito navesti da se članak odnosi samo na voditelje zdravstvenih ustrojstvenih jedinica, jer ministrovi pravilnici koji reguliraju ustroj zdravstvenih ustanova odnose se samo na bolnice i KBC-e i KB. Također, ovim pravilnicima regulira se na određeni način i ustroj nezdravstvenih djelatnosti, pa su stoga i nezdravstveni voditelji bili članovi stručnog vijeća. Predlaže se izrijekom dati mogućnost i nezdravstvenim voditeljima viših ustrojstvenih jedinica da budu članovi stručnog vijeća. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
263 Robert Kolman NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, podržavam sve prijedloge i komentare Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Ljiljane Mayer, Lorene Honović, Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske, Višnje Jureše, Karmele Barišić, Mirjane Mariane Kardum Paro i ostalih kolega i kolegica medicinskih biokemičara. Još jednom ističem činjenicu da je sukladno važećem zakonodavnom okviru, donošenje sveučilišnih studijskih programa u nadležnosti sveučilišta, sukladno autonomiji sveučilišta zajamčenoj člankom 4. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine, br. 123/03, 105/04, 174/04, 2/07 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14 - Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske i 60/15 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske), koji propisuje da se visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj temelji na autonomiji sveučilišta koja, među ostalim, obuhvaća utvrđivanje obrazovnih, zdravstvenih i umjetničkih programa. Ministarstvo znanosti i obrazovanja ima zakonsku mogućnost i obvezu izdati mišljenje o usklađenosti studijskog programa sa Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine, broj 82/15) samo u slučaju studijskih programa kojima se stječu kvalifikacije za koje je propisano automatsko priznavanje. Za sve ostale studijske programe kojima se stječu kvalifikacije koje se nalaze na popisu reguliranih profesija, Ministarstvo znanosti i obrazovanja nema temelj izdavati ili tražiti mišljenja nadležnih tijela o procjeni usklađenosti studijskih programa s uvjetima za pristup reguliranoj profesiji nego se ti studijski programi izvode temeljem odluke senata sveučilišta u skladu s propisanom autonomijom sveučilišta. Slijedom navedenoga, evidentno je da se diplomski studij medicinsko-laboratorijske dijagnostike (prethodno poznat pod imenom studij Biomedicinsko-laboratorijskih tehnologija) donio bez prethodne provjere potreba i propisa u zdravstvu i unatoč činjenici da magistar medicinsko laboratorijske dijagnostike nije profesija regulirana Zakonom o djelatnostima u zdravstvu. Navedeni stručnjaci nisu prepoznati na radnim mjestima u zdravstvenim ustanovama jer su sveučilišta otvorila studije bez prethodne koordinacije s regulacijskim tijelom za profesije u zdravstvu. O proizvoljnom otvaranju studijskih programa govori i činjenica da je Medicinski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (nositelj studija medicinsko laboratorijske dijagnostike) uveo preddiplomski studij dentalne higijene, a predmetna profesija nije regulirana u Republici Hrvatskoj. Stomatološki tim čini doktor dentalne medicine, dentalni tehničar i dentalni asistent. Upisne kvote na studiju dentalne medicine su visoke u odnosu na potrebe tržišta rada (prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje iz travnja 2017. godine, bilo je nezaposlenih 97 doktora dentalne medicine). Ako uzmemo u obzir stopu nezaposlenosti doktora dentalne medicine, upitno je da li postoji potreba za dentalnim higijeničarima na tržištu rada u Republici Hrvatskoj. Naime, ova profesija je regulirana u Švicarskoj i radi visoke cijene rada doktora dentalne medicine, dentalni higijeničar obavlja poslove čišćenja kamenca, pripremu pacijenta za operaciju i dokumentacije, uzima otiske i vodi brigu o sterilizaciji i higijeni. Slijedom navedenog, u Republici Hrvatskoj u privatnim ordinacijama i zdravstvenim ustanovama upitna je potreba postojanja tima od čak tri stručnjaka: doktor dentalne medicine, dentalni asistent i dentalni higijeničar, a što bi moglo prouzročiti i poskupljenje usluga za pacijente, slično kao što je upitno u medicinsko-biokemijskom laboratoriju imati tim u čijem je sastavu magistar medicinsko laboratorijske dijagnostike čije radno mjesto ni na koji način nije zakonski regulirano. Iz ovih slučajeva razvidno je da je potrebno izmijeniti propise u području visokog obrazovanja tako da se osigura kvaliteta i relevantnost studijskih programa u odnosu na potrebe tržišta rada što je posebice značajno u reguliranim profesijama. U kontekstu položaja i hijerarhije rada zaposlenih u medicinskom laboratoriju, člancima 58. i 59. Zakona o djelatnostima u zdravstvu propisane su dvije temeljne obrazovne razine u medicinsko-laboratorijskoj djelatnosti i to srednje strukovno obrazovanje i stručni preddiplomski studij. Člankom 56. Zakona propisano je da stručni prvostupnici medicinsko-laboratorijske dijagnostike svoju djelatnost provode u timu, čiji je nositelj odgovarajući specijalist medicine ili medicinske biokemije i laboratorijske medicine, odnosno osoba sa završenim diplomskim sveučilišnim studijem medicinske biokemije na svim razinama zdravstvene zaštite, a što je na isti način propisano i odredbama članka 27. stavka 2. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (Narodne novine, br. 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 12/12, 35/12 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/12, 82/13, 22/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 70/16). Voditelj medicinsko-biokemijskog laboratorija je magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine s najmanje tri godine iskustva, što je propisano člankom 7. Zakona o medicinsko biokemijskoj djelatnosti (Narodne novine, br. 121/03 i 117/08). Studij medicinske biokemije provodi se samo kao integrirani preddiplomski i diplomski studij u trajanju 5 godina (koji se može upisati i pohađati samo i isključivo kao redovni studij). Člancima 22., 24., 25. i 26. Pravilnika o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika, medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (Narodne novine, br. 61/11, 128/12, 124/15 i 71/16) propisani su uvjeti u pogledu radnika u laboratoriju, i to radnici u medicinsko-biokemijskom laboratoriju - magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine i s njim u timu zdravstveno laboratorijski tehničar, radnici u specijalističkom laboratoriju medicinske biokemije, kliničke mikrobiologije, citologije te patologije – specijalist medicinske biokemije i laboratorijske medicine odnosno odgovarajući specijalist doktor medicine i s njim u timu prvostupnik medicinsko laboratorijske dijagnostike. Takav ustroj rada u laboratoriju do sada nikada nije bio dovođen u pitanje, niti je bilo potrebe hiperproducirati kadar stručnjaka s neadekvatnim kompetencijama, znanjem i vještinama koji vješto manipulirani određenim interesnim sferama ozbiljno ugrožavaju sigurnost i zdravlje pacijenta na način da se predstavljaju jednakima u obavljanju poslova i zadaća onog opsega, složenosti i odgovornosti koje već desetljećima obavljaju medicinski biokemičari u medicinsko biokemijskim laboratorijima. U prilog izuzetne kvalitete obavljanja medicinsko-biokemijske djelatnosti ide i činjenica da je medicinska biokemija kao regulirana profesija usuglašena s europskim okvirima u obliku obavezne četverogodišnje specijalizacije iz medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM) ujedno je punopravni član Europske federacije za kliničku kemiju i laboratorijsku medicinu (EFLM) koja ubraja sve specijaliste laboratorijske medicine koji su nositelji djelatnosti u medicinsko-biokemijskim laboratorijima. EFLM je upravo u specijalistu medicinske biokemije i laboratorijske medicine prepoznao sebi odgovarajuću profesiju s adekvatnom razinom edukacije, a upis u europski registar specijalista formalno je aktivan od 1. siječnja 2018. godine, čime se kategorički demantira svako zlonamjerno tumačenje neprepoznatljivosti medicinskih biokemičara u okvirima Europske unije. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
264 MARIJA BURELA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. Članak 48. točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
265 Ljubomir Flajšman NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI 1)70% PZZ funkcionira po načelima ORDINACIJE, 30% liječnika PZZ su ugnjetavani, kao što i tu vidim komentare vlasnika DZ (pojedine županije) citiram "na sudjelovanje dr zaposlenih u DZ uvijek možemo računati bez obzira da li se radi o posebnim dežurstvima, elementarnim nepogodama ili drugim kriznim situacijama (izbjeglice), PA ČAK I NEPLANIRANIM IZNENADNIM ZAMJENAMA ODSUTNOG KONCESIONARA." "Domski" liječnici dežuraju subotama, nedjeljama i blagdanima 2,3,4 x mjesečno, skrbeći za cijelu populaciju lokalne zajednice. Ovaj Nacrt zakona izjednačava doktore u PZZ, svi trebaju sudjelovati u posebnim dežurstvima, i pružati hitnu medicinsku pomoć u svojim ordinacijama. Kako sam već naveo dio PZZ je na neki način već uređen slično Nacrtu i sad se to rasteže na sve uz slobodu izbora što smatram pravednim. Grupne prakse donose još jednu svježu dimenziju. Organiziran PZZ smanjit će pritisak na bolničke hitne prijeme i konzilijarna upućivanja . Srž Nacrta je zadovoljavajuća, a za potrebne preinake još postoji prostora. 2) Smatram da pravilnik specijalističkog usavršavanja ne treba biti dio ovog Nacrta. Ako već mora onda nikako nije motivirajuće za mlade liječnike obveza novčane penalizacije za prekidanje ugovora kod poslodavca koji ga je uputio na specijalizaciju. Eventualno treba ostat obveza ostanka u RH. Mladi specijalisti će uz druge političke odluke vezane uz prvenstveno stambeno pitanje ostajati i u manje "atraktivnim" bolnicama. 3)Potrebno je bolje urediti zakonski okvir za kontrolu bolničkih doktora, većina kapitala curi na tom frontu 4)Radi zaštite od nasilja NUŽNO je da se napad na zdravstvenog radnika tretira kao napad na SLUŽBENU OSOBU!!! Uvesti u zakon ! Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
266 Marko Vasiljević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti se slažem s prijedlozima i komentarima: - HKZR - Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) - HULM_Hrvatske udruge laboratorijske medicine - HUCIT_Hrvatske udruge citotehnologa - HUS -MLD_Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike - Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
267 Hrvatska komora fizioterapeuta NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 245. U stavku 1. članka 245. iza riječi "trgovačko društvo" dodati riječi "ili privatna ustanova" OBRAZLOŽENJE: Ustanovu može osnovati pravna ili fizička osoba (članak 70. ovog NPZ). Člankom 245 su propisani prekršaji za trgovačko društvo (opisano čl. 147.-154. ovog NPZ), a člankom 246. prekršaji koji se odnose na privatnog zdravstvenog radnika (opisani u članku 47.-49. ovog NPZ), dok je ovim prijedlogom preskočeno utvrditi prekršaje za ustanove koje mogu osnovati pravna i fizička osoba s obzirom da nije uvjet da osnivač ustanove fizička osoba mora biti zdravstveni radnik a niti je uvjet da pravna osoba mora biti trgovačko društvo. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
268 Ivanka Maldini NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, U potpunosti se slažem i podržavam komentare i prijedloge upućene od strane Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu, Sindikata medicinskih biokemičara, Karmele Barišić, Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović i ostalih kolega medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
269 MARIJA BURELA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. Članak 46. točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
270 Maja Raknić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. Podržavam prijedloge Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
271 Monika Doželenčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. Predlažemo stavak 2. alineju 1. ovog članka dopuniti na način da glasi: „– radiološku, specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku“ Obrazloženje: Opće i specijalne bolnice spadaju u specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu te iz tog razloga predlažemo da se specificira kako se radi o specijalističkom laboratoriju. Za obavljanje specijalističkih pretraga prema potrebama bolnica potrebno je da laboratorij bude specijalistički jer za razliku od općeg medicinsko-biokemijsog laboratorija, specijalistički laboratorij ima drugačije zahtjeve po pitanju kadra, prostora i opreme prema Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
272 Ana-Katarina Kralj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, podržavam sve komentare i prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu, Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske, Lorene Honović, Mirjane Mariane Kardum Paro, Ljiljane Mayer, Višnje Jureše i ostalih kolega medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
273 Mladen Bačelić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani budući donositelji konačne verzije Zakona o zdrav. zaštiti molim da izmjene koje se traže u brojnim komentarima vezano za medicinsko laboratorijsku djelatnost i medicinko biokemijsku djelatnost dobro i detaljno razmotrite. "S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije." Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
274 Gabrijela Begić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. Točka (1) Riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“. Točka (5) Riječi „medicinsko-biokemijskom laboratoriju“ zamjenjuju se riječima „dijagnostičkom laboratoriju“. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. citološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena „laboratorijska dijagnostika“. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
275 Josipa Mrla NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. Predlažem da se u članku 23. st (1) doda točka 5: ''mjere zdravstvene zaštite u svrhu procjene psihosocijalnih rizika i edukacije o prevenciji psihosocijalnih rizika'' Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
276 Fanilda Brekalo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, pozdravljam inicijativnu MIZ za donošenjem Novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti!Konačno netko želi promjeniti diskriminciju domskih liječnika koji se do sada MORALI biti "robovi "domova zdravlja. Iz moje perspektive- domskog doktora zaposlenika - dva njveća i najgora problema nas domaca su: 1. Najniže liječničke plaće u sustavu - prema Odluci Vlade o nazivima radnih mjesta i pripadajućim koeficijentima tako da ja kao pedijatar sa istom spec. kao i moj bolnički kolega pedijatar imam u startu manji koeficijent. 2. NEMOGUĆNOST slobodnog izbora koncesija ili ne - radi neujednačene prakse diljem Hrvatske gdje svaka župšanija radi po svome što nas stavlja u položaj krajnje diskriminacije - jednaki rad nije jednako vrednovan u istom sustavu i istoj državi. Sustav doma zdravlja gdje su svi jednako plaćeni radili- ne radili nas tjera da što manje radimo. Kao pedijatar želim ostati u PZZ jer smatram da je ulaganje u zdravlje djece ulaganje u našu budućnost ali želim da mogu ulagati u daljnu edukaciju ( za koju u DZ teškoa dobijem i zakon predviđene dana za edukaciju ), u opremu ( završila sam prije 6 god.tečaj UZ kukova koji ne mogu raditi jer ne mogu kupiti UZ aparat niti sam mogla aplicirati na sred.EU jer nisam u koncesiji) da bih mogla svojim malim pacijentima pružiti što bolju uslugu te da bih rasteretila bol.sustav. U razgovoru sa kolegama pedijat.u Njemačkoj sam vidjela kako to kod njih funkcionira ( 3-4 su udruženi u grupnu praksu , ugovorni sa osig.kućom i svaki od njih radi dio subspecijalistike tko da gotovo sve rade na nivou primarne) te se nadam da će i kod nas jednom biti tako. Iskreno se nadam da će se ovim zakonom nepravde ispraviti te da neću bit primorana slijediti moje dvije kolegice koje su prije 2 god. iz PZZ prešle u bolnicu ili da moram ići u inozemstvo. Budući da sam već nekoliko puta tražila koncesiju od nadležne SDŽ jer je odlaskom te dvije kolegice u bolnicu i velikim brojem pedijatrica iz Splita kojima je je produžen rad premda su trebale ići u mirovinu jako veliki pritisak na moj tim ( imam 1650 pacijenata a max.broj je 1190) te sam svaki put dobivala negativan odgovor pa vas molim da u prijedlogu zakona točno definirate tko i pod kakvim uvjetima može tražiti i dobiti koncesiju bez da je potrebna suglasnost upravnog vijeća DZ ili suglasnost županije ako se ista djelatnost obavlja u privatnom prostoru ( može eventualno biti mišljenje ). Ukoliko to bude uvjet za dobivanje odobrenja za privatnu praksu bojim se da ćemo opet ovisiti o milosti i ne milosti "lokalnih moćnika " i da će i dalje biti diskrimincije u dobivanje odobrenja. Molim Vas da nam omogućite direktno ugovaranje sa HZZO-om( bez posrednika ravnatelja domova zdravlja), da se trudimo ulagati u znanje , vještine i opremu te da za svoj radi budemo plaćeni sukladno ulaganju u njega. Također želim da i moja medicinska sestre bude za svoj veliki trud (jer obje smo imale prošle godine 13000 pregleda u amb.) plaćena kao i njene kolegice koje rade kod mojih kolega ped. koncesionara ( njihove sestre imaju plaću 7000 kn a moja sestra sa 30 god. staža ima plaću u DZ 4700 kn ) te da se ne mora osjećati manje važna. Nadam se da ćete unatoč velikim pritiscima do kraja ustajati na izmjenama zakona o PZZ ( naravno uz neke korekcije)jer je to jedini ispravni način da ljude zadržite ali i privučete na rad u PZZ jer u protivnom će se cijela PZZ urušiti!Hvala na pažnji Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
277 Roberta Halusek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. Stavak 2: umjesto "laboratorijske" treba stajati "medicinsko-biokemijske djelatnosti". Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
278 Mariana Penava NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Kod donošenja konačnog zakona molim da uzmete u obzir kako je studij medicinsko-laboratorijske dijagnostike priznat u EU. I Hrvatska priznaje takav format studija iz EU. Samo u nasoj balkanskoj septickoj jami se dogadja ovakva prica da po zakonima iz proslog stoljeca ministar Kujundžić doslovno tjera akademski obrazovane gradjane, da bi zastitio svoju interesnu skupinu - magistre medicinske biokemije kojima je predavac. Primjeri studija sličnih formata kao MLD 3+2 iz EU : Magistrski program biomedicine-laboratorijska medicine Univerzitet u Lundu, Švedska Magistrski program medicinskih biotehnologij Univerzitet u Milanu, Bicocca, Italija Magistrski program klinčke biokemije Univerzitet u Dublinu, Irska Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
279 Magdalena Perić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike.. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
280 Maja Raknić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. Podržavam prijedloge Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
281 Sanela Mišetić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti se slažem s prijedlozima i komentarima: - HKZR - Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) - HULM_Hrvatske udruge laboratorijske medicine - HUCIT_Hrvatske udruge citotehnologa - HUS -MLD_Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike - Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
282 Monika Doželenčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 117. Stavak 2. ovog članka treba izmijeniti na način da glasi: „Obavezu akreditacije bolnica propisuje ministar, a postupak akreditacije provodi ovlašteno nadležno tijelo prema propisanim standardima kvalitete.“ Potrebno je dodati stavak 3. koji bi glasio: „U Republici Hrvatskoj može postojati samo jedno nadležno tijelo za provedbu akreditacije bolnica.“ Obrazloženje: Akreditacijom se ne razvrstavaju bolnice prema kvaliteti, već se akreditacija dodjeljuje za standarde kvalitete koji je bolnica uspostavila u svojoj praksi Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
283 Magdalena Perić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti se slažem s prijedlozima i komentarima: - HKZR - Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) - HULM_Hrvatske udruge laboratorijske medicine - HUCIT_Hrvatske udruge citotehnologa - HUS -MLD_Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike - Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
284 Marko Vasiljević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani budući donositelji konačne verzije Zakona o zdrav. zaštiti molim da izmjene koje se traže u brojnim komentarima vezano za medicinsko laboratorijsku djelatnost i medicinko biokemijsku djelatnost dobro i detaljno razmotrite. "S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije." Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
285 Vladana Periša NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, slažem se s komentarima Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
286 Roberta Halusek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. Stavak (5) predlaže se brisanje „odnosno medicinsko-biokemijskom laboratoriju“ mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti u smjenskom radu. Predlaže se promjena stavka 5) „ U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi medicinsko-biokemijskog laboratorija na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi. Pojašnjenje: Isti prostor mogu koristiti timovi medicinko-biokemijskog laboratorija u grupnoj praksi jer u grupnoj praksi su politika kvalitete rada, ulaganja u sredstva i prostor, održavanje i kontrola kvalitete zajednički definirani i jasni i nije neophodno da u drugoj smjeni bude čitav jedan tim. Zbog specifičnosti djelatnosti, rad tima u drugoj smjeni ne može osigurati obavljanje svih ugovorenih pretraga uz poštivanje svih stručnih preporuka (optimalno vrijeme uzimanja uzoraka, priprema pacijenta,nastavak uzimanja terapije). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
287 Magdalena Perić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani budući donositelji konačne verzije Zakona o zdrav. zaštiti molim da izmjene koje se traže u brojnim komentarima vezano za medicinsko laboratorijsku djelatnost i medicinko biokemijsku djelatnost dobro i detaljno razmotrite. "S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije." Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
288 Maja Raknić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 70. Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
289 Mihaela Ilijašević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani budući donositelji konačne verzije Zakona o zdrav. zaštiti molim da izmjene koje se traže u brojnim komentarima vezano za medicinsko laboratorijsku djelatnost i medicinko biokemijsku djelatnost dobro i detaljno razmotrite. "S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije." Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
290 Josipa Mrla NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 24. Predlažem nadopunu Čl. 24, st (1) u točki 2., tako da uz praćenje zdravstvenog stanja radnika stoji i ''praćenje njegovih psihofizičkih sposobnosti''. Također, predlažem da se u Čl. 24. st. (1) iza točke 4 pod točku 5. doda „obilazak radnog mjesta u svrhu procjene psihosocijalnih rizika“, te pod točku 6. „ edukacija poslodavaca i radnika o prevenciji psihosocijalnih rizika“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
291 UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 88. Novi st.4. koji glasi: Ukoliko ministar ne donese rješenje iz st. 3. ovog članka, smatrati će se da ne postoje razlozi za razrješenje. Dosadašnji st.4. i 5. postaju st.5. i 6. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
292 Jelena Matoković-Bistrović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. Čl 103 , st 1 : Dom zdravlja ( dodati: i ugovorne ordinacije ) nositelji su zdravstvene zaštite na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
293 Marija Miloš NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, u potpunosti sam suglasna i podržavam obrazloženja, prijedloge, nadopune i komentare Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske, te brojnih kolega magistara i specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Prijedlozi: Članak 30. stavak 2. predlažem pojam „laboratorijske dijagnostike″ zamijeniti pojmom „medicinske biokemije i laboratorijske medicine″ Obrazloženje: na primarnoj razini zdravstvene zaštite jedini dijagnostički laboratoriji su medicinsko-biokemijski laboratoriji, svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konziljarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost i trebaju tzv. crvenu uputnicu. Iz tog je razloga neopravdano na primarnoj razini zdravstvene zaštite koristiti pojam laboratorijske dijagnostike kada se zapravo jedino obavlja djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 33. stavak 3. ovog članka potrebno je izmijeniti na način da glasi: „Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu specijalističku laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost.“ Obrazloženje: S obzirom da se radi o specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti smatram da je uputno definirati kako se radi o specijalističkoj laboratorijskoj i drugoj dijagnostičkoj djelatnosti jer u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti u svim dijagnostičkim djelatnostima rade specijalisti odgovarajuće grane medicine . Članak 48. stavak 1. ovog članka dopuniti na način da glasi: „Doktor medicine i doktor dentalne medicine obavljaju privatnu praksu u ordinacijama, magistri farmacije u ljekarnama, a magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko-biokemijskim laboratorijima.“ Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Također sljedivost je očigledna i pri specijalizacijama iz Medicinske biokemije i laboratorijske medicine sukladno Pravilniku o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) kojim se stječe naziv Specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Naziv djelatnosti medicinska biokemija i laboratorijska medicina proizlazi iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Narodne novine" broj 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14, 154/14, 70/16), Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnika o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08), Baze reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) kao i Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koje je u svibnju 2013. godine donijela Vlada RH. Članak 112.Predlažem da se članak 112. dopuni na način da se iza stavka 4. doda stavak 5. koji glasi: „Ako poliklinika ima medicinsko-biokemijski laboratorij mora zapošljavati u radnom odnosu na neodređeno vrijeme najmanje jednog doktora medicine i jednog magistra medicinske biokemije specijalista“ Obrazloženje: Poliklinika spada u specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu te iz tog razloga predlažemo da se specificira kako se radi o specijalističkom laboratoriju. Za obavljanje specijalističkih pretraga prema potrebama specijalističkih ordinacija koje podržava, laboratorij mora biti specijalistički. U stručnom nadzoru HKMB se pokazala kao najčešća nesukladnost da poliklinike nemaju zaposlene u stalnom radnom odnosu i punom radnom vremenu magistra medicinske biokemije specijalista. Članak 116. stavak 2. izraz „medicinsko biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku" predlažem zamijeniti sa „specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku" Obrazloženje: opće i specijalne bolnice su dio sekundarne zdravstvene zaštite stoga je djelatnost specijalistička. Za obavljanje specijalističkih pretraga prema potrebama bolnica potrebno je da laboratorij bude specijalistički jer za razliku od općeg medicinsko-biokemijsog laboratorija, specijalistički laboratorij ima drugačije zahtjeve po pitanju kadra, prostora i opreme prema Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16). Članak 124. stavak 2. točka 5. izraz „medicinske biokemije" predlažem zamijeniti s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine" Objašnjenje: u skladu s nazivljem zanimanja i studija te u skladu sa Zakonom o djelatnostima u zdravstvu (NN 87/09) i s Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Članak 155. u stavku 2. predlažem posebno regulirati zdravstvene radnike, a posebno zdravstvene suradnike. Obrazloženje: Naime, stavak 1. i stavak 2. ovog članka su u koliziji, kao i sam članak 2. unutar sebe. U stavku 2. su proglašeni zdravstvenim radnicima zasposlenici koji nisu završili obrazovanje zdravstvenog usmjerenja te nemaju odobrenje za samostalan rad, obvezu trajnog usavršavanja kroz prikupljanje bodova za produžetak odobrenja, nemaju stručni nadzor od strane nijedne komore. Članak 171. Izmijeniti na način da glasi: „Odredbe članaka 168. do 170. ovoga Zakona ne odnose se na državljane država Europskog gospodarskog prostora (u daljnjem tekstu: EGP) niti na državljane Republike Hrvatske koji su završili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, obrazovanje za strukovnu medicinsku sestru/medicinskog tehničara u djelatnosti opće njege, preddiplomski studij sestrinstva te preddiplomski studij primaljstva, koji je sukladan zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija.“ Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina je ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 192. stavak 2. predlažem iza riječi „medicinskog i dentalnog fakulteta" dodati „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta" te iza riječi „medicinskih i dentalnih stručnjaka" dodati „i farmaceutsko i medicinsko biokemijskih stručnjaka". Obrazloženje: nema razloga zbog kojih bi navedene profesije trebale biti isključene od stjecanja primarijata. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
294 Privatna zdravstvena njega bolesnika Radmila Juras NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti se slažem s prijedlozima Udruge zdravstvene njege bolesnika u kući i HKMS. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
295 Maja Raknić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. Podržavam stav Hrvatske ljekarničke komore, nema smisla niti potrebe da se zakonom ograničava broj zaposlenih u privatnim praksama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
296 Saša Kirin NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Kao pacijent s mnogo iskustva sa stomatološkim uslugama, što kod koncesionara što u domovima zdravlja, pratim već neko vrijeme problematiku dobivanja koncesija te u potpunosti podupirem inicijativu da se svim liječnicima omogući uzimanje ordinacija u tzv. koncesiju. Zašto? Naprosto zato što sam na vlastitoj koži, kao i iskustvima bliskih osoba, osjetio veliku razliku u kvaliteti i količini usluga koju nam omogućuje koncesionar, u odnosu na državu ordinaciju. Isprva sam krivio liječnike i proglasio ih jednostavno nestručnima, bez volje da se dadatno usavršavaju, i stavljaju loše jeftine materijale namjerno, tako da sam veći dio svog života obilazio privatne prakse kako bih dobio zadovoljavajuću uslugu. Tek sam kasnije, prilikom jedne hitne situacije te razgovora s liječnicima, spoznao da si stomatolozi koji rade u domovima zdravlja ne mogu mnogo pomoći, da nemaju resurse koji bi im omogućili pružanje kvalitetnijih usluga te ih barem donekle približili ordinacijama koje imaju koncesiju. Dakle, napomenuo bih kako ja kao pacijent usluge koje pokriva hzzo nisam plaćao ni kod koncesionara niti kod stomatologa u domu zdravlja pa mi nikako nije bilo jasno u čemu je kvaka. Dakle, pacijenti su zakinuti čim su ušli u dom zdravlja, a svi ne možemo kod koncesionara jer ih kako sam kasnije čuo ne pušta župan. Pa po čemu netko ima pravo odrediti tko će od pacijenta moći uloviti koncesionara koji su prepuni, a tko će morati u dom zdravlja gdje si liječnici ne mogu pomoći i primorani su raditi sa lošijim materijalima i neispravnom zastarjelom opremom.Kada sam se jednom prilikom našao u društvu mlade liječnice koja preprićava iskustvo kada nije imala dovoljno resursa da kvalitetno sanira jedan zub usred hitne situacije, bio sam šokiran. Djevojka je konstatirala da ovako više ne može i ne želi raditi te da odlazi iz Hrvatske. Mnogi su strašno nezadovoljni i revoltirani takvom situacijom. Smatram da je to zaista alarmantno i vjerujem da bi davanje ordinacija u koncesiju moglo okrenuti situaciju u korist pacijenata, a i samih liječnika. Tako bi stomatolozi bili u mogućnosti pružati kvalitetne usluge, nabaviti kvalitetnu opremu, a isfiltrirali bi se vrlo brzo i oni lošiji i bolji, čime bi se i nagradili oni ljudi koji su kvalitetniji, koji bi se istakli u takvoj tržišnoj utakmici. Maknite molim vas taj dio s odlukama župana i svih koji pokušavaju uskračivati prava i nama i liječnicima. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
297 Kineziološki fakultet Split NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Molimo u stavku 2 dodati kineziologe. Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi,...., zdravstveni kineziolozi. Naime standard zanimanja Zdravstveni kineziolog je proizašao kao novi standard zanimanja putem HKO projekta financiranog od strane EU a proveden uz potporu Ministarstva rada te Ministarstva znanosti i obrazovanja. Navedeni standard zanimanja prijavljen je u Registar HKO zanimanja. Navedena potreba zaključak je 1. konferencije Zdravstvene kineziologije koja je održana u Splitu 14. -15. listopada, 2017. godine u organizaciji Kineziološkog fakulteta u Splitu, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, te pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije Ured u Hrvatskoj. Svi zaključci konferencije dostupni su i na mrežnim stranicama Hrvatske liječničke komore. Za sva pojašnjenja molimo kontaktirati nas: Kineziološki fakultet Sveučilište u Splitu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
298 Društvo psihologa u Splitu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. U potpunosti podržavamo komentar Hrvatske psihološke komore Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
299 Privatna zdravstvena njega bolesnika Radmila Juras NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA U potpunosti se slažem s primjedbama i stavovima Udruge zdravstvene njege bolesnika u kući i HKMS. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
300 Ivana Lazar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192. Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
301 Maja Raknić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 56. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
302 Kristian Dominik Rudež NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. Ukidanje pripravničkog staža studentima integriranog preddiplomskog i diplomskog studija medicine u Hrvatskoj neutemeljeno je i ne bi se smjelo dogoditi. Program i trajanje pripravničkog staža trebalo bi detaljno razraditi i prilagoditi potrebama, a ne ga u potpunosti ukinuti. U anketi koju su proveli studentski zborovi medicinskih fakulteta u Osijeku, Rijeci i Zagrebu, koju je ispunilo više od 1600 studenata medicine Republike Hrvatske, njih više od 91% smatra da staža treba biti. Također je zanimljiv podatak da se njih 70% ocijenilo najnižim ocjenama kada ih se zamolilo da ocijene svoju kompetentnost za obavljanje rada u ordinaciji obiteljske medicine ili u hitnoj službi. Iz navedenog je očito kako potreba za stažem postoji. Njegova obaveza, trajanje i program svakako su teme o kojima se treba još raspraviti. U raspravu o tome potrebno je uključiti i studente i mlade liječnike. Dana 18. travnja 2018. organizirana je tribina na temu pripravničkog staža na kojoj je sudjelovao i ministar Kujundžić sa svojim timom. U nastavku prilažem sažetak tribine. Ključno za pročitati je zadnji odlomak - izjava ministra zdravstva da se staž neće ukinuti: „Studentska sekcija za javno zdravstvo „Andrija Štampar“ organizirala je tribinu na temu Staž doktora medicine 18.4.2018. u Školi narodnog zdravlja „Andrija Štampar“, u suorganizaciji Studentskog zbora Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Potaknuti Pravilnikom o pripravničkom stažu iz 2015. godine, prema kojem se može tumačiti kako se staž ukida studentima medicine upisanima nakon 1.7.2013. godine, odlučili smo od nadležnih institucija zatražiti odgovore i njihove stavove vezano za navedeni problem. Također, željeli smo doći do zajedničkog rješenja koje bi obuhvatilo stručna mišljenja i stavove svih dionika. Moderatori tribine su bili studenti i voditelji Studentske sekcije za javno zdravstvo, Sandro Gašpar i Deni Rkman uz pomoć mentorica dr.sc. Marjete Majer, dr.med. i izv.prof.dr.sc. Iskre Alexandre Nole. U pozdravnom govoru sudionicima i publici obratila se prof.dr.sc. Mirjana Kujundžić-Tiljak, dr.med., ravnateljica Škole narodnog zdravlja, koja je zahvalila uvaženim gostima na dolasku te izrazila nadu da će upravo ovaj događaj biti mjesto gdje će se konačne odluke za ovu temu i donijeti. Zatim su panelisti u svom uvodnom govoru izrazili svoje mišljenje o navedenoj temi i to redom: Prof.dr.sc. Marijan Klarica, dr.med, dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Doc.dr.sc. Trpimir Goluža, dr.med, predsjednik Hrvatske liječničke komore (HLK), Veronika Laušin, dr.med., zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), Prof.dr.sc. Milan Kujundžić, ministar zdravstva. U raspravi su još sudjelovali i doc.dr.sc. Vili Beroš, dr.med., pomoćnik ministra zdravstva i prim. Željko Plazonić, dr.med., državni tajnik. Danko Relić, dr.med., voditelj Centra za planiranje zanimanja u biomedicini i zdravstvu izložio je rezultate istraživanja koje je Centar proveo na temu staža. Iz rezultata ankete koja je provedena u prethodne dvije akademske godine među studentima medicine u Zagrebu, jasno je vidljivo da studenti žele staž i da se ne osjećaju spremno odmah po završetku fakulteta samostalno obavljati rad. Kristian Dominik Rudež, predstavnik Studentskog zbora Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izložio je rezultate ankete provedene ove akademske godine (2017./2018.) na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, Rijeci i Osijeku. Za sva tri fakulteta dobiveni su slični rezultati. U Zagrebu je anketu riješilo preko 1000 studenata od kojih velika većina nije zadovoljna informiranjem Ministarstva po pitanju staža, 70% studenata se ne osjeća kompetentnima za samostalno obavljanje liječničke djelatnosti odmah po završetku fakulteta te 91% njih želi staž, od čega većina (preko 40%) u trajanju od jedne godine. U raspravi su se postavila krucijalna pitanja o stažu doktora medicine. Na pitanje kakav je stav institucije koju predstavljaju, a vezano uz potrebu postojanja ili ukidanja staža svi navedeni sudionici su odgovorili da je staž potreban: Dekan Marijan Klarica ispred dekanske konferencije izjasnio se za staž, Doc.dr.sc. Trpimir Goluža, dr.med. izjasnio se da je za staž i to u obliku prijedloga HLK u trajanju od godine dana, Veronika Laušin, dr.med. iznijela je osobni stav da je za staž, Ministar zdravstva, Milan Kujundžić, izjasnio se da je on osobno, kao i Ministarstvo zdravstva, za staž. Na upit o financiranju staža doktora medicine ministar Milan Kujundžić i Veronika Laušin, dr.med., ispred HZZO-a izjavili su da novaca ima i osiguran je u te svrhe, te da financiranje staža nije problem. Zaključno, kao predstavnik institucije nadležne za raspisivanja staža, ministar zdravstva, prof.dr.sc. Milan Kujundžić rekao je da će staža biti za studente upisane na Medicinski fakultet nakon 1.srpnja 2013., odnosno za one upisane akademske godine 2013./2014., ali i za naredne generacije. Uz to, zaključilo se i da je neophodno uključiti i studente u raspravu i donošenje odluka, kao dionike sustava na koje se ovo direktno i odnosi, uvažavajući njihove stavove." Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
303 Ivana Lazar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
304 Monika Doželenčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. Stavak 5. ovog članka treba dopuniti na način da glasi: „Klinički bolnički centar jest opća bolnica u kojoj osim naziva klinika za djelatnost interne medicine, kirurgije, pedijatrije, ginekologije i porodiljstva, naziv klinika ima više od polovice ostalih specijalnosti i u kojima se izvodi više od polovice nastavnog programa studija medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, odnosno sestrinstva. Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Na temelju članka 7. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju i članka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (»Narodne novine« br. 107/2007 i »Narodne novine« 118/2012) Rektorski zbor Republike Hrvatske je donio Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (»Narodne novine« br. 37/2017) gdje u tablici pod točkom 3. Biomedicina i zdravstvo, 3.06. Farmacija, stoji stečeni naziv magistar/magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
305 Maja Raknić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. Podržavam stav Hrvatske ljekarničke komore, nema smisla niti potrebe da se zakonom ograničava broj zaposlenih u privatnim praksama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
306 Renata Jurić Petrić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Slažem se i podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu, te sa stavovima kolegica Mirjane Mariane Kardum Paro, Irene Kocijan, Jasenke Trifunović i ostalih kolega. Smatram vrlo važnim da se prihvate ovi naši prijedlozi izmjena novog zakona. Iz prijedloga zakona je očigledno kako se nastavlja dugogodišnji problem naše struke: zakonodavac ne prepoznaje u pravoj mjeri našu djelatnost kao integralnu i ravnopravnu zdravstvenu djelatnost. Bez stručnog rada medicinsko-biokemijskih laboratorija, kao jednog od stupova dijagnostike u medicini, liječnici ne bi imali podatke ključne za donošenje ispravnih odluka. Kad nas zakonodavac spominje, koristi se različito te neispravno nazivlje a razmišlja se i o našem spuštanju na razinu stručne škole! Naime, posebno je potcjenjivanje kada se od zakonodavca traži da se nas, mag. med. biokemije koji smo završili priznati studij Medicinske biokemije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, spusti na razinu osoba koje su završile stručni studij s nazivom medicinsko-laboratorijske dijagnostike a koje agresivno i neopravdano pokušavaju izjednačiti svoj status s našim! To je isto kao da medicinski tehničari nakon 3+2 godine studija traže da im se izjednači status s liječnicima! Česti su neupućeni i pogrešni komentari u javnosti po pitanju "privatizacije". Koncesionare se pogrešno naziva privatnicima i time izjednačava sa stvarnim privatnicima u zdravstvu - koji nisu bili zakupci odn. koncesionari, koji rade u vlastitim prostorima i s vlastitom opremom te sami određuju svoje cijene! Mi nismo privatnici jer ne možemo samostalno nastupati ni zarađivati na tržištu niti raspolagati sredstvima rada. Mi smo privatno samo financijski odgovorni - da ne budemo u minusu! Moramo raditi po pravilima i po ugovoru s HZZO-om. Radimo teže i više od onih pod državnom upravom. Razlog: nama je potpuno nemoguće biti u gubitku kao onima pod državnom kapom. Mi dajemo sve od sebe i radimo više od punog radnog vremena kako bismo napravili sve najbolje moguće, na potpuno odgovoran način jer smo privatno odgovorni i za svoj rad, ali pri tome pazimo na svaku kunu kako bismo spriječili nepotrebne troškove i razbacivanje novcima! Vrlo je jednostavno usporediti statistiku gubitaka i troškova koncesionara i zdravstva pod državnom upravom. Pacijenti nisu ugroženi koncesijama a država profitira jer za mnogo manje novca dobije bolju uslugu! Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
307 Društvo psihologa u Splitu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. Članak 103.st.2.treba nadopuniti s „ psihološke djelatnost“ ispred logopedije. (2) Dom zdravlja pruža zdravstvenu zaštitu obavljanjem djelatnosti obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, dentalne tehnike, zdravstvene zaštite žena, zdravstvene zaštite predškolske djece, medicine rada/medicine rada i sporta, psihološke djelatnosti , logopedije, laboratorijske, radiološke i druge dijagnostike, sanitetskog prijevoza, ljekarničke djelatnosti, fizikalne terapije, patronažne zdravstvene zaštite, zdravstvene njege te palijativne skrbi, kao i obavljanjem specijalističko-konzilijarne djelatnosti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
308 Ana Bandjak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić ,voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku - Medicinskog fakulteta u Osijeku Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
309 Ivana Lazar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167. točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
310 Društvo psihologa u Splitu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 32. Psiholozi na razini sekundarne zdravstvene zaštite, specijalističko konzilijarne i bolničke djelatnosti, pružaju usluge dijagnostike i tretmana. Od studenog 2015. godine HZZO je uveo pakete usluga zdravstvene zaštite koje pružaju psiholozi/klinički psiholozi u zdravstvenom sustavu (PL 001-020), a koje se vode pod zasebnom šifrom djelatnosti kliničke psihologije (222 0000). Stoga bi članak 32. st. 2. trebalo nadopuniti : “ Iznimno od članka 30.st.2.podstavka 9.,11.,15. I 19. Ovog Zakona djelatnosti medicine rada/medicine rada i sporta , logopedije, psihološke djelatnosti, fizikalne terapije i palijativne skrbi mogu se obavljati i na sekundarnoj razini“, odnosno navesti i psihološku djelatnost ispred logopedije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
311 Ivana Lazar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
312 Društvo psihologa u Splitu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 31. Iznimno smo zadovoljni što je u članku 31. St.2. Prijedloga ZZZ koji definira provođenje pojedinačnih mjera zdravstvene zaštite na primarnoj razini, a posebno u zdravstvenoj zaštiti radnika, djece predškolske i školske dobi, osoba starijih od 65 godina te zaštiti mentalnog zdravlja navedena i suradnja psihologa, socijalnih radnika, odnosno drugih stručnjaka za pojedina specifična pitanja te zaštite. U skladu s tim člankom predlažemo i nadopunu članka 30. st.2. gdje ispred logopedije treba navesti i psihološku djelatnost. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
313 Matej Mataić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić ,voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku - Medicinskog fakulteta Osijek Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
314 Roberta Halusek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. Stavak 1) „magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ predlaže se ispraviti u „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko–biokemijskim laboratorijima“. Pojašnjenje: NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica, Baza reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
315 Monika Galić Krnjaić PRIJEDLOG ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA ZA ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI  , 8. PRILOZI Poštovani budući donositelji konačne verzije Zakona o zdrav. zaštiti molim da izmjene koje se traže u brojnim komentarima vezano za medicinsko laboratorijsku djelatnost i medicinko biokemijsku djelatnost dobro i detaljno razmotrite. "S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije." Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
316 Monika Galić Krnjaić PRIJEDLOG ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA ZA ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI  , 1. PROBLEM Poštovani budući donositelji konačne verzije Zakona o zdrav. zaštiti molim da izmjene koje se traže u brojnim komentarima vezano za medicinsko laboratorijsku djelatnost i medicinko biokemijsku djelatnost dobro i detaljno razmotrite. "S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije." Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
317 Borna Rapčan NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, u potpunosti podržavam komentare i stavove Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB), Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM), Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske (SMBH), te ostalih koji dijele slično mišljenje. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
318 Matej Mataić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije." Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
319 Kineziološki fakultet Split NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 31. U navedenom članku, stavku 2 molimo da se dodaju kineziolozi kao zdravstveni suradnici koji sigurno tijekom rada s svim navedenim skupina u ovom stavku, na dnevnoj razini, provode mjere zdravstvene zaštite na primarnoj razini. Iako stoji, u navedenom stavku, drugi stručnjaci, ovim putem postavljamo molbu da se stručnjak kineziolog doda na mjesto iza socijalni radnik, a prije odnosno drugi stručnjaci. Navedena potreba zaključak je 1. konferencije Zdravstvene kineziologije koja je održana u Splitu 14. -15. listopada, 2017. godine u organizaciji Kineziološkog fakulteta u Splitu, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, te pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije Ured u Hrvatskoj. Svi zaključci konferencije dostupni su i na mrežnim stranicama Hrvatske liječničke komore. Za sva pojašnjenja molimo kontaktirati nas: Kineziološki fakultet Sveučilište u Splitu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
320 Monika Doželenčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 124. Stavak 2. alineja 5. ovog članka treba glasiti: zapošljavanje u radnom odnosu visokokvalificiranih radnika s najmanje jednom trećinom zdravstvenih radnika zaposlenika kliničke ustanove koji imaju znanstvena ili znanstveno - nastavna zvanja na fakultetu koji provodi studij medicine, dentalne medicine, farmacije i/ili medicinske biokemije i laboratorijske medicine, te najmanje dva zdravstvena radnika u znanstveno-nastavnom zvanju docenta, izvanrednog profesora, redovitog profesora u trajnom ili u naslovnom zvanju. Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine.Na temelju članka 7. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju i članka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (»Narodne novine« br. 107/2007 i »Narodne novine« 118/2012) Rektorski zbor Republike Hrvatske je donio Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (»Narodne novine« br. 37/2017) gdje u tablici pod točkom 3. Biomedicina i zdravstvo, 3.06. Farmacija, stoji stečeni naziv magistar/magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
321 Jelena Matoković-Bistrović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. zbaciti točku 3. stavka 2. koja govori o suglasnosti župana odnosno gradonačelnika Grada Zagreba o opravdanosti prenošenja prava na obavljanje zdravstvene djelatnosti. Apsolutno nepotrebno kompliciranje jedne od dobrih stvari ovog Zakona. Ne vidim niti jedan razlog zašto bi župan odlučivao o nečemu što nije uopće u njegovoj nadležnosti i u što se ne razumije, zar nije bilo dovoljno dosadašnje "birokratske hipertrofije" i kočenja svega dobrog? Dovoljno je da ministar donese Pravilnik o načinu prijenosa djelatnosti. Ovako izgleda da će župani imati veće ovlasti od samog ministra zdravstva. Isključiti župana i gradonačelnika grada Zagreba o bilo kakvom odlučivanju kad se radi o ovakvim stvarima. Kad god je trebalo nešto pametno odlučiti oni su to kočili, zato nam i je PZZ na takom niskom nivou i raspadu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
322 Društvo psihologa u Splitu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. U članku 30.st.2. potrebno je ispred djelatnosti logopedije navesti psihološka djelatnost. Zakon o psihološkoj djelatnosti donesen je 2003. godine (NN 47/03), iste je godine u studenom osnovana i Hrvatska psihološka komora. Direktiva 2005/36/EZ i 2013/55/EU prenesena je u hrvatski pravni poredak, između ostalih i u Zakon o zdravstvenoj zaštiti (NN 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 12/12 ,35/12, 70/12, 83/13, 22/14 i 70/16). Direktiva 2005/36/EZ i 2003/55/EU o priznavanju profesionalnih kvalifikacija bila je osnova za razvoj diplome EuroPsy (EFPA) koji ujednačava izobrazbu i osposobljavanje psihologa u različitim državama EU. Hrvatska psihološka komora i Hrvatsko psihološko društvo članice su EFPE . EFPA je 18.rujna 2017. godine potvrdila Hrvatski nacionalni odbor za EuroPsy certifikat (diplomu) koji će prema kriterijima EPPE izdavati EuroPsy certifikat (diplomu) psiholozima u RH u razdoblju od rujna 2017. do rujna 2021. godine. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
323 Jelena Omazić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. U potpunosti podržavam prijedlog i komentare Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
324 Ivana Bašić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. Članak 103. stavak 2. izraz „laboratorijske" predlažem zamijeniti s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine″ Objašnjenje: kao i u članku 30. stavak 2., na primarnoj razini zdravstvene zaštite jedini dijagnostički laboratoriji su medicinsko-biokemijski laboratoriji. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
325 Ivana Lazar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
326 Marko Horvat NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti se slažem s prijedlozima i komentarima: - HKZR - Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) - Hrvatske udruge laboratorijske medicine - Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike - Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
327 Ivona Dumenčić-Janson NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Zanima me jedna stvar. Znači li to da osobe koje su biokemijske struke i predavali su studentima MLD- a i na osnovu toga sebi priskrbili novčana sredstva iako su znali da rade protiv zakona točnije za studij koji "nigdje" ne postoji? I značili to da su se mentoriranjem tim istim studentima priskrbili svoje bodove za vlastiti napredak? Ako da, a jesu. Jeste li spremni kazneno odgovarati ako se podigne tužba protiv vas jer ste to činili svjesno? I nešto jako jako bitno....Kako je gospođa Elizabeta Topić završivši studij Prehrambene tehnologije na kraju specijalistica medicinske biokemije?. Vidite očito taj studij dijeli specijalizacije točnije diplome magisterija na osnovu političke podobnosti. Ako će u ovome odlučivati i Milan Kujundžić to znači da je u sukobu interesa kao Ministar zdravstva i profesor na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu te da će se iz tog razloga poduzeti sve pravne mjere. Hvala. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
328 Roditelji u akciji - Roda NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. Članak 179., stavka 4., uz EGP dodati “države članice EU-a” Obrazloženje: Izostavljene su zemlje članice EU-a. Članak 179., stavak 5., na kraju dodati “EU-a ili EGP-a”. Obrazloženje: Izostavljene su zemlje članice EU-a. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
329 Roditelji u akciji - Roda NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Članak 155., stavak 2., na popis zdravstvenih radnika dodati IBCLC savjetnice za dojenje IBCLC savjetnica za dojenje je najčešće zdravstveni djelatnik koji se specijalizirao/la za brigu o kliničkim aspektima dojenja. IBCLC savjetnice rade u raznolikim sredinama zdravstvene skrbi, uključujući bolnice, pedijatrijske ordinacije, ljekarne, ordinacije obiteljske medicine, zdravstvene fakultete, ginekološke ambulante itd. IBLCE certifikat smatra se "zlatnim standardom" u radu s dojiljama ("European Blueprint for Action"). U Hrvatskoj se edukacija i ispit za IBCLC savjetnice za dojenje održava jednom godišnje, te je broj IBCLC savjetnica za dojenje sve veći. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
330 Marko Horvat NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić ,voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku - Medicinskog fakulteta Osijek Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
331 Srečko Belošević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. Nastavno na prijedlog Zakon u zdravstvu osvrnuo bih se na problem koji vidim kao pacijent. Naime, posjećujem liječnika u domu zdravlja te stalno slušam kako moraju raditi sa lošom i starom opremom jer im država ne može/ne želi omogućiti bolje. Također, vidim u novom prijedlogu zakon da takve stvari također stopiraju županije, odnosno župan, odnosno da za suglasnost dobivanja koncesija moraju dobiti odobrenje župana, koji ionako daje koncesije bez obzira na bilo kakve zadovoljene uvijete. Bojim se da ćemo ovakvim vođenjem države, odnosno zdravstva izgubiti puno dobrih liječnika koji su zbog loših uvjeta primorani otići vani ili otići u 100% privat što će nama kao siromašnoj naciji biti nedostižno, a davanjem koncesija smatram da bi i nama pacijentima bila omogućena bolja usluga, jer vidim da razlike u plaćanju usluga ne postoji, ako gledamo liječnike u domu zdravlja koji imaju koncesiju i koji istu nemaju. Hvala! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
332 Roditelji u akciji - Roda NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 146. Članak 146., stavak 1., zamijeniti izraz “istaknutih stručnjaka u pojedinim strukama medicine” sa riječi “istaknutih stručnjaka u pojedinim zdravstvenim strukama” Obrazloženje: Ovaj prijedlog zakona definira mnoge zdravstvene struke koje nisu isključivo medicinske, stoga bi ovaj stavak trebao to odražavati. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
333 Društvo psihologa u Splitu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. čl.23, u st.(1) pod t.3 predlažemo: "-mjere zdravstvene zaštite u svrhu procjene psihosocijalnih rizika i edukacije o prevenciji psihosocijalnih rizika" Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
334 Ivana Lazar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
335 Roditelji u akciji - Roda NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 143. Članak 143., stavak 7., zamijeniti riječ “medicinsko” sa riječ “zdravstveno” Obrazloženje: Ovaj prijedlog zakona definira mnoge zdravstvene struke koje nisu isključivo medicinske, stoga bi ovaj stavak trebao to odražavati. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
336 Roberta Halusek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. Slažem se s upotrebnom nazivlja medicinsko-biokemijski laboratorij jer nedvosmisleno ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite radi. Na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju što je prepoznato nizom propisa, kao i kod ugovaranja s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (Odluka o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18), Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16), Pravilnik o vrstama pretraga koje obavljaju medicinsko-biokemijski laboratoriji (“Narodne novine“ broj 197/03), itd.) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
337 Roditelji u akciji - Roda NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 131. Članak 131., stavak 3., podstavak 9, nakon “izvanbolničko liječenje mentalnih bolesti i poremećaja, uključujući” dodati “poslijeporođajnu depresiju” Obrazloženje: Istraživanja u Britaniji (iz 2017.) su pokazala da je najveći uzrok smrti žena u godini nakon poroda uzrokovan lošim mentalnim zdravljem. U Hrvatskoj se tom problematikom nitko ne bavi sustavno, stoga je važno u ovom zakonu naglasiti važnost mentalnog zdravlja nakon trudnoće. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
338 Blaženka Vidović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Primjedbe koje su do sada iznesene mogu se podijeliti u dvije opcije: -one koji žele promjene, nastavak privatizacije i poboljšanje kvalitete zdravstvene usluge -one koji žele sve vratiti natrag i poništiti pozitivne učinke. Mislim da privatizacija nema alternative i podržavam prijedlog novog zakona o ZZ i konstruktivne nadopune koje su predložene. Problem je što privatizacija u dosadašnjem obliku ima previše ograničenja i onemogućila je ulaganje u unapređenje usluge. Konkretno, zakup ljekarni ostavio je previše neriješenih problema. Neizvjesna budućnost onemogućila je ulaganje u opremanje ljekarni i poboljšanje kvalitete usluge. Kada su ljekarne išle u zakup morale su preuzeti sve zaposlene, zalihe i svu opremu. Kada je zakup iz raznih razloga završavao Ustanove iz kojih su otišle u zakup tražile su da se prostor Ljekarne vrate bez zaposlenih i zaliha. Novi Zakon bi to trebao riješiti. Sada se ravnatelji ustanova javljaju da bi sve trebalo vratiti unazad i poništiti pozitivne učinke privatizacije. Ako smo željeli promjene i uvesti privatizaciju, zašto stalno pokušavamo zaustaviti kotač i vratiti ga unazad. Da je socijalizam bio najbolje rješenje zašto ga nismo zadržali? Dosadašnja privatizacija primarne zaštite, pokazala je da se usluga poboljšala i da zdravstveni radnici odgovorno i u korist pacijenata rade u sustavu. Ograničenja koja su im postavljena (broj zaposlenih, dodatne usluge, dijagnostika) razlog su da ta usluga nije još uspješnija. Čega se plašimo da neki liječnici, stomatolozi ili ljekarnici previše ne zarade? Zaustavimo one koji nas vuku unazad, kako bi zadržali svoje pozicije. Oni se koriste floskulama o borbi za prava pacijenata. Zadovoljani pacijenti će sami izabrati tko je najbolji i koga žele izabrati. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
339 Itana Bokan Vucelić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Podržavam prijedloge NZZJZ-PGŽ, NZZJZ dr. A. Štampar, NZZJZ-SDŽ, ZZJZ Istarske županije, FKIT-a, PBF-a, PMF-a, KBC Zagreb, KBC Split i svih ostalih organizacija i pojedinaca koji se zalažu da se svi stručnjaci visoke, više i srednje stručne spreme zaposleni u sustavu zdravstva koji sudjeluju u prevenciji, dijagnostici i liječenju proglase zdravstvenim radnicima kako bi se na taj način konačno zaustavila diskriminacija, omalovažavanje i degradacija pojedinih struka i stručnjaka iz svih navedenih područja. Nedopustivo je da se rad različitih stručnjaka na poslovima iste složenosti različito vrednuje i da to traje već godinama. Nadam se da će se ubuduće raditi na jačanju multidisciplinarnosti i suradnje među različitim strukama a sve u cilju razvoja bolje skrbi o zdravlju. Svi spomenuti stručnjaci uz zdravstvene radnike imaju svoje posebno mjesto u sustavu zdravstva. Znanje i iskustvo stječu godinama i svi su usko specijalizirani u pojedinim područjima zdravstva. Bez uske suradnje svih struka jednostavno nije moguće postići daljnji razvoj zdravstvene skrbi. Itana Bokan Vucelić, dipl.ing.biologije Voditeljica Odsjeka za ekotoksikologiju NZZJZ PGŽ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
340 Roditelji u akciji - Roda NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. Članak 120., stavak 5., nakon riječi “sestrinstva” dodati “ili primaljstva”. Obrazloženje: Vjerojatno je pogreškom izostavljeno primaljstvo. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
341 Ivana Lazar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
342 Monika Galić Krnjaić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
343 Roditelji u akciji - Roda NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 110. Članak 110., stavak 3., nakon “i prema nalogu doktora medicine” dodati “ili primalje” Obrazloženje: Prijedlog zakona predviđa da primalje budu sastavan dio tima primarne zdravstvene skrbi; stoga ih treba predvidjeti u ovom članku zakona. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
344 Roditelji u akciji - Roda NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. Članak 103., stavak 2., na popis dodati “primaljske prakse i prakse IBCLC savjetnica za dojenje” IBCLC savjetnica za dojenje najčešće je zdravstveni djelatnik koji se specijalizirao/la za brigu o kliničkim aspektima dojenja. IBCLC savjetnice rade u raznolikim sredinama zdravstvene skrbi, uključujući bolnice, pedijatrijske ordinacije, ljekarne, ordinacije obiteljske medicine, zdravstvene fakultete, ginekološke ambulante itd. IBLCE certifikat smatra se "zlatnim standardom" u radu s dojiljama ("European Blueprint for Action"). U Hrvatskoj se edukacija i ispit za IBCLC savjetnica za dojenje održava jednom godišnje, te je broj IBCLC savjetnica za dojenje sve veći. Stoga im treba omogućiti otvaranje samostalnih ordinacija. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
345 Društvo psihologa u Splitu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 24. čl.24. st.(1) u t.2 nakon "praćenje zdravstvenog stanja radnika" u nastavku treba dodati "i njegovih psihofizičkih sposobnosti" čl.24. iza t.4 pod t.5 predlažemo "-obilazak radnog mjesta u svrhu procjene psihosocijalnih rizika", te pod t.6"-edukacija poslodavaca i radnika o prevenciji psihosocijalnih rizika" Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
346 Andrea Čeri NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, u potpunosti podržavam komentare i stavove Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB), Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM), Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske (SMBH), Karmele Barišić, Ljiljane Mayer, Lorene Honović, Ede Karbana, Ines Šahinović, Ines Vukasović, Josipe Periša, Ane Pocrnja, Petre Filipi, Ivane Marković, Gordane Juričić, Marka Risa, Domagoja Marjančevića, Marije Milić, Mihovila Horvata, Mirjane Marijane Kardum Paro, Višnje Jureša, Gordane Juričić, Valentine Cesar Kocijan, Anamarije Đuras, Ive Đikić, Milice Šoštarić, Martine Ciprić, Tare Rolić i Tine Brenčić. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
347 Roditelji u akciji - Roda NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 102. Članak 102., stavak 3., na kraju stavka dodati “ili drugom ruralnom ili manje pristupačnom mjestu.” Obrazloženje: iako je otocima potrebno posvetiti posebnu pažnju, druga mjesta u Hrvatskoj također su teško dostupna i stanovništvo koje tamo živi ima jednako pravo na kvalitetno i dostupno zdravstvo. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
348 Ivana Lazar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. Točka (1) „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
349 Roditelji u akciji - Roda NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 98. Članak 98., stavak 1., na kraju stavka dodati “Akti moraju biti javno dostupni na mrežnim stranicama Ustanove.” Obrazloženje: Svi akti ustanove trebali bi biti javno dostupni na mrežnim stranicama. Takva praksa pozitivno utječe na transparentnost sustava. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
350 Roditelji u akciji - Roda NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 97. Članak 97., stavak 3.,točnije opisati sastav povjerenstva Obrazloženje: Opis povjerenstva ovdje je prilično nejasan; bilo bi korisno bolje ga opisati. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
351 Monika Doželenčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 146. Važno je da budu uključeni predstavnici dejlatnosti: dr.med., dr.stomatologije, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
352 Roditelji u akciji - Roda NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 94. Članak 94., stavak 2, uskladiti terminologiju s člankom 146., tako da se briše “suprotnog spola” i umjesto toga napiše “podzastupljenog spola”. Obrazloženje: formulacija korištena u članku 146. uvažava načela ravnopravnosti spolova te bi se ovaj članak trebao uskladiti s istom terminologijom. Članak 94., stavak 2., u etičkom povjerenstvu predvidjeti barem jednog predstavnika pacijenata i/ili zajednice Obrazloženje: Zdravstveni sustavi diljem Europe sve više uključuju predstavnice/ke udruga pacijenata u procese odlučivanja i donošenja smjernica (npr Patients Involved in NICE pri National Institutes for Clinical Excellence u Britaniji) stoga bi u ovom dijelu zakona trebalo predvidjeti takvu dobru praksu i u Hrvatskoj. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
353 Roditelji u akciji - Roda NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 70. Članak 70., nakon riječi “ljekarničku ustanovu” dodati “primaljsku ustanovu”. Obrazloženje: prijedlog zakona predviđa da primalje ulaze u sustav primarne skrbi, stoga bi jedinice lokalne samouprave trebale imati mogućnost osnovati primaljske ustanove (poput community midwifery u Britaniji) za potrebe praćenja trudnoće, poroda i babinja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
354 Zdtavstvena njega u kući "Kurina" NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Podržavamo poboljšanja u PZZ , ali i predlažemo dopune ili izmjene nacrta . Zdravstvena njega u kući je važan dio PZZ i pridonijeli smo racionalizaciji i smanjenju troškova zdravstvenih usluga . Uvažavanjem naših dopuna ili izmjena očekujemo : -kvalitetniju PZZ -bolje uvjete rada za medicinske sestre / tehničare -zaustavljanju odlaska medicinskih sestara / tehničara Članak 11 Stavak 4 Predlažemo : Uključiti i zdravstvenu njegu u kući koja je po Zakonu u mreži javnozdravstvene službe . Stavak 5 Jedinica područne ( regionalne ) samouprave i jedinica lokalne samouprave može osigurati sredstva za zdravstvenu zaštitu Predlažemo : Jedinice područne i lokalne samouprave mora osigurati sredstva za zdravstvenu zaštitu . Članak 22 Stavak 1 Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera koji na prijedlog zdravstvenog Zavoda donosi ministar, po prethodnom mišljenju nadležnih komora i Hrvatskog liječničkog zbora Predlažemo : Nadodati i „ i strukovnih udruga“ Članak 26 Stavak 1 podstavak 2 Slobodan izbor doktora medicine i doktora dentalne medicine PZZ Primjedba : Bolesnik ima pravo na suodlučivanje . Predlažemo :nakon riječi dentalne medicine , nadodati riječi „ i zdravstvenu njegu u kući“ . Članak 49 Stavak 3 Predlažemo : Iza riječi zdravstvena njega bolesnika , nadodati riječi „u kući“. Članak 51 Stavak 2 – brisati ili Jasno odrediti kriterije po kojima župan odnosno gradonačelnik grada Zagreba daje suglasnost , a u svrhu izbjegavanja mogućih zloupotreba . Članak 70 Predlažemo : Iza stavka 5 dodati novi stavak 6 . ili 7 . koji glasi : Ustanovu za zdravstvenu njegu mogu osnovati jedinice područne uprave , medicinske sestre / tehničari , prvostupnice / k , diplomirane i mag . sestrinstva Obrazloženje : postojećim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti dovedeni smo u neravnopravan i devastirajući položaj u odnosu na druge sudionike u PZZ . Od 1991 osnivane su Ustanove bez ijednog troška za zdravstveni sustav i imamo najjeftiniju uslugu u zdravstvenom sustavu . Članak 103 Predlažemo . Iza riječi Dom zdravlja je , dodati riječi „ Ustanove za zdravstvenu njegu i Privatne prakse „ . Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
355 Ivana Lazar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske- biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
356 Roditelji u akciji - Roda NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 69. Članak 69., stavak 2., dodati riječi “i humano mlijeko”. Obrazloženje: Prva banka humanog mlijeka u Hrvatskoj je u postupku osnivanja te treba predvidjeti i tu vrstu pripravka ljudskog podrijetla. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
357 Roditelji u akciji - Roda NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 61. Članak 61., nakon riječi “kao izabrani doktor” dodati riječi “ili primalja”. Obrazloženje: prijedlog zakona predviđa da primalje ulaze u sustav primarne skrbi, stoga bi žene trebale imati mogućnost imati izabranu primalju za potrebe praćenje trudnoće, poroda i babinja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
358 Monika Doželenčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 146. Podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
359 Maja Raknić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 42. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Kako komore izdaju odobrenja za samostalan rad svojim članovima što je i uvjet za upis u registar i obavljanje zdravstvene djelatnosti nije jasno zašto će se voditi dva jednaka registra i hoće li zdravstveni radnici ili strukovna komora imati obvezu prijavljivati sve svoje podatke i u Nacionalni registar pružatelja zdravstvene zaštite, tim više što su navedeni registri javni i dostupni na službenim stranicama komora. Vođenje registra članova, odnosno zdravstvenih radnika javna je ovlast pojedine komore u zdravstvu koju utvrđuje strukovni zakon, a ne Zakon o zdravstvenoj zaštiti. U 20 godina prakse koju komore imaju u vođenju gore navedenih registara ( što prema Zakonu o ljekarništvu spada u javne ovlasti) te velikom broju podataka koje skupljaju i čuvaju na propisane načine kao i uloženim sredstvima za tehnološka rješenja za vođenje registra, nije jasno kako bi to vodila samo jedan institucija za sve djelatnosti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
360 andreja bogdan NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 31. Na razini primarne zdravstvene zaštite mogu raditi psiholozi sa završenim petogodišnjim sveučilišnim studijem (magistri psihologije), zdravstveni suradnici. U specijalističko-konzilijarnoj zaštiti HPK je kao standard propisala dodatno poslijediplomsko usavršavanje za kliničke psihologe koji nakon 5 godina rada u zdravstvu i obavljenog jednogodišnjeg vježbeničkog staža u zdravstvu stječu status kliničkog psihologa, prema Pravilniku o stjecanju statusa kliničkog psihologa 2011.g. HPK vodi Imenik psihologa s osnovnom dopusnicom za samostalni rad i Upisnik kliničkih psihologa koji je usklađen s Nacionalnim registrom pružatelja zdravstvene zaštite HZJZ-a. Alineja je ispravno napisana. Stručni razred za kliničku psihologiju HPK Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
361 Mateja Andrašek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69. Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
362 Roditelji u akciji - Roda NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 57. Članak 57., stavak 1., predlažemo brisanje riječi “osobno”. Obrazloženje: ukoliko zdravstveni radnik ima zaposlene osobe, ne mora nužno osobno raditi u svojoj ordinaciji u svakom trenutku. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
363 Ivana Lazar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. - točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. - točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
364 Đurđica Halambek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. Poštovani, javljam se vezano uz temu koja je zadnje vrijeme medijski dobro popraćena a samim time probudila je moje zanimanje za novi prijedlog zakona koji bi trebao dozvoliti koncesije sa hzzz-om. Zašto uporno tjeramo naše liječnike izvan Lijepe naše, zašto im ne dozvolimo da svi rade u uvjetima koji su to svojim dugogodišnjim školovanjem zaslužili. Zar nisu dostojni uvjeta gdje im neće padati komadi stropa na glavu, gdje se neće bojati za sigurnost svojih pacijenta i ono najvažnije da će pacijent osim njihovim radom, biti zadovoljan i opremom koja prati svjetske trendove medicine i gdje će dobivati uslugu za koju su i zaista dostojni. A ne biti prisiljeni osim što izdvajamo iz redovnih primanja za zdravstvene usluge (dopunskog osiguranja) plaćati privatne prakse iz očitih razloga, a to su bolji uvjeti rada i primanja usluge. Želimo svi imate jednake uvijete zdravstvene zaštite. I zato dajmo koncesije, jer će svi kvalitetni liječnici koje su pacijenti prepoznali otići u privatne prakse, a ti pacijenti želeći kvalitetnog liječnika će plaćati tu uslugu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
365 Monika Galić Krnjaić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani budući donositelji konačne verzije Zakona o zdrav. zaštiti molim da izmjene koje se traže u brojnim komentarima vezano za medicinsko laboratorijsku djelatnost i medicinko biokemijsku djelatnost dobro i detaljno razmotrite. "S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije." Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
366 Roberta Halusek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. Slažem se sa prijedlogom i komentarom Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora nedvosmisleno i jasno definirati što je obuhvaćeno zdravstvenom zaštitom nas svim razinama. Laboratorijska dijagnostika na primarnoj razini provodi se isključivo u medicinsko-biokemijskim laboratorijima. Druge laboratorijske djelatnosti spadaju u druge razine zdravstvene zaštite. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
367 Roditelji u akciji - Roda NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. Članak 54., stavak 2., predlažemo brisanje riječi “osobno”. Obrazloženje: ukoliko zdravstveni radnik ima zaposlene osobe, ne mora nužno osobno raditi u svojoj ordinaciji u svakom trenutku. Članak 54., stavak 3., predlažemo nakon riječi “jednog” dodatak riječi “ili više”. Drugi prijedlog je pak da se cijeli stavak izbriše. Obrazloženje: Zdravstveni radnici često rade u timu i potrebno je da imaju mogućnost zaposliti više od jedne osobe iste struke. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
368 Roditelji u akciji - Roda NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. Članak 49., stavak 1., predlažemo da se članak bolje formulira i točno odredi koje struke imaju pravo obavljati privatnu praksu sa srednjom stručnom spremom. Obrazloženje: Zdravstvena radnica sa srednjom stručnom spremom (SSS) iz primaljstva naziva se primaljska asistentica; prema EU direktivi 2005/36/EZ primalja mora imati visoku stručnu spremu da bi mogla raditi samostalno. Članak 49., stavak 6., predlažemo da se nakon riječi “prvostupnik” dodaju riječi “ili više”. Obrazloženje: treba predvidjeti mogućnost da stranci koji imaju veći stupanj obrazovanja od prvostupnika imaju pravo obavljati svoju privatnu praksu u Hrvatskoj, posebice za struke za koje u Hrvatskoj trenutno ne postoje viši stupnjevi obrazovanja (npr magistarski ili doktorski studij primaljstva). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
369 Ivana Lazar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
370 Bernarda Kroflin NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. Javljam se kao zabrinuti pacijent. Napomenula bih kako trenutno posjećujem stomatologa koji je unutar doma zdravlja i jako sam zadovoljna s njim kao liječnikom, ali vidim veliku razliku u opremanju ordinacija te u materijalima koje koriste u odnosu na stomatologa u koncesiji kojeg sam prije posjećivala, Napomenula bih da ja kao pacijent nisam plaćala višu cijenu usluge. Dakle, smatram da sam ja, ali i mnogi ljudi kao pacijenti zakinuti time što nije omogućena privatizacija svima, jer država oprema svoje ordinacije sa najeftinijim i nekvalitetnim materijalima. Zabrinuta pacijentica! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
371 Roditelji u akciji - Roda NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 47. Članak 47., stavak 1., podstavak 6, nakon riječi “nije u radnom odnosu” dodati “na puno radno vrijeme” Obrazloženje: Osoba koja je zaposlena za manje od punog radnog vremena bi trebala moći otvoriti svoju privatnu ordinaciju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
372 Roditelji u akciji - Roda NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. Članak 46., stavak 3., u popis dodati prakse IBCLC savjetnica za dojenje Obrazloženje: IBCLC savjetnica za dojenje najčešće je zdravstveni djelatnik koji se specijalizirao/la za brigu o kliničkim aspektima dojenja. IBCLC savjetnice rade u raznolikim sredinama zdravstvene skrbi, uključujući bolnice, pedijatrijske ordinacije, ljekarne, ordinacije obiteljske medicine, zdravstvene fakultete, ginekološke ambulante itd. IBLCE certifikat smatra se "zlatnim standardom" u radu s dojiljama ("European Blueprint for Action"). U Hrvatskoj se edukacija i ispit za IBCLC savjetnica za dojenje održava jednom godišnje, te je broj IBCLC savjetnica za dojenje sve veći. Savjetnice za dojenje trebaju biti što lakše dostupne dojiljama i izvan bolnica i stoga im treba omogućiti privatnu praksu tj. otvaranje samostalnih ordinacija. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
373 Mateja Andrašek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127. Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
374 Roditelji u akciji - Roda NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 31. Članak 31., stavak 2., u popis zdravstvenih suradnika dodati IBCLC savjetnice za dojenje. Obrazloženje: IBCLC savjetnica za dojenje najčešće je zdravstveni djelatnik koji se specijalizirao/la za brigu o kliničkim aspektima dojenja. IBCLC savjetnice rade u raznolikim sredinama zdravstvene skrbi, uključujući bolnice, pedijatrijske ordinacije, ljekarne, ordinacije obiteljske medicine, zdravstvene fakultete, ginekološke ambulante itd. IBLCE certifikat smatra se "zlatnim standardom" u radu s dojiljama ("European Blueprint for Action"). U Hrvatskoj se edukacija i ispit za IBCLC savjetnica za dojenje održava jednom godišnje, te je broj IBCLC savjetnica za dojenje sve veći. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
375 Ivana Lazar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko- laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
376 Nikolina Žiljak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI "S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije." Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
377 Roditelji u akciji - Roda NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. Članak 30., stavak 1., podstavak 6, nakon riječi “zdravstvenu zaštitu žena” dodati “posebice za vrijeme trudnoće, porođaja i babinja” Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
378 Roditelji u akciji - Roda NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 26. Članak 26., stavak 1., podstavak 2., nakon riječi “doktora medicine, doktora dentalne medicine” dodati riječi “i primalje” Obrazloženje: obzirom da prijedlog zakona predviđa mogućnost sudjelovanje primalja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, potrebno je predvidjeti slobodan izbor primalja u ovom članku. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
379 Mateja Andrašek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. - točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
380 Roditelji u akciji - Roda NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 21. Članak 21., stavak 10., nakon riječi “u vezi s planiranjem obitelji, trudnoćom, porođajem,” dodati riječ “dojenjem” Obrazloženje: Dojenje je intervencija koja dugoročno utječe na zdravlje žene i dojenčeta; dobrobiti dojenja su dobro poznate i dugotrajne, a za postizanje dužeg i isključivog dojenja, neophodna je podrška i edukacija roditelja i budućih roditelja. Stoga predlažemo da se uz trudnoću i porođaj, uključi dojenje kao važna karika u zdravlju žena i dojenčadi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
381 Mateja Andrašek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
382 Roditelji u akciji - Roda NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 20. Članak 20., nakon riječi “dobre kliničke prakse” dodati “ i prakse utemeljene na dokazima”. Obrazloženje: Medicina utemeljena na dokazima je nova paradigma u zdravstvu u kojoj kvalitetan znanstveni dokaz zauzima središnje mjesto u postupku kliničkog odlučivanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
383 Roditelji u akciji - Roda NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 10. Članak 10., stavak 1., podstavak 11., “prikupljanje i pripremu medicinskih pripravaka i presadaka ljudskog podrijetla (organi, tkiva i stanice te krvni pripravci” dodati “humano mlijeko” Obrazloženje: Prva banka humanog mlijeka u Hrvatskoj je u postupku osnivanja te treba predvidjeti i tu vrstu pripravka ljudskog podrijetla. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
384 Lana Bukvić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. Predlažem brisanje, odnosno izmjenu čl. 51. st. 2. nacrta Zakona o zdravstvenoj zaštiti na način da glasi kako slijedi: „Ministar će posebnim Pravilnikom propisati uvjete i način pod kojim će župan odnosno gradonačelnik grada Zagreba dati suglasnost iz ovog članka.“ S obzirom da je županija vlasnik domova zdravlja, župan nikako neće pustiti liječnike u domovima zdravlja u koncesije jer štiti interese županije. Stoga nije realno za očekivati da će župan pravedno dati odobrenje za koncesije te se isti s toga treba izuzeti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. S obzirom na važnost koju jedinice područne (regionalne) samouprave imaju na području zdravstvene zaštite, a osobito u dijelu osiguravanja popunjavanja mreže javne zdravstvene službe, te ostvarivanja svojih prava, zadaća i ciljeva u pogledu koordinacije i organizacije rada svih pravnih i fizičkih osoba koje na području jedinice područne (regionalne) samouprave obavljaju zdravstvenu djelatnost, ocjenjuje se potrebnom odredba o suglasnosti župana/gradonačelnika Grada Zagreba.
385 Roditelji u akciji - Roda NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 7. Članak 7., stavak 1., podstavak 6 na popisu “djelotvornim, kvalitetnim i neškodljivim pripravcima ljudskog podrijetla” dodati “humano mlijeko”. Obrazloženje: Prva banka humanog mlijeka u Hrvatskoj je u postupku osnivanja te treba predvidjeti i tu vrstu pripravka ljudskog podrijetla. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
386 Kristina Štirjan NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI "S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije." Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
387 Roditelji u akciji - Roda NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Ovaj prijedlog zakona nije temeljen na ozbiljnoj i sustavnoj analizi postojećeg stanja u zdravstvenom sustavu. U argumentaciji prijedloga zakona nedostaju informacije koje su potrebne za donošenje kvalitetnih strateških planova i odluka. Nadalje, dok se druge zemlje EU okreću prema procesima otvorenog odlučivanja, koji uključuju veći broj dionika i pojedinaca, ovaj prijedlog takvu metodu nije uvažio; štoviše, javnost niti nema informaciju o tome koja je metoda korištena u izradi prijedloga. Ovaj prijedlog zakona iz temelja mijenja koncept primarne zdravstvene zaštite u Hrvatskoj. Sve veći naglasak na privatizaciji u ovom je prijedlogu provučen i kroz primarnu zdravstvenu zaštitu čime zdravstveni sustav postaje još manje dostupan građanima. S obzirom na trenutno stanje u hrvatskom društvu i državnom sustavu, ovakav proces utjecat će na još brži porast siromaštva i nejednakosti, a najvažnije, smanjit će mogućnosti mlađim generacijama. Zdravstvo je javno dobro koje niti jedna vlada ni sustav nema pravo uništiti, kako za sadašnje, tako ni za buduće generacije. Umjesto da ovaj prijedlog zakona identificira ono sto je dobro u hrvatskom zdravstvenom sustavu i ono sto treba poboljšati, on ide prema tome da uruši načela sustava i okreće se prema privatizaciji. To nije i ne smije biti prihvatljivo. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
388 Ivana Lazar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2. Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
389 Hrvatska komora fizioterapeuta NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 85. Predlaže se u članku 85. stavku 2. iza riječi "glavnu sestru zdravstvene ustanove" dodati zarez i sljedeće riječi "pomoćnika za liječništvo, pomoćnika za fizioterapiju-glavnog foizioterapeuta ustanove" Predlaže se u istom članku dodati stavak 3 koji glasi: "Ravnatelj može imati najviše četiri pomoćnika" dosadašnji stavci od 3 do 9 postaju stavci 4 do 10 OBRAZLOŽENJE: Ravnatelju kao najodgovornijoj osobi u ustanovi omogućiti da sam izabere koja vrsta stručnjaka mu treba da bi efikasno upravljao. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
390 Vinko Pešić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 195. svakako dodati članak koji će obvezati ministra da donese Pravilnik kojim će se definirati način i uvjeti za sklapanje ugovora. Dosadašnja iskustva govore da svaka županija ima drugačiji pogled na posebna dežurstva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
391 Marko Vasiljević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI "S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije." Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
392 Tomislav Hajak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI "S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije." Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
393 Roberta Halusek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. Predlažem se da se stavak 1. ovog članka dopuni na način da glasi: „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu i Hrvatskog farmaceutskog društva, te ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava i udruga.“ Obrazloženje: Ne postoji razlog zašto bi se ostala strukovna društva isključila iz odredbe ovog članka. Naime, u području medicinske biokemije i laboratorijske medicine djeluje Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM) koje donosi smjernice koje su od važnosti za razvoj struke i zdravlje pacijenata, te iz tog razloga smatram kako bi sva strukovna društva trebala biti uključena u ovaj proces i dati svoj doprinos. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
394 Mateja Andrašek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192. Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
395 Irena Drmić Hofman NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Prijedlog: Predlaže se izmijeniti Članak 155., stavak 2. – proširiti popis zanimanja koja trebaju biti priznata u kategoriju zdravstvenih radnika: logopedi, medicinski tehnolozi, kemijski tehnolozi, kemičari, prehrambeni tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari, fonetičari i nutricionisti. Obrazloženje: Zdravstvenim radnicima trebaju biti priznati stručnjaci svih navedenih struka, koji samostalno i kompetentno sudjeluju u dijagnostici i liječenju pacijenata u zdravstvenom sustavu. U dijelu komentara predlaže se brisanje ovog Stavka s argumentacijom da su zdravstveni radnici isključivo radnici čije je temeljno obrazovanje zdravstvenog usmjerenja. S obzirom na kompleksnost poslova koji se obavljaju u procesu dijagnostike i liječenja, treba naglasiti kako nije dostatno samo uspješno završeno visokoškolsko obrazovanje u određenom području zdravstvene djelatnosti, već je potrebna kontinuirana poslijediplomska edukacija i stalno usavršavanje (većina ovih stručnjaka ima najmanje doktorat znanosti, a ujedno su i sveučilišni nastavnici na medicinskim ili zdravstvenim studijima). Također, kompleksnost poslova i nagli razvoj biomedicinskih znanosti zahtjeva timski rad i samim time uključenje stručnjaka visoke razine kompetentnosti i kvalifikacija, koji nisu samo usko zdravstvene struke, a nepobitno su dio procesa dijagnostike i liječenja. Stručnjaci su to koji obavljaju najkompleksnije poslove i bez kojih je danas nezamislivo liječenje u suvremenoj medicini te im, u onom aspektu kojim pridonose sustavu zdravstva, treba priznati status zdravstvenih radnika. Prof.dr.sc. Irena Drmić Hofman, KBC Split i Medicinski fakultet Split Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
396 Jelena Šipek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. Javljam se vezano uz temu za novi prijedlog zakona, naime shvatila sam da netko u Županiji ili lokalno koči dobivanje koncesije. Zašto je to ustvari važno, naime moja doktorica radi u Domu zdravlja koji je u zaista derutnom stanju, dok su moji poznanici kod doktora koji su u koncesiji i oni ne plaćaju usluge kao ni ja, jer ordinacija ima ugovor sa HZZ-om koji im pokriva troškove, a kad pogledate razliku između ordinacija, ona je ogromna, s jedne strane imate ordinaciju opremljenu vrhunskom tehnologijom i izvrsnim uvjetima, a s druge strane imate ordinaciju u koju ja odlazim, gdje neznate da li bi sjeli na stolicu ili ipak ne bi jer izgleda toliko nesigurna, a da o izgledu same ordinacije i čekaonice ne pričam. To je samo jedan od niza zakona koji tjera naše liječnike da odlaze u privatne prakse koje mi pacijenti ako želimo dobru uslugu nažalost plaćamo ili ih na taj način doslovno tjeramo van naše države gdje pronalaze bolje uvijete za svoj rad! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
397 Lada Rumora NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. Naziv primarijus pod istim uvjetima trebao bi se moći dodijeliti i specijalistima medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
398 Mateja Andrašek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
399 Ratka Rutnik NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani budući donositelji konačne verzije Zakona o zdrav. zaštiti molim da izmjene koje se traže u brojnim komentarima vezano za medicinsko laboratorijsku djelatnost i medicinko biokemijsku djelatnost dobro i detaljno razmotrite. "S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije." Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
400 Mateja Andrašek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
401 Lada Rumora NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. Molim da se pod stavkom 2 ovog članka uvrste i: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine, specijslist medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
402 Vinko Pešić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. izbaciti točku 3. stavka 2. koja govori o suglasnosti župana odnosno gradonačelnika Grada Zagreba o opravdanosti prenošenja prava na obavljanje zdravstvene djelatnosti. Apsolutno nepotrebno kompliciranje jedne od dobrih stvari ovog Zakona. Ne vidim niti jedan razlog zašto bi župan odlučivao o nečemu što nije uopće u njegovoj nadležnosti i u što se ne razumije, zar nije bilo dovoljno dosadašnje "birokratske hipertrofije" i kočenja svega dobrog? Dovoljno je da ministar donese Pravilnik o načinu prijenosa djelatnosti. Ovako izgleda da će župani imati veće ovlasti od samog ministra zdravstva. Isključiti župana i gradonačelnika grada Zagreba o bilo kakvom odlučivanju kad se radi o ovakvim stvarima. Kad god je trebalo nešto pametno odlučiti oni su to kočili, zato nam i je PZZ na takom niskom nivou i raspadu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
403 Mateja Andrašek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
404 Nataša Dumenčić-Vekić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani budući donositelji konačne verzije Zakona o zdrav. zaštiti molim da izmjene koje se traže u brojnim komentarima vezano za medicinsko laboratorijsku djelatnost i medicinko biokemijsku djelatnost dobro i detaljno razmotrite. "S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije." Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
405 Mateja Andrašek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
406 Dejan Blašković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. Kratko i jasno. Smatram da župan nikako nema pravo samovoljno, kao do sada, odlučivati o tome tko će dobiti koncesiju, a tko ne! izbrisati stavak 2. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. S obzirom na važnost koju jedinice područne (regionalne) samouprave imaju na području zdravstvene zaštite, a osobito u dijelu osiguravanja popunjavanja mreže javne zdravstvene službe, te ostvarivanja svojih prava, zadaća i ciljeva u pogledu koordinacije i organizacije rada svih pravnih i fizičkih osoba koje na području jedinice područne (regionalne) samouprave obavljaju zdravstvenu djelatnost, ocjenjuje se potrebnom odredba o suglasnosti župana/gradonačelnika Grada Zagreba.
407 Mateja Andrašek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
408 Mateja Andrašek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
409 Domagoj Hrgić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 269. Čl. 269. st. 2. treba se promijeniti tako da se predvidi mogućnost vraćanja ljekarni u domove zdravlja odnosno ljekarničke ustanove uz uvjet preuzimanja cjelokupne zalihe lijekova i medicinskih proizvoda kao i vraćanja uloženih sredstava u rad ljekarne tijekom dugogodišnjeg zakupa. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
410 Mateja Andrašek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko- laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
411 Nataša Dumenčić-Vekić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić ,voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku - Medicinskog fakulteta Osijek Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
412 Domagoj Hrgić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva te komentare kolegica/kolega magistara farmacije koji obavljaju svoju djelatnost u zakupu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
413 Jelena Bačelić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić ,voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku - Medicinskog fakulteta Osijek Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
414 Darko Richter NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U načelu, ovaj prijedlog ZZZ pretvorit će sve primarne liječnike u koncesionare s pravom nasljedstva (ordinacije u statusu begluka ili feuda). U Hrvatskoj je bitno razgraničiti javno od privatnoga. U javnom sektoru treba jamčiti ono što se treba i može kao zajednički standard zdravstvene zaštite (a sigurno NIJE SVE MOGUĆE, kao što se demagoški izvikuje već desetljećima, i cenzurira svakoga tko se usudi reći da možemo imati samo ono i onoliko za što imamo novca). Svake se godine, u Saboru i u medijskoj tišini, donosi popis usluga koje pokriva HZZO, ali se, preko leđa liječnika, i to prvenstveno bolničkih liječnika, usmeno demagoški narodu nudi i ono što nije u tom popisu, a vodi se briga i borba jedino o tome kako namiriti materijalne troškove koji eventualno pri tome nastaju (farma-industrija). Nemoralno je graditi se privatnikom, a musti državne jasle (HZZO). Ova najava „privatizacije“ PZ-e nije ništa drugo nego darovanje koncesija svim primarcima, tako da imaju ugovore s HZZO-om, da im bude lagodno i stabilno, i da od privatluka kao problem imaju SAMO I JEDINO KAKO NAĆI ZAMJENU ZA GODIŠNJE ODMORE, i ništa drugo. Za sve ostalo primarnoj je zaštiti „outlet“ bolnička hitna služba, samoposluga po njihovm izboru. Javljam vam da je u hitnoj pedijatrijskoj ambulanti u KBC Zagreb, koju vodim, broj slučajeva u prvom tromjesječju porastao za 32% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. To je odraz s jedne strane proklamiranih prava mimo popisa osiguranih usluga HZZO, a s druge strane to je očiti poraz primarne zaštite. Koncesijama će se takvo stanje potpuno nezasluženo nagraditi. Je li normalno da doktori iz zagrebačkih bolnica idu dežurati u Zabok, Bjelovar, Dubrovnik i uskoro, valjda, svi iz svih bolnica, posvuda u sve druge bolnice, jer preko jednog dežurnog u županijskoj bolnici kroz 24 sata protutnji i do 100 pacijenata, a i nema dovoljno bolničkih doktora u tim (županijskim) bolnicama da pokriju dežurstvima sve dane u mjesecu? O tome nitko ne govori. Ovo sada mi se čini kao prijedlozi ZZZ i ZZO iz 2015. godine, osim što su ispušteni oni čuveni privatni fondovi od javnog zdravstvenog novca. Sada će se javni novac svečano preliti koncesionarima. Javni novac – pirvatnicima??? Svi će u primarnoj zaštiti biti koncesionari, a u ime privatizacije će se omogućiti i „pravim“ privatnicima da se još više oslanjaju na HZZO, da ime ne bude teško. A bolje neće biti ništa. U zadnje su vrijeme novi prijedlozi zakona kao po pravilu kamuflirane akcije privatnog zaimanja u javni novac, ništa više, ništa manje. Dakle, da zaključim: 1. Bitno je da se primarci pod obavezno uključe u dežurstva po domovima zdravlja subotom i nedjeljom, bez ikakvih iznimaka 2. Čini mi se da je je bitno da se Zakonom uredi da primarci moraju sudjelovati i u bolničkim dežurstvima u dane vikenda i blagdana, i, ako je potrebno, u ostale dane ravnomjerno podnoseći teret hitne službe, jer, zbog čega bi teret hitne službe podnosili samo bolnički liječnici – javni službenici: dakle, primarci treba da dežuraju i u domovima zdravlja subotom i nedjeljom, ali i u bolnicama. Ako se sve svaljuje na bolničku hitnu službu, preselimo i primarnu zaštitu u bolnice, i samo potvrdimo ono što se u stvarnosti događa: primarna ne rješava nijedan medicinski problem, sve se prelijeva u bolnice i to preko bolničkih hitnih službi. 3. Mislim da zakonom treba jasno i glasno reći da je radno vrijeme ordinacija primarne zdravstvene zaštite 8 h: tj. od 6-14 h, i od 14-22 h. Nema nikakvih kućnih posjeta koje se ne obavljaju, ali se na račun tih imaginarnih radnji ili imaginarnih obaveza skraćuje radno vrijeme na mizernih 6 sati, a nakon što istekne 5. sat, dijele se uputnice C2 za bolničke hitne službe, ili se samo napomene: „idite vi na Rebro, ... „. Trebamo li sve te očitosti dokumentirati? Možemo vam pokazati raspored dolazaka pacijenata po satima u danu: vršci su od 12-15 i od 18-21 h. 4. Ordinacije/koncesije ne mogu biti nasljedne – za njih se moraju raspisivati javni natječaji, i to u redovitim vremenskim razmacima (mandatima) – npr. svakih 4 ili 5 godina,i osobito nakon odlaska koncesionara u mirovinu. 5. Tražim jasno odjeljivanje javnog i privatnog, i protivim se podjeli javnog novca bilo kakvim privatnicima. Dakle, javni zdravstveni sektor treba se alimentirati iz javnog novca, a privatni, iz privatnoga, i tu u RH ne može biti nikakvog ustupka, odnosno, vrijeme je da se stvari vrate na zdravi početak. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
415 Mateja Andrašek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
416 Domagoj Hrgić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. Podržavam stav Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
417 Domagoj Hrgić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. Predlaže se dopuniti čl. 63 koji se odnosi na st. 3. toč. 3. istog članka nacrta Zakona o zdravstvenoj zaštiti na način da glasi kako slijedi: „Ministar će posebnim Pravilnikom propisati uvjete i način pod kojim će župan odnosno gradonačelnik grada Zagreba dati suglasnost o opravdanosti prenošenja prava na obavljanje zdravstvene djelatnosti u ordinaciji kao i uvjete i način pod kojim će Zavod dati mišljenje iz ovog članka zakona. “ Postojećim odredbama je ponovno dana široka ovlast županu odnosno gradonačelniku grada Zagreba budući ne postoje jasni kriteriji pod kojim bi se predmetna suglasnost izdavala kao niti kriteriji u odnosu na izdavanje mišljenja od strane Zavoda. Kriteriji bi trebali biti definirani Pravilnikom Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
418 Lada Rumora NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. Molim sve koji komentiraju da uvaže sljedeće: kada se govori o STUDIJU, onda je to studij medicinske biokemije; kada se govori o stručnjacima koji su završili studij medicinske biokemije, onda su to magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Molim da se ne brkaju naziv studija s akademskim nazivom obrazovanih magistara. Osim ovoga, smatram da bi trebalo dobro razmisliti da li da se tako "olako" otvori mogućnost svima iz EGP-a da izravno uđu u sustav zdravstva u RH. Stručnjaci iz EGP-a bi svakako trebali, ukoliko to nemaju, u RH prvo obaviti pripravnički staž i položiti ispit, a tek onda bi im se mogao omogućiti rad u našem zdravstvenom sustavu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
419 Tajana Pastuović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani budući donositelji konačne verzije Zakona! Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike mogu se zaposliti samo u sustavu zdravstva. Već je mnogo puta naglašeno da medicinska biokemija nije jedina grana laboratorijske dijagnostike. Što je s magistrima koji rade ili će raditi u timovima s liječnicima specijalistima? Oni ne osporavaju naše obrazovanje i smatraju da možemo biti korisni kao njihovi prvi suradnici. Ja radim u mikrobiološkom laboratoriju. U susjednoj Sloveniji mikrobiološki tim čini liječnik specijalist, magistar, prvostupnik i tehničar. I tamo se magistri školuju po modelu 3+2. To je model koji Europa prepoznaje. Vjerujte, iako neki tvrde suprotno, meni i kolegama niti u jednom trenu ne pada napamet osporavati liječničku struku niti pokušavamo zauzeti njihova mjesta. Jasno da to niti ne možemo. Oni su specijalisti -liječnici kliničari, a naša radna mjesta vezana su uz složene analize, voditeljstvo kvalitete ili posao glavnog inženjera. Sada je odgovornost na vama. Molim vas, ne dopustite da mladi stručni kadar odlazi iz Hrvatske, a da mi koji smo svojom borbom stvorili našu zemlju zažalimo što to nismo učinili 1991. godine. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
420 Ivana Lazar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
421 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 111. Prijedlog dopune članka 111: Predlažemo dopunu članka 111. na način da se iza riječi “postelja“, umjesto točke stavi zarez i doda: „ i/ili mobilnih timova“. Obrazloženje: Smatramo da se predloženom dopunom omogućava pružanje palijativne skrbi od strane ustanove za palijativnu skrb putem mobilnih timova u domu korisnika palijativne skrbi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
422 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. Prijedlog dopune članka 103: Predlažemo u čl. 103. st. 2. iza riječi predškolske djece dodati „ zdravstvene zaštite školske djece“… Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
423 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 67. Prijedlog izmjene čl.67 st (1) toč. 3: Predlažemo da točka 3 glasi: izgubi poslovnu sposobnost u dijelu obavljanja poslova zdravstvene zaštite. Obrazloženje: sukladno obrazloženju čl. 47 st. (1) toč. 4. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
424 Valentina Špoljarić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Podržavam sve prijedloge HKMB, jedine mjerodavne institucije za područje medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
425 Mateja Andrašek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić ,voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku - Medicinskog fakulteta Osijek Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
426 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 47. Prijedlog izmjene čl. 47. st (1) toč. 4: Predlažemo da točka 4. glasi: poslovno sposoban za obavljanje poslova zdravstvene zaštite Obrazloženje: Nema zakonske osnove da se osobi koja je lišena poslovne sposobnosti za poduzimanje radnji koje se ne odnose na obavljanje zdravstvene djelatnosti uskrati mogućnost obavljanje iste. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
427 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 27. Prijedlog izmijene stavka 2. članka 27. Zakona, koji glasi: Svaka poslovno sposobna osoba dužna je poduzimati akcije u cilju očuvanja i unapređenja svoga zdravlja i izbjegavati sve rizične čimbenike koji ugrožavaju život i zdravlje (uporaba droga, alkohola, duhanskih proizvoda, rizično spolno ponašanje i drugi medicinski priznati čimbenici). Predlažemo brisati riječi: „poslovno sposobna“. Obrazloženje: Konvencija o pravima osoba s invaliditetom propisuje načelo ravnopravnosti koji podrazumijeva ravnopravnost u pravima, ali i obvezama. S obzirom da osobe koje nisu lišene poslovne sposobnosti imaju dužnost u očuvanju i unapređenju svoga zdravlja te obvezu suzdržavati se od njegovog ugrožavanja, istu obvezu trebaju imati i osobe bez poslovne sposobnosti, uz osiguravanje primjerenih oblika podrške kako bi osobe lišene poslovne sposobnosti mogle razumjeti posljedice određenih rizičnih ponašanja te njihovog negativnog utjecaja na vlastito zdravlje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
428 Vinko Pešić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. Stavak 2. izbrisati! Davanje suglasnosti župana, odnosno gradonačelnika Grada Zagreba je upitne zakonitosti (županije su vlasnici domova zdravlja, za očekivati je da će župan štititi interese svoje institucije), a podsjetiću i na skandal kad su uvedene koncesije u PZZ, pa je Pravilnikom o najvišoj cijeni koncesijske naknade data mogućnost da župan odredi i manji iznos zakupa za osobe koje su ordinaciju imale van domova zdravlja, što naravno niti jedan župan nije napravio, nego je trebala ustavna tužba da se prisili župane na zakonitost. Još jedamput: izbrisati stavak 2.! Primljeno na znanje Primljeno na znanje. S obzirom na važnost koju jedinice područne (regionalne) samouprave imaju na području zdravstvene zaštite, a osobito u dijelu osiguravanja popunjavanja mreže javne zdravstvene službe, te ostvarivanja svojih prava, zadaća i ciljeva u pogledu koordinacije i organizacije rada svih pravnih i fizičkih osoba koje na području jedinice područne (regionalne) samouprave obavljaju zdravstvenu djelatnost, ocjenjuje se potrebnom odredba o suglasnosti župana/gradonačelnika Grada Zagreba.
429 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 21. Prijedlog dopune mjere 10. zdravstvene zaštite sadašnjeg članka 21. Nacrta prijedloga Zakona, koja glasi: 10. osiguravanje cjelovite zdravstvene zaštite žena, a posebno u vezi s planiranjem obitelji, trudnoćom, porođajem i majčinstvom, „uvažavajući i osiguravajući dodatne potrebe zdravstvene zaštite u vezi s planiranjem obitelji, trudnoćom, porođajem i majčinstvom žena s invaliditetom.“ Obrazloženje: Sama potpora žena s invaliditetom bi trebala biti višedimenzionalna, od pristupačnih informacija u raznim formatima putem kojih bi se žena mogla upoznati sa svim izazovima trudnoće obzirom na vrstu i stupanj invaliditeta, informirati se o svim važnim pitanjima prije same trudnoće, za vrijeme trajanja, te nakon poroda. S obzirom na invaliditet potrebno je uvažiti i neke dodatne potrebe koje proizlaze iz invaliditeta, posebice nakon poroda. Prilikom pregleda i kontakata s medicinskim osobljem žene s invaliditetom ne smiju imati osjećaj da ih medicinsko osoblje „drugačije gleda“ zbog invaliditeta, te upravo zato što imaju određeni invaliditet država je dužna omogućiti primjerenu podršku ženi s invaliditetom (primjerice, češći dolazak patronažne sestre u početku, razne usluge u zajednici koje pružaju podršku u skladu sa potrebama djeteta i sl.). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
430 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 20. Prijedlog novog članka iza sadašnjeg članka 20. Zakona, a ispred sadašnjeg članka 21. Zakona, koji postaje članak 22. Zakona. Članak 21. 1) Osiguravanje pristupačnosti osobama s invaliditetom podrazumijeva izgradnju okruženja, prijevoza, informacija i komunikacija, uključujući informacijske i komunikacijske tehnologije i sustave, kao i drugim uslugama i prostorima otvorenim i namijenjenim javnosti, kako u urbanim, tako i u ruralnim područjima, na ravnopravnoj osnovi, kako bi osobama s invaliditetom osigurale život neovisan o tuđoj pomoći i potpuno sudjelovanje u svim područjima života, sve sukladno članku 9. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom. 2) Razumna prilagodba znači potrebnu i odgovarajuću prilagodbu i podešavanja, koja ne predstavljaju neproporcionalno ili neprimjereno opterećenje, da bi se u pojedinačnom slučaju, tamo gdje je to potrebno, osobama s invaliditetom osiguralo uživanje ili korištenje svih ljudskih prava i temeljnih sloboda na ravnopravnoj osnovi s drugima. Obrazloženje: Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom (članak 9.) određen je opseg primjene načela pristupačnosti te je dužnost države istu provesti. Tek potpunim ispunjavanjem obveza iz članka 9. Konvencije može se govoriti u ispunjavanju načela sveobuhvatnosti, kontinuiranosti, dostupnosti, i cjelovitog pristupa te o poštivanju temeljenog ljudskog prava na zdravlje sukladno članku 25. Konvencije. Ostali dio obrazloženja identičan kao pod obrazloženjem dopune članka 13. Zakona. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
431 Valentina Špoljarić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, u potpunosti se slažem s komentarima i prijedlozima Lorene Honović, Višnje Jureša, Ines Šahinović, Gordane Juričić, Josipe Periša i Ane Pocrnja. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
432 Mirela Ganza NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
433 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 13. Prijedlog dopune članka 13. Nacrta prijedloga Zakona koji glasi: Zdravstvena zaštita stanovništva u Republici Hrvatskoj provodi se po načelima sveobuhvatnosti, kontinuiranosti, dostupnosti, i cjelovitog pristupa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, specijaliziranog pristupa u specijalističko-konzilijarnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti te na načelima supsidijarnosti, funkcionalne integracije „i načela pristupačnosti, a po potrebi razumne prilagodbe“. Obrazloženje: Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom propisane su obveze države u pogledu osiguravanja načela pristupačnosti i razumne prilagodbe. Pristupačnost se ne odnose isključivo na pristup građevinama (primjerice, zdravstvenoj ustanovi), već obuhvaća pristupačnost zdravstvenoj zaštiti u najširem smislu, opisano u članku 9. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom. Odbor za prava osoba s invaliditetom, u Općem komentaru br.2 (2014) na članak 9. Konvencije pojasnio je razliku u obvezi države prilikom osiguravanja pristupačnosti i razumne prilagodbe. Naime, dužnost osiguranja razumne prilagodbe predstavlja ex nunc dužnost, što znači da se prilagodba primjenjuje individualno, od trenutka kada osobi s određenim oštećenjem bude potrebna u konkretnoj situaciji, odnosno kada ona postavi zahtjev za njenim osiguranjem. Drugim riječima, razumna prilagodba se odnosi na konkretnu osobu s invaliditetom u određenoj situaciji i predstavlja antidiskriminacijsku mjeru. Međutim, Republika Hrvatska se ratificirajući Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom obvezala na provedbu načela pristupačnosti te se država potpisnica ne može pozivati na mjere štednje kao izgovor za izbjegavanje postupne realizacije pristupačnosti za osobe s invaliditetom. Republika Hrvatska ima dužnost osigurati pristupačnost prije nego zaprimi pojedini zahtjev za uslugu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
434 Mirela Ganza NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 228. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
435 Lada Rumora NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Trebalo bi jasno definirati kriterije po kojima se osobe mogu smatrati zdravstvenim radnikom, u slučaju da se nisu obrazovale se na medicinskom, dentalnom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu te drugom visokom učilištu zdravstvenog usmjerenja, kao i u srednjim školama zdravstvenog usmjerenja ili u srednjim školama koje imaju odobrenje za provođenje programa zdravstvenog usmjerenja. Osoba koja počne raditi u zdravstvenoj ustanovi (npr. u kliničkoj bolnici i dr.), a koja se obrazovala u ustanovi koja primarno ne obrazuje stručnjake zdravstvenih usmjerenja, ne bi se smjela odmah smatrati znanstvenim djelatnikom, već bi takav status tek postupno mogla dobiti nakon, primjerice, određenog broja godina rada s dijagnostičkim i drugim zdravstvenim postupcima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
436 Marina Puškarić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani budući donositelji konačne verzije Zakona o zdrav. zaštiti molim da izmjene koje se traže u brojnim komentarima vezano za medicinsko laboratorijsku djelatnost i medicinko biokemijsku djelatnost dobro i detaljno razmotrite. "S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije." Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
437 Mirela Ganza NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 227. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
438 Sanela Marunica NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U potpunosti se slažem s prijedlozima i komentarima: - HKZR - Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) - Hrvatske udruge laboratorijske medicine - Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike - Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
439 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 12. Prijedlog dopune članka 12. stavka 3. Nacrta prijedloga Zakona koji glasi: (3) Sastav Savjeta za zdravlje treba osigurati sudjelovanje predstavnika lokalne samouprave, komora u zdravstvu, strukovnih udruženja, udruga za zaštitu prava pacijenata te sindikata i poslodavaca u zdravstvu u planiranju i evaluaciji zdravstvene zaštite na području jedinice područne (regionalne) samouprave „te predstavnika neprofitne organizacije (udruge osoba s invaliditetom) ukoliko ista djeluje na području jedinice područne (regionalne) samouprave, ovisno o temi rasprave“. Obrazloženje: Neprofitne organizacije (udruge) su specijalizirane organizacije koje se bave promicanjem i zaštitom prava osoba s pojedinim vrstama invaliditeta i kao takve temeljem vlastitih iskustava mogu dati potrebne podatke i informacije te time unaprijediti planirane akcije, strateške dokumente, mogu razmatrati pitanja od značaja za osobe s invaliditetom, predlagati mjere za promicanje prava i unaprjeđenje položaja osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj te dati mišljenja za područja koja su važna za zaštitu prava i interesa. Predlažemo da u Savjetu za zdravlje sudjeluje predstavnik udruge, ukoliko ista djeluje na području jedinice područne (regionalne) samouprave, ovisno o temi dnevnog reda i djelokrugu rada Udruge (primjerice, ako se raspravlja o mentalnom zdravlju, potrebno je konzultirati predstavnika udruge koje se bave zaštitom mentalno oboljelih, ukoliko se raspravlja o potrebama osoba s osjetilnim oštećenjima, potrebno je uključiti predstavnike udruga gluhih i slijepih) kako bi predstavnik svojim konkretnim iskustvom skrenuo pozornost na pitanja u kojima ta vrsta invaliditeta ima bitnu ulogu za uključivanje u zajednicu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
440 Mirela Ganza NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 226. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
441 Domagoj Hrgić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Kriteriji po kojima bi župan ili gradonačelnik dao suglasnost moraju biti jasno definirani i transparentni. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
442 Mirela Ganza NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 225. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
443 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 5. Prijedlog dopune članka 5. Nacrta prijedloga Zakona: Između stavka 1. i stavka 3. dodati članak 2., koji glasi: „Svaka osoba s intelektualnim, osjetilnim, mentalnim i tjelesnim invaliditetom ima pravo na zdravstvenu zaštitu koja će joj biti pružena na njoj razumljiv i pristupačan način uvažavajući specifičnosti koje proizlaze iz njenog invaliditeta.“ Sadašnji članak 2. postaje članak 3. Zakona. Obrazloženje: Imajući u vidu pojedinu vrstu invaliditeta potrebno je da pružena zdravstvena zaštita bude razumljiva i prilagođena osobi s invaliditetom (primjerice, u slučaju davanja informacija o liječenju jednostavnije rečenice ukoliko je pacijent osoba s intelektualnim poteškoćama, pisanim putem ili na drugi odgovarajući način ukoliko je pacijent gluha osoba). Individualni pristup osobi s invaliditetom, pristupačna zdravstvena zaštita u svezi članka 4. i članka 5. stavka 1. Nacrta prijedloga Zakona, predstavlja poštivanje temeljnih ljudskih prava u duhu Konvencije o pravima osoba s invaliditetom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
444 Mirela Ganza NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 224. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
445 Marko Ris NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti podržavam komentare Marija Milić, Lorene Honović i Mirjane Mariane Kardum Paro. Moram napomenuti da već desetljećima hrvatski zdravstveni sustav prepoznaje magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine kao jednog od četiri akademski obrazovanih stručnjaka u zdravstvu: doktor medicine, doktor stomatologije, magistar farmacije, magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. To se može vidjeti kroz niz zakona poput Zakona o zdravstvenom osiguranju (NN 117/03), Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 150/08) i Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (NN 121/03). Također, bitno je za podsjetiti kako su od siječnja 2018. Specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine uvršteni u EFLM Registar (Europski Registar Specijalista Laboratorijske Medicine) te time usklađeni s EU-kolegama. Ako se osvrnemo na studenate koji su školovani ili se školuju za zvanje magistara medicinsko laboratorijske dijagnostike razumljivo je da su ogorčeni jer ih se zbog nereda u sustavu obrazovanja školovalo za zvanje koje ne postoji u sistematizaciji zdravstva. Međutim to nikako ne može i ne smije značiti da sada zdravstveni sustav i medicinsko biokemijska struka to moraju platiti. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
446 Mirela Ganza NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 223. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
447 Mirela Ganza NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 222. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
448 Mirela Ganza NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 221. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
449 Mirela Ganza NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
450 Jelena Rakić Matić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. Predlaže se dopuniti čl. 63 koji se odnosi na st. 3. toč. 3. istog članka nacrta Zakona o zdravstvenoj zaštiti na način da glasi kako slijedi: „Ministar će posebnim Pravilnikom propisati uvjete i način pod kojim će župan odnosno gradonačelnik grada Zagreba dati suglasnost o opravdanosti prenošenja prava na obavljanje zdravstvene djelatnosti u ordinaciji kao i uvjete i način pod kojim će Zavod dati mišljenje iz ovog članka zakona. “ Postojećim odredbama je ponovno dana široka ovlast županu odnosno gradonačelniku grada Zagreba budući ne postoje jasni kriteriji pod kojim bi se predmetna suglasnost izdavala kao niti kriteriji u odnosu na izdavanje mišljenja od strane Zavoda. Kriteriji bi trebali biti definirani Pravilnikom Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
451 Mirela Ganza NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 184. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
452 Mirela Ganza NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 183. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
453 Mirela Ganza NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 181. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
454 Jelena Rakić Matić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. Predlaže se dopuniti čl. 51. st. 2. nacrta Zakona o zdravstvenoj zaštiti na način da glasi kako slijedi: „Ministar će posebnim Pravilnikom propisati uvjete i način pod kojim će župan odnosno gradonačelnik grada Zagreba dati suglasnost iz ovog članka.“ Postojećim odredbama u prijedlogu županu odnosno gradonačelniku grada Zagreba je ostavljeno da po slobodnoj ocjeni izdaju ili uskrate navedenu suglasnost bez jasno definiranih kriterija što posljedično može dovesti do zloupotrebe tako širokih ovlasti i neželjenih sporova. Naime, u slučaju udovoljenja svim prethodno postavljenim uvjetima iz ovog nacrta zakona suvišno je da župan odnosno gradonačelnik grada Zagreba praktički samovoljno odlučuje o premještaju ordinacije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
455 Mirela Ganza NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
456 Mirela Ganza NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 178. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
457 Mirela Ganza NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 175. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
458 Mirela Ganza NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 174. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
459 Mirela Ganza NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 169. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
460 Vesna Horvat NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti se slažem s komentarima kolegice Marije Milić i kolege Domagoja Marijančevića. Posebno s komentarima da medicinskim sestarama na studiju magistara sestrinstva (3+2) niti u jednom trenu ne pada napamet osporavati liječničku struku niti pokušavaju zauzeti njihova mjesta te stvarno, zašto istim žarom ne agitiraju na mjesta specijalista kliničke mikrobiologije, specijalista transfuzijske medicine, specijalista patologije i citologije, kao što to čine u odnosu prema specijalistima medicinske biokemije i laboratorijske medicine? Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
461 Sven Komljenović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Slažem se sa prijedlozima iskazanih od strane HKMB, Karmele Barišić, Ljiljane Mayer, Višnje Jureše... Zahvaljujem se i kolegama neovisno o struci na ukazanim dislajkovima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
462 Mirela Ganza NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 158. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
463 Jelena Rakić Matić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 190. „Obveza iz stavka 2. ovog članka ne odnosi se na specijalista koji otkaže ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi iz članka 186. stavka 1. ovog Zakona, a zasnuje radni odnos kod zdravstvenog radnika privatne prakse ili nastavi rad u vlastitoj privatnoj praksi ukoliko ministarstvo utvrdi da troškovi specijalizacije nisu utrošeni iz vlastitih sredstava zdravstvene ustanove.“ Naime, svrha specijalizacije je pružanje kvalitetnije zdravstvene skrbi, a postojeće odredbe djeluju destimulirajuće za pretežno mlade liječnike koji se imaju namjeru specijalizirati budući ih se pritom vrlo rigidno ograničava u daljnjoj karijeri. U slučajevima kada zdravstvene ustanove nisu uložile vlastita sredstva u usavršavanje liječnika nemaju pravo ta sredstva potraživati od liječnika koji bi nastavio pružanje zdravstvene skrbi u Republici Hrvatskoj stoga se kao logično postavlja pitanje da li je svrha specijalizacije kontinuirano i kvalitetnije pružanje zdravstvene zaštite ili je svrha specijalizacije zadržavanje mladih liječnika u domovima zdravlja?! Ovakvim nepovoljnim odredbama koje su zapravo preuzete iz postojećih pravilnika o specijalističkom usavršavanju položaj liječnika koji se namjeravaju specijalizirati ili se već specijaliziraju ostaje isti, a to se već odražava kroz sve veći broj mladih liječnika koji odlaze u inozemstvu čime će nažalost u konačnici najviše biti pogođeni pacijenti. Radi navedenog, od iznimne je važnosti za budućnost zdravstva izmijeniti postojeće odredbe o specijalizaciji kako bi se prvenstveno mlađim liječnicima omogućili bolji uvjeti za rad i ostanak u Republici Hrvatskoj, a građanima posljedično kvalitetnija i dostupnija zdravstvena zaštita. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
464 Mirna Jelić Hrgić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 269. Čl. 269. st. 2. treba se promijeniti tako da se predvidi mogućnost vraćanja ljekarni u domove zdravlja odnosno ljekarničke ustanove uz uvjet preuzimanja cjelokupne zalihe lijekova i medicinskih proizvoda kao i vraćanja uloženih sredstava u rad ljekarne tijekom dugogodišnjeg zakupa. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
465 Jelena Rakić Matić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 188. Predlaže se dopuniti čl. 188 nacrta zakona na način da glasi kako slijedi: „Obveza iz stavka 1. ovog članka ne odnosi se na specijalizanta koji otkaže ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi iz članka 186. stavka 1. ovog Zakona, a zasnuje radni odnos kod zdravstvenog radnika privatne prakse ili nastavi rad u vlastitoj privatnoj praksi ukoliko ministarstvo utvrdi da troškovi specijalizacije nisu utrošeni iz vlastitih sredstava zdravstvene ustanove.“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
466 Martina Tanjić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani budući donositelji konačne verzije Zakona o zdrav. zaštiti molim da izmjene koje se traže u brojnim komentarima vezano za medicinsko laboratorijsku djelatnost i medicinko biokemijsku djelatnost dobro i detaljno razmotrite. "S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije." Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
467 Lea Lukačević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Prijedlozi za izmjene: Članak 30 točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Članak 43, Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. Članak 46. - točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2. Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 48. - točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Članak 49. - Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Članak 54, Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. - točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. - točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112, Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Članak 113, Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ Članak 114, Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Članak 120, Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. - točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Članak 155, Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168, Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. - točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... - točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH Članak 167. - točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Članak 168. - točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013). Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
468 Mirela Ganza NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
469 Jelena Matoković-Bistrović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Pozdravljam s nekim manjim izmjenama, novi zakon, koji će riješiti puno nelogičnosti dosadašnjeg,uglavnom što se tiče PZZ, jedino mislim da bi trebalo malo pojednostavniti i ubrzati proces do otvaranja ambulanti, zbog mnogih suglasnosti i dugotrajnog čekanja na svu administraciju.Previše suglasnosti i dugotrajno administriranje. Po principu- - imati odobrenje za rad, -broj pacijenata koji su se opredijelili za liječnika -te odobrenje Ministarstva zdravlja da se slaže s istim. Mislim da je sve drugo nepotrebno, jer ako nema pacijenata nebi se mogla niti otvoriti ordinacija a ako ih ima onda nema potrebe za silnom mrežom , u kojoj neke ambulante imaju 2000 pacijenata a neke 80-200. Takove ambulante nebi mogle biti niti otvorene s malim brojem pacijenata i sve riješeno. A sada to nije tako, jer znamo da u većim centrima imamo amb. s jako malim brojem pacijenata i to su uglavnom ambulante u DZ , te se DZ i bore za stari status. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
470 Josipa Mijulkov NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Strategija u zdravstvu usmjerena na razvoj zdravstvenog turizma također implicira potrebu za psiholozima koji svojim kompetencijama u području medicinskog wellnesa, a naročito u području promjena zdravstveno nepoželjnog ponašanja, mogu značajno doprinijeti kvaliteti usluga zdravstvenog turizma i razvoju tog područja zdravstva u RH Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
471 Marijana Bebek Dropulić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
472 Mirela Ganza NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 130. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
473 UDRUGA ZA UNAPRIJEĐENJE HRVATSKE BRAHITERAPIJE NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Udruga za unapređenje hrvatske brahiterapije podržava uvrštavanje medicinskih fizičara u kategoriju zdravstvenih radnika. Medicinski fizičari zaposleni u radioterapiji i onkologiji sudjeluju u postupcima dijagnostike i liječenja te čine sastavni dio multidisciplinarnog tima za brahiterapijsko liječenje onkoloških bolesnika. Poslovi medicinskih fizičara u brahiterapiji uključuju planiranje terapije svakog pojedinog bolesnika, provođenje dozimetrijskih mjerenja te organizaciju i kontrolu kvalitete uređaja i postupaka koji su nužni za pouzdano provođenje brahiterapije. U prilog priznavanja medicinskih fizičara kao zdravstvenih radnika navodim i Report ImPACT misije (Integrated Mission of Programme for Action on Cancer Therapy - IAEA, WHO, International Agancy for Research on Cancer) prema Ministarstvu zdravstva RH iz 2014. godine, u kojem se kao preporuka navodi, citiram: „Priority recommenadations: – treatment: 20. Urgently organize formal education and recognition of Medical physics at the national level in cooperation with Universities and University Hospitals.“ Upravo ovim prijedlogom zakona stvorila bi se podloga za ostvarenje ovih preporuka i konačno definiranje medicinske fizike kao profesije te usklađivanje s međunarodno preporučenim standardima zdravstvene zaštite. Predsjednica Udruge: Prof. dr. sc. Ana Fröbe, dr.med.spec.onkologije i radioterapije KBC Sestre milosrdnice Klinika za onkologiju i nuklearnu medicinu Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
474 Marijana Bebek Dropulić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
475 Mirna Jelić Hrgić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva te komentare kolegica/kolega magistara farmacije koji obavljaju svoju djelatnost u zakupu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
476 Mirela Ganza NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
477 Josipa Mijulkov NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. U pružanju zdravstvene skrbi pacijentima važan je multidisciplinarni pristup u kojem je značajan doprinos usluga koje pružaju klinički psiholozi i ostali stručnjaci navedeni u 2.stavku ovog članka. Primjeri dobre kliničke prakse pokazuju da dijagnostičko - terapijski postupci koje pružaju klinički psiholozi povećavaju kvalitetu zdravstvenih usluga, doprinose pozitivnim ishodima liječenja, povećavaju djelotvornost liječenja te dugoročno racionaliziraju troškove sustava na svim razinama zdravstvene zaštite. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
478 Mirela Ganza NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
479 Mirela Ganza NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
480 Jasna Perman-Hrgić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. Podržavam stav Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Zakonom se nikako ne smije ograničavati broj zaposlenih u privatnim praksama i time uskraćivati kvalitetniju zdravstvenu skrb pacijentima i kvalitetnije radne uvijete ostalim zaposlenicima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
481 Mirela Ganza NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 97. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
482 Josipa Mijulkov NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. Klinička psihologija najvažnija je grana primijenjene psihologije, a usluge dijagnostike i terapije koju pružaju klinički psiholozi najvažnije područje psihološke djelatnosti. Kako se usluge dijagnostike i terapije kliničkih psihologa pružaju u zdravstvenom sustavu, potrebno je psihološku dijagnostiku i terapiju uvrstiti zdravstvenu zaštitu na primarnoj razini, ali i na ostale dvije razine zdravstvene zaštite (sekundarna i tercijarna). tajništvo Društva psihologa Varaždin Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
483 Marijana Bebek Dropulić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 37. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
484 Hrvatsko kemijsko društvo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Prema našim spoznajama, u sustavu zdravstva zaposleno je oko 70 magistara kemije/kemijskog inženjerstva. Navedeni stručnjaci zaposleni su u kliničkim bolnicama i kliničkim bolničkim centrima, a zaduženi su za složene tehnike radiokemije (radioimunoeseji, obilježavanje farmaka radioaktivnim izotopima u dijagnostičke i terapijske svrhe); molekularne dijagnostike nasljednih i malignih bolesti (određivanje genskih varijanti molekularnim metodama, najsuvremenijim tehnikama sekvenciranja - NGS za dijagnostiku i praćenje terapijskog odgovora u personaliziranoj/preciznoj medicini); toksikologije (određivanje koncentracije lijekova, određivanje prisutnosti sredstava ovisnosti), kao i u Zavodima za javno zdravstvo gdje koriste znanja i vještine iz kemije, toksikologije i primjene suvremenih instrumentalnih tehnika u analizi čimbenika okoliša (voda, tlo, zrak), hrane i predmeta opće uporabe kako bi unaprijedili brigu za javno zdravlje i ojačali sustav za prevenciju bolesti, čime u konačnici zdravstvenom sektoru ostvaruju značajne uštede. S njima na istim radnim mjestima rade i stručnjaci drugih profila čije su struke priznate kao zdravstvene struke prema trenutno važećem Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, te ostvaruju značajno veća materijalna prava. U današnje vrijeme, razvoj medicine i znanosti općenito doveo je do toga da je liječenje multidisciplinarno te da se o pacijentima ne brinu samo liječnici, stomatolozi, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije, već su u dijagnostiku, liječenje, ali i preventivu, uključeni i mnogi drugi stručnjaci. Stoga smatramo da su definicije zdravstvenih radnika iz starog Zakona zastarjele te se zdravstvenim radnicima trebaju smatrati i magistri kemije i kemijskog inženjerstva koji su zaposleni u sustavu zdravstva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
485 Josipa Mijulkov NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 24. Predlažemo da se stavak 1. ovog članka koji definira specifičnu zdravstvenu zaštitu radnika u 2. točci uz praćenje zdravstvenog stanja radnika navede i“ praćenje njegovih psihofizičkih sposobnosti“., te da se pod točku 5. navede „obilazak radnog mjesta u svrhu procjene psihosocijalnih rizika“, a pod točku 6. „ edukacija poslodavaca i radnika o prevenciji psihosocijalnih rizika“ tajništvo Društva psihologa Varaždin Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
486 Jasna Perman-Hrgić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Kriteriji po kojima bi župan ili gradonačelnik dao suglasnost moraju biti jasno definirani i transparentni. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
487 Mirela Ganza NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
488 Hrvatsko kemijsko društvo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. U točki 2 dodati "kemičari i kemijski tehnolozi", a frazu "ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja" izmijeniti u "koji su zaposleni u sustavu zdravstva". Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
489 Mirna Jelić Hrgić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Kriteriji po kojima bi župan ili gradonačelnik dao suglasnost moraju biti jasno definirani i transparentni. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
490 Mirna Jelić Hrgić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Kriteriji po kojima bi župan ili gradonačelnik dao suglasnost moraju biti jasno definirani i transparentni. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
491 Jelena Matoković-Bistrović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 240. čl. 240....umjesto riječi obavezno, staviti DOBROVOLJNO se učlanjuju u komore, te izdavanje licenci prebaciti na MZ uz naknadu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
492 Mirela Ganza NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 85. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
493 Josipa Mijulkov NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. Predlažemo da se stavak 1.točka 3. nadopuni „mjere zdravstvene zaštite u svrhu procjene psihosocijalnih rizika i edukacije o prevenciji psihosocijalnih rizika“. tajništvo Društva psihologa Varaždin Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
494 Mirela Ganza NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 74. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
495 Lada Rumora NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. Molim da se upiše ispravan i od Ministarstva znanosti odobren naziv struke: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Nikakve druge inačice koje pojedinci u svojim komentarima pokušavaju "progurati" nisu priznate struke, niti su takvi "stručnjaci" priznati zdravstveni djelatnici s potrebnim kompetencijama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
496 Mirela Ganza NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 70. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
497 Mirela Ganza NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
498 Marijana Bebek Dropulić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Podržavam sve prijedloge i komentare Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva, te komentar kolegice Ana-Marije Šantek Pulić. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
499 Mirela Ganza NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 67. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
500 Jelena Matoković-Bistrović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 239. čl. 239 dodati Hrvatska komora liječnika PZZ i ostale komore u zdravstvu Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
501 Mirela Ganza NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
502 Mirela Ganza NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 56. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
503 Mirela Ganza NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
504 Mirela Ganza NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
505 Mirela Ganza NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
506 Josipa Mijulkov NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Klinički psiholozi ulaze u kategoriju onih profesionalaca u zdravstvenom sustavu za koje je nužno kontinuirano stručno usavršavanje i koji potpuno samostalno pružaju usluge zdravstvene zaštite, dijagnostike i liječenja na svim razinama zdravstvene zaštite, donose svoje mišljenje i procjenu koje u cjelokupnoj medicinskoj obradi često imaju presudnu važnost. Rezultat psihodijagnostičke procjene dokumentira se u obliku izdanog pisanog nalaza i mišljenja kojeg potpisuje psiholog. Klinički psiholozi provode psihološke tretmane pacijenata za što su dodatno educiran (tretmani i psihoterapija), provode individualnu i grupnu terapiju pacijenata, sudjeluju u resocijalizaciji i rehabilitaciji pacijenata nakon liječenja.. DRUŠTVO PSIHOLOGA VARAŽDIN Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
507 Mirela Ganza NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 42. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
508 Mirela Ganza NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 37. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
509 Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. UZ ČLANAK 168. Kako bi magistri edukacijske rehabilitacije uz mentora usavršili dobivene kompetencije za provođenje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti koja uključuje dijagnostiku, terapiju i savjetovanje i osposobili se za samostalan rad predlažemo dodatak u stavku (2) ovog članka, a to bi bilo u skladu s važećim Pravilnikom o mjerilima za primanje zdravstvenih radnika na pripravnički staž (NN 124/13). Tako da glasi: (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, nakon završenog obrazovanja pripravnički staž obvezni su obaviti:….te magistri edukacijske rehabilitacije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
510 Mirela Ganza NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 34. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
511 Mirela Ganza NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
512 domagoj galić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani budući donositelji konačne verzije Zakona o zdrav. zaštiti molim da izmjene koje se traže u brojnim komentarima vezano za medicinsko laboratorijsku djelatnost i medicinko biokemijsku djelatnost dobro i detaljno razmotrite. "S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije." Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
513 Jelena Matoković-Bistrović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Čl 11 st 5… lokalna samouprava može ( MORA ) osigurati sredstva... Čl 63 st 3 podst suglasnost ( MIŠLJENJE ) župana odnosno gradonačelnika… Čl 46 Ordinacija… dodati st 4… u ordinaciji se može odvijati stručna edukacija ( stažisti, specijalizacija … Čl 47 st 6…. Nije u drugom radnom odnosu osim u status uposlenika katedre primarnih djelatnosti ( kumulativni rad ) Čl 103 st 1 DZ je nositelj zdravstvene zaštite na primarnom nivou ( dodati: uz ugovorne ordinacije ) Čl 239 Hrvatska liječnička komora, Hrvatska komora dentalne medicine, Hrvatska ljekarnička komora, Hrvatska komora medicinskih biokemičara, Hrvatska komora medicinskih sestara, Hrvatska komora primalja, Hrvatska komora fizioterapeuta, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Komora liječnika primarne zdravstvene zaštite i ostale komore u zdravstvu ( u daljnjem tekstu: komore ) strukovne su organizacije zdravstvenih radnika sa statusom pravne osobe. Čl 240 Zdravstveni radnici sa završenim sveučilišnim ili stručnim diplomskim studijem, prvostupnici te zdravstveni radnici srednje stručne spreme koji obavljaju zdravstvenu djelatnost na području Republike Hrvatske, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno, obvezno ( dragovoljno ) se učlanjuju u komore iz članka 239. ovoga Zakona. Čl 271 st 4 Zdravstveni radnici iz stavaka 1. i 3. ovoga članka mogu nastaviti obavljati zdravstvenu djelatnost u privatnoj praksi ako u roku od dvije ( jedne ) godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnesu zahtjev ministarstvu za izdavanje rješenja o nastavku obavljanja privatne prakse. Čl 273 st 2 Zdravstveni radnici iz stavka 1. ovoga članka mogu nastaviti obavljati zdravstvenu djelatnost u privatnoj praksi u ordinaciji ako u roku od dvije ( jedne ) godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnesu zahtjev ministarstvu za izdavanje rješenja o nastavku obavljanja privatne prakse. Čl 275 st 1 Zdravstveni radnici koji su u radnom odnosu u domu zdravlja i koji ispunjavaju uvjete za obavljanje privatne prakse iz članka 47. stavka 1. točke 1. – 8. ovoga Zakona mogu u roku od dvije( jedne ) godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnijeti zahtjev ministarstvu za izdavanje rješenja o obavljanju privatne prakse u ordinaciji sukladno članku 50. ovoga Zakona. (3) Zdravstveni radnici iz stavka 1. ovoga članka djelatnost u privatnoj praksi u ordinaciji obavljaju u poslovnom prostoru u kojem su obavljali zdravstvenu djelatnost do dana stupanja na snagu ovoga Zakona koji im se daje u zakup u skladu sa odlukom Upravnog vijeća ili drugog nadležnog tijela o zakupu tog ili sličnog poslovnog prostora. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
514 Mirela Ganza NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
515 Mirela Ganza NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
516 Lada Rumora NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. Podržavam komentare HKMB-a. Članci u prijedlogu ovog Zakona bi u potpunosti trebali biti usklađeni s priznatim strukama i djelatnostima koje one obavljaju. Magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine zasigurno moraju biti neizostavni i jednakovrijedni zdravstveni stručnjaci poput liječnika i ostalih zakonima priznatih zdravstvenih djelatnika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
517 Mirela Ganza NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
518 Mirela Ganza NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 15. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
519 Mirela Ganza NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 9. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
520 Davorka Sutlović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Čitajući posljednje komentare ovog članka razvidno je da se dio medicinske struke protivi prijedlogu stavka 2 ovog članka, a koji se odnosi na uvrštavanje tzv. «nezdravstvenih struka» u zdravstvene radnike. Zbog čega vlada takav strah ako svaka od dosadašnjih struka koje rade u sklopu KBC-ova ili nekih drugih zdravstvenih ustanova, ima svoje mjesto i međusobno se ne ugrožavaju. Uostalom najveće bolnice u RH podržavaju prijedlog takvog Zakona, pretpostavljam, vodeći se time što u njihovim ustanovama, u vidu prevencije, dijagnostike i liječenja, već dugo godina rade i djelatnici «nezdravstvenih struka» bez kojih je u modernom svijetu pružanje takvih usluga nezamislivo. Nezamislivo je da se pozivaju na zakon star 25 godina, a u EU propisima takve struke su odavno uvrštene u popis zdravstvenih radnika. Razumljivo bi mi bilo da su kritike usmjerene na potrebu organiziranja i osnivanja Komora koje će izdavati dozvole sa samostalan rad i nadzirati njihov rad. S odobrenjem prihvaćam komentar Dijane Gugić Bokun koja je upravo prepoznala i apostrofirala potrebu osnivanja takvih Komora. Razmatrajući uvjete za produženje licence, moram istaknuti da velliki broj tzv. «nezdravstvenih djelatnika» koji trenutno rade u sustavu zdravstva, svojim dosadašnjim znanstveno-stručnim radom je ostvarilo broj bodova dostatan za nekoliko uzastopnih obnavljanja licence. Dakle, u stručnom smislu veliki broj nezdravstvenih radnika zadovoljava uvjete, ali ne i u formalnom smislu, jer nisu članovi nijedne Komore te im se uspjesi ne mogu verificirati. Stoga ih se ne bi trebalo smatrati nestručnim i nekompetentnim, kao što se to iz nekih komentara iščitava. Također, nezdravstveni radnici koji su postigli zavidnu sveučilišnu karijeru, po različitim osnovama, prikupili su značajno više bodova nego im je potrebno za obnavljanje licence tijekom cjeloživotnog radnog vremena. Što se tiče kritika na naziv «Medicinski tehnolozi», mislim da se taj naziv može po potrebi i korigirati, odnosno razjasniti što se pod njim podrazumijeva. Zaključno predlažem da se navedene struke uvrste u Zdravstvene radnike s obavezom osnivanja pripadajuće Komore koja bi im izdavala odobrenje za samostalni rad, pratila njihov rad i i produžavala licencu. Prof.dr.sc. Davorka Sutlović, dipl.ing. KBC Split; Medicinski fakultet Split Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
521 Mirela Ganza NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 11. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
522 Mirela Ganza NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 271. Podržavam komentar Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
523 Mirela Ganza NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 275. Podržavam komentar Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
524 Karmela Barišić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Članak 30. Predlaže se da se stavak 1. ovog članka dopuni na način da se iza alineje 22: - opskrbu lijekovima, medicinskim proizvodima i magistralnim/galenskim pripravcima“ doda alineja: „- izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: U Zakonu je potrebno iz razloga pravne sigurnosti dodati i navedenu alineju jer se na primarnoj razini obavlja i izrada laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine, a omaškom je izostavljeno navesti. U stavku 2. ovog članka alineju 22. je potrebno izmijeniti na način da glasi: - medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Na temelju članka 7. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju i članka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (»Narodne novine« br. 107/2007 i »Narodne novine« 118/2012) Rektorski zbor Republike Hrvatske je donio Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (»Narodne novine« br. 37/2017) gdje u tablici pod točkom 3. Biomedicina i zdravstvo, 3.06. Farmacija, stoji stečeni naziv magistar/magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Naziv djelatnosti medicinska biokemija i laboratorijska medicina proizlazi iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Narodne novine" broj 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14, 154/14, 70/16), Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnika o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08), Baze reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) kao i Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koje je u svibnju 2013. godine donijela Vlada RH. Nadalje, na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju. U Odluci o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18) na razini primarne zdravstvene zaštite razvidno je iz članka 89. primjerice, kako se djelatnost laboratorijske dijagnostike zapravo odnosi isključivo na djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Odluka navodi i poimence standard postupka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konziljarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost i trebaju tzv. crvenu uputnicu. Iz tog je razloga neopravdano na primarnoj razini zdravstvene zaštite koristiti pojam laboratorijske dijagnostike kada se faktički jedino obavlja djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 33. Stavak 3. ovog članka potrebno je izmijeniti na način da glasi: „Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu specijalističku laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost.“ Obrazloženje: S obzirom da se radi o specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti smatramo da je uputno definirati kako se radi o specijalističkoj laboratorijskoj i drugoj dijagnostičkoj djelatnosti jer u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti u svim dijagnostičkim djelatnostima rade specijalisti odgovarajuće grane medicine. Stavak 3. ovog članka potrebno je izmijeniti na način da glasi: „Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu specijalističku laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost.“ Obrazloženje: S obzirom da se radi o specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti smatramo da je uputno definirati kako se radi o specijalističkoj laboratorijskoj i drugoj dijagnostičkoj djelatnosti jer u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti u svim dijagnostičkim djelatnostima rade specijalisti odgovarajuće grane medicine. Stavak 3. ovog članka potrebno je izmijeniti na način da glasi: „Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu specijalističku laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost.“ Obrazloženje: S obzirom da se radi o specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti smatramo da je uputno definirati kako se radi o specijalističkoj laboratorijskoj i drugoj dijagnostičkoj djelatnosti jer u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti u svim dijagnostičkim djelatnostima rade specijalisti odgovarajuće grane medicine. Stavak 3. ovog članka potrebno je izmijeniti na način da glasi: „Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu specijalističku laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost.“ Obrazloženje: S obzirom da se radi o specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti smatramo da je uputno definirati kako se radi o specijalističkoj laboratorijskoj i drugoj dijagnostičkoj djelatnosti jer u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti u svim dijagnostičkim djelatnostima rade specijalisti odgovarajuće grane medicine. Članak 48. Stavak 1. ovog članka dopuniti na način da glasi: „Doktor medicine i doktor dentalne medicine obavljaju privatnu praksu u ordinacijama, magistri farmacije u ljekarnama, a magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicibe u medicinsko-biokemijskim laboratorijima.“ Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Također sljedivost je očigledna i pri specijalizacijama iz Medicinske biokemije i laboratorijske medicine sukladno Pravilniku o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) kojim se stječe naziv Specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Na temelju članka 7. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju i članka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (»Narodne novine« br. 107/2007 i »Narodne novine« 118/2012) Rektorski zbor Republike Hrvatske je donio Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (»Narodne novine« br. 37/2017) gdje u tablici pod točkom 3. Biomedicina i zdravstvo, 3.06. Farmacija, stoji stečeni naziv magistar/magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Naziv djelatnosti medicinska biokemija i laboratorijska medicina proizlazi iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Narodne novine" broj 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14, 154/14, 70/16), Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnika o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08), Baze reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) kao i Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koje je u svibnju 2013. godine donijela Vlada RH. Članak 120. Stavak 5. ovog članka treba dopuniti na način da glasi: „Klinički bolnički centar jest opća bolnica u kojoj osim naziva klinika za djelatnost interne medicine, kirurgije, pedijatrije, ginekologije i porodiljstva, naziv klinika ima više od polovice ostalih specijalnosti i u kojima se izvodi više od polovice nastavnog programa studija medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, odnosno sestrinstva. Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Na temelju članka 7. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju i članka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (»Narodne novine« br. 107/2007 i »Narodne novine« 118/2012) Rektorski zbor Republike Hrvatske je donio Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (»Narodne novine« br. 37/2017) gdje u tablici pod točkom 3. Biomedicina i zdravstvo, 3.06. Farmacija, stoji stečeni naziv magistar/magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 124. Stavak 2. alineja 5. ovog članka treba glasiti: zapošljavanje u radnom odnosu visokokvalificiranih radnika s najmanje jednom trećinom zdravstvenih radnika zaposlenika kliničke ustanove koji imaju znanstvena ili znanstveno - nastavna zvanja na fakultetu koji provodi studij medicine, dentalne medicine, farmacije i/ili medicinske biokemije i laboratorijske medicine, te najmanje dva zdravstvena radnika u znanstveno-nastavnom zvanju docenta, izvanrednog profesora, redovitog profesora u trajnom ili u naslovnom zvanju. Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Na temelju članka 7. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju i članka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (»Narodne novine« br. 107/2007 i »Narodne novine« 118/2012) Rektorski zbor Republike Hrvatske je donio Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (»Narodne novine« br. 37/2017) gdje u tablici pod točkom 3. Biomedicina i zdravstvo, 3.06. Farmacija, stoji stečeni naziv magistar/magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 155. Predlaže se u stavku 2. ovog članka posebno regulirati zdravstvene radnike, a posebno zdravstvene suradnike odnosno brisati rečenicu „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari, fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja.“ Obrazloženje: Naime, stavak 1. i stavak 2. ovog članka su u koliziji, kao i sam članak 2. unutar sebe. U stavku 2. su proglašeni zdravstvenim radnicima zasposlenici koji nisu završili obrazovanje zdravstvenog usmjerenja te nemaju odobrenje za samostalan rad, obvezu trajnog usavršavanja kroz prikupljanje bodova za produžetak odobrenja, nemaju stručni nadzor od strane nijedne komore. Članak 167. ovog Zakona navodi zdravstvene suradnike kao: osobe koje nisu završile obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci).“ koja je definicija upravo odgovara navedenim kategorijama. Medicinski tehnolozi u RH nisu postojeće zanimanje, a biomedicinski inženjeri se školuju na Fakultetu elektronike i računarstva u Zagrebu. Uz svo uvažavanje navedenih djelatnosti koje rade na određenim poslovima u zdravstvu i njihovom doprinosu zdravstvenom sustavu, mišljenja smo kako zdravstveni radnik ipak mora tijekom svog školovanja steći određena medicinska znanja iz predkliničkih i kliničkih predmeta. Članak 171. Izmijeniti na način da glasi: „Odredbe članaka 168. do 170. ovoga Zakona ne odnose se na državljane država Europskog gospodarskog prostora (u daljnjem tekstu: EGP) niti na državljane Republike Hrvatske koji su završili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, obrazovanje za strukovnu medicinsku sestru/medicinskog tehničara u djelatnosti opće njege, preddiplomski studij sestrinstva te preddiplomski studij primaljstva, koji je sukladan zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija.“ Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Na temelju članka 7. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju i članka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (»Narodne novine« br. 107/2007 i »Narodne novine« 118/2012) Rektorski zbor Republike Hrvatske je donio Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (»Narodne novine« br. 37/2017) gdje u tablici pod točkom 3. Biomedicina i zdravstvo, 3.06. Farmacija, stoji stečeni naziv magistar/magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 179. Trebalo bi dopuniti stavak 2. ovog članka na način da se uključe i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine odnosno magistri medicinske biokemije specijalisti. HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine odnosno magistre medicinske biokemije specijaliste. Svaki magistar medicinske biokemije u Hrvatskoj član je Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB) i Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM). HDMBLM je punopravni član Europske federacije za laboratorijsku medicinu (EFLM) koja je podružnica IFCC (Internacionalne federacija za klinikčku kemiju) koja ubraja sve specijaliste laboratorijske medicine koji su nositelji djelatnosti u medicinsko-biokemijskim laboratorijima (u nekim zemljama su to liječnici, u nekima farmaceuti ili medicinski biokemičari). Ono što je bitno je da je EFLM upravo u specijalistu medicinske biokemije prepoznao sebi odgovarajuću profesiju s adekvatnom razinom edukacije. Svi specijalisti medicinske biokemije iz Hrvatske učlanjeni su u EFLM registar što je značajan korak prema mobilnosti i apsolutnoj prepoznatljivost ove struke u EU (ekvivalentno liječnicima, farmaceutima i medicinskim biokemičarima). Članak 192. predlaže da se članak 192. stavak 1. izmijeni na način da se iza riječi „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodaju riječi „magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije specijalistima “ na način da glasi: „Doktorima medicine specijalistima, doktorima dentalne medicine specijalistima, magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije specijalistima koji imaju deset godina rada u svojstvu specijalista, objavljene znanstvene i stručne radove i uspješne rezultate na stručnom uzdizanju zdravstvenih radnika, može se priznati naziv primarijus.“ Predlaže se u članku 192. stavak 2. iza riječi „medicinskog i dentalnog fakulteta“ dodati riječi „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta “ te iza riječi „medicinskih i dentalnih stručnjaka dodati „farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih“ na način da glasi: „O priznavanju naziva primarijus odlučuje povjerenstvo koje imenuje ministar iz redova nastavnika medicinskog, dentalnog (stomatološkog) i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, primarijusa i istaknutih medicinskih, dentalnih, farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih stručnjaka.“ Obrazloženje: HKMB se slaže sa stavom Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva da ne postoji objektivna argumentacija i razlozi radi kojih bi se magistri farmacije i magistri medicinske biokemije treba isključiti od ove mogućnosti. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
525 Silvia Arbanas NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Komentari Hrvatske komore zdravstvenih radnika su smisleni, pojašnjavaju potrebe prilagodbe EU direktivama, pravno su jasno iskazani i uvažavanjem istih možemo uvesti reda i u laboratorijsku djelatnost RH. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
526 Ivanka Penava NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
527 Marija Knežević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani budući donositelji konačne verzije Zakona o zdrav. zaštiti molim da izmjene koje se traže u brojnim komentarima vezano za medicinsko laboratorijsku djelatnost i medicinko biokemijsku djelatnost dobro i detaljno razmotrite. "S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije." Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
528 Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. Ukoliko se uvaži izjednačavanje edukacijskog rehabilitatora u status zdravstvenog radnika potrebna je izmjena u stavku 2: tako da glasi: „(2) U ordinaciji se može obavljati zdravstvena djelatnost obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, zdravstvene zaštite predškolske djece, zdravstvene zaštite žena, medicine rada/medicine rada i sporta, edukacijsko-rehabilitacijska djelatnost,… Nadalje, s obzirom na edukacijski rehabilitatori obavljaju i privatnu praksu, predlaže se nadopuna u stavku 3: iza "ljekarnička djelatnost kao privatna praksa te edukacijsko-rehabilitacijska djelatnost kao privatna praksa". Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
529 Lea Lukačević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić ,voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku - Medicinskog fakulteta Osijek Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
530 Marko Ris NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. Slažem se s komentarima i prijedlozima Hrvatske komore medicinskih biokemičara Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
531 Mirjana Juričić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti se slažem sa Lorenom Honović i Marijom Milić Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
532 Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 35. S obzirom na činjenicu da edukacijski rehabilitatori već sada pružaju usluge terapije i dijagnostike na zavodima za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju djece i odraslih,KBC-entara, općih bolnica; klinikama za reumatologiju, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, odjelima pedijatrije; klinikama za psihijatriju i drugima, potrebno je izmjena u članku 35. stavku (3) dodati: „ …edukacijsko-rehabilitacijska djelatnost; odnosno da on glasi: „ (3) Na tercijarnoj razini može se obavljati djelatnost palijativne skrbi,…edukacijsko-rehabilitacijska djelatnost,..”. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
533 Ivona Đumlija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192. Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
534 Ivona Đumlija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127. Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
535 SANJA STIPANOV NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 109. Podržavam prijedloge i primjedbe kolegice I.B.Prša.. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
536 Ivona Đumlija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69. Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
537 Anja Jokić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, Zbog važnosti zakona i posljedica koje će imati na cijelokupni zdravstveni sustave i sve njegove sudionike zamolila bih da se svi komentari upućeni na traženje zamijene „medicinsko-biokemijske djelatnosti“ s pojmom koji je posebno u kontekstu primarne zdravstvene zašite netočan „laboratorijske dijagnostike“ dobro i detaljno razmotre. Ta inicijativa je pokrenuta od strane koja zakonski u zdravstvu nije priznata, a svjesno je školovala kadar osam godina znajući da je potreba za takvim kadrom upitna i da svih ovih osam godina nema zakonsko uporište, ali i potrebe. Unatoč pozivanju na postojanje šifre dodijeljene od strane HZZO-a ostaje nejasno gdje danas u postojećoj organizaciji primarne zdravstvene zaštite ta struka radi. Stječe se dojam da je svrha očitog ignoriranja gore navedenih činjenica, stvaranja pritiska na zakonodavca da uvrštavanjem ponajprije u primarnu zdravstvenu zaštitu, gdje za njima nema potrebe, se dobije mogućnost privatne prakse kako se čini primarnog cilja ove inicijative. Kao i brojne kolege i kolegice magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine podržavam stavove: Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu, Sindikata medicinskih biokemičara. II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI • Unapređenje primarne zdravstvene zaštite Dom zdravlja pruža zdravstvenu zaštitu obavljanjem djelatnosti obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, dentalne tehnike, zdravstvene zaštite žena, zdravstvene zaštite predškolske djece, medicine rada/medicine rada i sporta, logopedije, laboratorijske, radiološke i druge dijagnostike , sanitetskog prijevoza, ljekarničke djelatnosti, fizikalne terapije, patronažne zdravstvene zaštite, zdravstvene njege te palijativne skrbi, kao i obavljanjem specijalističko-konzilijarne djelatnosti . PRIJEDLOG: Termin „laboratorijska dijagnostika“ zamijeniti s medicinsko– biokemijska djelatnost. OBRAZLOŽENJE: Termin „laboratorijska dijagnostika“ je višeznačan, nejasan i u kontekstu primarne zdravstvene zaštite (PZZ) netočan. U PZZ medicinsko-biokemijska djelatnost (NN 76/2014, NN 56/2017) je jedina „laboratorijske dijagnostika“ te je kao takva i zakonski regulirana. Također, NN 56/2017 u Odluci o osnovama o sklapanju ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja čl. 17, jasno je navedeno tko gdje radi, a mikrobiološki laboratorij ili bilo koji drugi nije naveden. U Odlukama o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja na razini PZZ navodi se standardi postupaka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) dio su sekundarne zdravstvene zaštite, odnosno specijalističko-konzilijarne i dijagnostičke zdravstvene djelatnosti. Prijedlog je također sukladan i jedinom, zakonski definiranom nazivu zanimanja, nositelju: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine (NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica, Baza reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI • Unapređenje primarne zdravstvene zaštite Popunjavanje mreže javne zdravstvene službe, sufinanciranje medicinske opreme za primarnu zdravstvenu zaštitu i financiranje specijalizacija u djelatnostima obiteljske (opće) medicine, pedijatrije i ginekologije doprinijet će i povećanju kvalitete i opsega zdravstvenih usluga na primarnoj razini što bi u konačnici trebalo rezultirati smanjenjem upućivanja pacijenata na bolničku i specijalističku razinu zdravstvene zaštite i racionalizacijom troškova (smanjenje skupljih bolničkih troškova, putnih troškova…) u sustavu zdravstva. PRIJEDLOG: Uz navedene djelatnosti, u primarnoj zdravstvenoj zaštiti kojim se omogućava specijalističko usavršavanje dodati i medicinsko-biokemijsku djelatnost. OBRAZLOŽENJE: Predlagatelj je u članku 180., stavka 1 naveo „Zdravstveni radnici imaju pravo i obvezu stručno se usavršavati radi održavanja i unapređivanja kvalitete zdravstvene zaštite.“ Zdravstveni sustav prepoznaje magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine kao jednog od četiri akademski obrazovanih stručnjaka u zdravstvu: doktor medicine, doktor stomatologije, magistar farmacije, magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine jednako su vrijedni sudionici i nositelji primarne zdravstvene zaštite kao i kolege doktori medicine, doktori stomatologije i magistri farmacije te ne postoji razlog zašto se ne bi upućivali na specijalističko usavršavanje koje predlagatelj navodi kao pravo i obavezu. MJERE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE Članak 22. (1) Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora i Hrvatskog liječničkog zbora. PRIJEDLOG: Dodati na kraju stavka „i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ OBRAZLOŽENJE: Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM) donosi nacionalne smjernice iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine koje se primjenjuju u medicinsko – biokemijskim laboratorijima, na svim razinama zdravstvene zaštite i na cijelom području Republike Hrvatske. Smjernice HDMBLM temelj su dobre laboratorijske prakse, plodu su rada, znanja i stručnosti isključivo magistara (specijalista) medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Također, HDMBLM član je Europske federacije za kliničku kemiju i laboratorijsku medicinu (European Federation of Clinical Chemistry and Laboratory Medicine, EFLM) krovnog udruženje stručnjaka na području medicinske biokemije i laboratorijske medicine te svjetskog udruženje, Internacionalne federacije za kliničku kemiju i laboratorijsku medicinu (The International Federation of Clinical Chemistry and Laboratory Medicine, IFCC). EFLM na svojim mrežnim stranicama pruža mogućnost korištenja smjernica koje je izradilo HDMBLM. Iz svega navedenog, vidljiva je kvalitete i važnost tih smjernica, ali i stručnost društva koji ih donosi te bi u zakonu trebalo biti navedeno da i ostale nacionale strukovne udruge i društva sudjeluju u donošenju mjera (npr. HDMBLM, Hrvatsko farmaceutsko društvo), a s ciljem zaštite pacijenata i pružanja kvalitetne usluge. RAZINE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI Članak 30. (1) Zdravstvena zaštita na primarnoj razini obuhvaća: PRIJEDLOG: Dodati u stavak „izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ OBRAZLOŽENJE: U dijelu, Unapređenje primarne zdravstvene zaštite (II. Ocjena stanja i osnovna pitanja koja se uređuju predloženim zakonom te posljedice koje će donošenjem zakona proisteći) predlagatelj spominje dijagnostičke postupke kao i laboratorijsku dijagnostiku (ispravan nazivi bi bio medicinsko – biokemijska djelatnost kao jedina laboratorijske dijagnostika u PZZ-u) te zakonska rješenja o privatnoj praksi u medicinsko-biokemijskom laboratoriju. Iz svega navedenog može se zaključiti da predlagatelj prepoznaje i priznaje medicinsko-biokemijsku djelatnost u PZZ-u pa iz toga razloga nije jasno zašto su u čl. 30. stavak 1. izostavljene laboratorijske pretrage iz medicinske biokemije i laboratorijske dijagnostike. Praksa, ali i podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da se velika većina kliničkih odluka liječnika zasniva na podacima dijagnostičkih pretraga od kojih je najveći broj iz područja medicinsko-biokemijske djelatnosti, što također govori u prilog uvrštavanju prijedloga u spomenuti članak. Članak 30. (2) Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - laboratorijske dijagnostike PRIJEDLOG: Termin „laboratorijska dijagnostika“ zamijeniti s „medicinska biokemija i laboratorijska medicina“ OBRAZLOŽENJE: Termin „laboratorijska dijagnostika“ je višeznačan, nejasan i u kontekstu primarne zdravstvene zaštite (PZZ) netočan. U PZZ, medicinsko-biokemijska djelatnost (NN 76/2014, NN 56/2017) je jedina „laboratorijske dijagnostika“ te je kao takva i zakonski regulirana. Također, NN 56/2017 u Odluci o osnovama o sklapanju ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja čl. 17, jasno je navedeno tko gdje radi, a mikrobiološki laboratorij ili bilo koji drugi nije naveden. U Odlukama o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja na razini PZZ navodi se standardi postupaka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) dio su sekundarne zdravstvene zaštite, odnosno specijalističko-konzilijarne i dijagnostičke zdravstvene djelatnosti. Prijedlog je također sukladan i jedinom, zakonski definiranom nazivu zanimanja, nositelju: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine (NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica, Baza reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) te odluci Sveučilišta u Zagrebu. Članak 33. (3) Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost. PRIJEDLOG: „Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu specijalističku laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost.“ OBRAZLOŽENJE: S obzirom na to da se radi o specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti potrebno je definirati kako se radi o specijalističkoj laboratorijskoj i drugoj dijagnostičkoj djelatnosti jer u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti u svim dijagnostičkim djelatnostima rade specijalisti odgovarajuće grane medicine. V. ORDINACIJA Članak 47. (1) Privatnu praksu u ordinaciji može obavljati zdravstveni radnik sa završenim sveučilišnim preddiplomskim i diplomskim studijem ili sveučilišnim integriranim preddiplomskim i diplomskim studijem ili specijalističkim diplomskim stručnim studijem ako: 1. ima odgovarajuće obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a za specijalističke ordinacije i odgovarajuću specijalizaciju PRIJEDLOG: Potrebno je dodatno definirati što podrazumijeva odgovarajuće obrazovanje zdravstvenog usmjerenja. OBRAZLOŽENJE: Dodatnim definiranjem jasno bi se naznačile i valorizirale visokoobrazovne ustanove koje na temelju sadašnjih zakonskih propisa obrazuju stručnjake čije djelatnosti su zakonski utemeljene i prepoznate. Tako bi se izbjegla „siva zona“ koja je nastala školovanjem kadra u zdravstvenom području, čija potreba i prepoznatost nema zdravstveno zakonsko uporište, a sličnim nazivom struke pokušava se odvratiti pažnja s činjenice da postoji velika razlika između sveučilišnog poslijediplomskog specijalističko studija i specijalističkog usavršavanja po programu odobrenom od Ministarstva zdravstva čiji pohađatelji su zakonski prepoznati stručnjaci. Članak 48. (1) Doktor medicine i doktor dentalne medicine obavljaju privatnu praksu u ordinacijama, magistri farmacije u ljekarnama, a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima. PRIJEDLOG: Dio „magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ preformulirati u „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko–biokemijskim laboratorijima“. OBRAZLOŽENJE: Naziv magistar medicinske biokemije nije točan odnosno nepotpun je jer na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu obrazuju magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine i kao takav je priznat od Sveučilišta u Zagrebu. Također, naziv magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine u skladu je sa zakonski (NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica) definiranom nazivu zanimanja te u skladu s Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Treba napomenuti da sukladno članku 38. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“, br.74/2015, dalje u tekstu: Jedinstvena pravila) upotreba jednog izričaja (terminologije) u cijelom tekstu propisa mora biti dosljedna, vodeći računa i o propisima koji su na snazi u pravnom sustavu. Kad se izraz upotrijebi u propisu u jednom značenju, mora se u istom značenju koristiti u cijelom tekstu propisa. Jedinstvenih pravila propisano je kako nazivlje (terminologija) u propisima mora biti i precizno i potrebno, odnosno da upotreba riječi treba biti jedinstvena s već utvrđenim pravnim značenjem. Kako je naziv magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine točan i zakonski definiran nazivu kao takvog bi ga trebalo koristiti u svim pripadajućim člancima i stavcima ovog zakona. Članak 50. (2) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka zdravstveni radnik obvezan je priložiti: PRIJEDLOG: -mišljenje nadležne Komore nositelja tima o opravdanosti osnivanja privatne prakse OBRAZLOŽENJE: Dodatkom navedene stavke osigurava se da nadležna Komora svojim stručnim mišljenjem pomogne prilikom procjenu opravdanosti i potrebe privatne praske. Članak 54. (5) U istoj ordinaciji, odnosno medicinsko-biokemijskom laboratoriju mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti u smjenskom radu. PRIJEDLOG: Preinačiti stavak u „U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi medicinsko biokemijskog laboratorija na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi.“ OBRAZLOŽENJE: U praksi nije moguće da u medicinsko-biokemijskom laboratoriju dva tima magistara medicinske biokemije i laboratorijske medicine rade u smjenskom radu kao što to rade kolege liječnici i stomatolozi. Razlog tome je što zbog specifičnosti djelatnosti nije moguće u vrijeme kada bi došla druga smjena prekinuti posao i nastaviti sutra. Također, rad tima u drugoj smjeni ne može osigurati obavljanje svih ugovorenih pretraga prema kriterijima struke (uzorkovanje se obavlja u jutarnjim satima, referentni intervali za usporedbu rezultata su prilagođeni tim jutarnjim terminima, pacijenti trebaju biti na tašte, odmorni). Sve navedeno utječe na pouzdanost laboratorijskih rezultata te radom u drugoj smjeni liječnici i pacijenti ne bi mogli dobiti sve pretrage te bi opet pacijent morao doći ujutro. TIJELA ZDRAVSTVENE USTANOVE Povjerenstvo za lijekove Članak 96. (2) Povjerenstvo za lijekove imenuje upravno vijeće i čini ga najmanje pet članova koji se imenuju iz redova specijalista medicine, dentalne medicine ili farmacije. PRIJEDLOG: (2) Povjerenstvo za lijekove imenuje upravno vijeće i čini ga najmanje pet članova koji se imenuju iz redova specijalista medicine, dentalne medicine, farmacije ili medicinske biokemije i laboratorijske medicine. OBRAZLOŽENJE: U stavku 1 ovog članka spominju se medicinski proizvodi koje se u velikoj mjeri koriste u svakodnevnom radu medicinsko-biokemijskog laboratorija. Kako su specijalisti djelatnosti navedenih u stavku 2 ovog članka najbolje upoznati s kvalitetom medicinskih proizvoda koje koriste u svakodnevnom radu, tako su specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine najupućeniji u „svoje“ medicinske proizvode i mogu pružiti relevantnu informaciju o njihovoj kvaliteti i financijskoj isplativosti. Navedeno, govoru u prilog uvrštavanja specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine u stavak 2. Također, u članku koji slijedi, čl. 97, navedenoj je da u Povjerenstvu za kvalitetu moraju biti zastupljeni predstavnici svih djelatnosti. Kako je medicinsko-biokemijske djelatnost jedna od djelatnosti pa ako predstavnici te djelatnost sudjeluju u kontroli kvalitete nema razloga da ne sudjeluju u izboru medicinskih proizvoda koji se koriste u medicinsko-biokemijskoj djelatnosti. VII. ZDRAVSTVENE USTANOVE NA PRIMARNOJ RAZINI ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI Dom zdravlja Članak 103. (2) Dom zdravlja pruža zdravstvenu zaštitu obavljanjem djelatnosti obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, dentalne tehnike, zdravstvene zaštite žena, zdravstvene zaštite predškolske djece, medicine rada/medicine rada i sporta, logopedije, laboratorijske, radiološke i druge dijagnostike, sanitetskog prijevoza, ljekarničke djelatnosti, fizikalne terapije, patronažne zdravstvene zaštite, zdravstvene njege te palijativne skrbi, kao i obavljanjem specijalističko-konzilijarne djelatnosti. PRIJEDLOG: Zamijeniti „laboratorijske“ s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“. OBRAZLOŽENJE: Termin „laboratorijska dijagnostika“ je u kontekstu primarne zdravstvene zaštite (PZZ) netočan termin. Na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju stoga nema opravdanja da se koristi pojam „laboratorijske dijagnostike“ već da se koristi ispravan naziv djelatnosti - medicinsko-biokemijska djelatnost. Nadalje, na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju. U Odluci o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18) na razini primarne zdravstvene zaštite razvidno je iz članka 89. primjerice, kako se djelatnost laboratorijske dijagnostike zapravo odnosi isključivo na djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Odluka navodi i poimence standard postupka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) pripadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konzilijarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost i trebaju tzv. crvenu uputnicu. Iz tog je razloga neopravdano na primarnoj razini zdravstvene zaštite koristiti pojam laboratorijske dijagnostike kada se jedino obavlja djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. VIII. ZDRAVSTVENE USTANOVE NA SEKUNDARNOJ RAZINI ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI Poliklinika Članak 112. (3) Poliklinika mora obavljati djelatnost najmanje u dvije ordinacije različitih ili istih specijalističkih ili užih specijalističkih djelatnosti, odnosno u jednoj ordinaciji specijalističke, odnosno uže specijalističke djelatnosti i laboratoriju. PRIJEDLOG: (3) „Poliklinika mora obavljati djelatnost najmanje u dvije ordinacije različitih ili istih specijalističkih ili užih specijalističkih djelatnosti, odnosno u jednoj ordinaciji specijalističke, odnosno uže specijalističke djelatnosti i specijalističkom laboratoriju.“ OBRAZLOŽENJE: Poliklinika pripada u specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu te iz tog razloga bi trebalo specificirati kako se radi o specijalističkom laboratoriju jer za obavljanje specijalističkih pretraga prema potrebama specijalističkih ordinacija laboratorij mora biti specijalistički. Bolnica Članak 116. (2) Zdravstvena ustanova iz stavka 1. ovoga članka mora imati osiguranu: – radiološku, medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku PRIJEDLOG: „– radiološku, specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku“ OBRAZLOŽENJE: Bolnica kao integralni dio sekundarne zdravstvene zaštite koja je po naravi specijalističko-konzilijarna, mora imati specijalistički medicinsko-biokemijski laboratoriji. Specificiranjem medicinsko-biokemijskog laboratorija kao specijalističkog, stavak ovog članka ne bi izgubilo na značenju već bi se jasno definiralo da za obavljanje specijalističkih pretraga prema potrebama bolnica potrebno je da laboratorij bude specijalistički jer za razliku od općeg medicinsko-biokemijskog laboratorija, specijalistički laboratorij ima drugačije zahtjeve po pitanju kadra, prostora i opreme prema Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16). IX. ZDRAVSTVENE USTANOVE NA TERCIJARNOJ RAZINI ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI Kliničke ustanove Članak 120. (5) Klinički bolnički centar jest opća bolnica u kojoj osim naziva klinika za djelatnost interne medicine, kirurgije, pedijatrije, ginekologije i porodiljstva, naziv klinika ima više od polovice ostalih specijalnosti i u kojima se izvodi više od polovice nastavnog programa studija medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije, odnosno sestrinstva. PRIJEDLOG: Umjesto „medicinske biokemije“ upotrijebiti točan naziv, „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“. OBRAZLOŽENJE: Naziv magistar medicinske biokemije nije točan odnosno nepotpun je jer na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu obrazuju magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine i kao takav je priznat od Sveučilišta u Zagrebu. Također, naziv magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine u skladu je sa zakonski (NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica) definiranom nazivu zanimanja te u skladu s Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Uz to, Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 124. - zapošljavanje u radnom odnosu visokokvalificiranih radnika s najmanje jednom trećinom zdravstvenih radnika zaposlenika kliničke ustanove koji imaju znanstvena ili znanstveno - nastavna zvanja na fakultetu koji provodi studij medicine, dentalne medicine, farmacije i/ili medicinske biokemije, te najmanje dva zdravstvena radnika u znanstveno-nastavnom zvanju docenta, izvanrednog profesora, redovitog profesora u trajnom ili u naslovnom zvanju. PRIJEDLOG: Umjesto „medicinske biokemije“ upotrijebiti točan naziv, „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“. OBRAZLOŽENJE: Naziv magistar medicinske biokemije nije točan odnosno nepotpun je jer na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu obrazuju magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine i kao takav je priznat od Sveučilišta u Zagrebu. Također, naziv magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine u skladu je sa zakonski (NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica) definiranom nazivu zanimanja te u skladu s Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Uz to, Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. XIV. ZDRAVSTVENI RADNICI Članak 171. Odredbe članaka 168. do 170. ovoga Zakona ne odnose se na državljane država Europskog gospodarskog prostora (u daljnjem tekstu: EGP) niti na državljane Republike Hrvatske koji su završili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije, obrazovanje za strukovnu medicinsku sestru/medicinskog tehničara u djelatnosti opće njege, preddiplomski studij sestrinstva te preddiplomski studij primaljstva, koji je sukladan zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. PRIJEDLOG: Umjesto „medicinske biokemije“ upotrijebiti točan naziv, „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“. OBRAZLOŽENJE: Naziv magistar medicinske biokemije nije točan odnosno nepotpun je jer na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu obrazuju magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine i kao takav je priznat od Sveučilišta u Zagrebu. Također, naziv magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine u skladu je sa zakonski (NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica) definiranom nazivu zanimanja te u skladu s Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Uz to, Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 192. (1) Doktorima medicine specijalistima i doktorima dentalne medicine specijalistima koji imaju deset godina rada u svojstvu specijalista, objavljene znanstvene i stručne radove i uspješne rezultate na stručnom uzdizanju zdravstvenih radnika, može se priznati naziv primarijus. (2) O priznavanju naziva primarijus odlučuje povjerenstvo koje imenuje ministar iz redova nastavnika medicinskog i dentalnog fakulteta, primarijusa i istaknutih medicinskih i dentalnih stručnjaka. PRIJEDLOG: U stavak 1 dodati „magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine specijalistima“, a u stavak 2 dodati „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta “. OBRAZLOŽENJE: Zdravstveni sustav prepoznaje magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine kao jednog od četiri akademski obrazovanih stručnjaka u zdravstvu: doktor medicine, doktor stomatologije, magistar farmacije, magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Farmaceutsko-biokemijski fakultet, sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, jedini je fakultet i vodeća znanstveno-istraživačka institucija u Republici Hrvatskoj koja obrazuje farmaceutske i medicinsko-biokemijske stručnjake: magistar farmacije i magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Iz navedenog, nije jasno zašto mogućnost priznavanja naziva primarijus nije moguća za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine specijaliste i kolege magistre farmacije specijaliste. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
538 Ivona Đumlija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
539 Ivona Đumlija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
540 Marija Anđić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti se slažem s prijedlozima i komentarima: - HKZR - Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) - HULM_Hrvatske udruge laboratorijske medicine - HUCIT_Hrvatske udruge citotehnologa - HUS -MLD_Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike - Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
541 Ivona Đumlija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
542 SANJA STIPANOV NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268. Podržavam mag.pharm. koje već više od 20 godina obavljaju svoju djelatnost u zakupu i suglasna sam sa prijedlozima i primjedbama koje je uložila Hrvatska ljekarnička komora. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
543 Ivona Đumlija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
544 Marija Anđić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani budući donositelji konačne verzije Zakona o zdrav. zaštiti molim da izmjene koje se traže u brojnim komentarima vezano za medicinsko laboratorijsku djelatnost i medicinko biokemijsku djelatnost dobro i detaljno razmotrite. "S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije." Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
545 Tihana Herceg Brlek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
546 Tihana Herceg Brlek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
547 Ivona Đumlija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
548 Klara Alduk NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko- laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. 2 Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 112. Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija Članak 113. Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike Članak 114. Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike Članak 120. Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
549 Ivona Đumlija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
550 Ivona Đumlija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko- laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
551 Tihana Herceg Brlek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
552 Tihana Herceg Brlek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 56. Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
553 Tihana Herceg Brlek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 74. Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
554 Hrvatsko društvo za biomedicinsko inženjerstvo i medicinsku fiziku NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Biomedicinske inženjere (biomedical engineer) i medicinske fizičare (medical physicist) treba izrijekom smatrati zdravstvenim radnicima. Zanimanja biomedicinski inženjer i medicinski fizičar trebaju u popisu zanimanja u stavku (2) stajati samostalno, odnosno zarezom odvojeno od ostalih navedenih zanimanja. Biomedicinsko inženjerstvo i medicinsku fiziku valja regulirati sukladno regulaciji struka zdravstvenih radnika. Obrazloženje: U eksplicitnom skladu s međunarodnom standardnom (ISCO-08) i nacionalnom (NKZ-10) klasifikacijom zanimanja te tragom niza drugih vjerodostojnih dokumenata biomedicinske inženjere (biomedical engineer) i medicinske fizičare (medical physicist) treba izrijekom smatrati zdravstvenim radnicima i zato jer: • oni neposredno u vidu zanimanja, u izravnom doticaju s pacijentima ili njihovim uzorcima pružaju zdravstvenu zaštitu stanovništvu, odnosno obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja • su oni također završili visokoškolsko obrazovanje i cjeloživotno su u tijeku daljnjeg obrazovanja koje jest i zdravstvenog usmjerenja te redovito ostvaruju pravo i obvezu takvog dodatnog stručnog usavršavanja radi održavanja i unapređenja kvalitete zdravstvene zaštite koju pružaju • oni pri pružanju zdravstvene zaštite poštuju moralna i etička načela te sva pravila zdravstvene struke, tako da svojim postupcima ne ugrožavaju život i zdravlje ljudi • oni čuvaju profesionalnu tajnu o pacijentima • su oni neizostavni dio suvremenih zdravstvenih timova koji odlučuju o postupcima prevencije, dijagnostike, liječenja, rehabilitacije i palijacije u bolesnika te osobno sudjeluju u provođenju tih postupaka i izravno utječu na njihove rezultate • su inženjeri/magistri/doktori svojih struka, jednaki inženjerima/magistrima/doktorima neki drugih struka koje Zakon o zdravstvenoj zaštiti smatra ili će smatrati zdravstvenim radnicima • je složenost njihovih poslova i uvjeti rada u kojima rabe i najsuvremenije zdravstvene tehnologije barem podjednaka složenosti poslova i uvjetima rada nekih trenutnih ili buduće smatranih zdravstvenih radnika iste razine obrazovanja • su podjednako brojni ili brojniji od nekih struka koje Zakon o zdravstvenoj zaštiti smatra ili će smatrati zdravstvenim radnicima • izravno sudjeluju u obrazovanju zdravstvenih radnika pri fakultetima i drugim visokim učilištima zdravstvenog usmjerenja u području biomedicine i zdravstva (medicinski fakulteti, farmaceutsko-biokemijski fakulteti, stomatološki fakulteti, veterinarski fakulteti, zdravstvena veleučilišta, i dr.) • biomedicinske inženjere i medicinske fizičare i struka i politika smatraju zdravstvenim radnicima u dokumentima Međunarodne organizacije rada, Svjetske zdravstvene organizacije, Međunarodne agencije za atomsku energiju, Europske unije i drugih važnih međunarodnih organizacija kojih je i Republika Hrvatska članica. Duboko vjerujemo da ovo obrazloženje na jasan i argumentiran način upućuje na potrebu pozornog, sustavnog, stručnog i pravednog pristupa izradi novog hrvatskog zdravstvenog zakonodavstva na način uvrštavanja biomedicinskih inženjera i medicinskih fizičara, jednako kao i kolega nekih drugih struka, izrijekom u zdravstvene radnike te reguliranja biomedicinskog inženjerstva i medicinske fizike kao zdravstvenih djelatnosti, u najboljem interesu i za najveću dobrobit bolesnika i njihovih obitelji, bolničkog osoblja, kliničkih ustanova, zdravstvenog sustava i društva u cjelini. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
555 Tihana Herceg Brlek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. Članak 96. U stavku 2) predlaže se dodati i „specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine“. Obrazloženje: S obzirom da stavak 1) ovog članka navodi „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi“ smatramo da medicinsko-biokemijska djelatnost mora biti uključena jer u svom radu koristi medicinske proizvode. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
556 Tihana Herceg Brlek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. Podržavam prijedlog HKMB. Članak 103. U stavku 2) predlaže se „laboratorijske“ zamijeniti s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: članak 103. tada bi bio sukladan članku 30, stavak 2, točka 22 i točnom nazivu djelatnosti Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
557 Ivona Đumlija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
558 Jasna Perman-Hrgić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 269. Čl. 269. st. 2. treba se promijeniti tako da se predvidi mogućnost vraćanja ljekarni u domove zdravlja odnosno ljekarničke ustanove uz uvjet preuzimanja cjelokupne zalihe lijekova i medicinskih proizvoda kao i vraćanja uloženih sredstava u rad ljekarne tijekom dugogodišnjeg zakupa. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
559 Tihana Herceg Brlek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
560 Tihana Herceg Brlek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
561 Ivona Đumlija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić ,voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku - Medicinskog fakulteta Osijek Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
562 Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U ime Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora u općem komentaru imamo potrebu dostaviti opće informacije o Studijskom programu edukacijske rehabilitacije, kao jednom od tri studijska programa na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu kako bismo pojasnili i potrebu za izmjenama u nekim člancima (stavcima) Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti i eventualno utjecali na pojedina neinformirana mišljenja o stručnjacima - magistrima edukacijske rehabilitacije. O STUDIJSKOM PROGRAMU REHABILITACIJA / EDUKACIJSKA REHABILITACIJA IZVOR: iz dokumenta samoanaliza http://www.erf.unizg.hr/images/dokumenti/Reakreditacija/ERF-samoanaliza2014.pdf / stranici pristupljeno 4. svibnja 2018.g. Studijski programi rehabilitacija/edukacijska rehabilitacija usmjereni su na inkluzivnu edukaciju i rehabilitaciju temeljenu na suvremenom pristupu invaliditetu u kontekstu ljudskih prava i razvijanju razumijevanja invaliditeta kao posljedice međudjelovanja oštećenja i utjecaja socijalnog konteksta. Program se sastoji od tri međusobno povezana tematska područja kroz koja se izučavaju fenomenologija, značajke razvoja i funkcioniranja osoba s teškoćama u razvoju u različitim okruženjima, obuhvaćajući cjelokupni kontinuum dobnih skupina, od djece i mladih do odraslih osoba s: motoričkim poremećajima i kroničkim bolestima, osoba s poremećajem vizualne percepcije, intelektualnim teškoćama, teškoćama učenja, deficitom pažnje/ hiperaktivnim poremećajem (ADHD), poremećajima iz autističnog spektra i višestrukim teškoćama. U okviru ovog studijskog programa studenti stječu znanja o dijagnostičkim edukacijskim, rehabilitacijskim i terapijskim postupcima, modelima i programima u zajednici utemeljene podrške, timskom radu, profesionalnoj etici i interdisciplinarnoj komunikaciji. Magistri edukacijske rehabilitacije su kompetentni za odabir i primjenu primjerene tehnike procjene te razumijevanje, povezivanje i tumačenje podataka iz različitih izvora procijene temeljem kojeg samostalno kreiraju individualizirani program edukacijskorehabilitacijske podrške primjerene specifičnim potrebama pojedinca. Stječu i kompetencije za: profesionalnu interdisciplinarnu suradnju (u edukaciji, rehabilitaciji i kliničkoj praksi), osnaživanje osoba za samozastupanje kao i njihova prirodnog kruga podrške, neposredni odgojno-obrazovni rad i rad u okviru stručnih službi podrške u zajednici, savjetovanje drugih stručnjaka i roditelja, kao i za superviziju rada prvostupnika koji je završio preddiplomski studij Rehabilitacije. U članku 155. Stavku 2 navodi se: 2) Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, dentalnom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu te drugom visokom učilištu zdravstvenog usmjerenja, kao i u srednjim školama zdravstvenog usmjerenja ili u srednjim školama koje imaju odobrenje za provođenje programa zdravstvenog usmjerenja. Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi,… Predlaže se izmjena stavka 2 u dijelu iza “Zdravstvenim radnicima smatraju se i…”, na način da on glasi: (2) Zdravstvenim radnicima smatraju se i stručnjaci koji se obrazuju na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu: magistri edukacijske rehabilitacije, magistri logopedije te magistri socijalne pedagogije. Obrazoženje: Logopedi koji se navode u prijedlogu obrazuju na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu jednako kao i edukacijski rehabilitatori koji za razliku od logopeda imaju svoju komoru, na čiji je Statut 2011. godine dao suglasnost tadašnji ministar zdravstva i socijalne skrbi (www.hker.hr) te imaju Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti (NN 124/11) koji u članku 2. opisuje što sve obuhvaća edukacijsko-rehabilitacijska djelatnost. Diplomski studijski program Edukacijske rehabilitacije organiziran je kroz tri modula: Inkluzivna edukacija i rehabilitacija, Rehabilitacija osoba oštećena vida i Rehabilitacija, sofrologija, kreativne i art/ekspresivne terapije. http://www.erf.unizg.hr/hr/studiji/diplomski-edukacijska-rehabilitacija Na istom fakultetu dostupan je navedenim diplomiranim strunjacima ovog (i drugih fakulteta) i jedini sveučilišni poslijediplomski studij Rane intervencije: http://www.erf.unizg.hr/hr/studiji/poslijediplomski-rana-intervencija-u-rehabilitacijskoj-edukaciji; odnosno doktorski studij http://www.erf.unizg.hr/hr/studiji/poslijediplomski-prevencijska-znanost-i-studij-invaliditeta. Nositelj doktorskog studija "Prevencijska znanost i studij invaliditeta" je Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Izvoditelji doktorskog studija (istraživački i nastavni dio) su : sa Sveučilišta u Zagrebu: Medicinski fakultet, Škola narodnog zdravlja "Andrija Štampar" i drugi; te Sveučilišta i centri u Europi, SAD-u i Kanadi, od kojih navodimo izbor sljedećih: Radboud University Nijmegen, Department of Clinical Psychology & Academic Center of Social Sciences, The Netherlands, Radboud University Nijmegen, Prevention Research Center for Mental Health Promotion & Mental Disorder Prevention, The Netherlands, University of Maactricht, Faculty of Health Sciences, Department of Health Education and Promotion, The Netherlands, Pennsylvania State University, College of Health and Human Development, Department of Human Development and Family Studies, SAD,Pennsylvania State University, Prevention Research Center for the Promotion of Human Development, SAD. Prisutstvo edukacijskih rehabilitatora u zdravstvu dio je samog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14 , 154/14, 70/16, 131/17) koji u okvir zdravstvene zaštite uključuje i usluge i aktivnosti za očuvanje i unapređenje zdravlja, sprječavanje bolesti, rano otkrivanje bolesti, pravodobno liječenje i rehabilitaciju. Članak 17. u mjerama zdravstvene zaštite navodi (2) provođenje zdravstvenog odgoja, prosvjećivanje i promicanje zdravlja s ciljem unapređivanja duševne i tjelesne sposobnosti osoba, (3) otkrivanje i otklanjanje uzroka, odnosno sprečavanje i suzbijanje bolesti te ozljeda i njihovih posljedica, (5) mjere specifične zdravstvene zaštite radnika), (6) liječenje i rehabilitacija oboljelih, tjelesno i duševno oštećenih i ozlijeđenih osoba te osoba s invaliditetom i (9) osiguravanje cjelovite (preventivne, kurativne i rehabilitacijske) zdravstvene zaštite djece i mladeži. Nadalje, kao što smo napomenuli u čl. 155., stavku 2 kao zdravstveni radnici navedene su i osobe koje su završile studijski smjer logopedije. U cilju izjednačavanja prava ( ne diskriminacije ) i pristupa radu ponavljamo: Studijski program logopedije jedan je od tri studijska programa na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu. Na istom fakultetu zvanje stječu i edukacijski rehabilitatori isocijalni pedagozi te je u usporedbi koja je dostupna uvidom u Raspored predavanja (http://www.erf.unizg.hr/docs/ERF_Raspored_LJETNI_2017-18.pdf) vidljivo je da studijski program Edukacijske rehabilitacije i Logopedije imaju iste ili slične kolegije na preddiplomskoj razini, s jednakim sadržajima, izlaznim ciljevima i kompetencijama, a razlike su vidljive na diplomskoj razini u medicinskim ( i drugim kolegijima) koji obuhvaćaju područja rada svakog od tri stručnjaka: magistara edukacijske rehabilitacije, logopedije i socijalne pedagogije. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
563 Tihana Herceg Brlek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 117. Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
564 Jelena Lozić Erent NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Članak 30 točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Članak 112. Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija Članak 113. Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike Članak 114. Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike Članak 120. Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
565 Tihana Herceg Brlek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. Podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
566 Monika Galić Krnjaić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Prijedlozi za izmjene: Članak 30 točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Članak 43, Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. Članak 46. točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1.Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2.Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 48. točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Članak 49. Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Članak 54, Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112, Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Članak 113, Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ Članak 114, Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Članak 120, Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Članak 155, Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168, Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH Članak 167. točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Članak 168. točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013). Članak 236. točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
567 Tihana Herceg Brlek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 124. Podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
568 Tihana Herceg Brlek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 146. Podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
569 Monika Galić Krnjaić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić ,voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku - Medicinskog fakulteta Osijek Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
570 Franka Cegur NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI 13 17 Poštovani, u potpunosti se slažem s obrazloženjima, prijedlozima i komentarima Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske, kao i brojnih kolega. Pridružujem se i podržavam izmjene i nadopune koje su predložili. Također, bitno je za podsjetiti kako su od siječnja 2018. Specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine uvršteni u EFLM Registar (Europski Registar Specijalista Laboratorijske Medicine) te time usklađeni s EU-kolegama. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
571 Tihana Herceg Brlek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
572 Marija Knežević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić ,voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku - Medicinskog fakulteta Osijek Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
573 Tihana Herceg Brlek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. Podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
574 Anita Šimić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
575 Jasna Perman-Hrgić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva te komentare kolegica/kolega magistara farmacije koji obavljaju svoju djelatnost u zakupu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
576 Tihana Herceg Brlek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. Slažem se s komentarima i prijedlozima Hrvatske komore medicinskih biokemičara. U stavku 2) nakon magistara farmacije predlažemo dodati „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine“. Pojašnjenje: HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
577 Tihana Herceg Brlek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. Predlažem da se članak 192. stavak 1. izmijeni na način da se iza riječi „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodaju riječi „magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine, specijalistima“ Predlažem da se u članku 192. stavak 2. iza riječi „medicinskog i dentalnog fakulteta“ dodaju riječi „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta “ te iza riječi „medicinskih i dentalnih stručnjaka dodati „farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih“ Obrazloženje: Ne postoji objektivna argumentacija i razlozi radi kojih bi se magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine trebali isključiti od ove mogućnosti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
578 Hrvatska komora socijalnih radnika NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. U st. 2 čl. 155. taksativno su navedeni stručnjaci koji se smatraju zdravstvenim radnicima. Iz navedenog su nepravedno izostavljeni socijalni radnici koji rade u zdravstvu i samostalno provode dijagnostičke i terapijske postupke u zdravstvenim ustanovama kao i drugi zdravstveni djelatnici. Spomenuti dijagnostičko-terapijski postupci (DTP) su ugovoreni između zdravstvenih ustanova i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje sukladno čemu se bolesnici „Na svu dijagnostičku obradu koju obavljaju psiholozi, klinički psiholozi, logopedi, edukacijski rehabilitatori, socijalni pedagozi, socijalni radnici, fizioterapeuti i radni terapeuti upućuje se temeljem uputnice A3. Na terapije koje obavljaju gore navedeni zdravstveni radnici posebno ako se radi o višekratnoj terapiji i potrebi za daljom obradom upućuje se uputnica D1 (dopis HZZO, Klasa: 500-07/15-01/353, Urbroj: 338-01-25-15-01 od dana 17.08.2015. godine).“ Osim dijagnostičko-terapijskih postupaka, socijalni radnici koji rade u bolnicama s bolesnicima koji se nalaze na bolničkom liječenju provode postupke iz dijagnostičkoterapijskih skupina (DTS). Sukladno navedenom, mišljenja smo da su socijalni radnici koji rade u zdravstvu nepravedno izostavljeni iz popisa zdravstvenih radnika u odnosu prema drugim navedenim profesijama te bi ispravno bilo svrstati ih u zdravstvene radnike sa svim pripadajućim obvezama, dužnostima i pravima. Dodatno je važno istaknuti da se socijalni radnici u zdravstvu, kao i drugi zdravstveni radnici, dužni biti članovi stručne komore, posjedovati odobrenje za samostalan rad i prikupljati bodove za produžetak licence. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
579 Ljubomir Flajšman NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. Nema smisla tražiti suglasnost župana/gradonačelnika Grada Zagreba ako nisu jasno definirani kriteriji Ministarstva i HZZO po kojima takva suglasnost može biti dana. Ako se već traži suglasnost onda bi nit vodilja bila s obzirom na Čl. 11 i Čl. 55. Potreba za seljenje i suglasnost provedeni tako da regionalna samouprava preseljenjem dobiva viši standard ZZ, a ordinacija potporu za podizanje tog istog standarda. Princip na koji je do sada TREBALA, dakle još jednom TREBALA biti davana koncesija. NIKAKO NE OSTAVITI ŽUPANU/GRADONAČELNIKU GRADA ZAGREBA SUGLASNOST NA SAMOVOLJU Primljeno na znanje Primljeno na znanje. S obzirom na važnost koju jedinice područne (regionalne) samouprave imaju na području zdravstvene zaštite, a osobito u dijelu osiguravanja popunjavanja mreže javne zdravstvene službe, te ostvarivanja svojih prava, zadaća i ciljeva u pogledu koordinacije i organizacije rada svih pravnih i fizičkih osoba koje na području jedinice područne (regionalne) samouprave obavljaju zdravstvenu djelatnost, ocjenjuje se potrebnom odredba o suglasnosti župana/gradonačelnika Grada Zagreba.
580 Ana Miotić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192. Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
581 Amalija Bunjevac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. U potpunosti podržavam prijedlog HKMB-a, HFD-a i HLJK-a. Predlažem da se članak 192, stavak 1 izmjeni na način da glasi: "(1) Doktorima medicine specijalistima i doktorima dentalne medicine specijalistima, magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine specijalistima koji imaju deset godina rada u svojstvu specijalista, objavljene znanstvene i stručne radove i uspješne rezultate na stručnom uzdizanju zdravstvenih radnika, može se priznati naziv primarijus." Predlažem da se članak 192, stavak 2 izmjeni na način da glasi: "(2) O priznavanju naziva primarijus odlučuje povjerenstvo koje imenuje ministar iz redova nastavnika medicinskog i dentalnog fakulteta i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, primarijusa i istaknutih medicinskih, dentalnih, farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih stručnjaka." Objašnjenje: Ne postoji objektivna argumentacija i razlozi radi kojih bi se magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine trebali isključiti od ove mogućnosti Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
582 Ana Miotić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127. Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
583 Ana Miotić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69. Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
584 Anita Šimić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
585 Jasna Perman-Hrgić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Kriteriji po kojima bi župan ili gradonačelnik dao suglasnost moraju biti jasno definirani i transparentni. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
586 Anita Šimić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
587 Lorena Honović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Bravo Marija Milić, u potpunosti se slažem s vašim komentarom. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
588 Anita Šimić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 97. Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
589 Lucija Mrkela NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. Podržavamo prijedlog da se u članku 23. uvedu mjere zdravstvene zaštite u svrhu procjene psihosocijalnih rizika i edukacije o prevenciji psihosocijalnih rizika Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
590 Amalija Bunjevac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. Članak 179 U stavku 2) predlaže se dodati nakon magistara farmacije „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
591 Lucija Mrkela NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 24. Članak 24. stavak (1) u točki 2 predlažem da se nakon "praćenja zdravstvenog statusa radnika", u nastavku treba dodati "i njegovih psihofizičkih sposobnosti" Članak.24. iza točke 4 pod točkom 5 predlažem "-obilazak radnog mjesta u svrhu procjene psihosocijalnih rizika", te pod točkom 6"-edukacija poslodavaca i radnika o prevenciji psihosocijalnih rizika". Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
592 Amalija Bunjevac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. Izmijeniti na način da glasi: „Odredbe članaka 168. do 170. ovoga Zakona ne odnose se na državljane država Europskog gospodarskog prostora (u daljnjem tekstu: EGP) niti na državljane Republike Hrvatske koji su završili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, obrazovanje za strukovnu medicinsku sestru/medicinskog tehničara u djelatnosti opće njege, preddiplomski studij sestrinstva te preddiplomski studij primaljstva, koji je sukladan zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija.“ Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine.Na temelju članka 7. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju i članka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (»Narodne novine« br. 107/2007 i »Narodne novine« 118/2012) Rektorski zbor Republike Hrvatske je donio Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (»Narodne novine« br. 37/2017) gdje u tablici pod točkom 3. Biomedicina i zdravstvo, 3.06. Farmacija, stoji stečeni naziv magistar/magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
593 Sonja Podolar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. Slažem se sa prijedlogom Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Zdravstvena ustanova iz stavka 1. mora imati osiguran specijalistički medicinsko-biokemijski laboratorij Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
594 Marijana Mezlar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Predlažem izmjenu stavka (2) na način:"(2) Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, kemijski tehnolozi, kemičari, prehrambeni tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari, fonetičari i nutricionisti, kao i djelatnici sa srednjom stručnom spremom odgovarajućih zvanja ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu prevencije bolesti, dijagnostike i liječenja ljudi te dijagnostike uzoraka iz okoliša i radnog okoliša u svrhu zaštite zdravlja ljudi." Obrazloženje. Zdravstvena zaštita je kompleksan multidisciplinarni zadatak i samo timski rad raznovrsnih kompetentnih struka može ga obavljati dovoljno dobro. Pored zdravstvenih radnika u zdravstvenom sustavu u procesu dijagnostike i liječenja sudjeluju i radnici drugih zvanja, posebno u Zavodima za javno zdravstvo u kojima se obavlja dijagnostika uzoraka iz okoliša i radnog okoliša u svrhu zaštite zdravlja ljudi. Člankom 128. opisane su djelatnosti koje moraju imati županijski zavodi za javno zdravstvo i među kojim je i zdravstvena ekologija. Nositelji poslova u zdravstvenoj ekologiji su inženjeri kemije, kemijske tehnologije, prehrambene tehnologije, biologije, fizike i dr. koji prate zdravstvenu ispravnost hrane, vode, zraka. Stoga podržavam i prijedloge NZZJZ-PGŽ, NZZJZ dr. A. Štampar, NZZJZ-SDŽ, ZZJZ Istarske županije, FKIT-a, PBF-a, PMF-a, KBC Zagreb, KBC Split. Marijana Mezlar, dipl.ing.kem.tehnologije Voditeljica Odsjeka za akreditaciju NZZJZ-PGŽ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
595 Lucija Mrkela NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. U potpunosti podržavam prijedlog Hrvatske psihološke komore o moderiranju članka 30, stavka 2 o uključivanju psihološke aktivnosti (ispred govorne terapije) u zdravstevnu zaštitu na primarnoj razini Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
596 Tihana Herceg Brlek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. Podržavam komentare HKMB-a, Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureše, Gordane Juričić, Ede Karabana i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
597 Lucija Mrkela NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 31. Podržavam to što je u članku 31. St.2. Prijedloga ZZZ koji definira provođenje pojedinih mjera zdravstvene zaštite na primarnoj razini, a posebno u zdravstvenoj zaštiti radnika, djece predškolske i školske dobi, osoba starijih od 65 godina te zaštiti mentalnog zdravlja navedena i timska suradnja, odnosno suradnja psihologa, socijalnih radnika, i drugih stručnjaka za pojedina specifična i neizostavna pitanja te zaštite. U skladu s tim člankom smatram kako je potrebno učiniti i nadopunu članka 30. st.2. gdje ispred logopedije treba navesti i psihološku djelatnost. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
598 Anita Šimić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 85. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
599 Senka Toplak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić ,voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku - Medicinskog fakulteta Osijek Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
600 Tena Crnjac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, u potpunosti se slažem s obrazloženjima, prijedlozima i komentarima Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske, kao i brojnih kolega. Pridružujem se i podržavam izmjene i nadopune koje su predložili. Također, bitno je za podsjetiti kako su od siječnja 2018. Specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine uvršteni u EFLM Registar (Europski Registar Specijalista Laboratorijske Medicine) te time usklađeni s EU-kolegama. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
601 Lucija Mrkela NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 32. Psiholozi na razini sekundarne zdravstvene zaštite, specijalističko konzilijarne i bolničke djelatnosti, pružaju usluge dijagnostike i tretmana. Stoga bi članak trebalo nadopuniti na način da se ubaci psihološka djelatnost ispred logopedije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
602 Marija Milić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani budući donositelji konačne verzije Zakona o zdrav. zaštiti molim da izmjene koje se traže u brojnim komentarima vezano za medicinsko laboratorijsku djelatnost i medicinko biokemijsku djelatnost dobro i detaljno razmotrite. U brojnim komentarima traži se da se umjesto naziva medicinske biokemije koristi naziv medicinsko laboratorijske dijagnostike. Nazivlje zbunjuje svakoga tko nije u bliskom doticaju s ovom strukom, a razlike su bitne. Medicinska biokemija i laboratorijska dijagnostika je struka s tradicijom i regulirana zakonski (Naziv djelatnosti medicinska biokemija i laboratorijska medicina proizlazi iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Narodne novine" broj 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14, 154/14, 70/16), Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnika o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08), Baze reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) itd. U medicnsko biokemijskim laboratorijima nositelji struke i odgovornosti su magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine koji su ujedno naglašavam i specijalisti med biokem i lab medicine. Dakle, analogno liječnicima u granama medicine koja se bavi laboratorijskom dijagnostikom poput npr transfuzijske medicine, nositelj struke je liječnik sa specijalizacijom transfuzijske medicine. Suradnici VŠS i SSS u svim granama laboratorijske medicne pa tako i medicinske biokemije su prvostupnici medicinsko laboratorijske dijagnostike i zdravstveno laboratorijski tehničari jer je naravno u svakoj struci potreban timski rad uz različite razine stručne spreme i time odgovornosti. Unazad nekoliko godina pojavljuju se magistri laboratorijske dijagnostike jer neka sveučilišta pa tako i Sveučilište J.J. Strossmayer u Osijeku, bez konzultacija sa strukom o potrebi za takvim kadrom, dodaje još dvije godine školovanja na postojeći trogodišnji izvanredni preddiplomski studij za prvostupnike medicinsko laboratorijske dijagnostike. Ti studenti su s pravom ogorčeni jer ih se školovalo za zvanje magistara medicinsko laboratorijske dijagnostike koje ne postoji u sistematizaciji u zdravstvu i sada traže svoje mjesto u zdravstvu. Po običaju u našoj državi stvari se rade naopako. Treba li sada zdravsveni sustav i medicinsko biokemijska struka to "platiti" jer je nered u našem sustavu obrazovanja? Usporedila bih ovu izobrazbu magistara medicinsko laboratorijske dijagnostike s izobrazbom medcinskih sestara do magistara sestrinstva (3+2) koijma niti u jednom trenu ne pada napamet osporavati liječničku struku niti pokušavaju zauzeti njihova mjesta. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
603 Hrvatska psihološka komora NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 32. U Članku 32. st. 2. koji glasi :“ Iznimno od članka 30. stavka 2. podstavaka 9., 11., 15. i 19. ovoga Zakona djelatnosti medicine rada/medicine rada i sporta, logopedije, fizikalne terapije i palijativne skrbi mogu se obavljati i na sekundarnoj razini.“ ispred logopedije treba uvrstiti psihološku djelatnost. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
604 Marta Kmet NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. Slažem se s upotrebnom nazivlja medicinsko-biokemijski laboratorij jer nedvosmisleno ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite radi. Na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju što je prepoznato nizom propisa, kao i kod ugovaranja s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (Odluka o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18), Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16), Pravilnik o vrstama pretraga koje obavljaju medicinsko-biokemijski laboratoriji (“Narodne novine“ broj 197/03), itd.) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
605 Lucija Mrkela NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. Članak 103.stavak.(2) predlažem nadopuniti s „psihološke djelatnost“ u tekstu ispred logopedije Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
606 Sonja Podolar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. Podržavam prijedlog i komentar Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
607 Marijana Koić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Prijedlozi za izmjene: Članak 30 točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Članak 43, Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. Članak 46. točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1.Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2.Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 48. točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Članak 49. Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Članak 54, Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112, Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Članak 113, Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ Članak 114, Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Članak 120, Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Članak 155, Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168, Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH Članak 167. točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Članak 168. točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013). Članak 236. točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
608 Hrvatska psihološka komora NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 39. Strategija u zdravstvu usmjerena na razvoj zdravstvenog turizma također implicira potrebu za psiholozima koji svojim kompetencijama u području medicinskog wellnesa, a naročito u području promjena zdravstveno nepoželjnog ponašanja, mogu značajno doprinijeti kvaliteti usluga zdravstvenog turizma i razvoju tog područja zdravstva u RH. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
609 Sanja Zlodre NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
610 Ana Galović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, podržavam i potpuno se slažem sa svim prijedlozima i komentarima HKMB, kolegica i kolege: Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureša, Gordane Juričić, Ede Karabana i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
611 Sanja Zlodre NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
612 Sanja Zlodre NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
613 Sanja Zlodre NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
614 Sonja Podolar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. Podržavam komentar Hrvatske komore medicinskih biokemičara Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
615 Hrvatska psihološka komora NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. U čl.30. st.2. potrebno je u zdravstvenu zaštitu na primarnoj razini uvrstiti i psihološku djelatnost (ispred logopedije). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
616 Sanja Zlodre NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
617 Iva Friščić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. U stavku 5) potrebno je ispraviti riječi „medicinske biokemije“ u „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ tako da stavak glasi: Klinički bolnički centar jest opća bolnica u kojoj osim naziva klinika za djelatnost interne medicine, kirurgije, pedijatrije, ginekologije i porodiljstva, naziv klinika ima više od polovice ostalih specijalnosti i u kojima se izvodi više od polovice nastavnog programa studija medicine, dentalne medicine, farmacije, medicinske biokemije i laboratorijske medicine, odnosno sestrinstva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
618 Hrvatska psihološka komora NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. U čl.23, st.(1) predlažemo dodati t. 5. koja glasi " - mjere zdravstvene zaštite u svrhu prevencije psihosocijalnih rizika i edukacije o prevenciji psihosocijalnih rizika". Obrazloženje:Europska agencija za zaštitu i zdravlje na radu (European Agency for Safety and Health at work – EU OSHA) pokrenula je Kampanju „Upravljanje stresom za zdrava mjesta rada“, čiji je osnovni cilj podići svijest o stresu i psihosocijalnim rizicima na radnom mjestu te potaknuti poslodavce, radnike i njihove predstavnike na suradnju u upravljanju ovim rizicima te time pridonijeti stvaranju zdravog radnog okruženja na dobrobit radnika i poslodavaca. Poremećaji zdravlja radnika koji su dugotrajno izloženi stresu mogu se očitovati u promjenama po duševno i tjelesno zdravlje radnika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
619 Iva Friščić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. Naziv laboratorijska dijagnostika u točki (2) treba zamijeniti s: "medicinsko-biokemijska djelatnost". Medicinsko-biokemijski laboratoriji su jedini dijagnostički laboratoriji u PZZ. (NN 76/2014, NN 56/2017) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
620 Sanja Zlodre NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
621 Hrvatska psihološka komora NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 24. U čl.24. st.(1) u t.2. nakon "praćenje zdravstvenog stanja radnika" u nastavku treba dodati "i njegovih psihofizičkih sposobnosti". U istom čl. st.(1) dodati t.13. koja glasi "obilazak radnog mjesta u svrhu procjene psihosocijalnih rizika i edukacija poslodavaca i radnika o prevenciji psihosocijalnih rizika". Obrazloženje: Europska agencija za zaštitu i zdravlje na radu (European Agency for Safety and Health at work – EU OSHA) pokrenula je Kampanju „Upravljanje stresom za zdrava mjesta rada“, čiji je osnovni cilj podići svijest o stresu i psihosocijalnim rizicima na radnom mjestu te potaknuti poslodavce, radnike i njihove predstavnike na suradnju u upravljanju ovim rizicima te time pridonijeti stvaranju zdravog radnog okruženja na dobrobit radnika i poslodavaca. Poremećaji zdravlja radnika koji su dugotrajno izloženi stresu mogu se očitovati u promjenama po duševno i tjelesno zdravlje radnika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
622 Iva Friščić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. U stavku 2) treba dodati "i specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine" pošto medicinska biokemija i laboratorijska medicina koriste u radu medicinske proizvode. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
623 Sanja Zlodre NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
624 Hrvatska psihološka komora NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Zdravstvene profesije obilježava snažna međusobna ovisnost. Postojeći odnosi između pojedinih profesija u sustavu ne prate suvremeni pristup timskog rada u zdravstvu. Psihološka djelatnost je regulirana djelatnost u RH od 2003. godine (Zakon o psihološkoj djelatnosti NN 47/03, Kodeks etike psihološke djelatnosti), a iste godine osnovana je i Hrvatska psihološka komora. Stoga je potrebno u popisu djelatnosti (čl.30., čl.31.,čl.32. i čl. 103.) navesti i psihološku djelatnost , kao jednu od djelatnosti koje se obavljaju u okviru zdravstvenog sustava. Klinički psiholozi u vidu zanimanja pružaju zdravstvenu zaštitu stanovništvu uz obvezno poštovanje moralnih i etičkih načela zdravstvene struke, a zbog svojih kompetencija , supstitucijskih znanja i vještina optimiziraju rad liječnika u djelatnostima na svim razinama zdravstvene zaštite, prevenciji, rehabilitacijii palijativnoj skrbi. Razvoj djelatnosti kliničke psihologije i dostupnost dijagnostičko terapijskih usluga kliničkih psihologa bez zakonske odredbe kojom se izričito uređuje odnos psihološke djelatnosti u sustavu zdravstva prepušten je pojedinačnom interesu zdravstvenih ustanova. Svrstavanjem kliničkih psihologa u zdravstvene radnike i uvođenjem standarda prilikom stvaranja pojedinih multidisciplinarnih timova na svim razinama zdravstvene zaštite, omogućila bi se adekvatna dostupnost usluga kliničkih psihologa u svim županijama RH u skladu s potrebama stanovništva. Razvoj kliničke psihologije se sustavno i na korist pacijenata jedino može razvijati u zdravstvenom sustavu. Primjeri dobre kliničke prakse pokazuju da dijagnostičko - terapijski postupci koje pružaju klinički psiholozi povećavaju kvalitetu zdravstvenih usluga, doprinose pozitivnim ishodima liječenja, povećavaju djelotvornost liječenja te dugoročno racionaliziraju troškove sustava na svim razinama zdravstvene zaštite. Dijagnostičko – terapijske usluge koje u zdravstvenom sustavu pružaju klinički psiholozi prepoznao je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje te je od 2013. godine uvrstio 20 paketa usluga koje psiholozi pružaju u sustavu zdravstva, a od travnja 2015. godine ponudio je mogućnost sklapanja ugovora za samostalnu djelatnost kliničke psihologije sa šifrom djelatnosti 2220000, uvažavajući kompetencije kliničkih psihologa za samostalno i cjelovito pružanje dijagnostičko-terapijskih usluga zdravstvene zaštite osobama svih dobnih skupina. Hrvatska psihološka komora je u potpunosti normativno uredila područje svoje djelatnosti i stvorila preduvjete da se klinički psiholozi uvrste u zdravstvene radnike. Stoga podržavamo prijedlog da se klinički psiholozi s ostalim stručnjacima navedenim u članku 155. st.2. definiraju kao zdravstveni radnici. Kompetencije kliničkih psihologa koje se stječu poslijediplomskim specijalističkim studijem i drugim oblicima usavršavanja u potpunosti omogućuju samostalno provođenje zahtjevnih diferencijalno-dijagnostičkih, te savjetodavnih postupaka s različitim populacijama: djecom, odraslima, obiteljima, te oboljelima od različitih psihičkih i tjelesnih bolesti. HPK propisala je standarde za rad klinički psihologa u zdravstvu koji poslijediplomskim usavršavanjem i petogodišnjim radom u zdravstvenom sustavu stječu kompetencije za rad u zdravstvu, sustavno prati stalno stručno usavršavanje i obnavljanje dopusnica za samostalni rad (licenci), a HPK od 2011. godine vodi Upisnik kliničkih psihologa koji je usklađen s Nacionalnim registrom pružatelja zdravstvene zaštite koji vodi HZJZ. Važno je naglasiti da su Hrvatska psihološka komora i Hrvatsko psihološko društvo članice EFPE prema čijim propisima se ujednačava izobrazba i osposobljavanje psihologa u različitim državama EU, a od 2017. godine Hrvatski nacionalni odbor za Europsy certifikat može prema kriterijima EFPE Europsy certifikat. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
625 Sanja Zlodre NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
626 Sanja Zlodre NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
627 Sanja Zlodre NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 117. Podržavam prijedlog Lorene Honović Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
628 Iva Friščić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. U točki (1) magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima potrebno je ispraviti u "magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko-biokemijskim laboratorijima" pošto je to u skladu s nazivom zanimanja: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
629 Sanja Zlodre NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
630 Hrvatska psihološka komora NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 31. Članak 31. stavak 2. Usluge zdravstvene zaštite koje pružaju psiholozi trebaju biti dostupne u Domovima zdravlja, odnosno na razini primarne zdravstvene zaštite. Stoga ocjenjujemo pozitivnim što su u provođenje pojedinačnih mjera zdravstvene zaštite na primarnoj razini, a posebno u zdravstvenoj zaštiti radnika, djece predškolske i školske dobi, osoba starijih od 65 godina te zaštiti mentalnog zdravlja uključeni psiholozi, socijalni radnici, odnosno drugi stručnjaci za pojedina specifična pitanja te zaštite. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
631 Ljubomir Flajšman NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 57. Grupne prakse poboljšavaju kvalitetu ZZ jer omogućuju da se na lokalnom području pojedini liječnici uže bave određenom zdravstvenom problematikom osiguravajući tako kvalitetniju i dostupniju skrb u PZZ bez potrebe upućivanja na više razine. Još jedan od benefita je da se primjerice na dnevnoj bazi mogu organizirati stručni sastanci kolega iz grupne prakse kako bi se raspravilo o slučajevima / nešto slično vizitama ili jutarnjim sastancima na odjelima u bolnicama, što opet poboljšava skrb za pacijente bez dizanja na višu razinu ZZ. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
632 Iva Friščić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. U stavku 2), gdje se spominje laboratorijska djelatnost, potrebno je navesti medicinska-biokemija i laboratorijska medicina. Razlog je taj što je to u skladu s nazivom zanimanja: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
633 Sanja Zlodre NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 146. U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
634 Sanja Zlodre NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
635 Sanja Zlodre NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 163. U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
636 Sanja Zlodre NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
637 Sanja Zlodre NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
638 Lucija Mrkela NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Podržavam izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti, a posebno izmjene kojima klinički psiholog dobiva prava i status zdravstvenog djelatnika. Klinički psiholozi, kao i drugi navedeni stručnjaci, u svom radu u zdravstvenim ustanovama obavljaju niz aktivnosti i poslova vezanih za dijagnostiku i liječenje, a koji su postali važan i neizostavan dio zdravstvene djelatnosti. Sukladno tome logično je svrstati ih u zdravstvene radnike sa svim obvezama, dužnostima i pravima, te uvjet da pri pružanju usluga zdravstvene zaštite postupaju prema pravilima zdravstvene struke. Ovaj prijedlog je u skladu sa suvremenim trendovima prepoznavanja struka koje pružaju zdravstvene usluge u modernim zdravstvenim sustavima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
639 Amalija Bunjevac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 124. "Članak 124 U stavku 2, alineja 5 „medicinske biokemije“ zamijeniti s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja." Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
640 Jelena Buben NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
641 Sanja Zlodre NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 124. U potpunosti podržavam prijedlog HKMB Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
642 Sanja Zlodre NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. U potpunosti podržavam prijedloge HKMB Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
643 Romina Paliska Banišić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Prijedlozi za izmjene: Članak 30 točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Članak 43, Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. Članak 46. - točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2. Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko- laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 48. - točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Članak 49. - Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Članak 54, Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. - točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. - točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske- biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112, Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Članak 113, Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ Članak 114, Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Članak 120, Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. - točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Članak 155, Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168, Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko- laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. - točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... - točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH Članak 167. - točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Članak 168. - točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013). Članak 236. - točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi MOŽEMO KOMENTIRATI I ČLANKE NA DNU LISTE: Uz članke 46-69: Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko- biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske- biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Uz članke 120-127: Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Uz članke 155-192: Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko- laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
644 Marko Banožić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, u potpunosti se slažem s obrazloženjima, prijedlozima i komentarima Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske, kao i brojnih kolega. Pridružujem se i podržavam izmjene i nadopune koje su predložili. Također, bitno je za podsjetiti kako su od siječnja 2018. Specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine uvršteni u EFLM Registar (Europski Registar Specijalista Laboratorijske Medicine) te time usklađeni s EU-kolegama. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
645 Ivona Brkić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. U potpunosti se slažem s komentarima i prijedlozima HKMB-a, Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureše, Gordane Juričić, Ede Karabana i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
646 Anita Šimić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 42. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
647 Jelena Buben NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
648 Amalija Bunjevac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. Stavak 5. ovog članka treba dopuniti na način da glasi: „Klinički bolnički centar jest opća bolnica u kojoj osim naziva klinika za djelatnost interne medicine, kirurgije, pedijatrije, ginekologije i porodiljstva, naziv klinika ima više od polovice ostalih specijalnosti i u kojima se izvodi više od polovice nastavnog programa studija medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, odnosno sestrinstva. Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Na temelju članka 7. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju i članka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (»Narodne novine« br. 107/2007 i »Narodne novine« 118/2012) Rektorski zbor Republike Hrvatske je donio Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (»Narodne novine« br. 37/2017) gdje u tablici pod točkom 3. Biomedicina i zdravstvo, 3.06. Farmacija, stoji stečeni naziv magistar/magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
649 Ivona Brkić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. U potpunosti se slažem s komentarima i prijedlozima Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
650 Hrvatsko društvo za zaštitu od zračenja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. PRIJEDLOG: A) Zadržati predloženi koncept na načina da se zdravstvenim radnicima smatraju i svi stručnjaci iz područja prirodnih, tehničkih, biotehničkih i društvenih znanosti djelatni u području biomedicine i zdravstva (medicinski fizičari, biolozi u zdravstvu, biomedicinski inženjeri, medicinski tehnolozi, biotehnolozi, klinički psiholozi, logopedi, fonetičari, nutricionisti. i dr.), a koji neposredno u vidu zanimanja pružaju zdravstvenu zaštitu stanovništvu, odnosno obavljaju zdravstvenu djelatnost kroz prevencijske, dijagnostičke, terapijske, rehabilitacijske ili palijacijske postupke. Takav koncept treba uključiti i cjelovitu regulaciju svih navedenih struka analogno regulaciji struka ostalih zdravstvenih radnika. B) Dopuniti popis zanimanja/struka u skladu sa stanjem i razvojem suvremene biomedicine i zdravstva (kemičari, socijalni radnici, i dr.). C) Odvojiti svako zanimanje/struku u stavku (2) zarezom ("logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi, biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari, fonetičari, nutricionisti,..."). OBRAZLOŽENJE: Znanost o zračenju odnosno radiološka i nuklearna sigurnost je interdisciplinarno područje koje i u slučaju svakodnevnog rutinskog rada (pr. radiologija, radioterapija i onkologija, nuklearna medicina, javno zdravstvo, zdravstvena ekologija) i u slučaju izvandrednih događaja (pr. Cernobil, Fukushima) ultimativno obuhvaća interdisciplinarni timski rad i u području biomedicine i zdravstve, od temeljnih i kliničkih medicinskih znanosti do javnog zdravstva i zdravstvene zaštite, kroz najrazličitije aspekte: fizikalne, kemijske, biološke, tehničko-tehnološke/inženjerske, hranidbene, ekološke, psihološke, socijalne, itd. U tim aspektima stručnjaci različitih zanimanja/struka ravnopravno i aktivno sudjeluju, pa su tako neizostavni i visokoobrazovani stručnjaci iz područja prirodnih, tehničkih, biotehničkih i društvenih znanosti, a koji trenutno čine tek oko 1% ukupno zaposlenih u hrvatskom zdravstvu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
651 Ante Perica NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić ,voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku - Medicinskog fakulteta Osijek Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
652 Ivona Brkić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. Podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
653 Jelena Buben NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Članak 96, stavak 2. dodati „i specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine.“ Obrazloženje: u stavku 1 ovog članka navodi da je to tijelo „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi“ , a medicinska-biokemija i laboratorijska medicina koristi u radu medicinske proizvode. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
654 Sonja Podolar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
655 Ivona Brkić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
656 Amalija Bunjevac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. U potpunosti se slažem s komentarom HKMB-s. "Predlažemo stavak 2. alineju 1. ovog članka dopuniti na način da glasi: „– radiološku, specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku“ Obrazloženje: Opće i specijalne bolnice spadaju u specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu te iz tog razloga predlažemo da se specificira kako se radi o specijalističkom laboratoriju. Za obavljanje specijalističkih pretraga prema potrebama bolnica potrebno je da laboratorij bude specijalistički jer za razliku od općeg medicinsko-biokemijskog laboratorija, specijalistički laboratorij ima drugačije zahtjeve po pitanju kadra, prostora i opreme prema Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16)." Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
657 Ivona Brkić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. Stavak 1) „magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ predlaže se ispraviti u „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko–biokemijskim laboratorijima“. Pojašnjenje: NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica, Baza reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
658 Sonja Podolar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. Slažem se sa prijedlogom i komentarom Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora nedvosmisleno i jasno definirati što je obuhvaćeno zdravstvenom zaštitom nas svim razinama. Laboratorijska dijagnostika na primarnoj razini provodi se u medicinsko-biokemijskim laboratorijima. Druge laboratorijske djelatnosti spadaju u druge razine zdravstvene zaštite. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
659 Jelena Buben NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. Stavak 1) „magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ predlaže se ispraviti u „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko–biokemijskim laboratorijima“. Pojašnjenje: NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica, Baza reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
660 Mario Đurić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Apsolutno podržavam primjedbe na nacrt prijedloga zakona o zdravstvenoj zaštiti koje je uputila Ana Soldo, mag. pharm. Hrvatska ljekarnička komora i Hrvatsko farmaceutsko društvo. Mario Đurić, mag.pharm. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
661 Anita Šimić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 37. Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
662 Ljubomir Flajšman NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 58. „Ugovorom sa zavodom za javno zdravstvo jedinice područne (regionalne) samouprave/Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo za provođenje programa unapređenja zdravlja, prevencije i ranog otkrivanja bolesti" - upravo ovakvim načinom se može povećati obuhvat populacije za provođenje nacionalnih programa jer PZZ/naročito obiteljski liječnik imaju najbliskiji kontakt sa pacijentima i treba ovu aktivnost podijeliti između PZZ-a i HZJZ-a. Takva djelatnost bi se najlakše izvela u grupnim praksama jer bi tada jedan od liječnika mogao izdvojiti određeno vrijeme upravo za tu djelatnost. HZJZ bi dio fin sredstava preusmjerio prema ordinaciji na temelju obuhvaćenosti populacije za određeni vremenski period. Ovaj članak zakona je dobrodošao. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
663 Emanuela Ivković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Kao specijalizantica obiteljske medinice pozdravljam mogućnost izbora odlaska iz Doma zdravlja i osnivanje privatne prakse što je dobar temelj jačanja primarne zdravstvene zaštite. Osvrt na: - čl. 51. st 2., čl. 268. st. 2., čl. 271. st. 2. i čl. 275. st. 3 – propisati pravilnike koji će jasno definirati kriterije, način i uvjete donošenja odluka i suglasnosti upravnih vijeća domova zdravlja o dodjeli zakupa, odnosno župana/gradonačelnika o mijenjanju prostora te u vezi čl. 63. st.1. o pravu prijenosa prava na obavljanja zdravstvene djelatnosti. - članak 31. st. 2. iza mentalnog zdravlja dodati 'palijativnoj skrbi', u st. 4. definirati kriterije kadrovskih standarda, njihovo financiranje, zapošljavanje u zdravstvenim ustanovama ili u privatnoj praksi.. - čl.57. st. 1., st.4. - definirati koje se djelatnosti mogu udružiti i jasne kriterije standarda, definirati što je to grupna praksa - članak 103. st.1. dodati i ugovorne ordinacije - članak 162. st.1, st.3. - treba definirati kriterije natprosječnih rezultata i temeljem čega su ti kriteriji doneseni Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
664 Jelena Buben NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. U potpunosti se slažem s komentarima i prijedlozima Hrvatske komore medicinskih biokemičara Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
665 Amalija Bunjevac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. Slažem se s komentarom HKMB-a. "Predlažemo da se stavak 3. ovog članka dopuni na način da glasi: „Poliklinika mora obavljati djelatnost najmanje u dvije ordinacije različitih ili istih specijalističkih ili užih specijalističkih djelatnosti, odnosno u jednoj ordinaciji specijalističke, odnosno uže specijalističke djelatnosti i specijalističkom laboratoriju.“ HKMB predlaže da se članak 112. dopuni na način da se iza stavka 4. doda stavak 5. koji glasi: „Ako poliklinika ima medicinsko-biokemijski laboratorij mora zapošljavati u radnom odnosu na neodređeno vrijeme najmanje jednog doktora medicine i jednog magistra medicinske biokemije specijalista“ Obrazloženje: Poliklinika spada u specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu te iz tog razloga predlažemo da se specificira kako se radi o specijalističkom laboratoriju. Za obavljanje specijalističkih pretraga prema potrebama specijalističkih ordinacija koje podržava, laboratorij mora biti specijalistički. U stručnom nadzoru HKMB se pokazala kao najčešća nesukladnost da poliklinike nemaju zaposlene u stalnom radnom odnosu i punom radnom vremenu magistra medicinske biokemije specijalista." Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
666 Anita Šimić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 34. Podržavam stav Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore za uvrštavanjem ljekarničke skrbi u opis bolničke djelatnosti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
667 Berislav Bulat NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69. Pozdravljam konačnu evoluciju zakupa/koncesije u ordinaciju, no potrebno je uvažiti komentare struke (posebice onih kojih se to neposredno tiče - trenutnih koncesionara) o poboljšanjima definicije ovog entiteta. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
668 Anita Šimić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
669 Berislav Bulat NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. Pozdravljam konačnu evoluciju zakupa/koncesije u ordinaciju, no potrebno je uvažiti komentare struke (posebice onih kojih se to neposredno tiče - trenutnih koncesionara) o poboljšanjima definicije ovog entiteta. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
670 Amalija Bunjevac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. Slažem se s komentarom HKMB-a. "Predlažemo u stavku 2. ovog članka u vezi s člankom 30. ovog Zakona izmijeniti na način da glasi: „„Dom zdravlja pruža zdravstvenu zaštitu obavljanjem djelatnosti obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, dentalne tehnike, zdravstvene zaštite žena, zdravstvene zaštite predškolske djece, medicine rada/medicine rada i sporta, logopedije, medicinske biokemije i laboratorijske medicine, radiološke dijagnostike, sanitetskog prijevoza, ljekarničke djelatnosti, fizikalne terapije, patronažne zdravstvene zaštite, zdravstvene njege te palijativne skrbi, kao i obavljanjem specijalističko-konzilijarne djelatnosti.“ Obrazloženje: Naime, na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju stoga nema opravdanja da se koristi pojam „laboratorijske dijagnostike“ već da se koristi ispravan naziv djelatnosti - medicinsko-biokemijska djelatnost. Nadalje, na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju. U Odluci o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18) na razini primarne zdravstvene zaštite razvidno je iz članka 89. primjerice, kako se djelatnost laboratorijske dijagnostike zapravo odnosi isključivo na djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Odluka navodi i poimence standard postupka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konziljarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost i trebaju tzv. crvenu uputnicu. Iz tog je razloga neopravdano na primarnoj razini zdravstvene zaštite koristiti pojam laboratorijske dijagnostike kada se faktički jedino obavlja djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Zakon mora jasno i nedvosmisleno definirati opsege i djelatnosti razina zdravstvene zaštite kako bi se onemogućilo njegovo pogrešno tumačenje, a tako i neodgovarajuća primjena te otvaranje sivih zona za dodatno opterećenje sustava." Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
671 Romina Paliska Banišić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192. Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
672 Sonja Podolar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. U potpunosti podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
673 Amalija Bunjevac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. U stavku 2) članka 96. predlaže se dodati i „specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Pojašnjenje: U stavku 1 ovog članka navodi da je to tijelo „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi“, a medicinska-biokemijska djelatnost u svom svakodnevnom radu itekako koristi medicinske proizvode Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
674 Ana Miotić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
675 Anita Šimić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. Podržavam prijedloge Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
676 Ana Miotić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
677 Ana Miotić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
678 Berislav Bulat NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 156. Podupirem ideju članka unatoč kritikama o nelegalnosti i potrebi povećanja opsega rada liječnika u javnom sektoru koje smatram promašenima s obzirom da: liječnici u javnom sektoru već rade nelegalno prevelik opseg posla (MILIJUNI PREKOVREMENIH SATI!!) i vjerujem da će se, u slučaju ukidanja ovih odredbi, puno lakše odlučiti za rad SAMO U PRIVATNOM sektoru pogotovo oni kvalitetniji koji se ne moraju plašiti da neće uspjeti na tržištu - a kako će tek onda . izgledati javna zdravstvena služba? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
679 Amalija Bunjevac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. Podržavam komentare HKMB-a i HLJK-a. Predlažemo dopuniti članak 63. stavak 3. alineja 3. na način da se iza riječi Zavoda doda: „i nadležne Komore“ Obrazloženje: Nadležne Komore imaju ažurirane podatke o svojim članovima te vrlo lako mogu provjeriti zadovoljava li zdravstveni radnik na kojega se prenosi pravo potrebne stručne kriterije i je li doista proveo najmanje godinu dana u radnom odnosu kod zdravstvenog radnika koji prenosi pravo na obavljanje zdravstvene djelatnosti prema stavku 3. ovog članka s obzirom da su članovi Komore obvezni prijaviti promjene radnog mjesta. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
680 Ana Miotić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
681 Ljubica Farkaš NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Prijedlozi za izmjene: Članak 30 točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Članak 43, Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. Članak 46. točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1.Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2.Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 48. točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Članak 49. Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Članak 54, Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112, Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Članak 113, Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ Članak 114, Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Članak 120, Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Članak 155, Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168, Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH Članak 167. točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Članak 168. točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013). Članak 236. točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
682 Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet u Zagrebu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Klinički psiholozi i drugi navedeni stručnjaci koji u radu u zdravstvenoj ustanovi obnašaju poslove otkrivanja poremećaja i bolesti i njihova liječenja provode zdravstvenu djelatnost pa je shodno tome logično svrstati ih u zdravstvene radnike sa svim obvezama, dužnostima i pravima da pri pružanju usluga zdravstvene zaštite postupaju prema pravilima zdravstvene struke. Kompetencije kliničkih psihologa koje se stječu poslijediplomskim specijalističkim studijem i drugim oblicima usavršavanja u potpunosti omogućuju samostalno provođenje zahtjevnih diferencijalno-dijagnostičkih, te savjetodavnih postupaka kao i kompleksnih psiholoških tretmana s različitim populacijama: djecom, odraslima, obiteljima, te oboljelima od različitih psihičkih i tjelesnih bolesti. Stoga podržavamo ovaj prijedlog jer prati suvremene trendove prepoznavanja struka koje pružaju zdravstvene usluge u modernim zdravstvenim sustavima. prof.dr.sc. Nataša Jokić-Begić Poslijediplomski specijalistički studij kliničke psihologije Odsjek za psihologiju, Sveučilište u Zagrebu Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
683 Anita Šimić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. Podržavam prijedloge Darka Takača, Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
684 Tomislav Tabak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Smatram da je nacrt prijedloga Zakon dobra osnova za stvaranje boljeg i učinkovitijeg zdravstvenog sustava. Pišem s pozicije pacijenta i nedopustivim smatram da me predstavlja netko tko iznosi neutemeljene , paušalne i krive informacije, s ciljem zbunjivanja javnosti i kontaminiranja odnosa pacijent liječnik, neutemeljeno i sustavno blati liječničku struku, i pri tom dobija toliki medijski prostor! O kakvoj tajkunizaciji primarne zdravstvene zaštite se priča! Kao pacijent zainteresiran sam za učinkovit, uređen i siguran zdravstveni sustav. U ovom trenutku nedostaje 40 posto liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a taj nedostatak nije nastao preko noći. Dosadašnja zdravstvena administracija i lokalna samouprava su imali uvid u dobnu i obrazovnu strukturu liječnika primarne zdravstvene zaštite i imali su obavezu pomladiti sustav i učiniti ga održivim. Ali nisu! Bilo je jednostavnije pokriti problem palijativnim mjerama, kratkotrajnim rješenjem produžiti rad umirovljeniku zaposliti na ugovor bolničkog doktora koji je u mirovini, i nekako progurati svoj mandat. Gdje je tu pacijent i njegovo pravo na kvalitetnu skrb? Ovaj i ovakav dosadašnji sustav je generirao probleme, i ako se ne desi hrabar iskorak iz kolotečine, prijeti urušavanje sustava. Ovaj zakon bi mogao , uz određene nadopune , dati dodatni entuzijazam liječnicima primarne zdravstvene zaštite da dijapazon usluga koje pružaju svojim pacijenata prošire. ( Holter RR-a, Holter EKG-a, spirometrija, TENS, inhalator, UZV, akupunktura, .. ) To je moguće postići rasterećenjem od administrativnih poslova- zaposliti administratora, i u okviru skupne prakse dodatnu sestru , također zaposliti mladog liječnika i educirati ga, te tako osigurati kontinuitet skrbi u ambulanti. Važno je da kompetencije koje stekne jedan specijalist obiteljske medicine, mogne primijeniti u svojoj ambulanti u punom opsegu, u službi bolje zdravstvene zaštite svojih pacijenata, a što uz nadopune , ovaj zakon omogućuje. Pa predlažem da propisi u ovom zakonu koji reguliraju otvaranje privatne prakse, najam prostora, preseljenje iz jednog prostora u drugi, prijenos prakse sa jednog liječnika na drugog, visinu najma prostora, budu u domeni Ministarstva zdravstva, koje će Pravilnikom to regulirati na način da liječnici primarne zdravstvene zaštite mogu dugoročno ulagati u svoj profesionalni rast i u svoju praksu, a ne da ostanu u ingerenciji upravnog vijeća doma zdravlja, župana, gradonačelnika,.. te da ih se rastereti administrativnih poslova, na dobrobit njihovih pacijenata. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
685 Ana Grubelić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Slažem se sa svim primjedbama Hrvatske ljekarničke komore. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
686 Amalija Bunjevac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. Slažem se s komentarom HKMB, Ines Vukasović i Gordane Juričić. Stavak 1) „magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ predlaže se ispraviti u „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko–biokemijskim laboratorijima“. Pojašnjenje: NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica, Baza reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
687 Ana Miotić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
688 Anita Šimić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. Podržavam prijedloge Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
689 Petar Šušnjara NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti se slažem s prijedlozima i komentarima: - HKZR - Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) - HULM_Hrvatske udruge laboratorijske medicine - HUCIT_Hrvatske udruge citotehnologa - HUS -MLD_Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike - Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
690 Ana Miotić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
691 Marko Tanjić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko- laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. 2 Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 112. Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija Članak 113. Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike Članak 114. Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike Članak 120. Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
692 Patricia Vidas NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Članak 112. Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija Članak 113. Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike Članak 114. Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike Članak 120. Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
693 Domagoj Marijančević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Suglasan sam s komentarima Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. Prateći dinamičnu medijsku kampanju zadnjih nekoliko mjeseci ostaje nam otvoreno puno pitanja, od kojih ću samo neka istaknuti; Budući da magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike naglašavaju kako su kvalificirani i kompetentni za sve grane laboratorijske medicine, Zašto istim žarom ne agitiraju na mjesta specijalista kliničke mikrobiologije, specijalista transfuzijske medicine, specijalista patologije i citologije, kao što to čine u odnosu prema specijalistima medicinske biokemije i laboratorijske medicine?, Zašto se medijska kampanja odvija u vrijeme izrade Zakona o zdravstvenoj zaštiti?, itd. Nadam se da će zdrav razum, stručnost i objektivnost nadvladati medijski senzacionalizam. Odgovorna Ministarstva pokazat će u kojem smjeru želimo razvijati laboratorijsku medicinu i njezin doprinos skrbi o bolesnicima. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
694 Rinea Barbir NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Podržavam sve komentare i prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu, Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske kao i komentare Lorene Honović, Mirjane Mariane Kardum Paro, Ljiljane Mayer, Višnje Jureše i ostalih uvaženih kolegica i kolega medicinskih biokemičara Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
695 Amalija Bunjevac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 47. U potpunosti se slažem s komentarom Lorene Honović:   "Članak 47. Stavak 1) točka 1) navod „ima odgovarajuće obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a za specijalističke ordinacije i odgovarajuću specijalizaciju“ svakako se predlaže definirati što su to danas odgovarajuća obrazovanja zdravstvenog usmjerenja. Pojašnjenje: trenutno u RH imamo hiperprodukciju stručnjaka obrazovanih u području zdravstvenog usmjerenja visokih razina (izvanredni studiji ili bolje rečeno vikend tečajevi) koja do sada nisu postojala, a koja su stvorena bez prethodnog mišljenja Komora nositelja određenih djelatnosti i koja traže mjesto unutar zdravstvenog sustava i čine nered u području koje je bilo uređeno. " Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
696 Hrvatska udruga bolničkih liječnika NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI HUBOL O NACRTU PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI ▪ u članku 4. poglavlja o Zdravstvenoj zaštiti predlažemo dodati kako zdravstvena zaštita, uz navedeno, obuhvaća i “PALIJATIVNU SKRB” (Obrazloženje: palijativna skrb kao takva ne može pripasti liječenju, pa pripada zdravstvenoj zaštiti) ▪ u članku 9., kao dio plana zdravstvene zaštite predlažemo da se navedu i “OSNOVE ORGANIZIRANJA TRAUMA SUSTAVA ZBRINJAVANJA OZLJEĐENIKA U REPUBLICI HRVATSKOJ” (Obrazloženje: Potrebno je stvoriti osnovu za osnivanje nacionalnog registra traume te trauma centara gdje će će se propisno utemeljeno organizirati zbrinjavanje ozljeđenika radi smanjenja smrtnosti i nastanka invaliditeta) ▪ u članku 10. stavak 1., uz navod kako RH iz državnog proračuna osigurava uvjete za edukaciju, predlažemo dodati “I STRUČNO USAVRŠAVANJE” zdravstvnih djelatnika. ▪ (Obrazloženje: Potrebno je stvoriti osnovu za financiranje specijalističkog usavršavanja iz državnog proračuna) ▪ u stavku 3. i 4. članka 10. i stavku 3. članka 11. pojam “gradovi” zamijenili bismo pojmom “JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE” (Obrazloženje: U svrhu postizanja ujednačenog izričaja) ▪ HUBOLov komentar na stavak 8. članka 11.: UKOLIKO SE IZRAZ TIM/TIMOVI HITNE MEDICINSKE SLUŽBE ODNOSI NA TIMOVE ŽUPANIJSKIH ZAVODA ZA HMP ILI USTANOVE ZA HMP GRADA ZAGREBA TAD ĆE BITI, VJERUJEMO, DOVEDENA U PITANJE DOSTUPNOST HMP DRUGIM GRAĐANIMA ▪ U članku 17. (poglavlje o Načelima zdravstvene zaštite) osiguranju cjelovitog pristupa primarne zdravstvene zaštite, uz navedeno, predlažemo dodati i “PALIJATIVNOM SKRBI” (Obrazloženje: Potrebno je istaknuti palijativnu skrb jer nedostaje u popisu djelatnosti objedinjenih mjera) ▪ U članku 28., stavak 1. (poglavlje o Zdravstvenoj djelatnosti) predlažemo izostaviti termin “javna služba” ▪ (Obrazloženje: 9 % liječnika koji pružaju zdravstvenu zaštitu građanima RH rade u svojstvu privatnika te su vjerojatno greškom izuzeti ovakvim prijedlogom odredbe) ▪ U stavku 2. članka 36. (poglavlje Razine zdravstvene djelatnosti) predlažemo dodati i “DJELATNOST TELEMEDICINE” (Obrazloženje: Djelatnost na razini državnih zdravstvenih zavoda je i djelatnost telemedicine, a koja je ovdje greškom izostavljena) ▪ HUBOLova prijedba na stavak 1. članka 49. (poglavlje Ordinacija): NEJASNO JE ODNOSE LI SE ODREDBE PRIJEDLOGA ZAKONA NA OSOBE OSPOSOBLJENJE STRUKOVNIM OBRAZOVANJEM ZA POSLOVE MED.SESTRE OPĆE NJEGE/MED.TEHNIČARA ILI NA PRVOSTUPNICE/MAGISTRE SESTRINSTVA/DR.SESTRINSTVA ILI NA SVE NAVEDENE. ▪ U stavku 4. članka 50. predlažemo dodati: “UKOLIKO UNUTAR 30 DANA MINISTARSTVO NE RIJEŠI PREDMET SMATRAT ĆE SE RIJEŠENIM U KORIST PODNOSITELJA ZAHTJEVA” ▪ U članku 95. (poglavlje Etičko povjerenstvo) predlažemo dodati “ETIČKIH” i deontoloških načela… (Obrazloženje: Etičko povjerenstvo treba pratiti primjenu i etičkih načela) ▪ HUBOLova primjedba na tekst stavaka 2. članka 155. (poglavlje Zdravstveni radnici): LOGOPEDI, MED.TEHNOLOZI ...FONETIČARI I NUTRICIONISTI NE MOGU BITI ZDRAVSTVENI RADNICI JER NISU OBRAZOVANI NA UČILIŠTIMA I ŠKOLAMA ZDRAVSTVENOG USMJERENJA POTREBNO JE PREPOZNATI IH KAO ZDRAVSTVENE SURADNIKE I OSIGURATI IM PRAVA KOJA UŽIVAJU ZDRAVSTVENI RADNICI TEMELJEM OVOG ZAKONA. ▪ HUBOLova primjedba na tekst stavaka 1. članka 162. (poglavlje Zdravstveni radnici): S OBZIROM NA NEDOSTATAK VREMENSKO KADROVSKIH NORMATIVA TE NEUJEDNAČENOST EVIDENCIJE RADA NEMOGUĆE JE BEZ STANDARDIZIRANJA POSTUPAKA PROVODITI PRAVEDNO I POTREBNO NAGRAĐIVANJE IZNADPROSJEČNIH REZULTATA POJEDINACA. ▪ U stavcima 1. i 2. članka 177., radi ujednačenosti izraza, predlažemo specificirati radi li se o “DIJELU” ili “CIJELOM” stručnom ispitu, ili pak “STRUČNOM DIJELU STRUČNOG ISPITA”. ▪ HUBOLov komentar na tekst stavka 1. članka 185.: ZAKON O REGULIRANIM PROFESIJAMA I PRIZNAVANJU INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA (PISK) POZNAJE NADLEŽNO TIJELO KAO RJEŠAVATELJA U SVIM ČLANCIMA KOJIMA SE UREĐUJE PREDMETNA TEMATIKA. NAIME, TEMELJEM VAŽEĆEG ZAKONA PRIZNAVANJE STAŽA PROVEDENOG U INOZEMSTVU, SPECIJALISTIČKOG USAVRŠAVANJA PROVEDENOG U INOZEMSTVU, KAO I PROVEDBU STRUČNIH ISPITA ZA LIJEČNIKE KANDIDATE U PISKU OBAVLJA MINISTARSTVO, A POSTUPKE PRIZNAVANJA INOZEMNE OBRAZOVNE KVALIFIKACIJE OBAVLJAJU NADLEŽNE KOMORE U ZDRAVSTVU. OVIM PRIJEDLOGOM ZAKONA PONOVNO SU PREDMETNI POSTUPCI PODIJELJENIH NADLEŽNOSTI MINISTARSTVA I KOMORA. PODIJELOM NADLEŽNOSTI IZMEĐU MINISTARSTVA I KOMORE PRODULJUJU SE POSTUPCI I SMANJUJE U KONAČNICI IZGLEDNOST POVEĆANJA BROJA LIJEČNIKA U DOLASKU IZ EGP I TREĆIH ZEMALJA. SMATRAMO KAKO BI OBJEDINJAVANJE POSTUPAKA U JEDNOM RJEŠAVATELJU ZNATNO UBRZALO POSTUPAK I POVEĆALO IZGLEDE KANDIDATA ZA BRZ NASTUP I RAD U ZDRAVSTVENOM OKVIRU RH. ▪ HUBOLov komentar na tekst stavka 2. članka 185.: ▪ IZ OVOG JASNO PROIZLAZI DISKRIMINACIJA KANDIDATA KOJI U SLUČAJU ŽALBE NA RJEŠENJE HLK IZJAVLJUJU ŽALBU MINISTARSTVU U ODNOSU NA ONE KANDIDATE KOJI U SLUČAJU ŽALBE NA RJEŠENJE MINISTARSTVA NE MOGU ULOŽITI ŽALBU, NEGO POKREĆU UPRAVNI SPOR. ▪ Iz stavka 1. članka 190. predlažemo ukloniti: “… naknadu u iznosu jedne proračunske osnovice za obračun naknada i drugih primanja u Republici Hrvatskoj po mjesecu neodrađene ugovorene obveze rada nakon završene specijalizacije, u roku od godine dana od dana sklapanja ugovora o radu sa specijalistom.” (Obrazloženje: Neosnovanost i neopravdanost uvođenja osnovice za obračun naknada u ovim predmetima.) ▪ HUBOLov osvrt na problem privatizacije: Zakon nudi svima slobodu odlaska u privatnike, a jasno je zašto se počinje s primarnom zdravstvenom zaštitom - jer na taj način država predaje brigu o funkcioniranju tog dijela sustava u ruke privatnih liječnika. To svugdje funkcionira pa će, na ovaj ili onaj način funkcionirati i kod nas. Uostalom, liječnici PZZ se moraju pobrinuti tko će im preuzeti ordinacije. ▪ HUBOLov osvrt na problem specijalističkog usavršavanja doktora medicine: Ostaje nam činjenica da se pravilnik o specijalizaciji integrirao u Zakon, taj dio nije ni loš u odnosu na prethodne, ali je daleko od onoga što želimo da specijalizacije budu - centralizirane prema planu potreba Ministarstva, a da ljudi budu na slobodnom tržištu, bez ugovora i mjenica kod javnog bilježnika. Uostalom, tržišna konkurencija najbolje iskristalizira kvalitetu. Ako županije žele bolnice za svoje stanovništvo neka odrade posao ponude. U krajnjoj liniji ne mogu svi raditi na KBC-ima, pa neka KBC-i izaberu najbolje djelatnike, a na tržištu će ostati oni koji će morati raditi i negdje drugdje. ▪ HUBOLov osvrt na institut rada za drugog poslodavca i prekovremene sate: Ono što bismo voljeli za bolničke liječnike u javnom sustavu, a da bude u ovom Zakonu, je mogućnost rada u više ustanova u zakonskim okvirima radnog vremena. To je i sada moguće, ali nije uređeno, pa liječnici rade mjesečno i po 100 sati u drugim ustanovama. To se ne evidentira u COP-u i država nadoknađuje nedostatak liječnika. To je dio zakona koji govori o radu za drugog poslodavca, koji je ponovo nedefiniran, s imaginarnim kriterijima ugovora s ustanovom drugog poslodavca i ostavljen ravnateljima na osobnu odluku. ▪ HUBOLov osvrt na “nagrađivanje” i stažiranje: Gdje postoji nagrađivanje, postoji i kažnjavanje. Ponovo bez kriterija, bez normativa i ikakve strukture. Ministar će donijeti Pravilnik o tome, ali nije defininirano pod kojim uvjetima. Liječnici bez staža su način na koji država pokušava uštedjeti vrijeme i kompenzirati nedostatak liječnika te kolege, bez ikakvog iskustva, gurnuti odmah u specijalizacije Zaključak: Općeniti komentar na Zakon je da opet nije na tragu prave reforme, niti uređenja sustava. Ponovo nemamo javne kriterije, normative i uvjete kako se nešto može, a kako ne može ostvariti, a propisano je zakonom. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
697 Lara Burazin NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije!!! Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Članak 112. Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija Članak 113. Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike Članak 114. Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike Članak 120. Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
698 Marko Magaš NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Slažem se u potpunosti sa svim prijedlozima i komentarima Hrvatske ljekarničke komore. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
699 Ana Miotić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
700 Anita Šimić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 11. Podržavam prijedloge Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
701 Amalija Bunjevac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. Slažem se uporabom nazivlja medicinsko biokemijski laboratorij u točki (3) jer nedvosmisleno ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite radi. Obrazloženje: Zakon o medicinskoj biokemijskoj djelatnosti NN 121/2003, Pravilnikom o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti NN 61/2011, Pravilnik o vrstama pretraga koje obavljaju medicinsko biokemijski laboratoriji NN 197/2003, Odluka o osnovama o sklapanju ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja NN 56/2017. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
702 Amalija Bunjevac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. Slažem se s komentarom HKMB-a. Stavak 3. ovog članka potrebno je izmijeniti na način da glasi: „Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu specijalističku laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost.“ Obrazloženje: S obzirom da se radi o specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti smatramo da je uputno definirati kako se radi o specijalističkoj laboratorijskoj i drugoj dijagnostičkoj djelatnosti jer u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti u svim dijagnostičkim djelatnostima rade specijalisti odgovarajuće grane medicine. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
703 Suzana Benković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore da se djelatnost kliničke farmacije definira kao dio specijalističko-konzilijarne djelatnosti. Klinička farmacija potpuno je neiskorištena grana farmacije u sadašnjem zdravstvenom sustavu, a specijalisti kliničke farmacije mogu uvelike doprinijeti racionalnoj farmakoterapiji na svim razinama zdravstvene zaštite. Slažem se sa komentarom Darka Takača, Mateje Klarić i Martine Prusac. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
704 dragica matejčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Podržavam u potpunpsti prijedloge HLJK vezano uz članke 51,268 i 271. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
705 Ante Perica NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Prijedlozi za izmjene: Članak 30 točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Članak 43, Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. Članak 46. - točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2. Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko- laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 48. - točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Članak 49. - Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Članak 54, Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. - točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. - točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske- biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112, Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Članak 113, Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ Članak 114, Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Članak 120, Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. - točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Članak 155, Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168, Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko- laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. - točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... - točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH Članak 167. - točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Članak 168. - točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013). Članak 236. - točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi MOŽEMO KOMENTIRATI I ČLANKE NA DNU LISTE: Uz članke 46-69: Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko- biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske- biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Uz članke 120-127: Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Uz članke 155-192: Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko- laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
706 Martina Tanjić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike.. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
707 Ana Miotić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
708 Ana Dojder NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, u potpunosti se slažem s obrazloženjima, prijedlozima i komentarima Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske, kao i brojnih kolega. Pridružujem se i podržavam izmjene i nadopune koje su predložili. Također, bitno je za podsjetiti kako su od siječnja 2018. Specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine uvršteni u EFLM Registar (Europski Registar Specijalista Laboratorijske Medicine) te time usklađeni s EU-kolegama. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
709 Amalija Bunjevac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. Podržavam komentare i prijedloge HKMB-a, Daria Mandića, Leide Tandare, Tare Rolić, Marka Risa i Ines Vukasović. U stavku 1) uz sve navode predlaže se dodati i „izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ koja se može navesti između opskrbe lijekovima i sanitetskog prijevoza. U stavku 2) riječi „ laboratorijska djelatnost“ zamijeniti s „medicinska biokemija i laboratorijska medicina“ U istom članku Sanitarno inženjerstvo nije sastavni dio PZZ već dio Zavoda za javno zdravstvo pa se predlaže brisanje „sanitarnog inženjerstva“. Pojašnjenje: Laboratoriji medicinske biokemije i laboratorijske medicine su jedini dijagnostički laboratoriji u PZZ. (NN 76/2014, NN 56/2017). Zakon mora jasno i nedvosmisleno definirati opsege i djelatnosti razina zdravstvene zaštite kako bi se onemogućilo njegovo pogrešno tumačenje, a tako i neodgovarajuća primjena te otvaranje sivih zona za dodatno opterećenje sustava. Već je iz niza postova u ovoj raspravi razvidno kako uporaba riječi laboratorijska dijagnostika dovodi brojne sudionike u zabludu jer pod laboratorijsku dijagnostiku primarne zdravstvene zaštite navode i niz dijagnostičkih laboratorija koji ovdje ne pripadaju. Mišljenja sam da dentalni laboratorij nije dijagnostički, a mikrobiologija je specijalističko konzilijarna djelatnost. U prilog navodima: NN 56/2017 Odluka o osnovama o sklapanju ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja čl 17, jasno je navedeno tko gdje radi, a mikrobiološki laboratorij ili bilo koji drugi nije naveden. U Odlukama o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja na razini PZZ navodi se standardi postupaka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. SVI OSTALI dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u SEKUNDARNU zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konzilijarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost. Prijedlog je sukladan i jedinom, zakonski definiranom nazivu zanimanja, nositelju: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Marko Ris 03.05.2018 14:56 13 20 Podržavam komentare i prijedloge HKMB-a, Daria Mandića, Leide Tandare i Tare Rolić Stavku 1. ovog članka dopuniti na način da se iza alineje 22: - opskrbu lijekovima, medicinskim proizvodima i magistralnim/galenskim pripravcima“ doda alineja: „- izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ U stavku 2. ovog članka alineju 22. je potrebno izmijeniti na način da glasi: - medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Medicinsko-biokemijski laboratoriji su jedini dijagnostički laboratoriji u PZZ. (NN 76/2014, NN 56/2017). Zakon mora jasno i nedvosmisleno definirati opsege i djelatnosti razina zdravstvene zaštite kako bi se onemogućilo njegovo pogrešno tumačenje, a tako i neodgovarajuća primjena te otvaranje sivih zona za dodatno opterećenje sustava. Već je iz niza postova u ovoj raspravi razvidno kako uporaba riječi laboratorijska dijagnostika dovodi brojne sudionike u zabludu jer pod laboratorijsku dijagnostiku primarne zdravstvene zaštite navode i niz dijagnostičkih laboratorija koji ovdje ne pripadaju. Mišljenja sam da dentalni laboratorij nije dijagnostički, a mikrobiologija je specijalističko konzilijarna djelatnost. U prilog navodima: NN 56/2017 Odluka o osnovama o sklapanju ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja čl 17, jasno je navedeno tko gdje radi, a mikrobiološki laboratorij ili bilo koji drugi nije naveden. U Odlukama o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja na razini PZZ navodi se standardi postupaka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konzilijarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost. Prijedlog je sukladan i jedinom, zakonski definiranom nazivu zanimanja, nositelju: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
710 Berislav Bulat NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268. St. 2.: Uvjete pod kojima UV donosi ovu odluku potrebno je definirati pravilnikom Ministarstva kako bi se izbjeglo široko tumačenje i proizvoljno odlučivanje svake pojedine ustanove o npr. novoj cijeni zakupa prema tržišnim vrijednostima (o čemu je već bilo najava, dok cijene zdravstvenih usluga ostaju daleko ispod tržišnih) pošto se tako otvara put blokiranju namjere zakona, a to je omogućavanje nesmetanog nastavka obavljanja djelatnosti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
711 Berislav Bulat NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 195. S obzirom da je raspored lokacija i provođenja posebnog dežurstva u domeni JPS, a njegovo obavljanje u domeni Zavoda, događa se u praksi da su uvjeti rada u takvim dežurstvima ekstremno različiti u pojedinim krajevima RH. Naime, budući da je ovako podijeljena odgovornost za organizaciju između lokalnih (JPS) i državnih (Zavod) čimbenika, najčešće se "sklepa" nekakav prostor u kojem, često bez osnovnih sredstava za rad, u provincijskim mjestima gdje nema nikakvih uvjeta za standardan (a kamoli kvalitetan!) rad liječnika (nepostojanje osnovne dijagnostike, a često nema u blizini ni dežurne ljekarne, o bolnici da ne govorimo!) cijena rada (koju kao jedinstvenu za RH određuje Zavod!) ni približno ne pokriva troškove rada. Da zaključim, jedna od mogućnosti osiguravanja koliko-toliko pravednijeg načina ugovaranja bilo bi propisivanje uvjeta ugovaranja pravilnikom Ministarstva i svakako ostavljanjem na izbor zainteresiranim stranama hoće li se posebno dežurstvo zbilja ugovarati ili ne - iako je to i prema trenutno važaćem zakonu obaveza, ima krajeva RH gdje ono nikad nije zaživjelo (većinom zbog nedovoljnog broja zdravstvenih djelatnika već i za redovni rad!) Posebno dežurstvo ne smije biti nametnuto kao obaveza, već se radi o nadstandardu. Uvrštavanjem istoga u prijedlog Zakona ne smatram da je nametnuta obaveza pošto st. 4. određuje da se isto uređuje ugovorom na što, pak, nitko ne može biti prisiljen. Ipak, nije zgorega zato početak 1. stavka promijeniti da glasi "Posebno dežurstvo, kao oblik zdravstvene zaštite iznad standarda," Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
712 Hrvatsko logopedsko društvo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Sukladno otvorenoj raspravi vezanoj uz prijedlog Zakona o zdravstvenoj zaštiti ( u daljnjem tekstu : Prijedlog zakona), dajemo sljedeće prijedloge uz obrazloženje istih. 1. PRIMJEDBE VEZANE UZ ČLANAK 35. Kako magistri logopedije već sada pružaju usluge terapije i dijagnostike u području otorinolaringologije, neurologije, fizijatrije, maksilofacijalne kirurgije, interne medicine,psihijatrije, pedijatrije, gerontologije, a od travnja 2015.godine i kroz samostalnu šifru logopedske djelatnosti (2230000) i u tercijarnoj zdravstvenoj zaštiti i to u klinikama i u kliničkim bolnicama i u kliničkim bolničkim centrima predlažemo u članku 35. stavku (3) dodati: „ i logopedska djelatnost.“ tako da glasi : „ (3) Na tercijarnoj razini može se obavljati djelatnost palijativne skrbi i logopedska djelatnost.“ 2. PRIMJEDBE VEZANE UZ ČLANAK 46. U članku 30. stavku (2) prijedloga Zakona navedeno je da se Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža kroz djelatnosti, između ostalih i logopedije. Budući da članak 46. u stavku (1) navodi da zdravstveni radnik na primarnoj razini obavlja zdravstvenu djelatnost kroz ordinacije pod uvjetima koje propisuje ovaj Zakon predlažemo da se u stavku (2 ) doda riječ: „ logopedije“ prije specijalističko-konzilijarne djelatnosti kako bi se djelatnost logopedije mogla obavljati u ordinaciji. Potrebno je jasno definirati mogu li magistri logopedije obavljati djelatnost logopedije u privatnoj praksi pod uvjetima propisanim prijedlogom zakona, člankom 155. stavkom (2) koji propisuje se da se logopedi smatraju zdravstvenim radnicima. Znači li to da logopedi ispunjavaju uvjete iz članka 46, stavak 1 za obavljanje privatne prakse. Mi predlažemo izmjenu u članku 46. tako da glasi: „(2) U ordinaciji se može obavljati zdravstvena djelatnost obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, zdravstvene zaštite predškolske djece, zdravstvene zaštite žena, medicine rada/medicine rada i sporta, logopedije te specijalističko-konzilijarna djelatnost. „ 3. PRIMJEDBE VEZANE UZ ČLANAK 47. Sukladno EU direktivi 2013/55 koja naglašava potrebu prilagođavanja jezičnih kompetencija specifično za svaku profesiju, a posebno za logopediju, minimalna razina poznavanja jezika za nesmetano obavljanje logopedske djelatnosti je razina C2. Dodati stavak (3) tako da glasi: „Državljani država članica Europske unije moraju poznavati hrvatski jezik na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s pacijentom, a iznimno za djelatnost logopedije minimalno razinu stupnja C2 (samostalni korisnik), osim ako je jezik dodiplomske izobrazbe bio hrvatski ili ako je srednjoškolsko obrazovanje završeno na hrvatskom jeziku.“ 4. PRIMJEDBE VEZANE UZ ČLANAK 48. Budući da je propisano da se djelatnost logopedije obavlja na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini predlažemo da se u stavku (1 ) doda iza medicinsko-biokemijskim laboratorijima, „a magistri logopedije obavljaju privatnu praksu u logopedskim kabinetima/ordinacijama.“ Tako da glasi: „Doktor medicine i doktor dentalne medicine obavljaju privatnu praksu u ordinacijama, magistri farmacije u ljekarnama, magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima, a magistri logopedije obavljaju privatnu praksu u logopedskim kabinetima/ordinacijama.“ 5. PRIMJEDBE VEZANE UZ ČLANAK 155. Magistri logopedije koji rade u sustavu zdravstva određeni su kao zdravstveni radnici i u Republici Hrvatskoj (Nacionalna klasifikacija zanimanja – NKZ-10 (NN 147/10): logopedi su klasificirani u okviru vrste 22 (Zdravstveni stručnjaci/zdravstvene stručnjakinje), podvrsta 226, skupina 2266) što je u skladu s dokumentima Svjetske zdravstvene organizacije (World Health Organisation, 2010. Classifyng health workers. Geneva) i preporukom EU (COMMISSION RECOMMENDATION of 29 October 2009 on the use of the International Standard Classification of Occupations (ISCO-08) (Text with EEA relevance) (2009/824/EC) Magistri logopedije su Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (NN 82/13) definirani kao zdravstveni radnici. Temeljem Zakona o zdravstvenoj zaštiti, tijekom protekle dvije godine Ministarstvo zdravlja je uskladilo i podzakonske akte i to: Pravilnik o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/13) u čl. 3 jasno navode i logopeda; Pravilnik o mjerilima za primanje zdravstvenih radnika na pripravnički staž (NN 124/13) u čl. 9 se navodi logoped; Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama (NN9/14) logopedi su izdvojena kategorija 5e. Magistar logopedije je stručnjak koji završetkom diplomskog sveučilišnog studija logopedije (3+2) stječe sve potrebne kompetencije za pružanje usluga dijagnostike i terapije i jedini je stručnjak u sustavu zdravstva koji ima stručne kompetencije za postavljanje dijagnoza iz područja poremećaja govorno-jezične komunikacije navedenih u MKB-u i samostalno provođenje svih dijagnostičkih i terapijskih postupaka kod poremećaja neverbalne i verbalne komunikacije, jezika, glasa, govora, gutanja i oštećenja sluha pacijenata svih dobnih skupina. Stoga predlažemo da se uvrsti tekst iz važećeg Zakona o zdravstvenoj zaštiti »Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, dentalnom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu, studijskom smjeru logopedije te drugom visokom učilištu zdravstvenog usmjerenja, kao i u srednjim školama zdravstvenog usmjerenja ili u srednjim školama koje imaju odobrenje za provođenje obrazovnog programa zdravstvenog usmjerenja.«. Tako da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, dentalnom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu, studijskom smjeru logopedije te drugom visokom učilištu zdravstvenog usmjerenja, kao i u srednjim školama zdravstvenog usmjerenja ili u srednjim školama koje imaju odobrenje za provođenje obrazovnog programa zdravstvenog usmjerenja. Zdravstvenim radnicima smatraju se i medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari, fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja. Zdravstveni radnici osposobljavaju se školovanjem u punoj nastavnoj satnici teorijske i praktične nastave, kojom se postižu ishodi učenja i stječu kompetencije.“ 6. PRIMJEDBE VEZANE UZ ČLANAK 168. Kako bi magistri logopedije uz mentora usavršili dobivene kompetencije za provođenje logopedske djelatnosti koja uključuje dijagnostiku, terapiju i savjetovanje i osposobili se za samostalan rad predlažemo dodatak u stavku (2) ovog članka, a to bi bilo u skladu s važećim Pravilnikom o mjerilima za primanje zdravstvenih radnika na pripravnički staž (NN 124/13). Tako da glasi: (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, nakon završenog obrazovanja pripravnički staž obvezni su obaviti: magistri logopedije, primalja-asistentica, fizioterapeutski tehničar, prvostupnik fizioterapije, maser-kupeljar, zdravstveno-laboratorijski tehničar, prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike, sanitarni inženjeri, prvostupnik radne terapije, prvostupnik radiološke tehnologije, dentalni tehničar, dentalni asistent i farmaceutski tehničar. 7. PRIMJEDBE VEZANE UZ ČLANAK 169. Smatramo da magistri logopedije koji imaju dvije i više godina radnog staža u logopedskoj djelatnosti u zdravstvu ne podliježu obvezi obavljanja pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita. U članku 169. predlažemo dodati stavak (3) Tako da glasi: „Iznimno od stavka 1. ovog članka magistri logopedije koji imaju dvije i više godina radnog staža u logopedskoj djelatnosti u zdravstvu ne podliježu obvezi obavljanja pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita.“ Vjerujemo da će se predložene promjene razmotriti i uvažiti i da će time biti omogućen nastavak razvoja logopedije u okrilju zdravstvenog sustava i nastavak pozitivnih promjena koje posljednjih godina usklađuju hrvatsku sa svjetskom i europskom praksom, a sve na dobrobit pacijenata i podizanja kvalitete života djece i odraslih osoba s komunikacijskim, govorno-jezičnim i glasovnim poremećajima te poremećajima gutanja odnosno problematikom čija je pojavnost u svijetu pa tako i u Republici Hrvatskoj u porastu. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
713 HRVATSKA UDRUGA MEDICINSKIH SESTARA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Članak 31. Potrebno je ovim zakonom definirati kadrovske standarde za određivanje timova na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti. Članak 35. Stavak 1. Potrebno je navesti da se nastava može obavljati na primarnoj i sekundarnoj razini zdravstvene djelatnosti te na razini zdravstvenih zavoda. Članak 85. Smatramo potrebnim ostaviti u novom Zakonu kao što stoji u članku 59. starog Zakona da ravnatelj uz zamjenika mora imati i pomoćnike (za sestrinstvo, kvalitetu...). Članak 269. i 271. U slučaju prestanka rada privatne ordinacije ili nemogućnosti nastavka rada u privatnoj ordinaciji, medicinska sestra mora imati mogućnost povratka u sustav Doma zdravlja bez obzira je li Dom zdravlja bio njezin prethodni poslodavac. Hrvatska udruga medicinskih sestara izražava zabrinutost zbog u Zakonu nejasno definirane uloge medicinskih sestara srednje stručne spreme, prvostupnica sestrinstva te visoko obrazovanih medicinskih sestara. Također, nije jasno definiran status medicinske sestare u privatnoj praksi, te zašto odlaskom u privatnu praksu i medicinska sestra ne može steći poslovni udio u privatnoj praksi, na način na koji to stječe liječnik. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
714 Ana Miotić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
715 Berislav Bulat NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 190. Brisati točku na kraju stavka 3 i dodati: "odnosno ne zasnuje radni odnos u ordinaciji u smislu Članka 46. ovoga zakona koja je u mreži javne zdravstvene službe tj. ima ugovor o provođenju zdravstvene zaštite sa Zavodom." Obrazloženje: u slučaju specijalizacije za područje rada u PZZ, specijalist može skrbiti za istu populaciju ne samo kao djelatnik ustanove, nego i putem ordinacije u smislu ovoga prijedloga zakona te na taj način također "vraća svoj dug specijalizacije" društvu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
716 Hrvatsko logopedsko društvo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 169. Smatramo da magistri logopedije koji imaju dvije i više godina radnog staža u logopedskoj djelatnosti u zdravstvu ne podliježu obvezi obavljanja pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita. U članku 169. predlažemo dodati stavak (3) Tako da glasi: „Iznimno od stavka 1. ovog članka magistri logopedije koji imaju dvije i više godina radnog staža u logopedskoj djelatnosti u zdravstvu ne podliježu obvezi obavljanja pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita.“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
717 Amalija Bunjevac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti se slažem sa stavovima, komentarima i prijedlozima Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. Podržavam komentare upućene od: - Lorene Honović - Ljiljane Mayer - Višnje Jureša - Jasne Obuljen - Ines Vukasović Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
718 Donatella Čagljević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Podržavam sve komentare i prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu, Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske kao i komentare Lorene Honović, Mirjane Mariane Kardum Paro, Ljiljane Mayer, Višnje Jureše i ostalih uvaženih kolegica i kolega medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
719 Hrvatsko logopedsko društvo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. Kako bi magistri logopedije uz mentora usavršili dobivene kompetencije za provođenje logopedske djelatnosti koja uključuje dijagnostiku, terapiju i savjetovanje i osposobili se za samostalan rad predlažemo dodatak u stavku (2) ovog članka, a to bi bilo u skladu s važećim Pravilnikom o mjerilima za primanje zdravstvenih radnika na pripravnički staž (NN 124/13). Tako da glasi: (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, nakon završenog obrazovanja pripravnički staž obvezni su obaviti: magistri logopedije, primalja-asistentica, fizioterapeutski tehničar, prvostupnik fizioterapije, maser-kupeljar, zdravstveno-laboratorijski tehničar, prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike, sanitarni inženjeri, prvostupnik radne terapije, prvostupnik radiološke tehnologije, dentalni tehničar, dentalni asistent i farmaceutski tehničar. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
720 Martina Tanjić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko- laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. 2 Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da