Izvješće o provedenom savjetovanju - Obrazac prethodne procjene za Zakon o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 karmela sotošek OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE Bez obzira što smo pozvani na komentare koji se odnose na usklađivanje Prekršajnog zakona s ciljevima reforme pravosudnog sustava, koristim priliku predlaganja izmjena Prekršajnog zakona u odnosu na nadležnost organa uprave za izdavanje obveznog prekršajnog naloga. Posebno pri tome predlažem da se isključi mogućnost izdavanje obveznog prekršajnog naloga za prekršaje iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama kada je uzrokovana prometna nesreća. Naime, svakodnevno obavljaljući posao sutkinje Prekršajnog suda u Varaždinu svjedočim tomu da sudionici prometnih nesreća odgovaraju za prekršaje koje možda nisu počinili, jer se njihova odgovornost može utvrditi samo u propisanom postupku pred sudom i za to je najčešće potrebno vještačenje. Oni koji izjavljuju prigovore protiv izdanih prekršajnih naloga u postupku pred sudom često se oslobađaju od odgovornosti, ali osobe koje su neuke ili prigovore ne izjavljuju iz koje kakvih razloga koji su možda i opravdani, plaćaju kazne za djela koja nisu počinili. S obzirom na predloženu reformu, odnosno na spajanje prekršajnih i općinskih sudova, predlaže se veća uloga općinskih državnih odvjetnika u pokretanju prekršajnih postupaka, a u cilju kvalitete optužnih akata i s time u svezi samih postupaka. Karmela Sotošek Nije prihvaćen Što se tiče izdavanja obveznog prekršajnog naloga od strane policije, Prekršajni zakon propisuje pravni lijek protiv takvih naloga koji omogućuje vođenje prekršajnog postupka pred sudom. Eventualna daljnja regulacija te materije nije predmet ovog Nacrta prijedloga izmjena i dopuna Prekršajnog zakona
2 PREKRŠAJNI SUD U VARAŽDINU OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE PREKRŠAJNI SUD U VARAŽDINU 27.04.2018 14:08 uredi 0 0 Predlažem izmjenu članak 14. Prekršajnog zakona kojim se propisuje zastara izvršenja prekršajnopravnih sankcija tako da se produži rok za izvršenje izrečenih prekršajnopravnih sankcija. Propisano je da se izrečene prekršajnopravne sankcije ne mogu izvršiti kad od pravomoćnosti odluke protekne tri godine. Rok od tri godine koji teče od pravomoćnosti odluke je prekratak, jer se prema članku 151. stavak 2. Prekršajnog zakona presude i rješenja izvršavaju nakon što su postala pravomoćna i izvršna pa se sa izvršenjem izrečenih sankcija može započeti tek kad odluka postane i izvršna, a od pravomoćnosti do izvršnosti odluke često protekne dosta vremena. Tako na primjer, u slučaju kad se podnese žalba protiv I. stupanjske presude, odluka je postaje pravomoćna danom donošenje II. stupanjske presude, a izvršna je kad se uruči okrivljeniku i kad protekne rok za dobrovoljno izvršenje izrečene sankcije. Kako se II. stupanjske presude prvo dostavljaju sudu I. stupnja, koji ih potom uručuje strankama, što može potrajati i duže vrijeme, a rok za plaćanje novčane kazne može biti od osam dana do šest mjeseci, u pravilu je 30 dana, takve se odluke u velikom broju slučaja započinju izvršavati kad prođe i nekoliko mjeseci od pravomoćnosti. Prema članku 152. st. 4. novčana kazna se izvršava tako što sud podnosi prijedlog za ovrhu tijelu nadležnom za ovrhu-FINA-i te se ista nakon toga pokušava naplatiti na taj način dvije godine. Tak nakon što protekne dvije godine i FINA obavijesti sud da novčana kazna nije naplaćena, novčane kazne veće od 2000,00 kuna se prema stavku 6. tog članka mogu zamijeniti radom za opće dobro na slobodi ili kaznom zatvora, dok se za novčane kazne manje od 2.000,00 kuna može pokrenutu ovrha na drugoj imovini osuđenika preko Porezne uprave. Iz navedenog proizlazi da za izvršenje novčanih kazni koji se nisu naplatile putem FINA-e u ovršnom postupku drugim propisanim načinima preostaje vrlo malo vremena, često i manje od pola godine, što nije dovoljno za provođenje tih postupaka s obzirom na to da se protiv rješenja o zamjeni novčane kazne radom za opće dobro i zatvorom mogu podnositi žalbe, a ovrha na drugoj imovini je složen i dugotrajan postupak. 1 Nije prihvaćen Komentari, primjedbe i prijedlozi u vezi (produženja) roka za izvršenje prekršajnopravnih sankcija ukazuju na moguće ili stvarne primjere koji su već razmatrani kod reguliranja te materije i jasno su propisana postupanja i odgovarajući rokovi u Prekršajnom zakonu. Eventualna daljnja regulacija te materije nije predmet ovog Nacrta prijedloga izmjena i dopuna Prekršajnog zakona.
3 Žana Vlainić OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE Žana Vlainić, mag.iur. 1.Nastavno za komentar od 24. travnja 2018. godine, imamo saznanja da nakon ukidanja prekršajnih sudova i njihovog spajanja sa općinskim sudovima, u odnosu na prekršajne predmete neće ostati uspješno implementiran sustav JCMS - Jedinstveni sustav upravljanja predmetima na prekršajnim sudovima za koji su naši europski partneri izdvojili pozamašan iznos novčanih sredstava. Dakako da ostaje nejasno zbog čega bi se sada uspješno implementiran i skup sustav zamijenio znatno lošijim (e-spis). Ukratko o podacima koje ne treba posebno komentirati: „CARDS 2004 „Unapređenje upravljanja sudom i sudskim predmetima na Visokom prekršajnom sudu i odabranim prekršajnim sudovima“ CARDS 2004 „Improving Court and Case Management at the High Misdemeanour Court and Selected Misdemeanour Courts“ Ukupna vrijednost projekta: 2 444 000 EUR Broj ugovora: 2 Twinning: 1 000 000 EUR Nabava opreme: 1 444 000 EUR Cilj projekta: podrška i jačanje sustava upravljanja predmetima na Visokom prekršajnom sudu i odabranim prekršajnim sudovima te informatička obuka i usavršavanje sudaca.“ Ovaj sustav (JCMS - Joint Case Management System) sada je potpuno i uspješno implementiran na svim prekršajnim sudovima, te od 01. srpnja 2015.g. predstavlja jedinstveni sustav upravljanja predmetima na svim prekršajnim sudovima i Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske. Navedeni sustav ima funkcionalnost automatske nasumične dodjele predmeta sucima u rad, ali ima i funkcionalnost elektroničkog preuzimanja podnesaka od ovlaštenih tužitelja. Tako je nedavno uspješno okončan i pilot projekt e-podnesak, pri čemu policijske postaje diljem Republike Hrvatske prekršajnim sudovima pismena dostavljaju digitalno, a bilo je u planu da se sustav e-podnesak proširi i sa ostalim ovlaštenim tužiteljima. 2.Isto tako, nije prihvatljivo da policija donosi obavezne prekršajne naloge u predmetima iz područja prometa koji se odnose na prometne nesreće s materijalnom štetom ili tjelesnom povredom, jer se za takva kažnjiva djela treba osigurati viši stupanj sudske zaštite, te bi izmjenama Prekršajnog zakona za teže prekršaje iz područja prometa ( kao naprijed opisane- sa nastupom štetne posljedice), valjalo propisati da se postupak pokreće isključivo podnošenjem optužnog prijedloga. 3.Suci prekršajnih sudova nemaju pristup podacima iz porezne uprave, te se stoga bez odgode prekršajnim sudovima mora omogućiti pristup podacima o imovini okrivljenika. Ovo stoga što sudac prilikom ispitivanja okrivljenika mora raspolagati sa vjerodostojnim podatkom o nepokretnoj i pokretnoj imovini, kao i pravima s kojima raspolaže okrivljenik, sve zbog nužne individualizacije kazne. Naime, sudac u prekršajnom sustavu nema vremena vršiti posebne provjere na okolnost izjave okrivljenika o imovnom stanju ( u svakom predmetu bi trebao imati potvrdu o imovnom stanju), tako da okrivljenici mogu iznijeti i u praksi iznose posve nevjerodostojne ( neistinite ) podatke o svom imovnom stanju, a u ovom sustavu izriču se uglavnom novčane kazne, imajući u vidu i sve okolnosti iz čl. 36. Prekršajnog zakona. 4. Suci prekršajnih sudova nemaju pristup podacima iz kaznene evidencije pri Ministarstvu pravosuđa RH. Sukladno postojećem Pravilniku o kaznenoj evidenciji („NN“, 25/00, 42/03 i 92/04 i 34/17- dop.), suci prekršajnih sudova nemaju izravan pristup podacima iz kaznene evidencije ( dok kazneni suci imaju uvid i u prekršajnu i u kaznenu evidenciju), što se također mora omogućiti bez odgode. Pri ispitivanju okrivljenika sud je u mogućnosti provjeriti vjerodostojnost izjave okrivljenika o ranijoj prekršajnoj osuđivanosti, ali ne i o kaznenoj. Dakle, pri odmjeravanju sankcije, a poglavito za žurne predmete u dežurstvu iz područja primjene Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ( „NN“, 70/17 ), sud mora raspolagati i sa podacima iz kaznene evidencije, sukladno odredbi čl. 36. Prekršajnog zakona („NN“ 107/07, 39/13, 157/13 110/15 i 70/17). 5. Prekršajnim zakonom propisan je rok zastare za prisilnu naplatu troška postupka u trajanju od 5 godina od pravomoćnosti odluke, a za novčanu kaznu 3 godine od pravomoćnosti sudske odluke. Ostaje nejasno čime se zakonodavac rukovodio pri propisivanju različite duljine zastarnih rokova, jer je logično i od sudaca izvršenja prihvaćeno stajalište da je dakako potrebito sve naplatiti, ali poglavito novčanu kaznu, jer se njenom naplatom i ostvaruje svrha osude. Nažalost, porezna tijela prisilne naplate pljenidbom pokretne imovine i prodajom iste nisu efikasna, o čemu suci izvršenja imaju neposredna saznanja na dnevnoj osnovi. Dakle, samo za neplaćene kazne u iznosu višem od 2.000,00 kuna sudac izvršenja može uz pristanak okrivljenika odrediti istom rad za opće dobro na slobodi ili pak supletornu kaznu zatvora. Propisani postupak izvršenja za neplaćene novčane kazne do 2.000,00 kuna je u cijelosti neefikasan i sudovi se u postupku prisilne naplate zbog tako zakonodavno uređenog sustava suočavaju sa velikim brojem zastara izvršenja. Naime, odluke do 2.000,00 kune neplaćene novčane kazne uz Nalog se na 2 ( dvije ) godine dostavljaju Financijskoj agenciji radi prisilne naplate na računima ovršenika - osuđenika, a ukoliko na Financijskoj agenciji nije izvršena prisilna naplata ( što je često zbog nedostatka sredstava na računima ovršeinka), sud izvršenja dužan je predmet dostaviti poreznom tijelu i zatražiti ovrhu na drugoj imovini osuđenika. Međutim, praksa je pokazala slijedeće – porezno tijelo od svih radnji koje su mu po Općem poreznom zakonu („NN“, 115/16) stoje na raspolaganju radi prisilne naplate na drugoj imovini osuđenika, ne provodi niti jednu radnju, već ovršeniku jedino dostavlja Opomenu za plaćanje, koju osuđenik ne plati. Na taj način ogroman broj predmeta dočeka na Poreznoj upravi nastup zastare izvršenja, a sud onda zaprima dopis poreznog tijela koje za zatraženu prisilnu naplatu navodi, osim toga da nije uspjela ( a nije ni pokrenuta, op.a.), da im izvršenje troška nije ekonomično zbog iznosa npr. od 100,00 do 300,00 kuna. Posebno naglašavamo da je ovo pravilo, a ne izuzetak, odnosno porezna tijela, iako im je od suda naloženo, uopće ne provode prisilnu naplatu nad drugom imovinom osuđenika, a stekli smo dobar uvid u takvu praksu jer svim poreznim upravama u RH ( s obzirom na prebivalište osuđenika ), dostavljamo predmete za prisilnu naplatu novčane kazne do 2.000,00 kuna i troška postupka. Postavlja se pitanje kakva je svrha prekršajnog sudovanja ukoliko je propisani sustav izvršenja novčanih kazni do 2.000,00 kuna i troškova postupka u praksi u cijelosti neefikasan, kraj činjenice da se najveći broj predmeta – novčanih kazni izriče u tom rasponu. Stoga je prijedlog da se i za novčane kazne od 500,00 kuna pa nadalje omogući osuđenicima, pod uvjetima propisanim izmjenom Prekršajnog zakona, izvršenje neplaćene novčane kazne radom za opće dobro, jer je efikasan postupak izvršenja ključan za ovaj sustav. 6.Uspješan rad i dobra kaznena politika prekršajnih sudova dokazano dovodi do značajnog preventivnog učinka, odnosno sprječava nastavno počinjenje težih kažnjivih djela, a važno je naglasiti da više od 4000 pozitivnih propisa u Republici Hrvatskoj sadrže odredbe o prekršajima, te je stoga potrebno usmjeriti zakonodavnu aktivnost u dva pravca i to: ustrojavanje Državnog inspektorata RH, kojem središnjem inspekcijskom tijelu treba značajno proširiti nadležnost u svojstvu ovlaštenog tužitelja ( umjesto sadašnjih „rascjepkanih“ inspekcija pri ministarstvima), a drugi važan zadatak predstavljao bi evaluaciju velikog broja propisa ( oko 4000 ), odnosno stručno pristupanje vrednovanju učinka i svrhovitosti svakog od navedenih propisa, kao i činjenicu neusklađenosti dijela tih propisa sa temeljnim Prekršajnim zakonom. Bivše administracije su puno obećavale, ali ništa nisu napravile po tom pitanju (npr - hitrorez), uz napomenu da je veći broj propisa koji su u primjeni loše nomotehničke kvalitete, spram propisa iz većine država članica EU, s tim da se navedeni problemi odnose na prenormiranost ili podnormiranost propisa, što ostavlja prostor nejednakim ( često proturječnim) tumačenjima istog propisa. 7. Svakako je potrebno u odnosu na rad sudaca prekršajnih sudova donijeti nova Okvirna mjerila za rad sudaca prekršajnih sudova, jer su bitno i izrazito izmijenjene okolnosti u sustavu prekršajnog sudovanja. Nema odgovora
4 Žana Vlainić OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE Sutkinja Prekršajnog suda u Gospiću, Žana Vlainić, mag.iur. Čemu služe skupi pilot projekti? Tijekom 2005. godine naši su europski partneri odobrili su i isplatili značajna financijska sredstva u okviru projekta CARDS 2002 – Podrška reformi hrvatskog pravosuđa, u suradnji s finskim twinning partnerom za provedbu pilot projekta spajanja općinskih i prekršajnih sudova smještenih u istom prostoru. Pilot projekt je s provedbom započeo u svibnju 2006. godine u kojem se pratila učinkovitost ovakvog načina smanjivanja broja sudova te su detektirani svi potencijalni problemi tijekom procesa. U njemu je sudjelovalo osam općinskih i osam prekršajnih sudova (Benkovac, Buzet, Čakovec,Ilok, Makarska, Otočac, Pakrac i Pregrada), međusobno spojenih u općinske sudove šire nadležnosti. Što se utvrdilo analizom po okončanju ovog pilot projekta? Sve je objavljeno na web stranici MPRH. Po okončanju ovog pilot projekta utvrđeno je da se nije realizirao niti jedan cilj spajanja i to: 1. nije došlo do ravnomjerne raspodjele predmeta na sve suce, 2. nije došlo do bržeg rješavanja zaostataka 3. nije došlo do veće mogućnosti specijalizacije sudaca 4. nije došlo do bolja organizacija rada sudova u vrijeme dežurstava, godišnjih odmora i bolovanja Ako takav pilot projekt nije u niti jednom zadanom cilju polučio uspjeh, kako objasniti našim europskim partnerima da neuspješni pilot projekt sada ide uživo – spominje se rok do 01. rujna 2018. godine. O novcu europskih partnera – koji je i naš javni novac - ukratko za provedeni pilot projekt, koji nije polučio niti jedan zadani cilj : CARDS 2002 „Potpora efikasnijem, korisnijem i modernijem radu i djelovanju hrvatskih sudova“ - CARDS 2002 „Support to a more efficient, effective and modern operation and functioning of the Croatian Court System“ Ukupna vrijednost projekta: 3 533 000 EUR Broj ugovora: 2 Twinning: 1 000 000 EUR Nabava opreme: 2 533 000 EUR Cilj projekta: poboljšanje učinkovitosti rada hrvatskih sudova. Niti jedan cilj ukidanjem prekršajnih sudova i spajanjem sa općinskim sudovima nije postignut, ali ta činjenica objavljena na stranici Ministarstva pravosuđa RH nema nikakvog utjecaja na odluku MPRH o spajanju. Ne znam kako bi prednje navedeno objasnili našim europskim partnerima i kako bi objasnili ono najvažnije: suce koje obnašaju sudačku dužnost ( u prekršajnom sustavu na prvostupanjskim sudovima u RH dužnost obnašaju 331 prekršajna suca - diplomiranih pravnici sa položenim pravosudnim ispitom) i te žene i muškarce koji su nositelji sudbene vlasti ( treća vlast), nitko nije anketirao, niti pitao o ovoj temi, iako je sustav prekršajnih sudova u RH najefikasniji sustav, kako i po statističkim podacima, tako i u percepciji građana o tom sustavu. Žalosno je što na stranicama Državnog sudbenog vijeća RH ovih dana možemo pročitati slijedeće: "Na 117. sjednici Državnog sudbenog vijeća, održanoj 19. travnja 2018., donesene su slijedeće odluke: - Diana Frajman, sutkinja Prekršajnog suda u Rijeci, razrješava se sudačke dužnosti s 30. lipnja 2018., na vlastiti zahtjev, - Mirela Ivančić Kajin, sutkinja Prekršajnog suda u Rijeci, razrješava se sudačke dužnosti s 30. lipnja 2018., na vlastiti zahtjev, - Biljana Grubić, sutkinja Prekršajnog suda u Rijeci, razrješava se sudačke dužnosti s 30. lipnja 2018., na vlastiti zahtjev, - Ankica Kirinčić, sutkinja Prekršajnog suda u Rijeci, razrješava se sudačke dužnosti s 31. srpnja 2018., na vlastiti zahtjev." Najzanimljiviji dio je što će svi prekršajni sudovi u RH biti ukinuti, osim Prekršajnog suda u Zagrebu i Visokog prekršajnog suda RH. Dakle, ovakvo rješenje je posve neprihvatljivo, ali nas dovodi do sarkastičnog zaključka da će jednoga dana sjedište svih hrvatskih sudova biti u Zagrebu, a pokoja stalna služba na području važnijih županija. Nije prihvaćen Materija na koju se odnose izneseni komentari, primjedbe i prijedlozi (JCMS – jedinstveni sustav upravljanja predmetima na prekršajnim sudovima, pristup podacima iz Porezne uprave i kaznene evidencije, što nije materija regulirana Prekršajnim zakonom, ustrojavanje Državnog inspektorata, nova Okvirna mjerila za rad sudaca) nisu predmet ovog Nacrta prijedloga izmjena i dopuna Prekršajnog zakona. Nacrt prijedloga je dio reforme pravosudnog sustava u kojoj se spajaju općinski i prekršajni sudovi na način da prekršajni sudovi kao posebna vrsta sudova više neće postojati. Stoga je obuhvat ovog Nacrta prijedloga ograničen na prilagodbu teksta Prekršajnog zakona koja će omogućiti funkcionalno spajanje općinskih i prekršajnih sudova i nesmetanu primjenu Prekršajnog zakona u takvim uvjetima.
5 Dominko Srok OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE Nevezano uz inicijalni motiv za izmjenama i dopunama Zakona, ovdje se predlaže izmjena u dijelu Zakona koji se odnosi na način dostave pisane obavijesti iz članka 109.a zbog otklanjanja poteškoća njegove primjene u praksi. Naime, za razliku od ostalih dopisa, za pisanu obavijest iz članka 109.a propisan je poseban način dostave (?) kojim je predviđeno da se njen primitak smatra valjanim ukoliko je ona vlastoručno potpisana od strane počinitelja (čl. 109.a st. 2.). Zbog brojnih situacija koje opstruktivno djeluju na postupak i negativnih učinaka koje navedena odredba prouzrokuje u praksi, predlaže se da se način njene dostave izjednači s načinima dostave ostalih dopisa kako je to već propisano u Glavi dvadesetprvoj (XXI.) - DOSTAVA ODLUKA, PODNESAKA I DOPISA TE RAZGLEDANJE SPISA – čl. 145-150. Zakona i to na način da se u članku 109.a stavci 2. i 3. brišu. Nije prihvaćen Prekršajni zakon u pravilima o dostavi ne propisuje poseban način ili vrstu dostave pisane obavijesti iz članka 109.a, a stavak 3. istog članka upućuje na primjenu članka 148. stavka 4. dakle na slučaj dostave na mjestu počinjenja prekršaja.
6 Damir Horvatić OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE U analizi postojećeg stanja prikazane su samo brojke neriješenih predmeta prekršajnih sudova. Postoji li statistika koliko traju predmeti od otvaranja do pravomoćnosti, na oba suda? Jesu li kompetencije i iskustva sudaca u oba suda podjednaki u smislu ujednačenog rješavanja predmeta? Postoji li mogućnost da se "mješanje" takvih predmeta u istoj sudnici zapravo pogorša efikasnost u rješavanju prekršajnih predmeta i da se prikazana statistika tih postupaka preokrene i postane lošija? Nije prihvaćen Analiza postojećeg stanja obuhvaća sve relevantne pokazatelje od kojih su istaknuti podaci o kretanju broja neriješenih predmeta kao najvažniji pokazatelj opterećenosti prekršajnih sudova. Promatrajući ostale indikatore, svi prekršajni sudovi skupno i svaki pojedinačno imaju zadovoljavajuću stopu ažurnosti rješavanja predmeta, a indikator vremena rješavanja predmeta pokazuje da se vrijeme potrebno za rješavanje predmeta kontinuirano (od 2013.) skraćuje, a najkraće vrijeme trajanja predmeta zabilježeno je na kraju 2017. godine, što ujedno znači da se trend skraćenja vremena nastavlja.
7 PREKRŠAJNI SUD U VARAŽDINU OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE , Zakon o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona Predlažem izmjenu članak 14. Prekršajnog zakona kojim se propisuje zastara izvršenja prekršajnopravnih sankcija tako da se produži rok za izvršenje izrečenih prekršajnopravnih sankcija. Propisano je da se izrečene prekršajnopravne sankcije ne mogu izvršiti kad od pravomoćnosti odluke protekne tri godine. Rok od tri godine koji teče od pravomoćnosti odluke je prekratak, jer se prema članku 151. stavak 2. Prekršajnog zakona presude i rješenja izvršavaju nakon što su postala pravomoćna i izvršna pa se sa izvršenjem izrečenih sankcija može započeti tek kad odluka postane i izvršna, a od pravomoćnosti do izvršnosti odluke često protekne dosta vremena. Tako na primjer, u slučaju kad se podnese žalba protiv I. stupanjske presude, odluka je postaje pravomoćna danom donošenje II. stupanjske presude, a izvršna je kad se uruči okrivljeniku i kad protekne rok za dobrovoljno izvršenje izrečene sankcije. Kako se II. stupanjske presude prvo dostavljaju sudu I. stupnja, koji ih potom uručuje strankama, što može potrajati i duže vrijeme, a rok za plaćanje novčane kazne može biti od osam dana do šest mjeseci, u pravilu je 30 dana, takve se odluke u velikom broju slučaja započinju izvršavati kad prođe i nekoliko mjeseci od pravomoćnosti. Prema članku 152. st. 4. novčana kazna se izvršava tako što sud podnosi prijedlog za ovrhu tijelu nadležnom za ovrhu-FINA-i te se ista nakon toga pokušava naplatiti na taj način dvije godine. Tak nakon što protekne dvije godine i FINA obavijesti sud da novčana kazna nije naplaćena, novčane kazne veće od 2000,00 kuna se prema stavku 6. tog članka mogu zamijeniti radom za opće dobro na slobodi ili kaznom zatvora, dok se za novčane kazne manje od 2.000,00 kuna može pokrenutu ovrha na drugoj imovini osuđenika preko Porezne uprave. Iz navedenog proizlazi da za izvršenje novčanih kazni koji se nisu naplatile putem FINA-e u ovršnom postupku drugim propisanim načinima preostaje vrlo malo vremena, često i manje od pola godine, što nije dovoljno za provođenje tih postupaka s obzirom na to da se protiv rješenja o zamjeni novčane kazne radom za opće dobro i zatvorom mogu podnositi žalbe, a ovrha na drugoj imovini je složen i dugotrajan postupak. Prihvaćen Komentari, primjedbe i prijedlozi u vezi (produženja) roka za izvršenje prekršajnopravnih sankcija ukazuju na moguće ili stvarne primjere koji su već razmatrani kod reguliranja te materije i jasno su propisana postupanja i odgovarajući rokovi u Prekršajnom zakonu. Eventualna daljnja regulacija te materije nije predmet ovog Nacrta prijedloga izmjena i dopuna Prekršajnog zakona.