Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Prijedlogu uredbe o metodologijama vještačenja

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom UREDBU O IZMJENAMA I DOPUNAMA  UREDBE O METODOLOGIJAMA VJEŠTAČENJA U članku 62. predlažemo dodati novi stavak 3. koji glasi: „(3) U navedenim primjedbama s uputom vijeću vještaka/viših vještaka za izmjenu nalaza i mišljenja iz stavka 2. ovoga članka mora biti obrazloženo zašto nije prihvaćen nalaz i mišljenje vještaka, odnosno na temelju čega je predložena izmjena.“. „Dosadašnji stavci 3., 4. i 5. postaju stavci 4., 5. i 6.“ Obrazloženje: Predlažemo da se pridoda rečenica kojom će se propisati, ukoliko se ne potvrđuje nalaz i mišljenje vijeća vještaka ili daju primjedbe s uputom vijeću vještaka/viših vještaka za izmjenu nalaza i mišljenja; da u njima mora biti obrazloženo zašto nije prihvaćen nalaz i mišljenje vještaka, s obzirom da je ista obvezujuća ona se mora temeljiti na valjanim razlozima, dokazima. Nije prihvaćen Mišljenja i upute koje se donose u postupku revizije sadrže i potrebna obrazloženja.
2 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom UREDBU O IZMJENAMA I DOPUNAMA  UREDBE O METODOLOGIJAMA VJEŠTAČENJA U članku 13. potrebno je propisati rok za donošenje nalaza i mišljenja vijeća vještaka od dana primitka zahtjeva za vještačenjem pa do dostavljanja nalaza i mišljenja tijelu koje je podnijelo zahtjev za vještačenjem. Obrazloženje: u stavku 3. se spominje rok za donošenje nalaza i mišljenja vještaka pozivom na rok iz stavka 1. u kojem isti nije uopće naveden. Nije prihvaćen U članku 13. stavku 3. važeće Uredbe propisuje se kada počinje teći rok za donošenje nalaza i mišljenja iz stavka 1. ovoga članka. Dakle, formulacija: „iz stavka 1.“ odnosi se na nalaz i mišljenje, a ne na rok. Naime, u stavku 1. pobliže je određeno da se radi o nalazu i mišljenju kojim se utvrđuje postoji li smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti, odnosno neposredna opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti.
3 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom UREDBU O IZMJENAMA I DOPUNAMA  UREDBE O METODOLOGIJAMA VJEŠTAČENJA Predlažemo da se u čl. 21. st. 4. važeće Uredbe na kraju teksta doda: u prostorijama tijela vještačenja ili u domu osobe koja se vještači ako osoba zbog svoga zdravstvenog stanja ili drugih opravdanih razloga ne može pristupiti osobno pregledu u svrhu vještačenja u prostorije tijela vještačenja (drugi razlozi bili bi npr. nepristupačnost prostora u kojima se provodi vještačenje). Obrazloženje: Zbog dostupnosti usluge vještačenja smatramo opravdanim propisati da se propiše i mogućnost pregleda u kući, osobito u slučajevima vještačenja osoba s invaliditetom. Nije prihvaćen Mogućnost pregleda osobe u kućnoj posjeti, odnosno izvan službenih prostorija Zavoda za vještačenje već je predviđena člankom 5. važeće Uredbe.
4 Udruga hrvatskih branitelja liječenih od posttraumatskog stresnog poremećaja Sisačko-moslavačke županije UREDBU O IZMJENAMA I DOPUNAMA  UREDBE O METODOLOGIJAMA VJEŠTAČENJA Potrebno je uvažiti činjenicu da postoji određen broj hrvatskih branitelja kojima se pojavio odgođeni PTSP, ali nakon 2005. godine i svi oni koji u kasnijem periodu imaju dugogodišnja liječenja trebali bi biti izuzeti od statusa "privremeno do 3 godine". Stoga predlažemo da se hrvatski branitelji liječeni od PTSP-a u vremenu preko 5 godina kontinuiranog liječenja i medicinskog praćenja, pod uvjetom da ispunjavaju kumulativno točke b), c) i d) članka 17. Nije prihvaćen Sukladno prijedlogu Ministarstva hrvatskih branitelja, u Listi postotka oštećenja organizma – Listi II izvršena je korekcija točke 238.PTSP, i to na način da je precizirano da se oštećenje organizma s osnove PTSP-a utvrđuje privremeno do 3 godine, a nakon toga trajno samo kada je riječ o PTSP-u srednjeg stupnja, teškog stupnja ili teškog stupnja s komorbiditetom. Druge korekcije u Listi II nisu izvršene, imajući u vidu između ostalog da je planirana evaluacija Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (u roku od dvije godine od njegova stupanja na snagu), te će shodno tome izvršiti i evaluacija u ovom dijelu.
5 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom UREDBU O IZMJENAMA I DOPUNAMA  UREDBE O METODOLOGIJAMA VJEŠTAČENJA, Članak 2. Predlažemo jasnije definiranje čl. 2 st. 10. Prijedloga Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o metodologijama vještačenja Obrazloženje: Smatramo potrebnim pojasniti misli li se u tekstu dodanog stavka na to da iste osobe vještaci u vijeću viših vještaka koje vještače u drugom stupnju po žalbi ne smiju biti članovi vijeća vještaka koje je donijelo nalaz i mišljenje, odnosno obavilo reviziju nalaza i mišljenja u postupku donošenja prvostupanjskog rješenja, ili se misli da sastav vijeća vještaka od sastava vijeća viših vještaka po vrsti specijalnosti odnosno stručnosti mora biti različit. Naime, podrazumijeva se da sastav vijeća prvostupanjskog i drugostupanjskog tijela vještačenja moraju biti različiti u smislu različitih osoba vještaka u svim slučajevima kada po žalbi ne rješava prvostupanjsko tijelo već žalbu upućuje drugostupanjskom tijelu nadležnom za rješavanje po žalbi koje zahtjev za vještačenje upućuje drugostupanjskom tijelu vještačenja, što je sukladno Zakonu o općem upravnom postupka čime se osigurava stvarna dvostupnost. Jednako tako vijeće vještaka koje odlučuje u postupku revizije mora se po sastavu osoba razlikovati od vijeća koje je donijelo nalaz i mišljenje, a koje je predmet te revizije. Prihvaćen Odredba članka 2. Prijedloga uredbe je preformulirana na način da ista sada glasi: „Vještak koji je bio u sastavu vijeća vještaka ili vijeća viših vještaka koje je dalo nalaz i mišljenje odnosno obavilo reviziju nalaza i mišljenja u postupku donošenja prvostupanjskog rješenja u predmetu ostvarivanja prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji ne može biti u sastavu vijeća viših vještaka koji vještače u drugostupanjskom postupku po žalbi.“. Iako se podrazumijeva da sastav vijeća vještaka u prvom i drugom stupnju mora biti različit, navedena odredba ipak je unesena u tekst Prijedloga uredbe, a radi usklađivanja s člankom 184. stavak 3. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (NN, br. 121/17).
6 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom UREDBU O IZMJENAMA I DOPUNAMA  UREDBE O METODOLOGIJAMA VJEŠTAČENJA, Članak 7. Predlažemo članak 7. prijedloga nadopuniti na način da glasi: „Članak 7. U članku 22. iza stavka 4. dodaju se stavak 5. i stavak 6. koji glase: „(5) Tijelo koje je zatražilo vještačenje će dostaviti ovjerenu presliku obrasca „Nalaz i mišljenje o težini i vrsti invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti“ iz stavka 4. ovoga članka na zahtjev drugog tijela nadležnog za priznavanje prava iz područja socijalne skrbi, zdravstvenog i mirovinskog osiguranja iz članka 21. ove Uredbe, ukoliko drugo tijelo ocijeni da je u postupku ostvarivanja prava iz tog područja potrebno provesti vještačenje.“. „(6) Zavod dostavlja »Nalaz i mišljenje o težini i vrsti invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti« na zahtjev osobi koja se vještačila, u jednom primjerku. Obrazloženje: Načelo transparentnosti dovodi do toga da se osobi koja se vještačila mora omogućiti uvid i presliku dokumenata u njihovom predmetu, u protivnom krše se ustavne odredbe čl. 19. st. 2. Ustava Republike Hrvatske, kao i čl. 30. i čl. 84. st. 1. Zakona o općem upravnom postupku, kojim je propisano da stranke i druge osobe koje dokažu pravni interes imaju pravo obavijestiti se o tijeku postupka i razgledati spis predmeta te o svom trošku umnožiti akte iz spisa, osim zapisnika o vijećanju i glasovanju članova kolegijalnih tijela, nacrta rješenja i drugih akata koji su propisima označeni određenim stupnjem tajnosti ili ako je to protivno interesu stranke ili trećih osoba, u protivnom bilo bi povrijeđeno pravo stranke na sudjelovanje u postupku, kako je to propisano odredbom čl. 30. Zakona o općem upravnom postupku. Odredbom članka 30. st. 1. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da se u postupku stranci mora omogućiti izjašnjavanje o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnim za rješavanje upravne stvari. Stavkom 2. istog članka je propisano da se bez prethodnog izjašnjavanja stranke postupak može provesti samo ako se usvaja zahtjev stranke ili ako odluka u postupku nema negativan učinak na pravne interese stranke ili kad je tako propisano zakonom. Stranka nema mogućnosti provjere da li su u obrazloženju rješenja sadržane sve bitne činjenice iz „Nalaza i mišljenja“, odnosno ne može provjeriti koju medicinsku dokumentaciju je tijelo vještačenja uzimalo u obzir prilikom vještačenja. Nadalje, Nalaz i mišljenje ovlaštenih vještaka predstavlja osnovu za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja, jer se na njega oslanja samo rješenje, te u postupku žalbe stranka je onemogućena u svom Ustavnom pravu na sudsku kontrolu zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti (čl. 19. st. 2. Ustava RH) - tj. onemogućeno joj je pobijanje, odnosno kontrola Nalaza i mišljenja ovlaštenog vještaka od strane suda, odnosno neovisnog sudskog medicinskog vještaka. Neovisno (sudsko) medicinsko vještačenje jedino je učinkovito dokazno sredstvo koje tužitelju (stranci u upravnom sporu) stoji na raspolaganju prilikom osporavanja zakonitosti navedene vrste upravnih akata, kada se to osporavanje poziva na pogrešno utvrđenje odlučnih stručno-medicinskih činjenica. Tužitelj u upravnom sporu mora imati mogućnost osporavanja nalaza i mišljenja u potpunosti, kao mogućnost ostvarivanja reformacijske presude. Ukoliko on tu mogućnost nema, ne može se govoriti o jednakosti i procesnoj ravnopravnosti između javnopravnog tijela i stranke u postupku. Nije prihvaćen Zakonom o jedinstvenom tijelu vještačenja (NN, br. 85/14) izričito je propisano da se vještačenje provodi na zahtjev nadležnog tijela koje odlučuje o pravima za ostvarivanje kojih je potreban nalaz i mišljenje tijela vještačenja. Prema tome, nalaz i mišljenje dostavlja se isključivo tijelu koje je nadležno za provedbu upravnog postupka i koje je u okviru tog postupka zatražilo provedbu vještačenja.
7 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom UREDBU O IZMJENAMA I DOPUNAMA  UREDBE O METODOLOGIJAMA VJEŠTAČENJA, Članak 8. Predlažemo u čl. 8. Prijedloga izmjena i dopuna Uredbe o metodologijama vještačenja da se status osobe s invaliditetom primarno utvrđuje na način: Status osobe s invaliditetom ima osoba starija od 15 godina kojoj je u postupku vještačenja utvrđeno barem jedno oštećenje iz Liste I i najmanje stupanj 1 iz Liste težine i vrste invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti (navedeno u čl. 8. st. 2. Prijedloga izmjena i dopuna Uredbe) Obrazloženje: Navedeno predlažemo iz razloga kako bi isto bilo usklađeno s definicijom tko je osoba s invaliditetom sukladno Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom koja je navedena i u čl. 23. st. 1. važeće Uredbe. Također, smatramo da se u Prijedlogu izmjena treba definirati da se iznimno može dati mogućnost priznavanja statusa osobe s invaliditetom samo za one osobe koje su upisane u Registar osoba s invaliditetom (kojeg vodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo) prije stupanja na snagu Uredbe o metodologijama vještačenja iz 2017. godine kada je i definirano priznavanje statusa osobe s invaliditetom. Nije prihvaćen Korekcija odredbe članka 23. važeće Uredbe izvršena je upravo radi usklađivanja s definicijom osobe s invaliditetom sukladno Konvenciji UN-a o pravima osoba s invaliditetom, kao i radi usklađivanja s posebnim propisima koji uređuju vođenje temeljne evidencije o osobama s invaliditetom (Zakon o Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom), stoga nije jasna intencija predlagatelja.
8 Željko Starčević UREDBU O IZMJENAMA I DOPUNAMA  UREDBE O METODOLOGIJAMA VJEŠTAČENJA, Članak 17. Teoretski, postoji mogućnost vještačenja PTSP-a kod branitelja koji se liječi duže od 13 godina u kontinuitetu, pa bi bilo svrhovito (a vjerujem i medicinski opravdano) napraviti distinkciju i odrediti kriterij po kojem bi se dugotrajno liječenima (s kontinuitetom specijalističkog praćenja) invalidnost odmah ocjenjivala sa "stalno", a ne "privremeno do 3 godine". Nije prihvaćen Sukladno prijedlogu Ministarstva hrvatskih branitelja, u Listi postotka oštećenja organizma – Listi II izvršena je korekcija točke 238.PTSP, i to na način da je precizirano da se oštećenje organizma s osnove PTSP-a utvrđuje privremeno do 3 godine, a nakon toga trajno samo kada je riječ o PTSP-u srednjeg stupnja, teškog stupnja ili teškog stupnja s komorbiditetom. Druge korekcije u Listi II nisu izvršene, imajući u vidu između ostalog da je planirana evaluacija Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (u roku od dvije godine od njegova stupanja na snagu), te će shodno tome izvršiti i evaluacija u ovom dijelu.
9 DRAGICA JERKOVIĆ UREDBU O IZMJENAMA I DOPUNAMA  UREDBE O METODOLOGIJAMA VJEŠTAČENJA, Članak 17. Što se tiče članka 17. definitivno nije u redu da se kod osoba kod kojih budu utvrđeni psihički poremećaji pod točkom b), c) i d), da se invaliditet utvrđuje privremeno u trajanju do 3 godine, budući da se sada uglavnom radi o osobama od životne dobi sa 55 godina i više, a s obzirom na smrtnost to nikako ne ide u onom smjeru gdje se stalno pozivate upravo na smrtnost, stoga ti isti nisu u mogućnost ostvariti pravo na mirovinu jer je uvjet trajna invalidnost. Stoga predlažem da se korigira navedeni stavak na način da se osobama kojima se utvrdi navedeno, a koji su stariji od 55 godina odredi trajna invalidnost, jer će u protivnom isti biti diskriminirani u odnosu na branitelje koji su u puno mlađim godinama ostvarili pravo na mirovinu po toj osnovi. Nije prihvaćen Sukladno prijedlogu Ministarstva hrvatskih branitelja, u Listi postotka oštećenja organizma – Listi II izvršena je korekcija točke 238.PTSP, i to na način da je precizirano da se oštećenje organizma s osnove PTSP-a utvrđuje privremeno do 3 godine, a nakon toga trajno samo kada je riječ o PTSP-u srednjeg stupnja, teškog stupnja ili teškog stupnja s komorbiditetom. Druge korekcije u Listi II nisu izvršene, imajući u vidu između ostalog da je planirana evaluacija Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (u roku od dvije godine od njegova stupanja na snagu), te će shodno tome izvršiti i evaluacija u ovom dijelu.