Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga Zakona o otpisu dugova fizičkim osobama

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Pravobranitelj za djecu RH NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OTPISU DUGOVA FIZIČKIM OSOBAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Sukladno ovlasti iz članka 10. Zakona o pravobranitelju za djecu („Narodne novine“ br. 73/17), dostavljamo naše mišljenje na Nacrt prijedloga Zakona o otpisu dugova fizičkim osobama. S obzirom na očiglednu prezaduženosti građana u Hrvatskoj, podržavamo razvijanje sustava koji će dužnicima fizičkim osobama omogućiti otpis dugova i reprogramiranje njihovih obveza. Upućujemo na oprez u propisivanju odredbi koje dovode do stava o olakom oslobađanju od obveza, bez jasnih kriterija, ograničenja i praćenja ponašanja dužnika, pa makar se radilo i o potraživanjima do 10.000,00 kn, na štetu nenamirenih vjerovnika, poreznih obveznika i nejednakom položaju drugih dužnika koji uredno ispunjavaju svoje obveze. Primljeno na znanje Ne sadrži konkretne komentare na odredbe Zakona. Iz provedenih analiza proizlazi kako je u Republici Hrvatskoj veliki broj građana blokiran. Prema podacima FINA-e na dan 31. siječnja 2018. ukupno je blokirano 324.910 građana. Od ukupnog broja blokiranih građana 85% građana blokirano je dulje od 1 godine, a njih 66% dulje od 3 godine. Polazeći od iznosa glavnice duga u blokadi 36% građana odnosno 114.466 građana duguje do 10.000,00 kuna glavnice duga. Iz navedenog proizlazi da bi se omogućavanjem otpisa glavnice duga do 10.000,00 kuna mogao deblokirati veći broj građana. Zbog navedenog iznos od 10.000,00 kuna glavnice uzet je kao iznos za potencijalni otpis duga.
2 Ured pučke pravobraniteljice NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OTPISU DUGOVA FIZIČKIM OSOBAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Sukladno Zakonu o pučkom pravobranitelju (NN 76/12), upućujemo Vam mišljenje na Nacrt prijedloga Zakona o otpisu dugova fizičkim osobama, s Konačnim prijedlogom Zakona (dalje: Prijedlog zakona), koji je u javnom savjetovanju do 28. svibnja 2018. godine. Pučka pravobraniteljica niz godina izvještava o problemima prezaduženih građana te upozorava da značajan broj njih dugotrajno ne uspijeva izaći iz prezaduženosti, što ih gura na marginu društva. Stoga je i u svojem izvješću podnesenom Hrvatskom saboru za 2017. godinu navela da je najugroženijim insolventnim dužnicima, uz dobro postavljene socio-ekonomske kriterije koji upućuju na potrebu solidarnosti te jasno razgraničenje kategorija blokiranih građana, potrebno pomoći usmjerenim i promišljenim mjerama sa socijalnim ciljem i s jasno prethodno procijenjenim sustavnim učincima. U tom smislu upućena je i preporuka Vladi RH da se, na temelju sveobuhvatne analize problema prezaduženosti u RH, donese plan kojim će se definirati provođenje diferenciranih i usmjerenih mjera za olakšavanje položaja prezaduženih građana, stvaranje njihove materijalne sigurnosti te osnaživanje za odgovorno preuzimanje obveza i razvijanje kulture plaćanja. Iz sadržaja Prijedloga zakona proizlazi da bi njegova primjena mogla izazvati dvojbe u tumačenju i provedbi pojedinih odredbi te se stječe dojam da one moguće nisu dovoljno razrađene. Navodi se da se njime osigurava ostvarenje temeljnih socijalnih prava i socijalne sigurnosti te da se izjednačuju, odnosno umanjuju ekstremne socijalne razlike što je, međutim, dovedeno u pitanje s obzirom da kod propisivanja uvjeta za ostvarivanje prava na otpis duga i njegov reprogram nisu uzeti u obzir jasni socijalni kriteriji, niti su njime obuhvaćeni dospjeli nepodmireni dugovi građana za koje protiv njih nije pokrenuta ovrha na novčanim sredstvima. Stječe se dojam kako postoji mogućnost da kriteriji za otpis nisu dovoljno razrađeni, odnosno utvrđeni temeljem dovoljno detaljnih i sveobuhvatnih analiza te da ovim Prijedlogom zakona nisu obuhvaćeni oni najugroženiji kojima je potreban ovakav vid pomoći, što potencijalno dovodi u pitanje hoće li se njime postići učinak ostvarivanja socijalne pravde kao najviše vrednote ustavnog poretka RH. Također, opravdanost postavljenih kriterija važna je i s obzirom na moguće zadiranje u Ustavom zajamčena prava pojedinih vjerovnika iz grupe I, pa je nužno postići visoki stupanj uvjerenja da se provedbom ovog Prijedloga zakona uistinu doprinosi općem dobru. Učinak Prijedloga zakona velikim dijelom ovisi i o postupanju vjerovnika iz grupe II koje nije moguće predvidjeti. U tom kontekstu, s obzirom da se ovaj Zakon donosi sa svrhom provedbe jednokratne mjere pomoći dijelu insolventnih građana, prioritet u donošenju bi trebale imati mjere s dugoročnim i sveobuhvatnim učinkom na uzroke prezaduženosti građana, za što je u prvom redu potrebno izmijeniti ovršni sustav i lišiti ga nerazmjerno visokih troškova. Za Nacrt Prijedloga zakona nije učinjena procjena učinaka propisa već se u njegovim prijelaznim odredbama utvrđuje obveza njezine naknadne provedbe u roku od dvije godine od stupanja na snagu, bez detaljnog navođenja razloga zbog kojih se on sada izuzima od daljnjeg postupka procjene učinaka propisa. Naime, sukladno članku 17. Zakona o procjeni učinaka propisa (NN 44/17), ovi razlozi bi trebali biti detaljno navedeni. Primljeno na znanje Ne sadrži konkretne komentare na odredbe Zakona.
3 Ivan Dušan NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OTPISU DUGOVA FIZIČKIM OSOBAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Kod samih ovrha javlja se problem što mnogi vjerovnici postupaju izraziro nesavjesno i pri tome angažiraju odvjetnike koji im rade ovrhe umjesto da sami provode ovršni postupak, što je i bila namjera zakonodavca prilikom donošenja ovršnog zakona. Mnogi dužnici i imaju namjeru i žele platiti dug, međutim sami vjerovnici su pri tome jako bezobrazni jer sami sebi stvaraju nepotrebni veliki trošak angažiranjem odvjetnika pri provođenju ovrha i tvrdoglavim inzistiranjem na plaćanju cjelukupnog iznosa. zateznih kamata. Umjesto ovog prijedloga zakona predlažem donošenje zakona kojim bi se omogućilo dužnicima da plate samu glavnicu duga, a da se natjera vjerovnike da otpišu trošak i zatezne kamate, te da se ubuduće zakonskim propisima limitira iznos troška i zateznih kamata na najviše 25% od iznosa glavnice duga. Stoga umjesto zakona o otpisu dugova bolje bi bilo donijeti zakon o otpisu troškova i kamata fizičkih osoba, a ne cjelokupnog duga. Trošak i kamata mogu premašiti cjelokupan iznos glavnice, a onda logično da je to teško plaćati dužnicima. Ovakvo rješenje bi bilo puno poštenije i pravednije prema građanima koji redovito plaćaju svoje obaveze, adužnike bi se potaklo da plate glavnicu duga. A otpisali bi se zatezne kamate i troškovi. A to ide na teret nesavjesnih vjerovnika koji angažiraju odvjetnike da im rade ovrhe i tvrdoglavo inzistiraju na zateznim kamatama. Ovaj komentar ide osobito stoga što će se izmjenama zakona o stečaju potrošača jednom dijelu građana biti otpisani dugovi do 20000 kuna po kratkom postupku, tako da je nepotrebno još dodatno donositi ovaj zakon o otpisu dugova. Primljeno na znanje Ne sadrži konkretne komentare na odredbe Zakona.
4 UDRUGA BLOKIRANI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OTPISU DUGOVA FIZIČKIM OSOBAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA OPĆI KOMENTAR NA PRIJEDLOG ZAKONA Hrvatska je propustila, ostvariti pravičnu (razumnu) ravnotežu između ovršnih mjera i svrhe koju se njima želi postići. Stoga "predizborna politička mjera" brisanja 1 kn, 10 000 kn socijalno ugroženim građanima ili 108 milijardi kn duga hrvatskim tvrtkama ukazuje na nastavak neimanje kriterija, odn. nedostatak razboritosti upravljanja državom. Da hrvatska "vlast" poštuje sve ono što čini jedan od važnih dijelova europskog naslijeđa ili zajedničkih standarda zaštite ljudskih prava zajamčenih Europskom konvencijom ne bismo danas bili u situaciji da ocjenjujemo " je l' normalno" da nekom (kojeg u prvu ruku nisi smio blokirati npr. maloljetnika ili socijalno ugroženu osobu ili bolesnika u terminalnom stadiju ili profesionalnog izvlakača plastičnih boca iz kontejnera), "oprostiš" ono što nije nikad ni smio biti (blokiran) dužan. Stoga Udruga Blokirani ustraje da se u Hrvatskoj, osobito u ovršnom pravu, na odgovarajući način primjenjuju standardi zaštite ljudskih prava što je jedan od ključnih razloga da se u provedbi ovrhe zadrži sud. UDRUGA BLOKIRANI NE PODRŽAVA Prijedlog zakona Vlade RH. Primljeno na znanje Ne sadrži konkretne komentare na odredbe Zakona.
5 HRVATSKA ODVJETNIČKA KOMORA V. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O OTPISU, Članak 7. Članak br. 7. st. 2. Osim ranije obrazloženog negativnog efekta zakona na vjerovnike, pa time i nepravedenosti zakona prema vjerovnicima, zakon je nepravedan i nerazmjeran prema vjerovnicima temeljem uređenja iz članka 7. St. 2. jer će se u slučaju više osnova koje blokiraju ovršenika primarno otpisati potraživanje onog vjerovnika koji se nalazi prvi u redoslijedu naplate na FINA-i, dakle ili je bio "najefikasniji" ili u svakom slučaju najduže čeka na svoju naplatu a čak je moguće i da se naplaćuje u trenutku obveze na otpis! Na ovaj način se zapravo kažnjava taj vjerovnik koji je prvi u redosljedu naplate, a koji je možda već i duže vremena čekao da dođe na red za naplatu, u odnosu na drugog vjerovnika koji je u kasnijem redosljedu na FINI a ovim zakonom zapravo bi preskočio redosljed naplate te bi bio u poziciji da lakše naplati svoje potraživanje. Dakle, otpisom duga prvog u redoslijedu naplate i deblokadom dužnika po toj osnovi, drugi u redoslijedu postaje prvi i dobiva mogućnost da zahvaljujući zakonskoj intervenciji na štetu prvog dođe u poziciju da naplati svoje potraživanje. Ukoliko bi se uopće razmatrao ovakav model otpisa duga, kao pravičnije rješenje nameće se razmjeran otpis svakog potraživanja od njih više "pro rata". Primljeno na znanje Ne sadrži konkretne komentare na odredbe Zakona.
6 HRVATSKA ODVJETNIČKA KOMORA V. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O OTPISU, Članak 4. Članak br. 4. Zakon proklamira tri cilja Zakona, i to poticanje potrošnje, gospodarskog rasta te smanjivanja socijalnih razlika, tj. navodi u čl. 4. st. 2. da je svrha zakona jednokratni otpis dugova radi postizanja ovih efekata. Međutim zakon ne sadrži nikakve mehanizme kojima bi takvi ciljevi mogli biti ostvareni. Ukoliko zakon ne sadrži mehanizme kojima bi takvi ciljevi mogli biti ostvareni, onda su ograničenja koja se zakonom nameću te umanjenja prava adresata na koje se zakon primjenjuje protuustavna. Naime, potrošnja i gospodarski rast ne mogu se poticati na način da se dužnicima otpisuje obveza plaćanja određene naknade za već primljenu uslugu, proizvod ili slično. Potrošnja i gospodarski rast u sebi neodvojivo podrazumijevaju uredno cirkuliranje dobara razmjenom usluge i naknade, a ne na način da jedna strana prima uslugu ili proizvod a za to ne plaća protunaknadu. Takav koncept upravo negativno utječe na gospodarsku snagu subjekata koji su pružili uslugu ili isporučili proizvod, njihovu poslovnu snagu te njihovu sposobnost da ispunjavaju svoje obveze prema njihovim vjerovnicima. Na taj način se obuhvaćenim vjerovnicima umanjuje sposobnost ispunjavanja obveza (plaćanja) te ih zapravo usmjerava prema pretpostavkama za nastupanje stečaja nad njima. S obzirom da ukupni gospodarski rast ovisi o rastu subjekata na tržištu jasno je da ovaj zakon djeluje negativno na ciljeve koje sam zakon navodi da želi ostvariti. Ovo osobito treba uzeti u ozbir zajedno s činjenicom da zakon ne daje nikakvu procjenu kakav je ukupan efekt na vjerovnike (nema izračuna ukupnih potraživanja) i na njihove bilance, tako nije poznato tko će konkretno i u kojem iznosu biti zahvaćen djelovanjem zakona pa pojedni vjerovnik nije u stanju izračunati učinke zakona na njega niti je poznato koliki bi se iznos ukupno otpisao a gdje kamate mogu biti i veće od iznosa glavnice a i troškovi doprinose ukupnom potraživanju. Također, ne vodi se računa o tome da su i glavnica i kamate i trošak sve zajedno također potraživanja vjerovnika koja će kad budu otpisana ukupno mogu proizvesti negativan efekt na vjerovnika. Dakle nisu uopće uzeti u obzir ukupni efekti zakona na vjerovnike. Zakon također ne sadrži nikakve mehanizme koji bi smanjivali socijalne razlike niti precizira između koga postoje socijalne razlike, čime je to utvrđeno, niti na koji bi se način iste primjenom zakona trebale smanjiti. Primljeno na znanje Sadrži općenite komentare na odredbe Zakona. Na dio primjedbe o potraživanjima vjerovnika II grupe, Zakonom se ovim vjerovnicima omogućava da otpisani dug bude porezno priznati rashod, pri čemu samostalno donose odluku hoće li izvršiti otpis sukladno ovom Zakonu i u kojem iznosu.
7 Ivan Balković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OTPISU DUGOVA FIZIČKIM OSOBAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Čini mi se da je broj trenutno blokiranih građana podjednak broju prije zadnje ture otpisa dugova. Iz toga proizlazi da se ništa nije postiglo, a neće se postići ni sada. Čovjek koji je financijski nepismen neće ništa naučiti iz toga što mu je netko otpisao dug. Dapače, mnogi će to shvatiti kao priliku za daljnje življenje "na dug" jer će ga netko platiti umjesto njih. Umjesto otpisa dugova, uložite u financijsko opismenjavanje stanovništva u skladu s onom: "Gladnom daj ribu i bit će sit jedan dan. Nauči gladnoga pecati i bit će sit cijeli život." Nadalje, nepošteno je prema građanima koji uredno izvršavaju svoje obaveze i žive u skladu s mogućnostima da se dužnicima otpisuje dug, u krajnjoj liniji, na teret svih poreznih obveznika. Primljeno na znanje Ne sadrži konkretne komentare na odredbe Zakona.
8 Kanaan d.o.o. V. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O OTPISU, Članak 8. Za dio dužnika je pokrenut ovršni postupak i temeljem istog izvršen upis hipoteke, a trenutno im računi nisu u blokadi(jer je protekao rok od 1 godinu a nije bilo naplate ili iz nekog drugog razloga...). FINA za njih nema podatke o ovrsi. Primljeno na znanje Ne sadrži konkretne komentare na odredbe Zakona.
9 HRVATSKA UDRUGA BANAKA V. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O OTPISU, Članak 7. Definicija dospjelog duga i iznosa od 10.000,00 kn „Članak 6. Stavak 1 Dospjeli dug dužnika iz članka 3. ovog Zakona čine glavnica duga i trošak te pripadajuće kamate, za koji se na dan 31. prosinca 2017. godine provodila ovrha na novčanim sredstvima po računu i koja se na dan stupanja na snagu ovog Zakona još uvijek provodi. Članak 7. Stavak 1 Stupanjem na snagu ovog Zakona dužniku iz članka 3. ovog Zakona otpisuje se dospjeli dug iz članka 6. ovog Zakona po osnovama za plaćanje Vjerovnika iz grupe I najviše do ukupnog iznosa zbroja glavnice i troška svih Vjerovnika iz grupe I od 10.000,00 kuna. Za otpisani iznos duga po osnovi glavnice i troška, otpisuje se i pripadajuća dospjela kamata. Članak 10. Stavak 1 Vjerovniku iz članka 5. ovog Zakona, koji u skladu s člankom 7. odnosno člankom 9. ovog Zakona izvrši otpis dospjelog duga i troška, ukupan iznos do 10.000,00 kuna, kao i pripadajuće dospjele kamate iskazane u prihodima odnosno tražbinama…“ Prijedlog: a) Molimo da se jasno i jednoznačno propiše koji dijelovi duga (glavnice, kamate, troškova) ulaze u iznos od 10.000,00 kn koji se navodi kroz Zakon u gore navedenim člancima, s posebnim naglaskom na članka 10. stavak. 1 u kojem bi trebalo definirati da li kamata ulazi u iznos od 10.000,00 kn ili u taj iznos ulazi samo glavnica uvećana za trošak. b) Molimo za jasnije definiranje pojma dospjelog duga u članku 6. stavku 1. na način da se jasno definira da li se dospjeli dug odnosi na ukupno dugovanje prema svim vjerovnicima ili na svakog vjerovnika pojedinačno. Djelomično prihvaćen Odredbe ranijeg članka 6. koji je sada članak 7. propisuju što se smatra dospjelim dugom. O iznosima duga koji se otpisuju sukladno ovom Zakonu je detaljnije uređeno odredbama sadašnjih članaka 8. i 10.
10 HRVATSKA UDRUGA BANAKA V. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O OTPISU, Članak 6. Definicija dospjelog duga i iznosa od 10.000,00 kn „Članak 6. Stavak 1 Dospjeli dug dužnika iz članka 3. ovog Zakona čine glavnica duga i trošak te pripadajuće kamate, za koji se na dan 31. prosinca 2017. godine provodila ovrha na novčanim sredstvima po računu i koja se na dan stupanja na snagu ovog Zakona još uvijek provodi. Članak 7. Stavak 1 Stupanjem na snagu ovog Zakona dužniku iz članka 3. ovog Zakona otpisuje se dospjeli dug iz članka 6. ovog Zakona po osnovama za plaćanje Vjerovnika iz grupe I najviše do ukupnog iznosa zbroja glavnice i troška svih Vjerovnika iz grupe I od 10.000,00 kuna. Za otpisani iznos duga po osnovi glavnice i troška, otpisuje se i pripadajuća dospjela kamata. Članak 10. Stavak 1 Vjerovniku iz članka 5. ovog Zakona, koji u skladu s člankom 7. odnosno člankom 9. ovog Zakona izvrši otpis dospjelog duga i troška, ukupan iznos do 10.000,00 kuna, kao i pripadajuće dospjele kamate iskazane u prihodima odnosno tražbinama…“ Prijedlog: a) Molimo da se jasno i jednoznačno propiše koji dijelovi duga (glavnice, kamate, troškova) ulaze u iznos od 10.000,00 kn koji se navodi kroz Zakon u gore navedenim člancima, s posebnim naglaskom na članka 10. stavak. 1 u kojem bi trebalo definirati da li kamata ulazi u iznos od 10.000,00 kn ili u taj iznos ulazi samo glavnica uvećana za trošak. b) Molimo za jasnije definiranje pojma dospjelog duga u članku 6. stavku 1. na način da se jasno definira da li se dospjeli dug odnosi na ukupno dugovanje prema svim vjerovnicima ili na svakog vjerovnika pojedinačno. Djelomično prihvaćen Odredbe ranijeg članka 6. koji je sada članak 7. propisuju što se smatra dospjelim dugom. O iznosima duga koji se otpisuju sukladno ovom Zakonu je detaljnije uređeno odredbama sadašnjih članaka 8. i 10. Prijedlog: Prihvaća se. a) Molimo da se jasno i jednoznačno propiše koji dijelovi duga (glavnice, kamate, troškova) ulaze u iznos od 10.000,00 kn koji se navodi kroz Zakon u gore navedenim člancima, s posebnim naglaskom na članka 10. stavak. 1 u kojem bi trebalo definirati da li kamata ulazi u iznos od 10.000,00 kn ili u taj iznos ulazi samo glavnica uvećana za trošak.
11 Pravobranitelj za djecu RH V. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O OTPISU, Članak 2. Uz Članak 2. Zakona o otpisu dugova fizičkim osobama upućujemo na potrebu da se ta odredba nadopuni u skladu s obrazloženjem iz Ocjene stanja i osnovnih pitanja koja se uređuju zakonom te posljedica koje će donošenjem zakona proisteći te Objašnjenjem pojedinih odredbi zakona. Naime, u Članku 2. Zakona o otpisu dugova navodi se da predmet ovog zakona nije dospjeli neplaćeni dug koji se odnosi na privremeno uzdržavanje djeteta, novčane kazne izrečene u prekršajnim i kaznenim postupcima te obveze koje se odnose na potraživanja prijašnjih dužnikovih radnika iz radnog odnosa po osnovi mirovinskog osiguranja. Predlažemo da se odredba nadopuni tako da uz navedeno, u Članku 2. izričito bude navedeno da predmet ovog zakona nisu ni dugovanja koja se odnose na uzdržavanje djece, te druga potraživanja u korist djece, a ne samo dospjeli neplaćeni dug koji se odnosi na privremeno uzdržavanje djeteta, kako je to sada navedeno. Nije prihvaćen Od primjene Zakona sukladno odredbi članka 2. izuzete su tražbine s osnove privremenog uzdržavanja djeteta, budući da jedino u odnosu na tu tražbinu Republika Hrvatska može biti vjerovnik i to temeljem Zakona o privremenom uzdržavanju. Stoga, za uzdržavanje drugih osoba, RH se ne može javiti kao vjerovnik.
12 HRVATSKA UDRUGA BANAKA V. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O OTPISU, Članak 9. Otpis duga prema odluci vjerovnika „Članak 9. (1) Dužniku iz članka 3. ovog Zakona, Vjerovnici iz grupe II temeljem vlastite odluke mogu otpisati dospjeli dug. (2) Vjerovnici iz stavka 1. ovog članka mogu vlastitom odlukom odrediti hoće li dug otpisati samostalno ili temeljem zahtjeva dužnika. (3) Vjerovnici iz stavka 1. ovog članka će informaciju o odabranom načinu otpisa duga iz stavka 2. ovog članka, učiniti javno dostupnom, putem objave u sredstvima javnog priopćavanja i/ili objavom na svojim mrežnim stranicama i/ili na neki drugi prikladan način, u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. (4) U slučaju da se vjerovnici iz stavka 1. ovog članka odluče za otpis dospjelog duga samostalno, dužni su u roku od 30 dana od dana objave o namjeri otpisa, izvršiti otpis duga i podnijeti prijedlog za obustavu ovrhe, povući zahtjev za izravnu naplatu odnosno poduzeti drugu odgovarajuću radnju koja dovodi do prestanka ovrhe na novčanim sredstvima radi naplate otpisanog duga. (5) U slučaju da se vjerovnici iz stavka 1. ovog članka odluče za otpis dospjelog duga temeljem zahtjeva dužnika, objavom iz stavka 3. ovog članka pozvat će dužnike na podnošenje zahtjeva. (6) Pisani zahtjev za otpis dužnik može podnijeti u roku od 30 dana od dana objave, a minimalno sadrži: - ime, prezime, adresu i OIB dužnika te - opis i/ili oznaku dospjelog duga za koji se traži otpis. (7) Vjerovnici iz stavka 5. ovog članka dužni su u roku od 60 dana od dana podnošenja zahtjeva za otpis, izvršiti otpis duga i podnijeti prijedlog za obustavu ovrhe, povući zahtjev za izravnu naplatu odnosno poduzeti drugu odgovarajuću radnju koja dovodi do prestanka ovrhe na novčanim sredstvima radi naplate otpisanog duga. Vjerovnici iz stavka 1. ovog članka će o izvršenom otpisu dospjelog duga obavijestiti dužnike.“ Prijedlog: a) Molimo da se i za ovu skupinu vjerovnika propiše maksimalan iznos duga od 10.000,00 kn koji se može otpisati temeljem ovog Zakona na način na koji je to učinjeno za vjerovnike iz skupine I u članku 7 stavku 1. Navedeno je posebno nužno propisati s obzirom na članak 9. stavak 6. jer bi se u protivnom moglo zlonamjerno protumačiti da takvog ograničenja visine duga nema. b) Nastavno na gornju točku molimo da se definiraju i koji dijelovi duga ulaze u iznos od 10.000,00 kn (glavnica, troškovi i kamate ili glavnica i troškovi do 10.000,00 kn pa sve to uvećano za pripadajuće kamate?). c) Molimo da se jasno definira da li se dospjeli dug koji bi vjerovnici iz skupine II otpisivali temeljem ovog Zakona odnosio samo na dug za koji se vodi ovrha sukladno čl. 6. Zakona ili se otpisuju i dospjeli dug za koji se ne vodi ovrha na računima, a koji je dospio do dana podnošenja prijedloga za otpis. Npr. Dužnikovi računi na dan 31.12.2017. mogu biti blokirani za dug od 3.000,00 kn glavnice, međutim navedeni dug je u međuvremenu narastao na 7.000,00 kn glavnice zbog dospijeća sljedeće rate kredita, s time da se za 4.000,00 ne vodi ovrha sukladno čl. 6. Zakona, te se postavlja pitanje treba li vjerovnik otpisati sukladno ovom Zakonu samo dug od 3.000,00 kn za koji je dužnik blokiran ili treba otpisati dug od 7.000,00 kn? d) Na koji dan se gleda iznos duga za koji je klijent blokiran, 31.12.2017. ili se gleda dospjeli dug za koji je klijent blokiran na dan podnošenja zahtjeva za otpis duga? Smatramo da se ova mjera ne bi trebala odnositi na dužnike koji imaju neotplaćene kredite u iznosu većem od 10.000,00 KN, a koji su na dan 31.12.2017. bili blokirani npr. samo za 2 rate kredita u iznosu do 10.000,00 KN, jer otpis samo 2 rate kredita ne rješava njihov dug i kod nekih dužnika je povećan iznos blokade nakon 31.12.2017. na ukupni dospjeli dug, dok će kod drugih biti povećan iznos blokade i ti dužnici neće zadovoljavati kriterije duga do 10.000,00 KN, neovisno o činjenici što su 31.12.2017. bili blokirani do iznosa od 10.000,00 KN. e) Mišljenja smo da bi otpis duga morao biti utemeljen na socijalnom stanju dužnika, te stoga molimo da se u članku 9 stavku 2 propiše da vjerovnici imaju pravo propisati vlastite kriterije za otpis duga dužnicima vodeći se socijalnim kriterijima te sukladno tome i propisati u članku 9 stavku 6 da vjerovnici mogu propisati i dodatnu dokumentaciju koju je potrebno priložiti u zahtjev za otpis duga. f) Molimo provjeriti može li u trenutku povlačenja zadužnica, zahtjeva za izravnu naplatu i sl. za ovršenika nastati dugovanja prema FINI s osnove raznih naknade, čije nepravodobni podmirenje može prouzrokovati „blokadu“ računa za taj dio duga prema FINA-i te po potrebi navedeno definirati u Zakonu. g) Definirati na koji način jamci i sudužnici mogu tražiti otpis duga temeljem ovog Zakona za dospjeli dug iz kredita po kojem oni jamče ili odgovaraju, te definirati na koji način otpis duga prema njima utječe na druge sudionike u kreditu. Nije prihvaćen a) i b) Vjerovnici iz grupe II samostalno odlučuju hoće li provesti otpis duga sukladno ovom Zakonu, kao i o visini duga koje će otpisati. Međutim kako se može raditi i o vjerovnicima koji su porezni obveznici te kako bi se i te vjerovnike dodatno potaknulo na otpis dugova, predloženo je da će se svakom vjerovniku koji dužniku otpiše dospjeli dug, iznos do 10.000,00 kuna glavnice i troškova te pripadajuće kamate smatrati porezno priznatim izdatkom. c) Sukladno odredbi čl. 6. otpisuje se samo dug radi čije naplate je dužnik blokiran. d) Iznos duga se određuje prema visini tog duga na dan stupanja na snagu Zakona uz kumulativni uvjet da se za taj dug provodila ovrha na novčanim sredstvima na dan 31.12.2017. te se i na dan stupanja na snagu ovoga Zakona i dalje provodi. e) Vjerovnici iz grupe II samostalno odlučuju hoće li provesti otpis duga sukladno ovom Zakonu, kao i o visini duga koje će otpisati. Međutim kako se može raditi i o vjerovnicima koji su porezni obveznici te kako bi se i te vjerovnike dodatno potaknulo na otpis dugova, predloženo je da će se svakom vjerovniku koji dužniku otpiše dospjeli dug, iznos do 10.000,00 kuna glavnice i troškova te pripadajuće kamate smatrati porezno priznatim izdatkom. f) Vjerovnici grupe II. će nakon otpisa duga tražiti od Fine prestanak postupanja po osnovi za plaćanje za koju je dug otpisan. Fina po ovim zahtjevima postupa kao i po bilo kojem drugom zahtjevu za povlačenje s naplate. g) Nije potrebno dodatno propisivati, utjecaj otpisa duga prema jednom od jamaca je isti kakav bi bio da se otpis vrši temeljem općih odredbi o otpustu duga prema Zakonu o obveznim odnosima te proizlazi iz tih odredbi. Tako je i odredbom članka 17. stavka 2. ovoga Zakona propisano: “Izvršeni otpisi dospjelog duga u skladu s ovim Zakonom smatraju se otpustom duga u smislu posebnog propisa koji regulira obvezne odnose, neovisno o tome je li za isti otpis pribavljena dužnikova suglasnost. “
13 HRVATSKA ODVJETNIČKA KOMORA V. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O OTPISU, Članak 10. Članak br. 10. Što se tiče poreznog aspekta na vjerovnike u smislu porezno priznatog rashoda u visini otpisanog duga, ovaj zakon nije motivirajući za vjerovnike u tom smislu jer vjerovnicima ne nudi ništa novo, budući da vjerovnici takvo pravo već ostvaruju sukladno aktualnim poreznim propisima i praksi. Eventualni porezno stimulirajući efekat bio bi moguć kada bi vjerovnicima bilo omogućeno da otpišu PDV na isporučeni proizvod ili uslugu (tamo gdje je primjenjivo) vezano za obveze koje se otpisuju. Nije prihvaćen Zakonom i Pravilnikom o PDV-u nije dozvoljen jednostrani ispravak porezne obveze zbog nemogućnosti naplate te se ispravak može obaviti samo kada isporučitelj i primatelj na propisani način i za isti iznos isprave porez odnosno pretporez.
14 HRVATSKA ODVJETNIČKA KOMORA V. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O OTPISU, Članak 9. Članak br. 8. i 9. Zakonom se nameće obveza vjerovniku da otpiše dug uz povlačenje zahtjeva za izravnu naplatu sa FINA-e a za što će FINA ispostaviti račun vjerovniku. Dakle, ne samo da je vjerovnik I. skupine dužan otpisati dug bez iznimke, već je dužan i vršiti daljnje radnje koje će mu prouzročiti materijalne troškove koje neće moći naknaditi od dužnika. Na taj se način ponovno očituje jasna nepravednost zakona u odnosu na vjerovnike kao i neravnopravnost vjerovnika u odnosu na dužnike. Nije prihvaćen Primjedba je nejasna. U odnosu na članak 9. primjedba ne vrijedi jer se Zakonom prema članku 9. ne nameće obveza vjerovnicima grupe II da otpišu dug već se samo daje mogućnost otpisa duga pod uvjetima iz Zakona.
15 SUZANA MAJER MARKOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OTPISU DUGOVA FIZIČKIM OSOBAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA U članku 2. ispušteno je da se ovaj Zakon ne odnosi na dospjeli neplaćeni dug za uzdržavane roditelje i druge srodnike. U članku 9. stavak 1. potrebno je detaljnije definirati otpis dospjelog duga za Vjerovnike iz grupe II - npr. SVAKI POJEDINAČNI Vjerovnik iz grupe II temeljem vlastite odluke može, sukladno ovom Zakonu, otpisati dospjeli dug najviše do ukupnog iznosa zbroja glavnice i troška od 10.000,00 kuna. Uz otpisani iznos duga po osnovi glavnice i troška, otpisuje se i pripadajuća dospjela kamata. Navedeno bi podrazumijevalo različito postupanje u odnosu na Vjerovnike iz grupe I, gdje je ukupan iznos otpisa zbroja glavnice i troška SVIH Vjerovnika iz grupe I do 10.000 kuna po jednom dužniku. OPĆENITI PRIJEDLOG: U cilju izbjegavanja budućih blokada računa fizičkih osoba, potrebno je uvesti edukaciju o odgovornom zaduživanju i preventivnim aktivnostima za sprečavanje prezaduženosti fizičkih osoba. Nije prihvaćen Od primjene Zakona sukladno odredbi članka 2. izuzete su tražbine s osnove privremenog uzdržavanja djeteta, budući da jedino u odnosu na tu tražbinu Republika Hrvatska može biti vjerovnik i to temeljem Zakona o privremenom uzdržavanju. Stoga, za uzdržavanje drugih osoba, RH se ne može javiti kao vjerovnik. Vjerovnici iz grupe II samostalno odlučuju hoće li provesti otpis duga sukladno ovom Zakonu, kao i o visini duga koje će otpisati. Međutim kako se može raditi i o vjerovnicima koji su porezni obveznici te kako bi se i te vjerovnike dodatno potaknulo na otpis dugova, predloženo je da će se svakom vjerovniku koji dužniku otpiše dospjeli dug, iznos do 10.000,00 kuna glavnice i troškova te pripadajuće kamate smatrati porezno priznatim izdatkom. Primjedba se ne odnosi na konkretne odredbe Zakona.
16 Denis Blašković V. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O OTPISU, Članak 8. 4) Dužniku kojem je po bilo kojoj osnovi prestala ili povučena osnova za plaćanje agencija će također obustaviti terećenje ovršenikovih račina na ime naknade za izvršavanje ovrhe. Obrazloženje iz primjera: Pravomoćnom sudskom odlukom obustavljena je nezakonita ovrha no Agencija je do sada imala praksu obustaviti samo osnovu ovrhe, dok bi agencijska naknada za ovrhu i dalje ostala u redosljedu za terećenje ovršenikova računa. Ideja je da se ne može naplaćivati od ovršenika nešto što je pravomoćnim rješenjem uspio dokazati kao nezakonito. Nije prihvaćen Predloženi stavak 4. ne ulazi u materiju koja se uređuje odredbama ovog Zakona.
17 Ivanka Renac V. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O OTPISU, Članak 15. U prijelaznim i završnim odredbama dodati članke 15.a i 15b. Članak 15a: (1) Postupci reprogramirane naplate poreznog duga započeti prema odredbama Zakona o naplati poreznog duga fizičkih osoba (NN 55/13) koji se još provode, mogu se na zahtjev dužnika dovršiti prema odredbama ovoga Zakona, (2) Dužniku iz stavka 1. ovog članka, odobrit će se reprogram poreznog duga i izmjeniti ranije rješenje o reprogramu, s time da se ne povećava broj otplatnih rata utvrđen prethodnim rješenjem. Ovisno o iznosu reprogramiranog duga koji se utvrdi primjenom odredbi ovog Zakona, dužniku će se umanjiti nedospijela obveza, vratiti preplaćeni iznos ili odrediti jednokratna naplata ako je razlika za konačno podmirenje duga do 2.000,00 kuna. (Obrazloženje:svrha predloženih dopuna je da se dužnicima koji dug podmiruju kroz ranije odobreni reprogram, omogući da isti završe prema odredbama ovog Zakona. Interes dužnika za dovršetak postupka prema ovome Zakonu nalzi se u otpisu i eventualnom otpisu radi zastare ako takav otpis nije proveden prilikom donošenja prethodnog rješenja o reprogramu, a naročito u slučajevima u kojima nije otpisan dug za koji je nastupila zastara prije upisa založnog prava u javnu knjigu, niti u vrijeme upisa zaloga, a niti kod donošenja prethodnog rješenja. Osim toga, dužnici bi kroz reprogram mogli podmiriti ukupne doprinose za mirovinsko osiguranje za svoje radnike čime bi pokazali dodatnu odgovornost prema ovbvezama iako bi to možda za njih bio i veći iznos obveze od ranije utvrđene. K tome, u praksi se postupci o istoj problematici u slučaju promjene zakonskih propisa, započeti po jednoj proceduri dovrše po novim pravilima ako je to za stranke povoljnije. Konkretno, u većini slučajeva isti učinak predloženih dopuna bi bio i da su porezna tijela prije donošenja ranijih rješenja dosljedno provela odredbe Općeg poreznog zakona koje obvezuju na zakonito utvrđivanje svih prava i obveza iz porezno pravnog odnosa kao i utvrđivanje činjenica koje idu u prilog poreznog obveznika, u što svakako spada i utvrđivanje zastare). Članak 15b. (1) Na zahtjev dužnika, naplata poreznog duga utvrđenog prema odredbama ovog Zakona, može se odobriti kao jednokratna uplata.. (2) Dužnik može u svakom trenutku dok traje reprogramirana naplata duga, zatražiti prijevremenu otplatu ostatka glavnice. (3) U slučaju jednokratnog ili prijevremenog podmirenja duga, dužnik je obvezan uplatu izvršiti u roku od 30 dana od dana primitka rješenja kojim se odobrava jednokratni ili prijevremeni postupak naplate. (Obrazloženje: nakon izvršenih otpisa prema odredbama ovog Zakona, može se dogoditi da ostatak duga bude relativno mali i da je za dužnika prihvatljivije obvezu jednokratno ispuniti, nego kroz 36 mjeseci, posebno radi plaćanja provizija prilikom uplata). Nije prihvaćen Nije predmet ovog Zakona. Zakon previđa reprogram poreznog duga blokiranih građana.
18 Ivanka Renac V. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O OTPISU, Članak 12. Čl. 12. st. (3), odredbe o kamatnoj stopi na reprogram: "(3) Na reprogramirani dospjeli porezni dug obračunava se kamata u visini prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinanncijskim trgovačkim društvima, važeća u trenutku stupanja na snagu ovog Zakona. (trenutno je to 4,09%). (Obrazloženje: zatezna kamata se obračunava na zakašnjele uplate u odnosu na datum dospijeće, a reprogram je na određeni način „kreditni“ oblik vraćanja duga za što nije primjerena zatezna kamata već treba odrediti situaciji primjereniju kamatnu stopu, kao što je primjerice prosječna kamatna stopa na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana). : Nije prihvaćen Predmet reprograma je dospjeli porezni dug pa bi se smanjenjem kamatne stope blokirani građani doveli u povoljnjiji položaj u odnosu na porezne obveznike koji imaju na snazi upravni ugovor.
19 Ivanka Renac V. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O OTPISU, Članak 11. Čl. 11. dodati stavke (3) i (4): "(3) Porezno tijelo će prije donošenja rješenja o reprogramu otpisati i dug za koji u 2018. godini nastupa porezna zastara, ako takav otpis nije sistemski proveden, kao i provesti otpis radi zastare koja je nastupila prije zasnivanja založnog prava, ako je prije upisa toga zaloga nastuplila zastara prava na naplatu, a otpis nije proveden. (Obrazloženje: Porezna uprava provodi u tijeku godine sistemski otpis zastrajelog duga, ali ima situacija koje nisu obuhvaćene takvim automatskim otpisom, te je potrebno provesti tzv. „ručni“ otpis. To se naročito odnosi na situacije u kojima je do 31. 12. 2016. godine, Porezna uprava upisala na imovinu založno pravo, a da prije toga upisa nije izvršen otpis zastarjelog duga, zbog čega je u takvim slučajevima imovina dužnika nezakonito opterećena većim dugom). (4) Iznimno, prema ovome Zakonu, na dug koji je nastao s osnova doprinosa za mirovinsko osiguranje radnika koji su bili u radnom odnosu kod dužnika za vrijeme obavljanja registrirane djelatnosti, ne primjenjuju se odredbe o otpisu radi zastare. (Obrazloženje: predložena dopuna ide u prilog bivšim radnicima dužnika, kako ih se ne bi „zakinulo“ za prava iz mirovinskog osiguranja prilikom umirovljenja). Nije prihvaćen Postupanje poreznog tijela u utvrđivanju zastare nije predmet ovog Zakona, već je isto propisano OPZ-om.
20 Ivanka Renac V. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O OTPISU, Članak 7. Čl. 7. dodati stavak (2): "Otpis poreznog duga do iznosa iz stavka 1. ovog članka, provest će se samo za dužnike koji su u prošloj godini po svim osnovama ostvarili dohodak do iznosa od xxx kuna, (npr. do 33.022,08 kn (2.751,84 kn prosječno mjesečno, što je svota koja odgovara važećem iznosu minimalne neto plaće), a utvrđuje se na temelju podataka iz JOPPD obrasca za prošlu godinu. (Obrazloženje: otpis duga bez ikakvog kriterija loša je poruka javnosti, a i nefer prema onima koji dug uredno ili uglavnom uredno plaćaju, često uz velike napore i pomoć drugih. Po predloženom kriteriju nije problem upoređivanjem podataka isključiti iz popisa one koji ga ne zadovoljavaju, naročito iz razloga što se podaci o dohotku svih građana nalaze u poreznom sustavu u JOPPD obrascu, pa nije potrebno nikakvo ishođenje dodatnih potvrda). Nije prihvaćen Zakon predviđa otpis duga prema svim blokiranim građanima na određeni dan jednako. Uvođenje cenzusa za otpis dovelo bi do nejednakosti, budući da građani koji su blokirani, a imaju i za 1 kunu veća primanja ne bi mogli ostvariti otpis. Također radilo bi se o nejednakom postupanju jer se ne bi u obzir uzeli uzdržavani članovi dužnika.
21 Ivanka Renac V. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O OTPISU, Članak 3. Čl. 3. u stavku (1) dodati , "kao i fizička osoba nad kojom se ovrha privremeno ne provodi, te osoba nije u očevidniku ovrha koja se vodi u Financijskoj agenciji. (Obrazloženje: dužnicima čija je imovina blokirana založnim pravom upisanim temeljem rješenja o ovrsi, ovrha se ne nalazi u očevidniku ovrha Financijske agencije nakon upisa zaloga u javnu knjigu. Nije prihvaćen Zakon predviđa rješavanje problema blokiranih fizičkih osoba.
22 Ivanka Renac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OTPISU DUGOVA FIZIČKIM OSOBAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA U članku 3. stavak (1) dodati tekst, "kao i fizička osoba nad kojom se ovrha privremeno ne provodi, te osoba nije u očevidniku ovrha koja se vodi u Financijskoj agenciji. (Obrazloženje: dužnicima čija je imovina blokirana založnim pravom upisanim temeljem rješenja o ovrsi, ovrha se ne nalazi u očevidniku ovrha Financijske agencije nakon upisa zaloga u javnu knjigu. Nije prihvaćen Zakonom se isključivo rješava problem blokiranih građana.
23 Ivanka Renac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OTPISU DUGOVA FIZIČKIM OSOBAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Intencija predloženog Zakona nije samo otpis dugova, nego i naplata dugova kroz reprogram, tako da bi ispravnije bilo naslov promijeniti u: Prijedlog zakona o otpisu i reprogramiranoj naplati dugova fizičkih osoba Nije prihvaćen Nije potrebno u naslov Zakona navoditi opisno cijeli sadržaj Zakona.
24 UDRUŽENJE OBRTNIKA PULA V. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O OTPISU, Članak 10. čl. 9. i 10. - koliko vjerovnici iz 2. skupine mogu otpisati pojedinom dužniku da bi se ostvarilo porezno rasterećenje u smislu čl. 10.?. Da li ukupno 10.000 kn zajedno sa vjerovnicima iz 1. skupine, da li novih 10.000 kn ili u visini otpisanog duga bez obzira na iznos? Ova dva članka su nejasno formulirana pa to treba bolje definirati. Nije prihvaćen Navedeno je propisano. Vjerovnik grupe II može otpisati dug neovisno o visini otpisa vjerovnika iz grupe I te mu je porezno priznato do 10.000,00 kn otpisanog duga uvećano za kamate na taj iznos. Pojedini vjerovnik iz grupe II svoje potraživanje ne zbraja s ostalim vjerovnicima.
25 Marina Krajnović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OTPISU DUGOVA FIZIČKIM OSOBAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Kao i prethodnog puta kad su se provodili masovni otpisi dugovanja, pretpostavka je bila da su vjerovnici već pokrenuli ovrhu koja se ne može provesti, pa se otpisi provode tek kad se utvrdi da je ovršenik dugotrajno blokiran. Takvi bi se dugovi ionako otpisali kao nenaplativi, prije ili kasnije. Dogodilo se da jedinice lokalne samouprave nisu mogle otpisati dugove jer u mnogim slučajevima nisu ni pokrenule postupke ovrhe! (Zbog određene socijalne osjetljivosti pojedinih čelnika JLS.) Na kraju je ispalo da one JLS koje prema najugroženijim građanima nisu poduzimale mjere prisilne naplate, upravo zbog svoje socijalne osjetljivosti nisu mogle otpisati dugovanja, čak i kad im je to bilo dopušetno zakonom. Kakva je to onda pomoć blokiranima? S druge strane, čemu pokretati ovršne postupke protiv korisnika socijalne skrbi, za koje se ionako zna da su blokirani? Općine i gradovi bi doduše trebali redovit po službenoj dužnosti poduzimati mjere naplate za komunalnu naknadu i druge prihode prema svima jednako, no to ipak nije uvijek tako. Treba omogućiti otpis dugovanja i u slučajevima kada vjerovnik iz skupine I. nije pokrenuo ovrhu. Naime, ako je nekom građaninu blokiran račun dulje od godinu dana, evidentno je da se takvome neće moći naplatiti dug, a osim toga, JLS su s tom činjenicom zasigurno upoznate jer je takav građanin sasvim sigurno korisnik minimalne zajamčene naknade koju prima od Centra za socijalnu skrb, a JLS mu plaća troškove stanovanja. Zbog toga se protiv najugroženijih građana i ne poduzimaju mjere naplate (iako bi po slovu zakona trebale i protiv takvih biti poduzete mjere naplate). PRIJEDLOG: Treba omogućiti otpis dugovanja neovisno o tome je li neki vjerovnik iz skupine I. pokrenuo ovrhu ili nije, ako je građanin u blokadi dulje od godine dana (ili 6 mjeseci, već kako se propiše). Nije prihvaćen Ne sadrži konkretne komentare na odredbe Zakona. Predloženo je propisano drugim zakonima koji uređuju otpis duga socijalno ugroženim građanima (primjerice čl. 148. OPZ-a)
26 HRVATSKA UDRUGA BANAKA V. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O OTPISU, Članak 10. Definicija dospjelog duga i iznosa od 10.000,00 kn „Članak 6. Stavak 1 Dospjeli dug dužnika iz članka 3. ovog Zakona čine glavnica duga i trošak te pripadajuće kamate, za koji se na dan 31. prosinca 2017. godine provodila ovrha na novčanim sredstvima po računu i koja se na dan stupanja na snagu ovog Zakona još uvijek provodi. Članak 7. Stavak 1 Stupanjem na snagu ovog Zakona dužniku iz članka 3. ovog Zakona otpisuje se dospjeli dug iz članka 6. ovog Zakona po osnovama za plaćanje Vjerovnika iz grupe I najviše do ukupnog iznosa zbroja glavnice i troška svih Vjerovnika iz grupe I od 10.000,00 kuna. Za otpisani iznos duga po osnovi glavnice i troška, otpisuje se i pripadajuća dospjela kamata. Članak 10. Stavak 1 Vjerovniku iz članka 5. ovog Zakona, koji u skladu s člankom 7. odnosno člankom 9. ovog Zakona izvrši otpis dospjelog duga i troška, ukupan iznos do 10.000,00 kuna, kao i pripadajuće dospjele kamate iskazane u prihodima odnosno tražbinama…“ Prijedlog: a) Molimo da se jasno i jednoznačno propiše koji dijelovi duga (glavnice, kamate, troškova) ulaze u iznos od 10.000,00 kn koji se navodi kroz Zakon u gore navedenim člancima, s posebnim naglaskom na članka 10. stavak. 1 u kojem bi trebalo definirati da li kamata ulazi u iznos od 10.000,00 kn ili u taj iznos ulazi samo glavnica uvećana za trošak. b) Molimo za jasnije definiranje pojma dospjelog duga u članku 6. stavku 1. na način da se jasno definira da li se dospjeli dug odnosi na ukupno dugovanje prema svim vjerovnicima ili na svakog vjerovnika pojedinačno. Prihvaćen Prihvaća se.
27 HRVATSKA ODVJETNIČKA KOMORA V. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O OTPISU, Članak 8. Članak br. 8. i 9. Zakonom se nameće obveza vjerovniku da otpiše dug uz povlačenje zahtjeva za izravnu naplatu sa FINA-e a za što će FINA ispostaviti račun vjerovniku. Dakle, ne samo da je vjerovnik I. skupine dužan otpisati dug bez iznimke, već je dužan i vršiti daljnje radnje koje će mu prouzročiti materijalne troškove koje neće moći naknaditi od dužnika. Na taj se način ponovno očituje jasna nepravednost zakona u odnosu na vjerovnike kao i neravnopravnost vjerovnika u odnosu na dužnike. Prihvaćen Prihvaća se.