Izvješće o provedenom savjetovanju - Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti

Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
Kamping udruženje Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UGOSTITELJSKOJ DJELATNOSTI Kamping udruženje Hrvatske (KUH), nacionalna strukovna udruga u području kampinga i kamping turizma, ovim putem izražava cjelovitu podršku svim izmjenama u Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, a koje se odnose na područje kampinga i robinzonskog smještaja. Uvjereni smo da su navedene izmjene pozitivne i dobrodošle te će u konačnici dovesti do poboljšanja ponude te jasnije diferencijacije i naknadne specijalizacije pojedinih segmenata tog vida turizma. Adriano Palman, direktor Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru.
Vilma Plazonja PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UGOSTITELJSKOJ DJELATNOSTI Primjedbe po predloženim izmjenama članaka Članak 30.Točka 3. : „Točka 3. Koja postaje točka 4. Mijenja se i glasi: 4. doručka gostima kojima iznajmljivač pruža usluge smještaja“ Ovdje se brišu usluge polupansiona ili pansiona gostima kojima iznajmljivač pruža usluge smještaja u sobi, apartmanu i kući za odmor.Neprihvatljivo „Iza stavka 3. Dodaje se novi stavak 4 koji glasi: „4.Ukupni smještajni kapaciteti u objektima iz stavka 3. Točka 2. I 3. Ovog članka može biti do deset smještajnih jedinica odnosno 30 gostiju istodobno, u koji se ne ubrajaju djeca do 12 godina starosti „ – ovo je nepotrebno ponavljanje odredbe iz stavaka 1 i 2 Članak 31. 2. Nadležni ured na zahtjev iznajmljivača rješenjima iz članka 34. i 34.a ovoga Zakona utvrđuje jesu li ispunjeni minimalni uvjeti za vrstu i uvjet za kategoriju, te uvjeti za posebni standard za objekte iz članka 30. ovog zakona. Koji su ti novi uvjeti za posebni standard za objekte iz članka 30 ovog Zakona ? Nigdje nema obrazloženja o čemu se ovdje radi iako je taj pojam uveden kao novi. 3. Isto kao i pod 2 O čemu se radi ? Članak 32 Stavak 1. Točka 1. I 2. Iza riječi „kategorija objekta“, u odgovarajućem padežu, dodaju se riječi :“te vrstu posebnog standarda“ – O čemu se ovdje radi ? O novoj pločici, novom trošku ? Točka 7. Briše se Neprihvatljivo („Ako pruža usluge pansiona ili polupansiona, ispunjavati uvjete propisane posebnim propisima o hrani,osim postupka upisa u upisnik registriranih objekata u poslovanju s hranom). Članak 33 Briše se: „ Boravak više od 15 osoba koje nisu članovi uže obitelji sukladno posebnim propisima kojima se propisuje obveza plaćanja boravišne pristojbe u stanovima, apartmanima, kućama za odmor u turističkom mjestu od 15.6. do 15. 9. Smatra se pružanjem ugostiteljskih usluga u domaćinstvu. Neprihvatljivo Članak 34. Stavak 2. Točka 1. Mijenja se i glasi.:“1.da je vlasnik objekta (objekt za robinzonski smještaj, soba, apartman ili kuću za odmor) ili vlasnik zemljišta za objekt za robinzonski smještaj, kamp ili kamp odmorište“ -Nepotrebno se ponavlja u točki 2 Članak 38. Stavak 1, u točki 1. Zarez i riječi : „osim ako nasljednik iznajmljivača ne nastavi obavljati pružanje ugostiteljskih usluga u skladu s člankom 35. Stavkom 1. Ovog Zakona“ – brišu se. – Zašto se briše kada se u članku 35 dozvoljava ? Članak 39. „/8) Za pojedine vrste objekata na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu ministar će pravilnikom propisati posebne standarde“ – O čemu se radi ? O kakvim je posebnim standardima riječ ? Da li se radi o minimalnim tehničkim uvjetima ili o marketinškim kategorijama usluge ? U stavku 8. Koji postaje stavak 9. Iza riječi „kategorija“ dodaju se riječi „vrste objekta za koje će se utvrditi poseban standard, vrste posebnih standarda, uvjete i elemente koje moraju biti ispunjeni za pojedini standard, oznake i način označavanja posebnih standarda“ – O čemu se radi ? Kakvi su to posebni standardi, uvjeti i elemnti te oznake ? Da li to predstavlja poseban trošak ? Da li se radi o minimalnim tehničkim uvjetima ili o marketinškim oznakama koje spadaju u tržišni okvir regulacije a ne u zakonodavni ? U stavku 9. koji postaje stavak 10. Riječi : „članka 33.“ Brišu se – Neprihvatljivo U članku 44. Stavku 1. Iza riječi :“i/ili ne pruža ugostiteljske usluge koje su utvrđene rješenjem nadležnog ureda, odnosno Ministarstva“ dodaju se riječi :“ili ističe oznaku za kategoriju (zvjezdice) ili poseban standard na objektu i/ili u promidžbenim materijalima suprotno odredbama Zakona“ – O čemui se radi ? kakva je to oznaka za poseban standard na objektu ? Čemu služi ? Da li se radi o dodatnim troškovima ? Da li je to dio minimalnih tehničkih uvjeta ili marketinška oznaka koja se ne propisuje Zakonom ? Članak 23 1 Iznajmljivači koji na dan stupanja na snagu ovoga Zakona pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu temeljem rješenja o odobrenju izdanih do 1. Rujna 2007. Godine odnosno prije stupanja na snagu Pravilnika o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu ili temeljem rješenja izdanog povodom zahtjeva podnesenog prije 1. Rujna 2007. Godine dužni su, radi nastavka pružanja ugostiteljskih usluga, podnijeti uredni zahtjev za izdavanje rješenja o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu sukladno odredbama ovog zakona i Pravilnika o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu u roku od – dvije godine od stupanja na snagu ovog Zakona, ako su rješenja o odobrenju ishodili do 31. Prosinca 2000. , - tri godine od stupanja na snagu ovog Zakona, ako su rješenja o odobrenju ishodili u razdoblju od 1. Siječnja 2001. do 31. Prosinca 2004. godine, - četiri godine od stupanja na snagu ovog Zakona ako su rješenje o odobrenju ishodili nakon 31. Prosinca 2004. godine. Zahtjev za rješenje o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu nije potreban već eventualno zahtjev za utvrđivanje kategorije smještaja (zvjezdice). Tim više što : (5) Iznajmljivači iz stavka 1. Ovog članka koji ne podnesu zahtjev za izdavanje rješenja iz stavka 1. Ovog članka , nastavljaju pružati ugostiteljske usluge, ali gube pravo isticati oznaku za kategoriju (zvjezdice) na objektu u kojem pružaju ugostiteljske usluge i u promidžbenim materijalima. Dakle, ponavljam, zahtjev za rješenje o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu nije potreban , već eventualno zahtjev za utvrđivanje kategorije smještaja (zvjezdice). Članak 25 (2)Iznajmljivači koji su do stupanja na snagu ovoga Zakona temeljem rješenja nadležnog ureda iz članka 34. Stavka 1.4. i 5. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti pružali usluge polupansiona i punog pansiona , dužni su uskladiti svoje poslovanje s odredbama ovog zakona u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Neprihvatljivo jer je neprihvatljivo brisanje članka 33. Primljeno na znanje U uvodu Zakona navedeni su razlozi zbog kojih se iznajmljivače smatra nelojalnom konkurencijom ugostiteljima u dijelu pružanja usluga polupansiona i punog pansiona, a koje smatramo opravdanim, te se pri njima ostaje. U novom stavku 4. članka 30. nije riječ o nepotrebnom ponavljanju odredbe jer se novi stavak 4. odnosi na situaciju kada iznajmljivač ima kamp u domaćinstvu i objekt za robinzonski smještaj istodobno. Vrste posebnih standarda, koje će biti propisane po principu kako su sada propisani za hotele, a radi povećanja raznolikosti usluga prema prepoznatim potrebama gostiju i pozicioniranja samih iznajmljivača, te uvjeti za pojedine posebne standarde iz članka 30. bit će propisani pravilnikom. Posebni standardi utvrđuju se na zahtjev iznajmljivača i nisu obvezni, te mogu predstavljati dodatni trošak samo za iznajmljivače koji će podnijeti takav zahtjev. Odredba članka 33. važećeg Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, koja presumira da se radi o pružanju ugostiteljskih usluga u domaćinstvu kada vlasnici u svojim nekretninama omoguće boravak više od 15 osoba koje nisu članovi njihove uže obitelji, u turističkim mjestima od 15. lipnja do 15. rujna, briše se iz razloga jer je bila teško provediva i nadzirana, a često i zloupotrebljavana. Istovremeno se otklanjaju moguće pritužbe građana, vlasnika nekretnina, da se odredbama Zakona zadire u njihovo pravo vlasništva. U članku 34. stavku 2. točki 1. propisan je uvjet vlasništva objekta ili zemljišta, a u točki 2. istoga stavka propisana je obveza ispunjavanja minimalnih uvjeta za vrstu i kategoriju objekta, stoga navod da se točka 1. nepotrebno ponavlja u točki 2. ne stoji. U članku 38. stavku 1. točki 1. brišu se riječi „osim ako nasljednik iznajmljivača ne nastavi obavljati pružanje ugostiteljskih usluga u skladu s člankom 35. stavkom 1. ovog Zakona“ upravo zato što je člankom 35. propisana obveza nasljednika da ishodi novo rješenje na svoje ime, ali u pojednostavljenom postupku ishođenja novog rješenja s obzirom da se radi o nastavku pružanja ugostiteljskih usluga u domaćinstvu od strane nasljednika. Posebni standardi objekata na kojima se pružaju ugostiteljske usluge na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu bit će definirani pravilnikom. Nije riječ u uvjetima za vrstu i kategoriju objekta, s obzirom da su isti već definirani pravilnikom. Posebni standardi utvrđuju se na zahtjev i nisu obvezni, te mogu predstavljati dodatni trošak samo ukoliko se takav zahtjev i podnese. U članku 23. propisana je obveza podnošenja novog zahtjeva za izdavanjem rješenja o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu radi usklađivanja s Pravilnikom o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu („Narodne novine“, br. 9/16, 54/16, 61/16 i 69/17), a ne zahtjev za utvrđivanje kategorije, iz razloga što iznajmljivač nakon provedenog postupka usklađivanja dobiva novo rješenje o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu, a ne rješenje o utvrđivanju kategorije.
Nedjeljko Pinezić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UGOSTITELJSKOJ DJELATNOSTI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UGOSTITELJSKOJ DJELATNOSTI PRILOG JAVNOJ RASPRAVI 1. Ocjena stanja 1.1. Ocjena koja se iznosi o poslovanju objekata u domaćinstvu po standardima od prije više od 20 godina te da iste treba promijeniti s aspekta konkurentnosti i tržišne ujednačenosti je proizvoljna, paušalna, nepotkrijepljena nalazom stvarnog stanja. Također jedno Ministarstvo turizma ovime preuzima ulogu tržišnog arbitra za što nema ovlasti niti kompetencije. Ovakvo zadiranje u slobodno tržište usporedivo je sa sustavom dogovorne ekonomije iz netržišnih vremena. Stoga je ovakva „Ocjena stanja“ neprihvatljiva. 1.2. Nedostatkom se smatra i „nepropisivanje posebnih standarda za objekte u domaćinstvu i obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu“. Time se , navodno, „ograničava povećanje raznolikosti ugostiteljske ponude smještaja ovisno o prepoznatim interesima gostiju“. Ovo je čista marketinška kategorija i ne spada u djelokrug zakonodavne regulative. U svim turistički razvijenim zemljama zakonski se utvrđuju samo minimalni tehnički uvjeti a marketinškim se metodama konstantno istražuje tržište i oblikuje ponuda. Ovo je još jedan relikt netržišnog djelovanja i ni u kom slučaju nije prihvatljivo da se zakonski propisuju marketinške metode. Neprihvatljivo. 1.3 Konstatira se da pružanje usluge doručka, polupansiona i pansiona u domaćinstvu (samo za goste na smještaju), predstavlja nelojalnu konkurenciju ugostiteljima (trgovačkim društvima i obrtnicima) i to prvenstveno onima koji posluju u hotelima s manjim smještajnim kapacitetima (malim obiteljskim hotelima. Dalje se navodi da je broj iznajmljivača (registriranih) prešao 90.000, i da ima tendenciju daljnjeg rasta i to u objektima koji ukupno najčešće već dostižu maksimalni dozvoljeni kapacitet (smještaj u sobi, apartmanu i kući za odmor do najviše deset soba, odnosno 20 kreveta, u koji broj se ne ubrajaju pomoćni kreveti, te smještaj u kampu i /ili kamp odmorištu, s ukupno najviše deset smještajnih jedinica, odnosno 30 gostiju istodobno, u koje se ne ubrajaju djeca u dobi do 12 godina). Kaže se da navedene usluge iznajmljivači pružaju na način i nivo restoranskih i hotelskih usluga, a ugostitelji pružaju iste ugostiteljske usluge kao i iznajmljivači ali da moraju ispuniti strože uvjete vezano za uređenje i opremu objekta u kojemu se usluge pružaju (recepcije, liftovi, signalizacija za invalidne osobe, gabariti soba i sl.), zaštita potrošača, osiguranje gostiju od posljedica nesretnog slučaja, zapošljavanje radnika, zaštita autorskih prava, plaćanje boravišne pristojbe, članarine turističkoj zajednici, nadzor nad njima vrši više inspekcija (zdravstvena, sanitarna, zaštita na radu, inspekcija rada i sl.), vođenje financijskih knjiga, te imaju veće porezne obveze (porez na dohodak, porez na dodanu vrijednost – 13% i 25%), iznajmljivači plaćaju godišnji paušalni porez, npr. U najvišem razredu 300,00 kn po krevetu, te paušalnu boravišnu pristojbu, te u većini nisu obveznici plaćanja poreza na dodanu vrijednost. U ovome dijelu uvoda se nigdje ne spominje koliki je broj pansiona u domaćinstvu u Hrvatskoj. Koliko je od tog broja pansiona koji na bilo koji način krše zakonske odredbe i predstavljaju nelojalnu konkurenciju malim hotelima ? Gdje su i u kojem obimu uočene te nepravilnosti i kako su sankcionirane ? Što je po tom pitanju poduzela Turistička inspekcija a koje mjere nije mogla poduzeti zbog manjkavosti zakonske regulative ?Nadalje, netočan je navod da se radi o istim uslugama pansiona u domaćinstvu i trgovačkih društava i obrta. Pansioni u domaćinstvu mogu pružati uslugu hrane SAMO ZA SVOJE GOSTE NA SMJEŠTAJU. Također je netočna tvrdnja da najveći broj domaćinstava raspolaže sa maksimalnim kapacitetom od 20 osnovnih postelja. Prostom računicom dijeljenja ukupnog broja osnovnih postelja (600.000) na broj registriranih domaćinstava (90.000), dobije se sasvim drugi rezultat – prosječno 6,66 postelja po domaćinstvu. Neistinita je i tvrdnja da je nivo usluge u pansionu u domaćinstvu jednak onome u hotelu. Naime kada bi to tako bilo onda bismo se trebali ozbiljno zabrinuti za nivo usluge u hotelu. Pansion u domaćinstvu je jednostavan objekt sa ograničenim komforom, bez mogućnosti pružanja „a la carte“ usluge, koji u najvećem broju slučajeva pruža osnovnu uslugu doručka i večere na bazi dnevnog menua (jednog jela).Također je neistinita tvrdnja da pansioni u domaćinstvu ne plaćaju PDV jer prelaskom limita od 300.000 kn prihoda automatski ulaze u sustav PDVa, moraju voditi poslovne knjige, moraju imati fiskalnu blagajnu itd. Jednako tako pansioni u domaćinstvu podliježu mjerama HACCPa, sanitarnih pregleda itd, dapače to se odnosi i na pružanje usluga doručka u domaćinstvu. Što se inspekcijskih nadzora tiče i ostalih nameta, krajnje je neprimjereno opravdavati postojanje istih prema malim hotelima činjenicom da su registrirani kao hoteli, ako u naravi pružaju uslugu malog obima poput pansiona u domaćinstvu, kako to zakonodavac kaže. Dapače, mali hoteli bi trebali imati daleko povoljnije uvjete poslovanja od postojećih a što se neće dogoditi kao posljedica ukidanja „nelojalne konkurencije“ – pansiona u domaćinstvu. HGK je već ukazivala na potrebu izjednačavanja uvjeta poslovanja svih mikro poduzetnika do godišnjeg prihoda od 1.000.000 kn prema modelu koji je najpovoljniji za onoga na kojega se ti uvjeti donose. Ovakvo rješenje ne donosi korist nikome a osobito ne malim hotelima kojima i dalje ostaju preregulirani uvjeti poslovanja. Ovdje se spominje i Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine po kojoj bi se trebao smanjiti udio obiteljskog smještaja (u dokumentu se i dalje govori o „privatnom smještaju“ kao da i hoteli nisu privatni) u korist hotelskog, te da je potrebno osigurati uvjete za ostvarenje tog cilja. Navedena Strategija je u ovome trenutku nepouzdani dokument koji nije uzeo u obzir globalna kretanja u turizmu, koji je planirao povećanje hotelskih kapaciteta a bez projekcije krize radne snage koja zahvaća hrvatski hotelski sektor. Također nije uzeta u obzir izražena sezonalnost poslovanja većih hotelskih sustava u manjim turističkim mjestima na obali koji u naravi posluju od Uskrsa do Svih Svetih a sve češće tek od svibnja do studenog. S toga je svako pozivanje na Strategiju – put u prošlost. Navedenim mjerama se neće promijeniti atraktivnost ulaganja u hotelske kapacitete jer i do sada su takve investicije bile privilegirane a obiteljski smještaj ni u kojem slučaju ne može pružiti razinu usluge hotela i ne može biti konkurencija hotelima u istoj tržišnoj niši. Kaže se dalje da se „procjenjuje da usluge pansiona ili polupansiona pružaju iznajmljivači koji etažiranjem objekta ishode rješenje o pružanju ugostiteljskih usluga na više članova obitelji, te na taj način u jednom građevinskom objektu imaju veći kapacitet smještaja, što u naravi može izgledati kao manji hotel, kojega kao takvog i reklamiraju na tržištu, te takvim iznajmljivačima osnivanje trgovačkog društva ili obrta neće predstavljati veće financijsko opterećenje, a imaju nekoliko mogućnosti odabira daljnjeg načina poslovanja: prvo , da odustanu od pružanja usluga polupansiona ili punog pansiona, drugo, da nastave pružati usluge polupansiona ili pansiona osnivanjem trgovačkog društva ili obrta i treće da svoje prostore daju u zakup pravnoj ili fizičkoj osobi-obrtniku koji bi u tom prostoru uz ishođenje odgovarajućih rješenja za vrstu ugostiteljskog objekta obavljali ugostiteljsku djelatnost kao ugostitelj, u kojima ugostiteljske usluge prehrane mogli koristiti i gosti iznajmljivača.“ Iznošenje slobodne procjene nimenovane osobe da se prema postojećim zakonskim odredbama zlorabi mogućnost etažiranja velikih objekata koji se pretvaraju u više pansiona u domaćinstvu a predstavljaju se kao hoteli – u najmanju je ruku neozbiljno. Za ovakvu tvrdnju koja je osnova za ukidanje vrste usluga, potrebno je elaborirati i argumentirati volumen takve pojave, nalaze Turističke inspekcije, obrazložiti poduzete mjere i zapreke poduzimanju odgovarajućih sankcija. Ovakva argumentacija zaista nije primjerena i otvara sumnju zloporabi položaja i ovlasti u svrhu pogodovanja nepoznatoj osobi koja je pokrenula zabranu pansiona u domaćinstvu zbog eliminiranja konkurencije u svom poslovnom okruženju. Na isti se način mogu protumačiti predložena rješenja za postojeće pansione u domaćinstvu među kojima je prva opcija odustajanje od pružanja navedene usluge.Neprihvatljivo. 1.4.Brisanje članka kojim se propisuje da se boravak više od 15 osoba koje nisu članovi uže obitelji sukladno posebnom propisu kojim se propisuje obveza plaćanja boravišne pristojbe, u stanovima, apartmanima i kućama za odmor, u turističkim mjestima od 15. Lipnja do 15. Rujna, smatra pružanjem ugostiteljskih usluga u domaćinstvu“ te navod kako „navedena presumpcija nije dala očekivane rezultate, jer građani, vlasnici navedenih nekretnina, nisu prijavljivali više od 15 osoba, pa niti članova uže obitelji, koji su boravili kod njih, osim možda u nekoliko sporadičnih slučajeva , kako se ne bi na njih primijenila navedena odredba zakona, zbog mogućeg neprijavljivanja svih osoba koje su kod njih boravile bez naplate usluge, posljedica je i neplaćanje boravišne pristojbe za te osobe; ocjenjuje se da nadzor nad prijavom gostiju i naplatom boravišne pristojbe može osigurati na ostale zakonom propisane načine, a postavlja se i pitanje opravdanosti odredbe vezano uz zaštitu prava vlasništva; - širom otvaraju vrata sivom turističkom tržištu i apartmanizaciji. Brisanjem ovog članka turistički promet u nekomercijalnim objektima više nije protuzakonit a zakonodavac se sam ograđuju od bilo kakve moguće kontrole konstatacijom „postavlja se pitanje opravdanosti odredbe vezano uz zaštitu prava vlasništva“.Neprihvatljivo brisanje ovih odredbi. Primjedbe po predloženim izmjenama članaka Članak 30.Točka 3. : „Točka 3. Koja postaje točka 4. Mijenja se i glasi: 4. doručka gostima kojima iznajmljivač pruža usluge smještaja“ Ovdje se brišu usluge polupansiona ili pansiona gostima kojima iznajmljivač pruža usluge smještaja u sobi, apartmanu i kući za odmor.Neprihvatljivo „Iza stavka 3. Dodaje se novi stavak 4 koji glasi: „4.Ukupni smještajni kapaciteti u objektima iz stavka 3. Točka 2. I 3. Ovog članka može biti do deset smještajnih jedinica odnosno 30 gostiju istodobno, u koji se ne ubrajaju djeca do 12 godina starosti „ – ovo je nepotrebno ponavljanje odredbe iz stavaka 1 i 2 Članak 31. 2. Nadležni ured na zahtjev iznajmljivača rješenjima iz članka 34. i 34.a ovoga Zakona utvrđuje jesu li ispunjeni minimalni uvjeti za vrstu i uvjet za kategoriju, te uvjeti za posebni standard za objekte iz članka 30. ovog zakona. Koji su ti novi uvjeti za posebni standard za objekte iz članka 30 ovog Zakona ? Nigdje nema obrazloženja o čemu se ovdje radi iako je taj pojam uveden kao novi. 3. Isto kao i pod 2 O čemu se radi ? Članak 32 Stavak 1. Točka 1. I 2. Iza riječi „kategorija objekta“, u odgovarajućem padežu, dodaju se riječi :“te vrstu posebnog standarda“ – O čemu se ovdje radi ? O novoj pločici, novom trošku ? Točka 7. Briše se Neprihvatljivo („Ako pruža usluge pansiona ili polupansiona, ispunjavati uvjete propisane posebnim propisima o hrani,osim postupka upisa u upisnik registriranih objekata u poslovanju s hranom). Članak 33 Briše se: „ Boravak više od 15 osoba koje nisu članovi uže obitelji sukladno posebnim propisima kojima se propisuje obveza plaćanja boravišne pristojbe u stanovima, apartmanima, kućama za odmor u turističkom mjestu od 15.6. do 15. 9. Smatra se pružanjem ugostiteljskih usluga u domaćinstvu. Neprihvatljivo Članak 34. Stavak 2. Točka 1. Mijenja se i glasi.:“1.da je vlasnik objekta (objekt za robinzonski smještaj, soba, apartman ili kuću za odmor) ili vlasnik zemljišta za objekt za robinzonski smještaj, kamp ili kamp odmorište“ -Nepotrebno se ponavlja u točki 2 Članak 38. Stavak 1, u točki 1. Zarez i riječi : „osim ako nasljednik iznajmljivača ne nastavi obavljati pružanje ugostiteljskih usluga u skladu s člankom 35. Stavkom 1. Ovog Zakona“ – brišu se. – Zašto se briše kada se u članku 35 dozvoljava ? Članak 39. „/8) Za pojedine vrste objekata na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu ministar će pravilnikom propisati posebne standarde“ – O čemu se radi ? O kakvim je posebnim standardima riječ ? Da li se radi o minimalnim tehničkim uvjetima ili o marketinškim kategorijama usluge ? U stavku 8. Koji postaje stavak 9. Iza riječi „kategorija“ dodaju se riječi „vrste objekta za koje će se utvrditi poseban standard, vrste posebnih standarda, uvjete i elemente koje moraju biti ispunjeni za pojedini standard, oznake i način označavanja posebnih standarda“ – O čemu se radi ? Kakvi su to posebni standardi, uvjeti i elemnti te oznake ? Da li to predstavlja poseban trošak ? Da li se radi o minimalnim tehničkim uvjetima ili o marketinškim oznakama koje spadaju u tržišni okvir regulacije a ne u zakonodavni ? U stavku 9. koji postaje stavak 10. Riječi : „članka 33.“ Brišu se – Neprihvatljivo U članku 44. Stavku 1. Iza riječi :“i/ili ne pruža ugostiteljske usluge koje su utvrđene rješenjem nadležnog ureda, odnosno Ministarstva“ dodaju se riječi :“ili ističe oznaku za kategoriju (zvjezdice) ili poseban standard na objektu i/ili u promidžbenim materijalima suprotno odredbama Zakona“ – O čemui se radi ? kakva je to oznaka za poseban standard na objektu ? Čemu služi ? Da li se radi o dodatnim troškovima ? Da li je to dio minimalnih tehničkih uvjeta ili marketinška oznaka koja se ne propisuje Zakonom ? Članak 23 1 Iznajmljivači koji na dan stupanja na snagu ovoga Zakona pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu temeljem rješenja o odobrenju izdanih do 1. Rujna 2007. Godine odnosno prije stupanja na snagu Pravilnika o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu ili temeljem rješenja izdanog povodom zahtjeva podnesenog prije 1. Rujna 2007. Godine dužni su, radi nastavka pružanja ugostiteljskih usluga, podnijeti uredni zahtjev za izdavanje rješenja o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu sukladno odredbama ovog zakona i Pravilnika o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu u roku od – dvije godine od stupanja na snagu ovog Zakona, ako su rješenja o odobrenju ishodili do 31. Prosinca 2000. , - tri godine od stupanja na snagu ovog Zakona, ako su rješenja o odobrenju ishodili u razdoblju od 1. Siječnja 2001. do 31. Prosinca 2004. godine, - četiri godine od stupanja na snagu ovog Zakona ako su rješenje o odobrenju ishodili nakon 31. Prosinca 2004. godine. Zahtjev za rješenje o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu nije potreban već eventualno zahtjev za utvrđivanje kategorije smještaja (zvjezdice). Tim više što : (5) Iznajmljivači iz stavka 1. Ovog članka koji ne podnesu zahtjev za izdavanje rješenja iz stavka 1. Ovog članka , nastavljaju pružati ugostiteljske usluge, ali gube pravo isticati oznaku za kategoriju (zvjezdice) na objektu u kojem pružaju ugostiteljske usluge i u promidžbenim materijalima. Dakle, ponavljam, zahtjev za rješenje o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu nije potreban , već eventualno zahtjev za utvrđivanje kategorije smještaja (zvjezdice). Članak 25 (2)Iznajmljivači koji su do stupanja na snagu ovoga Zakona temeljem rješenja nadležnog ureda iz članka 34. Stavka 1.4. i 5. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti pružali usluge polupansiona i punog pansiona , dužni su uskladiti svoje poslovanje s odredbama ovog zakona u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Neprihvatljivo jer je neprihvatljivo brisanje članka 33. Nedo Pinezić Pružatelj usluga smještaja u domaćinstvu Krk, 31.5. 2018. Primljeno na znanje U uvodu Zakona navedeni su razlozi zbog kojih se smatra da iznajmljivači koji su ishodili rješenja prije 1. rujna 2007. trebaju izvršiti usklađivanje standarda s novim pravilnikom te se ostaje pri navedenom. Posebni standardi utvrđuju se na zahtjev i nisu obvezni, te mogu predstavljati dodatni trošak samo ukoliko se takav zahtjev i podnese. U uvodu Zakona navedeni su razlozi zbog kojih se iznajmljivače smatra nelojalnom konkurencijom ugostiteljima u dijelu pružanja usluga polupansiona i punog pansiona, a koje smatramo opravdanim, te se pri njima ostaje. Iznajmljivači imaju nekoliko mogućnosti odabira daljnjeg načina poslovanja: da odustanu od pružanja usluge polupansiona ili punog pansiona, da nastave pružati usluge polupansiona ili punog pansiona osnivanjem trgovačkog društva ili obrta ili da svoje prostore daju u zakup pravnoj ili fizičkoj osobi-obrtniku koji bi u tom prostoru uz ishođenje odgovarajućih rješenja za vrstu ugostiteljskog objekta obavljali ugostiteljsku djelatnost kao ugostitelji, a u kojima bi se ugostiteljske usluge prehrane mogli koristiti i gosti iznajmljivača. Odredba članka 33. važećeg Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, koja presumira da se radi o pružanju ugostiteljskih usluga u domaćinstvu kada vlasnici u svojim nekretninama omoguće boravak više od 15 osoba koje nisu članovi njihove uže obitelji, u turističkim mjestima od 15. lipnja do 15. rujna, briše se iz razloga jer je bila teško provediva i nadzirana, a često i zloupotrebljavana. Istovremeno se otklanjaju moguće pritužbe građana, vlasnika nekretnina, da se odredbama Zakona zadire u njihovo pravo vlasništva. U novom stavku 4. članka 30. nije riječ o nepotrebnom ponavljanju odredbe jer se novi stavak 4. odnosi na situaciju ukoliko iznajmljivač ima kamp u domaćinstvu i objekt za robinzonski smještaj istodobno. U članku 34. stavku 2. točki 1. propisan je uvjet vlasništva objekta ili zemljišta, a u točki 2. toga stavka propisana je obveza ispunjavanja minimalnih uvjeta za vrstu i kategoriju objekta, stoga navod da se točka 1. nepotrebno ponavlja u točki 2. ne stoji. U članku 38. stavku 1. točki 1. brišu se riječi „osim ako nasljednik iznajmljivača ne nastavi obavljati pružanje ugostiteljskih usluga u skladu s člankom 35. stavkom 1. ovog Zakona“ upravo zato što je člankom 35. propisana obveza nasljednika da ishodi novo rješenje na svoje ime, ali u pojednostavljenom postupku ishođenja novog rješenja s obzirom da se radi o nastavku pružanja ugostiteljskih usluga u domaćinstvu od strane nasljednika. U članku 23. propisana je obveza podnošenja novog zahtjeva za izdavanjem rješenja o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu radi usklađivanja s Pravilnikom o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu („Narodne novine“, br. 9/16, 54/16, 61/16 i 69/17), a ne zahtjev za utvrđivanje kategorije, iz razloga što iznajmljivač nakon provedenog postupka usklađivanja dobiva novo rješenje o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu, a ne rješenje o utvrđivanju kategorije.
Gorana Barišić Bačelić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UGOSTITELJSKOJ DJELATNOSTI Predlažemo nadopunu zakona u čl.5 st. 2 koji se odnosi na subjekte koji se mogu baviti ugostiteljskom djelatnošću koji se predloženim izmjenama samo dotiče zdravstvenih ustanova, trgovačkih društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti sukladno posebnim propisima kojima je regulirana zdravstvena zaštita. Naime, trenutni zakon o ugostiteljstvu omogućava jednoj skupini ustanova (muzeji, galerije, kazališta) da se bave ugostiteljskom djelatnošću, dok je ostatak javnih ustanova i ustanova u kulturi zakinut za moguće izvore dodatnih prihoda, iako je objema skupinama temeljna djelatnost ista (kulturna djelatnost) i pod nadležnošću su resornih ministarstava. Time je zaštićeno kulturno dobro diskriminirano naspram pojedinih zaštićenih područja. Javna ustanova u kulturi Tvrđava kulture Šibenik upravlja dvjema šibenskim tvrđavama, sv. Mihovila i Barone, čija je obnova financirana sredstvima iz EU fondova. Tvrđava Barone u sklopu projekta ima opremljeni gastro-kulturni centar kojem je cilj promocija i prezentacija lokalne gastronomije što čini jednu od glavnih smjernica u projektu što je zbog odredbi trenutnog zakona o ugostiteljstvu povlačilo značajne administrativne i logističke zapreke kao i dodatne troškove. Na temelju vlastitog iskustva predlažemo da se čl.5 st.2 podstavak 1 izmijeni i nadopuni te da glasi: ''- javne ustanove koje upravljaju zaštićenim područjima i/ili registriranim kulturnim dobrom'' Odbijen Smatramo da je za konačno rješavanje pitanja proširenja kruga ustanova u kulturi koje mogu obavljati ugostiteljsku djelatnost prethodno potrebno napraviti detaljnu analizu opravdanosti istog.
Filip Š PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UGOSTITELJSKOJ DJELATNOSTI Predlaže se izdvajanje dostave pripremljene hrane od cateringa u zasebnu skupinu ugostiteljskih objekata/djelatnosti. U vrijeme novih poslovnih modela, koji omogućavaju pojedincima poduzetnicima otvaranje poslovnih subjekata koji će se baviti isključivo dostavom već pripremljene hrane iz restorana s kojima su ušli u poslovni odnos, trenutni Zakon nepravedno favorizira dostavu hrane od strane objekata koji istu pripremaju te time ograničava razvoj novih poduzetničkih inicijativa i radnih mjesta. Mogućnost dostave hrane od strane subjekata koji nisu sudjelovali u pripremi iste omogućilo bi unutar godine dana stotine novih radnih mjesta te značajno unaprijedilo trenutnu razinu dostave hrane koja je ograničena samo na objekte koji istu pripremaju. Isto onemogućavaju takve objekte u specijalizaciji i fokusu na pripremu hrane te ih Zakon prisiljava da, ukoliko žele dostavu svoje hrane, istim se moraju sami baviti, što izaziva niz poslovnih teškoća i neefikasnost sustava poslovanja. Također, predlaže se da minimalni tehnički uvjet omogući obavljanje dostave putem unajmljenih vozila ili vozila korištenih na leasing, ne samo putem vlastitih dostavnih vozila kako je trenutno definirano u Pravilniku o cateringu. Odbijen Sama dostava hrane ne smatra se ugostiteljskom djelatnošću.
Filip Š PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UGOSTITELJSKOJ DJELATNOSTI Predlaže se preciznija definicija minimalnih tehničkih uvjeta za catering kroz Pravilnik - trenutno isti nameće dostavu putem vlastitih dostavnih vozila čime dovodi u pitanje poslovanje putem unajmljenih vozila ili vozila korištenih na leasing. Odbijen Navedena problematika uređuje se pravilnikom, a ne ovim Zakonom. Inače, nema zapreke da dostavno vozilo ugostiteljskog objekta bude unajmljeno ili na leasing.
Udruga ruralnog turizma Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UGOSTITELJSKOJ DJELATNOSTI Udruga ruralnog turizma Hrvatske (URTH), kao jedina udruga koja okuplja pružatelje usluga seoskog turizma s područja cijele Hrvatske opetovano ukazuje na činjenicu potrebe zakonodavnog definiranja seoskog turizma Republike Hrvatske. S obzirom na nedovoljno razumijevanje ovog termina, svima zainteresiranima predlažemo konzultiranje Priručnika za bavljenje seoskim turizmom koji je izdan u nakladi Ministarstva turizma 2011. godine i dostupan na: http://www.tz-imotski.hr/images/download/Seoski_turizam.pdf. Odgovor Ministarstva turizma RH na našu inicijativu o potrebi proširenja kruga pružatelja usluga seoskog turizma koji bi se trebao definirati predloženim izmjenama zakona držimo krajnje neprihvatljivim: “… potrebna je detaljna prethodna analiza svih segmenata takve vrste ponude i njihov utjecaj na ukupnost hrvatskog turizma i gospodarski razvoj Republike Hrvatske, vodeći računa i o sprječavanju nelojalne konkurencije prema ugostiteljima s obzirom na njihove obveze u obavljanju ugostiteljske djelatnosti”. (Vidi Izvješće o provedenom savjetovanju - Procjena učinaka propisa: Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti - Obrasci). Slažemo se da je potrebna detaljna analiza i pitamo se zbog čega ona već nije napravljena s obzirom da seoski turizam RH postoji već više od 25 godina. Vaš stav o nelojanoj konkurenciji prema ugostiteljima pokazuje da eklatantno štitite njihove interese te da ne razumijete u dovoljnoj mjeri da objekti seoskog turizma imaju još VEĆE obaveze u obavljanju svoje djelatnosti jer se uz ugostiteljstvo bave i zahtjevnom djelatnošću poljoprivrede i plasmana vlastitih poljoprivrednih proizvoda. Ukoliko se već brinete o poslovanju ugostitelja, predlažemo Vam da umjesto ograničavanja seoskog turizma razmislite o smanjivanju stope PDV-a na čemu bi Vam svi zasigurno bili iznimno zahvalni. Najnoviji europski trendovi poticanja razvoja seoskog odnosno agroturizma idu u smjeru olakšavanja i poticanja, a ne ograničavanja njihove djelatnosti s obzirom da se bave s dvije strateški važne gospodarske grane i time omogućuju razvoj ruralnih prostora zaustavljanjem iseljavanja i otvaranjem novih radnih mjesta. To je ujedno i odgovor na Vaš sljedeći komentar iz Izvješća kojim navodite da je naš prijedlog za ukidanje ograničenja, odnosno povećanje smještajnih kapaciteta na SVIM poljoprivrednim gospodarstvima djelomično u suprotnosti sa Strategijom razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. koja predviđa smanjenje privatnog smještaja u odnosu na hotelski. Prema Vašem doslovnom i birokratskom tumačenju Strategije kojom se predviđa smanjenje privatnog i povećanje hotelskog smještaja, dolazi se do apsurdnog zaključka kako bi u svakom selu u Republici Hrvatskoj, a osobito u kontinentalnoj Hrvatskoj koja je izrazito deficitarna u pogledu hotelskog smještaja, trebao otvoriti hotel. Je li to stvarna intencija ovog prijedloga zakona? Žalosti nas izostanak institucionalnog interesa za zakonodavnom uređivanjem situacije na terenu u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, i istinskim razvojem turizma u ruralnim područjima što iskazujete predloženim parcijalnim izmjenama i odbijanjem naše inicijative da okupite sve relevantne udruge koje djeluju na ovom području i okupljaju stvarne dionike seoskog odnosno agroturizma na suradnju prilikom izrade prijedloga zakona. Porazna je činjenica da je e-savjetovanje jedini mehanizam komunikacije resornog ministarstva sa našom, a koliko nam je poznato, i s drugim relevantnim strukovnim udrugama koje se bave ovim posebnim oblikom turizma. Ponovo Vam predlažemo reguliranje pružanja ugostiteljskih usluga na svim poljoprivrednim gospodarstvima, a ne samo na obiteljskim kako je sada slučaj te u smislu konstruktivnog dijaloga u rješavanju ovih pitanja, upućujemo prijedloge za redefiniranje članaka 39, 40 i 41 uz sljedeća obrazloženja: Obrazloženje uz cijeli Članak 39 stavak 2: URTH se zalaže za ukidanje ograničenja u broju gostiju kojima se istovremeno mogu pružati ugostiteljske usluge kako bi se omogućio razvoj ruralnih prostora. Ovo je osobito važno imajući u vidu da je novi Zakon o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima omogućio zapošljavanje za potrebe dopunskih djelatnosti, kao što su i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga. Ukoliko se ograničenja i postavljaju, ona bi trebala biti vezana uz veličinu posjeda, obujam poljoprivredne proizvodnje i kapacitete za primanje gostiju. Gostima i turistima treba prepustiti odluku hoće li posjećivati veća ili manja poljoprivredna gospodarstva, ili će svoje slobodno vrijeme provoditi u klasičnim ugostiteljskim objektima u ruralnim i/ili urbanim sredinama. Obrazloženje vezano za Članak 39 stavak 2.1: Pretežito vlastita proizvodnja Pravilnikom je definirana kao vlastita poljoprivredna proizvodnja; kupovina od drugih poljoprivrednih proizvođača; i/ili šumski proizvodi, samoniklo bilje, gljive, puževi, žabe, ribe i drugi vodeni i morski organizmi te divljač, koje član OPG-a ulovi, ubere ili kupi. Predlažemo uvođenje obaveze o pripremanju i usluživanju barem dijela jela i pića iz vlastite proizvodnje što trenutno nije slučaj. Bit postojanja svakog poljoprivrednog gospodarstva je vlastita poljoprivredna proizvodnja. Ukoliko poljoprivredno gospodarstvo u svojoj ugostiteljskoj ponudi nema niti jedan vlastiti poljoprivredni proizvod, postavlja se pitanje zašto je uopće registrirano kao poljoprivredno gospodarstvo? Mišljenja smo da Zakon treba postaviti minimalne uvjete u pogledu poljoprivredne proizvodnje jer sama registracija u Upisniku poljoprivrednika nije dovoljna, i ostavlja prostor za razne manipulacije. Ovime bi se spriječilo da objekti seoskog odnosno agroturizma koji ništa ne proizvode i „glume“ seoski turizam otkupom svih sirovina i poljoprivrednih proizvoda od drugih poljoprivrednih proizvođača, a često i kupovinom u trgovačkim lancima. Ovo je također važno i s aspekta zaštite potrošača koji su time dovedeni u zabludu jer smatraju, vođeni zdravim razumom, da proizvodi koje konzumiraju potječu s poljoprivrednog gospodarstva na kojem se nalaze ili okolnih poljoprivrednih gospodarstava, što često nije slučaj. Obrazloženje vezano za Članak 39 stavak 2.2: Predlažemo dodavanje ulja i prerađevina od voća i povrća, kako bi se zakonodavni okvir prilagodio situaciji na terenu gdje već postoji niz otvorenih kušaona, osobito ulja. Istovremeno predlažemo i ukidanje ograničenja. Obrazloženje vezano za Članak 39 stavak 2.3: U cilju zadržavanja obiteljskog karaktera seoskog odnosno agroturizma, i s obzirom da bi se Članak 39. odnosio na sva poljoprivredna gospodarstva, predlažemo povećanje kapaciteta za smještaj u skladu sa situacijom na terenu gdje pojedina poljoprivredna gospodarstva već imaju izgrađene veće smještajne kapacitete za prihvat gostiju. Ovi obiteljski vođeni objekti često imaju potražnju od strane turističkih agencija za smještanje grupa koje se prevoze turističkim autobusima kapaciteta 50 osoba. Predlažemo brisanje postojećeg stavka (3) i dajemo obrazloženje vezano uz predloženi novi stavak (3): Predlažemo da se za objekte seoskog i agroturizma uvede obaveza zastupljenosti barem jednog vlastitog poljoprivrednog proizvoda (vino, ulje, sir, suhomesnati proizvodi i sl.) u ponudi, uz zadržavanje već postojećih mogućnosti kupovine od drugih poljoprivrednih gospodarstava, i branja i kupovine šumskih proizvoda, samoniklog bilja, gljiva, puževa, žaba, riba i drugih vodenih i morskih organizmama te divljači, koje član poljoprivrednog gospodarstva ulovi, ubere ili kupi. Listu prihvatljivih poljoprivrednih proizvoda definiralo bi Ministarstvo turizma u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede (vidi stavak 9). Alternativno, moguće je da Ministarstvo poljoprivrede donese posebni Pravilnik o plasmanu poljoprivrednih proizvoda u seoskom turizmu, u kojem bi se, između ostaloga, definirala lista osnovnih poljoprivrednih proizvoda i omogućio olakšani plasman u vlastitoj turističkoj ponudi. Obrazloženje vezano za Članak 39 stavak 2.4: Potrebno je uvrstiti izuzeće za mineralnu vodu, pivo i gazirane sokove iz razloga što se isti ne proizvode u svim dijelovima Hrvatske. Predlažemo dodavanje stavka (5) uz sljedeće obrazloženje: Cilj ove odredbe je njegovanje i promocija tradicijske i autohotne kuhinje na poljoprivrednim gospodarstvima. Postojeći stavak (5) postaje stavak (6) i ne mijenja se. Postojeći stavak (6) postaje stavak (7) i ne mijenja se osim usklađivanja terminologije. Postojeći stavak (7) postaje stavak (8) i ne mijenja se osim usklađivanja terminologije. Obrazloženje vezano za Članak 39 stavak (9): Predlažemo da navedeni Pravilnik utvrdi posebne vrste, kategorije i oznake za ovu vrstu objekata kako bi: - sva poljoprivredna gospodarstva imala jednake uvjete po pitanju uređenja smješajnih kapaciteta, bez obzira na vrstu svoje registracije, što sada nije slučaj; - sva poljoprivredna gospodarstva koja djeluju u ruralnom prostoru imala prilagođene uvjete za uređenje smještajnih kapaciteta, čime ne bi bili izjednačeni s klasičnim ugostiteljskim objektima u urbanim sredinama, bez obzira na vrstu njihove registracije, što sada nije slučaj; i - za sva poljoprivredna gospodarstva bile definirane nove vrste i kategorije objekata, sukladno postojećem stanju na terenu i uz uvažavanje hrvatskih specifičnosti. Sve gorenavedeno je moguće učiniti uz minimalne prilagodne postojećih akata. Postojeći stavak (9) postaje stavak (10) i ne mijenja se osim usklađivanja terminologije. Obrazloženje vezano uz Članak 39 predloženi stavak 11: Komercijalni naziv nije potrebno prejudicirati s obzirom da se članak odnosi na sva poljoprivredna gospodarstva, a ne samo na OPG. Obrazloženje vezano uz Članak 40: Naziv: Usklađivanje terminologije. Stavak 1: Usklađivanje terminologije. Stavak 2: Proširenje kruga podnoitelja zahtjeva nužno je zbog proširenja kruga poljoprivrednih gospodarstava. 2.1. Usklađivanje terminologije 2.2. Dodano. Sukladno prijedlogu Zakona o OPG-ovima, dopunskom djelatnošću pružanja ugostiteljskih i turističkih usluga će se moći baviti samo OPG-ovi koji imaju SO vrijednost veću od 3000 EUR. Predlažemo da se isto definira za sva poljoprivredna gospodarstva koja se bave ugostiteljstvom i/ili turizmom. 2.3. Dodano. Ova odredba sužava krug potencijalnih poduzetnika u seoskom i agroturizmu na one poslovne subjekte koji imaju do 50 zaposlenih. Time bi se onemogućili olakšani uvjeti za velike poljoprivredne poslovne subjekte, i osiguralo da manja poljoprivredna gospodarstva koja se bave turizmom budu obiteljski vođena, što je jedna od karakteristika seoskog, odnosno agroturizma. 2.4. Dodano. Ova odredba usmjerena je na očuvanje biti seoskog turizma u kojem potrošači konzumiraju poljoprivredne proizvode i usluge na licu mjesta, odnosno na vlastitom pragu poljoprivrednog gospodarstva, a ne primjerice u posebno otvorenim kušaonama u urbanim sredinama i sl. 2.5. Postojeći podstavak 2 postaje podstavak 5 i ne mijenja se. 2.6. Postojeći podstavak 3 postaje podstavak 6 i mijenja se broj referentnog stavka. 2.7. Postojeći podstavak 4 postaje stavak 7 i ne mijenja se. Obrazloženje uz predloženi stavak (5) Dodaje se novi stavak radi uvođenja posebnih oznaka. Obrazloženje uz Članak 41: Usklađivanje terminologije u skladu s prijedlogom proširenja pružatelja usluga seoskog turizma. Uz napomenu da na prijedlogu ovih izmjena nisu bili uključeni pravnici, vjerujemo da ćete ih biti u mogućnosti na adekvatan način uvrstiti u nadolazeći prijedlog zakona. Stojimo Vam na raspolaganju za sva dodatna pojašnjenja, ukoliko ih budete željeli. Primljeno na znanje Kao i u obrazloženju na istovjetne primjedbe iznesene u savjetovanju provedenom o procjeni učinaka propisa za predmetni Zakon navodimo da drugačije rješenje navedene problematike i izmjenu zakona u smislu proširenja kruga pružatelja ugostiteljskih usluga na način kako je važećim Zakonom propisano za obiteljska poljoprivredna gospodarstva na sva poljoprivredna gospodarstva, potrebna je detaljna prethodna analiza svih segmenata takve vrste ponude i njihov utjecaj na ukupnost hrvatskog turizma i gospodarski razvoj Republike Hrvatske, vodeći računa i o sprječavanju nelojalne konkurencije prema ugostiteljima s obzirom na njihove obveze u obavljanju ugostiteljske djelatnosti. Prijedlog ocjenjujemo u dijelu u suprotnosti sa Strategijom razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. koja predviđa smanjenje privatnog smještaja u odnosu na hotelski. Pitanje pružanja ugostiteljskih usluga na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu i rješenja koje sadrži važeći Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti usuglašen je s Ministarstvom poljoprivrede, kao nadležnom za uređenje statusa obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva odnosno poljoprivrednih gospodarstava. Primjedbe vezane uz Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (Narodne novine, br. 54/16 i 69/17), nije materija uređena predloženim Zakonom, te će se razmotriti pri mogućim izmjenama i dopunama toga Pravilnika.
dado PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UGOSTITELJSKOJ DJELATNOSTI Poštovani, mislim da je sazrijelo vrijeme da naše društvo, pogotovo u 21. stoljeću, cijeni svaku osobu bez obzira na bilo koju različitost. Ukoliko je Hrvatskoj svaki turist jednako važan, onda se ono što se meni dogodilo ne bi smjelo nikada ponoviti. Prošle godine dečko i ja smo izbačeni iz privatnog apartmana kojeg smo bili rezervirali na 15 dana (!!) već drugog dana i to s obrazloženjem vlasnika: nismo dobrodošli jer smo gay. Ne vidim razloga da se u ovako maloj zemlji rade podjele, i molim da se ozbiljno razmotri uvođenje oznake gay friendly za apartmane baš kako postoje i apartmani specijalizirani za bike, family, pet friendly itd. Time bi znali da smo dobrodošli, da ćemo biti tretirani kao i svi ostali. Primljeno na znanje Navedena problematika nije predmet ovoga Zakona. Vrste ugostiteljskih objekata i posebne oznake uređuju se pravilnicima. Smatramo da nema zapreke da zapreke da samo tržište kreira posebne vrste turističkih ponuda odnosno proizvoda, pa tako i da se iznajmljivači promoviraju kao “gay friendly”.
Ivan Ivančić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UGOSTITELJSKOJ DJELATNOSTI Većina ugostitelja pravnih osoba koji su vlasnici ugostiteljskih objekta kategoriziranih u skupini "Ostali ugostiteljski objekti za smještaj" po novijem ili "Kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj" po starom modelu kategorizacije, razvrstani kao Sobe za iznajmljivanje nude doručak svojim gostima van objekta temeljem ugovora sklopljenim sa drugom pravnom osobom a koja ima sve potrebne uvjete i dozvole za obavljanje takve dijeltnosti. (primjer lokalni restoran ili hotel sa restoranom) Na ovaj način Vlasnik sobe za iznajmljivanje gostu nudi veću razinu usluge, postiže bolju cijenu jedinice , vlasnik lokalnog restorana ili hotela ostvaruje veći prihod, a država ubire više poreza što znači da su svi na dobitku. Zanima me da li je ovakav model poslovne suradnje legalan, a ako nije bilo bi dobro da se razmisli o implamentiranju ovakve usluge u Prijedlog zakona. Primljeno na znanje Smatramo da nema zapreke da ugostitelj goste koje koriste uslugu smještaja u njegovom objektu vrste soba upućuje na ugostiteljske objekte u kojima se uslužuje hrana i piće (daje informacije), ali takav ugostitelj ne može i naplaćivati uslugu koju pruža drugi ugostitelj.
Dejan Brkljačić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UGOSTITELJSKOJ DJELATNOSTI S obzirom da kod nas preferira ljetni turizam nije mi jasno da u kategorizaciju apartmana nije uvrstena vanjska terasa šta je po meni jedan od važnijih standarda da bi gost bio zadovoljan.Kod nas ima puno apartmana novijeg datuma a nema vanjsku terasu veću od pet kvadrata a ima tri zvjezdice! Prošavši puno apartmana najmanje mi je bilo bitno da apartman ima dvije kupaone i veliku sobu ali terasa mi je bila jako bitna naravno i wi-fi ,a i kamin za rostiljAko apartman novije građevine ima tri zvjezdice za dvije kupaone za dvije sobe onda bi apartman s jednom kupaonom na dvije sobe trebao imat dvije zvjezdice ,a ne da bude bez zvjezdica . Primljeno na znanje Navedena tematika nije predmet Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, već pravilnika za provedbu toga Zakona, te će se prijedlog razmotriti prilikom njihovih izmjena
LJUBICA MAGDIĆ USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA, Ocjena stanja Obzirom da se u domaćinstvu građana kapaciteti popunjavaju pretežito ili isključivo u ljetnom periodu, jedinice koje imaju balkone i terase, neovisno o kvadraturi, kao i klimatizaciju jedinice, trebale bi pri rekategorizaciji imati olakotnu okolnost, budući da bitno utječu na odabir i zadovoljstvo gosta, a predstavljaju dodatne troškove iznajmljivaču. U ovom slučaju bi gubitak zvjezdica uzrokovao neodrživost ranije registriranih privatnih iznajmljivača, koji su iako nepotpomognuti poticajnim mjerama dali veliki doprinos razvoju turizma kod nas, za razliku od istih novootvorenih objekata koji su imali mogućnost da budu pomognuti poticajnom državnom politikom. Sporni iznajmljivači nisu konkurencija obrtima jer nemaju kompletnu ponudu za zahtjevnog gosta. Stoga bi bilo nužno sniziti minimalne zahtjeve za pružanje usluge doručka kako bi opstali oni koji još nemaju doregistriranu ovu uslugu uz pružanje mogućnosti posluživanja na terasama i manje zahtjevnim kuhinjama gdje se priprema obrok bez bespotrebnog dodatnog umivaonika i posebnog sanitarnog čvora za osoblje te nape i perilice suđa. Odbijen Svi pružatelji ugostiteljskih usluga u domaćinstvu koji su rješenja ishodili do 1. rujna 2007. godine (ili su zahtjev podnijeli prije 1. rujna 2007.) dužni su se uskladiti sa standardima propisanim Pravilnikom o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu („Narodne novine“, br. 9/16, 54/16, 61/16 i 69/17). Tek ukoliko to u zakonom propisanim rokovima ne učine, onda gube pravo isticanja oznake kategorije (zvjezdice). Svi iznajmljivači koji su do sada pružali (samo) uslugu doručka, moći će tu uslugu pružati i dalje pod uvjetima kao i do sada. Jedino više neće moći pružati uslugu polupansiona i punog pansiona. Također, nema zapreke da iznajmljivači koji do sada nisu pružali uslugu doručka istu dodatno registriraju. Smatramo da su uvjeti za pružanje usluge doručka odgovarajuće propisani i da ih ne bi trebalo smanjivati zbog zaštite potrošača i kvalitete ponude.
Bernard Baraka USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA, Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom Predlazem da za kuce s bazenima ostane i dalje mogucnost da iznajmljivac pruza uslugu prehrane (dorucka, rucka i vecere) zbog toga sto kuce s bazenima pruzaju drugaciji tip usluge (ne samo smjestaj, vec pakete sadrzaja (npr. bazen, teretana, teniski teren, lounging....)). Gosti koji koriste kuce s bazenima, zele imati mogucnost potpune uslugu (ukljucujuci i hranu), jer zele cjeloviti odmor. Uvodjenjem predlozenih limita, ne postize se kompetitivnost, vec se smanjuje razina kvalitete usluge, sto ima negativan utjecaj na percepciju gostiju. Smisao zakona ne bi trebao biti izjednacavanje kompetitivnosti izmedju iznajmljivaca na umjetan nacin (ne trzisno), vec pruzanje bolje i sto cjelovitije usluge gostima. Osim toga, gostima koji unajmljuju vile s bazenima i spremni su platiti cjelovitu uslugu, ne bi bilo razumno da im iznajmljivac ne moze pruziti uslugu pripreme hrane unutar objekta, jer bi to utjecalo na njihova ocekivanja i percepciju kvalitete usluge. Odbijen Ocjenjuje se da se na sve vrste objekata u domaćinstvu, pa tako i na kuće za odmor koje imaju bazene, trebaju primjenjivati iste zakonske odredbe. A svi iznajmljivači koji će htjeti nastaviti s pružanjem usluga polupansiona i punog pansiona moći će pod istim uvjetima te usluge pružati kao ugostitelji osnivanjem trgovačkog društva ili obrta.
zlatko mahulja USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA, Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom Navođenje da je pružanje polupansiona i pansiona nelojalna konkurencija može biti sve samo ne točno jer se kao konkurent spominje Hotel što već samo po sebi nije usporedivo. Kako pomiriti želju Ministarstva turizma i naravno ugostitelja da na svaki način podigne kvalitetu usluge a u isto vrijeme zabraniti pružanje polupansiona i pansiona je naprosto neshvatljivo. Kao prvo autor teksta mora rasčistiti što zapravo želi ? Bogatog gosta koji će za svoje nevce naravno tražiti i adekvatnu uslugu ili onog drugog koji niti plaća niti traži. U slučaju ovog prvog gost kada iznajmljuje villu tada satom ulaska pos- taje privremeni korisnik koji onda u toj villi može naravno i kuhati.On ili njegova supruga ili njegova sluškinja ili njegov najmljeni chef. I to mu NITKO ne može zabraniti. Prema tome umjesto da tu uslugu pruža iznajmljivač gost će (ako uopće bude želio najmiti villu bez takve usluge) organizirati pripremu hrane (koja naravno ne podrazumjeva samo kuhanje već i nabavu i sve što ide uz to. Vi jednostavno zakonom ne možete natjerati gosta da umjesto da jede u villi odlazi u restoran jednako kao što to ne možete učiniti u hotelu (ako mu se ne jede u hotelu gost ide kamo hoće (može jesti i na haubi svog auta). Svaka zabrana nije dobra pa tako ni ova, a stavljati je u kontekst nelojalne konkurencije nije naprosto točno. Ono što treba svakako učiniti je da se osigura zdravstvena sigurnost (higjenski minimum i crvena knjižica), ali nikako registracija jer to naprosto nema smisla. NITKO, ali baš nitko neće registrirati ugostiteljski obrt a još manje d.o.o. kako bi kuhao za 8 ili 10 ljudi jer za to onda treba imati knjigovodstvo, voditi knjige i sve ostalo što zakon propisuje.(ne vidim zbog čega na pr. ako se kuha doručak koji može biti obrok i veći od ručka ne treba firma a ako se kuha ručak treba). Koliko god se vi trudili zabraniti kuhanje gostima toliko će se iznajmljivači truditi to izigrati i to na vrlo jednostavan način (jedino što treba gostu reći da će u slučaju dolaska inspektora reći kako su to njegove namirnice (što je u stvari istina jer ih je on platio) a iznajmljivač je samo onaj koji priprema tu hranu. Sve to vodi u neku vrstu Balkanskog businessa umjesto finog gospodskog posla gdje se zna tko je tko i tko je za što platio. Vrlo je intrigantno kako taj dio priče kako se iznajmljivaču ne bi smjelo dozvoliti kuhanje gostima potiče još iz Jugoslavije gdje se sve nešto moralo sakrivati kao da se nekog stalno vara i laže. To naravno nije dobro, a pogotovo ne ako želite gosta visoke platežne moći koji je naučen da dobije sve što poželi za svoje novce. I umjesto da se razmišlja o tome i da nam to bude vodilja mi rađe pribjegavamo zabranama pod nekakvim čudnim izlikama strategije turizma i sličnog. Riječ ugostiti sama po sebi sve govori i svatko tko od te riječi misli da su gosti idioti se vara. Gost ide tamo gdje će dobiti ono što želi i ako nekakav po- litičar misli da to može promjeniti grdno se vara. Da još na kraju bude skroz jasno. U posljednjih dvanaest godina mi smo ugostili (samo zbog toga jer smo mogli pružiti super puni pansion koji podrazumjeva i pripremu koktela, i proslave rođendana i proslave svih mogućih godišnjica i sve moguće zahtjeve ,priprema specijalne hrane skupih riba, školjki i rakova i samo dragi bog zna što sve ne) premjere, ministre, celebritije, businessmane koji su dolazili svojim avionima, jahtama i helikopterima. Da li vi stvarno mislite da bi oni (ili da će) doći ako im prodamo krevet i doručak ? Ja vam garantiram NIKADA. Prema tome ako imalo mislite na to da razvijamo turizam više i visoke klase zaboravite zabrane i bavite se drugim stvarima koje stvarno ne štimaju u našem turizmu. Sredite septičke jame, sredite kvalitetu vode, sredite med. usluge, educirajte iznajmljivače, i još stotine stvari koje druge nacije već davno imaju u ponudi. Bazen, pogotovo danas kad svaka kuća ima neku lokvu koju zove bazen ne može biti sinonim visokog turizma. Ima stotinu stvari prije tih smiješnih jama ispunjenih vodom sumnjive kvalitete. A da li će se kuhati u ovom ili onom loncu je manje važno (zapravo uopće nije važno) ako se kuha kako treba, ali to će ocjeniti gost a nikakvo Ministarstvo. Zbog svega navedenog lijepo vas molim da niti ne pomišljate ukinuti iznajmljivačima koji to hoće (jer imaju takav zahtjev gostiju) pansion (kako vi to zovete) jer ćete na taj način otjerati i ovo malo "jakih" gostiju koji tada promiču naš turizam kao nešto što treba doživjeti. Valda se slažete da vam više vrijedi da vas (nas) hvali premjer neke zemlje nego bilo kakva drugačiji vid reklame. Primljeno na znanje U uvodu Zakona navedeni su razlozi zbog kojih se iznajmljivače smatra nelojalnom konkurencijom ugostiteljima u dijelu pružanja usluga polupansiona i punog pansiona, a koje smatramo opravdanim, te se pri njima ostaje. Iznajmljivači imaju nekoliko mogućnosti odabira daljnjeg načina poslovanja: da odustanu od pružanja usluge polupansiona ili punog pansiona, da nastave pružati usluge polupansiona ili punog pansiona osnivanjem trgovačkog društva ili obrta ili da svoje prostore daju u zakup pravnoj ili fizičkoj osobi-obrtniku koji bi u tom prostoru uz ishođenje odgovarajućih rješenja za vrstu ugostiteljskog objekta obavljali ugostiteljsku djelatnost kao ugostitelji, a u kojima bi ugostiteljske usluge prehrane mogli koristiti i gosti iznajmljivača.
HGK USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA, Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom Iz dijela koji se odnosi na boravak više od 15 osoba koji nisu članovi uže obitelji proizlazi, da će osobe moći proći bez kazne, samo s opomenom i nalogom da se prekršaj ispravi ako se isti prekršaj nije počinio već i prije. Članica Udruženja hostelijera HGK smatra da će se ovim otvoriti mjesta većoj manipulaciji i da će se izbjegavati plaćanje BP za tih do 15 osoba sve dok se vlasnik nekretnine ne uhvati u prekršaju. Podržavamo preventivne akcije i opomene, a ne odmah represivno kažnjavanje, ali smatramo da postoji prostor za manipulacije. Svako povećanje kategorizacije iziskuje ulaganje financijskih sredstva, što je i logično. Međutim, za recimo postići standard od 4 zvjezdice, potrebna su ista ulaganja npr. u Dubrovniku ili u Karlobagu, ali dok u Dubrovniku apartman možete unajmiti za, primjerice 100,00 EUR/dan, taj isti apartman od 4 zvjezdice u Karlobagu možete unajmiti za 50,00 EUR/dan. Radi se samo o povratu investicije i upravo zbog toga je znatno manji broj visoko kategoriziranih smještajnih jedinica u manjim mjestima ili manje razvikanim, tako da se može i stimulirati veća kategorizacija i sam razvoj turizma u manjim sredinama ili „manje poželjnim“ sredinama ako se na neki način uvedu porezne olakšice ili dodatne stimulacije za povećanje kategorizacije smještaja. Primljeno na znanje Odredba članka 33. važećeg Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, koja presumira da se radi o pružanju ugostiteljskih usluga u domaćinstvu kada vlasnici u svojim nekretninama omoguće boravak više od 15 osoba koje nisu članovi njihove uže obitelji, u turističkim mjestima od 15. lipnja do 15. rujna, briše se iz razloga jer je bila teško provediva i nadzirana, a često i zloupotrebljavana. Istovremeno se otklanjaju moguće pritužbe građana, vlasnika nekretnina, da se odredbama Zakona zadire u njihovo pravo vlasništva. Pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu bez rješenja o odobrenju za njihovo pružanje, smatra se nelegalnim pružanjem usluga, čija kontrola je u nadležnosti Ministarstva financija, Carinske uprave, odnosno iz čije je nadležnosti Zakon o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti (Narodne novine, broj 61/11). A prema Zakonu o boravišnoj pristojbi, inspekcijski nadzor nad obračunom, naplatom i uplatom boravišne pristojbe, te prijavom i odjavom boravka turista obavlja nadležna inspekcija Ministarstva financija.
HOK USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA, Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom Ceh ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore ovim putem izražava podršku u vidu predloženih pozitivnih izmjena u ovom Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, a koje za cilj imaju unapređenje i poboljšanje ugostiteljske ponude, izjednačavanje uvjeta i načina poslovanja u ovom sektoru. Vjerujemo da će pojedine odredbe u primjeni rezultirati pozitivnim pomacima koji su rezultat inicijativa strukovnih asocijacija a u korist polovnih subjekta te s ciljem da se našim gostima i turistima osigura viša razina usluge i kvaliteta ponude. Želimo iskoristiti priliku i istaknuti inicijativu kojom predlažemo da ugostiteljsku djelatnost obavljaju isključivo obrtnici, trgovačka društva i trgovci pojedinci (ugostitelji) i to kao glavnu djelatnost. Predlažemo ukidanje obavljanja ugostiteljske djelatnosti „usput“ odnosno obavljanje bez propisanih i odgovarajućih uvjeta. Osobito ističemo pojave vezane uz udruge građana te tražimo da se udruge građana bave isključivo djelatnošću za koju su registrirani u skladu sa svojim ciljevima. U tom svjetlu, predlažemo da ugostiteljsku djelatnost mogu obavljati isključivo trgovačka društva, trgovci pojedinci i obrtnici. Uvažavamo i cijenimo aktivnosti udruga građana, ali smo mišljenja da se trebaju baviti isključivo djelatnošću za koju su registrirani. Ugostitelji smatraju da se udruge trebaju baviti isključivo djelatnošću za koju su registrirani u skladu sa svojim ciljevima, a da ugostiteljstvo prepuste ugostiteljima - profesionalcima. Mišljenja smo da bi i ovim Zakonom trebalo biti riješeno pitanje prodaje i usluživanja hrane u trgovinama. Iako je u aktualnom Zakonu o trgovini načelno definirano da trgovac u trgovini može dodatno obrađivati hranu, te da istu ne smije usluživati u prodavaonici, na terenu smo svjedoci da u sklopu velikih trgovačkih lanaca kupac može kupiti gotovo sve vrste gotovih jela. Smatramo da se na ovaj način zadire direktno u poslovanje ugostitelja, te da je potrebno regulirati uvjete propisne ovim Zakonom na trgovce. Kao i u mnogim drugim strukama, nelegalni rad u ugostiteljskoj djelatnosti odnosi veliki dio mogućih prihoda. Djelomično ili potpuno ilegalni objekti nude gostima uslugu upitne kvalitete, često poslujući samo kroz vremenski atraktivni dio sezone, bez poštivanja kategorizacije objekata, palete usluga hrane i pića koja nisu primjerena pojedinim vrstama objekata, te bez udovoljavanja minimalno tehničkih uvjeta. Potrebno je potaknuti energičnije i učinkovitije aktivnosti inspekcijskoga nadzora u cilju suzbijanja nelojalne i drugih oblika neregistriranih djelatnosti. Odbijen Pružanje usluga „toplog obroka“, napitaka i bezalkoholnih pića bez namjere stjecanja dobiti ili drugih procjenjivih gospodarskih koristi od strane udruga ne smatra se ugostiteljskom djelatnošću jer to udruge mogu činiti samo pod strogo određenim uvjetima – u svojim poslovnim prostorijama i prostorima, samo za svoje članove i samo dok se obavlja njihova osnovna djelatnost ili aktivnost. Pitanje prodaje i usluživanja hrane u trgovinama trebalo bi regulirati Zakonom o trgovini. Pitanja učinkovitosti inspekcijskih nadzora od strane Carinske uprave i Turističke inspekcije nisu predmet ovoga zakona.
Maja Jurišić Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom, Članak 2. 10. Zašto samo domaće ili međunarodne umjetničke programe i mišljenje ministarstva kulture? Zašto ne i sva ostala događanja koje organiziraju udruge i ustanove, a doprinose razvoju lokalne zajednice - npr. sportski turniri, razmjene studenata i mladih, edukacije... Odbijen Smatramo da je za konačno rješavanje pitanja proširenja kruga subjekata koji bi mogli obavljati ugostiteljsku djelatnost prethodno potrebno napraviti detaljnu analizu opravdanosti istog.
Bernard Baraka Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom, Članak 5. Sugeriram da se tocka 3. koja postaje tocka 4. mijenja i glasi: "4. dorucka gostima kojima iznajmljivac apartmana pruza usluge smjestaja, osim za iznjamljivace kuca za odmor s bazenima u kojima iznajmljivac moze pruzati usluge dorucka, polupansiona i punog pansiona gostima." Kao sto sam vec objasnio u osnovnim pitanjima koja se trebaju urediti zakonom - iznajmljivac kuce za odmor s bazenom pruza drugaciju uslugu od iznajmljivaca apartmana. Naime gost koji iznajmljuje kucu za odmor s bazenom je gost vece platezne moci i njegova ocekivanja su veca, a samim time i taj gost ocekuje da je i kvaliteta usluge koju izzjamljiva kuce za odmor s bazenom proza veca. Dakle, smisao je da iznajmljivac kuce za odmor s bazenom moze adekvatno i odgovoriti na ocekivanja gosta, na adekvatan i razuman nacin. Odbijen Ocjenjuje se da se na sve vrste objekata u domaćinstvu, pa tako i na kuće za odmor koje imaju bazene, trebaju primjenjivati iste zakonske odredbe. A svi iznajmljivači koji će htjeti nastaviti s pružanjem usluga polupansiona i punog pansiona moći će pod istim uvjetima te usluge pružati kao ugostitelji osnivanjem trgovačkog društva ili obrta.
HGK Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom, Članak 5. Zajednica obiteljskog turizma HGK ističe kako pružatelji usluga u domaćinstvu samo svojim gostima mogu pružiti usluge doručka, ručka i večere te pružanjem tih usluga ne predstavljaju konkurenciju restoranima i malim obiteljskim hotelima već povećavaju kvalitetu usluge i zadovoljstvo svojih gostiju. Radi se o jednostavnim objektima, ograničenog komfora i usluga, koji ne pružaju „a la carte“ usluge, već osnovnu uslugu doručka i večere na bazi dnevnog jelovnika. Ovaj segment gostiju želi iz prve ruke osjetiti kulturu i običaje lokaliteta, uz direktan kontakt sa domaćinima uživati u autohtonim gastronomskim delicijama krajeva te će vjerojatnije izabrati susjednu državu nego obližnji hotel ukoliko ne nađu odgovarajuću ponudu obiteljskog smještaja s uslugom obroka. Trend rasta interesa za obiteljskim smještajem velikim dijelom leži u ponudi domaće kuhinje u kojoj se koriste lokalno uzgojene namirnice, te upravo zahvaljujući ovome Hrvatska uspijeva održavati imidž destinacije autentičnih okusa i mirisa. Nametanje dodatnih uvjeta domaćinima fizičkim osobama, uz obrazloženje kako tvrtke moraju ispuniti mnogo strože uvjete za pružanje usluge polu i punog pansiona, neće rasteretiti tvrtke jer se to može učiniti jedino deregulacijom uvjeta za male obiteljske hotele i restorane. Također je neistinita tvrdnja da pansioni u domaćinstvu ne plaćaju PDV jer prelaskom limita od 300.000 HRK prihoda objekti automatski ulaze u sustav PDV-a te imaju obvezu voditi poslovne knjige, imati fiskalnu blagajnu itd. Prijedlogom Zakona pružatelji usluga morati će osnovati trgovačko društvo ili obrt ukoliko žele svojim gostima omogućiti obroke, što će dovesti do gubitka velikog broja gosti koji dolaze upravo zbog kombinacije smještaja i domaće kuhinje. Nadalje, ukoliko vlasnik domaćinstva ispunjava uvjete za pružanje usluge doručka, onda nema razloga da isto ne zadovoljava i za ručak i večeru obzirom da se obroci pripremaju u istoj kuhinji, namirnice se drže u istom hladnjaku i koristi se isto posuđe. Dosadašnja praksa posluživanja obroka nije niti na koji način ugrozila goste već samo potencirala njihovo zadovoljstvo i ponovni dolazak. Valja istaknuti kako će izmjene iznimno negativno utjecati na ponudu i zadovoljstvo gostiju u ruralnim dijelovima u kojima su restorani udaljeni od objekta te gost neće imati priliku probati domaću kuhinju i vrlo vjerojatno odabirati drugu destinaciju gdje uz uslugu smještaja kod domaćina mogu uživati i u autentičnim obrocima. Ovome ide u prilog podatak da u većim turističkim mjestima i gradovima, poput Splita, Zadra, Dubrovnika i Zagreba, ima neznatan broj pansiona, koji se uglavnom kategoriziraju u mjestima u kojima nema velike ponude restorana i potrebno je gostima osigurati mogućnost obroka. U konačnici, postotak turista koji biraju pansione ili polupansione u obiteljskom domaćinstvu nije tako velik da bi mogao ugroziti ili pak povećati zaradu lokalnih restorana. Primljeno na znanje U uvodu Zakona navedeni su razlozi zbog kojih se iznajmljivače smatra nelojalnom konkurencijom ugostiteljima u dijelu pružanja usluga polupansiona i punog pansiona, a koje smatramo opravdanim, te se pri njima ostaje. Također u uvodu Zakona je navedeno da iznajmljivači “u većini nisu obveznici plaćanja poreza na dodanu vrijednost”, a ne da nisu obveznici plaćanja poreza na dodanu vrijednost.
HOK Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom, Članak 5. Mislimo da je ova odredba izuzetno dobra i da je na tragu stava velikog dijela ugostitelja, koji smatraju da privatni iznajmljivači pružanjem ugostiteljskih usluga su nelojalna konkurencija ugostiteljima. Slažemo se s ovim prijedlogom uređenja ugostiteljskih usluga u domaćinstvu na način da iznajmljivač može uz uslugu smještaja pružati svojim gostima samo uslugu doručka, a ne i polupansiona i pansiona, čime bi se doprinijelo da iznajmljivači koji sada pružaju i usluge polupansiona ili pansiona i svoje su objekte opremili za pružanje takvih usluga, nastave obavljati djelatnost kao ugostitelji, osnivanjem obrta ili trgovačkih društava . Podrazumijeva se da pružanje usluga ugostiteljskih djelatnosti je moguće samo ako prostor udovoljava minimalnim tehničkim uvjetima za obavljanje tih usluga. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru.
HGK Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom, Članak 6. Zajednica obiteljskog turizma HGK slaže se s potrebom definiranja minimalnih uvjeta za vrstu i uvjete kategorija, s obzirom na sve veću specijalizaciju u ponudi smještajnih objekata. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru
HGK Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom, Članak 8. Zajednica obiteljskog turizma HGK smatra da se brisanjem članka 33., kojim se propisivala obveza plaćanja boravišne pristojbe za boravak više od 15 osoba koje nisu članovi uže obitelji u stanovima, apartmanima i kućama za odmor, u turističkim mjestima od 15. lipnja do 15. rujna, omogućava komercijalizacija i ostvarivanje turističkog prihoda u nekomercijalnim nekategoriziranim objektima, a kontrola je vrlo ograničena zbog zaštite prava vlasništva. Primljeno na znanje Odredba članka 33. važećeg Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, koja presumira da se radi o pružanju ugostiteljskih usluga u domaćinstvu kada vlasnici u svojim nekretninama omoguće boravak više od 15 osoba koje nisu članovi njihove uže obitelji, u turističkim mjestima od 15. lipnja do 15. rujna, briše se iz razloga jer je bila teško provediva i nadzirana, a često i zloupotrebljavana. Istovremeno se otklanjaju moguće pritužbe građana, vlasnika nekretnina, da se odredbama Zakona zadire u njihovo pravo vlasništva. Pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu bez rješenja o odobrenju za njihovo pružanje, smatra se nelegalnim pružanjem usluga, čija kontrola je u nadležnosti Ministarstva financija, Carinske uprave, odnosno iz čije je nadležnosti Zakon o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti (Narodne novine, broj 61/11).
Robertino Rozić Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom, Članak 9. Jedan od osnovnih razloga zbog čega dobar dio od 20-tak tisuća imatelja starih rješenja nije usklađivalo svoja rješenja sa novim uvjetima je neriješeno zemljište na kojem se objekt nalazi. Većina njih se uskladila sa novim standardima (teško da netko ima kupaonice bez pločica ili da iza svakog gosta ne mijenja posteljinu i sl. kako se po medijima pisalo posljednjih dana), pa čak i podigla kvalitetu na veću razinu, ali nema mogućnost zatražiti novu kategorizaciju jer nema 1/1 vlasništvo. Legalizacija je uglavnom provedena, međutim upisivanje u zemljišne knjige ne ide baš glatko zbog katastrofalnog stanja u istim. U nekim općinama po Dalmaciji je stanje tako loše da se rade kompletno nove izmjere. Samostalno rješavanje stanja je često mukotrpan posao koji zahtijeva i velika financijska sredstva, mnogo "živaca" i najčešće jako dugo vremena. Mislim da bi bilo potrebno ovim izmjenama predvidjeti neku mogućnost da se i "vlasnicima" objekata (koji nemaju uredno vlasništvo), a koji u svojim objektima uslugu smještaja u domaćinstvu legalno obavljaju i preko 40-tak godina, omogući da bez straha od gubitka rješenja rekategoriziraju svoje objekte ili svoja rješenja prebace na djecu. Isti problem se javlja kod nasljeđivanja ovakvih objekata. Mislim da je svima jasno da se vlasništvo mora urediti i da nam je svima to od koristi, međutim treba uzeti u obzir da se sustavno posljednjih 70-tak godina po tom pitanju činilo jako malo, te da se u 10-tak godina i uz najbolju volju svih dionika, teško sve to može ispraviti. Isto tako ni državi ne bi trebao biti cilj (a mislim i da nije) da oni koji su na neki način bili pioniri pružanja smještaja u domaćinstvima, ostanu bez mogućnosti nastavka ove djelatnosti ili da odu u sivu zonu, Djelomično prihvaćen Odredbe članka 23. će se dopuniti na način da se u postupcima ishođenja novih rješenja radi usklađivanja standarda neće utvrđivati vlasništvo objekta već samo ispunjavanje uvjeta za vrstu i kategoriju sukladno Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu (Narodne novine, broj 9/16, 54/16, 61/16 i 69/17).
Željko Mrnjavac Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom, Članak 9. Omogućavanje da se potomcima koji više ne žive u istom domaćinstvu omogući bavljenje ugostiteljstvom na obiteljskoj imovini bez da im se za života mora prenositi i vlasništvo je poželjno, ali u stvari predstavlja nepotrebno kompliciranje uvođenjem dodatnih iznimaka u zakon jer je pravo pitanje koja je uopće svrha postavljanja vlasništva kao uvjeta za obavljanje djelatnosti u domaćinstvu dok je u istom Zakonu ostavljeno od ranije da obrtnici i poduzeća ne moraju biti vlasnici nego samo imati pravo korištenja objekta da bi bili ugostitelji? Zašto se zakon jednostavno ne vrati na formulaciju koja je postojala u zakonima do 2006. godine (u zakonu iz 1988., kao i u zakonu iz 1995. po kojem postoje trajna rješenja) za pružanje usluga u domaćinstvu „da je vlasnik ili nositelj prava korištenja“. Je li nešto profesionalno bavljenje ili dopunska djelatnost trebalo bi biti samo na osnovu maksimalnog kapaciteta (20 ležajeva) u jednom domaćinstvu, a ne na osnovu toga jesu li sredstva za rad u vlasništvu, unajmljena ili na korištenju po drugoj osnovi. Na taj način je i zajamčeno ustavno pravo jednakosti i nediskriminiranja u poslovanju svih poduzetnika bez obzira kako su registriani i u čijem su srodstvu. Vraćanjem formulacije „vlasnik ili nositelj prava korištenja“ osim ove skupine rodbine formalnog vlasnika rješava i tisuće onih koji su u procesu legalizacije riješili pitanje uporabne dozvole, ali zbog stanja na sudovima još desetljećima neće riješiti vlasništvo nad objektima koje iznajmljuju po tisućama rješenja od prije 2007 ili tisućama novih privremenih rješenja koja bi ukidanjem zahtjeva za vlasništvo mogla postati trajna. Odbijen Zakonom se predlaže da ugostiteljske usluge u domaćinstvu može pružati pored vlasnika objekta i članovi njegove obitelji i druge osobe obuhvaćene predloženim izmijenjenim stavkom 3. u članku 34. važećeg Zakona, uz njegovu pisanu suglasnost. Navedeno rješenje smatramo opravdanim i dostatnim, jer se kroz izmjenu stavka 3. u članku 34. važećeg Zakona omogućuje širem krugu osoba obavljanje ugostiteljskih usluga u nekretnini kojih nije vlasnik. Mogućnost pružanja ugostiteljskih usluga u domaćinstvu propisana je kao svojevrsna dodatna djelatnost vlasnika nekretnina od koje se može stjecanje dodatni prihod. Mogućnost korištenja nekretnina temeljem ugovora o zakupu smatramo odgovarajućim samo za ugostitelje (trgovačko društvo, zadruga, trgovac pojedinac ili obrtnik) koji uslugu smještaja pružaju kao profesionalnu djelatnosti, tj. ugostiteljsku djelatnost.
Željko Mrnjavac Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom, Članak 9. U članku 34. stavku 2. točka 1. iza riječi vlasnik dodaje se „ili ima pravo korištenja“ S obzirom da je prema članku 24. stavak 1. točka 2. istog zakona ugostitelj onaj koji "ima pravo korištenja", a ne nužno vlasnik, da bi se osigurala ravnopravnost na tržištu trebalo bi proširiti članak 34 kako je predloženo. U prethodnim izmjenama zakona s istim obrazloženjem ravnopravnosti na tržištu omogućeno je profesionalnim ugostiteljima obavljanje djelatnosti u stambenom prostoru kako to imaju iznajmljivači u domaćinstvu. Ključno ostaje ograničenje veličine poslovanja na 20 kreveta u jednom domaćinstvu, dok uvođenje drugih razlika po pitanju vlasništva ili blizine srodstva s vlasnikom predstavlja diskriminaciju. Odbijen Zakonom se predlaže da ugostiteljske usluge u domaćinstvu može pružati pored vlasnika objekta i članovi njegove obitelji i druge osobe obuhvaćene predloženim izmijenjenim stavkom 3. u članku 34. važećeg Zakona, uz njegovu pisanu suglasnost. Navedeno rješenje smatramo opravdanim i dostatnim, jer se kroz izmjenu stavka 3. u članku 34. važećeg Zakona omogućuje širem krugu osoba obavljanje ugostiteljskih usluga u nekretnini kojih nije vlasnik. Mogućnost pružanja ugostiteljskih usluga u domaćinstvu propisana je kao svojevrsna dodatna djelatnost vlasnika nekretnina od koje se može stjecanje dodatni prihod. Mogućnost korištenja nekretnina temeljem ugovora o zakupu smatramo odgovarajućim samo za ugostitelje (trgovačko društvo, zadruga, trgovac pojedinac ili obrtnik) koji uslugu smještaja pružaju kao profesionalnu djelatnosti, tj. ugostiteljsku djelatnost.
Željko Mrnjavac Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom, Članak 9. Članak 34. Stavak (5) mijenja na način da glasi: (5) Iznimno od stavka 2. točke 1. ovoga članka, iznajmljivač ne mora dokazati vlasništvo objekta (sobe, apartmana, kuće za odmor i sl.) odnosno vlasništvo osobe iz stavka 3. ovoga članka, ukoliko zahtjevu priloži izvršno rješenje o izvedenom stanju građevine. To je u stvari Izvorni prijedlog zakona iz 2015. godine koji nije imao primjedbi na javnoj raspravi, i na koju je tada dao suglasnost saborski odbor za turizam. Upravo je tada jedna od glavnih promotivnih naglasaka u predstavljanju zakona bilo da rješava problem za iznajmljivače koji ne mogu pribaviti potvrde o vlasništvu zbog nesređenih zemljišnih knjiga osobito na otocima. U finalnoj verziji zakona koja je izglasana promijenio se tekst na način da se izdaju privremena rješenja koja vrijede do konca 2016., iako je obrazloženje što se želi riješiti zakonom ostalo neizmjeneno. To je naravno uskoro izazvalo potrebu za izmjenama zakona kojima se valjanost tih privremenih rješenja produžava do konca 2020 iako je već tada bilo izvjesno da je to nedovoljno za rješavanje vlasništva u uvjetima gdje na otocima i Dalmaciji takvi administrativni i sudski postupci traju desetljećima. Sami iznajmljuivači ne mogu utjecati na brzinu postupanja javne uprave i na trajanje sudskih postupaka te će se bez svoje krivnje naći u neravnopravnom položaju u odnosu na ostale. Intervenciju za rješavanje ovog problema trebalo bi ugraditi u Zakon već sada, umjesto da se dogodine u uvjetima neizvjesnosti ponovno pokreću hitne inicijative za izmjenu Zakona (krajnja sezona 2020 se priprema već slijedeće godine) jer postepena odgađanja na po nekoliko godina ne rješavaju problem konačno. Uz tisuće onih koji već imaju privremena rješenja, problem pribavljanja dokaza o vlasništvu ima više tisuća iznajmljivača s trajnim rješenjima od prije 2007. koji upravo zbog toga nisu mogli rekategorizirati smještaj da odgovara stvarnoj kvaliteti, a zasigurno nisu htjeli trajna rješenja zamijeniti privremenima. S obzirom da je broj, vrsta i kategorija smještajnih jedinica sastavni dio rješenja za obavljanje djelatnosti u domaćinstvu, svaka rekategorizacija znači potrebu izdavanja novog rješenja za obavljanje djelatnosti, a za novo rješenje je potrebno dostaviti dokaz vlasništvu. Upravo zato brojni iznajmljivači koji su i poboljšali usluge nisu niti mogli i pononvo neće moći zatražiti rekategorizaciju. Da bi se preduhitrilo taj problem za obje skupine iznajmljivača može se uvesti izmjena u Zakon na način kako je to prvobitno predlagano i pri donošenju zakona iz 2015 da osobe koje zahtjevu za kategorizaciju i obavljanje djelatnosti prilože pravomoćno rješenje o izvedenom stanju ne moraju prilagati dokaze o vlasništvu. Odnosno sva privremena rješenja bi uz priloženo pravomoćno rješenje o izvedenom stanju mogla postati trajna bez novog postupka. Ovakvim rješenjem omogućilo bi se željeno podizanje i kontrola kvalitete, a osiguralo bi se da se ne ukidaju već stečena prava postojećim iznajmljivačima, te da svi ti objekti ostanu u legalnom okviru poslovanja umjesto da ih se tjera u područje sive ekonomije. Primljeno na znanje Radi otklanjanja mogućih nejasnoća u primjeni predloženog članka 23. Zakona isti će se dopuniti novim stavkom kojim će se propisati da se u postupku ishođenja novih rješenja radi usklađivanja standarda neće utvrđivati vlasništvo objekta i njegova uporabljivost, već samo ispunjavanje uvjeta za vrstu i kategoriju sukladno Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu (Narodne novine, broj 9/16, 54/16, 61/16). Ujedno napominjemo da se na iznajmljivače koji su ishodili privremena rješenja ne odnosi obveza usklađivanja standarda, jer su se takva rješenja mogla ishoditi temeljem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (Narodne novine, broj 80/13) koji je stupio na snagu 6. srpnja 2013. godine, dakle prije 1. rujna 2007. godine.
Udruga ruralnog turizma Hrvatske Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom, Članak 13. 2. Ugostiteljske usluge na poljoprivrednom gospodarstvu Poljoprivredno gospodarstvo i ugostiteljske usluge koje se mogu pružati na poljoprivrednom gospodarstvu Članak 39. (1) Poljoprivredno gospodarstvo u smislu ovoga Zakona jest poljoprivredno gospodarstvo upisano u Upisnik poljoprivrednika sukladno posebnim propisima i koje pruža ugostiteljske usluge sukladno odredbama ovoga Zakona. (2) Na poljoprivrednom gospodarstvu mogu se pružati sljedeće ugostiteljske usluge: 1. pripremanje i usluživanje jela, pića i napitaka iz vlastite proizvodnje i s drugih poljoprivrednih gospodarstava upisanih u Upisnik poljoprivrednika; 2. usluživanje (kušanje) mošta, vina, voćnih vina, drugih proizvoda od vina i voćnih vina, jakih alkoholnih i alkoholnih pića, ulja, prerađevina od voća i povrća, te domaćih narezaka iz vlastite proizvodnje; i/ili 3. smještaja u sobi, apartmanu, ruralnoj kući za odmor do najviše 25 soba, odnosno za 50 gostiju istodobno, u koji broj se ne ubrajaju pomoćni kreveti i/ili usluge smještaja u objektu za robinzonski smještaj i/ili u kampu i/ili kamp-odmorištu s ukupno najviše 50 smještajnih jedinica, odnosno za 100 gostiju istodobno, u koji se broj ne ubrajaju djeca do 12 godina starosti. Gostima mora biti omogućeno korištenje usluge pripremanja i usluživanja jela, pića i napitaka (doručak ili polupansion ili puni pansion). (3) U ponudi jela, pića i napitaka tijekom cijele godine ili sezone, ukoliko objekt radi sezonski, mora biti zastupljen barem jedan vlastiti poljoprivredni proizvod. (4) Jela, pića i napitci, osim mineralne vode, piva i gaziranih sokova, koji se uslužuju na poljoprivrednom gospodarstvu moraju biti uobičajeni za kraj u kojem je poljoprivredno gospodarstvo. (5) Jela koja se uslužuju na poljoprivrednom gospodarstvu pripremaju se po tradicionalnim receptima uobičajenima za kraj u kojem se nalaze i slijede standard hrvatske autohtone kuhinje. (6) Pri pružanju usluga iz stavka 2. ovoga članka moraju biti ispunjeni uvjeti propisani posebnim propisima o hrani. (7) Na poljoprivrednom gospodarstvu mogu se pružati usluge u turizmu sukladno propisima kojima je uređeno pružanje tih usluga. (8) Za pružanje ugostiteljskih usluga na poljoprivrednom gospodarstvu objekti u kojima se pružaju ugostiteljske usluge iz stavka 2. ovoga članka moraju ispunjavati minimalne uvjete za vrstu i uvjete za kategoriju. (9) Ministar pravilnikom, uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za poljoprivredu, propisuje listu vlastitih poljoprivrednih proizvoda za ugostiteljsku ponudu na poljoprivrednom gospodarstvu, minimalne uvjete za vrstu, kategorije, uvjete za kategorije, oznake za kategorije, oznake kvalitete, način označavanja kategorija te sastav povjerenstva koje provodi očevid u objektu. (10) Na pružanje usluga na poljoprivrednom gospodarstvu na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 30. stavka 4., članka 32. stavaka 1. do 3., članka 33., članka 34. stavaka 4., 5., 8. i 9., članka 35. stavaka 1. i 3. i članaka 36. do 38. ovoga Zakona. (10) Poljoprivredno gospodarstvo iz stavka 1. ovoga članka može uz oznake iz stavka 9. ovog članka koristiti i komercijalni naziv. Odbijen Kao i u obrazloženju na istovjetne primjedbe iznesene u savjetovanju provedenom o procjeni učinaka propisa za predmetni Zakon navodimo da drugačije rješenje navedene problematike i izmjenu zakona u smislu proširenja kruga pružatelja ugostiteljskih usluga na način kako je važećim Zakonom propisano za obiteljska poljoprivredna gospodarstva na sva poljoprivredna gospodarstva, potrebna je detaljna prethodna analiza svih segmenata takve vrste ponude i njihov utjecaj na ukupnost hrvatskog turizma i gospodarski razvoj Republike Hrvatske, vodeći računa i o sprječavanju nelojalne konkurencije prema ugostiteljima s obzirom na njihove obveze u obavljanju ugostiteljske djelatnosti. Prijedlog ocjenjujemo u dijelu u suprotnosti sa Strategijom razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. koja predviđa smanjenje privatnog smještaja u odnosu na hotelski. Pitanje pružanja ugostiteljskih usluga na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu i rješenja koje sadrži važeći Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti usuglašen je s Ministarstvom poljoprivrede, kao nadležnom za uređenje statusa obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava odnosno poljoprivrednih gospodarstava.
Marijan Šuljić Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom, Članak 13. ''... iz pretežito vlastite proizvodnje''. U Zakonu bi se preciznije trebala odrediti procedura kategorizacije OPG-a, odnosno utvrditi najprije da doista postoji proizvodnja hrane. U praksi je sada dovoljno da vlasnik dobije status OPG-a (posadi 10 stabala maslina), zadovolji uvjete iz Zakona o gradnji (3 ha zemljišta) te izgradi npr. kamp ili vilu s bazenom. Odbijen Napominjemo da je registracija obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva predmet Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (Narodne novine, broj 29/18) iz nadležnosti Ministarstva poljoprivrede.
Udruga ruralnog turizma Hrvatske Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom, Članak 14. Rješenje o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga na poljoprivrednom gospodarstvu Članak 40. (1) Za pružanje ugostiteljskih usluga nositelj ili član obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, vlasnik obrta ili osoba ovlaštena za zastupanje pravne osobe dužan je ishoditi rješenje nadležnog ureda o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga na poljoprivrednom gospodarstvu. (2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka izdat će se na zahtjev nositelja ili člana obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, vlasnika obrta ili osobe ovlaštena za zastupanje pravne osobe uz sljedeće uvjete: 1. da je poljoprivredno gospodarstvo upisano u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava; 2. da poljoprivredno gospodarstvo ima ekonomsku veličinu gospodarstva veću od kunske protuvrijednosti iznosa od 3.000 EUR; 3. da je poljoprivredno gospodarstvo mali poduzetnik sukladno Zakonu računovodstvu; 4. da se objekt u kojem se pružaju ugostiteljske usluge nalazi na adresi poljoprivrednog gospodarstva; 5. da ima pravo korištenja objekta i/ili zemljišta u kojem, odnosno na kojem će se pružati ugostiteljske usluge iz članka 39. ovoga Zakona; 6. da objekt u kojem će se pružati ugostiteljske usluge ispunjava minimalne uvjete i uvjete za kategoriju sukladno pravilniku iz članka 39. stavak 9. ovoga Zakona; 7. da građevina – objekt u kojem će se pružati ugostiteljske usluge ispunjava uvjete sukladno posebnom propisu koji uređuje gradnju, bez kojih, prema tom propisu, nadležni ured ne može izdati rješenje o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti. (3) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka kojim se zahtjev usvaja upisuje se u Središnji registar. (4) Na rješenje nadležnog ureda iz stavka 1. ovoga članka stranka ima pravo izjaviti žalbu Ministarstvu. (5) Poljoprivredna gospodarstva koja se bave pružanjem ugostiteljskih usluga i zadovoljavaju propisane kriterije iz Članka 40 nose službenu oznaku sukladno pravilniku iz stavka 9 članka 39. Radno vrijeme poljoprivrednoga gospodarstva Članak 41. (1) Predstavničko tijelo odlukom propisuje radno vrijeme objekata na poljoprivrednom gospodarstvu unutar kojeg se mogu pružati ugostiteljske usluge. (2) Poljoprivredno gospodarstvo dužno je na ulazu u objekt u kojem pruža ugostiteljske usluge vidno istaknuti obavijest o radnom vremenu, koje mora biti određeno unutar radnog vremena određenog odlukom iz stavka 1. ovoga članka, radnim, odnosno neradnim danima i pridržavati se istaknutog radnog vremena. (3) Iznimno, poljoprivredno gospodarstvo može na ulazu u objekt istaknuti obavijest da posluje i uz prethodni dogovor, odnosno samo uz prethodni dogovor i/ili na poziv, u kojem slučaju istaknuta obavijest mora sadržavati i podatke o kontaktu. Odbijen Kao i u obrazloženju na istovjetne primjedbe iznesene u savjetovanju provedenom o procjeni učinaka propisa za predmetni Zakon navodimo da drugačije rješenje navedene problematike i izmjenu zakona u smislu proširenja kruga pružatelja ugostiteljskih usluga na način kako je važećim Zakonom propisano za obiteljska poljoprivredna gospodarstva na sva poljoprivredna gospodarstva, potrebna je detaljna prethodna analiza svih segmenata takve vrste ponude i njihov utjecaj na ukupnost hrvatskog turizma i gospodarski razvoj Republike Hrvatske, vodeći računa i o sprječavanju nelojalne konkurencije prema ugostiteljima s obzirom na njihove obveze u obavljanju ugostiteljske djelatnosti. Prijedlog ocjenjujemo u dijelu u suprotnosti sa Strategijom razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. koja predviđa smanjenje privatnog smještaja u odnosu na hotelski. Pitanje pružanja ugostiteljskih usluga na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu i rješenja koje sadrži važeći Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti usuglašen je s Ministarstvom poljoprivrede, kao nadležnom za uređenje statusa obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava odnosno poljoprivrednih gospodarstava.
HOK Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom, Članak 15. Pozdravljamo prihvaćanje naše dugogodišnje inicijative Ceha da se prilikom inspekcijskog nadzora pristupa edukativno s ciljem eliminiranja i ispravljanja određenih grešaka, a ne isključivo kroz naplatu kazni. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru.
HGK Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom, Članak 15. Zajednica obiteljskog turizma HGK pohvaljuje uvođenje članka 42.a iz razloga što se veliki broj državljana posredno ili neposredno bavi pružanjem usluge smještaj i ugostiteljske usluge u domaćinstvu a nisu upoznati sa svim uvjetima i obvezama poslovanja te prilikom nadzora ne ispunjavaju sva propisana pravila i obveze. Uvođenjem ovog članka, ukazuje se da inspektorat ne služi samo radi kažnjavanja, već radi provedbe zakona i ukazivanja na propuste. Ovakvim zakonskim regulativama se najbolje ukazuje kako država pokušava pomoći poduzetnicima kako bi ostvarili bolje prihode, osigurali sebi i obitelji kvalitetnije uvjete te time i pozitivno utjecali na gospodarski rast Republike Hrvatske. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru.
HGK PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 23. Članice Zajednice obiteljskog turizma HGK smatraju da nema potreba za provedbom usklađivanja s važećim Poslovnikom s obzirom da trendovi putovanja jasno ukazuju da su komentari, ocjene na online portalima i usluge domaćinstva relevantniji pri odabiru smještaja od broj zvjezdica kojim je objekt kategoriziran. Usklađivanje standarda objekata za iznajmljivanje koji su ishodili rješenje o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu do 1. rujna 2007. godine sukladno tada važećem Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji objekata sa sada važećim istoimenim Pravilnikom, čime bi se ujednačio standard objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu, nije potrebno jer se Minimalni tehnički uvjeti utvrđuju samo prilikom registracije djelatnosti te ostaju na snazi dok se ne mijenja usluga ili nositelj rješenja za pružanje usluge smještaja. Razinu kvalitete ocjenjuje gost, a Zajednica obiteljskog turizma predlaže da zvjezdice dodjeljuje struka na temelju trendova i potreba tržišta, a nadležno ministarstvo da propiše MTU. Druga mogućnost je, umjesto ishođenja ponovnog rješenja o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu, potrebno ishođenje novog zahtjev za utvrđivanje kategorije smještaja (zvjezdice). Djelomično prihvaćen Radi otklanjanja mogućih nejasnoća u primjeni predloženog članka 23. Zakona isti će se dopuniti novim stavkom kojim će se propisati da se u postupku ishođenja novih rješenja radi usklađivanja standarda neće utvrđivati vlasništvo objekta i njegova uporabljivost, već samo ispunjavanje uvjeta za vrstu i kategoriju sukladno Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu (Narodne novine, broj 9/16, 54/16, 61/16).
HOK PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 23. Pozdravljamo intenciju ministarstva koje ovim izmjenama uvodi izjednačavanje svih pružatelja usluga s intencijom osiguravanja jednakih minimalno tehničkih uvjeta, što bi trebalo osigurati ujednačenost na tržištu. Ova odredba iznimno je važna za percepciju i očekivanja gostiju. Ovakvim postavljanjem zakonskih odredbi jedan dio iznajmljivača se dovodi u nepovoljan položaj. Kategorizacija mora biti imperativ za obavljanje pružanja usluge smještaja. Svima se treba dati jednak rok za usklađenje sa važećim propisima, a potom eventualno zabraniti obavljanje usluga pružanja smještaja onima koji se nisu uskladili. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru.