Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Konačnom prijedlogu Zakona o područjima i sjedištima sudova

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Žana Vlainić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O PODRUČJIMA I SJEDIŠTIMA SUDOVA Žana Vlainić, sutkinja/ predsjednica Prekršajnog suda u Gospiću Podržavam u cijelosti prijedlog Općinskog građanskog suda u Zagrebu, najvećeg suda takve vrste u Republici Hrvatskoj da se ne ide s ovim prijedlogom, jer će njegovim usvajanjem nastupiti dodatna pravna nesigurnost. Podržavam i komentar Američke gospodarske komore u Hrvatskoj, čiji stručnjaci uočavaju neke detalje koji bi mogli dovesti do disrupcije dosadašnjih postignuća (disruption – hrvatski: prekid, remećenje), što se definira kao prekid regularnog toka ili čin pravljenja poremećaja. Pridržavam sebi za pravo da se založim za tzv. "zagrebački model" u svim županijama Republike Hrvatske i znam da imam potporu svojih vrijednih i uvaženih kolega sa prvostupanjskih prekršajnih sudova. Reforma svih reformi u Republici Hrvatskoj bila bi reforma trgovačkih sudova, ključnih sudova za gospodarstvo u RH, što niti jedna dosadašnja pravosudna administracija nije stavila na dnevni red, a kako se stvari odvijaju niti sadašnja pravosudna administracija ( kojoj se bliži polovica mandata), nema to namjeru učiniti. U ostalom dijelu, u cijelosti ostajem kod svih navoda svojeg komentara od 14. svibnja 2018. godine. Primljeno na znanje .
2 Žana Vlainić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O PODRUČJIMA I SJEDIŠTIMA SUDOVA Žana Vlainić, sutkinja/ predsjednica Prekršajnog suda u Gospiću Smatram da je komentar od strane UHS iz 2014. godine dijelom aktualan i 2018. godine, uz moj osobni komentar kako slijedi: 1. Mjera koja će rezultirati i donošenjem novog Zakona o sjedištima ili područjima sudova i koja predviđa postojanje jednog općinskog suda u sjedištu županijskog suda ( iznimka Gospić i Makarska ), temeljem koje suci općinskih i ranije prekršajnih sudova postaju suci tog jednog općinskog suda može imati reperkusije da se novom reorganizacijom dovodi u pitanje i poštivanje načela pravne sigurnosti povezanog s legitimnim očekivanjima adresata pravne norme. Adresati pravne norme u ovom slučaju su suci koji su se natjecali za izbor i imenovani su na određene prekršajne sudove koji se novom reorganizacijom koja će svoj finale doživjeti donošenjem novog Zakona o područjima i sjedištima sudova ukidaju. Imenovani suci natjecali su se na određene sudove, odluke su donesene da oni obnašaju dužnost na tim sudovima, osobni i profesionalni motivi rukovodili su imenovane suce da se natječu za izbor upravo na ove sudove, i ti suci su svoj obiteljski i profesionalni život organizirali upravo imajući u vidu organizaciju sudova kakva je ona postojala u vrijeme kada su imenovani na sudačku dužnost. Ta legitimna očekivanja da će svoja prava pa i pravo na rad obnašati upravo na sudovima u koje su imenovani sada se ovako drastičnom i sveobuhvatnom reformom dovode u pitanje, to tim prije što nisu predviđeni i praktički ne postoje pravni mehanizmi koji bi omogućili sucima zaštitu u ostvarivanja njihovih prava povezanih s njihovom legitimnim očekivanjima. (Kao adresatima pravne norme u ovom slučaju Zakona o područjima i sjedištima sudova.) Nameće se zaključak da su suci, njihov položaj i prava najmanje važni u ovom pothvatu reorganizacije, i da su pri tome s obzirom na proračunska ograničenja učinci posve upitni. To naročito dolazi do izražaja kada se uzmu u obzir i odredbe Sudskog poslovnika koji daje ovlast predsjedniku suda da raspoređuje suce prema potrebama suda, što dobiva posve drugu dimenziju kada će predsjednik suda slijedom ove ovlasti moći praktički suce raspoređivati izvan ranijeg sjedišta suda gdje on/a smatra da je to potrebno. To tim prije ako za takve mjere nisu predviđeni određeni osigurači kao što bi primjerice bila mogućnost suca odbiti takvu naredbu ili raspored dok o njegovom/njezinom prigovoru na odluči više tijelo sudske uprave i dok sredstva za pokrivanje troškova takvog premještaja nisu osigurana. 2. Neravnomjerna opterećenost sudaca brojem predmeta u radu ne može se samo promatrati kroz broj predmeta kojima su suci zaduženi u pojedinom sudu iz građanske – kaznene - prekršajne grane sudovanja već je potrebno analizirati i strukturu tih predmeta. Naime broj predmeta u apsolutnom iznosu po sudu i sucu ne daje odgovor na realnu opterećenost sudaca, a posebno imajući u vidu da odnosu na prekršajne sudove nakon velike zakonodavne reforme u sustavu prekršajnog prava nije donijeta značajnija izmjena Okvirnih mjerila za rad sudaca prekršajnih sudova ( tako sudac prekršajnog suda prvog stupnja iz područja prometa da bi ostvario tzv. normu mora imati 800 napisanih meritornih odluka iz područja prometa, uz veliki broj ročišnih dana - dakle, glavnih rasprava i ročišta u žurnim postupcima). Također, s obzirom na najavljenu reorganizaciju inspekcijskih službi, odnosno ponovno osnivanje Državnog inspektorata RH, za očekivati je povećani priljev predmeta iz područja buduće nadležnosti tog središnjeg inspekcijskog tijela. Stoga broj sudaca u jednom sudu koji će se sada organizacijski povećati jer će, izuzev Zagreba gdje postojati četiri velika općinska suda, otvara mogućnost da se unutar istog broja sudaca na nekom području predmeti preraspodjele i ostvari relativno ravnomjerna opterećenost. Time se zaista omogućava da će suci koji su do sada bili opterećeni većim brojem predmeta od sudaca u drugom sudu koji se sada ukida imaju nominalno manje predmeta u radu i da time mogu postati ažurniji. Ali s druge strane suci u sudu koji se sada ukida moraju u rad dobiti više predmeta pa će njihov rad biti nužno manje ažuran nego do sada . Tako je pitanje hoće li se u konačnici gledajući čitav sudbeni sustav kao jednu cjelinu postići željeni cilj veće ažurnosti prvostupanjskih sudaca i sudova, jer će jedni biti rasterećeniji i time nužno ažurniji (ako uredno obnašaju svoje dužnosti), a drugi opterećeniji nego do sada i time nužno manje ažurni nego do sada . 3.Pri tome posebno treba imati u vidu da prekršajni sudovi u sadašnjem sustavu specijalizirani sudovi ( oko 4000 pozitivnih propisa u primjeni), te da većina kolega nije nikad radila u sustavu općinskih sudova, s tim da nije pravodobno uslijedila edukacija sudaca za građansku ili kaznenu granu predmeta ( jer se ne zna s obzirom na godišnje rasporede poslova koji će uslijediti, koju će vrstu predmeta dosadašnji suci prekršajnih sudova raditi ), pa se postavlja pitanje ukoliko godišnjim rasporedom poslova ranije prekršajni sudac bude određen na rad u građanskim, kaznenim, izvanparničnim ili zemljišnoknjižnim predmetima, koliko očekivanog vremena će se istom ostaviti za makar nužnu edukaciju za npr. kaznenu granu sudovanja. Pitanje je da li dio građana koji su sada slijedom pravila o stvarnoj i mjesnoj nadležnosti dobivali bržu pravnu zaštitu u sudovima gdje su suci bili manje opterećeni zbog broja i strukture predmeta dobivaju nakon implementacije reforme bržu ili sporiju pravnu zaštitu. Ako je tome tako, dakle ako je interes i položaj građana, stranaka pred sudom, prvenstveni interes tada se može pretpostaviti da će, a da bi se postigao cilj veće ažurnosti, suci obnašati svoje dužnosti u tim područnim službama svojih sudova. Nadalje, ako u tim područnim službama nema dovoljno sudaca da bi svi na istom novom sudu bili podjednako opterećeni brojem predmeta jasno je da će suci morati iz svojih dosadašnjih sudova i mjesta rada putovati u područne službe. To će iziskivati posebne troškove i nužno duže radno vrijeme sudaca ili pak kraće efektivno vrijeme rada u sudu (jer će putovati u područnu službu svog suda ili iz područne službe u sjedište suda), i ako se u proračunu sudova ne osiguraju sredstva za ove troškove kojima treba pridodati i troškove službenika provedba reorganizacije će izgubiti svoju svrhu jer se neće moći provesti ili će pasti na teret sudaca od kojih će se zahtijevati izvršavanje obveza neovisno o osiguranim sredstvima i pravima koja im pripadaju. Ako će se rad u sudovima organizirati tako da će se sudski predmeti seliti iz jednog djela suda u drugi dio suda, to će iziskivati od stranaka, svjedoka, odvjetnika i drugih učesnika u postupku putovanje na sudove izvan mjesta njihova prebivališta što će opet povećati troškove ne samo sudovima koji će dio tih troškova morati snositi već i troškove samih stranaka. Posebno za Ličko-senjsku županiju: 4.Iz prijedloga je razvidno da ne bi bile ustrojene Stalne službe u Otočcu i Stalna služba u Gračacu ( koje sada postoje u okviru Prekršajnog suda u Gospiću). Ovakvo rješenje je potpuno neprihvatljivo jer se najveći broj stranaka i sudionika javlja upravo u prekršajnom postupku. Prometna nepovezanost prostorno najveće hrvatske županije je općepoznata činjenica, a ta bi činjenica trebala biti poznata Ministarstvu pravosuđa iz prethodnih prigovora, odnosno primjedbi svih pravosudnih tijela iz Gospića za vrijeme dok je ministar bio Ante Šprlje i ranije ministar Orsat Miljenić. Naime, primjerice - od Općine Donji Lapac, gdje živi mahom starije stanovništvo, pa do Gospića ima oko 100 km ( dakle ukupno 200 km do Gospića i nazad, radi prekršajnog postupka ), a od Općine Brinje do Grada Gospića udaljenost je oko 72 km ( ukupno 144 km). Da li te činjenice same po sebi dovoljno govore koliko bi bio doslovno otežan pristup građana sudovima, odnosno sada prekršajnom odjelu? Važno je pri tom naglasiti da je u realizaciji (u dijelu koji se odnosi na prekršajni postupak), posve nezadovoljavajući postojeći sustav besplatne pravne pomoći, što također otežava pristup građana sudu. Nastavno tome, Ličko-senjska županija graniči sa susjednom Bosnom i Hercegovinom u duljini od 100,16 kilometara, što iznosi 4,9 % državne kopnene granične linije, što svakako opravdava potrebu Stalne službe u Otočcu i Stalne službe Gračacu sa dosadašnjom nadležnošću. Posebno treba naglasiti da je RH kao cilj postavila ulazak u Schengenski prostor za 2015. godinu ( sad je već 2018 godina ), tako da svakako treba ustrojiti pravosudna tijela prekršajnog sudovanja uz granicu. Smatramo da povećan priljev predmeta iz područja Zakona o strancima i Zakona o nadzoru državne granice ne dozvoljava provedbu predloženog rješenja – ukidanja Prekršajnog suda u Gospiću, već naprotiv – u svrhu implementacije Schengenskog sporazuma potrebita je opstojnost kako Prekršajnog suda u Gospiću u sjedištu, tako i Stalnih službi ovog suda u Otočcu i Gračacu. U odnosu na druge općinske sudove - pretpostavka je da će se reorganizacija sudova provoditi na način da se stalne službe s ukidaju kada se osiguraju prostorni uvjeti u sjedištu suda. Kao rezultat prethodne reforme koja je započeta na isti način, u nekim gradovima ostale su prazne i potpuno neiskorištene sudske zgrade u gradovima koji imaju po 8000 ili više stanovnika , a s nastavkom reforme prazne i potpuno neiskorištene sudske zgrade ostajati će u gradovima koji imaju i po 20 000 ili više stanovnika. Ukazuje se prilično upitnim koliko će takvi pravci reforme dovesti do ušteda u funkcioniranju mreže sudova, te koliko se time postiže u ostvarivanju veće dostupnosti sudova građanima, a da se i ne govori o pogubnom utjecaju ukidanja sudova za manje sredine iz kojih sve više ljudi trajno odlazi, posebno u Lici. Iz naprijed navedenog razvidno je da bi predloženom reorganizacijom bilo grubo povrijeđena bit prava na pristup sudu koji je dio ustavnog prava na pravično suđenje zajamčenog čl. 29. st. 1. Ustava ("Narodne novine" broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14)., kao i čl. 6. st.1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine" - Međunarodni ugovori 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10) , a koje pravo građanima ne smije biti dovedeno u pitanje, odnosno ova ograničenja konkretno za građane Ličko-senjske županije nisu ničim opravdana niti razmjerna potrebama. Iz predložene reorganizacije pravosuđa proizlazi da bi ista, osim što bi povrijedila i ograničila pravo na pristup sudu, izazvala neopravdane troškove strankama. 5.Mjera podjele Grada Zagreba i Zagrebačke županije na četiri općinska suda gdje je koncentrirana velika većina predmeta u Republici Hrvatskoj zahtjeva preciznu pripremu uz velika sredstva. Nije li nelogično da se u Republici Hrvatskoj ukidaju svi prekršajni sudovi, osim sada Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu i Visokog prekršajnog suda RH. To otvara brojna organizacijska pitanja s obzirom na rad sudskih uprava, a ostavlja dojam da se radi o za sad još nedomišljenom eksperimentu, jer takvo parcijalno rješenje, s obzirom na ciljeve reforme, nije uočeno u niti jednoj zemlji članici Europske unije. Naime, niti ova najavljena reorganizacija mreže sudova ne predviđa osnivanje i početak rada Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske. Osnivanje i početak rada ovog suda bio bi prije svega neophodan zbog osiguravanja Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na žalbu iz članka 24. stavkom 3. Ustava Republike Hrvatske Navedenim člankom Ustava propisano je da se svaka osoba koja je uhićena ili pritvorena ima pravo žaliti sudu, koji će bez odgode odlučiti o zakonitosti lišenja slobode ali ako primjerice Vrhovni sud Republike Hrvatske protiv okrivljenika odredi pritvor (a ta mogućnost proizlazi i iz odredaba ZKP/08), žalba protiv takve odluke isključena je odredbom članka 491. stavka 4. ZKP/08. Osiguravanje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni je ustavna uloga VSRH prema odredbi članka 119. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske. Vrhovni sud Republike Hrvatske tu zadaću u kaznenom postupku ostvaruje prvenstveno kada odlučuje o žalbama protiv prvostupanjskih odluka županijskih sudova. Međutim, veliki broj predmeta iz prvostupanjske nadležnosti budućih općinskih sudova pravomoćno se okončava pred županijskim sudovima, odnosno Visokim prekršajnim sudom RH, a mogućnost provjere zakonitosti tih odluka i postupaka koji su im prethodili ograničena je na zahtjev za zaštitu zakonitosti kojega je ovlaštena podnijeti samo jedna stranka u postupku te na zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćnih presuda koji je se može podnijeti samo protiv presuda kojima su optuženici osuđeni na kaznu zatvora. Odjel Visokog kaznenog suda za praćenje sudske prakse, pridonio bi, s obzirom na drugostupanjsku nadležnost tog suda i u odnosu na općinske sudove, jedinstvenoj primjeni zakona, a i pravna shvaćanja koja bi bila prihvaćena na sjednici odjela tog suda primjenjivala bi se na sve njegove drugostupanjske odluke (članak 35. stavak 3. Zakona o sudovima). Konačno, Vrhovni sud Republike Hrvatske sada nema nikakvog utjecaja na ujednačavanje prakse pri odmjeravanju kazni u svim onim predmetima koji se pravomoćno okončavaju na nivou županijskih sudova, čiji kriteriji nisu usuglašeni, niti trenutno postoje mehanizmi za postizanje tog cilja Županijski sudovi bi, po osnivanju Visokog kaznenog suda, u kaznenim predmetima poduzimali radnje u istrazi i sudili bi u prvom stupnju u predmetima za koje bi bila propisana njihova nadležnost. I uz do sada provedenu racionalizaciju mreže županijskih sudova, pojedini županijski sudovi još uvijek vode istrage i za područja drugih županijskih sudova. Osim toga, neki županijski sudovi imaju u radu mali broj svih vrsta kaznenih predmeta (prvostupanjskih, drugostupanjskih, istraga, predmeta izvanraspravnog vijeća, predmeta iz nadležnosti suda za mladež). Nakon „prebacivanja“ drugostupanjske nadležnosti s tih županijskih sudova na Visoki kazneni sud (što bi dovelo i do značajnih smanjenja ionako malog broja kaznenih predmeta tih sudova), bilo bi opravdano odrediti mjesnu nadležnost drugih, većih županijskih sudova i za prvostupanjske kaznene predmete onih sudova kojima bi ostavo mali broj takvih predmeta u radu, nerazmjeran s potrebnim brojem sudaca za odlučivanje u tim predmetima (sudjelovanje u istrazi, u optužnom vijeću i u raspravnom vijeću). Dakle, uvođenje Visokog kaznenog suda „otvorilo bi prostor“ racionalizaciji i mreže županijskih sudova, što predstavlja nedvojbeni javni interes. Dodjela predmeta u rad Visokog kaznenog suda ( pri čemu bi suci Visokog prekršajnog suda postali suci tog suda) otklonila bi sumnje u neovisnost i nepristranost sudaca. Naime, Visoki kazneni sud bio bi nadležan za drugostupanjsko suđenje za područje cijele Republike Hrvatske, a njegov rad bilo bi moguće organizirati osnivanjem odjela i izvan njegovog sjedišta u skladu s odredbom članka 15. stavka 4. Zakona o sudovima (primjerice, takvi odjeli bi, osim u sjedištu suda u Zagrebu, mogli biti osnovani u Osijeku, Rijeci i Splitu). Dodjela spisa obavljala bi se iz sjedišta suda, a spis iz jednog općinskog suda ne bi bio raspoređen u rad najbližem odjelu Visokog kaznenog suda, već u bilo koji od četiri odjela (tako bi predmet Općinskog suda u Dubrovniku mogao biti dodijeljen sudu odjela Visokog kaznenog suda iz Osijeka). Time bi se učinkovitije ostvarilo „pravo na prirodnog suca“ čija neovisnost i nepristranost ne bi mogla biti dovedena u sumnju. 6.Napokon, naziv općinski sud treba mijenjati u temeljni ili osnovni sud jer oznaka općinski predstavlja oblik ustrojstva za jedinicu lokalne uprave i samouprave – općinu i svakako ne odgovara mjesnoj nadležnosti tog suda. Niti jedna zemlja članica Europske Unije nema takvo anakrono rješenje naziva suda. Također, ponavljam dio svog komentara u svezi izmijene Prekršajnog zakona kako slijedi: Imamo saznanja da nakon ukidanja prekršajnih sudova i njihovog spajanja sa općinskim sudovima, u odnosu na prekršajne predmete neće ostati uspješno implementiran sustav JCMS - Jedinstveni sustav upravljanja predmetima na prekršajnim sudovima za koji su naši europski partneri izdvojili pozamašan iznos novčanih sredstava, a naši službenici, kao i djelatnici u Ministarstvu pravosuđa iskazali su iznimnu stručnost i strpljenje, prilagodljivost i pri tome rezultat nije izostao. Dakako da ostaje nejasno zbog čega bi se sada uspješno implementiran sustav zamijenio znatno lošijim ( e-spis ). Ukratko o podacima koje ne treba posebno komentirati: „CARDS 2004 „Unapređenje upravljanja sudom i sudskim predmetima na Visokom prekršajnom sudu i odabranim prekršajnim sudovima“ CARDS 2004 „Improving Court and Case Management at the High Misdemeanour Court and Selected Misdemeanour Courts“ Ukupna vrijednost projekta: 2 444 000 EUR Broj ugovora: 2 Twinning: 1 000 000 EUR Nabava opreme: 1 444 000 EUR Cilj projekta: podrška i jačanje sustava upravljanja predmetima na Visokom prekršajnom sudu i odabranim prekršajnim sudovima te informatička obuka i usavršavanje sudaca.“ Ovaj sustav (JCMS - Joint Case Management System) sada je potpuno i uspješno implementiran na svim prekršajnim sudovima, te od 01. srpnja 2015.g. predstavlja jedinstveni sustav upravljanja predmetima na svim prekršajnim sudovima i Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske. Navedeni sustav ima funkcionalnost automatske nasumične dodjele predmeta sucima u rad, ali ima i funkcionalnost elektroničkog preuzimanja podnesaka od ovlaštenih tužitelja. Tako je nedavno uspješno okončan i pilot projekt e-podnesak, pri čemu policijske postaje diljem Republike Hrvatske prekršajnim sudovima pismena dostavljaju digitalno, a bilo je u planu da se sustav e-podnesak proširi i sa ostalim ovlaštenim tužiteljima, što bi predstavljao značajan iskorak u radu prekršajnih sudova, zahvaljujući Ministarstvu pravosuđa RH. Upravo bi se sadržajem takvih reformskih zahvata trebalo fokusirati sadašnja pravosudna administracija, radi učinkovitosti i stabilizacije sustava, a ne stalnim izmjenama i dopunama osnovnih zakona iz područja organizacije pravosuđa. Isto tako, nije prihvatljivo da policija donosi obavezne prekršajne naloge u predmetima iz područja prometa koji se odnose na prometne nesreće s materijalnom štetom ili tjelesnom povredom, jer se za takva kažnjiva djela treba osigurati viši stupanj sudske zaštite, te bi izmjenama Prekršajnog zakona za teže prekršaje iz područja prometa ( kao naprijed opisane- sa nastupom štetne posljedice), valjalo propisati da se postupak pokreće isključivo podnošenjem optužnog prijedloga sudovima. Zaključno Tijekom 2005. godine naši su europski partneri odobrili su i isplatili značajna financijska sredstva u okviru projekta CARDS 2002 – ‘Podrška reformi hrvatskog pravosuđa’, u suradnji s finskim twinning partnerom za provedbu pilot projekta spajanja općinskih i prekršajnih sudova smještenih u istom prostoru. Pilot projekt je s provedbom započeo u svibnju 2006. godine u kojem se pratila učinkovitost ovakvog načina smanjivanja broja sudova te su detektirani svi potencijalni problemi tijekom procesa. U njemu je sudjelovalo osam općinskih i osam prekršajnih sudova (Benkovac, Buzet, Čakovec, Ilok, Makarska, Otočac, Pakrac i Pregrada), međusobno spojenih u općinske sudove šire nadležnosti. Što se utvrdilo analizom po okončanju ovog pilot projekta? Sve je objavljeno na web stranici MPRH kako slijedi: Po okončanju ovog pilot projekta utvrđeno je da se nije realizirao niti jedan cilj spajanja i to: 1. nije došlo do ravnomjerne raspodjele predmeta na sve suce, 2. nije došlo do bržeg rješavanja zaostataka 3. nije došlo do veće mogućnosti specijalizacije sudaca 4. nije došlo do bolje organizacije rada sudova u vrijeme dežurstava, godišnjih odmora i bolovanja Ako takav pilot projekt nije u niti jednom zadanom cilju polučio uspjeh, postavlja se logično pitanje: čemu služe pilot projekti financirani javnim novcem? Nije prihvaćen Ustrojstvo mreže pravosudnih tijela, a u konkretnom slučaju i reorganizacijski zahvat spajanja općinskih i prekršajnih sudova prvenstveno su uvjetovani potrebom osiguranja učinkovite i dostupne pravne zaštite građana. Sudačka dužnost je stalna te se kontinuirano od imenovanja jamči njezino obavljanje, a odgovarajuće statusne odluke donosit će se u skladu s odredbama Zakona o Državnom sudbenom vijeću o ukidanju i preustroju sudova. Razlozi za reorganizacijsku mjeru spajanja općinskih i prekršajnih sudova već su vrlo detaljno izneseni i poznati javnosti, a u prilog potrebe navedenoj mjeri govore višegodišnji istovjetni trendovi smanjenja broja prekršajnih predmeta u našem sustavu. Navedene okolnosti nisu istovjetne okolnostima u kojima se od 2006. provodio pilot projekt spajanja općinskih i prekršajnih sudova u okviru projekta CARDS 2002 – ‘Podrška reformi hrvatskog pravosuđa’. Potreba osiguranja većeg broja sudaca za rad na drugim predmetima osigurat će se ne samo premještajem sudaca, već njihovim organiziranim i kontinuiranim stručnim usavršavanjem u Pravosudnoj akademiji. Novom reorganizacijom prvostupanjskog sudovanja, a naročito novim konceptom organizacije rada stalnih službi sudova koja proizlazi iz predloženih izmjena Zakona o sudovima, osigurat će se zadovoljavajuća dostupnost sudova građanima, vodeći računa o iznosima ukupnih putnih troškova. Ovim se Zakonom ne ukidaju prethodno osnovane stalne službe sudova. Sukladno važećim odredbama Zakona o sudovima stalne službe osnivaju se odlukom ministra pravosuđa, iz kojeg se razloga ne mogu propisivati zakonom. Kako bi javnost bila upoznata s njihovim postojanjem, navedene su u nenormativnom dijelu ovog Nacrta. Stalne službe i u budućoj organizaciji sudova ostaju bitan čimbenik osiguranja odgovarajuće dostupnosti sudova građanima. Posebnosti ustroja pravosudnih tijela na području Grada Zagreba su općepoznate i ne mogu se uspoređivati s drugim područjima. Dualizam sudske uprave u odnosu na prekršajno sudovanje smatra se odgovarajuće normativno uređenim, uz puno uvažavanje stručnih mišljenja Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske te najvećih županijskih sudova. Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, kao niti jedan drugi visoki sud s područjem nadležnosti na području cijele Republike Hrvatske, ne ustanovljuje se Zakonom o područjima i sjedištima sudova, već Zakonom o sudovima te se u navedenom smislu upućuje na Nacrt konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima. Informacijski sustav JCMS će se i nakon provedbe spajanja općinskih i prekršajnih sudova nastaviti primjenjivati u prekršajnom sudovanju.
3 Zorislav Kaleb KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O PODRUČJIMA I SJEDIŠTIMA SUDOVA, Članak 1. Prelažen naziv "općinski sud" u cijelom tekstu Zakona zamjeniti u "gradski sud." Obrazloženje: Na taj način bi se općinski i prekršajni sudovi spojili u Gradske. Nije prihvaćen Primjedba nije detaljnije obrazložena, odnosno iz nje nije razvidno zašto bi se naziv suda morao mijenjati. Već i iz tradicijskih razloga nema potrebe za izmjenom naziva općinskih sudova.
4 ZDENKA MONTERISI 3. Sjedišta i područja nadležnosti upravnih sudova, Članak 8. Predlaže se brisati odredbu članka 8. stavka 2. iz teksta ZoPPS-a zbog sljedećih razloga: Stvarna nadležnost upravnih sudova propisana je odredbama čl. 12. stavka 2. Zakona o upravnim sporovima i 22. Zakona o sudovima, a njime nije predviđeno da se zakonom može odrediti jedan upravni sud koji će odlučivati u određenoj vrsti predmeta iz djelokruga upravnog suda s područja više upravnih sudova. Sam naziv „porezni predmeti“ nije definiran pa u ga treba tražiti u odredbama Općeg poreznog zakona (NN 115/2016) koji u čl. 1 propisuje da se tim zakonom uređuje odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela koja primjenjuju propise o porezima i drugim javnim davanjima, a drugim javnim davanjima se smatraju : trošarine, carine, pristojbe, doprinosi, naknade za koncesije, novčane kazne za porezne prekršaje i sva davanja čije je utvrđivanje i/ili naplata i/ili nadzor prema posebnim propisima u nadležnosti poreznog tijela. „Porezni predmeti“ obuhvaćeni ovom odredbom su nebrojeni predmeti u kojima se primjenjuje, primjerice: Opći porezni zakonom, Zakon o lokalnim porezima (koji obuhvaćaju poreze na nasljedstva i darove, porez na cestovna motorna vozila, porez na plovila, osobne automobile, motocikle, jahte i brodice, porez na automate za zabavne igre, ……i brojni drugi), Zakon o porezu na promet nekretnina, Zakon o upravnim pristojbama, Zakon o porezu na dohodak, Zakon o trošarinama, Zakon o posebnom porezu na motorna vozila, Zakon o doprinosima, svi objavljeni u NN 115/2016. Ne radi se samo o poreznim postupcima koji se vode kod upravnih organizacija Ministarstva financija RH, nego i o brojnim postupcima u vezi s utvrđivanjem i naplatom poreza i prireza, javnih davanja koji su propisani odlukama predstavničkih tijela jedinica područne (regionalne) samouprave i predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave a koje vode njihova porezna tijela (čl. 51). Jedno od osnovnih prava i pravnih standarda je i pravo na pravično suđenje, koje u sebi obuhvaća i pravo na pristup sudu, sadržano i u Ustavu RH. Jamstvo prava na pravično suđenje primjenjuje se i na upravni spor sukladno izraženom pravnom shvaćanju Ustavnog suda Republike Hrvatske poslovni broj U-III-1001/07 od 7. srpnja 2010 („Narodne novine, broj: 90/10).Predložena regulacija nadležnosti je protivna temeljnim ciljevima reforme upravnog sudovanja iz 2010. god., da predstavlja legislativni korak unatrag i bitno narušava pravnu sigurnost te povrjeđuje pravo stranaka na pravično suđenje i pravo na pristup sudu u okviru upravnog spora. Obveznici iz „poreznih postupaka“ su fizičke i pravne osobe iz cijele države pa bi se, prema predloženom, za stranku bitno povećali troškovi upravnog spora.Troškovi upravnog spora (čl. 33 st.4 ZUS-a) sastoje se od troškova svjedoka, vještaka, tumača i i zainteresirane treće osobe (čl. 19 ZUS-a), zastupanja stranaka po odvjetniku,troškove putovanja iz mjesta svoga prebivališta u Zagreb na raspravu i dodatne troškove putovanja radi pregleda spisa (prema čl. 53 st.1 ZUS ) koji se nalazi u Zagrebu.Sve ovo je suprotno uvodnom dijelu obrazloženja ovoga Konačnog prijedloga Zakona gdje zakonodavac navodi da će predloženim izmjenama zakona biti „… olakšan pristup građana sudovima“.? Sudu koji ima daleko najveći broj neriješenih predmeta, povećati će priljev predmeta, a suci specijalizirani za tzv. „porezne predmete“u Splitu, Rijeci i Osijeku će ostati bez tih predmeta i raditi na onima za koje nisu specijalizirani, što nije niti može biti učinkovito. Predložena odredba bi, s obzirom na postojeće stanje Upravnog suda u Zagrebu za posljedicu mogla imati povećani broj zahtjeva za suđenje u razumnom roku i naknada koje bi se plaćale iz proračuna zbog povrede toga prava Usvajanjem ove odredbe svim građanima izvan Zagreba bilo povrijeđeno pravo na pristup sudu, koje je imanentno pravu na pravično suđenje iz čl. 29. stavka 1. Ustava, odnosno iz čl . 6 (radi utvrđivanja svojih prava i obveza građanske naravi ... svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično, javno i u razumnom roku ispita njegov slučaj i čl. 29 (Svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično i u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama ) Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine – Međunarodni ugovori« broj 18/97., 6/99. – pročišćeni tekst, 8/99. – ispravak, 14/02. i 1/06., u daljnjem tekstu: Konvencija).Predložena odredba bi se reflektirala i na sve odvjetnike izvan Zagreba jer je za očekivati da ih stranke u takvim sporovima neće angažirati zbog velikih troškova. Ovakvo ograničenje prava na sud je učinjeno bez objektivnih, legitimnih i ustavnopravno opravdanih razloga i nije u skladu sa čl. 6 Konvencije jer za ovakvu zakonsku izmjenu nisu dani objektivni i ustavnopravno opravdani razlozi te ne postoji razuman odnos razmjernosti između upotrijebljenih sredstava i cilja koji se nastoji ostvariti. Odredba je suprotna dosadašnjim višegodišnjim naporima Ministarstva pravosuđa i Europske unije koji teže decentralizaciji i dostupnošću pravosuđa. Zdenka Monterisi, odvjetnica Prihvaćen Prihvaća se.
5 Vuko Adžić Katalinić 1. Sjedišta i područja nadležnosti županijskih i općinskih sudova, Članak 2. Smatram da bi, kod formiranja Općinskog suda u Splitu I. i Općinskog suda u Splitu II., kazneni odjel, uključujući i odjel za USKOK, trebao biti samo na jednom od ova dva suda. Naime, sadašnji Općinski sud u Splitu ima 19 kaznenih sudaca, od čega troje, što zbog drugih dužnosti koje obavljaju, što zbog suspenzije, nisu aktivni, tako da se ovaj broj smanjuje na 16 aktivnih sudaca. Ako bi, primjerice, svaki od novoformiranih splitskih sudova imao jednak broj kaznenih sudaca (po 8), to može u svakodnevnom radu predstavljati veliki problem, jer u kaznenim predmetima 3 suca koja su sudjelovala u odlučivanju o potvrđivanju optužnice ne mogu sudjelovati u suđenju na raspravi, već raspravu provodi "četvrti" sudac, pri čemu nisu rijetke situacije da drugostupanjski sud ukine odluku i odredi da se suđenje provede pred izmijenjenim raspravnim sucem, s tim da je odsutnost pojedinih sudaca redovna i česta pojava (npr. bolovanja, porodiljni dopusti). Dakle, minimalan broj kaznenih sudaca za normalan rad jest 5. Ovaj se problem multiplicira u predmetima iz nadležnosti USKOK-a, koji odjel je, u skladu sa Zakonom o sudovima, formiran na Općinskom sudu u Splitu, a u kojim predmetima, nakon potvrđivanja optužnice od strane 3 suca, uvijek raspravu provodi vijeće od nova 3 suca, pa je onda kod ove vrste predmeta minimalan broj kaznenih sudaca za normalan rad 9. Situacija postaje još problematičnija ako bi, zbog različitog broja kaznenih predmeta s obzirom na područja nadležnosti, svaki od splitskih sudova imao različit broj kaznenih sudaca (primjerice Općinski sud u Splitu I. - 12 sudaca, a Općinski sud u Splitu II. - 4 suca). Konačno, u slučaju većeg broja raspoloživih kaznenih sudaca na jednom sudu, moguća je njihova specijalizacija za pojedine vrste kaznenih predmeta, čime se postiže i bolja kvaliteta rada. Stoga predlažem da se u ovaj Konačni prijedlog unese odredba da je OPĆINSKI SUD U SPLITU I. NADLEŽAN ZA POSTUPANJE U KAZNENIM PREDMETIMA I ZA PODRUČJE OPĆINSKOG SUDA U SPLITU II., ILI OBRATNO, ali da u svakom slučaju, kako je uvodno navedeno, samo jedan od ova dva suda bude nadležan za sve kaznene predmete (kako je to riješeno i u slučaju Općinskog suda u Sisku – č. 2. st. 2. ovog Konačnog prijedloga). Sudac Općinskog suda u Splitu Vuko Adžić Katalinić Prihvaćen Prihvaća se.
6 UPRAVNI SUD U ZAGREBU KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O PODRUČJIMA I SJEDIŠTIMA SUDOVA, 3. Sjedišta i područja nadležnosti upravnih sudova U odredbi članka 8. stavka 2. Zakona, predloženo normativno rješenje protivno je temeljnim odredbama novog ZUS-a koji je reformiran u tijeku pristupanja RH EU (i financiran sredstvima iz CARDS projekta) s ciljem da se građanima u većoj mjeri osigura pristup sudu. Upravni spor je ustrojen prvenstveno kao spor pune jurisdikcije u kojem upravni sud treba riješiti upravnu stvar te je jedno od temeljnih načela ZUS-a načelo usmene rasprave (čl. 7. ZUS-a), odnosno prvostupanjski upravni spor u pravilu se rješava nakon provedene usmene rasprave. Kako bi građanima u potpunosti bio osiguran pristup sudu, mjesna nadležnost upravnih sudova ustanovljena je prvenstveno prema prebivalištu odnosno sjedištu tužitelja (čl. 13. st. 1. ZUS-a). Obveznici iz poreznih rješenja su fizičke i pravne osobe iz cijele države, što znači da bi svi trebali dolaziti u Zagreb na rasprave što će nužno zbog prostorne udaljenosti pojedinih mjesta i gradova otežati pristup sudu i povećati troškove strankama, a ne smije se pritom zanemariti i izmijenjena odredba o troškovima spora (čl. 79. ZUS-a). Upravni sudovi poštuju potrebe za specijalizacijom sudaca te su u svakom pojedinom sudu suci specijalizirani za pojedina pravna područja. Potreba za još užom specijalizacijom sudaca ne može imati veću važnost od prava građana na pristup sudu i temeljnih načela novog ZUS-a koji je u tom dijelu usklađen s acquisem. Meri Dominis Herman Predsjednica Upravnog suda u Zagrebu Prihvaćen Prihvaća se.
7 UPRAVNI SUD U ZAGREBU 1. Sjedišta i područja nadležnosti županijskih i općinskih sudova, Članak 2. U članku 8. stavku 2. predloženo normativno rješenje protivno je temeljnim odredbama novog ZUS-a koji je reformiran u tijeku pristupanja RH EU (i financiran sredstvima iz CARDS projekta) s ciljem da se građanima u većoj mjeri osigura pristup sudu. Upravni spor je ustrojen prvenstveno kao spor pune jurisdikcije u kojem upravni sud treba riješiti upravnu stvar te je jedno od temeljnih načela ZUS-a načelo usmene rasprave (čl. 7. ZUS-a), odnosno prvostupanjski upravni spor u pravilu se rješava nakon provedene usmene rasprave. Kako bi građanima u potpunosti bio osiguran pristup sudu, mjesna nadležnost upravnih sudova ustanovljena je prvenstveno prema prebivalištu odnosno sjedištu tužitelja (čl. 13. st. 1. ZUS-a). Obveznici iz poreznih rješenja su fizičke i pravne osobe iz cijele države, što znači da bi svi trebali dolaziti u Zagreb na rasprave što će nužno zbog prostorne udaljenosti pojedinih mjesta i gradova otežati pristup sudu i povećati troškove strankama, a ne smije se pritom zanemariti i izmijenjena odredba o troškovima spora (čl. 79. ZUS-a). Upravni sudovi poštuju potrebe za specijalizacijom sudaca te su u svakom pojedinom sudu suci specijalizirani za pojedina pravna područja. Potreba za još užom specijalizacijom sudaca ne može imati veću važnost od prava građana na pristup sudu i temeljnih načela novog ZUS-a koji je u tom dijelu usklađen s acquisem. Meri Dominis Herman Predsjednica Upravnog suda u Zagrebu Prihvaćen Prihvaća se.
8 Upravni sud u Splitu 3. Sjedišta i područja nadležnosti upravnih sudova, Članak 8. PRIMJEDBE, PRIJEDLOZI I MIŠLJENJA NA TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA O PODRUČJIMA I SJEDIŠTIMA SUDOVA (ZoPPS) Članak 8. stavak 2. ZoPPS-a glasi: (2) Upravni sud u Zagrebu nadležan je za postupanje u svim upravnim sporovima protiv rješenja poreznih tijela. Suci Upravnog suda u Splitu predlažu brisati navedenu odredbu članka 8. stavka 2. iz teksta ZoPPS-a zbog sljedećih razloga. OBRAZLOŽENJE: Predlagatelj je navedenom zakonskom odredbom propisao isključivu stvarnu nadležnost Upravnog suda u Zagrebu za postupanje u tzv. poreznim predmetima, s time da je od postupanja u tim predmetima „isključio“ upravne sudove u Splitu, Rijeci i Osijeku. Kao glavni razlozi predloženog se ističe specijalizacija sudaca i učinkovitije rješavanje tzv. poreznih predmeta. Ponajprije valja navesti da je predlagatelj, protivno „specijalnim“ odredbama članka 12. stavka 2. Zakonom o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 20/10, 143/12, 152/14, 94/16 i 29/17, u daljnjem tekstu: ZUS) i članka 22. Zakona o sudovima („Narodne novine“, broj: 28/13, 33/15, 82/15 i 82/16, u daljnjem tekstu: Zakon o sudovima) kojima je određena stvarna nadležnost upravnih sudova, ZoPPS-om, a čiji predmet uređivanja prema njegovom članku 1. nije stvarna nadležnost sudova, odredio isključivu nadležnost Upravnog suda u Zagrebu u tzv. poreznim predmetima. Drugo, ZoPPS-om se ustanovljavaju županijski, općinski, trgovački i upravni sudovi te se određuju područja njihove nadležnosti i sjedišta u kojima će djelovati. Dakle, tim zakonom se ne može određivati stvarna nadležnost upravnih sudova. Osim toga, za takvo uređivanje stvarne nadležnosti upravnih sudova ne postoji ni pravno uporište u članku 22. Zakona o sudovima kojim se, kao specijalnim zakonom, uređuje stvarna nadležnost sudova (čl. 1.), a budući da njime nije predviđeno da se zakonom može odrediti jedan upravni sud koji će odlučivati u određenoj vrsti predmeta iz djelokruga upravnog suda s područja više upravnih sudova. Treće, predložena regulacija stvarne nadležnosti upravnih sudova nije prihvatljiva te se ona protivi temeljnim ciljevima reforme upravnog sudovanja koja je započela 2010. godine. Naime, Zakonom o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 20/10, u daljnjem tekstu: ZS/10), koji je stupio na snagu 1. siječnja 2012., ustanovljeno je novo ustrojstvo upravnih sudova, tako da su osnovani prvostupanjski upravni sudovi sa sjedištem u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci te Visoki upravni sud Republike Hrvatske kao drugostupanjski sud. Tim zakonom značajno se proširuje područje upravnosudskog nadzora i sudske zaštite, pri čemu se, povrh ocjene zakonitosti pojedinačnih akata uprave, sudskoj kontroli podvrgavaju i radnje (postupanja i propuštanja postupanja) javnopravnih tijela te upravni ugovori. Najznačajnija novina u postupovnom smislu ogleda se u tomu da upravni sudovi dobivaju ovlast, ali i dužnost samostalnog utvrđivanja činjeničnog stanja i izvođenja dokaza, uz, u pravilu, obligatorno provođenje rasprava. Dakle, ZUS daje ovlast, ali, u pravilu, i obvezuje upravne sudove da, povrh ocjene zakonitosti, upravne sporove meritorno rješavaju kao sporove pune jurisdikcije. Polazna osnova za donošenje ZUS/10-a bila je implementirati europske standarde funkcioniranja pravne države, a osobito onih sadržanih u članku 6. Konvencije (Europske) za zaštitu ljudskih prava s protokolima 1, 4, 6, 7, 11, 12, 13 i 14, koja je u primjeni od 6. studenog 1997. godine („Narodne novine – Međunarodni ugovori“, broj: 18/97, 6/99 – pročišćeni tekst, 8/99 – ispravak, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06 i 2/10, u daljnjem tekstu: Konvencija). Jedan od tih pravnih standarda je i pravo na pravično suđenje, koje u sebi obuhvaća i pravo na pristup sudu, koje je određeno kao najvažnije procesno ljudsko pravo. Ono je u hrvatskom pravnom sustavu sadržano na ustavnoj i zakonskoj razini. Jamstvo prava na pravično suđenje primjenjuje se i na upravni spor sukladno izraženom pravnom shvaćanju Ustavnog suda Republike Hrvatske poslovni broj U-III-1001/07 od 7. srpnja 2010 („Narodne novine, broj: 90/10). Prema navodima predlagatelja ZUS-a implementacija temeljnih pravnih standarda funkcioniranja pravne države koji su dio pravne stečevine Europske unije (skraćeno: EU) podrazumijevala je uvođenje upravnog spora pune jurisdikcije, dosljedno provođenje načela usmene rasprave i lakšu dostupnost upravno sudskih instancija strankama. Naime, u postupku pristupanja Republike Hrvatske EU-u upravno sudovanje se suočilo s tri velike zadaće koje zahtijevaju nova rješenja i to zbog: 1. neusklađenosti dijela procesnih pravila s pravnom stečevinom EU-a; tadašnje odredbe Zakona o upravnim sporovima iz 1991. (skraćeno: ZUS/91) nisu ispunjavale sve standarde utvrđene u acquis communautaire vezane uz dva ključna pitanja: a) pravo suda da u svakom sporu utvrđuje činjenično stanje i b) pravo suda da radi utvrđivanja činjenica i zaštite prava stranaka provede usmenu raspravu, 2. nemogućnosti ulaganja pravnog lijeka na presude upravnoga suda i 3. predugo trajanje postupaka i veliki broj neriješenih predmeta, zbog čega je bilo potrebno izmijeniti ZUS/91 kako bi se povećala efikasnost sudskih postupaka, skratilo njihovo trajanje te reducirali zaostaci u rješavanju. Dakle, temeljni praktični ciljevi donošenja novog ZUS-a bili su ustrojiti dvostupanjski upravni spor s mogućnošću ulaganja žalbi na prvostupanjske odluke, omogućiti upravnom sudu da u svakom pojedinom predmetu utvrđuje činjenice i provodi usmene rasprave te da oni u sporovima donose primarno reformacijske odluke, a iznimno kasacijske. Opći cilj se sastojao o tomu da se osigura veća pravna sigurnost i učinkovitije zaštite prava stranaka od odluke i postupanja javnopravnih tijela. Stoga se može zaključiti da je predložena regulacija nadležnosti prvostupanjskih upravnih sudova, kako je ona određena u članku 8. ZoPPS-a, protivna temeljnim ciljevima reforme upravnog sudovanja iz 2010. godine i kao takva predstavlja legislativni korak unatrag. Ona bitno narušava pravnu sigurnost u upravnoj grani sudovanja i okrnjuje pravo stranaka na pravično suđenje i pravo na pristup sudu u okviru upravnog spora, a koje se, kao jedno od temeljnih, štiti Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Primjerice, prema predloženom, stranka iz Dubrovnika ili Splita ili s Brača ili drugog mjesta s područja Dubrovačko-neretvanske, Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske i Zadarske županije, a koja je zatražila upravnosudsku zaštitu u pojedinom predmetu, morat će pristupiti na raspravu u Zagreb, umjesto do sada u Split. S druge strane, suci Upravnog suda u Zagrebu će biti dužni održati očevid na licu mjesta i provesti dokaz vještačenjem na području navedenih županija (primjerice u Dubrovniku ili na Pelješcu) ako je to osnovano predloženo. To će bitno povećati troškove upravnog spora i predstavljati udar na „džepove“ običnih građana. To osobito i s obzirom na aktualno pravno shvaćanje koji je izraženo na sjednici svih sudaca Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj 6 Su-85/2018-3 od 12. veljače 2018. godine, prema kojem u slučaju kada je upravni sud poništio rješenje javnopravnoga tijela i predmet vratio na ponovni postupak (dakle, kada je tužitelj uspio u sporu odnosno kada mu je u cijelosti usvojen tužbeni zahtjev) tada svaka stranka snosi svoje troškove. Četvrto, predloženo u smislu regulacije članka 8. stavka 2. ZoPPS-a nije utemeljeno ni na analitičkim podacima i statističkim pokazateljima o dosadašnjem radu upravnih sudova koji su javno objavljeni na službenoj internetskoj stranici predlagatelja ZoPPS-a, Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske, a ni na podacima ovoga suda koji su dostavljeni Ministarstvu pravosuđa vezano za kvalitetu odluka povodom izjavljenoga pravnog lijeka. Prema javno objavljenim podacima ministarstva prosječni rok trajanja postupka pred Upravnim sudom u Rijeci iznosi 239 dana, Upravnom sudu u Osijeku 166 dana, Upravnom sudu u Splitu 164 dana i Upravnom sudu u Zagrebu 373 dana (to prema pokazatelju DT). Prema pokazatelju CR omjer ažurnosti u Upravnom sudu u Rijeci iznosi 132%, sudu u Osijeku 107,5%, sudu u Splitu 131,3% i Upravnom sudu u Zagrebu 127%. Može se zaključiti da je prema pokazatelju trajanja sudskog postupka (indikator DT) Upravni sud u Zagrebu na začelju od prvostupanjskih upravnih sudova. Prema statističkim podacima ovoga suda u 2017. je gotovo 90% prvostupanjskih odluka potvrđeno od Visokog upravnog suda u žalbenim postupcima. Preinačeno je 113 ili 9,98%, dok je ukinuto samo 8 ili 0,7% sagledavajući u odnosu na ukupan broj meritorno vraćenih drugostupanjskih odluka. Ti podaci svjedoče o visokoj razini profesionalnosti, stručnosti i kvaliteti rada sudaca i sudskih savjetnika u Upravnom sudu u Splitu pri odlučivanju u dodijeljenim predmetima, pa i u tzv. poreznim predmetima. Osim toga, u Upravnom sudu u Splitu je počevši od 1. siječnja 2014. uvedena specijalizacija rada sudaca s obzirom na srodna upravna područja. S tim u vezi su godišnjim rasporedima poslova samo tri od četrnaest sudaca određena za postupanje u tzv. financijsko-poreznim predmetima. Prema podacima sa službenih sastanaka predsjednika upravnih sudova pri Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske specijalizacija sudaca po srodnim upravnim područjima je uvedena i u Upravnom sudu u Rijeci (od samih početaka rada) i u Upravnom sudu u Zagrebu (tek od nedavno). Stoga obrazloženje predložene promjene (specijalizacija i učinkovitije rješavanje poreznih predmeta) ne samo da nema uporišta u navedenim analitičkim podacima i statističkim pokazateljima, već će to, upravo suprotno, dovesti do povećanja broja neriješenih predmeta, doprinijet će dužem trajanju tzv. poreznih predmeta, negativno će utjecati na kvalitetu sudskih odluka (jer će postojeći tzv. porezni suci u Splitu i Rijeci gdje je uvedena specijalizacija morati postupati u drugim upravnim oblastima) i negativno će utjecati na učinkovitost rada sudaca u Zagrebu, budući da će se bitno povećati godišnji priliv predmeta. Peto, predložena zakonska promjena će dovesti do neujednačene radne opterećenosti prvostupanjskih upravnih sudaca i neravnomjerne dodjele predmeta. Naime, prema raspoloživim statističkim podacima, u sudu je od 1. siječnja 2012. do 31. prosinca 2017. pokrenuto ukupno 16.425 upravnih sporova. Pritom je u tom šestogodišnjem razdoblju formirano ukupno 3.149 tzv. poreznih predmeta. Može se zaključiti da udio tzv. poreznih predmeta u ukupnom prilivu iznosi 19,17%. Podaci pokazuju da će priliv predmeta u Upravnom sudu u Splitu na godišnjoj razini „pasti“ za približno 525 ili 20% predmeta. To će onda dovesti do neučinkovitijeg i neracionalnijeg korištenja ljudskih potencijala i negativno financijski utjecati na Državni proračun Republike Hrvatske. S druge strane, to će dovesti i do bitnih neravnoteža u upravnoj grani sudovanja u prvom stupnju s obzirom na postojeću kadrovsku popunjenost sudova sucima i sudskim savjetnicima Šesto, brisanje odredbe članka 8. stavka 2. ZoPPS-a predlaže se i radi racionalizacije troškova pravosudnog sustava te učinkovitijeg korištenja kapaciteta i resursa upravnih sudova. Najzad suci ovoga suda suglasno ocjenjuju da je tekst konačnog prijedloga Zakona o područjima i sjedištima sudova u dijelu regulacije nadležnosti upravnih sudova donijet bez prethodne kvalitetne i transparentne stručne analize i rasprave postojećega stanja i posljedica koje navedene promjene uzrokuju koja bi uključivala suce upravnih sudova. Osim toga, primjećuje se da je sporna odredba unesena u tekst ZoPPS-a tek pred drugo čitanje Hrvatskog sabora, iako je ona, s obzirom na svoju važnost i dugoročne učinke, trebala biti dostupna od samog početka zakonodavnog procesa. Također iz obrazloženja ZoPPS-a nije razvidno zbog čega su, pri određivanju stvarne nadležnosti jednog upravnog suda, obuhvaćeni samo porezni predmeti. Naime, ako je glavni cilj predloženoga bio specijalizacija upravnih sudaca, onda bi nju trebalo provesti u odnosu na sva upravna područja (primjerice koncesije, graditeljstvo i prostorno uređenje, zaštitu prirode i okoliša, predmete azila, radne i mirovinske sporove i dr.). Prihvaćen Prihvaća se.
9 Upravni sud u Rijeci 3. Sjedišta i područja nadležnosti upravnih sudova, Članak 8. Pridružujemo se detaljnoj argumentaciji koju je Upravni sud u Splitu dostavio Ministarstvu pravosuđa u pogledu neprihvatljivosti odredbe stavka 2. u članku 8. Zakona, uvrštene između dvaju saborskih čitanja. Predložena odredba glasi: „Upravni sud u Zagrebu nadležan je za postupanje u svim upravnim sporovima protiv rješenja poreznih tijela“. Za nju je navedeno sljedeće obrazloženje: „Ujedno se propisuje i isključiva nadležnost Upravnog suda u Zagrebu za postupanje u upravnim sporovima protiv rješenja nadležnih poreznih tijela, a radi specijalizacije sudaca te učinkovitijeg rješavanja tzv. poreznih predmeta.“ Ukratko, riječ je o prijedlogu koji razumijeva da stranke s područja cijele Republike Hrvatske u prvostupanjskome upravnom sporu pristupaju na rasprave u Zagreb, što je nepojmljivo sa stajališta zbiljskog ostvarivanja prava na pristup sudu i ostvarivanja načela učinkovitosti u upravnom sporu. K tome, nema razložnog opravdanja da porezni predmeti u tom pogledu budu u drukčijem tretmanu u odnosu na ostale vrste predmeta koji se rješavaju pred upravnim sudovima. Specijalizacija sudaca u poreznim predmetima ionako se već provodi u tri od četiri upravna suda. Ovakvo centraliziranje nadležnosti ne može doprinijeti ni ujednačavanju sudske prakse, jer se instrumenti ujednačavanja prakse, propisani Zakonom o sudovima, primjenjuju sam pred drugostupanjskim sudovima (ovdje: pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske), te nema dopuštenog sredstva koje može jamčiti da će pojedini prvostupanjski sud, uključujući Upravni sud u Zagrebu, imati ujednačenu praksu u određenoj vrsti predmeta. Jedna od izglednih praktičnih posljedica ovakve odredbe bila bi i favoriziranje odvjetnika na području Zagreba u odnosu na odvjetnike u ostalim dijelovima zemlje pri zastupanju u poreznim sporovima, uz pripadajuće narušavanje ravnopravnosti na tržištu odvjetničkih usluga. Naposljetku, predložena je centralizacija odlučivanja u ovoj vrsti predmeta pred upravnim sudom koji je ionako najopterećeniji. Očito je da predložena odredba ne može imati racionalno utemeljenje ni na jednom od razloga navedenih u obrazloženju odredbe. Stoga se može zaključiti da se radi o formalnim, a ne o stvarnim razlozima predlaganja ovakve pravne norme, dok stvarni razlozi, kao i interesi na kojima se ti razlozi baziraju, ostaju nedostupni javnosti. Prihvaćen Prihvaća se.
10 Udruga hrvatskih sudaca KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O PODRUČJIMA I SJEDIŠTIMA SUDOVA Primjedbe Upravnog odbora udruge hrvatskih sudaca na Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o područjima i sjedištima sudova: Čl. 2. Predlaže se da se odustane od podjele Općinskog suda Split na Split I i Split II, a ako to nije moguće predlaže se da se za jedan od tih sudova odredi puna nadležnost (i za kaznene i za radne sporove). Predlaže se da Općinski sud u Rijeci zadrži punu nadležnost odnosno da Općinski sud u Crikvenici, čije se osnivanje predlaže, nema u nadležnosti obiteljske, radne i kaznene predmet. Potrebno je jasno definirati granice gradske četvrti Dubrava koja po novom ustroju pripada Općinskom sudu u Sesvetama. Predlaže se da Stalna služba u Pakracu bude u nadležnosti suda u Požegi, a ne suda u Bjelovaru. Čl. 8. Predlaže se da se briše odredba kojom je određeno da se za sve porezne predmete predvidi isključivo nadležnost Upravnog suda u Zagrebu, jer se ne bi postigla planirana učinkovitost. Načelna je primjedba da bi u zakonu trebale biti navedene stalne službe pojedinih sudova. Djelomično prihvaćen Prihvaća se u odnosu na članak 2. (odustaje se od podjele Splita na Općinski sud Split I i Općinski sud Split II). Djelomično se prihvaća u odnosu na Općinski sud u Crikvenici: Općinski sud u Rijeci nadležan je za postupanje u kaznenim predmetima i za područje Općinskog suda u Crikvenici. Prima se na znanje u odnosu na definiranje granica gradske četvrti Dubrava: Gradske četvrti Grada Zagreba: Donja Dubrava i Gornja Dubrava ostaju u nadležnosti Općinskog građanskog suda u Zagrebu. Ne prihvaća se u dijelu u kojem se predlaže da Stalna služba bude u nadležnosti suda u Požegi jer Grad Pakrac nije suglasan s navedenim prijedlogom. Prihvaća se u odnosu na članak 8. Prima se na znanje u odnosu na načelnu primjedbu: popis svih trenutno osnovanih stalnih službi dodan je u nenormativni dio Konačnog prijedloga ovog Zakona, ali ne može biti dio normativnog dijela Zakona o područjima i sjedištima sudova s obzirom na način osnivanja i prestanka stalnih službi
11 Primorsko-goranska županija 3. Sjedišta i područja nadležnosti upravnih sudova, Članak 8. Predlažemo brisati odredbu članka 8. stavka 2. iz teksta Konačnog prijedloga Zakona o područjima i sjedištima sudova zbog sljedećih razloga: Županije su temeljem odredbe članka 76. stavak 3. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi nadležne za rješavanje u drugom stupnju o izjavljenim žalbama protiv rješenja o porezu na kuće za odmor koja donose gradska i općinska upravna tijela (osim rješenja upravnih tijela velikih gradova). Članak 7. stavak 1. istoga Zakona propisuje da u upravnom sporu sud odlučuje na temelju usmene, neposredne i javne rasprave, dok je člankom 8. propisano da će Sud upravni spor provesti brzo i bez odugovlačenja, uz izbjegavanje nepotrebnih radnji i troškova. Člankom 13. stavak 3. Zakona o upravnim sporovima propisano je da u sporovima koji se odnose na nekretninu ili na pravno pitanje koje je povezano s nekim mjestom, mjesno je nadležan upravni sud na području kojeg se nalazi ta nekretnina ili mjesto s kojim je povezano to pravno pitanje. Prema predloženom zakonskom rješenju, isključiva je nadležnost Upravnog suda u Zagrebu za postupanje u upravnim sporovima protiv rješenja nadležnih poreznih tijela. Navedeno znači da u upravnom sporu koji bi se vodio pred Upravnim sudom u Zagrebu povodom drugostupanjskog rješenja donesenog u predmetu poreza na kuću za odmor za nekretninu koja se nalazi na području Primorsko-goranske županije, stranke u upravnom sporu (porezno tijelo, porezni obveznik koji smatra da su njegova prava povrijeđena tom pojedinačnom odlukom i zainteresirana osoba) bi na usmenu raspravu radi ostvarenja prava morale uvijek odlaziti u Zagreb. To bi značajno povećalo troškove samog upravnog postupka, kako službene osobe poreznog tijela, tako i poreznog obveznika odnosno zainteresirane osobe u odnosu na sadašnje zakonsko rješenje prema kojem je u ovoj upravnoj stvari nadležan Upravni sud u Rijeci. Za napomenuti je da je Odredbom članka 26. Zakona o lokalnim porezima propisano da se porez na kuće za odmor plaća od 5,00 do 15,00 kuna/m2 korisne površine kuće za odmor. Kako se često radi o poreznim predmetima utvrđivanja poreza na kuću za odmor za nekretnine male korisne površine i posljedično malim iznosima utvrđenog poreza, troškovi upravnog spora (stranaka, zainteresirane osobe, svjedoka, vještaka, tumača, zastupanja stranaka po odvjetniku, putovanja u Zagreb na raspravu ili uvida u spis predmeta, dnevnica i dr.) bi mogli višestruko premašiti iznos utvrđene porezne obveze. Stoga, mišljenja smo da ovako predloženo rješenje članka 8. stavak 2. Konačnog prijedloga Zakona o područjima i sjedištima sudova u rješavanju predmeta poreza na kuće za odmor ne bi doprinijelo ekonomičnosti upravnog postupka niti bi strankama u upravnom sporu olakšao pristup sudu na način kako im je to omogućeno dosadašnjim zakonskim rješenjem (četiri upravna suda u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu sa specijaliziranim sucima za tzv. „porezne predmete“). Također smatramo da je predloženo rješenje nije u skladu s odredbom citiranog članka 13. stavak 3. ZUS-a. Prihvaćen Prihvaća se.
12 Općinski sud u Splitu KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O PODRUČJIMA I SJEDIŠTIMA SUDOVA Primjedbe i prijedlozi na tekst konačnog prijedloga Zakona o područjima i sjedištima sudova. Povodom Vašeg poziva na stranicama Ministarstva pravosuđa, prije upućivanja u 2. čitanje Hrvatskog sabora, na Središnjem državnom portalu „e-Savjetovanja“ u odnosu na konačni prijedlog Zakona o područjima i sjedištima sudova. Naime u članku 2. točka IX konačnog Prijedloga određena su sjedišta i područje nadležnosti: Općinskog suda u Makarskoj za područje općina: Baška Voda, Brela, Cista Provo, Gradac, Lokvičići, Lovreć, Podbablje, Podgora, Proložac, Runovići, Tučepi, Zagvozd i Zmijavci te gradova: Imotski i Makarska. Općinskog suda u Splitu I za područje općina Bol, Jelsa, Milna, Nerežišća, Postira, Pučišća, Selca, Sućuraj, Sutivan i Šolta, te gradova: Hvar, Komiža, Split, Supetar, Stari Grad i Vis; Općinskog suda u Splitu II za područje općina Dicmo, Dugi Rat, Dugopolje, Hrvace, Klis, Lećevica, Marina, Muć, Okrug, Otok, Podstrana, Prgomet, Primorski Dolac, Seget, Šestanovac, Zadvarje, te gradova: Kaštela, Omiš, Sinj, Solin, Trilj, Trogir i Vrlika. Sadašnji Općinski sud u Splitu, nakon reorganizacije sudova dana 1. travnja 2015. godine ima teritorijalnu nadležnost na području cijele Splitsko-dalmatinske županije (osim područja Grada Vrgorca) te djeluje na 13 lokacija. Od ukupnog broja sudaca i sudskih savjetnika Općinskog suda u Splitu: U sjedištu suda raspoređeno je 67 sudaca i 38 sudskih savjetnika. U Stalnoj službi Trogir raspoređeno je 5 sudaca 1 sudski savjetnik. U Stalnoj službi Supetar raspoređena su 4 suca i 3 sudska savjetnika. U Stalnoj službi Stari Grad raspoređena su 3 suca i 1 sudski savjetnik. U Stalnoj službi Makarska raspoređeno je 6 sudaca i 2 sudska savjetnika. U Stalnoj službi Imotski raspoređeno je 7 sudaca i 1 sudski savjetnik. U Stalnoj službi Sinj raspoređena su 4 suca i 2 sudska savjetnika. Priliv predmeta u 2016. godini iznosio je: Općinski sud u Splitu zaprimio je sveukupno 33027 predmeta, od čega: Sjedište suda – 23300 predmeta Stalna služba Imotski – 2052 predmeta (priliv predmeta iz Stalne službe Makarska) Stalna služba Makarska – 1873 predmeta Stalna služba Sinj – 2106 predmeta Stalna služba Stari Grad – 1024 predmeta Stalna služba Supetar – 1045 predmeta Stalna služba Trogir – 1771 predmet Priliv predmeta u 2017. godini iznosio je: Općinski sud u Splitu zaprimio je sveukupno 31204 predmeta, od čega: Sjedište suda – 22506 predmeta Stalna služba Imotski – 1607 predmeta Stalna služba Makarska – 2118 predmeta Stalna služba Sinj – 1027 predmeta Stalna služba Stari Grad – 972 predmeta Stalna služba Supetar – 966 predmeta Stalna služba Trogir – 2008 predmet Prekršajni sud u Splitu ima 38 sudaca i 12 sudskih savjetnika, od čega je: U sjedištu suda raspoređeno 18 sudaca i 5 sudskih savjetnika U Stalnoj službi Kaštel Sućurac raspoređeno 3 sudaca i 1 sudski savjetnik U Stalnoj službi Omiš raspoređena 2 suca i 1 sudski savjetnik U Stalnoj službi Solin raspoređena 2 suca i 1 sudski savjetnik U Stalnoj službi Trogir raspoređena 2 suca i 2 sudska savjetnika U Stalnoj službi Sinj raspoređena 3 suca U Stalnoj službi Supetar raspoređen 1 sudac i 1 sudski savjetnik U Stalnoj službi Hvar raspoređen 1 sudac U Stalnoj službi Vis raspoređen 1 sudac U Stalnoj službi Makarska raspoređena 2 suca i 1 sudski savjetnik U Stalnoj službi Imotski raspoređena su 3 suca Sadašnji Općinski sud u Splitu bez organizacijskih i tehničkih poteškoća funkcionira na području Grada Splita, Grada Solina, Grada Omiša, Grada Kaštela, Grada Sinja i Grada Trogira, jer polazeći od društvenog aspekta Grad Split, Grad Solin, Grad Omiš, Grad Kaštela, Grad Sinj i Grad Trogir predstavljaju prometno, gospodarski, urbanistički i funkcionalno jedinstvenu cjelinu. Funkcioniranje Stalne službe Supetar i Stalne službe Stari Grad izaziva određene probleme u tehničkom pogledu. Organiziranje rada suda u stalnim službama Makarska i Imotski, ima tehničke, funkcionalne i infrastrukturne probleme te stvara povećane troškove u obavljanju sudske djelatnosti, s neposrednim utjecajem na ažurnost i ekonomičnost sudskih postupaka. Što se tiče Općinskog suda u Splitu iz kojeg bi bilo izdvojeno područje nadležnosti Općinskog suda u Makarskoj i Prekršajnog suda u Splitu najbolje rješenje je nerazdvajanje Općinskog suda u Splitu na OSST I i OSST II već da isti sud i dalje egzistira, bez područja pod nadležnosti OSMA te da se osnuje Općinski prekršajni sud u Splitu iz čije nadležnosti bi također bilo izdvojeno područje Makarske i Imotskog. Konačni prijedlog Zakona da se osnuju OSST I i OSST II ne rješava sadašnje postojeće probleme i negativne učinke u funkcioniranju suđenja na području Splitsko-dalmatinske županije. Općinski sud u Splitu I i II prema predloženom konceptu prijedloga Zakona imali bi iste poteškoće u radu kakve ima i sadašnji Općinski sud u Splitu. Općinski sud u Splitu II zadržao bi dosadašnje stalne službe (Stari Grad, Sinj, Trogir), te stalne službe koje su ugašene 2015. godine sada posebni zemljišnoknjižni odjeli (Omiš, Solin, Kaštel Lukšić) koje bi nastavile funkcionirati na dosadašnjim lokacijama. Općinski sud u Splitu II bi nastavio funkcionirati na sedam lokacija, a Općinski sud u Splitu I na šest lokacija (stalne službe u Supetru i Starom Gradu, sjedište suda, zemljišnoknjižni odjel u zgradi Županijskog suda u Splitu, te arhiva suda na tri lokacije od čega dvije izvan sjedišta suda). Što se tiče prijedloga da se osnuje Općinski sud u Makarskoj isti je opravdan i logičan imajući u vidu udaljenost gradova Makarske i Imotskog od sjedišta suda. Prometna povezanost Općinskog suda Split koji je privremeno (već 11 godina) smješten na ovoj lokaciji je loša jer građani koji dolaze na sud iz Omiša, Kaštela i Solina nemaju izravnu vezu javnim prijevozom, već prethodno moraju autobusom doći do centra grada potom drugom autobusnom linijom u sjedište suda. Što se tiče stanovnika gradova Trogira, Sinja, te otoka Brača i Hvara u kojima postoje stalne službe, ukoliko oni dolaze na sud u vezi s građanskim, obiteljskim, ovršnim, izvanparničnim i zemljišnoknjižnim stvarima, tada nemaju potrebu dolaziti u sjedište suda već u stalne službe u Sinju, Trogiru, Supetru i Starom Gradu, dok u vezi s kaznenim i radnim postupcima građani dolaze u sjedište suda. Riječ je o manjem broju predmeta. Osnivanjem specijaliziranih odjela ili grupa unutar odjela u sjedištu suda poput radnog, kaznenog, obiteljskog, zemljišnoknjižnog, ovršnog i izvanparničnog, napravljen je iskorak prema kvalitetnijem i učinkovitijem sudovanju. Što se tiče kaznene grane sudovanja, valjalo bi primijeniti model Općinskog suda u Sisku, koji sud je u konačnom prijedlogu Zakona određen kao nadležan za postupanje u kaznenim predmetima i za područje Općinskog suda u Kutini, a Općinski sud u Osijeku za područje Općinskog suda u Đakovu. Ukoliko bi novoosnovani sudovi Općinski sud Split II i Općinski sud Makarska imali punu nadležnost, kaznenu granu sudovanja bilo bi teško organizirati na tri suda. Ova primjedba se odnosi i na radnu grupu unutar građanskog odjela koji suci djeluju sada samo u sjedištu suda. Prijedlog da se osnuje Općinski sud u Makarskoj koji bi imao Stalnu službu u Imotskom je opravdan i logičan jer će se na taj način najudaljenija područja odvojiti od Općinskog suda Split i tako poboljšati učinkovitost tog suda u području sudske uprave. Međutim što se tiče građanskih predmeta (obiteljskih, ovršnih, izvanparničnih, i zemljišnoknjižnih), za građane nema promijene jer su oni i do sada imali mogućnost pristupiti stalnim službama u ovim gradovima, te nije bilo potrebe da odlaze u Split. Osnivanjem Općinskog suda Split II, građanima sud ne postaje dostupniji jer im je već sada na isti način dostupan u postojećim stalnim službama u Sinju, Trogiru, Supetru i Starom Gradu, te posebnim zemljišnoknjižnim odjelima u Kaštel Lukšiću, Solinu i Omišu. Stoga bi u Splitu valjalo primijeniti „zagrebački“ model (gdje će i dalje postojati općinski kazneni sud, općinski prekršajni sud, općinski radni sud, općinski građanski sud, itd.) na način da i dalje da i dalje postoje Općinski sud u Splitu sa sjedištem na području Grada Splita i stalnim službama u Sinj, Trogiru, Supetru i Starom Gradu te posebnim zemljišnoknjižnim odjelima u Kaštel Lukšiću, Solinu i Omišu, s tim da ovaj sud ima nadležnost za postupanje u kaznenim i radnim predmetima za područje Općinskog suda u Makarskoj, te Općinski prekršajni sud u Splitu sa stalnim službama u Sinju, Trogiru, Supetru, Starom Gradu, Kaštel Sućurcu, Omišu, Solinu i Visu. Prihvaćanjem ovih primjedbi osigurala bi se tradicija organizacije rada sudova s područja nadležnosti Županijskog suda u Splitu koja je građanima bliska i prihvatljiva, a također bi se građanima osigurao pristup sudu, stalnim službama i posebnim zemljišnoknjižnim odjelima kao i do sada. Naime, ovim se izmjenama povećava broj općinskih sudova s 24 na 34. Točnije na području Županijskog suda u Splitu se osniva novi sud prvog stupnja, iako je taj sud prije svega par godina prestao postojati i pretvoren u stalnu službu. Očekivani pozitivni učinci predložene reorganizacije u smislu ujednačavanja radne opterećenosti sudaca, skraćivanje trajanja sudskih postupaka i smanjenje broja neriješenih predmeta u općinskim sudovima neće se riješiti ovakvom vrstom reorganizacije niti će se olakšati pristup građana sudovima na ovom području, već je to moguće izmjenom postojećih propisa i zakona. Osim toga, predložene izmjene neće pridonijeti smanjenju upravljačkih funkcija, neće povećati broj rješavatelja niti racionalizirati putne troškove pojedinih sudaca i službenika jer se i do sada uzimala u obzir blizina radnog mjesta i prebivališta istih prilikom izrade godišnjeg rasporeda poslova, dok se na priliv predmeta ne može utjecati ovakvom vrstom reorganizacije. Ujedno valja skrenuti pozornost da ukoliko bi se osnovao OSST II, taj bi imao sjedište na području Grada Splita, a u isto vrijeme bio nadležan za područje izvan Grada Splita, iako sjedište suda uvijek mora biti na teritoriju njegove nadležnosti. Stoga se nameće zaključak da je jedini razlog osnivanja dva općinska suda u Splitu, što sud koji će nastati spajanjem općinskog i prekršajnog, bez Makarske i Imotskog ima više od 100 sudaca. Predlažem kao rješenje koje će biti najučinkovitije za rad sudaca i koje će doprinijeti maksimalnoj iskoristivosti svih ljudskih potencijala u sudovima te unapređenju kvalitete sudovanja i olakšavanju pristupa građana sudovima: - da se osnuje Općinski sud u Makarskoj, koji bi obuhvaćao sadašnje stalne službe u Makarskoj i Imotskom Općinskog suda u Splitu te sadašnje stalne službe u Makarskoj i Imotskom Prekršajnog suda u Splitu - da se osnuje Općinski prekršajni sud u Splitu, iz kojeg se izdvajaju stalne službe s područja Makarske i Imotskog - da se postojeći Općinski sud u Splitu, iz kojeg se izdvajaju stalne službe na području Makarske i Imotskog, ne razdvaja, te da je isti nadležan za postupanje u kaznenim i radnim predmetima za područje Općinskog suda u Makarskoj Predlaže se tekst konačnog prijedloga Zakona o područjima i sjedištima sudova u članku 2. stavak 1. točka IX. na način da: "IX. Županijski sud u Splitu za područje Općinskog suda u Makarskoj, Općinskog suda u Splitu Općinskog prekršajnog suda u Splitu. Općinski sud u Makarskoj za područje općina: Baška Voda, Brela, Cista Provo, Gradac, Lokvičići, Lovreć, Podbablje, Podgora, Proložac, Runovići, Tučepi, Zagvozd i Zmijavci te gradova: Imotski i Makarska. Općinski sud u Splitu za područje općina: Bol, Jelsa, Milna, Nerežišća, Postira, Pučišća, Selca, Sućuraj, Sutivan, Šolta, Dicmo, Dugi Rat, Dugopolje, Hrvace, Klis, Lećevica, Marina, Muć, Okrug, Otok, Podstrana, Prgomet, Primorski Dolac, Seget, Šestanovac i Zadvarje te gradova: Hvar, Komiža, Split, Supetar, Stari Grad, Vis, Kaštela, Omiš, Sinj, Solin, Trilj, Trogir i Vrlika. Općinski prekršajni sud u Splitu postupat će u prekršajnim predmetima za područja općina: Bol, Dicmo, Dugi Rat, Dugopolje, Hrvace, Jelsa, Klis, Lećevica, Marina, Milna, Muć, Nerežišća, Okrug, Otok, Podstrana, Postira, Prgomet, Primorski Dolac, Pučišća, Seget, Selca, Sućuraj, Sutivan, Šestanovac, Šolta, Zadvarje, te gradova: Hvar, Kaštela, Komiža, Omiš, Sinj, Solin, Split, Stari Grad, Supetar, Trilj, Trogir, Vis i Vrlika. pod točkom (3) „Općinski sud u Splitu nadležan je za postupanje u kaznenim i radnim predmetima i za područje Općinskog suda u Makarskoj" sadašnje točke (3) i (4) postaju točke (4) i (5). Prihvaćen Prihvaća se.
13 Općinski građanski sud u Zagrebu KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O PODRUČJIMA I SJEDIŠTIMA SUDOVA Odredbama čl. 2. i čl. 10. konačnog prijedloga Zakona o područjima i sjedištima sudova predložene su značajne promjene u odnosu na nadležnost Općinskog građanskog suda u Zagrebu. Odredbom čl. 2. konačnog prijedloga Zakona o područjima i sjedištima sudova u nadležnost Općinskog suda u Sesvetama propisani su građanski i prekršajni predmeti za područje općina: Bedenica, Brckovljani, Dubrava, Farkaševac, Gradec, Preseka, Rakovec i Rugvica, gradova: Dugo Selo, Sveti Ivan Zelina i Vrbovec te gradskih četvrti Grada Zagreba: Donja Dubrava, Gornja Dubrava i Sesvete. Odredbom čl. 10. st. 2.konačnog prijedloga Zakona o područjima i sjedištima sudova predviđeno je da je do usklađivanja granica katastarskih općina sa granicama gradskih četvrti Grada Zagreba u zemljišnoknjižnim predmetima Općinski sud u Sesvetama nadležan za područje općina: Adamovec, Blaguša, Đurđekovac, Čučerje, Dubrava, Glavnica, Goranec, Granešina, Granešina nova, Kašina, Lužan, Planina, Resnik, Resnik novi, Sesvete, Sesvete novo, Sesvetski Kraljevec, Šašinovec, Vugrovec i Vurnovec. U čl. 10. je navedena zemljišnoknjižna općina Resnik Novi koja teritorijalno uopće ne pripada gradskoj četvrti Donja Dubrava, već Peščenica Žitnjak, kao i cijela južna polovica z.k.općine Resnik. Unutar gradskih četvrti Donje Dubrave i Gornje Dubrave, nalaze se katastarske općine Granešina i Čučerje za koje je Grad Zagreb izdvojio značajna sredstva za novu izmjeru, te su u tijeku postupci obnove zemljišne knjige pred Zemljišnoknjižnim odjelom Zagreb.Odvajanjem navedenih gradskih četvrti, te eventualnim izmjenama granica katastarskih općina utjecalo bi se na postupke obnove koji su u tijeku, kao i na već odrađeni dio poslova nove izmjere, na kojima se postupak temelji. Zemljišne knjige za katastarske općine Čučerje, Dubrava, Granešina, Granešina nova, Resnik i Resnik novi trenutačno su u nadležnosti Zemljišnoknjižnog odjela Zagreb. Odvajanje gradskih četvrti Grada Zagreba: Donje Dubrave i Gornje Dubrave nije usklađeno s granicama katastarskih općina zemljišnih knjiga koje se nalaze na području Donje Dubrave i Gornje Dubrave, kao ni Sesveta. Pod pretpostavkom da gradske četvrti Donja Dubrava i Gornja Dubrava budu u nadležnosti Općinskog suda u Sesvetama, posljedično nastaje problem promjena granica katastarskih općina koje će biti u nadležnosti Općinskog građanskog suda u Zagrebu i Općinskog suda u Sesvetama. Smatramo da će rečeni Zakon s ovakvom podjelom nadležnosti za vođenje zemljišnih knjiga unijeti pravnu nesigurnost jer se katastarske općine ne poklapaju sa zemljišnoknjižnim općinama, kao ni s gradskim četvrtima. Osim toga, Zakon o područjima i sjedištima sudova nije propisao postupanje u onim pravnim stvarima u kojima će se tražiti upis u zemljišne knjige koje će biti u nadležnosti dva različita zemljišnoknjižna odjela, ako se jednim prijedlogom za upis traži upis i u katastarskoj općini koja je u nadležnosti Zemljišnoknjižnog odjela Zagreb te u katastarskoj općini koja bi prilikom razdvajanja trebala pripasti. Također će nastati i problem u ostalim sudskim postupcima (parnični, izvanparnični, ovršni) jer ne temelju koje granice (zk, katastarske ili granice gradske četvrti) će sud ispitivati gdje nekretnina leži (isključiva nadležnost) ili gdje je sjedište ili prebivalište tuženika. Konačno, iz navedenih razloga prijedlog Općinskog građanskog suda je da se ne ide s ovim prijedlogom jer će njegovim usvajanjem nastupiti dodatna pravna nesigurnost. Općinski građanski sud u Zagrebu Prihvaćen .
14 Nada Badurina KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O PODRUČJIMA I SJEDIŠTIMA SUDOVA, 3. Sjedišta i područja nadležnosti upravnih sudova Nisam primjetila da je stavak (2) postojao u ranijem prijedlozima. Smatram da odlučivanje u svim upravnim sporovima protiv rješenja poreznih tijela nije dobro rješenje i još više onemogućuju stranke da pokušaju svoja prava ostvariti i u upravnim sporovima. Jer za neke npr. manje porezne obveznike iz npr. Malog Lošinja, Dubrovnika, Vukovara, odlazak i vođenje postupka u Zagrebu predstavlja daljnji nepotreban trošak. Ukoliko postoje četiri upravna suda i rješavaju u svim ostalim kompliciranim područjima, ne vidimo nikakva razloga za uvođenjem, tek sada u konačnom tekstu, odredbe stavka 2 te predlažemo da se briše. Prihvaćen Prihvaća se.
15 Mijo Galiot 5. Prijelazne i završne odredbe, Članak 14. Predlaže se izmijeniti članak 14. stavak 2. ZoPPS-a, tako da predsjednicima općinskih sudova prestaje njihova dužnost radi spajanja, pripajanja ili razdvajanja. OBRAZLOŽENJE: predloženim se ta odredba usklađuje s dosadašnjom dugogodišnjom praksom perma kojoj je predsjedniicma sudova prestao mandat u trenutku spajanja, pripajanja ili razdvajanja sudova Nije prihvaćen Iz razloga ekonomičnosti postupanja odredbom je posebno propisano da prethodno imenovani predsjednici općinskih sudova nastavljaju obnašati svoju dužnost i nakon ustanovljavanja novih općinskih sudova prema odredbama ovog Zakona.
16 Marko Cvrlje 1. Sjedišta i područja nadležnosti županijskih i općinskih sudova, Članak 2. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Cetinska krajina, za koju je nadležan Općinski sud u Sinju, ima 48.349 stanovnika. Ukidanje istog suda će dovesti do daljnjeg slabljenja dalmatinske Zagore i ruralnih sredina koje ZBOG SLIČNIH ODLUKA VEĆ UMIRU te dodatne administrativne centralizacije što će za stanovništvo značiti i DODATNE TROŠKOVE. Također će se stvoriti i NOVI TROŠKOVI ZA POREZNE OBVEZNIKE u vidu plaćanja putnih troškova za djelatnike koji će iz Sinja putovati u Split. Zgrada Suda u Sinju, u koju je uloženo više od 10 milijuna kuna, će OSTATI PRAZNA. Ruralni krajevi čeznu za pomoći i mjerama koje potiču njihov razvoj te decentralizacijom. Ovakvi zakoni nam sigurno neće pomoći nego samo kompliciraju život stanovništvu koje se već ionako bori sa sporom birokracijom i kaosom koji vlada u sustavu. Nije prihvaćen Na temelju provedene analize i utvrđenih kriterija za ustanovljavanje općinskih sudova nije utvrđena potreba ni osnovanost prijedloga za ustanovljavanje Općinskog suda u Sinju. Dostupnost suda građanima osigurat će se radom Stalne službe u Sinju.
17 Krešimir Bogdan KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O PODRUČJIMA I SJEDIŠTIMA SUDOVA Duboko razočaran konačnim prijedlogom zakona usuđujem se ustvrditi prije svega da ovoj stranici treba promijeniti ime u Obavijesti odbora za pravosuđe ili u informacije o ignoriranju struke. Kao i obično primjedbe struke, praktičara i građana koji žive na području Brodsko posavske županije, prije svega glede potrebe osnivanja Općinskog suda u Novog Gradišci te potrebi osnivanja (vraćanja ) Trgovačkog suda u Slavonskom Brodu kao i dodjeljivanje Županijskom sudu u Slavonskom Brodu rješavanja radnih sporova ostalo je mrtvo slovo na papiru. Neuvažavanje konkretnih činjenica iznesenih u prijedlozima za svaku navedenu stavku nastavak je destrukcije Brodsko posavske županije u upravnom, gospodarskom, demografskom i urbanom smislu, ostavljajući tako građane bez upravnih središta kao jamstva sigurnosti i brige vlasti za iste , brži i bolji pristup ostvarivanju svojih prava. Ukoliko je konačni prijedlog zakona u interesu raseljavanja žitelja Brodsko posavske županije tada je predlagatelj posao izvrsno odradio, jer konačni prijedlog Zakona nema veze s potrebama i interesima građana dva grada u Brodsko posavskoj županiji. Krešimir Bogdan Nije prihvaćen Na temelju provedene analize i utvrđenih kriterija za ustanovljavanje općinskih sudova nije utvrđena potreba ni osnovanost prijedloga za ustanovljavanje Općinskog suda u Novoj Gradiški ni Trgovačkog suda u Slavonskom Brodu kao niti propisivanja nadležnosti Županijskog suda u Slavonskom Brodu za radne predmete. Dostupnost suda građanima osigurat će se radom Stalne službe u Novoj Gradiški odnosno Stalne službe u Slavonskom Brodu.
18 Ivana Bilušić 3. Sjedišta i područja nadležnosti upravnih sudova, Članak 8. U potpunosti podržavamo primjedbe i prijedloge Upravnog suda u Splitu vezano za članak 8. stavak 2. ovog konačnog prijedloga Zakona. Tu odredbu je potrebno brisati iz konačnog prijedloga Zakona. Ogranak Općinski sud u Splitu Prihvaćen Prihvaća se.
19 Ivana Bilušić 1. Sjedišta i područja nadležnosti županijskih i općinskih sudova, Članak 2. Nacrtom Prijedloga Zakona o područjima i sjedištima sudova, različito je riješen status dva najveća prekršajna suda u Republici Hrvatskoj (Split i Zagreb) pa je tako Prekršajni sud u Zagrebu zadržao samostalnost pod nazivom Općinski prekršajni sud u Zagrebu, dok je za Prekršajni sud u Splitu predviđeno spajanje sa Općinskim sudom, a potom osnivanje dva Općinska suda u Splitu (Općinski sud u Splitu I i Općinski sud u Splitu II). Međutim, u Nacrtu Prijedlogu Zakona sa pratećim obrazloženjem sudovi u Zagrebu i Splitu se na više mjesta dovode u vezu te se apostrofiraju kao najveći sudovi u državi, koji zbog veličine pravosudnih područja i geografske specifičnosti imaju najviše poteškoća u upravljanju, poglavito zbog dislociranih stalnih službi. U tom kontekstu je u jednom periodu tijekom prošle godine u Ministarstvu pravosuđa prevladavao stav da u najvećim gradovima, zbog spomenutih razloga, neće doći do spajanja općinskih i prekršajnih sudova, odnosno, da će prekršajni sudovi u tim gradovima zadržati samostalnost. Međutim, u Prijedlogu Zakona predlagatelj je odstupio od tog stava. Uzimajući u obzir sve navedeno, mišljenja smo da bi "zagrebački model“ opstojnosti prekršajnog suda (Općinski prekršajni sud u Zagrebu) trebalo primijeniti i na Split (Općinski prekršajni sud u Splitu), u kojem slučaju ne bi bilo nužno osnivati dva općinska suda te apeliramo na predlagatelja da bude dosljedan u argumentaciji i primjeni isti model za rješavanje prekršajnih predmeta u dva najveća hrvatska grada- Split i Zagreb. Što se pak tiče Općinskog suda u Splitu, isti trenutno broji 96 sudaca. Ukoliko ne bi došlo do spajanja sa Prekršajnim sudom u Splitu, Općinski sud je sa brojem sudaca unutar granice koje Ministarstvo predviđa za novoosnovane sudove. S obzirom na specifičnost geografskog područja, prometnu povezanost i olakšavanje pristupa građanima sudu, na području nadležnosti postojećeg Općinskog suda u Splitu će se i dalje, bez obzira na model koji Prijedlog Zakona donese, u stalnim službama obavljati sudbena vlast jer to i nadalje predviđa Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima. Naime, realnost je da će postojeće stalne službe i dalje ostati gdje jesu jer jedino tako građani imaju pristup sudu, posebice se to odnosi na gradove Sinj i Trogir. Ako bi se usvojio Prijedlog Zakona po kojem bi došlo do dijeljenja Općinskog suda u Splitu na Split I i Split II, primjećujemo da bi Splitu II pripale stalne službe u Sinju i u Trogiru, što pak znači da za sud Splitu II jedino za područje Solin, Kaštela i Omiš bi trebalo osigurati prostorije za rad i jedino rješenje koje se nameće i koje je raspoloživo su postojeće prostorije gdje je i sada smješten Općinski sud- bivša vojarna Dračevac. U tom slučaju u sjedištu Splita II bi bilo potrebe za rad svega 10 do maksimalno 15 sudaca. Stoga se postavlja pitanje zašto raditi ovakvu podjelu Općinskog suda u Splitu na Split I i Split II radi brojke od svega 10-15 sudaca koji ostaju u sjedištu suda Split II i radi kojih će onda treba ustrojiti sudsku upravu i sve odjele suda, što znači da se ne smanjuje broj upravljačkih funkcija već se nepotrebno duplira. Isto tako, s obzirom na mjesto sjedišta ovakvog budućeg suda Split II ne poboljšava se pristup građana sudovima jer i dalje moraju dolaziti na lokaciju Dračevac, koja teritorijalno pripada gradu Splitu, ali koja nema dobru povezanost sa okolnim gradovima Solin, Omiš i Kaštela niti sa centrom grada Splita. Nadalje, prema Nacrtu Prijedloga Zakona, kao i prema predloženim izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, svi općinski sudovi će biti sudovi pune nadležnosti. U takvoj situaciji nužno je naglasiti da je za organizaciju rada na kaznenom odjelu potrebno minimalno 4 suca (s obzirom na zakonska ograničenja i potrebe rada u optužnom i izvanraspravnom vijeću te na raspravi, a za OSKOK odjel minimalno 6 sudaca) pa će u tom slučaju primjerice Stalna služba u Sinju sa 4 postojeća suca i dodatna 3 sa budućeg prekršajnog odjela kao i Stalna služba u Trogiru sa 5 postojećih sudaca i dodatna 2 sa budućeg prekršajnog odjela teško zadovoljiti te uvjete bez da sve suce u pojedinoj stalnoj službi ne uključi u rad na kaznenom odjelu što će pak dovesti do narušavanja specijalizacije sudaca, utjecaja na kvalitetu suđenja, pojave neujednačenosti sudske prakse na prvostupanjskom nivou, a posljedično i do utjecaja na trajanje sudskih postupaka i broja neriješenih predmeta. Isti razlozi se mogu primijeniti i na rad sudaca koji će raditi u sjedištu Splita II jer se radi, opet naglašavamo, o brojci od svega 10-15 sudaca koji će pokrivati rad na parničnom, kaznenom, ovršnom, izvanparničnom, ostavinskom i zemljišnoknjižnom odjelu te budućem prekršajnom odjelu. U ovom kontekstu trebalo bi razmotriti mogućnost da se u slučaju razdvajanja Općinskog suda u Splitu na Split I i Split II podjela suda izvrši po vrsti predmeta (kazneni i građanski sud). Druga mogućnost je da sukladno članku 7. prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima (koji dodaje novi stavak 6. u članak 14. ) se odredi Općinski sud u Splitu I nadležan za postupanje u kaznenim predmetima za područje svih općinskih sudova sa područja Županijskog suda u Splitu. Isto se predlaže i za postupanje u radnim predmetima kako bi se zadržao nivo specijalizacije sudaca i ažurnosti u radu. Pored toga skrećemo pažnju da je neizvjesno gdje i kada će se smjestiti budući sud Split I, da postoje naznake da će se bivša robna kuća "Standa" na području centra grada Splita prilagoditi za smještaj suda, ali takvo rješenje nije kvalitetno niti dugoročno prihvatljivo za jedan veliki sud što teritorijalno, po broju primljenih predmeta po svim vrstama i po broju sudaca i službenika jeste Općinski sud u Splitu, makar i u razdvojenom obliku tj. kao sud Split I. Ako se i smjesti sjedište suda Split I u robnu kuću "Standa", bit će potrebno zakupiti drugi prostor i plaćati ga svaki mjesec za smještaj obimne arhivske građe koju Općinski sud u Splitu u ovom trenutku posjeduje i koja se sada nalazi u istoj robnoj kući "Standa", tako da ova opcija donosi niz otvorenih pitanja, posebice u financijskom aspektu. Uz navedeno, želimo izraziti i potporu prijedlogu za osnivanjem Općinskog suda u Makarskoj koji bi obuhvaćao područje današnjih stalnih službi Makarska i Imotski Općinskog suda u Splitu. Radi se o službama u kojima djeluje ukupno 13 sudaca što je gotovo polovica sudaca svih stalnih službi Općinskog suda u Splitu i o područjima najudaljenijim od sjedišta suda (gotovo 90 km odnosno 100 km). Zaključno, smatramo da je za rad sudaca i mogućnosti potpunog iskorištavanja svih ljudskih potencijala u sudovima, a posebice za zadržavanje i unapređenje kvalitete sudovanja i olakšan pristup građana sudovima, optimalno rješenje: - da se osnuje Općinski sud u Makarskoj, kako je i predloženo - da se Prekršajni sud u Splitu, iz kojeg se izdvajaju stalne službe na području Makarske i Imotskog, preustroji i osnuje kao Općinski prekršajni sud u Splitu - da se postojeći Općinski sud u Splitu, iz kojeg se izdvajaju stalne službe na području Makarske i Imotskog, ne razdvaja, već ostane kao cjeloviti sud za kojeg apeliramo da se nađe adekvatan i kvalitetan dugoročni smještaj dostojan djelovanja jedne od ravnopravnih grana vlasti. Predlaže se tekst konačnog prijedloga Zakona o područjima i sjedištima sudova u članak 2. stavak 1. točka IX. na način da: "IX. Županijski sud u Splitu za područje Općinskog suda u Makarskoj, Općinskog suda u Splitu Općinskog prekršajnog suda u Splitu. Općinski sud u Makarskoj za područje općina: Baška Voda, Brela, Cista Provo, Gradac, Lokvičići, Lovreć, Podbablje, Podgora, Proložac, Runovići, Tučepi, Zagvozd i Zmijavci te gradova Imotski i grad Makarska. Općinski sud u Splitu za područje općina: Bol, Jelsa, Milna, Nerežišća, Postira, Pučišća, Selca, Sućuraj, Sutivan, Šolta, Dicmo, Dugi Rat, Dugopolje, Hrvace, Klis, Lećevica, Marina, Muć, Okrug, Otok, Podstrana, Prgomet, Primorski Dolac, Seget, Šestanovac i Zadvarje te gradova: Hvar, Komiža, Split, Supetar, Stari Grad, Vis, Kaštela, Omiš, Sinj, Solin, Trilj, Trogir i Vrlika. Općinski prekršajni sud u Splitu postupat će u prekršajnim predmetima za područja općina: Bol, Dicmo, Dugi Rat, Dugopolje, Hrvace, Jelsa, Klis, Lećevica, Marina, Milna, Muć, Nerežišća, Okrug, Otok, Podstrana, Postira, Prgomet, Primorski Dolac, Pučišća, Seget, Selca, Sućuraj, Sutivan, Šestanovac, Šolta, Zadvarje, te gradova: Hvar, Kaštela, Komiža, Omiš, Sinj, Solin, Split, Stari Grad, Supetar, Trilj, Trogir, Vis i Vrlika." Ogranak Općinski sud u Splitu- UHS Prihvaćen Prihvaća se.
20 Ivana Bilušić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O PODRUČJIMA I SJEDIŠTIMA SUDOVA Nacrtom Prijedloga Zakona o područjima i sjedištima sudova, različito je riješen status dva najveća prekršajna suda u Republici Hrvatskoj (Split i Zagreb) pa je tako Prekršajni sud u Zagrebu zadržao samostalnost pod nazivom Općinski prekršajni sud u Zagrebu, dok je za Prekršajni sud u Splitu predviđeno spajanje sa Općinskim sudom, a potom osnivanje dva Općinska suda u Splitu (Općinski sud u Splitu I i Općinski sud u Splitu II). Međutim, u Nacrtu Prijedlogu Zakona sa pratećim obrazloženjem sudovi u Zagrebu i Splitu se na više mjesta dovode u vezu te se apostrofiraju kao najveći sudovi u državi, koji zbog veličine pravosudnih područja i geografske specifičnosti imaju najviše poteškoća u upravljanju, poglavito zbog dislociranih stalnih službi. U tom kontekstu je u jednom periodu tijekom prošle godine u Ministarstvu pravosuđa prevladavao stav da u najvećim gradovima, zbog spomenutih razloga, neće doći do spajanja općinskih i prekršajnih sudova, odnosno, da će prekršajni sudovi u tim gradovima zadržati samostalnost. Međutim, u Prijedlogu Zakona predlagatelj je odstupio od tog stava. Uzimajući u obzir sve navedeno, mišljenja smo da bi "zagrebački model“ opstojnosti prekršajnog suda (Općinski prekršajni sud u Zagrebu) trebalo primijeniti i na Split (Općinski prekršajni sud u Splitu), u kojem slučaju ne bi bilo nužno osnivati dva općinska suda te apeliramo na predlagatelja da bude dosljedan u argumentaciji i primjeni isti model za rješavanje prekršajnih predmeta u dva najveća hrvatska grada- Split i Zagreb. Što se pak tiče Općinskog suda u Splitu, isti trenutno broji 96 sudaca. Ukoliko ne bi došlo do spajanja sa Prekršajnim sudom u Splitu, Općinski sud je sa brojem sudaca unutar granice koje Ministarstvo predviđa za novoosnovane sudove. S obzirom na specifičnost geografskog područja, prometnu povezanost i olakšavanje pristupa građanima sudu, na području nadležnosti postojećeg Općinskog suda u Splitu će se i dalje, bez obzira na model koji Prijedlog Zakona donese, u stalnim službama obavljati sudbena vlast jer to i nadalje predviđa Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima. Naime, realnost je da će postojeće stalne službe i dalje ostati gdje jesu jer jedino tako građani imaju pristup sudu, posebice se to odnosi na gradove Sinj i Trogir. Ako bi se usvojio Prijedlog Zakona po kojem bi došlo do dijeljenja Općinskog suda u Splitu na Split I i Split II, primjećujemo da bi Splitu II pripale stalne službe u Sinju i u Trogiru, što pak znači da za sud Splitu II jedino za područje Solin, Kaštela i Omiš bi trebalo osigurati prostorije za rad i jedino rješenje koje se nameće i koje je raspoloživo su postojeće prostorije gdje je i sada smješten Općinski sud- bivša vojarna Dračevac. U tom slučaju u sjedištu Splita II bi bilo potrebe za rad svega 10 do maksimalno 15 sudaca. Stoga se postavlja pitanje zašto raditi ovakvu podjelu Općinskog suda u Splitu na Split I i Split II radi brojke od svega 10-15 sudaca koji ostaju u sjedištu suda Split II i radi kojih će onda treba ustrojiti sudsku upravu i sve odjele suda, što znači da se ne smanjuje broj upravljačkih funkcija već se nepotrebno duplira. Isto tako, s obzirom na mjesto sjedišta ovakvog budućeg suda Split II ne poboljšava se pristup građana sudovima jer i dalje moraju dolaziti na lokaciju Dračevac, koja teritorijalno pripada gradu Splitu, ali koja nema dobru povezanost sa okolnim gradovima Solin, Omiš i Kaštela niti sa centrom grada Splita. Nadalje, prema Nacrtu Prijedloga Zakona, kao i prema predloženim izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, svi općinski sudovi će biti sudovi pune nadležnosti. U takvoj situaciji nužno je naglasiti da je za organizaciju rada na kaznenom odjelu potrebno minimalno 4 suca (s obzirom na zakonska ograničenja i potrebe rada u optužnom i izvanraspravnom vijeću te na raspravi, a za OSKOK odjel minimalno 6 sudaca) pa će u tom slučaju primjerice Stalna služba u Sinju sa 4 postojeća suca i dodatna 3 sa budućeg prekršajnog odjela kao i Stalna služba u Trogiru sa 5 postojećih sudaca i dodatna 2 sa budućeg prekršajnog odjela teško zadovoljiti te uvjete bez da sve suce u pojedinoj stalnoj službi ne uključi u rad na kaznenom odjelu što će pak dovesti do narušavanja specijalizacije sudaca, utjecaja na kvalitetu suđenja, pojave neujednačenosti sudske prakse na prvostupanjskom nivou, a posljedično i do utjecaja na trajanje sudskih postupaka i broja neriješenih predmeta. Isti razlozi se mogu primijeniti i na rad sudaca koji će raditi u sjedištu Splita II jer se radi, opet naglašavamo, o brojci od svega 10-15 sudaca koji će pokrivati rad na parničnom, kaznenom, ovršnom, izvanparničnom, ostavinskom i zemljišnoknjižnom odjelu te budućem prekršajnom odjelu. U ovom kontekstu trebalo bi razmotriti mogućnost da se u slučaju razdvajanja Općinskog suda u Splitu na Split I i Split II podjela suda izvrši po vrsti predmeta (kazneni i građanski sud). Druga mogućnost je da sukladno članku 7. prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima (koji dodaje novi stavak 6. u članak 14. ) se odredi Općinski sud u Splitu I nadležan za postupanje u kaznenim predmetima za područje svih općinskih sudova sa područja Županijskog suda u Splitu. Isto se predlaže i za postupanje u radnim predmetima kako bi se zadržao nivo specijalizacije sudaca i ažurnosti u radu. Pored toga skrećemo pažnju da je neizvjesno gdje i kada će se smjestiti budući sud Split I, da postoje naznake da će se bivša robna kuća "Standa" na području centra grada Splita prilagoditi za smještaj suda, ali takvo rješenje nije kvalitetno niti dugoročno prihvatljivo za jedan veliki sud što teritorijalno, po broju primljenih predmeta po svim vrstama i po broju sudaca i službenika jeste Općinski sud u Splitu, makar i u razdvojenom obliku tj. kao sud Split I. Ako se i smjesti sjedište suda Split I u robnu kuću "Standa", bit će potrebno zakupiti drugi prostor i plaćati ga svaki mjesec za smještaj obimne arhivske građe koju Općinski sud u Splitu u ovom trenutku posjeduje i koja se sada nalazi u istoj robnoj kući "Standa", tako da ova opcija donosi niz otvorenih pitanja, posebice u financijskom aspektu. Uz navedeno, želimo izraziti i potporu prijedlogu za osnivanjem Općinskog suda u Makarskoj koji bi obuhvaćao područje današnjih stalnih službi Makarska i Imotski Općinskog suda u Splitu. Radi se o službama u kojima djeluje ukupno 13 sudaca što je gotovo polovica sudaca svih stalnih službi Općinskog suda u Splitu i o područjima najudaljenijim od sjedišta suda (gotovo 90 km odnosno 100 km). Zaključno, smatramo da je za rad sudaca i mogućnosti potpunog iskorištavanja svih ljudskih potencijala u sudovima, a posebice za zadržavanje i unapređenje kvalitete sudovanja i olakšan pristup građana sudovima, optimalno rješenje: - da se osnuje Općinski sud u Makarskoj, kako je i predloženo - da se Prekršajni sud u Splitu, iz kojeg se izdvajaju stalne službe na području Makarske i Imotskog, preustroji i osnuje kao Općinski prekršajni sud u Splitu - da se postojeći Općinski sud u Splitu, iz kojeg se izdvajaju stalne službe na području Makarske i Imotskog, ne razdvaja, već ostane kao cjeloviti sud za kojeg apeliramo da se nađe adekvatan i kvalitetan dugoročni smještaj dostojan djelovanja jedne od ravnopravnih grana vlasti. Predlaže se tekst konačnog prijedloga Zakona o područjima i sjedištima sudova u članak 2. stavak 1. točka IX. na način da: "IX. Županijski sud u Splitu za područje Općinskog suda u Makarskoj, Općinskog suda u Splitu Općinskog prekršajnog suda u Splitu. Općinski sud u Makarskoj za područje općina: Baška Voda, Brela, Cista Provo, Gradac, Lokvičići, Lovreć, Podbablje, Podgora, Proložac, Runovići, Tučepi, Zagvozd i Zmijavci te gradova Imotski i grad Makarska. Općinski sud u Splitu za područje općina: Bol, Jelsa, Milna, Nerežišća, Postira, Pučišća, Selca, Sućuraj, Sutivan, Šolta, Dicmo, Dugi Rat, Dugopolje, Hrvace, Klis, Lećevica, Marina, Muć, Okrug, Otok, Podstrana, Prgomet, Primorski Dolac, Seget, Šestanovac i Zadvarje te gradova: Hvar, Komiža, Split, Supetar, Stari Grad, Vis, Kaštela, Omiš, Sinj, Solin, Trilj, Trogir i Vrlika. Općinski prekršajni sud u Splitu postupat će u prekršajnim predmetima za područja općina: Bol, Dicmo, Dugi Rat, Dugopolje, Hrvace, Jelsa, Klis, Lećevica, Marina, Milna, Muć, Nerežišća, Okrug, Otok, Podstrana, Postira, Prgomet, Primorski Dolac, Pučišća, Seget, Selca, Sućuraj, Sutivan, Šestanovac, Šolta, Zadvarje, te gradova: Hvar, Kaštela, Komiža, Omiš, Sinj, Solin, Split, Stari Grad, Supetar, Trilj, Trogir, Vis i Vrlika." Ogranak Općinski sud u Splitu- UHS Prihvaćen Prihvaća se.
21 Igor Juranović KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O PODRUČJIMA I SJEDIŠTIMA SUDOVA Smatram da se predlagatelj nije dosljedno držao kriterija i parametara koje je sam propisao u postupku donošenja konačnog prijedloga Zakona o područjima i sjedištima sudova, odnosno naveo u tekstu povodom e-savjetovanja o konačnom prjedlogu Zakona. Tako je, potpuno neopravdano, IZOSTAVLJENA Nova Gradiška koja je također, po svim kriterijima i parametrima, trebala postati sjedište Općinskog suda. Konkretno, po veličini i broju stanovništva područje koje bi trebalo obuhvaćati područje suda u Novoj Gradiški približno je jednako područjima nekih predloženih novih općinskih sudova, kako po veličini teritorija, tako i po broju stanovnika, tako, samo što se tiče broja stanovnika, područje koje bi obuhvaćalo sjedište suda u Novoj Gradiški (područje sa 48494 stanovnika) ima približno jednako stanovnika kao područje Općinskog suda u Kutini (49770) ili područje Općinskog suda u Makarskoj (49832), a u odnosu na područje Općinskog suda u Metkoviću (42323) i znatno više. (izvor: popis stanovništva 2011) Geografska specifičnost ovoga područja posebno opravdava da Nova Gradiška postane sjedište Općinskog suda. Specifični izgled (izduženost) Brodsko-posavske županije dovodi do toga da poneka rubna mjesta u zapadnom dijelu Županije, a koja bi prema konačnom prijedlogu pripala području Općinskog suda u Slavonskom Brodu su od sjedišta suda udaljena 100 i više kilometara. Sam grad Nova Gradiška udaljen je od Slavonskog Broda preko 55 kilometara. Time se znatno otežava pristup sudu građanima iz ovog dijela Županije. Na području eventualnog sjedišta suda u Novoj Gradiški nalaze se dva granična prijelaza (Davor i Stara Gradiška), kao i tri policijske postaje (PP Nova Gradiška, PP Okučani, PGP Stara Gradiška), a o frekventnosti graničnog prijelaza u Staroj Gradiški mislim da ne treba posebno govoriti. Apsurdno je da se počinitelji kaznenih dijela i prekršaja koji nastaju u svezi nezakonitog prelaska državne granice voze u gotovo 80 kilometara udaljeni Slavonski Brod i pri tome prolaze pored Nove Gradiške koja je teretorijalno znatno bliže, a uz to kadrovski i infrastrukturno potpuno opremljena i spremna prihvaćati ovakve predmete. Mjesta u okolici Nove Gradiške koja tradicionalno pripadaju eventualnom sjedištu toga suda u Novoj Gradiški prometno i gospodarski su s Novom Gradiškom odlično povezana i to brojnim linijama lokalnih autoprijevoznika, a to se ne može reći za sjedište suda u Slavonskom Brodu. Što se tiče kadrovske ekipiranosti na strani Nove Gradiške kao sjedišta Općinskog suda su svi kriteriji kojih se predlagatelj trebao, a nije, dosljedno držati prilikom konačnog prijedloga Zakona. Tako bi prema sadašnjem stanju Općinski sud u Novoj Gradiški zapošljavao 10 sudaca, koji su i sada u ovom trenutku u radnom odnosu, a osim njih u radnom odnosu su i dva stručna savjetnika, iz čega proizlazi da bi ovaj sud imao 12 referada. Po ovom kriteriju kadrovske osposobljenosti Nova Gradiška je, u usporedbi s drugim predloženim sjedištima novih sudova, puno bolje kadrovski ekipirana te u cijelosti zadovoljava zadane kriterije, a što proizlazi iz donje tablice: GRAD PREKRŠAJNI SUD STALNA SLUŽBA UKUPAN BROJ SUDACA Nova Gradiška 4 6+2 10+2 Pazin 1 4 5 Metković 3 6 9 Crikvenica 2 4 6 Đakovo 3 6 9 Nadalje, prema statističkim podatcima o radu Nova Gradiška također po svemu zaslužuje biti sjedište Općinskog suda imajući u vidu broj riješenih predmeta u razdoblju od 2015.g. do 2017.g. Prema podatcima Ministarstva pravosuđa proizlazi da je u Stalnoj službi u Novoj Gradiški od ustanovljenja riješeno znatno više predmeta što govori o stručnosti sudaca, nego u drugim stalnim službama koja su predložena prema konačnom prijedlogu Zakona postati sjedištem općinskih sudova, a što je vidljivo iz sljedeće tablice: Grad Broj predmeta (2015) Broj predmeta (2016) Broj predmeta (2017) Nova Gradiška 2388 4503 3186 Đakovo 1482 1905 1725 Crikvenica 2143 2982 1968 Metković 1243 1390 1581 Pazin 919 1395 1012 Kutina 2058 4341 3432 Na kraju valja dodati da Nova Gradiška infrastrukturno potpuno zadovoljava tražene uvjete, budući da se sud nalazi u zgradi koju Grad Nova Gradiška daje u dugotrajni zakup Ministarstvu pravosuđa za samo jednu kunu, da je predmetna zgrada suvremeno opremljena svim potrebnim tehničkim pomagalima, da Grad Nova Gradiška ima moderan i dobro uređen prostor u kojem bi se moglo smjestiti Općinsko državno odvjetništvo pod jednakim uvjetima kao i sud, tako da ustanovljenje Općinskog suda u Novoj Gradiški ne bi prouzročilo apsolutno nikakve troškove Ministarstvu pravosuđa i Republici Hrvatskoj. Naprotiv, ustanovljenjem Općinskog suda u Novoj Gradiški ostvarile bi se i znatne uštede budući da sada u Stalnoj službi u Novoj Gradiški, kao i Prekršajnom sudu u Novoj Gradiški radi ukupno 46 djelatnika, dok ovome treba pribrojati i činjenicu da djelatnici Općinskog državnog odvjetništva s područja Nove Gradiške svakodnevno putuju u Slavonski Brod što predstavlja daljnji nepotrebni trošak za Republiku Hrvatsku. Slijedom svega gore navedenoga predlažem da se u članak 2. točka 8. konačnog prijedloga Zakona o područjima i sjedištima sudova pored Općinskog suda u Požegi i Općinskog suda u Slavonskom Brodu ustanovi Općinski sud u Novoj Gradiški za područje općina: Cernik, Davor, Dragalić, Gornji Bogićevci, Nova Kapela, Okučani, Rešetari, Stara Gradiška, Staro Petrovo Selo, Vrbje te grad Nova Gradiška. Povrh svega, Ministru pravosuđa, osobno i na urudžbeni zapisnik Ministarstva i Saborskog odbora za pravosuđe predan je Elaborat o komparativnim prednostima, detaljnoj projekciji i usporedbi troškova sudovanja u obje varijante (OSSB / OSNG) i opravdanosti, odnosno potrebi osnivanja Općinskog suda u Novoj Gradiški. U Elaboratu su upravo prema kriterijima koje predlagatelj i ovdje smatra bitnima i koje Općinski sud Nova Gradiška ispunjava, prikazani osnov i ekonomika osnivanja suda sa sjedištem u Novoj Gradiški. Nedvojbeno je, supotpisima, izražen i politički konsenzus HDZ-a i SDP-a, odnosno predstavnika izvršne vlasti svih općina koje gravitiraju Sudu u Novoj Gradiški. Potporu osnivanju izrazili su svi načelnici općina, Župan, Gradonačelnik, struka, uključujući i Udrugu sudaca dviju županija te Odvjetničkog zbora. Potporu su iskazale sve udruge branitelja i udruženja obrtnika te drugi relevantni subjekti što je sve vidljivo u privicima gore rečenog Elaborata. Nažalost, tek ovim putem možemo zatražiti očitovanje Ministarstva i na spomenuti Elaborat, kao i na sve gore navedene nepobitne činjenice o razlogu i pogrešnoj odluci o statusu Suda u Novoj Gradiški. Odvjetnik Igor Juranović Nije prihvaćen Na temelju provedene analize i utvrđenih kriterija za ustanovljavanje općinskih sudova nije utvrđena potreba ni osnovanost prijedloga za ustanovljavanje Općinskog suda u Novoj Gradiški. Dostupnost suda građanima osigurat će se radom Stalne službe u Novoj Gradiški.
22 Igor Juranović KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O PODRUČJIMA I SJEDIŠTIMA SUDOVA Smatram da se predlagatelj nije dosljedno držao kriterija i parametara koje je sam propisao u postupku donošenja konačnog prijedloga Zakona o područjima i sjedištima sudova, odnosno naveo u tekstu povodom e-savjetovanja o konačnom prjedlogu Zakona. Tako je, potpuno neopravdano, IZOSTAVLJENA Nova Gradiška koja je također, po svim kriterijima i parametrima, trebala postati sjedište Općinskog suda. Konkretno, po veličini i broju stanovništva područje koje bi trebalo obuhvaćati područje suda u Novoj Gradiški približno je jednako područjima nekih predloženih novih općinskih sudova, kako po veličini teritorija, tako i po broju stanovnika, tako, samo što se tiče broja stanovnika, područje koje bi obuhvaćalo sjedište suda u Novoj Gradiški (područje sa 48494 stanovnika) ima približno jednako stanovnika kao područje Općinskog suda u Kutini (49770) ili područje Općinskog suda u Makarskoj (49832), a u odnosu na područje Općinskog suda u Metkoviću (42323) i znatno više. (izvor: popis stanovništva 2011) Geografska specifičnost ovoga područja posebno opravdava da Nova Gradiška postane sjedište Općinskog suda. Specifični izgled (izduženost) Brodsko-posavske županije dovodi do toga da poneka rubna mjesta u zapadnom dijelu Županije, a koja bi prema konačnom prijedlogu pripala području Općinskog suda u Slavonskom Brodu su od sjedišta suda udaljena 100 i više kilometara. Sam grad Nova Gradiška udaljen je od Slavonskog Broda preko 55 kilometara. Time se znatno otežava pristup sudu građanima iz ovog dijela Županije. Na području eventualnog sjedišta suda u Novoj Gradiški nalaze se dva granična prijelaza (Davor i Stara Gradiška), kao i tri policijske postaje (PP Nova Gradiška, PP Okučani, PGP Stara Gradiška), a o frekventnosti graničnog prijelaza u Staroj Gradiški mislim da ne treba posebno govoriti. Apsurdno je da se počinitelji kaznenih dijela i prekršaja koji nastaju u svezi nezakonitog prelaska državne granice voze u gotovo 80 kilometara udaljeni Slavonski Brod i pri tome prolaze pored Nove Gradiške koja je teretorijalno znatno bliže, a uz to kadrovski i infrastrukturno potpuno opremljena i spremna prihvaćati ovakve predmete. Mjesta u okolici Nove Gradiške koja tradicionalno pripadaju eventualnom sjedištu toga suda u Novoj Gradiški prometno i gospodarski su s Novom Gradiškom odlično povezana i to brojnim linijama lokalnih autoprijevoznika, a to se ne može reći za sjedište suda u Slavonskom Brodu. Što se tiče kadrovske ekipiranosti na strani Nove Gradiške kao sjedišta Općinskog suda su svi kriteriji kojih se predlagatelj trebao, a nije, dosljedno držati prilikom konačnog prijedloga Zakona. Tako bi prema sadašnjem stanju Općinski sud u Novoj Gradiški zapošljavao 10 sudaca, koji su i sada u ovom trenutku u radnom odnosu, a osim njih u radnom odnosu su i dva stručna savjetnika, iz čega proizlazi da bi ovaj sud imao 12 referada. Po ovom kriteriju kadrovske osposobljenosti Nova Gradiška je, u usporedbi s drugim predloženim sjedištima novih sudova, puno bolje kadrovski ekipirana te u cijelosti zadovoljava zadane kriterije, a što proizlazi iz donje tablice: GRAD PREKRŠAJNI SUD STALNA SLUŽBA UKUPAN BROJ SUDACA Nova Gradiška 4 6+2 10+2 Pazin 1 4 5 Metković 3 6 9 Crikvenica 2 4 6 Đakovo 3 6 9 Nadalje, prema statističkim podatcima o radu Nova Gradiška također po svemu zaslužuje biti sjedište Općinskog suda imajući u vidu broj riješenih predmeta u razdoblju od 2015.g. do 2017.g. Prema podatcima Ministarstva pravosuđa proizlazi da je u Stalnoj službi u Novoj Gradiški od ustanovljenja riješeno znatno više predmeta što govori o stručnosti sudaca, nego u drugim stalnim službama koja su predložena prema konačnom prijedlogu Zakona postati sjedištem općinskih sudova, a što je vidljivo iz sljedeće tablice: Grad Broj predmeta (2015) Broj predmeta (2016) Broj predmeta (2017) Nova Gradiška 2388 4503 3186 Đakovo 1482 1905 1725 Crikvenica 2143 2982 1968 Metković 1243 1390 1581 Pazin 919 1395 1012 Kutina 2058 4341 3432 Na kraju valja dodati da Nova Gradiška infrastrukturno potpuno zadovoljava tražene uvjete, budući da se sud nalazi u zgradi koju Grad Nova Gradiška daje u dugotrajni zakup Ministarstvu pravosuđa za samo jednu kunu, da je predmetna zgrada suvremeno opremljena svim potrebnim tehničkim pomagalima, da Grad Nova Gradiška ima moderan i dobro uređen prostor u kojem bi se moglo smjestiti Općinsko državno odvjetništvo pod jednakim uvjetima kao i sud, tako da ustanovljenje Općinskog suda u Novoj Gradiški ne bi prouzročilo apsolutno nikakve troškove Ministarstvu pravosuđa i Republici Hrvatskoj. Naprotiv, ustanovljenjem Općinskog suda u Novoj Gradiški ostvarile bi se i znatne uštede budući da sada u Stalnoj službi u Novoj Gradiški, kao i Prekršajnom sudu u Novoj Gradiški radi ukupno 46 djelatnika, dok ovome treba pribrojati i činjenicu da djelatnici Općinskog državnog odvjetništva s područja Nove Gradiške svakodnevno putuju u Slavonski Brod što predstavlja daljnji nepotrebni trošak za Republiku Hrvatsku. Slijedom svega gore navedenoga predlažem da se u članak 2. točka 8. konačnog prijedloga Zakona o područjima i sjedištima sudova pored Općinskog suda u Požegi i Općinskog suda u Slavonskom Brodu ustanovi Općinski sud u Novoj Gradiški za područje općina: Cernik, Davor, Dragalić, Gornji Bogićevci, Nova Kapela, Okučani, Rešetari, Stara Gradiška, Staro Petrovo Selo, Vrbje te grad Nova Gradiška. Povrh svega, Ministru pravosuđa, osobno i na urudžbeni zapisnik Ministarstva i Saborskog odbora za pravosuđe predan je Elaborat o komparativnim prednostima, detaljnoj projekciji i usporedbi troškova sudovanja u obje varijante (OSSB / OSNG) i opravdanosti, odnosno potrebi osnivanja Općinskog suda u Novoj Gradiški. U Elaboratu su upravo prema kriterijima koje predlagatelj i ovdje smatra bitnima i koje Općinski sud Nova Gradiška ispunjava, prikazani osnov i ekonomika osnivanja suda sa sjedištem u Novoj Gradiški. Nedvojbeno je, supotpisima, izražen i politički konsenzus HDZ-a i SDP-a, odnosno predstavnika izvršne vlasti svih općina koje gravitiraju Sudu u Novoj Gradiški. Potporu osnivanju izrazili su svi načelnici općina, Župan, Gradonačelnik, struka, uključujući i Udrugu sudaca dviju županija te Odvjetničkog zbora. Potporu su iskazale sve udruge branitelja i udruženja obrtnika te drugi relevantni subjekti što je sve vidljivo u privicima gore rečenog Elaborata. Nažalost, tek ovim putem možemo zatražiti očitovanje Ministarstva i na spomenuti Elaborat, kao i na sve gore navedene nepobitne činjenice o razlogu i pogrešnoj odluci o statusu Suda u Novoj Gradiški. Odvjetnik Igor Juranović Nije prihvaćen Na temelju provedene analize i utvrđenih kriterija za ustanovljavanje općinskih sudova nije utvrđena potreba ni osnovanost prijedloga za ustanovljavanje Općinskog suda u Novoj Gradiški. Dostupnost suda građanima osigurat će se radom Stalne službe u Novoj Gradiški
23 GRAD DARUVAR KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O PODRUČJIMA I SJEDIŠTIMA SUDOVA Predmet: Prijedlog u svezi pripreme Nacrta prijedloga Zakona o područjima i sjedištima sudova za ustrojavanje Općinskog suda u Daruvaru U svezi pripreme Nacrta prijedloga Zakona o područjima i sjedišta sudova molimo da razmotri prijedlog za ustrojavanje Općinskog suda u Daruvaru koji bi obuhvaćao područja dosadašnjih stalnih službi Daruvar, Garešnica i Pakrac Općinskog suda u Bjelovaru i stalnih službi Daruvar, Garešnica, Grubišno Polje i Pakrac Prekršajnog suda u Bjelovaru, a sve uz obrazloženje kako slijedi:  Općinski sudu Daruvaru koji bi obuhvaćao područje dosadašnjih stalnih službi općinskog i prekršajnog suda na području Daruvara, Garešnice, Grubišnog Polja i Pakraca prema sadašnjem rasporedu poslova obuhvaćao bi najmanje 13 sudaca i 2 sudska savjetnika, te bi bili ispunjeni kadrovski uvjeti za ustrojavanje suda sukladno prijedlogu ministra pravosuđa.  postojeći Općinski sud u Bjelovaru obuhvaća područja tri županije (dio Požeško slavonske županije, dio Koprivničko - križevačke županije i Bjelovarsko - bilogorsku županiju), udaljenost pojedinih ustrojstvenih jedinica suda u odnosu na sjedišta suda je izuzetno velika ( primjerice Stalna služba u Pakracu udaljena je od sjedišta suda više od 70km), čime je izuzetno otežano premještanje službenika i sudaca u slučaju potrebe posla, a u slučaju ukoliko bi se takva premještanja ostvarila izuzetno se otežava rad službenika i sudaca i povećavaju putni troškovi.  velika prostorna udaljenost između pojedinih mjesta u odnosu na sjedište Općinskog suda u Bjelovaru izuzetno otežava pristup stranaka sudu, posebno u svezi kaznenog sudovanja i radnog sudovanja koje se provodi isključivo u sjedištu suda, te pojedini gradovi i općine niti na koji način nisu povezani javnim prijevozom sa sjedištem suda (primjerice gradovi Lipik i Pakrac na području Požeško-slavonske županije imaju izuzetno lošu povezanost sa gradom Bjelovarom kao sjedištem Općinskog suda u Bjelovaru), te se povećavaju putni troškovi koje snose stranke kao i oni koji se osiguravaju iz Državnog proračuna.  zbog činjenice da se financijska služba, informatička služba i kazneno sudovanje nalazi u sjedištu suda dolazi do problema nedostatka prostora u postojećem sjedištu suda, dok stalne službe ostaju u pravilu s viškom prostora, te bi takva neujednačenost dijelom bila riješena ustrojavanjem Općinskog suda u Daruvaru.  na području gradova Daruvar, Garešnica, Grubišno Polje i Pakrac osigurani su prostorni uvjeti za rad eventualno novoustrojenog suda u dosadašnjim objektima za koje ne postoje visoki troškovi korištenja objekata s obzirom da je najveći dio objekata u vlasništvu Republike Hrvatske.  u gradu Daruvaru za potrebe ranijeg Općinskog suda u Daruvaru Republika Hrvatska kupila je objekt za koji je započeta izrada projektne dokumentacije, te je isti postupak prekinut nakon novog ustrojstva sudova sukladno Zakonu o područjima i sjedištima sudova (NN 128/2014) odnosno nakon ukidanja Općinskog suda u Daruvaru. U slučaju ponovnog ustrojavanja Općinskog suda u Daruvaru bilo bi moguće uz znatno manja financijska sredstva nastaviti rad na izgradnji nove sudske grade u Gradu Daruvaru u kojoj bi bili osigurani prostorni uvjeti za sve ustrojstvene jedinice suda i sve odjele suda, a dio sredstava bilo bi moguće osigurati temeljem apliciranja za namjenska sredstva iz fondova Europske unije.  uz sve prethodno navedene razloge potrebno je istaknuti da bi ponovno ustrojavanje Općinskog suda u Daruvaru osiguralo veći broj radnih mjesta koja bi bila locirana upravo na ovom području, a isto bi bilo izuzetno značajno zbog loše gospodarske situacije i prometne izoliranosti ovog područja kroz čitav period od 1858. do 2015. godine. Uzimajući u obzir sve prethodno navedene razloge molimoda se priliko pripreme Nacrta prijedloga Zakona o područjima i sjedištima sudova u okviru teksta zakona odredi ustrojavanje : " Općinskog suda u Daruvaru za područje općina: Dežanovac, Đulovac, Končanica, Sirač, Berek, Hercegovac, Velika Trnovitica i Veliki Grđevac, te gradova: Daruvar, Garešnica, Grubišno Polje, Lipik i Pakrac". Nije prihvaćen Na temelju provedene analize i utvrđenih kriterija za ustanovljavanje općinskih sudova nije utvrđena potreba ni osnovanost prijedloga za ustanovljavanje Općinskog suda u Daruvaru. Dostupnost suda građanima osigurat će se radom Stalne službe u Daruvaru.
24 Gabriela Banić 5. Prijelazne i završne odredbe, Članak 11. tipfeler Prihvaćen Prihvaća se.
25 Frane Staničić 3. Sjedišta i područja nadležnosti upravnih sudova, Članak 8. Predloženu odredbu stavka 2. članka 8. "Upravni sud u Zagrebu nadležan je za postupanje u svim upravnim sporovima protiv rješenja poreznih tijela“ treba brisati. Predloženom odredbom izuzimaju se upravni sporovi u poreznim stvarima iz nadležnosti tri od četiri prvostupanjska upravna suda bez ikakve podloge ili racionalnog objašnjenja zbog čega bi isključivo Upravni sud u Zagrebu trebao biti nadležan za sve upravne sporove u poreznim stvarima. Osim toga, nemoguće je da će vođenje navedenih upravnih sporova biti "učinkovitije" na predloženi način. Naime, Upravni sud u Zagrebu je najopterećeniji upravni sud u Republici Hrvatskoj. Na dan 31.12.2017. (podaci iz izvješća predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske za 2017. godinu) imao je 5.793 neriješena predmeta, od ukupno 10.566 neriješenih predmeta na sva četiri prvostupanjska upravna suda. Odnosno, na Upravnom sudu u Zagrebu nalazi se 54,8% svih neriješenih predmeta. Dodatno, prosječno vrijeme rješavanja predmeta na Upravnom sudu u Zagrebu iznosi 373 dana (na Upravnom sudu u Rijeci 239 dana, na Upravnom sudu u Splitu 164 dana i na Upravnom sudu u Osijeku 166 dana) ili 69% duže od prosječnog vremena rješavanja predmeta na sva četiri prvostupanjska upravna suda. Iz navedenoga je jasno da će, ukoliko predloženi stavak 2. članka 8. ne bude brisan, Upravni sud u Zagrebu biti još opterećeniji velikim brojem upravnih sporova koji se pokreću protiv "rješenja poreznih tijela". Nije jasno na koja se sve "porezna tijela" misli, odnosno misli li se i na sporove glede, primjerice lokalnih poreza o kojima rješenja donose upravni odjeli jedinica lokalne samouprave (primjerice protiv rješenja o poreznu na kuće za odmor) te će se pojaviti, moguće, pitanja sukoba nadležnosti. Osim toga, predloženo rješenje ide protiv jednog od osnovnih ciljeva reforme upravnog sudovanja koja je otpočela 2012. godine, stupanjem na snagu tada novoga Zakona o upravnim sporovima. Jedan od osnovnih ciljeva bio je približavanje upravnog sudovanja građanima, posebno uvođenjem usmene rasprave. Usmena rasprava je načelo upravnog spora i obavezna je u svim upravnim sporovima osim u striktno Zakonom o upravnim sporovima propisanim slučajevima. Predloženo rješenje znači da će sve stranke u svim upravnim sporovima protiv rješenja poreznih tijela morati nazočiti raspravi u Zagrebu, što nužno povećava trošak upravnog spora. Kad se, dodatno, ovome pribroji učinak Zaključka sjednice svih sudaca Visokog upravnog suda od 12. ožujka 2018. godine prema kojemu u upravnim sporovima u kojima se rješenje poništi i stvar vrati na ponovni postupak troškove snosi svaka stranka za sebe, jasno je da će sustav upravnog sudovanja postati nedostupan mnogim tužiteljima isključivo iz nemogućnosti snošenja troška spora. Zaključno, nema racionalnog niti opravdanog razloga koji bi opravdao prikladnost predloženog stavka 2. članka 8, te tražim da se predložena odredba briše kako ne bi izazvala teške posljedice po prava stranaka u upravnim sporovima koji se tiču poreznih stvari. Prihvaćen Prihvaća se.
26 Dujo Odžak KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O PODRUČJIMA I SJEDIŠTIMA SUDOVA U odnosu na prijedlog zakona, Gradsko vijeće Grada Trogira je 28. ožujka 2018. g. donijelo odluku kao u nastavku: „Na temelju odredbe članka 26. Statuta Grada Trogira (»Službeni glasnik Grada Trogira«, broj 4/13., 9/13., 6/14. i 01/18), Gradsko vijeće Grada Trogira na svojoj 9. sjednici održanoj 28. ožujka 2018. godine, donijelo je sljedeću ODLUKU O ZAHTJEVU ZA USTANOVLJENJE OPĆINSKOG SUDA U TROGIRU I. Traži se od Ministarstva pravosuđa, Vlade Republike Hrvatske i Hrvatskog sabora ustanovljenje Općinskog suda u Trogiru s teritorijalnom nadležnošću za područje Grada Trogira, te općina Okrug, Marina i Seget. II. U slučaju da se ne prihvati ustanovljenje Općinskog suda u Trogiru, predlaže se status i teritorijalnu nadležnost Stalne službe u Trogiru pri Općinskom sudu u Splitu izričito propisati Zakonom o područjima i sjedištima sudova. III. Ovaj Odluka će se objaviti u „Službenom glasniku Grada Trogira“. Obrazloženje Vlada Republike Hrvatske je podnijela Hrvatskom saboru Prijedlog zakona o područjima i sjedištima sudova, Klasa: 022-03/17-01/154, Urbroj: 5030125/06-18-3 od 22. veljače 2018. godine. Po navedenom prijedlogu Zakona bi se ustanovio Općinski sud u Splitu II za područje općina: Dicmo, Dugi Rat, Dugopolje, Hrvace, Klis, Lećevica, Marina, Muć, Okrug, Otok, Podstrana, Prgomet, Primorski Dolac, Seget, Šestanovac i Zadvarje te gradova: Kaštela, Omiš, Sinj, Solin, Trilj, Trogir i Vrlika. U posljednjem preustroju do tada postojeći Općinski sud u Imotskom, Općinski sud u Makarskoj, Općinski sud u Sinju, Općinski sud u Starom Gradu, Općinski sud u Supetru i Općinski sud u Trogiru, kao stalne službe Općinskog suda u Splitu od 01. travnja 2015. godine su nastavili rad kao stalne službe Općinskog suda u Splitu. Posljednji prijedlog Zakona o područjima i sjedištima sudova iz veljače ove godine izrijekom ne ukida postojeće stalne službe sudova pa tako ni Stalnu službu u Trogiru Općinskog suda u Splitu. Izostavljanje popisa stalnih službi iz ovog Zakona predloženo je s obzirom na to da je ovlast ministra na donošenje odluke o osnivanju i prestanku rada stalnih službi prema zakonom propisanim kriterijima predmet regulacije članka 16. Zakona o sudovima (Narodne novine, broj: 28/13, 33/15, 82/15 i 82/16), koji glasi: (1) Sudovi obavljaju sudbenu vlast u svom sjedištu. (2) Općinski, županijski, trgovački, upravni i prekršajni sudovi mogu iznimno obavljati sudbenu vlast i izvan sjedišta suda u stalnim službama i odjelima. (3) Stalna služba i odjel iz stavka 2. ovog članka su ustrojstvene jedinice suda koje se osnivaju na području njegove nadležnosti, na kojem zbog broja stanovnika, priliva pojedine vrste predmeta i drugih opravdanih razloga postoji potreba za takvim djelovanjem suda. (4) Sudovi iz stavka 2. ovog članka sudbenu vlast mogu obavljati i održavanjem sudbenih dana izvan sjedišta. (5) Odluku o osnivanju i prestanku rada stalnih službi i odjela izvan sjedišta suda donosi ministar pravosuđa. (6) Odluku o održavanju i prestanku održavanja sudbenih dana donosi ministar pravosuđa uz prethodno mišljenje predsjednika suda. (7) Prijedlog za donošenje odluke iz stavaka 5. i 6. ovog članka mogu podnijeti predsjednik suda, predsjednik neposredno višeg suda i predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske. S obzirom na značaj sudbene vlasti primjereno je da područja stalnih službi budu uređena zakonom kao do sada. Naime, Stalna služba u Trogiru Općinskog suda u Trogiru je prije posljednjeg preustroja bila samostalan Općinski sud u Trogiru, a koji status je ustanovljen još u austrougarsko doba, zajedno sa za istu svrhu posebno izgrađenom zgradom u kojoj se nalazi i katastar nekretnina. U Trogiru je od navedenih vremena poznata tradicija sudovanja. Postojeći broj predmeta je veći od prosjeka Općinskog suda u Splitu, a osobito od ostalih stalnih službi, zbog čega dio predmeta odlazi u rad sucima izvan Stalne službe u Trogiru. Iz navedenog bi bilo opravdano ponovno ustanovljenje samostalnog Općinskog suda u Trogiru, kao i povećanje broja sudaca i sudskih savjetnika istog suda. Tim više što se pojedine vrste izvanparničnih i parničnih spisa u cijelosti prebacuju na rad izvan Stalne službe u Trogiru, čime se nepotrebno otežava rad već ustrojenim odvjetničkim i javnobilježničkim službama na području Grada Trogira. Bilo kakvo daljnje fizičko odvajanje rada suda s područja Grada Trogira bi samo smanjilo efikasnost rada suda na štetu stanovništva grada Trogira, te Općina Okrug, Seget i Marina. Predloženim izmjenama zakona, zakonsko jamstvo postojanja suda u Trogiru prestaje, pa zbog navedenoga, predlaže se Gradskom vijeću donijeti odluku kao u izreci. KLASA: 700-01/18-01/16 URBROJ: 184/01-02/04-18-5 Trogir, 28. ožujka 2018. godine PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA: Ante Piteša, ing., v.r.“ Odluka je objavljena u Službenom glasniku Grada Trogira broj 4 iz 2018. godine i dostavljena na adresu Hrvatskog sabora, Vlade i Ministarstva pravosuđa RH. http://trogir.hr/GradTrogir/glasnici/2018-godina/2992-broj-4-2018 Dujo Odžak, dipl.iur. – službenik u Gradu Trogiru Nije prihvaćen Na temelju provedene analize i utvrđenih kriterija za ustanovljavanje općinskih sudova nije utvrđena potreba ni osnovanost prijedloga za ustanovljavanje Općinskog suda u Trogiru. Dostupnost suda građanima osigurat će se radom Stalne službe u Trogiru. Popis svih trenutno osnovanih stalnih službi dodan je u nenormativni dio Konačnog prijedloga ovog Zakona, ali ne može biti dio normativnog dijela Zakona o područjima i sjedištima sudova s obzirom na način osnivanja i prestanka stalnih službi.
27 Dražana Martinović mamić 1. Sjedišta i područja nadležnosti županijskih i općinskih sudova, Članak 2. Smatram da nije potreban Općinski sud u Metkoviću za područje općina: Kula Norinska, Pojezerje, Slivno i Zažablje te gradova: Metković, Opuzen, Ploče i Vrgorac, nego da bude u nadležnosti Općinskog suda u Dubrovniku. Nije prihvaćen Na temelju provedene analize i utvrđenih kriterija za ustanovljavanje općinskih sudova, kao i geografske posebnosti utvrđena je potreba i osnovanost ustanovljavanja Općinskog suda u Metkoviću.
28 Damir Ronić 1. Sjedišta i područja nadležnosti županijskih i općinskih sudova, Članak 2. Iako je odredbom čl.15st.2 Zakona o sudovima propisana mogućnost da se županijski sudovi osnivaju i za dijelove županija to je u praksi provedeno samo u odnosu na pojedina naselja odnosno gradove (npr Senj i Novalja koji su u Ličko Senjskoj županiji a potpadaju pod područje Županijskih sudova u Rijeci odnosno Zadra) koji i teritorijalno i tradicijski tamo pripadaju. Jedina županija čiji teritorij je podijeljen na dva županijska suda je Koprivničko Križevačka županija i to gotovo na jednaki dio u odnosu na površinu a da za to niti u prijašnjem zakonu a niti u ovim izmjenama nisu dani nikakvi razlozi niti objašnjenje za takvu zakonsku regulativu. Dapače ovom izmjenom se područje Koprivničko Križevačke županije u odnosu na nadležnost u trgovačkom sudovanju prema odredbi čl.6 ovog zakona stavlja u nadležnost Trgovačkog suda u Bjelovaru. Smatram da nije opravdano područje ove županije kao jedine takve u Republici Hrvatskoj stavljati u područje dva županijska suda a to isto područje u odnosu na nadležnost u trgovačkom sudovanju dati u nadležnost jednog trgovačkog suda Predlažem stoga da se za područje Koprivničko Križevačke županije odredi jedan županijski sud ili u Varaždinu ili u Bjelovaru a da se za tu županiju odredi nadležnost trgovačkog suda u mjestu sjedišta tako određenog županijskog suda. Nije prihvaćen Obrazloženje izneseno u primjedbi ne smatra se dostatnim, a razlog donošenja novog Zakona o područjima i sjedištima sudova je prvenstveno reorganizacija mreže prvostupanjskih sudova.
29 Damir Ronić 1. Sjedišta i područja nadležnosti županijskih i općinskih sudova, Članak 4. Zakoni se mijenjaju kada se utvrdi da dotadašnji tekst nije dao odgovarajuće rezultate. Ovom izmjenom smanjen je broj specijaliziranih sudova a da uopće nisu dani razlozi niti objašnjenje za takve izmjene. Također smanjivanje broja specijaliziranih sudova za zemljišnoknjižne predmete je neopravdano i prema prvom savjetovanju o izmjenama ovog zakona dalo bi se zaključiti da je razlog da se iz kruga tih sudova makne Županijski sud u Splitu to što on ne odlučuje u tim predmetima u skladu sa zakonom i da nije spreman usklađivati sudsku praksu sa ostala dva specijalizirana suda a što nikako ne može biti razlog za izmjenu zakona da Županijski sud u Splitu više ne odlučuje o žalbama u zemljišnoknjižnim predmetima. Osim toga na tim područjima postoje neki specifični upisi (npr. upis pomorskog dobra, upis u K.o. za koje ne postoje zemljišne knjige nekretnine u zemljišnim knjigama koje nemaju upisanu površinu, vođenje zemljišnih knjiga po talijanskom pravu) zbog čega smatram da ne postoje razlozi da Županijski sud u Splitu ne ostane specijalizirani sud za zemljišnoknjižne predmete. Primljeno na znanje Smanjenje broja nadležnih županijskih sudova u pojedinima pravnim područjima utemeljeno je na podacima o prilivu pojedine vrste predmeta.
30 Damir Ronić 1. Sjedišta i područja nadležnosti županijskih i općinskih sudova, Članak 5. Iako je ovaj zakonski propis ugrađen u zakon još od ranije smatram da dao očekivane rezultate i da bi ga trebalo mijenjati. Odredba je nejasna jer nije navedeno koja to odluka mora biti ukinuta da bi se predmet dodijelio istom sudu. Zbog toga među sudovima dolazi do prijepora jer neki smatraju da je bitno da bude ukinuta bilo koja odluka a neki smatraju da mora biti ukinuta samo odluka o glavnoj stvari što dovodi do nepotrebnog kolanja spisa među sudovima a u konačnici i do pokretanja postupka kod Vrhovnog suda Republike Hrvatske rabi rješavanja sukoba nadležnosti. Osim toga tijekom postupka mogu biti donesene neke odluke koje će nažalost biti pogrešne ali će ih županijski sud kojem predmet bude dodijeljen u rad pogrešno potvrditi. Kada se nakon toga donese konačna oluka o glavnoj stvari spis će po žalbi automatskom dodjelom biti dodijeljen nekom drugom sudu kojeg veže pravomoćna ali nepravilna odluka drugog županijskog suda zbog čega će morati donositi odluke suprotne svom uvjerenju i svom pravnom stavu a što će dovesti do toga da odluka tog suda bude ukinuta po izvanrednom pravnom lijeku iako on takvu odluku ne bi donio. Primjeri su u slučaju donošenja međupresude o osnovi tužbenog zahtjeva kada županijski sud koji na kraju odlučuje o konačnoj presudi taj osnov tužbenog zahtjeva mora prihvatiti iako je o njemu pogrešno odlučeno. Također kod odluke o prigovoru apsolutne nenadležnosti suda koji je odbijen a ta odluka potvrđena županijski sud koji će kasnije odlučivati o žalbi protiv presude vezan je tom odlukom iako je ona pogrešna i tako dalje. Predlažem da se izuzetak od automatske dodjele propiše za svaki onaj predmet u kojem je neki županijski sud već odlučivao bez obzira koju je vrstu odluke donio. Nije prihvaćen Navedena materija nije predmet ovog Zakona već se razrađuje pravilnikom o radu u sustavu eSpis
31 ANTE DREZGA 1. Sjedišta i područja nadležnosti županijskih i općinskih sudova, Članak 5. Odredba čl. 5. st. 2. sada važećeg Zakona je identična odredbi čl. 5. st. 2. Konačnog prijedloga Zakona. Svrha te iznimke od nasumične dodjele predmeta je omogućiti da u istom predmetu u kojem je već po žalbi protiv prvostupanjske odluke odlučivao (postupao) županijski sud, povodom ponovne žalbe, odlučuje isti drugostupanjski sudac ili u suđenje sudjeluju isti sudski savjetnik, kojem je predmet poznat jer je u njemu već odlučivao (postupao), a što omogućava brže rješavanje predmeta. U provedbi sada važećeg Zakona pokazalo se da ponovno odlučivanje o žalbi nakon ukidne odluke županijskog suda samo jedan slučaj od više mogućih slučajeva kada će županijski sud odlučivati u istom predmetu. Primjerice, prethodno donesene odluke prvostupanjskog i drugostupanjskog suda, povodom revizije, ukinuo je Vrhovni sud, u ponovnom postupku prvostupanjski sud je ponovno odlučio, pa sukladno navedenoj svrsi o žalbi protiv nove prvostupanjske odluke treba odlučivati isti županijski sud (rješenje Vrhovnog suda, broj Gž-15/16 od 12. listopada 2016.). U praksi Vrhovnog suda postoji i drugi takvi slučajevi (rješenje broj Gž-3/18 od 4. travnja 2018., rješenje broj Gž-9/18 od 21. ožujka 2018.). Osim toga, i Pravilnik o radu u sustavu e-spisa prepoznaje i druge iznimke od nasumične dodjele predmeta, primjerice remisorno vraćeni predmeti (čl. 53.). Nadalje, razvidno je da svrha iznimke ne može ostvariti ako se predmet ne može dodijeliti istom sucu ili savjetniku (primjerice, duže je bolestan ili više ne radi na sudu). U takvim slučajevima treba predvidjeti iznimku od iznimke, dakle potvrdi pravilo o nasumičnoj dodjeli. Slijedom navedenog, predlažem da odredba glasi: Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako je u istom predmetu županijski sud već postupao, predmet se, u slučaju ponovne žalbe, dodjeljuje istom županijskom sudu, osim ako se predmet ne može dodijeliti istom sucu ili sudskom savjetniku, koji je u istom predmetu ranije postupao. Nije prihvaćen U dosadašnjoj praksi nije utvrđena potreba za izmjenom ove odredbe.
32 ANTE DREZGA 3. Sjedišta i područja nadležnosti upravnih sudova, Članak 8. Predlagatelj zakona u obrazloženju prijedloga zakona navodi da je jedan od očekivanih pozitivnih učinaka predložene reorganizacije olakšan pristup građana sudovima. Suprotno tome, predloženi članak 8. stavak 2. prijedloga zakona očigledno će proizvesti suprotan učinak – otežati će se pristup građana sudovima. U upravnom sporu u pravilu se odlučuje nakon provedene usmene rasprave, dakle porezni obveznici kao tužitelji u upravnom sporu pristupaju na ročište pred upravnim sudom koji je nadležan, u pravilu, prema mjestu prebivališta ili sjedišta tužitelja. Ako se prihvati predloženo rješenje to u praksi znači da će porezni obveznik iz Iloka, umjesto u Osijeku, putovati u Zagreb, porezni obveznik iz Dubrovnika umjesto u Splitu, putovati u Zagreb, a porezni obveznik iz Umaga umjesto u Rijeku, putovati u Zagreb. Time se otežava pristup građana sudovima. Iz obrazloženja predmetne odredbe zakona proizlazi da predložena promjena proizlazi iz potrebe za specijalizacijom sudaca i učinkovitijim rješavanjem tzv. poreznih predmeta. Između potrebe za specijalizacijom sudaca i prava na pristup sudu, treba dati prednost pravu na pristup sudu. Za očekivati je da će se provedbom predložene reorganizacije povećati broj tzv. poreznih predmeta, a time i ukupan broj predmeta pred Upravnim sudom u Zagrebu, uz istodobno smanjenje broja tzv. poreznih predmeta, a time i ukupnog broja predmeta pred ostala tri upravna suda. S obzirom da je, prema podacima iz Izvješća predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2017. godinu, Upravni sud u Zagrebu na kraju 2017. godine imao 5793 neriješena predmeta, dok su ostali upravni sudovima imali manje neriješenih predmeta (Upravni sud u Splitu 2065, Upravni sud u Rijeci 1901, Upravni sud u Osijeku 807), to proizlazi da će se na Upravnim sudom u Zagrebu, koji ima daleko najveći broj neriješenih predmeta, povećati priljev predmeta, dok će se na ostalim sudovima smanjiti priljev predmeta. Nadalje, prema pokazatelju vremena rješavanja predmeta iz Izvješća predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2017. godinu pred Upravnim sudom u Zagrebu postupci traju najduže (373 dana), dok pred ostalim upravnim sudovima kraće (239 dana pred Upravnim sudom u Rijeci, 166 dana pred Upravnim sudom u Osijeku, 164 dana pred Upravnim sudom u Splitu). Povećanje broja predmeta pred Upravnim sudom u Zagrebu, uz zadržavanje istog broja rješavatelja ili neznatno povećanje broj rješavatelja, neće dovesti do skraćivanja vremena rješavanja svih predmeta pred tim sudom pa tako ni tzv. poreznih predmeta. Iz navedenog proizlazi da usvajanje predloženog rješenja neće dovesti do učinkovitijeg rješavanja tzv. poreznih predmeta, već se može očekivati sporije rješavanje tzv. poreznih predmeta. Prihvaćen Prihvaća se.
33 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj 3. Sjedišta i područja nadležnosti upravnih sudova, Članak 8. AmCham smatra da samo jedan sud treba biti nadležan za upravne sporove iz područja intelektualnog vlasništva iz razloga što se nadležno državno tijelo, Državni zavod za intelektualno vlasništvo, čije bi se odluke preispitivale pred Upravnim sudom, nalazi u Zagrebu, te bi se na taj način moglo postići ujednačavanje i koncentracija relevantne prakse. AmCham stoga predlaže dodavanje stavka (3) u članak 8. koji glasi: (3) Upravni sud u Zagrebu nadležan je za postupanje u svim upravnim sporovima protiv rješenja i tijela nadležnih u predmetima industrijskog vlasništva i autorskog i srodnih prava te drugih prava intelektualnog vlasništva. Nije prihvaćen Zbog osiguranja odgovarajuće dostupnosti upravnog sudovanja, uzimajući u obzir da mrežu upravnih suda čine samo četiri suda, prijedlog se ne prihvaća.
34 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj 2. Sjedišta i područja nadležnosti trgovačkih sudova, Članak 7. Prema službenim statistikama postoji iznimno malen broj patentnih sporova na trgovačkim sudovima nadležnim za intelektualno vlasništvo u zadnjih 10 godina. Uzevši u obzir relativno mali broj predmeta iz područja patentnog prava, potrebu za specijalizacijom koju je teško postići ukoliko su predmeti raspoređeni na velik broj sudova te činjenicu da je najveći broj takvih predmeta koncentriran u Zagrebu, AmCham predlaže da Trgovački sud u Zagrebu bude jedini nadležan za sporove iz područja patentnog prava. Tako je i Nacionalna strategija 2005. – 2010. predviđala usvajanje izmjena Zakona o sudovima i Zakona o područjima i sjedištima sudova kojima bi se, u sklopu opće reforme pravosuđa, uvela koncentracija sporova iz područja prava intelektualnog vlasništva na manji broj sudova, posebice, usredotočenje patentnog sudovanja isključivo na Trgovačkom sudu u Zagrebu, kako zbog sofisticiranosti, tako i zbog malobrojnosti takvih sporova u Hrvatskoj. S obzirom na navedeno, AmCham smatra da samo jedan sud treba biti nadležan za sporove iz područja patentnog prava i kako bi se mogla steći relevantna praksa čime bi Hrvatska mogla uhvatiti korak sa zemljama srednje i istočne Europe. Sukladno navedenom, AmCham predlaže novu formulaciju Članka 7.: (1) Za rješavanje sporova koji se odnose na brodove i plovidbu na moru i unutarnjim vodama i na sporove na koje se primjenjuje plovidbeno pravo; zrakoplove i na sporove na koje se primjenjuje zračno plovidbeno pravo; zaštitu i uporabu industrijskog vlasništva, osim patenta, poslovne tajne, autorskog prava i srodnih prava i drugih prava intelektualnog vlasništva, na zaštitu i uporabu tehničkih unapređenja te tvrtke, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno, određuju se sljedeći trgovački sudovi: – Trgovački sud u Osijeku – Trgovački sud u Rijeci i za područje Trgovačkog suda u Pazinu – Trgovački sud u Splitu i za područje Trgovačkog suda u Dubrovniku i Trgovačkog suda u Zadru – Trgovački sud u Zagrebu i za područje Trgovačkog suda u Bjelovaru i Trgovačkog suda Varaždinu. (2) Za rješavanje sporova koji se odnose na zaštitu i uporabu patenta i izuma određuje se Trgovački sud u Zagrebu. Nije prihvaćen Uvažavajući podatke o prilivu predmeta iz područja zaštite intelektualnoga vlasništva smatra se da je ovim i drugim zakonima propisana odgovarajuća specijalizacija sudova.
35 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj 1. Sjedišta i područja nadležnosti županijskih i općinskih sudova, Članak 2. AmCham načelno podržava specijalizaciju sudova posebno za problematiku kaznenopravne i prekršajnopravne zaštite intelektualnog vlasništva. Naime, s obzirom na široki raspon nadležnosti prekršajnih, općinskih i županijskih sudova, te Državnog odvjetništva u sustavu suzbijanja gospodarskog kriminaliteta, nedostatak specijalizacije sudaca i zamjenika nadležnih državnih odvjetnika u domeni intelektualnog vlasništva pokazao se kao krucijalan čimbenik u smanjenju učinkovitosti sustava prekršajne i kaznene zaštite u tom pravnom području. Dio odgovornosti za nemogućnost specijalizacije sudova nalazi se u neadekvatnoj raspodjeli nadležnosti, te AmCham preporuča da se istovremeno sa specijalizacijom provede i koncentracija nadležnosti, tamo gdje je to potrebno. Ipak, smatramo kako je sužavanje nadležnosti na samo jedan općinski i jedan prekršajni sud u cijeloj državi drastično. Prijedlog AmChama je da se u području kaznenopravne i prekršajne zaštite prava intelektualnog vlasništva nadležnost koncentrira i specijaliziraju se po četiri suda – prekršajna, općinska i županijska u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku, te odgovarajuća državna odvjetništva, a kako bi se održala simetrija s građanskopravnim sudovanjem. Podsjećamo kako je Nacionalna strategija 2005. – 2010. predviđala koncentraciju progona kaznenih djela povrede prava intelektualnog vlasništva slično postojećoj koncentraciji građanskih parnica na Trgovačkim sudovima u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku. Stoga smatramo kako bi se koncentracijom kaznenog i prekršajnog progona i sudovanja u predmetima iz područja intelektualnog vlasništva po uzoru na specijalnu nadležnost četiriju trgovačkih i upravnih sudova (Zagreb, Split, Rijeka, Osijek) stvorila svojevrsna institucionalna središta za zaštitu prava intelektualnog vlasništva, ostvarili optimalni preduvjeti za specijalizaciju i kontinuiranu edukaciju sudaca, te osigurao veći nivo pravne sigurnosti za nositelje prava. Jedina iznimka od ovog pravila jest predložena koncentracija stvarne i mjesne nadležnosti gdje Amcham predlaže koncentraciju za područje čitave RH na Trgovački sud u Zagrebu kao prvostupanjski sud u području sporova o pravu patenta. Nije prihvaćen Uvažavajući podatke o prilivu predmeta iz područja zaštite intelektualnoga vlasništva smatra se da je propisana odgovarajuća specijalizacija sudova.
36 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O PODRUČJIMA I SJEDIŠTIMA SUDOVA Konačni prijedlog Zakona načelno je prihvatljiv, no AmCham smatra potrebnim dati prijedloge za dodatna poboljšanja. AmCham ovim putem daje potporu izmjenama Zakona o Područjima i sjedištima sudova koje će u bitnoj mjeri utjecati na gospodarstvo. Posebno smatramo da će izmjena predložena člankom 8. (stavak 2.) doprinijeti boljoj efikasnosti sudova. Istovremeno, u postojećem nacrtu AmCham uočava neke detalje koji bi mogli dovesti do disrupcije dosadašnjih postignuća, na što želimo upozoriti ovim komentarima. Primljeno na znanje Prima se na znanje.
37 Alen Golub 1. Sjedišta i područja nadležnosti županijskih i općinskih sudova, Članak 5. Poštovani, Smatram da bi u st. 2. čl. 5. Zakona o sudovima trebalo preciznije propisati da se spis u radnim sporovima, predmetima prema zakonima kojima se uređuju obiteljski odnosi, zemljišnoknjižnim predmetima i predmetima stečaja potrošača dodjeljuje povodom žalbe onom sudu koji je prema čl. 4. st.1., 2., 3. i 4. Zakona o sudovima nadležan za rješavanje takvih predmeta. Alen Golub Nije prihvaćen U dosadašnjoj praksi nije utvrđena potreba za izmjenom ove odredbe.