Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Nacrtu prijedloga Odluke o donošenju Nacionalnog kurikuluma za strukovno obrazovanje

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova ODLUKU O DONOŠENJU NACIONALNOG KURIKULUMA ZA STRUKOVNO OBRAZOVANJE U sklopu javnog savjetovanja o Nacrtu prijedloga Odluke o donošenju Nacionalnog kurikuluma za strukovno obrazovanje Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova nema značajnijih primjedbi. Pozitivnim ocjenjujemo uvrštavanje „inkluzivnosti“, „europske dimenzije obrazovanja“ i „demokratičnosti“ među načela strukovnog obrazovanja, čime se nalaže obveza poštivanja ljudskih prava, uključujući i ravnopravnost spolova, u okviru strukovnog obrazovanja. Međutim, dodatno se želimo osvrnuti na jedan detalj koji se tiče rodno osjetljivog jezika, odnosno načina na koji je dokument pisan. Primjerom dobre prakse smatramo navođenje funkcije čelnice tijela koje je ovaj dokument izradilo (MZO) u ženskome rodu. Naime, na mjestima na kojima se imenom i prezimenom spominje prof. dr. sc. Blaženka Divjak, navodi se naziv „ministrica“, što je u skladu s normativima hrvatskoga standardnog jezika koji nalažu da se, u slučajevima kada se uz ime i prezime ženske osobe navodi naziv zanimanja ili funkcije koju obnaša, taj naziv treba uvijek navesti u ženskome rodu. Na isti način navode se funkcije Martine Ćevid („tehnička koordinatorica“) i Đurđice Fuštar („koordinatorica“). Predlažemo da se u skladu s time isti princip primijeni i po pitanju naziva koji se navodi u početnom dijelu dokumenta: „članovi stručne radne skupine“. Budući da je većina osoba koje se navode imenom i prezimenom ženskog spola, predlažemo da se navede naziv u ovom obliku: „članice/članovi stručne radne skupine“. S obzirom da se radi o samo jednom mjestu u dokumentu na kojem se taj naziv javlja, upotrebnom takvog oblika navođenja naziva (u ženskom i muškom rodu) ne narušava se prirodnost hrvatskog jezika i čitljivost teksta, a pridonosi se promicanju ravnopravnosti spolova u jezičnom smislu. Prihvaćen Prihvaća se.
2 Maja Jukić ODLUKU O DONOŠENJU NACIONALNOG KURIKULUMA ZA STRUKOVNO OBRAZOVANJE, 6. VREDNOVANJE, OCJENJIVANJE I IZVJEŠĆIVANJE U glavi 6. Vrednovanje, ocjenjivanje i izvješćivanje u dijelu teksta koji se odnosi na vanjsko vrednovanje strukovnog obrazovanja predlažemo da se tekst rečenice "Vanjsko vrednovanje može se provoditi tijekom strukovnog obrazovanja i u njegovu završnom dijelu, a obuhvaća provjeru učenikovih postignuća ishoda učenja." promijeni u "Vanjsko vrednovanje može se provoditi tijekom strukovnog obrazovanja i u njegovu završnom dijelu, a obuhvaća provjeru učenikovih postignuća odnosno usvojenosti ishoda učenja.“ Također, budući da svrha vanjskog vrednovanja tijekom obrazovanja neće nužno biti vezana uz certificiranje, nego uz određivanje postignuća radi osiguravanja kvalitete, predlažemo da se nakon rečenice: "U vanjskom vrednovanju sudjeluju relevantne ustanove, institucije i gospodarski subjekti koji nisu imali neposrednu vezu s procesom koji se provodi u sklopu ustanove za strukovno obrazovanje, a u svrhu certificiranja, odnosno procjene uspješnosti stjecanja kvalifikacije određene Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom." doda sljedeće: „Vanjsko vrednovanje koje se provodi tijekom obrazovanja služi za osiguravanje kvalitete u obrazovanju odnosno za unaprjeđenje učenikovih kompetencija.“ Prihvaćen Prihvaća se.