Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana

Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
Saša Novko NACRT PRIJEDLOGA  ZAKONA  O Predlažem da se u članku 10. stavak (2) doda da se oružje kategorije B može nabavljati i u kolekcionarsko.rekreativne svrhe. Naime, postoji značajan broj osoba koji bi oružje kategorije B posjedovali iz hobija ili ljubavi prema istom, te se povremeno, prema svojim mogućnostima, koristili istim u sportsko rekreativne svrhe na zato predviđenim strelištima. Kao takvi, teško da mogu potpasti u kategoriju aktivnih sportskih strijelaca, prema sadašnjem prijedlogu, a nevidim nikakav razlog zašto bi se diskriminirala skupina građana sa takvim odnosom prema oružju. Takve mogućnosti posjedovanja i korištenja oružja postoje i u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj. Kako se prijedlogom zakona omogućava kolekcionarima nabava oružja kategorije B, ali bez mogućnosti nabave streljiva ili korištenja istog, smatram da je ovo samo malo proširenje zakonskog okvira. Takva kategorija građana mogla bi imati i neki drugačiji naziv, ako je eventualno zbog direktive EU, kolekcionarstvo namijenjeno isklučivo sakupljanju bez prava uporabe. Nadalje, predlažem da se u članku 12. stavaka (1) odredba da osoba koja traži dozvolu za oružje u svrhu samodbrane mora dokazati da joj je sigurnost ugrožena odnosi samo na dozvole koje se izdaju za držanje i nošenje. Također predlažem da se iste izdaju na određeno vrijeme, a nakon kojeg bi se ako više ne postoji sigurnosna ugroza, zamijenjivale sa dozvolom za držanje oružja. Predlažem i da se u članku 7. stavak (3). točka 6. izmjeni na način da umjesto predloženog stoji-"zračno oružje čija je kinetička energija 15J ili veća ili je brzina projektila 330m/s ili veća i kalibra većeg od 5.5mm. Sukladno tome promijenio bi se i članak 7. stavak (4) točka 1. Naime, kako se na tržištu zračnog oružja sve više pojavljuje ono, koje svojim karakteristikama i snagom, nadmašuje mogućnosti vatrenog oružja potpuno je razumljiva intencija predlagatelja zakona da ima kontrolu i nadzor nad istim, no smatram da je ogrničenje ipak malo preveliko, te da se time zakidaju osobe u mogućnosti jednostavnije nabave zračnog oružja bolje kvalitete i preciznosti, a za sportske i rekreativne svrhe, kao i njegove uporabe kod mlađih osoba. Odbijen U Prijedlogu Zakona navedene su svrhe za koje se može nabavljati vatreno i ostalo oružje a jedna od njih je i kolekcionarstvo. Ukoliko bi se kolekcionarima dozvoljavala nabava srtreljiva za oružje koje sakupljaju time bi sakupljeno oružje moglo postati oružjem koje se koristi i za neke druge svrhe kao što su primjerice lov ili samoobrana, a za što kolekcionar oružja ne ispunjava uvjete. Nadalje predlagatelj smatra da svaka osoba koja želi nabaviti oružje za samoobranu mora dokazati opravdanost razloga za nabavu oružja za samoobranu bez obzira traži li odobrenje za nabavu radi držanja ili držanja i nošenja oružja. Prema Prijedlogu Zakona odobrenje za nabavu oružja za samoobranu radi držanja i nošenja može se izdati samo iznimno. Prijedlogom Zakona građanima se ne ograničava mogućnost nabave zračnog oružja bolje kvalitete i preciznosti, jedino što građani koje nabave ”jače” zračno oružje moraju to oružje prijaviti nadležnoj policijskoj upravi ili postaji, bez obveze da prethodno za nabavu tog oružja ishode odobrenje.
Mario Kasupović NACRT PRIJEDLOGA  ZAKONA  O Napokon neke dobre promjene.Dali to znaći da ako se taj zakon donese ove godine,da osobe kojima ističe oružani list i liječnićki pregled u 2019 godini neće trebati produživati iste? Primljeno na znanje Prijelaznim i završnim odredbama Prijedloga Zakona propisano je da je građanin kojem je prije stupanja na snagu ovoga Zakona izdan oružni list za držanje ili oružni list za držanje i nošenje oružja s rokom važenja uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti dužan nakon isteka roka važenja oružnog lista podnijeti zahtjev za produženje roka važenja oružnog lista do datuma kada navršava 70 godina života. Prilikom produženja oružnog lista neće morati priložiti zdravstveno uvjerenje.
Srđan Nanut NACRT PRIJEDLOGA  ZAKONA  O Poštovani, želim vas pohvaliti na ovom prijedlogu zakona, prvenstveno zato što rješava mnoge goruće probleme u vezi sa posjedovanjem oružja građana, nabavkom oružja, punjenjem streljiva za vlastite potrebe i drugim. Osim toga, ovaj prijedlog zakona je jasniji, precizniji i manje dvosmislen od prošlih verzija Zakona o oružju. Napredak u odnosu na postojeći Zakon je zaista značajan. Ipak, i u ovom prijedlogu postoje određeni bitni nedostaci na koje vas moram upozoriti. O njima ću napisati opširnije u komentarima na relevantne članke. Ono što je bitno je da se iskoristi ova prilika i da se hrvatski zakon o oružju potpuno modernizira i uskladi sa zakonima zemalja Europske unije i omogući ono što druge države članice omogućuju svojim građanima. Primljeno na znanje Komentar se prima na znanje.
davor mudri NACRT PRIJEDLOGA  ZAKONA  O Dugi niz godina se bavim sportskim streljaštvom, pištolj VK i puška, član sam IPSC kluba u Osijeku, i pripadnik MUP-a već 26 godina u SJP Osijek. Želio bih da se u novi zakon unesu odredbe o minimalnim uvjetima za otvaranje novih strelišta, tako da bi se u što većoj mjeri maglo uključiti što više građana-lovaca i sportskih strijelaca, tako da lovci imaju što više strelišta za isprobavanje njihovog oružja a i radi održavanja sportskih natjecanja, time bi više dobili na popularnosti ovoga sporta i postali bi još turistički atraktivnija destinacija. Nadalje trebalo bih omogućiti komisionu prodaju oružja koje se nalazi u skladištima MUP-a a ne koristi se u službene svrhe i u mogućnost je registracije tvoga oružja kod građana, time bi se riješili viškovi oružja po skladištima, prvenstveno se radi o karabinima koji bi se mogli registrirati a zadovoljavaju sigurnosne uvjete. Odbijen Pitanja vezana uz sportska strelišta regulirana su Zakonom o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja (“Narodne novine” br. 70/17.) i nisu predmetom ovoga Prijedloga Zakona kao niti pitanja načina postupanja s oružjem koje se ne koristi u službene svrhe.
Damir Zorko NACRT PRIJEDLOGA  ZAKONA  O U Članku 35. Stavak 7.stoji: "Iznimno, oružjem kategorije B i C iz članka 7. ovoga Zakona smiju se koristiti i djeca starija od devet godina na sportskim strelištima i na drugim mjestima određenim i uređenim za vježbe gađanja pod nadzorom trenera ...". Ovo je u redu kad se radi o sportskom streljaštvu koje se koristi oružjem kategorije B i C. Međutim, nedorečeno je i nejasno kad se radi o sportskom streličarstvu koje se koristi isključivo oružjem kategorije D. Objašnjenje: U Članku 7. Stavak 4. stoji: Oružje kategorije D – oružje za koje nije potrebna prijava: ... 2. oružje s tetivom čija je sila natega 450 N ili manja U streličarstvu je u svijetu i kod nas uobičajeno silu natega izražavati u "funtama sile", oznaka "lbf". Odnos između N (njutna) i funte sile (lbf) je 1 : 0,224809 tako da je sila natega od 450 N jednaka 100 lbf. Vrhunski streličari - olimpijci koriste oružje s tetivom (popularno "luk") sile natega do najviše 55 lbf (245 N), olimpijke do 45 lbf (200 N). U organiziranom rekreativnom streličarstvu odrasli koriste lukove sile natega oko 35 lbf (156 N), dok djeca počinju sa lukovima sile natega oko 20 lbf (90 N). Prosječna odrasla osoba nije u stanju napeti luk sile natega od 100 lbf (450 N), a za djecu je to potpuno nemoguće. Lukovi sile natega od 100 lbf (450 N) i veće koriste se u nekim zemljama kao oružje za lov na visoku divljač. Predlažem da se u Zakonu sportsko streličarstvo izdvoji kao posebna kategorija te da se dobna granica za početak bavljenja streličarstvom spusti na 7 godina jer polaskom u 1. razred osnovne škole puno djece se zainteresira za bavljenje streličarstvom. Iz gornjeg izlaganja je očito da će se djeci pod nadzorom trenera u ruke dati oružje koje je na donjoj granici kategorije D. Taj sport nedvojbeno pozitivno utječe na pravilan psihofizički razvoj djece, a dobiti ćemo i vrhunske sportaše koji će predstavljati Hrvatsku širom svijeta. Djelomično prihvaćen Odredba članka 35. stavka 7. prijedloga Zakona je dopunjena na način da je propisano da se djeca starija od 9 godina mogu osim zračnim oružjem i oružjem s tetivom kategorije C koristiti na sportskim strelištima i na drugim mjestima određenim i uređenim za vježbe gađanja i zračnim oružjem i oružjem s tetivom kategorije D pod nadzorom trenera. Prijedlog da se oružjem s tetivom kategorije D mogu na sportskim strelištima i na drugim mjestima određenim i uređenim za vježbe gađanja koristiti djeca starija od 7 godina nije prihvaćen jer predlagatelj smatra da se djeci te dobi ne može dati na korištenje nikakva vrsta oružja.
Predrag Kučinić NACRT PRIJEDLOGA  ZAKONA  O Poštovani! Molim vas, da se u novom zakonu o nabavi i registraciji oružja za lovce s dijagnozom PTSP-a, pronađe mogućnost nesmetanog držanja i nošenja oružja! U mnogim zemljama EU za takve je osobe lov zakonom priznata rehabilitacija. Omogućite Hrvatima oboljelima od PTSP-a, koji su se borili za našu Republiku Hrvatsku, držanje i nošenje lovačkog oružja. Sudjelovanje u lovu i boravku u prirodi omogućuje je im lakši oporavak i zadovoljstvo. Primljeno na znanje Prijedlogom Zakona propisano je da se uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za držanje i nošenje oružja izdaje uz prethodno pribavljeno mišljenje izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite i izabranog doktora medicine specijalista psihijatrije. Prema tome tijekom utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za posjedovanje oružja sudjelovat će i izabrani doktor medicine specijalista psihijatrije koji će dati mišljenje o zdravstvenoj sposobnosti za posjedovanje oružja osobe kojoj je dijagnosticiran PTSP.
Hrvatski streljački savez NACRT PRIJEDLOGA  ZAKONA  O Poštovani, javljamo se na javno savjetovanje po pitanju izrade Nacrta prijedloga Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana. Predlažemo da se u čl. 35. izmijeni stavak 7. na način da se doda i oružje kategorije „D“ ili da se doda novi stavak 8. koji bi glasio: (8) Iznimno, oružjem s tetivom kategorije D iz članka 7. ovoga Zakona smiju se koristiti i djeca starija od sedam godina na sportskim strelištima i na drugim mjestima određenim i uređenim za vježbe gađanja pod nadzorom trenera koji ispunjava opće i posebne uvjete iz članka 11. ovoga Zakona i uvjete propisane posebnim propisom o sportu. Dosadašnji stavak 8. bi postao stavak 9. Također bi trebalo ispraviti i tekst u Članku 73. Stavak 1. i 2. 1. ako oružje kategorije B, C i D da na korištenje djeci mlađoj od devet godina ili djeci starijoj od devet godina izvan sportskih strelišta ili drugih mjesta određenih i uređenih za vježbe gađanja (članak 35. stavak 7.) 2. oružje kategorije B, C i D da na korištenje djeci starijoj od devet godina na sportskim strelištima i na drugim mjestima određenim i uređenim za vježbe gađanja bez nadzora trenera koji ispunjava opće i posebne uvjete iz članka 11. ovoga Zakona i uvjete propisane posebnim propisom o sportu ili oružje kategorije B da na korištenje djeci starijoj od 16 godina prilikom osposobljavanja za lovca bez nadzora osoba ovlaštenih za izvođenje programa osposobljavanja lovaca sukladno posebnom propisu o lovstvu (članak 35. stavak 7.) te Članak 74. Stavak 2. i 3. 2. ako oružje kategorije B, C i D da na korištenje djeci mlađoj od devet godina ili djeci starijoj od devet godina izvan sportskih strelišta ili drugih mjesta određenih i uređenih za vježbe gađanja (članak 35. stavak 7.) 3. oružje kategorije B, C i D da na korištenje djeci starijoj od devet godina na sportskim strelištima i na drugim mjestima određenim i uređenim za vježbe gađanja bez nadzora trenera koji ispunjava opće i posebne uvjete iz članka 11. ovoga Zakona i uvjete propisane posebnim propisom o sportu ili oružje kategorije B da na korištenje djeci starijoj od 16 godina prilikom osposobljavanja za lovca bez nadzora osoba ovlaštenih za izvođenje programa osposobljavanja lovaca sukladno posebnom propisu o lovstvu (članak 35. stavak 7.) v.d. Glavne tajnice HSS-a, Suzana Skoko Djelomično prihvaćen Odredba članka 35. stavka 7. prijedloga Zakona je dopunjena na način da je propisano da se djeca starija od 9 godina mogu osim zračnim oružjem i oružjem s tetivom kategorije C koristiti na sportskim strelištima i na drugim mjestima određenim i uređenim za vježbe gađanja i zračnim oružjem i oružjem s tetivom kategorije D pod nadzorom trenera. Prijedlog da se oružjem s tetivom kategorije D mogu na sportskim strelištima i na drugim mjestima određenim i uređenim za vježbe gađanja koristiti djeca starija od 7 godina nije prihvaćen jer predlagatelj smatra da se djeci te dobi ne može dati na korištenje nikakva vrsta oružja.
Ivan Plivelić NACRT PRIJEDLOGA  ZAKONA  O, IV.       TEKST  PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM Kao stalni sudski vještak za balistiku i vatreno oružje sa dugogodišnjim iskustvom u struci ovaj prijedlog Zakona ocjenjujem znatno boljim od bivših kao i sadašnje verzije Zakona koja je na snazi. Bolji je zato što temeljitije definira pojedine pojmove, odnose, te prava kao i obveze građana koji posjeduju i rukuju vatrenim oružjem. Činjenica je da je dio postupaka pred nadležnim tijelima za građane pojednostavljen, a dio pomalo zaboravljen... Pojedini komentatori ovog teksta, čini se, smatraju da su legalni posjednici oružja problem ovog društva i da ih treba podvrći još strožim kriterijima od onih koje sugerira EU, umjesto da stanu u zaštitu njihovih prava. A kada smo već kod zaštite prava legalnih posjednika vatrenog oružja, predlagatelju Zakona skrećem pozornost na slijedeće: 1. KATEGORIZACIJA ORUŽJA Predlagatelj ističe kako ovaj prijedlog Zakona primjenjuje strože uvjete od onih propisanih citiranom EU direktivom pa pojedine vrste oružja “preslaguje“ unutar previđenih kategorija. Takvo preslagivanje ima samo estetski učinak. U ostatku teksta su jasno i temeljito definirane odgovornosti i obveze posjednika oružja. Ovakva kategorizacija za posljedicu može imati samo poteškoće građana i poduzeća koja će oružje prodavati stranim državljanima ili isto kupovati u inozemstvu. Međunarodni obrasci za prekograničnu manipulaciju oružjem su uglavnom unificirani pa bi moglo doći do poteškoća prilikom ispunjavanja istih. U inozemstvu kupujem oružje jedne kategorije i to se upisuje u obrasce, a u RH tražim dozvole u koje se upisuje faktički isto oružje, ali svrstano u drugu kategoriju, ili obratno... A nakon toga unos istih podataka u sustav za međunarodnu razmjenu podataka..., te na kraju registracija oružja i svrstavanje istog u kategoriju koja u EU ne postoji... 2. OBILJEŽAVANJE VATRENOG ORUŽJA I ODREDBE C.I.P.-a Činjenica je da sve registrirano oružje mora biti prokušano i obilježeno sukladno standardu (u ovom slučaju C.I.P.) radi sigurnosti građana. Činjenica je da u posjedu građana ima velika količina oružja na kojem su izvršene različite preinake i zahvati protivno pravilima struke i koje je definitivno tehnički neispravno i nesigurno za korištenje. Isto tako ima puno oružja koje je popravljeno i prepravljeno sukladno pravilima struke u ovlaštenim radionicama i sigurno je za korištenje. Po prijedlogu ovog Zakona i jedno i drugo nije moguće registrirati i oduzima se od građana bez prava na naknadu. Zašto bi se građanima oduzimalo oružje (njihovo privatno vlasništvo), a da im prije toga nije ponuđena mogućnost da isto podvrgnu tehničkom pregledu i/ili prokušavanju (tormentaciji)? U RH ne ne postoji ustanova koja se time bavi i samim time je ova kategorija građana zakinuta u svojim pravima. Rješenje bi bilo u nekom prijelaznom modelu koji bi građanima omogućio zadržavanje oružja dok se u RH ne steknu uvjeti za njegovo ispitivanja i obilježavanje. Nastavno na prethodno navedeno, ovaj prijedlog Zakona građane obvezuje na pridržavanje pojedinih međunarodnih odredbi (CIP), čije su odredbe objavljene na internetu - na stranim jezicima ili se mogu kupiti u tiskanom izdanju - također na stranim jezicima. Službeni jezik u RH je hrvatski jezik, Zakon je pisan na hrvatskom jeziku, a građani RH se moraju pridržavati propisa objavljenih na hrvatskom jeziku. 3. PRAVO NA ŽALBU U tekstu ovog prijedloga Zakona postoji najmanje 6 članaka u kojima je predviđeno donošenje rješenja bez prava na žalbu, ali sa mogućnošću pokretanja upravnog spora. Zašto ne postoji mogućnost žalbe pred 2. stupanjskim tijelom? Na ovaj način su građani izvrgnuti milosti ili nemilosti, upućenog ili neupućenog područnog referenta, te poslani direktno na Upravni sud, gdje troškovi postupka uglavnom premašuju vrijednost oružja, a eventualni uspjeh u dugogodišnjem sporu ne omogućuje povrat novca koji je uložen u pokretanje i vođenje upravnog spora. Ovakvim odredbama je dio posjednika oružja stavljen u podređen položaj i unaprijed obeshrabren za pokretanje postupka u zaštitu svojih eventualnih prava. Odbijen Direktiva Vijeća 91/477/EEZ od 18. lipnja 1991. o nadzoru nabave i posjedovanja oružja, kako je posljednji put izmijenjena Direktivom 2017/853 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o izmjeni Direktive Vijeća 91/477/EEZ o nadzoru nabave i posjedovanja oružja, dozvoljava da države članice propišu nacionalnim zakonima strože uvjete od onih koji su propisani Direktivom. Stoga su prijedlogom ovoga Zakona pojedine vrste vatrenog oružja koje su prema Direktivi razvrstane u Kategoriju C razvrstane u Kategoriju B. Građani će oružje koje je stavljeno u promet prije 14. rujna 2018. godine moći registrirati ako se za njega može dokazati podrijetlo, ako je tehnički ispravno, odnosno nije nije dotrajalo ili neuporabljivo, ako na njemu nisu izvršene nepropisne preinake, s njega nisu nepropisno uklonjene oznake koje služe kao jedinstveni identifikator tog oružja i na njega nisu naknadno stavljene oznake protivno propisima koji reguliraju označavanje i obilježavanje ručnog vatrenog oružja. Vezano uz pitanje žalbe ističe se da Ministarstvo unutarnjih poslova nije ustrojeno na način koji bi omogućavao donošenje odluka u prvom stupnju i kontrolu pravilnosti i zakonitosti prvostupanjskih odluka u drugom stupnju. Stoga je Prijedlogom Zakona propisano da protiv rješenja donesenih u postupcima koji se provode na temelju ovoga Zakona žalba nije dopuštena, ali se protiv rješenja može pokrenuti upravni spor.
Ivan Plivelić I. TEMELJNE ODREDBE, Članak 6. U st. 1. toč. 31. definiran je pojam "streljivo". Definicija je preuzeta iz teksta Direktive 2017/853, ali samo djelomično. Činjenica je da streljivo predstavlja cjeloviti metak. Streljivom se sukladno ”Zakonu o eksplozivnim tvarima... NN70/2017“, smatraju i njegovi dijelovi koji u sebi sadržavaju eksplozivne tvari (npr. neaktivirana kapisla i/ili barutno punjenje). To nije sporno. Ali ukoliko bi predlagatelj ovog Zakona ustrajao na predloženoj definiciji pojma “streljivo“, onda to može prouzročiti niz spornih i apsurdnih situacija, kao što su npr. : - samo posjedovanje ispucanih čahura, zrna i sl. postaje prekršaj ili kazneno djelo za osobe koje ih neovlašteno posjeduju, - čahure koje služe kao držači olovaka ili kišobrana postaju streljivo... - ispucana lovačka patrona pronađena na livadi postaje streljivo... - zrna sačme (koja usput nalikuju ribolovnom olovu) postaju streljivo... - otkupljivači sekundarnih sirovina više ne otkupljuju otpadni mesing nego streljivo pa stoga moraju dobiti odobrenje za promet eksplozivnim tvarima, jer je streljivo eksplozivna tvar, Nemoguće je zamisliti u kakvim bi se sve situacijama našli građani kod kojih se u posjedu nađu neopasni dijelovi streljiva, a s druge strane službene osobe se moraju pridržavati Zakona i prijavljivati sve osobe koje neovlašteno drže ili postupaju sa takvim “streljivom“. Prihvaćen U članku 6. Prijedloga Zakona izmijenjena je definicija streljiva te je dodana definicija neaktivnih komponenti streljiva.
Ivan Plivelić I. TEMELJNE ODREDBE, Članak 6. U čl. 6. st. 1. točka 11., definiran je pojam kolekcionara oružja. Smatram da je definiciju potrebno nadopuniti na način da glasi: “kolekcionar je fizička osoba kojoj je izdano odobrenje za sakupljanje vatrenog oružja kategorije B......., kategorije C, te hladnog oružja... Ukoliko se kolekcionarima izričito ne dopusti sakupljanje hladnog oružja, isti dolaze u situaciju da sukladno čl. 8. ovog prijedloga zakona u svom posjedu eventualno mogu naći “zabranjeno oružje“ tj. hladno oružje kojem je osnovna namjena napad ili nanošenje ozljeda. Osnovna namjena bajuneta, sablji i sl. je napad i nanošenje ozljeda, ali su ujedno dijelovi starog oružja, vojne opreme, dijelovi odora itd. Odbijen Obzirom da je hladno oružje razvrstano u kategoriju D, odnosno u dozvoljeno oružje za koje nije potrebno odobrenje niti prijava nadležnom tijelu, a kako je odredbama članka 8. Prijedloga Zakona propisano u kojim slučajevima hladno oružje postaje zabranjeno, predlagatelj smatra da za sakupljanje hladnog oružja ne treba propisivati odobrenje.
Ivan Plivelić I. TEMELJNE ODREDBE, Članak 6. Čl. 6. st.1. točka 27., staro oružje definira kao oružje proizvedeno prije 1899. godine. Smatram da se godina koja se smatra “granicom“ koja određuje neko oružje starim, mora odrediti na osnovi nekog povijesnog razdoblja (npr. kraj II svj. rata), konstrukcijskog detalja (upotreba cjelovitog metka i sl.), a ne proizvoljno. Odbijen Člankom 3. stavak 1. podtočka f) Uredbe (EU) br. 258/2012. Europskog Parlamenta i Vijeća od 14.03.2012. godine o provedbi članka 10. Protokola Ujedinjenih naroda protiv nezakonite proizvodnje i trgovanja vatrenim oružjem, njegovim dijelovima i komponentama te streljivom, kojim se dopunjuje Konvencija Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta (Protokol UN-a o vatrenom oružju), utvrđivanju odobrenja za izvoz vatrenog oružja, mjera za uvoz i provoz vatrenog oružja, njegovih dijelova i komponenta streljiva, propisano je da se Uredba ne primjenjuje na staro vatreno oružje i njegove replike, kako je utvrđeno u skladu s nacionalnim zakonodavstvom pod uvjetom da staro vatreno oružje ne uključuje vatreno oružje proizvedeno poslije 1899. godine.
Srđan Nanut I. TEMELJNE ODREDBE, Članak 6. Prijedlog izmjene Članka 6. Stavka 31: 31.) streljivo znači cjelinu streljiva ili njegove aktivne dijelove. Uključujući kapislirane čahure, inicijalne kapisle i potisno punjenje, osim onesposobljenog streljiva. Dodati članak 38: 38.) Onesposobljeno streljivo je streljivo za oružje kategorija A, B i C kojima je uklonjena ili deaktivirana kapisla, uklonjeno potisno punjenje i uklonjena bilo koja druga aktivna tvar. OBRAZLOŽENJE: Kako su drugi građani već naveli u komentarima, nepotrebno je zakonski tretirati neaktivne koponente streljiva, kao streljivo. Aktivne komponente kao barut i kapisle su već stavljene pod kontrolu i ne mogu se legalno nabaviti bez predočenja oružnog lista ili potvrde za oružje kategorije "C", a bez aktivnih komponenti, neaktivne komponente kao ispucane čahure, zrna ili sačma se ne mogu složiti u aktivno streljivo. U drugim Europskim zemljama je legalna praksa da se nekapislirane čahure i zrna nalaze u slobodnoj prodaji. Osim toga je dostupno u slobodnoj prodaji i deaktivirano (onesposobljeno) streljivo, bez baruta, aktivne kapisle ili drugih aktivnih tvari, takozvano DEKO streljivo. S obzirom da je navedeno streljivo i neaktivne komponente u slobodnoj prodaji u većini zemalja Europske Unije, zabranjivanje istog u Hrvatskoj neće dovesti do nikakvog korisnog efekta u smislu sigurnosti.[1] Osim toga, poznato je da pri pucanju poluautomatsko oružje razbacuje ispucane čahure nadaleko i naširoko, i jako je teško pronaći sve ispucane čahure i na streljani, a nekamoli u lovištu. Ako se i čahure smatraju "streljivom" po zakonu, vlasnici p. a. oružja bi mogli biti optuženi da nekontrolirano razbacuju "streljivo" oko sebe dok pucaju, koje poslje može pasti u ruke osoba koje nemaju odgovarajuće dozvole. Na kraju, kako je već spomenuto, neaktivni dijelovi streljiva, prvenstveno ispucane čahure od vojnog oružja velikih kalibara su već u širokoj upotrebi kao stalci, vaze, ukrasi, sirovina za izradu ukrasa ali i sekundarna sirovina i slično.[2] EU Direktiva 2017/853, Članak 1. Stavak 3. glasi: [3] 3. ‚streljivo’ znači meci kao cjelina ili njegovi sastavni dijelovi, uključujući čahure, inicijalne kapisle, potisno punjenje, zrna ili projektile koji se koriste u vatrenom oružju, pod uvjetom da je i za te dijelove potrebno odobrenje u dotičnoj državi članici; Kako u Hrvatskoj nije potrebno odobrenje za nabavu ispucanih odnosno nekapisliranih čahura, kao ni zrna, kugli, sačme i drugih projektila koji se koriste u legalnom oružju građana, smatram da je bitno da se u zakonu pojasni da se neaktivne komponente streljiva kao što su čahure, zrna, olovne kugle i sačma ne smatraju streljivom i da za posjedovanje i nabavku istoga nije potrebna važeća nabavna dozvola ili važeći oružni list. REFERENCE: [1] https://www.redstar-militaria.de/de/dekomunition/ [2] https://www.njuskalo.hr/index.php?ctl=search_ads&keywords=čahure [3] EU Direktiva 2017/853 Prihvaćen U članku 6. Prijedloga Zakona izmijenjena je definicija streljiva te je dodana definicija neaktivnih komponenti streljiva.
Srđan Nanut I. TEMELJNE ODREDBE, Članak 6. Prijedlog izmjene Članka 6. stavka 11: 11.) kolekcionar je fizička osoba kojoj je izdano odobrenje za sakupljanje oružja kategorije B ili odobrenje za sakupljanje oružja kategorije C ili odobrenje za sakupljanje streljiva prema ovom Zakonu, te pravna osoba kojoj je izdano odobrenje za sakupljanje starog oružja prema posebnom propisu i koja sakuplja vatreno oružje, bitne dijelove vatrenog oružja ili streljivo i dijelove streljiva u povijesne, kulturne, znanstvene, tehničke i obrazovne svrhe ili u svrhu očuvanja nasljeđa OBRAZLOŽENJE: Za vrijeme I i II svjetskog rata, kao i u posljeratnom periodu se odvijao proces intenzivnog razvoja oružja i eksperimentiranja s istim. U današnje vrijeme, vrste oružja su uglavnom standardizirane i nema više toliko intenzivnog razvoja oružja kao prije. Područje koje je danas aktivnije je razvoj novih i boljih vrsta streljiva za postojeća oružja, kao i eksperimentiranje s novim kalibrima. Npr. streljivo bez čahure sa krutim potisnim sredstvom, streljiva punjena strelicama, specijalno streljivo za podvodno oružje, tzv. "teleskopsko" streljivo i mnoga druga. S obzirom na to sakupljanje streljiva je u najmanju ruku jednako zanimljivo a i korisno za povijesne, tehničke, znanstvene i druge svrhe. U drugim državama je to već regulirano i sakupljanje streljiva je standardna aktivnost u sklopu zakona o oružju. Već odavno postoje i organizacije i udruge kolekcionara streljiva na razinama država, Europe kao i na svjetskoj razini. [1] Vrijeme je da se i u Hrvatskoj uvede kolekcionarska dozvola za streljivo i omogući sakupljanje streljiva i komponenti. REFERENCE: [1] http://municion.org http://www.patroner.no/sara/index.htm http://www.ecra.info/start.php http://cartridgecollectors.org Odbijen Streljivo predstavlja eksplozivnu tvar koja se može držati pod uvjetima koji su posebnim propisima propisani za skladištenje eksplozivnih tvari te stoga ovim Prijedlogom Zakona nije predviđena mogućnost sakupljanja streljiva u kolekcionarske svrhe. Sakupljanje starog oružja građanima je dozvoljeno, a staro oružje će moći sakupljati građani koji ishode odobrenje za sakupljanje oružja kategorije C, obzirom da je prema Prijedlogu Zakona staro oružje razvrstano u oružje kategorije C.
igor baruškin I. TEMELJNE ODREDBE, Članak 6. u stavku 10 ovog članka treba izbaciti "te drugi predmeti pogodni za nanošenje ozljeda" jer je to jako širok pojam,može biti i kemijska olovka,a može biti i neki predmet u općoj upotrebi.Otvoren je širok osnov za kažnjavanje građana. Odbijen Iz odredbe članka 8. stavka 1. točke 1. Prijedloga Zakona je vidljivo da predmeti pogodni za nanošenje ozljeda postaju zabranjeno oružje kada se nose na javnom mjestu, a način ili okolnosti njihovog nošenja ukazuju da se nose kako bi bili uporabljeni za napad ili nanošenje ozljeda.
Srđan Nanut II. RAZVRSTAVANJE ORUŽJA U KATEGORIJE, Članak 7. Apeliram predlagača da u prijedlog zakona implementira Članak 6. stavak 6. EU Direktive 2017/853. Odbijen Tijekom rasprave povodom donošenja Direktive 2017/853 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o izmjeni Direktive o nadzoru nabave i posjedovanja oružja Republika Hrvatska se zbog razloga sigurnosti zalagala za potpunu zabranu nabave i posjedovanja oružja kategorije A, bez izuzetaka, dakle čak i kada su u pitanju sportski strijelci, posebice iz razloga što je streljaštvo plemenit, natjecateljski sport koji razvija umijeće pogađanja pokretnih i nepokretnih meta korištenjem različitih vrsta oružja i to specifično različitih tipova pušaka i pištolja, što nije oružje kategorije A.
Srđan Nanut II. RAZVRSTAVANJE ORUŽJA U KATEGORIJE, Članak 7. Prijedlog izmjene Članka 7. stavka 7: 7. bilo koje od slijedećeg poluautomatskog vatrenog oružja sa središnjom udarnom iglom: a) kratko vatreno oružje koje omogućuje ispaljivanje više od 21 naboja bez ponovnog punjenja, ako je spremnik kapaciteta većeg od 20 naboja dio tog vatrenog oružja ili ako je u njega umetnut odvojivi spremnik kapaciteta većeg od 20 naboja b) dugo vatreno oružje koje omogućuje ispaljivanje više od 11 naboja bez ponovnog punjenja, ako je spremnik kapaciteta većeg od 10 naboja dio vatrenog oružja ili ako je u njega umetnut odvojivi spremnik kapaciteta većeg od 10 naboja c) iznimno, sportskim strijelcima odobriti će se nabava i posjedovanje oružja razvrstanog u točku a) i točku b) ovog stavka te oružja svrstanog u stavak 6. ovog članka ako podnesu potvrdu službeno priznate sportske streljačke organizacije u kojoj se navodi sljedeće: 1) sportski strijelac član je streljačkog kluba i redovito se, najmanje 12 mjeseci, bavi streljaštvom u tom klubu, i 2) dotično vatreno oružje ispunjava tražene specifikacije za streljačku disciplinu koju priznaje međunarodni i službeno priznati sportski streljački savez. OBRAZLOŽENJE: Članak 6. Stavak 6. EU Direktive 2017/853 glasi: [1] "6. Države članice mogu sportskim strijelcima odobriti nabavu i posjedovanje poluautomatskog vatrenog oružja razvrstanog u točku 6. ili 7. kategorije A, podložno sljedećim uvjetima: (a) zadovoljavajućoj ocjeni relevantnih informacija koje proizlaze iz primjene članka 5. stavka 2.; (b) pružanju dokaza da dotični sportski strijelac aktivno vježba za sudjelovanje ili sudjeluje u streljačkim natjecanjima koje priznaje službeno priznata sportska streljačka organizacija dotične države članice ili međunarodni i službeno priznati sportski streljački savez i (c) podnošenju potvrde službeno priznate sportske streljačke organizacije u kojoj se navodi sljedeće: i. sportski strijelac član je streljačkog kluba i redovito se, najmanje 12 mjeseci, bavi streljaštvom u tom klubu, i ii. dotično vatreno oružje ispunjava tražene specifikacije za streljačku disciplinu koju priznaje međunarodni i službeno priznati sportski streljački savez. U pogledu vatrenog oružja razvrstanog u točku 6. kategorije A, države članice koje imaju vojni sustav koji se temelji na općoj vojnoj obvezi i koje posljednjih 50 godina imaju uspostavljen sustav transfera vojnog vatrenog oružja osobama koje napuštaju vojsku nakon izvršenja svojih vojnih dužnosti mogu tim osobama izdati odobrenje da, u svojstvu sportskih strijelaca, zadrže jedno vatreno oružje kojim su se služili tijekom služenja obveznog vojnog roka. Relevantno tijelo javne vlasti mora to vatreno oružje pretvoriti u poluautomatsko vatreno oružje te periodično provjeravati predstavljaju li osobe koje se služe tim vatrenim oružjem opasnost za javnu sigurnost. Primjenjuju se odredbe iz prvog podstavka točaka (a), (b) i (c)." Kategorija praktičnog sportskog streljaštva je vrlo bitna grana streljaštva u svijetu [2], a sve više i u Hrvatskoj [3]. Ta grana privlači sve veći broj mladih koji su zainteresirani za streljaštvo zbog svoje inovativnosti i dinamičnosti. U Hrvatskoj postoji već značajan broj klubova praktičnog streljaštva. Poluautomatsko oružje sa spremnicima streljiva standardnog kapaciteta koji prelazi ograničenja navedena u Članku 7. stavku 7. prijedloga zakona je od velike važnosti za ovu granu streljaštva. Iz tog razloga je u važećoj EU Direktivi omogućena nabava i posjedovanje takve vrste oružja odnosno spremnika strijelcima koji za to imaju potrebu. Neimplementacijom Članka 6. stavka 6. EU direktive 2017/853 učiniće se velika šteta, ne samo vlasnicima navedenog oružja, nego i razvoju streljaštva u Hrvatskoj. Do sada u Zakonu o oružju nije bilo ograničenja kapaciteta spremnika streljiva, osim lovačkog oružja u propisima o lovu. Razumljivo je da predlagatelj ima obvezu uskladiti hrvatski zakon o oružju sa važećom EU Direktivom i time uvesti zabranu određenog oružja odnosno spremnika, ali je nepotrebno to učiniti na takav način da se ne implementiraju i iznimke koje Direktiva izričito dozvoljava. Time se legalne vlasnike oružja u Hrvatskoj nepotrebno kažnjava i stavlja u nepovoljan položaj na sportskim natjecanjima na Europskoj i svjetskoj razini, u odnosu na natjecatelje iz drugih zemalja. Stoga apeliram predlagača da u prijedlog zakona implementira Članak 6. stavak 6. EU Direktive 2017/853. REFERENCE: [1] EU Direktiva 2017/853 [2] http://www.ipsc.org/ https://erc2018.eu/ http://www.idpa.com/ http://www.szds.eu/ http://www.doppiaazione.org/ [3] http://hoplon.hr/ https://www.facebook.com/kps.alfa.021/ http://psc-delta.hr/o_nama.php Odbijen Tijekom rasprave povodom donošenja Direktive 2017/853 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o izmjeni Direktive o nadzoru nabave i posjedovanja oružja Republika Hrvatska se zbog razloga sigurnosti zalagala za potpunu zabranu nabave i posjedovanja oružja kategorije A, bez izuzetaka, dakle čak i kada su u pitanju sportski strijelci, posebice iz razloga što je streljaštvo plemenit, natjecateljski sport koji razvija umijeće pogađanja pokretnih i nepokretnih meta korištenjem različitih vrsta oružja i to specifično različitih tipova pušaka i pištolja, što nije oružje kategorije A.
BORIS ERCEGOVIĆ II. RAZVRSTAVANJE ORUŽJA U KATEGORIJE, Članak 7. U članku 7 postoje nejasnoće pri klasifikaciji sportskog poluautomatskog oružja s odvojivim spremnikom s više od 10 naboja a koje bi u praksi mogle izazvati trajnu i značajnu štetu vlasnicima koje takvo oružje posjeduju. Riječ je o oružju velike vrijednosti pri čemu vrijednost prosječnog kompleta oružja+dodaci oružju u pravilu prelazi 5000€. ovo oružje je dozvljeno u svim zemljama u susjedstvu i gotovo svim članicama EU. S ovakvom vrstom oružja a u legalnom posjedu, od osnivanja hrvatske države do danas nije počinjeno niti jedno kazneno djelo. Tekst treba nadopuniti u skladu s Direktivom EU 2017/853 članak 6. točka 6. i članak 10. stavak 1. Natjecanja u dinamičkom streljaštvu predstavljaju trenutno najpopularniji vid streljačkih natjecanja. primjer : https://erc2018.eu/ http://www.ipscmatches.org/worldshootfrance/ http://www.ipscmatches.org/2016ehc/ Odbijen Tijekom rasprave povodom donošenja Direktive 2017/853 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o izmjeni Direktive o nadzoru nabave i posjedovanja oružja Republika Hrvatska se zbog razloga sigurnosti zalagala za potpunu zabranu nabave i posjedovanja oružja kategorije A, bez izuzetaka, dakle čak i kada su u pitanju sportski strijelci, posebice iz razloga što je streljaštvo plemenit, natjecateljski sport koji razvija umijeće pogađanja pokretnih i nepokretnih meta korištenjem različitih vrsta oružja i to specifično različitih tipova pušaka i pištolja, što nije oružje kategorije A.
BORIS ERCEGOVIĆ II. RAZVRSTAVANJE ORUŽJA U KATEGORIJE, Članak 7. dopuniti članak 7. stavak 2. točka 8. u skladu s tekstom iz direktive EU 2017/853 članak 6.stavak 6. i članak 10. stavak 1. dozvoljava se nabava i posjedovanje sportskim strijelcima poluautomatskog vatrenog oružja razvrstanog u točku 6., 7. , ili 8. kategorije A, te spremnika za isto, pod uvjetima propisanim ovim zakonom /članak 11?/ Odbijen Tijekom rasprave povodom donošenja Direktive 2017/853 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o izmjeni Direktive o nadzoru nabave i posjedovanja oružja Republika Hrvatska se zbog razloga sigurnosti zalagala za potpunu zabranu nabave i posjedovanja oružja kategorije A, bez izuzetaka, dakle čak i kada su u pitanju sportski strijelci, posebice iz razloga što je streljaštvo plemenit, natjecateljski sport koji razvija umijeće pogađanja pokretnih i nepokretnih meta korištenjem različitih vrsta oružja i to specifično različitih tipova pušaka i pištolja, što nije oružje kategorije A.
Ivan Plivelić II. RAZVRSTAVANJE ORUŽJA U KATEGORIJE, Članak 7. Oružje kategorije B toč. 15: poluautomatsko plinsko oružje koje se može lako prepraviti. Oružje kategotije C toč. 3: plinsko oružje osim poluautomatskog plinskog oružja koje je lako prepraviti. U navedenim točkama potrebno je definirati u što se to plinsko oružje može lako prepraviti, a potrebno je definirati i pojam lakog prepravka. Neodređenost pojmova može dovesti do neželjenih situacija kada će i sudskim vještačenjem biti teško strankama objasniti što se, i za koga, smatra “lakim“, a u zakonskom tekstu nije pojašnjeno. Odbijen Vijeće europske unije je uzimanjem u obzir mišljenja Europske komisije utvrdilo Republici Hrvatskoj korektivne mjere za uklanjanje nedostataka utvrđenih tijekom schengenske evaluacije iz 2016. godine u pogledu zakonodavstva o vatrenom oružju, te je preporučilo da izmijeniti nacionalno zakonodavstvo u pogledu oružja koje se može lako prepraviti, kao što je poluautomatsko plinsko oružje koje se može prepraviti tako da ispaljuje zrna ili metke, kako bi takvo oružje bilo razvrstano u kategoriju B, kao oružje za koje je potrebna dozvola. U skladu s preporukama Prijedlogom Zakona je takvo oružje razvrstano u kategoriju B.
Ivan Plivelić II. RAZVRSTAVANJE ORUŽJA U KATEGORIJE, Članak 7. Oružje kategorije D toč. 4: raspršivači. Potrebno pojasniti; raspršivači..... kojih tvari? Prihvaćen Odredba o raspršivačima je dopunjena.
Milan Rogic III. ISPRAVE O ORUŽJU, Članak 9. Molim ministra da kod odabira vizualnog identiteta oružnog lista makne životinje sa istoga. Naime, smatram da na oružnim listovima ne trebaju biti nikakvi crteži i simboli životinja ili nečeg sličnog iz razloga što nisu svi nositelji oružnih listova lovci. Primljeno na znanje Oblik i sadržaj obrasca oružnog lista nije predmetom ovoga Prijedloga Zakona nego podzakonskog propisa.
Hrvatski lovački savez III. ISPRAVE O ORUŽJU, Članak 11. Da se u Stavku (2) Opći uvjeti u podstavak 1. umjesto "da je položila lovački ispit i da se aktivno bavi lovom" zamjeni tekstom " da ima važeću lovačku iskaznicu s važećom identifikacijskom markicom za tekuću lovnu godinu izdanu od hrvatskog lovačkog saveza" OBRAZLOŽENJE: Lovačka iskaznica sa važećom identifikacijskom markicom za tekuću lovnu godinu ( Lovna godina je period između 01.04. tekuće i 31.03.iduće kalendarske godine) je javni dokument u skladu sa Zakonom o lovu i dokaz je o položenom lovačkom ispitu te aktivnom bavljenju lovom, a izdaje ju Hrvatski lovački savez u skladu sa javnim ovlastima i Odbijen Nakon razmatranja prijedloga Hrvatskog lovačkog saveza i analize propisa o lovstvu djelomično je izmjenjena odredba članka 11. stavka 2. točke 1. Prijedloga Zakona. Prema odredbama Pravilnika o osposobljavanju kadrova u lovstvu osposobljenost za lovca stječe se polaganjem ispita, a ispitaniku koji je položio ispit izdaje se uvjerenje o osposobljenosti. Prema odredbama Zakona o lovstvu za lovačko oružje može se izdati odobrenje za nabavu oružja uz predočenje dokaza o položenom lovačkom ispitu i uz lovačku iskaznicu. U skladu s navedenim odredbama propisa o lovstvu izmjenjena je odredba članka članka 11. stavka 2. točke 1. Prijedloga Zakona u dijelu koji se odnosi na nabavu oružja za lov. Predlagatelj smatra da bi se propisivanjem uvjeta da osoba koja želi nabaviti oružje u svrhu lova mora imati lovačku iskaznicu s važećom identifikacijskom markicom za tekuću lovnu godinu “ulazilo” u reguliranje područja koje reguliraju propisi o lovstvu. Naime, Zakonom o lovstvu propisano je da divljač smije loviti osoba koja ima uza se lovačku iskaznicu s važećom identifikacijskom markicom za pojedinu lovnu godinu, oružni list za držanje i nošenje oružja u svrhu lova i prethodno pisano dopuštenje lovoovlaštenika. Iz navedenog proizlazi da lovačka iskaznica s važećom identifikacijskom markicom za tekuću lovnu godinu predstavlja uvjet za sudjelovanje u lovu prema propisima o lovstvu, a ne uvjet za izdavanje odobrenja za nabavu oružja osobi koja želi nabaviti oružje u svrhu lova.
Željko Munko III. ISPRAVE O ORUŽJU, Članak 11. Primjedbe na članke Zakona o nabavi i posjedovanju oružja; Članak 11 (2) 1. ........ da ima opravdani razlog za nabavu oružja , ako oružje nabavlja radi osobne sigurnosti- U ovom slučaju je opravdani razlog je kad osoba dokaže da je njena osobna sigurnost ugrožena, a aktivnostima i mjerama institucija se ne bi mogla osigurati dodatna zaštita. Prvo su institucije RH zadužene za sigurnost, odgovorne za zaštitu građana i materijalnih sredstava a privatno oružje treba dati samo dodatnu sigurnost, slobodu i pravo zaštite života članova obitelji ako u određenom trenutku zakažu mehanizmi institucija. ( Ustav RH Članak 14, Svatko ima prava i slobode ). Članak 11. (2) 5. ... da ima uvjete za siguran smještaj i čuvanje oružja. Nije dovoljna pisana izjava jer povreda ovog članka često rezultira tragičnim posljedicama kada do oružja dođu djeca ili osobe koje nisu obučene za rukovanje osobnim naoružanjem. Osoba koja posjeduje oružje od prije ili ga je tek nabavila treba u roku od 30 dana dogovoriti pregled ovlaštene osobe o zadovoljavanju uvjeta čuvanja oružja u svom domu. Ako se ne dobije zadovoljavajuća ocjena treba odrediti rok do kojeg se mora ispraviti nepravilnost. Članak 11. (3) 1. ....... da je na zdrastvenom pregledu utvrđeno da je osoba zdrastveno sposobna za držanje oružja. Ovaj je članak je ne dorečen pa i u samom objašnjenju. Odgovornost, iako je prije svega svatko sam odgovoran za svoje postupke, delergira se na liječnike koji koji provode testiranje i vještaćenje. Isti ne žele primiti na testiranje osobe oboljele od PTSPa ili nekih drugih bolesti u domeni psihijatrijskog lječenja, Javlja se globalna diskriminacija koja se kosi sa Ustavom , Članak 16, i ne uzima u obzir težinu i karakter dijagnoze kao ni slučaj razvojačenih branitelja i umirovljenih pripadnika policije i vojske koji su potpuno osposobljeni za rukovanje, održavanje i čuvanje naoružanja, a zbog proživljenih stresnih događaja imaju pojačan strah i naglašenu potrebu za spremnošću braniti svoj dom, obitelj ili sebe samoga. Slučajevi se trebaju gledati svaki zasebno i u svrhu kontrole, smanjenja broja ilegalnog naoružanja te redovitih kontrola kod specijalista pozitivno djelovati na održavanje osjećaja odgovornosti, kako sa naoružanjem tako i sa redovitim terapijama i lječničkim nadzorom. Alkohol je problem a ne oboljeli od PTSP koji odgovorno svoje tegobe drže pod kontrolom. Onaj koji izbjegava lječenja ne može posjedovati oružje. Na taj način nema diskriminacije, po gotovo kod najosjetljivije skupine, one koja je oružjem obranila Hrvatsku. U prilog tome ide i postotak KD počinjenih ilegalnim naoružanjem. Članak 12 (1) ..........opravdani razlog ........... ima osoba koja dokaže da je njena sigurnost ugrožena... Tko to može dokazati i kako? Ako je napadnut, ranjen ili ubijen. Opravdana sumnja postoji uvijek zato preventivno učimo djecu da izbjegavaju opasna mjesta, društva, događaje i koristimo svoja iskustva ali ne možemo predvidjeti kada ćemo se naći na krivom mjestu u krivo vrijeme, u neposrednoj blizini počinjenja KD od strane treće osobe, ili kada će netko odlučiti provaliti u stan, naoružan, sa namjerom otuđenja vrijednih predmeta i nanošenja teških ozljeda kod zatečenih ukućana. Iz toga slijedi da je i povjerenstvo kao takvo suvišno. Da li je predviđena odgovornost osobi ili osobama koje uskrate nabavnu dozvolu za oružje onome koji naknadno strada jer nije bio u mogućnosti adekvatno odgovoriti na nasilje i pokušati se obraniti? Oduzeto mu je pravo na obranu sredstvima jednakim koje koristi napadač. Ustav, Članak 20. 34. Članak 16 Ustava RH daje dovoljno mogućnosti za ograničavanje sloboda kada to ima svrhu zaštita sloboda i života drugih ljudi pa ogranićavanje dozvole za nabavu oružja kao i dozvole za držanje i nošenje oružja , osim osobama koji su kazneno osuđeni može se uskratiti i osobama sklonim svim oblicima fizičkog nasilja, remećenju javnog reda i mira u alkoholiziranom stanju, što iz iskustva znamo da može biti okidač za upotrebu bilo koje vrste oružja. Odbijen Osoba koja želi nabaviti oružje radi osobne sigurnosti – samoobrane mora navesti činjenice i okolnosti na temelju kojih se može zaključiti da joj je osobna sigurnost ugrožena ili bi mogla biti ugrožena u tolikoj mjeri da joj za njeno osiguranje treba oružje, jer sve osobe nemaju potrebu za nabavom oružja radi svoje osobne sigurnosti. Odredbe Prijedloga Zakona o čuvanju oružja omogučuju da u slučaju sumnje policijski službenik uvjete za siguran smještaj i čuvanje oružja provjeri u stambenom ili drugom prostoru u kojem se oružje drži. Što se tiče zdravstvenih pregleda oboljelih hrvatskih branitelja, Prijedlogom Zakona propisano je da se uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za držanje i nošenje oružja izdaje uz prethodno pribavljeno mišljenje izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite i izabranog doktora medicine specijalista psihijatrije. Prema tome tijekom utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za posjedovanje oružja sudjelovat će i izabrani doktor medicine specijalista psihijatrije koji će dati mišljenje o zdravstvenoj sposobnosti za posjedovanje oružja osobe kojoj je dijagnosticiran PTSP.
Ured Pučke pravobraniteljice III. ISPRAVE O ORUŽJU, Članak 13. Prijedlog iz članka 13. ocjenjujemo kao smanjenje postojeće razine opće sigurnosti, tim više što se, osim izjave osobe da ima osigurane uvjete za smještaj i čuvanje oružja, što smatramo nedostatnim, samo propisuje alternativa da se u slučaju postojanja sumnje može, ali i ne mora, izvršiti provjera da li su osigurani uvjeti za siguran smještaj i čuvanje oružja. Odbijen Predlagatelj smatra da predložena odredba neće smanjiti postojeću razinu opće sigurnosti jer i odredba prema kojoj je policijski službenik obavljao provjeru uvjeta za siguran smještaj oružja u stambenom prostoru nije jamčila potpunu sigurnost obzirom da je nesavjesni vlasnik oružja mogao posuditi ormar dok se obavi provjera, a nakon toga bi oružje držao pod neodgovarajućim uvjetima. Predlagatelj stoga smatra da će se odredbom koja će omogučiti da u slučaju sumnje policijski službenik uvjete za siguran smještaj i čuvanje oružja provjeri u stambenom ili drugom prostoru u kojem se oružje drži postiči odgovarajuća razina sigurnosti.
Srđan Nanut III. ISPRAVE O ORUŽJU, Članak 13. Pozdravljam prijedlog članka 13. u kojem se pojednostavljuje procedura nabave oružja time što se izbacuje nepotreban korak dolaska policijskog službenika zbog provjere ormara za oružje. Iz osobnog iskustva mogu reći da taj korak zna predstavljati problem za vlasnike oružja. Ja sam osobno čekao gotovo tri mjeseca(!) na dolazak policijskog službenika, i to nakon što je ostatak procedure bio završen. Gospođe koje rade na referadi za oružje u mojoj PU mi ni nakon ponovljenih upita nisu mogle pomoći, jedini odgovor koji sam dobio jeste da je zahtjev poslan i da mogu samo čekati. Mogu posvjedočiti da je redovno dolazilo do kršenja dosadašnjeg zakona o oružju od strane policije, u dijelu koji nalaže da nabavna dozvola mora biti riješena (izdana ili odbijena) u roku od 60 dana od zaprimanja zahtjeva. Za to ne krivim policijske službenike, koji sigurno imaju pametnijih poslova nego dolaziti gledati moj ormar (da, kod novog traženja nabavne dozvole, sva procedura, uključujući pregled ormara se ponovila!), nego loše napisan zakon o oružju. Ne smatram da će ova promjena smanjiti razinu sigurnosti, jer postojanje ormara samo po sebi ne garantira da će oružje biti pravilno pohranjeno. Dužnost je svakog vlasnika oružja da bude upoznat sa zakonom i da postupa u skladu s njim, a policije da istraži svaku sumnju u nezakonito držanje i rukovanje oružjem. Primljeno na znanje Komentar se prima na znanje.
Srđan Nanut III. ISPRAVE O ORUŽJU, Članak 15. Prijedlog članka 15. je korak u dobrom smijeru što se tiče zdravstvene sposobnosti vlasnika oružja. S obzirom da svaki vlasnik oružja mora dati podatke o izabranom liječniku, a liječnik je dužan prijaviti bilo kakvu promjenu zdravstvenog stanja vlasnika oružja koja može negativno utjecati na zdravstvenu sposobnost, to stvara mnogo bolji i učinkovitiji sustav i omogućuje pravodobnije reagiranje na promjenu zdravstvenog stanja vlasnika oružja. To je definitivno bolje rješenje nego periodički pregledi svakih pet godina, a s druge strane smanjuje financijsko opterećenje vlasnika oružja nepotrebnim pregledima. Primljeno na znanje Komentar se prima na znanje.
Ured Pučke pravobraniteljice III. ISPRAVE O ORUŽJU, Članak 15. Prijedlog iz članka 15. ocjenjujemo kao smanjenje postojeće razine opće sigurnosti građana postignute postojećim odredbama Zakona o oružju u tom smislu. Štoviše, imajući u vidu tragične slučajeve koji su posljedica zlouporabe korištenja oružja unazad više godina, smatramo da bi unapređenju opće sigurnosti građana pridonijelo propisivanje strožih odredbi u pogledu obveznog zdravstvenog pregleda, npr. svakih tri godine. Odbijen Predlagatelj smatra da predložena odredba neće smanjiti postojeću razinu opće sigurnosti jer je prijedlogom Zakona propisano da će prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za nabavu oružja građanin morati dati podatke o svojem izabranom liječniku primarne zdravstvene zaštite, a policijska uprava ili postaja će izvijestiti izabranog liječnika o osobama kojima je izdan oružni list. Temeljem te obavijesti izabrani liječnik primarne zdravstvene zaštite će morati izvijestiti policijsku upravu ili postaju o promjeni zdravstvenog stanja ili tijeku liječenja vlasnika oružja, a koje utječe na zdravstvenu sposobnost za posjedovanje oružja, koja će na temelju te obavijesti vlasnika oružja moći poslati na izvanredni zdravstveni pregled.
Hrvatski lovački savez III. ISPRAVE O ORUŽJU, Članak 17. - za oružje kategorije B koje nabavlja radi bavljenja lovom- predloženi nastavak teksta se briše i novi tekst glasi: "važećom lovačkom iskaznicom s važećom identifikacijskom markicom za tekuću lovnu godinu, izdanu sukladno posebnom propisu o lovstvu" OBRAZLOŽENJE: Isto kao i u članku 11. stavak 2, podstavak 2 Odbijen Obrazloženje je isto kao i povodom primjedbe na članak 11. stavak 2. točku 1. Prijedloga Zakona.
Milan Rogic III. ISPRAVE O ORUŽJU, Članak 18. "Postojanje posebnih uvjeta iz članka 11. stavka 3. ?" Članak 11. valjda stavak 2. a ne kako je napisano 3. ?. Odbijen Posebni uvjeti za izdavanje odobrenja za nabavu oružja propisani su stavkom 3. članka 11. Prijedloga Zakona, dok su stavkom 2. istoga članka propisani opći uvjeti.
Hrvatski lovački savez III. ISPRAVE O ORUŽJU, Članak 19. PREDLAŽEMO : da važeći oružani list za lovačko oružje bude ujedno i Odobrenje za nabavu lovačkog oružja OBRAZLOŽENJE: u mnogim zemljama članicama EU ne postoji posebna nabavna za lovačko oružje, već je to važeći oružani list, a prodavatelj je dužan prijaviti prodaju odmah, kao i kupac u roku od osam dana upisati isto lovačko oružje u oružani list. Lovačko oružje služi za provođenje Zakona o lovstvu i kao takvo se u većini zemalja smatra kao alat za provedbu Zakona u lovstvu. Odbijen Kako bi se spriječile eventualne zlouporabe predloženog načina nabave oružja samo uz predoćenje važećeg oružnog lista, slijedom čega bi nesavjesne osobe mogle propustiti registrirati tako nabavljeno oružje, predlagatelj smatra da i za nabavu dodatnih oružja za lov osoba treba ishoditi odobrenje za nabavu, pogotovo stoga što se u postupku nabave više neće provoditi operativne provjere na terenu koje su produžavale trajanje postupka, nego će nadležno tijelo samo provjeriti kod drugih nadležnih tijela vodi li se osoba u kaznenoj ili prekršajnoj evidenciji.
Ivan Plivelić III. ISPRAVE O ORUŽJU, Članak 23. U st. 1; ...koje prije stavljanja u promet... Potrebno je na nivou cijelog zakonskog teksta definirati pojam “stavljanje u promet“. Pojam je u ovom članku preopćenit i nije jasno da li se stavljanjem u promet smatra samo prodaja na relaciji pravna - fizička osoba ili i drugi odnosi npr. fizička - fizička osoba (prodaja, poklanjanje, nasljeđivanje). Naime, trenutno se vodi nekoliko sudskih sporova kojima je prethodilo oduzimanje oružja prilikom izdavanja isprave za oružje koje je bilo uredno registrirano, a jedna fizička osoba ga je kupila od druge fizičke osobe. Odbijen Pod pojmom stavljanja oružja u promet ne pravi se razlika pojma stavljanja oružja u promet prvi put nakon njegovog izlaska iz procesa proizvodnje i daljnjeg stavljanja u promet (preprodajom i sl.).
Ivan Plivelić III. ISPRAVE O ORUŽJU, Članak 25. U članku su navedena samo 3 mogućnosti korištenja europske oružne propusnice (lov, sport, rekonstrukcija povijesnih događanja). Vlasnici skupocjenog lovačkog i sportskog oružja koje nije moguće servisirati i popraviti u RH nemaju mogućnost putovanja s oružjem u inozematvo radi odnošenja oružja kod ovlaštenih servisera. Predlažem da se dopusti mogućnost korištenja europske oružne propusnice i u te svrhe, ali uz prethodno predočenje pisanog poziva tvrtke ili radionice iz inozemstva ovlaštene za popravak oružja. Odbijen Prijedlog se ne može prihvatiti iz razloga što Direktiva Vijeća 91/477/EEZ od 18. lipnja 1991. o nadzoru nabave i posjedovanja oružja, kako je posljednji put izmijenjena Direktivom 2017/853 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o izmjeni Direktive Vijeća 91/477/EEZ o nadzoru nabave i posjedovanja oružja, ne predviđa korištenje europske oružne propusnice u navedenu svrhu.
Hrvatski lovački savez III. ISPRAVE O ORUŽJU, Članak 25. PREDLAŽEMO: da rok važenja Europske oružne propusnice za lovačko oružje bude identičan predloženom roku važenja oružnog lista, tj. do 70. godina starosti ili dok lovac ima ispunjene uvjete. Odbijen Direktiva Vijeća 91/477/EEZ od 18. lipnja 1991. o nadzoru nabave i posjedovanja oružja, kako je posljednji put izmijenjena Direktivom 2017/853 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o izmjeni Direktive Vijeća 91/477/EEZ o nadzoru nabave i posjedovanja oružja, u članku 1. stavku 3. propisuje da Europska oružna propusnica vrijedi najviše pet godina, s tim da se može produljiti. Radi potrebe usklađivanja odredbi Prijedloga Zakona s odredbama Direktive, odredbama članka 25. Prijedloga Zakona propisan je rok važenja europske oružne propusnice od pet godina s mogućnošću produljenja roka važenja, s time da se može izdati i s kraćim rokom važenja ako važenje oružnog lista izdanog osobi koja traži izdavanje europske oružne propusnice istjeće ranije.
Ivan Plivelić III. ISPRAVE O ORUŽJU, Članak 26. Predložene odredbe koje se odnose na sakupljanje oružja uglavnom su dobre zato što se otvaraju mogućnosti sakupljanja oružja kategorije B i C te definira “promet“ istim, čime se u budućosti izbjegavaju mnogi nesporazumi koji u sadašnjoj praksi kolekcionarima “zagorčavaju“ život jer mnogi moraju stalno nekome (policija, DORH, sudovi) dokazivati da određeno oružje smiju sakupljati i da ne krše zakon. Ali ovaj prijedlog nije potpun zato što se ne uzimaju o obzir slijedeće činjenice, a time se otvaraju mnoga pitanja: 1. Sama definicija starog oružja nije dobra, površna je i određena je paušalno, kao da će se staro oružje početi sakupljati tek nakon donošenja ovog Zakona i kao da ga nije nitko prije sakupljao. Potrebno je uzeti u obzir i definicije starog oružja iz bivše i sadašnje verzije Zakona o oružju. 2. Mnogo kolekcionara sakupljaju oružje dugi niz godina i vode propisane evidencije: - Prema Pravilnika o obrascima isprava... i načinu vođenja evidencija o oružju...(NN 79/92) dužni su bili voditi evidenciju na određenom obrascu. - Prema Pravilnika o obrascima isprava... i načinu vođenja evidencija o oružju...(NN 33/08), primjenjuje se novi obrazac evidencije, dakle mnogi kolekcionari trenutno vode 2 evidencije o sakupljenom oružju. - Ovaj prijedlog Zakona predviđa vođenje još najmanje 2 evidencije (oružje kat. B i C), dakle kolekcionari će biti u obvezi voditi (naravno, ukoliko to sve i sakupljaju, a mnogi da), najmanje 4 različite evidencije. 3. U važećim odobrenjima za sakupljanje oružja navedeno je da građani smiju sakupljati automatsko i poluautomatsko oružje koje više nije u naoružanju oružanih snaga ili policije. To oružje trenutno spada u kategoriju B. Kako je pojam starog oružja trenutno “šire“ definiran, mnogi sakupljači trenutno imaju oružje koje će po ovom propisu, nakon promjene vlasništva biti razvrstani u drugu kategoriju (npr. pištolj iz 2. svj rata, postaje predmet sakupljanja iz kat.B). Ali potrebno je razjasniti situacije gdje sakupljač ima npr. mitraljez iz 1. svj. rata i prodaje ga “novom“ kolekcionaru. U koju kolekciju se upisuje bivše vojno i policijsko automatsko i poluautomatsko oružje? 4. Ono što želim naglasiti, je problem sadašnjih kolekcionara, jer iz ovog prijedloga Zakona nije jasno: - postoji li obveza prijave oružja koje se nalazi u sadašnjim evidentiranim kolekcijama? - obzirom na ”dijeljenje” područja sakupljanja (staro, B i C), u koju se kategoriju razvrstava već sakupljeno i evidentirano oružje koje je različite starosti, namjena i konstrukcija, prilikom predaje ili prodaje novom vlasniku, a koji ga je dužan upisati u predviđene nove evidencije i prijaviti? 5. Potreba uvrštavanja sakupljanja hladnog oružja. Odbijen Odobrenje za sakupljanje oružja kategorije C omogućit će osobi kojoj je izdano to odobrenje sakupljanje starog oružja i onesposobljenog oružja kategorije A, jer su ta oružja odredbama članka 7. razvrstana u C kategoriju. Prijelaznim i završnim odredbama Prijedloga Zakona propisano je da građanin kojem je prije stupanja na snagu ovoga Zakona izdano odobrenje za sakupljanje starog oružja može nastaviti sakupljati staro oružje na temelju tog odobrenja, a ako namjerava sakupljati oružje kategorije B i ostalo oružje kategorije C dužan je ishoditi odobrenje za sakupljanje oružja kategorije B i odobrenje za sakupljanje oružja kategorije C prema odredbama ovoga Zakona. Pitanja načina vođenja propisanih evidencija biti će predmetom podzakonskog propisa.
Srđan Nanut III. ISPRAVE O ORUŽJU, Članak 26. Prijedlog dodavanja stavka 14. u Članak 26: (14) Nadležno tijelo izdat će odobrenje za sakupljanje streljiva za oružje kategorije B i C, i onesposobljenog streljiva za oružje kategorije A kolekcionaru koji ispunjava opće uvjete iz članka 11. stavka 2. točaka 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona i posebne uvjete iz članka 11. stavka 3. ovoga Zakona. OBRAZLOŽENJE: Za vrijeme I i II svjetskog rata, kao i u posljeratnom periodu se odvijao proces intenzivnog razvoja oružja i eksperimentiranja s istim. U današnje vrijeme, vrste oružja su uglavnom standardizirane i nema više toliko intenzivnog razvoja oružja kao prije. Područje koje je danas aktivnije je razvoj novih i boljih vrsta streljiva za postojeća oružja, kao i eksperimentiranje s novim kalibrima. Npr. streljivo bez čahure sa krutim potisnim sredstvom, streljiva punjena strelicama, specijalno streljivo za podvodno oružje, tzv. "teleskopsko" streljivo i mnoga druga. S obzirom na to sakupljanje streljiva je u najmanju ruku jednako zanimljivo a i korisno za povijesne, tehničke, znanstvene i druge svrhe. U drugim državama je to već regulirano i sakupljanje streljiva je standardna aktivnost u sklopu zakona o oružju. Već odavno postoje i organizacije i udruge kolekcionara streljiva na razinama država, Europe kao i na svjetskoj razini. [1] Vrijeme je da se i u Hrvatskoj uvede kolekcionarska dozvola za streljivo i omogući sakupljanje streljiva i komponenti, kao u drugim razvijenim zemljama. [2] Osim toga, točka (17) EU Direktive 2017/853 glasi: [3] (17) Države članice trebale bi moći priznatim muzejima i kolekcionarima dati odobrenje za nabavu i posjedovanje vatrenog oružja, bitnih dijelova i streljiva razvrstanih u kategoriju A kada je to potrebno iz povijesnih, kulturnih, znanstvenih, tehničkih i obrazovnih razloga ili razloga očuvanja nasljeđa, pod uvjetom da takvi muzeji i kolekcionari prije dobivanja takvog odobrenja dokažu da su poduzeli mjere potrebne za otklanjanje opasnosti za javnu sigurnost ili javni red, između ostalog i osiguravanjem odgovarajućeg pohranjivanja. Pri izdavanju svakog takvog odobrenja trebalo bi uzeti u obzir specifičnu situaciju, uključujući vrstu i svrhu zbirke, a države članice trebale bi osigurati postojanje sustava za praćenje sakupljača i zbirki. REFERENCE: [1] http://www.patronensammler.de https://www.sammlermunition.de http://municion.org http://www.patroner.no/sara/index.htm http://www.ecra.info/start.php http://cartridgecollectors.org [2] http://dk-arms.com/ammunition-39/samler-skyde-ammunition-51/ http://www.collectorssource.com/ordnance.html?p=2 https://www.redstar-militaria.de/en/dekomunition/ http://www.zib-militaria.de/epages/61431412.sf/en_GB/?ViewObjectPath=%2FShops%2F61431412%2FCategories%2FDekomunition https://www.militaria321.com/kategorie.cfm?&categoryID=196& http://www.armes-nowak.com/munitions-1/ http://www.nva.4mg.com/munition.htm [3] EU Direktiva 2017/853 Odbijen Streljivo predstavlja eksplozivnu tvar koja se može držati pod uvjetima koji su posebnim propisima propisani za skladištenje eksplozivnih tvari te stoga ovim Prijedlogom Zakona nije predviđena mogućnost sakupljanja streljiva u kolekcionarske svrhe.
Srđan Nanut III. ISPRAVE O ORUŽJU, Članak 26. Prijedlog dodavanja stavka 13. u Članak 26: (13) Nadležno tijelo izdat će odobrenje za sakupljanje oružja kategorije A kolekcionaru koji ispunjava opće uvjete iz članka 11. stavka 2. točaka 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona i posebne uvjete iz članka 11. stavka 3. ovoga Zakona. OBRAZLOŽENJE: Točka (17) EU Direktive 2017/853 glasi: [1] "(17) Države članice trebale bi moći priznatim muzejima i kolekcionarima dati odobrenje za nabavu i posjedovanje vatrenog oružja, bitnih dijelova i streljiva razvrstanih u kategoriju A kada je to potrebno iz povijesnih, kulturnih, znanstvenih, tehničkih i obrazovnih razloga ili razloga očuvanja nasljeđa, pod uvjetom da takvi muzeji i kolekcionari prije dobivanja takvog odobrenja dokažu da su poduzeli mjere potrebne za otklanjanje opasnosti za javnu sigurnost ili javni red, između ostalog i osiguravanjem odgovarajućeg pohranjivanja. Pri izdavanju svakog takvog odobrenja trebalo bi uzeti u obzir specifičnu situaciju, uključujući vrstu i svrhu zbirke, a države članice trebale bi osigurati postojanje sustava za praćenje sakupljača i zbirki." Oružje kategorije A je jednako vrijedno za povijesno naslijeđe, kao i za znanstvene, tehničke, obrazovne i druge svrhe, kao i oružja drugih kategorija. Oružje kategorije A je dosada bilo moguće sakupljati kolekcionarima u Hrvatskoj, i apeliram predlagača zakona da takva mogućnost ostane i u novom zakonu o oružju, kako sugerira i zadnja EU Direktiva. Članak 6. Stavak 3. EU Direktive 2017/853 glasi: [1] "3. Države članice mogu kolekcionarima, iznimno i na propisno obrazložen način, u pojedinačnim posebnim slučajevima izdati odobrenja za nabavu i posjedovanje oružja, bitnih dijelova i streljiva razvrstanih u kategoriju A, podložno strogim sigurnosnim uvjetima, uključujući pružanje dokaza nadležnim nacionalnim tijelima da su provedene mjere kako bi se spriječila bilo koja opasnost za javnu sigurnost ili javni red i da su dotično vatreno oružje, bitni dijelovi ili streljivo pohranjeni poštujući sigurnosnu razinu koja je razmjerna opasnostima povezanima s neovlaštenim pristupom tim predmetima. Države članice osiguravaju da je kolekcionare kojima su odobrenja izdana u skladu s prvim podstavkom ovog stavka moguće identificirati u sustavima baze podataka iz članka 4. Ti kolekcionari kojima su izdana odobrenja obvezni su voditi registar sveg vatrenog oružja razvrstanog u kategoriju A koje posjeduju, a taj registar dostupan je nadležnim nacionalnim tijelima. Države članice uspostavljaju odgovarajući sustav praćenja u pogledu tih kolekcionara kojima su izdana odobrenja, uzimajući u obzir sve relevantne čimbenike." U trenutnom prijedlogu Zakona se ne daje nikakva mogućnost da novi hrvatski kolekcionari dobiju dozvolu i za sakupljanje oružja kategorije A, koje je vrlo bitno za kulturno i povijesno naslijeđe. Povijesni sukobi i ratovi u kojima se koristilo takvo oružje su oblikovali Europu i ispisali neke od najvažnijih stranica Europske i svjetske povijesti, pa je takvo oružje nesumnjivo veće povijesne i kulturne vrijednosti od povijesnog lovačkog i streljačkog oružja. Jasno je da se bilo koja vrsta oružja, a pogotovo kategorije A mora čuvati u strogim sigurnosnim uvjetima kako nalaže Direktiva, ali zabrana sakupljanja te vrste oružja je greška. Onemogućavanjem sakupljanja oružja kategorije A, unatoč EU Direktivi koja to izričito dozvoljava, načiniće se značajna šteta očuvanju kulturne i povijesne baštine na ovim prostorima. REFERENCE: [1] EU Direktiva 2017/853 Odbijen Odobrenje za sakupljanje oružja kategorije C omogućuje osobi kojoj je izdano to odobrenje sakupljanje starog oružja i onesposobljenog oružja kategorije A, jer su ta oružja odredbama članka 7. razvrstana u C kategoriju.
Hrvatski lovački savez V. POSTUPANJE S ORUŽJEM I STRELJIVOM, Članak 29. Predlažemo da se u članku 29. brišu stavci 3. i 4. te se umjesto njih dodaje novi stavak koji glasi: " Građanin ne smije napraviti prekršaj sa vlastitim vatrenim oružjem kada je pod utjecajem droga, lijekova ili drugih omamljujućih sredstava ili ako u krvi ima alkohola iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka, odnosno kada je u takvom stanju da nije u mogućnosti shvatiti značenje svojeg postupanja odnosno vladati svojom voljom te se je dužan podvrgnuti pregledima i ispitivanjima pomoću odgovarajućih sredstava i uređaja. OBRAZLOŽENJE: mišljenja smo da se testiranje na alkohol i druge opijate može provesti samo ako je osoba načinila prekršaj sa vatrenim oružjem. Odbijen U slučaju prihvaćanja ovog prijedloga svi vlasnici oružja bi smjeli nositi oružje kada su pod utjecajem droga, lijekova ili drugih omamljujućih sredstava ili ako u krvi imaju alkohola iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka, odnosno kada su u takvom stanju da nisu u mogućnosti shvatiti značenje svojeg postupanja odnosno vladati svojom voljom i nošenje oružja pod tim okolnostima ne bi se smatralo prekršajem. Istodobno osoba koja bi pod tim okolnostima nosila oružje i s oružjem počinila prekršaj smatrala bi se prekršajno odgovornom. Na taj način jednu skupinu osoba bi se stavljalo u nepovoljnii položaj u odnosu na drugu. Jednu skupinu činili bi vlasnici oružja koji nose oružje pod utjecajem droga, lijekova ili drugih omamljujućih sredstava ili kada u krvi imaju alkohola iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka i ne počine prekršaj s oružjem. Nošenje oružja se u tom slučaju ne bi smatralo prekršajnim djelom. Drugu skupinu činili bi vlasnici oružja koji također nose oružje pod utjecajem droga, lijekova ili drugih omamljujućih sredstava ili kada u krvi imaju alkohola iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka, ali počine neki prekršaj s oružjem. Vlasnik oružja bi u tom slučaju odgovarao i za prekršaj koji je počinio s oružjem ali i zato što je počinio prekršaj kada je bio pod utjecajem droga, lijekova ili drugih omamljujućih sredstava ili kada u krvi imaju alkohola iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka. Stoga razlika koja bi Prijedlogom Zakona bila ustanovljena u slučaju prihvaćanja ovog Prijedloga Hrvatskog lovačkog saveza ne bi bila u suglasnosti s Ustavom Republike Hrvatske. U tom smislu predlagatelj upućuje i na Odluku Ustavnog suda objavljenu u Narodnim novinama broj: 48/2010. povodom ocjene sukladnosti s Ustavom pojedinih odredbi Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
BORIS ERCEGOVIĆ V. POSTUPANJE S ORUŽJEM I STRELJIVOM, Članak 30. Dozvoljeno oružje se može prodati ovlaštenom trgovcu oružjem ili tvrtki ovlaštenoj za promet oružja i streljiva Primljeno na znanje Odredbom članka 30. stavka 4. Prijedloga Zakona propisana je obveza osobe koje ovlaštenom trgovcu oružjem prodaju oružje ili predaju oružje radi prodaje, iz čega proizlazi da vlasnik oružja može prodati svoje oružje ovlaštenom trgovcu oružjem.
BORIS ERCEGOVIĆ V. POSTUPANJE S ORUŽJEM I STRELJIVOM, Članak 30. neprihvatljivo je da vlasnik oružja ne može hrvatskom oružju prodati oružje u svom vlasništvu...istovremeno do sada ..slovenski trgovac kupi oružje u jednom gradu Hrvatske i proda ga osobi u drugom gradu Hrvatske ...dok istovremeno mojoj tvrtci to nije omogućeno. Isto tako otkup i prodaja oružja radi rezervnih djelova ili preinake je normalna poslovna aktivnost. Za neka oružja rezervni dijelovi nisu dostupnio a vlasnik ima zakonsku obavezu održavati oružje ispravnim. Preinakam oružja se postiže nova vrijednost i generira dobit. Sve navedeno smanjuje mogućnost "odlijevanja" oružja u neželjenom pravcu. Primljeno na znanje Odredbom članka 30. stavka 4. Prijedloga Zakona propisana je obveza osobe koje ovlaštenom trgovcu oružjem prodaju oružje ili predaju oružje radi prodaje, iz čega proizlazi da vlasnik oružja može prodati svoje oružje ovlaštenom trgovcu oružjem.
Ivan Plivelić V. POSTUPANJE S ORUŽJEM I STRELJIVOM, Članak 32. Kao i u prethodnim člancima, bilo bi dobro da se bolje pojasni pojam ”alat uobičajene uporabe“, ukoliko ga je uopće potrebno koristiti. Mislim da je sasvim dovoljno upotrijebiti izraz “sličnom zaključanom spremištu...“. Zaključana brava je jedina smislena zakonska “prepreka“ između čuvanih predmeta i neovlaštenog ulaska u prostor u kojem se isti čuvaju, a koji je također sličan metalnom ormaru ili sefu, čime je naglašena tražena kvaliteta materijala i izvedbe. Odbijen Odredbe Prijedloga Zakona kojima je reguliran način čuvanja oružja propisuju da oružje i streljivo mora biti zaključano u ormaru, sefu ili sličnom spemištu, ali je dodano da ta spremišta ne smiju biti takvih karakteristika da ih se može otvoriti alatom uobičajene uporabe, što podrazumijeva alat kojeg posjeduje gotovo svako kućanstvo, kao što su odvijači i kliješta, kojima bi se primjerice moglo otvoriti zaključani limeni garderobni ormar, iz čega proizlazi da se takav ormar ne može koristiti za čuvanje oružja i streljiva.
Hrvatski lovački savez V. POSTUPANJE S ORUŽJEM I STRELJIVOM, Članak 33. Predlažemo da se umjesto riječi "METALNOM ORMARU", zamijeni riječima " u ormaru od čvrstog materijala" OBRAZLOŽENJE: današnje vrijeme ima i drugih materijala ( staklo, pleksiglas, razne legure) koje je nemoguće otvoriti bez posebnih alata ili upotrebe sile, a i drveni ormari koji su prirodni, su današnjom tehnologijom proizvodnje dovoljno čvrsti da ih se bez prekomjerene sile ne može otvoriti. Prihvaćen Komentar se prihvaća.
Damir Zorko V. POSTUPANJE S ORUŽJEM I STRELJIVOM, Članak 35. Prijedlog novog teksta Članka 35.: Stavak 8. postaje Stavak 9., a dodaje se novi Stavak 8. koji glasi: (8) Iznimno, oružjem s tetivom kategorije D iz članka 7. ovoga Zakona smiju se koristiti i djeca starija od sedam godina na sportskim strelištima i na drugim mjestima određenim i uređenim za vježbe gađanja pod nadzorom trenera koji ispunjava opće i posebne uvjete iz članka 11. ovoga Zakona i uvjete propisane posebnim propisom o sportu. Potrebno je prilagoditi i članke kojima se sankcionira protuzakonito postupanje: Članak 70. Stavak 14. i 15., Članak 73. Stavak 1. i 2., Članak 74. Stavak 2. i 3. Djelomično prihvaćen Odredba članka 35. stavka 7. prijedloga Zakona je dopunjena na način da je propisano da se djeca starija od 9 godina mogu osim zračnim oružjem i oružjem s tetivom kategorije C koristiti na sportskim strelištima i na drugim mjestima određenim i uređenim za vježbe gađanja i zračnim oružjem i oružjem s tetivom kategorije D pod nadzorom trenera. Prijedlog da se oružjem s tetivom kategorije D mogu na sportskim strelištima i na drugim mjestima određenim i uređenim za vježbe gađanja koristiti djeca starija od 7 godina nije prihvaćen jer predlagatelj smatra da se djeci te dobi ne može dati na korištenje nikakva vrsta oružja.
Zdenko Batur V. POSTUPANJE S ORUŽJEM I STRELJIVOM, Članak 37. Članak 37, Stavak 2: Ukoliko trener streljačkog kluba nema vlastito oružje a ispunjava sve uvjete iz članka 11. može li od kluba dobiti oružje na korištenje za treninge i natjecanja? Ako ima vlastito oružje, može li nositi i rukovati oružjem različitim od onog koje je upisano u njegov oružni list? Primljeno na znanje Ukoliko trener streljačkog kluba nema vlastitio oružje može posuđivati oružje od streljačkog kluba ako ispunjava opće uvjete za nabavu oružja propisane člankom 11. stavkom 2. Prijedloga Zakona. Trener koji ima vlastito oružje također može posuđivati oružje koje se koristi za sport bez obzira na na marku, model i kalibar oružja.
Zdenko Batur V. POSTUPANJE S ORUŽJEM I STRELJIVOM, Članak 37. Članak 37. stavak 2 Odbijen Komentar nije jasan.
Hrvatski lovački savez V. POSTUPANJE S ORUŽJEM I STRELJIVOM, Članak 37. PREDLAŽEMO: da se iz Čl.37 brišu rijeći "za takvu vrstu" već da se kao i kod stranaca može posuditi oružje " bez obzira na marku, model i kalibar ". Odbijen Oružje za lov ili oružje za sport može se posuđivati svakoj osobi koja ima oružni list za takvu vrstu oružja ili odobrenje za takvu vrstu oružja, što znači da se osobi koja ima oružni list za držanje i nošenje oružja u svrhu lova može posuđivati oružje koje se može koristiti za lov bez obzira na marku, model i kalibar oružja. Ukoliko bi se iz navedene odredbe brisale riječi “za takvu vrstu”, to bi značilo da se primjerice osobi koja ima oružni list za držanje i nošenje oružja u svrhu lova može posuđivati I oružje koje nije namijenjeno za lov odnosno koje se ne smije koristiti u lovu.
Ivan Plivelić VII. ODUZIMANJE ORUŽJA, STRELJIVA I ISPRAVA O ORUŽJU, Članak 46. U stavku 2. potrebno je pojasniti da li se isti odnosi i na staro oružje. Naime, mnogi kolekcionari imaju odobrenje te sakupljaju staro automatsko i poluautomatsko oružje čiji je kapacitet spremnika veći od onog koji se propisuje tekstom ovog prijedloga Zakona. Takvo je oružje bez originalnog spremnika uglavnom bezvrijedno, a ionako se ne smije koristiti, pa bi dodatno pojašnjenje spriječilo dosta mogućih nesporazuma. Primljeno na znanje Navedena odredba se ne odnosi na osobe koje imaju odobrenje za sakupljanje starog oružja prema važećim propisima ili će ishoditi odobrenje za sakupljanje oružja kategorije B ili C prema odredbama predloženog Zakona.
BORIS ERCEGOVIĆ VII. ODUZIMANJE ORUŽJA, STRELJIVA I ISPRAVA O ORUŽJU, Članak 46. dopuniti članak : ovo se ne odnosi na sportske strelce koji imaju oružni list za oružje koje može primiti spremnike s više od 20 naboja kod kratkog oružja, ili više od 10 naboja kod dugog oružja Odbijen Obzirom da bi se u tom slučaju radilo o oružju kategorije A ne može se propisati iznimka za sportske strijelce kao što je naprijed već obrazloženo.
Hrvatski lovački savez VII. ODUZIMANJE ORUŽJA, STRELJIVA I ISPRAVA O ORUŽJU, Članak 49. PRIJEDLOG : Članak 49. stavak 1. - BRIŠE se u potpunosti, a novi stavak (1). glasi: "Oružje, streljivo i isprave o oružju nadležno tijelo oduzet će samo po pravomoćnom sudskom rješenju" OBRAZLOŽENJE: kao i u ostalim članicama EU, oružje se oduzima odmah ako je njime napravljen prekršaj ili kazneno djelo, a za svako drugo oduzimanje "vlasništva" mora biti na temelju pravomoćnog sudskog rješenja. Odbijen Ovim člankom propisano je privremeno oduzimanje oružja prije pokretanja upravnog, prekršajnog ili kaznenog postupka ako se radi o okolnostima koje ukazuju da bi oružje moglo biti zlouporabljeno. O daljnjem postupanju s privremeno oduzetim oružjem odlučuje se nakon pravomoćno okončanih upravnih, prekršajnih ili kaznenih postupaka, ovisno o ishodu tih postupaka.
Hrvatski lovački savez NACRT PRIJEDLOGA  ZAKONA  O, VIII. UNOS I IZNOS ORUŽJA U DRŽAVE ČLANICE EUROPSKE UNIJE PRIJEDLOG: Da je za unos lovačkog oružja iz država članica EU u RH dovoljna europska oružna propusnica, a za lov kao i posudbu oružja im je prema Zakonu o lovstvu potrebna Lovačka iskaznica za stranog lovca koju izdaje Hrvatski lovački savez te je samim time poziv za lov nepotreban, a sve u svrhu i cilju razvoja lovnog turizma RH. Primljeno na znanje Odredbom članka 53. stavka 1. Prijedloga Zakona propisano je da nositelji europskih oružnih propusnica mogu u svrhu lova, održavanja sportskih natjecanja ili rekonstrukcije povijesnih događaja u Republiku Hrvatsku unositi oružje koje im je upisano u europsku oružnu propusnicu ako se radi o oružju koje se prema ovome Zakonu može nabavljati i posjedovati i ako predoče poziv ili drugi dokaz kojim dokazuju svoj razlog dolaska s oružjem povezan s lovom, sportskim streljaštvom ili rekonstrukcijom povijesnih događaja. To znači da drugi dokaz može biti i lovačka iskaznica za stranca koja je izdana strancu koji dolazi u lov u Republiku Hrvatsku.