Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog Zakona o Središnjem registru državne imovine

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Gong Javna objava i dostava podataka iz Središnjeg registra, Članak 6. U skladu s Prijedlogom nove revizije Direktive Europske Komisije informacijama Javnog sektora (Proposal for a revision of the Public Sector Information (PSI) Directive - https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/proposal-revision-public-sector-information-psi-directive) sugerira se razvoj aplikacijsko programsko sučelje (API-ja) za sve registre i baze javnog sektora, kao novi standard otvorenosti podataka, tako da Zakon koji se sad izglasava treba odmah propisati i obavezu Razvoja API-ja za Središnji registar državne imovine. Nije prihvaćen Vidjeti obrazloženje na pitanje Povjerenika za informiranje.
2 Gong Javna objava i dostava podataka iz Središnjeg registra, Članak 6. Zakonom o Središnjem registru državne imovine treba jasno propisati obvezu javne objave Središnjeg registra državne imovine, kao sveobuhvatne i cjelovite, metodološki standardizirane i kontinuirano ažurirane evidencije državne imovine koja obuhvaća svu nefinancijsku i financijsku imovinu RH, na internetskim stranicama Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, u strojno čitljivom i otvorenom formatu, a sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15) i Direktivi 2013/37/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o izmjeni Direktive 2003/98/EZ o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora. Nije prihvaćen Objava podataka iz Registra već je propisana člankom 6. Prijedloga Zakona.
3 Povjerenik za informiranje Javna objava i dostava podataka iz Središnjeg registra, Članak 6. Prijedlog Zakona propisuje da je Središnji registar sveobuhvatna i cjelovita, metodološki standardizirana i kontinuirano ažurirana evidencija državne imovine koja obuhvaća svu nefinancijsku i financijsku imovinu države i to: imovinu u vlasništvu RH, imovinu JLP(R)S, imovinu trgovačkih društava, zavoda i drugih pravnih osoba čiji je osnivač RH i/ili JLP(R)S, imovinu ustanova kojima je jedan od osnivača RH ili JLP(R)S, imovinu ustanova kojima je jedan od osnivača ustanova čiji je osnivač RH i/ili JLP(R)S i imovina pravnih osoba s javnim ovlastima te pojavne oblike državne imovine koji su tim pravnim osobama na temelju posebnog propisa ili pravnog posla dani na upravljanje ili korištenje. Povjerenik za informiranje kao tijelo nadležno za zaštitu, praćenje i promicanje prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, predlaže da se Zakonom o Središnjem registru državne imovine jasno propiše obveza javne objave Središnjeg registra državne imovine na internetskim stranicama Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, u strojno čitljivom i otvorenom obliku, sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15) i Direktivi 2013/37/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o izmjeni Direktive 2003/98/EZ o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora (SL L 175, 27.6.2013.). Naime, sva tijela javne vlasti dužna su, u svrhu poticanja i olakšavanja ponovne uporabe informacija, na lako pretraživ način objaviti informacije dostupne za ponovnu uporabu, zajedno s metapodacima, u strojno čitljivom i otvorenom obliku, u skladu s otvorenim standardima, što propisuje i članak 10. stavak 1. točka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama. Vezano za navedeno, smatramo potrebnim ukazati da pri objavi Središnjeg registra državne imovine treba voditi računa o formatu objave, poglavito jer se radi o podacima koji trebaju biti javno dostupni bez ograničenja, odnosno podacima koji su objavljivi i od javnog interesa. Predlažemo stoga uvrštavanje novog stavka ili nadopunjavanje postojećeg stavka 1. članka 6. na sljedeći način: „(1) Podaci Središnjeg registra objavljuju se na mrežnim stranicama Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva u strojno čitljivom obliku, u skladu s odredbama Uredbe o ustrojstvu, načinu vođenja i sadržaju Središnjeg registra, načinu prikupljanja podataka i podacima koji se neće javno objavljivati.“; ili pak da se postojeći članak 7. nadopuni na način da provedbeni propisi budu usklađeni sa Zakonom o pravu na pristup informacijama pa da stavak 1. članka 7. glasi: „(1) Vlada Republike Hrvatske donijet će Uredbu kojom će pobliže urediti ustrojstvo, način vođenja i sadržaj Središnjeg registra, način prikupljanja podataka, te utvrditi podatke koji se neće javno objavljivati, u skladu s odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama o ponovnoj uporabi informacija.“. Nije prihvaćen Člankom 6 propisana je javna objava podataka iz registra. Nadalje, podaci koji se ne objavljuju propisani su posebnim propisima (primjerice državna imovina koja se koristi za potrebe očuvanja suverenosti, neovisnosti te obrane teritorijalne cjelovitosti RH), dok će ostali podaci biti javno dostupni. Što se tiče objave osobnih podataka, ista će biti propisana Uredbom, te u skladu sa propisima koji reguliraju pravo na pristup informacijama, odnosno zaštitu osobnih podataka. Navedeno također proizlazi iz načela ustavnosti i zakonitosti, te nije potrebno posebno propisivati. Smatramo potrebnim naglasiti da podaci u Registru podliježu i Zakonu o zaštiti podataka, a ne isključivo Zakonu o pravu na pristup informacijama. Što se tiče predloženog formata objave podataka, ističemo kako ga trenutno nije moguće propisati iz tehničkih i regulativnih razloga. Naime, Ministarstvo uprave, Uprava za e-hrvatsku izdalo je "Preporuke o prilagodbi skupova podataka za javnu objavu i ponovno korištenje" od 26.03.2015. u kojoj stoji: "Otvoreni podaci po samoj definiciji označavaju one koje bilo tko može slobodno koristiti, upotrijebiti za ponovno korištenje i ponovno distribuirati, uz uvjet da se navede izvor podataka i omogući dijeljenje pod sličnim uvjetima. Njihova je bitna značajka da ne sadrže osobne podatke niti druge zakonom zaštićene podatke". Registar državne imovine prema članku 2., stavak 1., podstavak 10. Zakona o državnoj informacijskoj infrastrukturi NN 92/14 je javni registar RH. U tom članku 2., stavak 1., podstavak 10. stoji da je javni registar službena evidencija koja se vodi u elektroničkom obliku, a sastoji se od strukturiranih, uređenih, međusobno povezanih i usklađenih podataka o subjektu upisa u registar podataka koji su u svezi sa subjektom upisa u registar iz djelokruga tijela javnog sektora, a ustrojen je i vodi se na temelju zakona ili međunarodnog sporazuma i služi za prikupljanje i pohranu podataka u okviru obavljanja propisanih poslova tijela javnog sektora. Prema tom Zakonu u članku 2., stavak 1., podstavak 1 stoji da je autentični podatak onaj koji je izvoran i vjerodostojan, te je kao takav određen zakonom ili proizlazi iz svrhe uspostave javnog registra određene zakonom, a u podstavku 18. stoji da je temeljni registar javni registar u kojem se prikuplja i vodi barem jedan autentični podatak, a koji je kao temeljni određen odlukom Vlade RH. U Zakonu o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15) članak 7. stoji da informacije koje tijela javne vlasti objavljuju odnosno daju moraju biti pravodobne, potpune i točne. Dio podataka koji se prikuplja u Registar prema Uredbi, odnosi se na podatke koje kao autentične podatke vode temeljni registri RH. Trenutna tehnologija i način prikupljanja i obrade podataka Registra, ne omogućuje elektronsko povezivanje s temeljnim registrima RH i provjeru dostavljenih podataka u Registar, pa postoji sumnja u kvalitetu prikupljenih podataka. S obzirom da su podaci prikupljeni u postojećem Središnjem registru državne imovine i javno objavljeni vrlo nehomogeni, smatramo da nije uputno raditi export podataka kakvi su sada zastupljeni u Središnjem registru. Naime, kod postojećeg registra nisu strogo definirana pravila za unos, niti postoji obveznost unosa pojedinih podataka (obveznici iste dostavljaju iz svojih internih evidencija na CD (a ne elektronskim upisom u Registar) i to često polovične podatke u odnosu na one zahtijevane Uredbom o registru). Iz tog razloga pojavljuju se i višestruki unosi, ne ažurirani odnosno netočni podaci (a koji se tiču katastarskih čestica, adresa i sl., obzirom na nepovezanost sustava TDU). Primjerice, iz podataka koje nam obveznici dostave podataka dostavljaju za objavu u Registar, vrlo je teško razlučiti tko je vlasnik, tko upravitelj a tko korisnik državne imovine pa se jedna nekretnina pojavljuje odnosno prijavljuje u Registar nekoliko puta od više različitih obveznika dostave podataka (primjerice slučaj kada u istoj zgradi djeluje više TDU). Središnji registar državne imovine ne sadrži sve podatke o svim pojavnim oblicima državne imovine, obzirom da određeni broj obveznika smatra da imovina kojom upravljaju ili koju koriste nije državna imovina i odbijaju dostaviti podatke. Slijedom gore navedenog, exportiranjem postojećih podataka mogli bi se donijeti potpuno pogrešni zaključci u daljnjem korištenju podataka. Iz istih razloga, i na same upite javnosti, a koji se odnose na konkretne podatke, Ministarstvo pruža odgovore s ogradom. Upravo zbog tog što su se nedostaci postojećeg sustava prepoznali, kao što se prepoznala i nedorečenosti provedbenih propisa, krenulo se 2014./2015. godine u izradu projekta izgradnje ISUDIO (kao web aplikacije, horizontalnog portala) gdje bi podaci koji se unose bili precizni i kontrolirani, putem webservisa. Koji podaci se prikupljaju i koji bi podaci bili podobni za export u otvorene podatke, treba dodatno urediti provedbenim propisima. Državni ured za upravljanje državnom imovinom, kao pravni prednik Ministarstva, započeo je projekt podatkovne i programske nadogradnje – projekt izgradnje Informacijskog sustava za upravljanje državnom imovinom (ISUDIO). Spomenuta podatkovna i programska nadogradnja Središnjeg registra srednjoročni je projekt i predstavlja skup aktivnosti u cilju redefiniranja pojma i opsega evidencije državne imovine kao reformske mjere Nacionalnog program reformi (NPR) 2016., NPR 2017. i prijedloga NPR 2018. Realizacija projekta je u visokom stupnju dovršenosti. Realizacijom projekta Informacijskog sustava za upravljanje državne imovine (ISUDIO) osigurati će se veća vjerodostojnost i validnost, ali i sistemska kontrola podataka. Sastavni dio ISUDIO projekta, je, među ostalim, realizirati spajanje Registra državne imovine sa sustavima zemljišnih knjiga i katastra, preko Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra (ZIS), koji je u zajedničkoj nadležnosti Ministarstva pravosuđa i Državne geodetske uprave, a koji predstavlja temeljni registar u RH. Također, projektom (aplikacijskim rješenjima) će se omogućiti širok spektar pretraživanja prema standardizirano utvrđenim šifarnicima, kao i izvještavanje po istima. Iz svega gore navedenoga proizlazi da će se podaci koji se prikupljaju u Registru državne imovine moći objavljivati kao otvoreni podaci tek potpunom uspostavom ISUDIO.
4 Jasna Martinec PRIJEDLOG ZAKONA O SREDIŠNJEM REGISTRU DRŽAVNE IMOVINE, Nadzor U članku 9. riječi: "Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva" zamjenjuju se riječima: "ministarstvo nadležno za upravljanje državnom imovinom". Obrazloženje: Članak 1. ovoga Prijedloga zakona kaže: "Ovim se Zakonom uređuje vođenje Središnjeg registra državne imovine (u daljnjem tekstu: Središnji registar), ciljevi vođenja Središnjeg registra, podaci koji se prikupljaju i evidentiraju u Središnjem registru, obveznici dostave i unosa podataka u Središnji registar i druga pitanja vezana za Središnji registar.". Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva je tijelo koje provodi ovaj Zakon, stoga ne može istovremeno i nadzirati provedbu (odnosno vlastiti rad). Za nadzor mora biti zadužena Vlada, odnosno ministarstvo koje je javno tijelo višega ranga i izravno zaduženo za upravljanje državnom imovinom. Također, Vlada je ta koja će uredbom urediti ključna pitanja vezana uz Središnji registar, dok Središnji državni ured donosi pravilnik, propis koji je u pravnom sustavu tehničke prirode. Nadalje, Središnji registar državne imovine uspostavlja se upravo u svrhu upravljanja državnom imovinom, vođenje Središnjeg registra nije svrha samo po sebi. Nije prihvaćen Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva je tijelo državne uprave kao i Ministarstvo, u smislu odredbi Zakona o sustavu državne uprave (Narodne novine broj: 150/11, 12/13, 93/16 , 104/16). Nadalje, Središnji državni ured neće provjeravati istinitost i vjerodostojnost podataka koje će obveznici dostavljati u registar, te se stoga i ne radi o nadzoru tijela državne uprave nad samim sobom, već nad tijelima koja su obveznici dostave podataka u registar.
5 Jasna Martinec Prijelazne i završne odredbe, Članak 11. U članku 11. stavku 1. brojka: "6." zamjenjuje se brojkom: "7.". Obrazloženje: Ovlast Vlade Republike Hrvatske da donese Uredbu kojom će pobliže urediti ustrojstvo, način vođenja i sadržaj Središnjeg registra, način prikupljanja podataka, te utvrditi podatke koji se neće javno objavljivati utvrđena je stavkom 1. članka 7. Prijedloga zakona o Središnjem registru državne imovine, a ne stavkom 1. članka 6., kako je navedeno u stavku 1. članka 11., pa je uočenu pogrešku (omašku) potrebno ispraviti. Prihvaćen Prihvaća se.