Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga Zakona o udomiteljstvu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Centar za nestalu i zlostavljanu djecu MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Pozdravljamo pristupanje izradi novog Zakona o udomiteljstvu i nastojanja MDOMSP usmjerena na prijeko potrebno unapređenje sustava skrbi i ukupnih uvjeta za pravilan razvoj djece. Međutim, ukupno ocjenjujući, ovaj Nacrt Zakona zahtijeva značajne dorade i korekcije pojedinih odredbi. U okviru ocjene stanja, smatramo važnim istaknuti sljedeće: • UN Konvencija o pravima djeteta i UN Konvencija o pravima osoba s invaliditetom jamče navedena prava, a ne samo priznaju; • Udomiteljstvo kao dugotrajni smještaj nije u skladu s dobrobiti i interesima djeteta, naročito ako je riječ o djetetu mlađem od 7 godina. U kreiranju politike neizmjerno je značajan holistički pristup razvoju i unapređenju alternativne skrbi o djeci. Stoga je nužno usporedno razvijanje uvjeta ili za što brži povratak djeteta u biološku obitelj ili za posvojenje. U tom kontekstu je neophodno ponovno istaknuti dugotrajnost sudskih postupaka, odgađajući i permisivan pristup prema biološkim roditeljima koji dugotrajno i grubo zanemaruju i/ili zlostavljaju dijete, a dijete ostaje „blokirano“ u sustavu te je godinama smješteno u udomiteljstvu ili u domu. Tako se propuste prilike za trajno osiguravanje pravo djeteta na život u obitelji, odnosno posvojenje. Dodatno, opće je već poznato kako dijete koje dočeka punoljetnost u udomiteljskoj obitelji (ili domu) u (pre)velikom broju slučajeva, nema osiguranu nikakvu perspektivu i životne uvjete za samostalan život nakon izlaska iz skrbi. Istovremeno, prema biološkim roditeljima nisu pravodobno poduzete odgovarajuće mjere (npr. lišavanje roditeljske skrbi) pa dijete ne samo da se ne može vratiti u svoju biološku obitelj, već se može nastaviti zloupotrebljavanje djeteta u njegovoj odrasloj dobi od strane bioloških roditelja (npr. obveza uzdržavanja). Stoga predlažemo da se udomiteljstvo za djecu također definira kao privremeni smještaj, čime će se pridonijeti dinamiziranju sustava i mjera za zaštitu prava i dobrobiti djece. Navedeno naravno zahtijeva harmoniziranje normativnog okvira vezanog uz alternativnu skrb za djecu. • Umjesto termina „tjelesno ili mentalno oštećenih osoba“ predlažemo koristiti termin „osoba s tjelesnim ili mentalnim oštećenjem“; • Parcijalni prikaz podataka o djeci: - Koliko je djece smješteno u domove za odgoj djece i mladeži s problemima u ponašanju i koliko u ustanovama za djecu s teškoćama u razvoju? - Koliko je djece od 0-7 godina smješteno u domovima za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi, koliko u domovima za djecu s teškoćama u razvoju? - U smislu međuresorne suradnje, značajno bi bilo uključiti i podatke o broju djece u pojedinim zdravstvenim ustanovama (npr. Bolnica Gornja Bistra), te bi se za pojedinu djecu (prema procjeni potreba i teškoća) također mogla osigurati skrb u udomiteljskoj obitelji, umjesto trajne hospitalizacije (institucionalizacije); - Također iz prikaza podataka nije razvidno je li provedena analiza ukupnih potreba za uslugom udomiteljstva u pojedinim područjima (županijama) što bi također osiguralo osnovu za planiranje razvoja pojedine vrste udomiteljstva i projekcije potrebnih financijskih sredstava; • Umjesto termina da „udomiteljstvo u RH zahtijeva ozbiljne promjene“ predlažemo navesti da „udomiteljstvo u RH zahtijeva temeljite i obuhvatne promjene“ – u skladu s tim potrebno je temeljitije urediti zakonske odredbe; • Predlažemo pobliže definirati pojam „osoba u potrebi“ s obzirom da iz navedenog nije razvidno na koje se točno potrebe usmjeravamo te koje su stvarne potrebe ciljne skupine • Predlažemo umjesto termina „najteža kategorija korisnika“, koristi npr. korisnici sa složenijim i specifičnim potrebama, kojima je potrebno osigurati dodatne, posebne usluge i složene intervencije; • U okviru osnovnih pitanja koja treba urediti Zakonom navodi se: „Novim Zakonom osigurat će se mogućnost obavljanja udomiteljstva kao zanimanja i kao specijaliziranog udomiteljstva za najtežu kategoriju korisnika uz odgovarajuću naknadu za rad udomitelja. Ova promjena u propisu koji regulira područje udomiteljstva za posljedicu može imati povećan interes za obavljanje udomiteljstva.“ Iz navedenog bi proizlazilo da su osnovna pitanja uvođenja udomiteljstva kao zanimanja i specijaliziranog udomiteljstva što „može“, ali i ne mora rezultirati povećanim interesom ciljnih skupina građana za bavljenje udomiteljstvom. Izostaje argumentacija zbog čega bi sama uspostava ove dvije vrste udomiteljstva za posljedicu imala povećani interes za bavljenje udomiteljstvom. Prema svim dosadašanjim pokazateljima, (naročito direktnim zahtjevima i inicijativama iz udomiteljske i stručne zajednice) povećanih interes potencijalnih udomitelja će uslijediti nakon uređivanja i propisivanja dodatnih prava, obveza i kriterija u okviru pojedine vrste udomiteljstva, usklađenih s potrebama i pravima djeteta. • Predlažemo koristiti već dugo godina uvriježeni termin „profesionalno udomiteljstvo“ umjesto „udomiteljstvo kao zanimanje“. • Pod naslovom „posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći“ navodi se da će se: „Donošenjem novog Zakona o udomiteljstvu osigurati: - prevencija institucionalizacije djece i odraslih osoba - deinstitucionalizacija djece i odraslih koji su na smještaju u ustanovama - poboljšanje kvalitete usluge skrbi u udomiteljskim obiteljima neovisno o skupini korisnika, - povećanje broja udomiteljskih obitelji, - regionalna ravnomjernost pristupačnosti udomiteljstva, - uspostavljanje udomiteljstva kao zanimanja za nezaposlene udomitelje, - jačanje kapaciteta i osiguravanje boljih uvjeta za obavljanje specijaliziranog udomiteljstva za djecu i - povećanje naknade za rad udomitelja i plaćanje obveznog osiguranja po posebnom propisu.“ • Smatramo da je predlagatelj Zakona istaknuo najrelevantnija očekivanja od ovog propisa. Međutim, velik broj odredbi, naročito za „udomiteljstvo kao zanimanje“ i „specijalizirano udomiteljstvo“ su limitirajuće i nedovoljno jasno i precizno definirane. Iz ocjene stanja nisu vidljivi podaci utemeljeni na analizama i dokazima o potrebnom broju usluga udomiteljstva, Zakon ne daje jasne odgovore kako, kojim instrumentima će se osigurati, naročito prevencija institucionalizacije i deinstitucionalizacija djece iz domova, kao i ostali navedeni (očekivani) učinci samog Zakona. • Smatramo da je zakon potrebno podijeliti u dva dijela: udomiteljstvo djece i udomiteljstvo odraslih. Primljeno na znanje Primjedbe i prijedlozi će se razmatrati prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona
2 Ivana Jugović MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU U članku 3. stavak 3. Nacrta Zakona udomiteljska obitelj se definira navođenjem samo bračnih i izvanbračnih drugova, što se kasnije navodi i u člancima 18., 39. i 41. Ovakva definicija udomiteljske obitelji nije usklađena sa Zakonom o životnom partnerstvu, članak 37. st 4. koji nedvosmisleno kaže „(4) Životni partneri imaju jednaka postupovna prava i status u svim sudskim i upravnim postupcima kao i bračni drugovi.“ Imajući u vidu činjenicu da su životni partneri izjednačeni s bračnim drugovima prema čl. 37. st. 4 Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola, te da je Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola organski zakon u odnosu na zakone koji se odnose na obiteljskopravne odnose, predlažem da se izrijekom navedu životni partneri, kao i neformalni životni partneri, u članke 3., 18., 39. i 41. Nacrta Zakona o udomiteljstvu. Nacrt Zakona o udomiteljstvu kako je trenutno napisan nije u skladu sa Zakonom o suzbijanju diskriminacije, Zakonom o ravnopravnosti spolova niti je u skladu s praksom Europskog suda za ljudska prava te bi ga valjalo upotpuniti uključivanjem životnih partnera i neformalnih životnih partnera. Kao psihologinja također moram napomenuti da empirijska istraživanja pokazuju da se djeca koja odrastaju u obiteljima s istospolnim roditeljima ne razlikuju od djece odrasle u obitelji heteroseksualnih roditelja ni u kognitivnom, niti u socijalnom i emocionalnom razvoju te da pokazuje zdravu psihološku prilagodbu te djece (npr. (Crowl, Ahn i Baker, 2008; Gartrell & Bos, 2010). Ovi nalazi pokazuju da nema opravdanja za ograničavanje pristupa mogućnosti roditeljstva ili udomiteljstva na temelju seksualne orijentacije potencijalnih posvojitelja ili udomitelja. Prihvaćen Udomiteljstvo kao socijalna usluga smještaja priznaje se sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi u kojem obitelj u smislu toga zakona ima značenje zajednice koju čine bračni ili izvanbračni drugovi, djeca i drugi srodnici koji zajedno žive, privređuju i ostvaruju prihod na drugi način i troše ga zajedno te pojam udomiteljske obitelji prati značenje iz osnovnog zakona.
3 Rehabilitacijski centar za stres i traumu MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Mišljenja smo da ovakav Zakon o udomiteljstvu neće ispuniti svrhu: prevenirati institucionalizaciju, deinstitucionalizirati korisnike ustanova socijalne skrbi, povećati broj udomiteljskih obitelji te, najvažnije, poboljšati kvalitete usluge skrbi u udomiteljskim obiteljima. Smatramo da bi bilo bolje prvo donijeti novi Zakon o socijalnoj skrbi, redefinirati i osuvemeniti socijalne usluge, rasteretiti Centre za socijalnu skrb od upravnih postupaka, omogućiti im da se bave stručnim poslovima i vođenjem slučaja te potaknuti transformaciju ustanova u Centre za pružanje socijalnih usluga u zajednici. Na taj način će se stvorili sustavni preduvjeti za stručnu podršku udomiteljstvu, nedostatak koje je prema našem iskustvu glavna prepreka širenju udomiteljstva, padu broja udomitelja i poboljšanju kvalitete skrbi za korisnike. Pozdravljamo intenciju nacrta zakona da se na bolji način riješi radno-pravni i materijalni status udomitelja, ali smatramo rizičnim samo ove oblike motivacije za bavljenje udomiteljstvom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
4 Ured pučke pravobraniteljice MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Pozdravlja se donošenje novoga Zakona u udomiteljstvu, posebice jer se predviđa proširiti krug udomitelja na način da im se osigura bolji pravni status nego što ga do sada imaju, čime bi se uz tradicionalno udomiteljstvo, uvođenjem udomiteljstva kao zanimanja, trebalo motivirati uključivanje novih, mlađih i obrazovanijih udomitelja. Pri tome, treba voditi računa da ovaj oblik udomiteljstva ne postane prepoznatljiv prvenstveno zbog ostvarivanja naknade za rad i prijave na obvezna osiguranja, nego da to ujedno budu osobe koje imaju potrebna znanja, vještine i kompetencije. Novinama koje uvodi ovaj Nacrt udomiteljstvom trebao bi se obuhvatiti veći broj korisnika, čime bi se doprinijelo regionalnoj ravnomjernosti udomiteljstva. Također pozdravljamo uvođenje odredbi kojima bi se trebalo ojačati kapacitete i osigurati bolje uvjete za obavljanje specijaliziranog udomiteljstva, ali predlažemo da se ova vrsta udomiteljstva ne primjenjuje samo na djecu i mlađe punoljetne osobe, nego i na teško bolesne odrasle osobe. Smatramo da se u udomiteljske obitelji ne bi trebale smještavati starije osobe kojima je potreban treći i četvrti stupanj usluge. Zakonom bi trebalo jače i preciznije propisati prava korisnika, posebice s aspekta zaštite njihovih ljudskih prava. Nadalje, glave i poglavlja ovoga Zakona trebalo drugačije sistematizirati i odvojeno propisati udomiteljstvo za djecu od onoga za odrasle osobe. Naime, usluge su različite u pogledu samog trajanja smještaja jer su kod starijih osoba u pravilu dugotrajni smještaji, za razliku od djece, a i kompetencije i posebni uvjeti kod udomitelja su različiti ovisno o korisničkim skupinama, posebno kod specijaliziranih udomitelja. U važećem Zakonu o udomiteljstvu su propisana načela udomiteljstva za koja držimo da bi ih trebalo zadržati i u novom zakonu. S obzirom da je Zakonom o socijalnoj skrbi udomiteljstvo definirano kao socijalna usluga koja se treba detaljnije urediti posebnim zakonom, mišljenja smo da je ovaj Nacrt zakona trebalo donijeti istovremeno kad i novi Zakon o socijalnoj skrbi, radi njihova usklađivanja i ujednačenosti. Naime, člankom 183. stavkom 1. Zakona o socijalnoj skrbi propisano je da je udomiteljstvo oblik pružanja socijalnih usluga kojim se djetetu ili odrasloj osobi osigurava smještaj u udomiteljskoj obitelji, a stavkom 2. da će se posebnim zakonom propisati uvjeti koje mora ispunjavati udomiteljska obitelj, način obavljanja udomiteljstva te druga pitanja povezana s udomiteljstvom. Člankom 123. podstavkom 4. Zakona o socijalnoj skrbi propisano je da djelatnost socijalne skrbi obavljaju udomiteljske obitelji. Dakle, Zakon o socijalnoj skrbi uvodi samo pojam udomiteljske obitelji, ali ne i udomitelja. Nadalje, propisano je da se udomiteljstvom osigurava samo socijalna usluga smještaja, iako držimo da bi trebalo uvesti i mogućnost pružanja socijalne usluge boravka. U ovom Nacrtu u poglavlju V. u postupovnim odredbama uređeno je da se donosi rješenje za obavljanje udomiteljstva, dok je člankom 127. Zakona o socijalnoj skrbi propisano da se izdaje dozvola za obavljanje udomiteljstva. Konačno, ovim Nacrtom se daju još jače ovlasti centrima za socijalnu skrb koji su ionako preopterećeni i nemaju dovoljno kapaciteta da kvalitetno i pravodobno obavljaju sve javne ovlasti i druge stručne poslove, što je ujedno suprotno višekratnim najavama njihovog rasterećenja. Stoga bi trebalo razmotriti uvođenje specijaliziranih institucija za udomiteljstvo, barem na regionalnoj razini, koje bi obavljale kontinuiranu stručnu podršku udomiteljima i preuzeli određene ovlasti centara za socijalnu skrb koji izdaju dozvole za obavljanje udomiteljstva, njihovo obnavljanje, vode evidencije, registre i provode nadzor nad udomiteljskim obiteljima. Naglasak bi trebao biti na stručnom nadzoru koji bi prevenirao kršenja ili ugrozu prava smještenih korisnika. U samoj točki II. a) Nacrta o ocjeni stanja, nedovoljno se opisuje stanje o udomiteljskim obiteljima u kojima su smještene odrasle osobe, posebice starije životne dobi, tako da se samo statistički podatci o njihovom broju budući da ih je duplo više smještenih u udomiteljskim obiteljima, nego djece. Stoga predlažemo da se ova točka Nacrta u tom smislu dopuni. Pojedinačne odredbe Članak 1. U ovom članku predlaže se dodati „prava i obveze korisnika“, jer su ona uvrštena u posebnom poglavlju kao i prava i obveze udomitelja. Članak 3. Predlaže se u točki 4. kao korisnika udomiteljstva dodati i mlađu osobu koja je bila na smještaju u domu za djecu, kojoj bi se omogućio smještaj do kraja redovnog školovanja, a najduže do 26. godine života, kao što je na sličan način uređeno i člankom 24. stavkom 2. podstavkom 2. Zakona o socijalnoj skrbi. Ovaka odredba bi bila u cilju prevencije beskućništva mladih osoba o kojima je veći dio života skrbila država, odnosno državne institucije. Poznato je da korisnicima domova za djecu, mlađim punoljetnim osobama nakon završenog redovnog školovanja, odnosno nakon navršene 21. godine života prestaje smještaj u domu za djecu/stambenoj zajednici i često budu prepušteni sami sebi te završe kao beskućnici u prihvatilištima/prenoćištima za beskućnike. Stoga je pučka pravobraniteljica u godišnjim izvješćima Hrvatskom saboru pisala o ovom problemu te dala preporuke da se propiše mogućnost smještaja u organiziranom stanovanju mladima iz alternativne skrbi i nakon 21 godine. S obzirom da je važećim Zakonom u udomiteljstvu (članak 2. točka 4.) propisano da je korisnik udomiteljstva mlađa punoljetna osoba do završetka redovitog školovanja ili najduže godinu dana nakon završetka redovitog školovanja ako se ne može zaposliti a najduže do 26. godine života, predlažemo da se ova odredba zadrži i u novom Zakonu o udomiteljstvu, s naglaskom da je to u cilju prevencije beskućništva. Članak 5. U stavku 2. predlaže se dodati posebne uvjete za obavljanje specijaliziranog udomiteljstva, primjerice posebna znanja i vještine. Članak 6. U stavku 2. ovoga članka dobna razlika između udomitelja i korisnika, koja ne može biti veća od 50 godina vjerojatno se odnosi na udomljavanje djece, ali nije prihvatljiva za udomljavanje starijih osoba. Primjerice, nema zapreke da udomitelj u dobi od 30 godina skrbi o odrasloj osobi staroj 85 godina. Članak 10. U stavku 1. je propisano da tradicionalno udomiteljstvo obavlja udomitelj te članovi njegove obitelji. Ovako stipulirana odredba nije precizna jer nije jasno je li udomiteljstvo obavlja udomitelj (član obitelji) ili cijela udomiteljska obitelj, posebice cijeneći odredbu članka 183. stavak 1. Zakona o socijalnoj skrbi prema kojoj je udomiteljstvo socijalna usluga smještaja u udomiteljskoj obitelji. Stoga bi propisani uvjeti u članku 4. ovoga Nacrta trebali vrijediti za udomitelja i za njegove odrasle članove obitelji. Članak 12. Predlaže se brisati stavak 2. jer u udomiteljskoj obitelji ne bi trebalo biti na smještaju više od četiri odrasla korisnika, pa niti kao iznimna situacija zbog privremenog smještaja u kriznim situacijama, jer se postavlja upitnim kvaliteta skrbi o korisnicima, posebice budući da se inspekcijski nadzori nad udomiteljskim obiteljima ne provode kontinuirano i često. Naime, prema podacima Ministarstva, tijekom 2017. proveden je inspekcijski nadzor u samo osam udomiteljskih obitelji koje skrbe o starijim osobama. Sve to može doprinijeti da se udomiteljske obitelji pretvore u obiteljske domove koji i jesu na određeni način nastali kao posljedica rada udomiteljstva na „crno“ od strane više članova obitelji, a sustav socijalne skrbi nije imao smještajne kapacitete da korisnike premjesti kod drugih pružatelja smještenim korisnicima. Stoga bi trebalo izbjeći da se ponovi slična situacija. Eventualno, ako se ipak ostane pri navedenoj iznimci zbog privremenog smještaja u kriznim situacijama, predlažemo da se izrijekom propiše da može biti smješteno ukupno najviše pet odraslih korisnika. Članak 13. U stavku 1. predlaže se dodati da udomiteljstvo kao zanimanje može obavljati tradicionalni udomitelj koji je prethodno obavljao udomiteljstvo najmanje tri godine. Na ovaj način bi se izbjegle situacije da se pojave udomitelji koji odmah nakon što postanu tradicionalni udomitelji zatraže udomiteljstvo kao zanimanje jer im je prioritetni cilj ostvarivanje naknade i prijave mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Članak 15. Predlaže se brisati stavak 2. Obrazloženje isto kao i za članak 12. Članak 16. Predlaže se u stavku 2. dodati novu točku kojom bi se propisalo da specijalizirano udomiteljstvo pruža uslugu smještaja i specijalizirane usluge skrbi teško bolesnoj odrasloj osobi. Osim teško bolesnoj djeci ili s težim stupnjem teškoća u razvoju te mlađim punoljetnim osobama s problemima u ponašanju, specijalizirano udomiteljstvo treba omogućiti i odraslim osobama koje su teško bolesne. Time bi imali kvalitetniju skrb u specijaliziranom udomiteljstvu, posebice u onim sredinama gdje mreža socijalnih usluga nije ravnomjerna i pristupačna pa centri za socijalnu skrb nemaju drugog izbora nego ih smještavaju u postojeće tradicionalne udomiteljske obitelji koje nemaju potrebne kompetencije i vještine. Članak 18. stavak 4. Predlažemo da se udomitelju koji je srodnik korisnika uz opskrbninu uvede i naknada za rad kao i tradicionalnom udomitelju, posebice onima koji nisu obveznici uzdržavanja korisnika. Članak 29. S obzirom da je člankom 10. ovoga Nacrta uređeno da udomiteljstvo uz udomitelja obavljaju i članovi njegove obitelji, mišljenja smo da u slučaju smrti udomitelja ili iz drugih opravdanih razloga drugi odrasli član obitelji nema potrebe podnositi zahtjev za obavljanje udomiteljstva jer mu je to već zakonom dozvoljeno. Samo mu treba omogućiti da nastupanjem novih okolnosti, na njegov zahtjev, centar za socijalnu skrb donese novo rješenje koje će glasiti na njegovo ime, bez ispitnog postupaka koji se inače provodi kad se prvi put podnosi zahtjev za obavljanjem udomiteljstva. Članak 30. Stavkom 1. ovoga članka propisano je da će se svake godine određivati broj udomitelja u skladu s mrežom socijalnih usluga. Nije jasno da li će zbog toga udomitelji pružati socijalnu uslugu smještaja sukladno stručnim i prostornim standardima, odnosno sukladno standardima kvalitete socijalnih usluga i smjernicama za njihovo provođenje, sukladno članku 196. Zakona o socijalnoj skrbi, jer udomiteljstvo obavljaju u mreži socijalnih usluga. Ako se to ne odnosi na njih, ovim Nacrtom bi trebalo propisati da će se uvesti standardi kvalitete socijalnih usluga i smjernice za njihovo provođenje za sve tradicionalne i specijalizirane udomitelje te one koji udomiteljstvo obavljaju kao zanimanje. Članak 32. Predlaže se dodati novu točku kojom bi se propisalo da udomiteljstvo prestaje i slučaju ako udomitelj bez opravdanih razloga ne pripremi korisnika na premještaj kod drugog pružatelja socijalnih usluga ili u povratak u vlastitu obitelj po uputi ili odluci Centra. Iza članka 33. predlaže se novi podnaslov i članak kojim bi se propisalo vođenje Registra smještenih korisnika, kako je to propisano člankom 126. stavkom 1. podstavkom 8. Zakona o socijalnoj skrbi. Članak 35. Predlaže se riječi: „pridobivanje novih udomitelja“ zamijeniti riječima: „poticanje udomiteljstva“. Ovaj prijedlog je više u svjetlu propisanih ovlasti centara za socijalnu skrb. Članak 36. U stavku 5. predlaže se iza riječi: „udomitelja“ dodati riječi: „ili premještaja korisnika kod drugog pružatelja socijalnih usluga“. Mišljenja smo da korisnika, njegovu obitelj kao i udomiteljsku obitelj treba pripremiti ne samo za njegov smještaj nego i slučaju premještaja. Članak 37. U stavku 7. predlaže se riječ: „pratiti“ zamijeniti riječju: „nadzirati“. Ovaj prijedlog je u skladu s danim javnim ovlastima centru za socijalnu skrb sukladno članku 126. stavku 1. podstavku 8. Zakona o socijalnoj skrbi. Alternativa Ovu ovlast kao stručni nadzor nad udomiteljskim obiteljima predlaže se dati drugoj specijaliziranoj instituciji. Članak 47. Predlaže se u prava odraslog korisnika udomiteljstva dodati i pravo na sudjelovanje u donošenju odluka koje se na njega odnose, odnosno koje utječu na kvalitetu njegova života primjerice, o vrsti prehrane, jelovniku, slobodnim aktivnostima, prakticiranju svoje vjere i sudjelovanju u kulturnom i društvenom životu te drugo. Također se treba korisniku jamčiti u što je god većoj mjeri moguće neovisnost, privatnost posebice kod njege, socijalnu uključenost te odgovarajući standard pružanja usluge sukladno propisanim normativima te druga prava. Članak 50. U prekršajne odredbe predlaže se dodati i nepoštivanje obveza udomitelja prema korisnicima. Primljeno na znanje Primjedbe i prijedlozi primljeni na znanje i razmatrati će se pri izradi Konačnog prijedloga zakona.
5 ZIPKA Udruga udomitelja za djecu i mlade Varaždinske županije MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Želimo dati primjedbu i na ono što nije u Zakonu navedeno, a to je mogućnost osnivanja Agencije za udomiteljstvo. Iz našeg iskustva (a na našem području su smještena djeca iz 14 centara za socijalnu skrb) vidimo različiti odnos prema udomiteljima, od toga da „zarađujemo“ na toj djeci, pa do maksimalnog uvažavanja udomitelja i potreba djece! Naš je dojam da se u centrima ne vodi dovoljno računa o udomiteljstvu i zato je premalo ljudi angažirano na tim poslovima, što rezultira njihovom nemogućnošću da budu u udomiteljskoj obitelji i da nam pružaju pomoć i podršku u radu! Zbog toga smo mišljenja da bi područja koja imaju razvijeno udomiteljstvo trebali imati Agenciju za to, koja bi bila posvećena samo udomiteljima, udomljenoj djeci, podizanju kvalitete i pružali stručnu pomoć udomiteljima u skrbi oko djece. Kako se Zakon donosi za dulje razdoblje, mišljenja smo da bi se mogućnost otvaranja Agencija trebala staviti u Zakon, a posebnim aktom naknadno propisati sve uvjete, kriterije i sl. Također, smatramo da bi naknada za rad udomitelja trebala biti veća ukoliko želimo privući veći broj osoba da se bavi udomiteljstvom. Osim toga, trebalo bi uspoređivati trošak djeteta smještenog u ustanovi, sa troškom djeteta koji je u udomiteljstvu, a znamo da se benefiti obiteljskog života ne mogu uspoređivati sa domskim smještajem i to bi trebala biti početna točka za vrednovanje i nagrađivanje rada udomitelja! Primljeno na znanje Primljeno na znanje
6 hrvatska udruga socijalnih radnika MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Podržavamo primjedbe i prijedloge UNICEF-a za Hrvatsku Primljeno na znanje Primljeno na znanje
7 hrvatska udruga socijalnih radnika MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Smatramo da je donošenje novog Zakona o udomiteljstvu trebalo ići u smijeru donošenja dva zasebna zakona . Jedan kojim bi se reguliralo udomiteljstvo za djecu i drugi kojim bi se reguliralo udomiteljstvo za odrasle osobe . Nadalje, ovaj proces zakonskih promjena bio je prava prilika za ukidanje udomiteljstva za osobe starije životne dobi kao oblika skrbi koji nije primjeren ovoj korisničkoj skupini zbog čega je u sustavu socijalne skrbi potrebno osmisliti novu , bolje ciljanu uslugu za osobe starije životne dobi. Nadalje, podržavamo uvođenje udomiteljstva kao zanimanja kao i specijaliziranog udomiteljstva za djecu pri čemu je potrebno voditi računa da specijalizirani udomitelji osim razine obrazovanja (preddiplomski ili diplomski studij ) moraju imati i potrebne stručne kompetencije za skrb o korisnicima , odnosno da se tim poslom mogu baviti isključivo stručnjaci pomagačkih profesija ili zdravstveni radnici s potrebnom razinom obrazovanja. Brojne odredbe ovog Nacrta prijedloga Zakona prepoznaju individualni plan promjene korisnika kao dokument kojim se u postupku smještaja iz perspektive stručnjaka odgovara na ovu potrebu korisnika . Međutim, zanemaruje se ključna paradigma individualnog planiranja koje može biti učinkovito isključivo onda kada korisnik ima središnju i aktivnu ulogu u procesu promjene. U ovom zakonu u prvom planu su suradni odnosi centra i udomitelja ili različitih centara , dok je uloga korisnika vrlo pasivna što je u suprotnosti s individualnim planiranjem. U tom kontekstu poželjno je doraditi odredbe koje govore o individualnom planu promjene. Djelomično prihvaćen Dio koji se odnosi na donošenje dva zasebna zakona je primljen na znanje. Prihvaća se djelomično u odnosu na proširenje zakonske odredbe u odnosu na stručne kompetencije specijaliziranih udomitelja i davanja korisniku aktivne uloge u procesu individualnog planiranja.
8 Filip Varga MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU U prijedlog zakona o udomiteljstvu svakako bi u definiciju udomiteljske obitelji trebalo dodati i životne partnere i neformalne partnere. Pred hrvatskim zakonodavstvom životni partneri izjednačeni su sa bračnim drugovima te je njihovo neuvrštavanje u ovaj prijedlog diskriminacija, a uz to dodatno smanjuje već ionako mali broj potencijalnih udomitelja. Nije prihvaćen Udomiteljstvo kao socijalna usluga smještaja priznaje se sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi u kojem obitelj, u smislu toga Zakona, ima značenje zajednice koju čine bračni ili izvanbračni drugovi, djeca i drugi srodnici koji zajedno žive, privređuju, ostvaruju prihod na drugi način i troše ga zajedno te pojam udomiteljske obitelji prati značenje iz osnovnog Zakona.
9 Mario Primorac MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU U prijedlog novog Zakona o udomiteljstvu u definiciju udomiteljske obitelji i kao potencijalne udomitelje uz bračne i izvanbračne partnere navesti i životne partnere i neformalne partnere. Nije prihvaćen Udomiteljstvo kao socijalna usluga smještaja priznaje se sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi u kojem obitelj, u smislu toga Zakona, ima značenje zajednice koju čine bračni ili izvanbračni drugovi, djeca i drugi srodnici koji zajedno žive, privređuju, ostvaruju prihod na drugi način i troše ga zajedno te pojam udomiteljske obitelji prati značenje iz osnovnog Zakona.
10 Ured UNICEF-a za Hrvatsku MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Ured UNICEF-a za Hrvatsku generalno podržava smjer normativnih promjena vezanih uz udomiteljstvo, s fokusom na udomiteljstvo djece, kao najprimjerenijeg alternativnog oblika obiteljske skrbi za djecu koja ne mogu živjeti u vlastitim obiteljima. Prepoznajemo i pozdravljamo nastojanja usmjerena unapređenju udomiteljstva za djecu u Hrvatskoj, kao i povećanje financijskih ulaganja u osiguravanje ove vrste usluge. Također pozdravljamo iskorake koje donosi Nacrt novog Zakona o udomiteljstvu u smislu unapređenja statusa udomitelja i povećanja kvalitete skrbi u udomiteljskim obiteljima. Ipak, prepoznajući i područja koja zahtijevaju dodatna pojašnjenja i unapređenja, u nastavku donosimo nekoliko komentara i sugestija na Nacrt Prijedloga Zakona o udomiteljstvu: 1. U poglavlju III. uvodnog dijela teksta zakona (Ocjena i izvori sredstava potrebnih za provođenje zakona), koristi se izraz “usluge za najtežu korisničku skupinu”. Obzirom da se ovakvim izrazom etiketira korisnike kao “najteže”, što nije u skladu sa suvremenim stručnim načelima, predlažemo da se koristi izraz: “za one korisničke skupine kojima treba kompleksna/sveobuhvatna/dodatna (ili sl.) pomoć i podrška”. 2. S punim razumijevanjem prepreka za potpuno razdvajanje udomiteljstva djece i udomiteljstva odraslih u zasebne zakone, predlažemo ipak u okviru postojećeg objedinjenog Zakona, razdvojiti barem u zasebna poglavlja ili pod zasebne dijelove Zakona - udomiteljstvo djece od udomiteljstva odraslih. a. Osobito se to odnosi na općenitu svrhu udomiteljstva za djecu i udomiteljstva za odrasle. Kada se radi o odraslim osobama koje se zbog dobi, zdravstvenog stanja ili drugih teškoća smještaju u udomiteljsku obitelj – smještaj je najčešće trajnog karaktera sa svrhom osiguravanja dugoročne skrbi. Imajući s druge strane, na umu specifičnosti alternativne skrbi za djecu, uključujući i smještaj u udomiteljsku obitelj, sukladno suvremenim međunarodnim smjernicama – ta vrsta smještaja za djecu mora biti privremenog i kratkotrajnog karaktera, s krajnjom svrhom trajnog zbrinjavanja djeteta sukladno njegovom/njezinom najboljem interesu. b. Također, s obzirom na značajne razlike u specifičnim razvojnim i životnim potrebama djece i odraslih, evidentne su i značajne razlike u sadržaju skrbi kod smještaja djece i odraslih. c. U tom smislu sugeriramo i reviziju definicija navedenih u Članku 3, pri čemu predlažemo odvojene definicije udomiteljstva za djecu i udomiteljstva odraslih. 3. Vrste udomiteljstva definirati sukladno potrebama i specifičnostima korisnika/djeteta. Tipove udomiteljstva prema statusu udomitelja regulirati zasebno (Poglavlje II.). 4. U zasebnom poglavlju detaljnije definirati postupke procjene, selekcije i licenciranja udomitelja te praćenja kvalitete skrbi u udomiteljskim obiteljima, kao i mehanizme inicijalne i kontinuirane edukacije i podrške udomiteljskim obiteljima (ili ih u Zakonu samo jasnije navesti, uz naznaku da se detaljnije definiraju pravilnicima). 5. Predlažemo i da se Zakonom NE definira točno trajanje inicijalne edukacije (u Članku 39. definirano je trajanje od 40 sati), već da se njezino trajanje detaljnije utvrdi pravilnikom, nakon što se finalno kreira standardizirani program edukacije u okviru zajedničke suradnje MDOMSP-a i UNICEF-a. Jednako tako, predlažemo u Članku 41. Stavak (6), predvidjeti i druge pružatelje usluga dodatne i kontinuirane edukacije udomitelja. 6. Mišljenja smo da bi bilo dobro u Zakon uključiti i neku vrstu dodatne podrške/edukacije/savjetovanja i za srodničke udomitelje. 7. Zbog generalno velike opterećenosti CZSS-a, kao i sukoba uloga, smatramo nužnim jasnije razdvojiti nadzornu i suportivnu ulogu centra za socijalnu skrb u radu s udomiteljskim obiteljima, uvesti pojam voditelja slučaja i definirati njegovu ulogu kao koordinatora svih drugih stručnjaka i pružatelja usluga u lokalnoj zajednici. 8. Osobito značajnim smatramo uvesti obvezu voditelja slučaja da tijekom boravka djeteta u udomiteljskoj obitelji koordinira i organizira istovremeni intenzivan rad i stručnu podršku biološkoj obitelji djeteta s ciljem stvaranja uvjeta za eventualni povratak djeteta u obitelj. Ili, ukoliko to nije moguće, intenziviranje postupka za oduzimanje roditeljske skrbi, kako bi se kroz posvojenje realiziralo trajno rješenje u najboljem interesu djeteta. 9. Jasnije definirati i predvidjeti druge pružatelje usluga, njihove uloge i odgovornosti, osobito u edukaciji i pružanju podrške udomiteljima i djeci, uključujući druge ustanove sustava (centre za pružanje usluga u zajednici, obiteljske centre…), ali i organizacije civilnog društva. Naznačiti obvezu pružanja usluga sukladno jedinstvenim standardima i definirati mehanizme praćenja. 10. U Članku 7., koji definira Zapreke za obavljanje udomiteljstva, smatramo da je potrebno istaknuti da udomiteljstvo za djecu ne može obavljati osoba koja je pravomoćno osuđena na kaznu zatvora za bilo koje djelo počinjeno na štetu djeteta ili korištenjem djeteta ili maloljetne osobe, bez obzira je li nastupila rehabilitacija. 11. Potrebno je posvetiti posebnu pozornost ili dodatno razmotriti odredbe i uvjete za obavljanje udomiteljstva kao zanimanja, osobito kod udomiteljstva djece i uvjeta da u obitelji istovremeno bude troje djece. a. Mišljenja smo da je potrebno definirati mehanizme za procjenu kapaciteta potencijalnog udomitelja koji će obavljati udomiteljstvo kao zanimanje, te razviti i primjenjivati odgovarajuće mehanizme praćenja kvalitete skrbi u tim udomiteljskim obiteljima. b. Također, potrebno je detaljnije razraditi mehanizme kod popunjavanja tih udomiteljskih obitelji na način da se provodi odgovarajuće usklađivanje djeteta i udomitelja i osigura smještaj u najboljem interesu djeteta te da se izbjegne popunjavanje udomiteljskih obitelji s ciljem zadržavanja statusa udomitelja, a sa zanemarivanjem najboljeg interesa djeteta. c. Isto tako, obzirom da je intencija da udomiteljstvo za djecu bude kratkotrajnog karaktera dok se ne osigura trajno rješenje za dijete, za očekivati je da će rotacije djece u udomiteljskim obiteljima biti česte, što može dovesti do gore navedenih rizika. Osobito to smatramo značajnim kod udomljavanja djece mlađe od 3 godine, u čijem je najboljem interesu svakako hitno osiguravanje trajnog zbrinjavanja kroz povratak u biološku obitelj ili posvojenje, a ne dugogodišnji boravak u udomiteljstvu, koje bi trebalo biti privremenog i kratkotrajnog karaktera. d. Zaključno svemu navedenome, pozivamo na pozornost da u definiranju tih mehanizama interes djeteta u svakom slučaju treba biti pretpostavljen interesu udomitelja. 12. U Članku 14., predlažemo doraditi ili pojasniti sljedeće: a. Stavak (2) navodi da kod udomitelja koji udomiteljstvo obavlja kao zanimanje može iznimno biti smješten manji broj djece (od 3), odnosno: „dvoje djece s težim tjelesnim, intelektualnim, osjetilnim ili komunikacijskim teškoćama u razvoju kod kojih je utvrđena razina funkcioniranja koja zahtijeva veću stručnu potporu“, dok Stavak (4) navodi: „Ako udomitelj skrbi o djeci s teškoćama u razvoju, samo jedno od smještene djece može biti dijete s težim tjelesnim, intelektualnim, osjetilnim ili komunikacijskim teškoćama u razvoju kod kojeg je utvrđena takva razina funkcioniranja koja zahtijeva veću stručnu potporu“. b. Također ista formulacija je korištena i u Članku 11, Stavak (3), koji govori o smještaju u tradicionalnom udomiteljstvu: „Ako udomitelj skrbi o djeci s teškoćama u razvoju, samo jedno od smještene djece može biti dijete s težim tjelesnim, intelektualnim, osjetilnim ili komunikacijskim teškoćama u razvoju kod kojeg je utvrđena takva razina funkcioniranja koja zahtijeva veću stručnu potporu“. To čini nejasnim koja će djeca biti smještena u tradicionalno udomiteljstvo, a koja u specijalizirano, odnosno koji će biti kriteriji za smještaj u jedan ili u drugi oblik udomiteljske skrbi. 13. Djeca u specijaliziranom udomiteljstvu: Odredba po kojoj specijalizirani udomitelj može udomiti samo jedno dijete (izuzev ako ima brata/sestru) onemogućuje da to dijete odrasta uz drugu djecu bez teškoća čime se smanjuje prilika za integraciju i inkluziju djeteta i afektira njegova dobrobit. Predlažemo da se doda da, ukoliko je stručna procjena da bi to bilo u skladu s interesom djece (i sa i bez teškoća) te uz suglasnost specijaliziranog udomitelja, postoji mogućnost da se u specijalizirano udomiteljstvo uz dijete s teškoćama/problemima u ponašanju, smjesti i drugo dijete. 14. U Članku 32. predlažemo kao razlog da osoba prestaje biti udomiteljem, dodati i razloge vezane uz kvalitetu skrbi udomljenom korisniku, osobito djetetu. Odnosno predvidjeti i situaciju u kojoj se temeljem procjene kvalitete skrbi utvrdi da udomitelj zlorabi svoju poziciju, ili svojim postupcima ugrožava dobrobit i najbolji interes djeteta. Svakako predvidjeti mjere intenzivnijeg praćenja te opciju što u situacijama kada CZSS i nakon pružene dodatne podrške, edukacije i savjetovanja udomitelja utvrdi kontinuiranu zlouporabu pozicije udomitelja i ugroženu sigurnost i razvoj djeteta u udomiteljskoj obitelji. 15. U Članku 43. stavak (2) predlažemo dodatno definirati situacije u kojima udomitelj može samostalno donijeti odluku kada se radi o zaštiti sigurnosti i zdravlja djeteta (npr. hitne liječničke intervencije i sl.). 16. Predlažemo u Zakonu predvidjeti, osim vođenja registra udomitelja, i sustavno vođenje podataka o djeci, ponovno s ciljem praćenja statusa i okolnosti svakog pojedinog djeteta i poduzimanja odgovarajućih i pravovremenih intervencija za osiguravanje trajnog smještaja djeteta u obiteljsku skrb sukladno njegovom/njezinom najboljem interesu. a. Dostupnost kvalitetnih i disegregiranih podataka omogućit će i analizu učinka pojedinih mjera te donošenje novih intervencija i programa temeljenih na dokazima. Kako bi se to osiguralo, potrebno je omogućiti i dostupnost drugih relevantnih administrativnih podataka i njihovo umrežavanje, u skladu s važećim zakonskim propisima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, prijedlog će se razmatrati u pripremi konačnog prijedloga Zakona.
11 Centar za socijalnu skrb Zagreb MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Osim komentara pojedinih članaka, Tim za udomiteljstvo CZSS Zagreb skreće pažnju i na pitanja koja nisu obuhvaćena nacrtom zakona: - pitanje Udomiteljskog ugovora - Radi potrebe definiranja prava i obaveza udomitelja i CZSS, smatramo da je potrebno da Centar udomitelja i nadalje s udomiteljem sklapa Udomiteljski ugovor. Navedeno se bi trebalo odnositi i na tradicionalne udomitelje, te osobito udomiteljstvo kao zanimanje i specijalizirano udomiteljstvo . - pitanje naknade štete u udomiteljskoj obitelji - Budući da postoji mogućnost da udomljeni korisnici naprave veću materijalnu štetu na imovini udomitelja (namjerno uništavanje, uzrokovanje poplave, požara i dr.), postavlja se pitanje regulacije navedenih situacija. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, prijedlog će se razmatrati u pripremi konačnog prijedloga Zakona.
12 Primorsko-goranska županija MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Savjet za socijalnu skrb Primorsko-goranske županije povodom otvorene javne rasprave o Nacrtu prijedloga zakona o udomiteljstvu daje primjedbe na navedeni akt, kako slijedi. Razmatrajući navedeni dokument u suradnji sa stručnim radnicima koji se aktivno bave podrškom udomiteljstvu za djecu na području čitave Primorsko-goranske županije, a koji aktivno sudjeluju i u radu Savjeta za socijalnu skrb PGŽ zaključili smo da Nacrt prijedloga zakona ne pridonosi razvoju kvalitetnog udomiteljstva kao alternativi institucionalnog smještaja djece i mladih, zbog nekoliko razloga. 1. Nacrt prijedloga Zakona ne propisuje obvezu udomitelja da sudjeluju u organiziranoj podršci, što smatramo nužnim, jer pridonosi kvalitetnijoj i kontinuiranoj edukaciji udomitelja, a kroz isto i kvalitetnijoj skrbi za udomljenu djecu. 2. Nacrt prijedloga Zakona u ovom sadržaju ne omogućuje razvoj stručnog rada kroz podršku udomiteljstva izvan okvira centara za socijalnu skrb. Naime, ovim prijedlogom centri dobivaju još veće nadležnosti u području udomiteljstva, što smatramo neodrživim u stručnom i etičkom pogledu jer će u praksi radnici centara istovremeno vršiti nadzorne i podržavajuće poslove u području udomiteljstva. 3. Iz Nacrta je nejasno na koji će se način u ostalim ustanovama socijalne skrbi (osim centara za socijalnu skrb) razvijati usluge namijenjene udomiteljima i udomljenoj djeci i d ali će to ubuduće uopće biti moguće. Dosadašnja zakonska regulativa to je omogućavala, mada se usluge unutar sustava nisu razvile ravnomjerno. 4. U Nacrtu se spominje supervizija udomitelja koja se u praksi na našem području pokazala kao najefikasniji oblik podrške udomiteljima, ali ponovno bez objašnjenja tko će superviziju raditi, niti na koji način će se udomitelji obvezati da u istoj sudjeluju. 5. Generalno, dojma smo da Nacrt zakona u ovakvom sadržaju neće omogućiti otvaranje novih radnih mjesta neophodnih za razvoj izvaninstitucionalnih socijalnih usluga, iako je podrška udomiteljima preduvjet cijelog procesa transformacije i deinstitucionalizacije, koji bi na ovaj način bio trajno zaustavljen. Smatramo da je zakonskom regulativom nužno predvidjeti i utvrditi sustav temeljen na uspostavi regionalnih centara za udomiteljstvo, čiji bi se stručni radnici bavili isključivo poslovima vezanim za podršku udomiteljskim obiteljima za djecu i udomljenom djecom i mladima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, prijedlog će se razmatrati u pripremi konačnog prijedloga Zakona
13 Udruga pružatelja socijalnih usluga "GLORIA" MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Proučili smo u detalje prijedlog zakona i došli smo do zaključka da je izrazito loš i da otvara vrata manipulaciji, mitu i korupciji te provođenju samovolje centara za socijalni rad koja je i do sada bila vrlo velika. Ovim zakonom pogoduje se određenim skupinama u punom smislu udomiteljstva te je napravljena ogromna razlika između tradicionalnog udomiteljstva i udomiteljstva-zanimanja. Ovim zakonom zapravo se smanjuje broj korisnika usluga sa 4 na 3 korisnika za starije i nemoćne osobe a samim time se i destimulira povećanje broja udomiteljstava. Zakonom se propisuje da samo oni koji imaju 4 štičenika mogu preći u udomiteljstvo kao zanimanje a ukoliko se broj smanji gubi se status udomitelj zanimanje. U isto vrijeme ne regulira se obveza centara za socijalnu skrb da tog istog udomitelja popune kako bi zadržao status a udomiteljima se ne omogućava da svoje profesionalne usluge dijele drugim centrima. Ovime se otvara prostor za prtuzakonite radnje te mito i korupciju koja je prisutna u centrima ZSR te će oni koji budu "dobri" i poslušni udomitelji uvijek imati popunjeni kapacitet i status udomitelj zanimanje,dok će ostali biti na 3 korisnika i u nemilosti centara koji ionako nemaju nikakvu odgovornost već služe samo kao represivni aparat prema udomiteljima i koji će provoditi samovolju te tumačiti zakon prema svojim pravilima. Poznato je kako veliki broj CZSR ima manjak stručnog kadra, mnogi djelatnici centara nisu upoznati niti sa trenutnim zakonom ili ga tumače na svoj način, udomiteljima su uskraćena mnoga prava ili se prava udomitelja prikazuju na krivi nepostojeći način. Stoga Ovim zakonom samo se legalizira daljnji kriminal i samovolja a ne propisuje se odgovornost CZSR Dakle ovim prijedlogom zakona nikako se ne stimulira i potiče obitelji da se bave udomiteljstvom. Umjesto da se broj korisnika udomiteljstva povećava prema uvjetima i mogućnostima udomitelja,ovim se zakonom štoviše još i smanjuje i diskriminira udomitelje. Iako dobro smišljen očito je da se pokušava pogodovati određenim skupinama i svakako je u mnogo dijelova diskrimnaitoran ,nerazrađen i vrlo nepovoljan za sve udomitelje koji ovaj poziv smatraju kao human i plemenit. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
14 Udruga pružatelja socijalnih usluga "GLORIA" MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Vrlo nelogičan i nedorečen članak ; (4) "Ako tijekom obavljanja udomiteljstva kao zanimanja, udomitelj nema broj korisnika propisan člankom 5., stavkom 1., točkom 2. ovoga Zakona, bez svoje krivnje, i nadalje mu se priznaje pravo iz članka 13., stavka 4. ovoga Zakona, osim prava na opskrbninu za korisnika koji više ne koristi uslugu smještaja kod udomitelja, a najduže tri mjeseca, počev od prvog dana nakon smanjenja potrebnog broja korisnika" Znači ukoliko udomitelju (zanimanje) nedostaje štićenik dulje od 3 mjeseca ,gubi pravo statusa udomitelja zanimanje i prelazi u tradicionalno udomiteljstvo. Ovim se člankom ponovo omalovažava udomitelj iako je propisan dignitet udomitelja a prepušta se centru udomitelja da odlučuje želi li udomitelj primiti štićenika iz druge županije. Ovime je ponovo otvoren put manipulaciji i zloporabi ovlasti i položaja a svakako i udomiteljima daje želju da izađu iz sustava i da ih se destimulira.Zbog čega onda nije propisano da je centar dužan u roku 3 mjeseca udomitelju popuniti kapacitet ili udomitelju dati pravo da kao profesionalac svoje usluge pruži štićenicima iz drugih županija!? Primljeno na znanje Primljeno na znanje, prijedlog će se razmatrati u pripremi konačnog prijedloga Zakona.
15 Udruga pružatelja socijalnih usluga "GLORIA" MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Ovim se prijedlogom zakona omogućava udrugama da sudjeluju u aktivnostima udomiteljstava. Ovim se zakonom također treba propisati da se udomiteljstvom mogu baviti i udruge kao što se udruge mogu baviti i socijalnim djelatnostima ,otvarati domove za stare i nemoćne i slično. Ovakvom bi se stavkom zakona pružila mogućnost udrugama u županijama kojoj nedostaju udomiteljski kapaciteti da pokrenu sustav udomiteljstva i pomognu starim i nemoćnim građanima koje se ne može smjestiti u druge županije. Zakon o udrugama dopušta ovakav vid djelatnosti kao gospodarska djelatnost međutim u ovom prijedlogu zakona ta je mogućnost uskraćena dok je drugim zakonima dopuštena. Smatramo to velikim propustom ministarstva da na ovakav način ne ukljući udruge u djelatnost pružatelja socijalnih usluga te time potakne i zapošljavanje mladih. Naime, udruge ne žele otvarati domove za stare i nemoćne iako imaju tu mogućnost već neke udruge žele humanitarno djelovati i pružati usluge samo potrebitima stoga je vrlo poželjno aktivirati ovakvu točku zakona i dopustiti udrugama da se bave socijalnim djelatnostima udomiteljstva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
16 Udruga pružatelja socijalnih usluga "GLORIA" MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Zakon je u puno stavaka nedorečen i nelogičan.1 1. Ukoliko se radi o Udomiteljstvu kao zanimanju onda je nelogično ograničavati broj korisnika usluga na 4 korisnika ukoliko Udomitelji imaju mogućnost držanja više korisnika. Promjenom ograničenja smanjio bi se broj ilegalno i protuzakonito zbrinutih osoba koje udomitelji evidentno drže po privatnoj osnovi te time krše zakon. Ovu stavku promijeniti i dati ovlasti centrima da uvidom u stanje omoguće udomiteljima držati veći broj korisnika ovisno o kapacitetima udomiteljske obitelji ,generalno za udomitelje starijih i nemoćnih osoba. Kod udomitelja djece također prilagoditi ovu stavku. 2. S obzirom da u kontinentalnoj Hrvatskoj postoje udomitelji koji rade bez ikakvih dozvola i licenci ili kojima su licence oduzete, omogućiti centrima socijalne skrbi da po prijavi ima obvezu sa institucijama pravosuđa obaviti pregled objekata u kojima postoji sumnja da se ilegalno drže štićenici određene kategorije. 3. Ovim je zakonom ponovo udomitelj stavljen u običan rang pružatelja usluga bez mogućnošću odlučivanja. Naime Centrima za socijalni rad ovim se zakonom ponovo pruža mogućnost zloporabe položaja i ovlasti u odlučivanju o pružanju usluga udomiteljstva , Naime, s obzirom da u mnogim županijama ne postoje kapaciteti ,centi su prisiljeni tražiti smještaj osoba u druge županije ,a pravo odluke se daje centu udomitelja a ne udomitelju koji ima pravo odlučiti želi li ili ne primiti štićenika iz druge županije.Oočka ovog zakona ponovo je gramatički nedorećena budući da se ne može razlučiti da li se traži pismeno mišljenje centra ili dotičnog udomitelja. Evidentno je da cenrti često manipuliraju i zloporabe ovlasti te ne žele prihvatiti štićenike iz drugih županija te time krše zakone o doskriminaciji i upravno pravnom postupku. Stoga, normalno bi bilo i logično da svaki građanin RH ima pravo biti smješten u bilo kojoj županiji svojom privolom i voljom ili željom te mogućnostima udomitelja ukoliko je udomitelj zanimanje. Postoji registar udomitelja po kojem centar ima uvid u slobodne kapacitete i pravo odlučivanja treba dati udomitelju a ne centu udomitelja. Razlog: centar udomitelja ne pozna sustav obitelji u kojoj se nalaze štićenici i sa kakvim se problemima nose i žive i samo osobno udomitelj može procijeniti može li i želi li prihvatiti štićenika iz druge županije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
17 Udruga udomitelja djece Splitsko-dalmatinske županije Tobolac MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Uz dužno poštovanje prema dugogodišnjim udomiteljima, čiji se djelo treba posebno prepoznati i cijeniti, smatramo da upravo iskustvo treba biti onaj filter i dokaz ispravne motivacije, a s ciljem izbjegavanja zlouporabe ovog zakona, i to na štetu djece. U ovakvoj gospodarskoj i demografskoj situaciji je vrlo moguće da se primjenom ovog zakona u udomiteljski svijet provuku i privuku osobe koje tu ne bi trebale biti. Treba posebnu pažnju posvetiti procjeni kandidata, a smatramo da je iskustvo jedan od najboljih pokazatelja. Osim same procjene stručnog tima za udomiteljstvo u suradnji s djetetovim nadležnim socijalnim radnikom koji zajedno nadziru REDOVNO udomiteljsku obitelj i prate RAZVOJ djeteta, smatramo potrebnim utvrditi (uz ostale navedene preduvjete) i kriterij minimalnog broja godina „udomiteljskog staža“ npr. 3 ili 5 i ukoliko udomitelj i nakon isteka tog razdoblja želi zasnovati radni odnos sa zanimanjem „udomitelj djece“ onda mu to pravo i retroaktivno priznati. Radi se o najosjetljivijoj skupini djece koju treba posebno zaštititi. Mnoga djeca koja su izdvojena iz bioloških obitelji imaju proživljena teška iskustva koja ostavljaju traga na njihovom psiho-fizičkom zdravlju i potrebno je mnogo ljubavi, truda i energije da se djeca oporave i udomitelji to najbolje znaju. U tom procesu, stručna sprema igra najmanju ulogu, a tu činjenicu dokazuju i znanstvena istraživanja, a i sami SSS udomitelji i preporođena djeca osobnim iskustvom. Ljubav, altruizam, humanost, toplina, strpljenje, tolerancija i još mnogo drugih osobina u obaveznoj kombinaciji su neizostavni potrebni element. Zašto se pokazalo da razne ustanove sa tolikim stručnim visokoškolskim obrazovnim kadrom ne uspijevaju pružiti djeci ono što im treba? Ovaj zakon MOŽE pomoći djeci koja su u potrebi za specijaliziranim udomiteljstvom, ukoliko se dogodi okolnost da visokoobrazovni kadar ima i sve ostalo navedeno potrebno za pomoć djetetu. A koliko će taj isti kadar imati tu ispravnu motivaciju, pokazat će njihova zainteresiranost ovim zanimanjem…. Prihvaćen Prihvaća se.
18 Udruga udomitelja djece Splitsko-dalmatinske županije Tobolac MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Udomitelji iz Splitsko-dalmatinske županije smatraju da se ovim zakonom neće ništa bitno (ili barem kvalitetno) promijeniti po pitanju povećanja broja udomitelja ili popunjavanja postojećih slobodnih kapaciteta udomiteljskih obitelji u Dalmaciji. Smatramo da je mnogo potrebnije unaprijediti trenutnu razinu (ne) podrške sustava samoj djeci iz ranjive skupine, kao i udomiteljima, kako bi se postojećima pomoglo da se lakše nose s raznim izazovima te motiviralo za nova udomiteljstva. Ovaj zakon je dobro zamišljen kao korak naprijed u pristupu rješavanju problema očito nedovoljnog broja udomitelja u odnosu na potrebe, iako se tom problemu može pristupiti i na više načina. Upitno je kako će se odraziti na dobrobit djece motiviranje novih udomitelja zasnivanjem radnog odnosa, a da se pritom nije posvetila pažnja rješavanju postojećih problema u sustavu. Je li za djecu bolje poticati jednu obitelj da udomi više djece kako bi ostvarila pravo na radni odnos, ili imati dvije ili tri udomiteljske obitelji koje će posvetiti punu pozornost djetetu, a koja je tom djetetu izrazito potrebna? U Dalmaciji je tradicionalno želja i potreba za pomoći djetetu stvar osobnog poziva i stečenih životnih uvjeta koji pružaju tu mogućnost. Ovaj zakon može biti poticajan i kvalitetan više po pitanju specijaliziranog udomiteljstva, kojim bi se na ovaj način pružila potrebna stručna skrb djeci u potrebi. Smatramo da se prije donošenja ovoga zakona trebalo pozabaviti osnovnim postavkama udomiteljstva koje trenutno ne funkcioniraju u sustavu: 1.nedostatna stručna podrška samim udomiteljima uzrokovana i nedovoljnom brojčanom kadrovskom kapacitiranošću nadležnog CZSS-već spomenuti problem omjera socijalnih radnika i udomiteljskih obitelji. Van Splita diljem naše županije je nedostatna i stručna kapacitiranost kadra -potreba za stručnim mobilnim timom.2. nepostojanje stručnih tematskih edukacija (osim jedne obavezne godišnje) kojima bi se bolje pripremilo udomitelje na razne predvidive teškoće psihološko-socijalne prirode u kojoj se nalaze djeca koja ulaze u udomiteljske obitelji. Pritom posebno naglašavamo edukaciju o udomiteljstvu djece mlađe od 3 godine, koja bi trebala biti prioritet, kao što i udomiteljstvo te djece treba biti priroritet.3. veća transparentnost i odgovornost u radu centara u kontekstu njihove OBVEZE pružanja udomiteljima svih dostupnih informacija o djeci koja su u postupku udomljavanja u njihovu obitelj kako bi se udomitelje kvalitetno pripremilo na proces prilagodbe. 4. needuciranost drugih djelatnika javnih službi na koje su udomitelji upućeni u ostvarivanju svojih prava, kao i prava djece koju su udomili-isti zakon i pravilnik je podložan različitom osobnom tumačenju različitih referenata 5. treba jasno definirati instrumente kojima će se konačno početi učinkovito provoditi najbolji interes djeteta: povratak u biološku obitelj ili posvajanje Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku planira u svrhu osnaživanja i poboljšanja kvalitete stručnog rada u centrima za socijalnu skrb s ciljem unapređenja usluge udomiteljstva dodatno osnažiti stručne kapacitete zapošljavanjem potrebnog broja stručnih radnika. Pravilnikom kojeg će donijeti ministar definirat će se osposobljavanje udomitelja, način i trajanje osposobljavanja. U suradnji s UNICEF-om razvit će se standardizirani program inicijalne i kontinuirane edukacije i podrške udomiteljskim obiteljima, uključujući edukaciju za specijalizirano i udomiteljstvo kao zanimanje, unapređenje sustava procjene i licenciranja udomitelja kao i razvoj mehanizama za praćenje kvalitete skrbi u udomiteljskim obiteljima.
19 Ivo Šegota MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU U novom prijedlogu Zakona trebalo bi uvesti mogucnost udomiteljstva za zivotne partnere, koji su prepoznati kao obiteljska zajednica u Zakonu o zivotnom partnerstvu. Potrebno je uskladjivanje s ovim Zakonom, kako bi djeca u domskom smjestaju imala veci broj potencijalnih udomiteljskih obitelji. Svjetska iskustva pokazuju da istospolni parovi (u nekim drzavama mogu sklopiti brak, u nekima neki vid civilnog partnerstva, kao u Hrvatskoj) cesce udomljavaju djecu iz skupine tesko udomljene djece. Rijec je o djeci koja su drugacije etnicke pripadnosti (u Hrvatskoj su to najcesce djea romske etnicke pripadnosti) i djeci koja imaju razlicite zdravstve probleme. Neukljucivanje zivotnih partnera u Zakon o udomiteljstvu ogranicava prava djeci u domu na veci broj potencijalnih udomitelja, a centrima za socijalnu skrb suzuje mogucnost izbora najbolje udomiteljske obitelji za djecu. Prema dostupnim informacijama, u RH drasticno nedostaju udomitelji, a domski smjestaj ze zamisljen kao privremeno rjesenje za djecu bez roditeljske skrbi. Iz perspektive djece, koja danas monoga i odrastu u domu, vazno je u zakon ukljuciti i zivotne partnere, posebno jer svjetska istrazivanja dokazuju da ne postoji negativan utjecaj na rast i razvoj djece koja odrastaju u obitelji istospolnih roditelja/udomitelja. Nije prihvaćen Udomiteljstvo kao socijalna usluga smještaja priznaje se sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi u kojem obitelj, u smislu toga Zakona, ima značenje zajednice koju čine bračni ili izvanbračni drugovi, djeca i drugi srodnici koji zajedno žive, privređuju, ostvaruju prihod na drugi način i troše ga zajedno te pojam udomiteljske obitelji prati značenje iz osnovnog Zakona.
20 Forum za kvalitetno udomiteljstvo djece-udomitelji za djecu MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Ovdje još želimo spomenuti stvari koje nisu spomenute u Nacrtu prijedloga Zakona, a smatramo da su iznimno važne za razvoj kvalitetnog udomiteljstva: Ono što se do sada nije spominjalo u niti jednom Zakonu o udomiteljstvu pa tako ni u ovom, a smatramo jako važnim, je činjenica da neki udomitelji skrbe o djeci 365 dana u godini, 24 sata na dan, dok drugi skrbe o djeci koja odlaze na vikende, praznike i na taj način imaju mogućnost da „napune baterije“, da budu sa svojim obiteljima te da se posvete biološkoj djeci. Smatramo da kao što svaki radnik ima pravo na prekovremeni rad, na naknadu za otežane uvjete rada, tako i udomitelji koji 365 dana skrbe o djeci nikako ne mogu biti „u istom košu“ kao i udomitelji čija djeca o kojoj skrbe odlaze na vikende i praznike kod svojih obitelji i rodbine. Isto tako se postavlja se pitanje zašto se ne spominje produženje sudske mjere. Što s udomiteljima koji su se 20-30 i više godina bavili udomiteljstvom i sada su već na zalasku udomiteljstva, hoće li oni dobiti ikakvu naknadu što su svoj život posvetili udomiteljstvu? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
21 Forum za kvalitetno udomiteljstvo djece-udomitelji za djecu MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Forum za kvalitetno udomiteljstvo djece-udomitelji za djecu (u daljnjem tekstu:Forum) pohvaljuje činjenicu da je Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku nakon dugo iščekivanja konačno donijelo Nacrt prijedloga zakona o udomiteljstvu i da je to prvi Zakon koji predviđa da udomitelji konačno kao i sve druge osobe koje rade u Republici Hrvatskoj, imaju prava iz radnog odnosa. Drago nam je da je konačno pokazana volja i želja da i udomitelji imaju osnovna prava iz radnog odnosa, a ne da godinama rade te da onda na temelju svog rada nemaju apsolutno nikakva prava u starosti. No isto tako, koliko god je pozitivno da se ovim zakonom nastoji uvesti profesionalizacija udomiteljstva, toliko s druge strane smatramo da je način za uvođenje profesionalizacije izrazito diskriminatoran za većinu udomitelja, što ćemo objasniti kroz daljnji tekst. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na pohvalama i prijedlozima.
22 Margita Pleše MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Svakako treba u definiciju udomiteljskih obitelji uključiti životne partnere i neformalne životne partnere. Ako je potrebno djeci udomljenoj u obiteljima istospolnih partnera treba osigirati dodatnu stručnu podršku zbog nažalost još uvijek prisutne netolerancije u društvu. Nije prihvaćen Udomiteljstvo kao socijalna usluga smještaja priznaje se sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi u kojem obitelj, u smislu toga Zakona, ima značenje zajednice koju čine bračni ili izvanbračni drugovi, djeca i drugi srodnici koji zajedno žive, privređuju, ostvaruju prihod na drugi način i troše ga zajedno te pojam udomiteljske obitelji prati značenje iz osnovnog Zakona.
23 Udruga Dugine obitelji MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Poštovani, željeli bismo ukazati na propust u prijedlogu novog Zakona o udomiteljstvu. U članku 3. stavak 3. definira se udomiteljska obitelj, a navedeni su samo bračni i izvanbračni drugovi. Isto se navodi i u kasnijim člancima 18., 39. i 41. Izostavljeni su životni partneri i neformalni partneri. Prema čl. 37. st. 4. Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola, životni partneri izjednačeni su s bračnim drugovima, a s obzirom da je Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola lex specialis u odnosu na zakone koji se odnose na obiteljskopravne odnose, potrebno je i izrijekom navesti životne partnere u članak 3. Stavak 3. Zakona o udomiteljtsvu. Također je važno podsjetiti na čl. 2. st 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije, te čl. 6. st. 2. i 3. te čl. 7. st. 1. Zakona o ravnopravnosti spolova koji zabranjuju diskriminaciju po osnovi bračnog i obiteljskog statusa kao i spolne orijentacije. Zaštita od nejednakog postupanja sastavni je dio Ustava RH, kao i Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, koje je RH potpisnica. Dugogodišnja i opsežna znanstvena istraživanja pokazala su da ne postoji razlika u razvoju djece koju odgajaju heteroseksualni, odnosno istospolni parovi te stoga ne postoje temelji za ograničavanje prava istospolnim parovima na pristup postupku udomiteljstva. Vodeće svjetske i hrvatske strukovne organizacije, među kojima su Hrvatska komora socijalnih radnika, Zagrebačko psihološko društvo i dr. javno su se založile za zakonske promjene u smjeru proširenja pristupa udomiteljstvu za životne partnere. Velika većina modernih i razvijenih europskih država kroz svoje zakone i praksu omogućava istospolnim parovima udomljavanje djece bez adekvatne roditeljske skrbi. Država ne bi smjela ograničavati istospolne parove u pristupu postupku udomiteljstva na temelju njihove seksualne orijentacije, kao što ne bi smjela ni ograničavati djeci bez roditeljske skrbi, koja su smještena u domove, pravo na najbolju moguću udomiteljsku obitelj, naravnu uz svu potrebnu stručnu pripremu i procjenu budućih udomitelja. Ovdje posebno želimo ukazati na očigledan manjak udomitelja u hrvatskom društvu, naspram velikog broja djece koja odrastaju u domskom smještaju, umjesto u udomiteljskim obiteljima. Pravo svakog djeteta je da odrasta u obitelji, gdje mu/joj se može omogućiti sigurnost, ljubav i posvećenost koju svako dijete zaslužuje. Slijedom navedenog, molimo nadležno Ministarstvo da, sukladno znanstvenim činjenicama, stručnim preporukama i praksi u razvijenim europskim zemljama, promijeni članak 3. Stavak 3. i članke 18., 39. i 41. i izrijekom navede životne partnere i neformalne životne partnere u definiciju udomiteljske obitelji. Nije prihvaćen Udomiteljstvo kao socijalna usluga smještaja priznaje se sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi u kojem obitelj, u smislu toga Zakona, ima značenje zajednice koju čine bračni ili izvanbračni drugovi, djeca i drugi srodnici koji zajedno žive, privređuju, ostvaruju prihod na drugi način i troše ga zajedno te pojam udomiteljske obitelji prati značenje iz osnovnog Zakona.
24 Ivan Zidarević MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Nacrt predloga Zakona o udomiteljstvu nije usklađen sa ostalim zakonima u Republici Hrvatskoj. Članak 3. stavak 3. predloga Zakona ne prepoznaje formalne i neformalne životne partnere kao obiteljske zajednice. Prema organskom Zakonu o životnom partnerstvu osoba istog spola, Životno partnerstvo je zajednica obiteljskog života dviju osoba istog spola sklopljena pred nadležnim tijelom u skladu s odredbama ovoga Zakona (članak 2.). Isto tako, kako u članku 4. Zakona piše ko sve može da ostvari pravo da postane udomitelj u RH, diskriminatorno je to pravo ne davati gej parovima u formalnom ili neformalnom životnom partnerstvu ako je već omogućeno gej pojedincu. Jer, članak 4. Zakona nigde ne zabranjuje gej pojedincu da bude udomitelj. Nije prihvaćen Udomiteljstvo kao socijalna usluga smještaja priznaje se sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi u kojem obitelj, u smislu toga Zakona, ima značenje zajednice koju čine bračni ili izvanbračni drugovi, djeca i drugi srodnici koji zajedno žive, privređuju, ostvaruju prihod na drugi način i troše ga zajedno te pojam udomiteljske obitelji prati značenje iz osnovnog Zakona.
25 Mladenka Ravenski MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU, I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA Iznos od 2.500,00 kuna naknade nije poticajan niti za nove, a niti za postojeće udomitelje i taj iznos je manji od propisane minimalne plaće. Nadalje, spominje se da su sredstva osigurana do 2020. godine te se postavlja pitanje što nakon toga? Mogu li udomitelji koju su trenutno u radnom odnosu podnijeti zahtjev da im udomiteljstvo bude profesija i ukoliko im se zahtjev odobri da na postojećem radnom mjestu daju otkaz ili će već sam uvjet za podošenje zahtjeva biti da osoba nije u radnom odnosu. Nije prihvaćen Budući da navedeni planirani iznos gotovo dvostruko veći od trenutnog iznosa naknade koja se osigurava udomiteljima za njihov rad, vjerujemo da će biti poticaja za uključivanje novih udomitelja kao i za postojeće udomitelje. Osigurana sredstva navedena u uvodnom dijelu Zakona planirana su sukladno obvezama Zakona o državnom proračuna koji se donose svake godine za trogodišnje razdoblje. Za osigurana sredstva postoji mogućnost povećanja po potrebi uz obrazloženje prema Ministarstvu financija. Uvjet da potencijalni udomitelji budu nezaposleni prije predavanja zahtjeva za obavljanje udomiteljstva kao zanimanja je jedan od uvjeta, a u svrhu davanja prednosti nezaposlenim osobama.
26 Sirius - Centar za psihološko savjetovanje, edukaciju i istraživanje MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU, II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM I POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA OCJENA STANJA - Osnovna pitanja koja treba urediti Zakonom - navodi se obavljanje udomiteljstva kao zanimanja i kao specijalizianog udomiteljstva za najteže kategorije. Ne spominje se podizanje kvalitete i dostupnost usluge za sve korisnike u cijeloj RH. Osnovna pitanja bi trebala biti usmjrenea na korisnike - podizanje kvalitete udomiteljstva i dostupnost. POTREBNA SREDSTVA - Djelatnici centara za socijalnu skrb su i sada preopterećeni obavezama, a novim zakonom se predviđa povećanje broja poslova i odgovornosti. Navodi se da će dio poslova preuzeti domovi i centri za pružanje usluga u zajednici, no nedovoljno jasno u kojem opsegu. Osim toga, njihov broj je nedovoljan i nisu dostupni u svim dijelovima RH. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
27 Pravobranitelj za djecu RH MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU, II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM I POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA Sukladno ovlasti pravobranitelja za djecu iz čl. 9. Zakona o pravobranitelju za djecu («Narodne novine» 73/2017), dostavljamo Vam mišljenje na Nacrt prijedloga Zakona o udomiteljstvu. Pozdravljamo nastojanja nadležnog ministarstva da donošenjem novog Zakona kvalitetnije regulira zaštitu prava i dobrobiti djece koja se nalaze na smještaju ili boravku u udomiteljskim obiteljima. Ovaj Nacrt je u svoj sadržaj ugradio niz preporuka za unapređenje zaštite prava i dobrobiti djece, na koje ovaj Ured već godinama ukazuje, no Nacrt ima i određenih manjkavosti, na koje ćemo vam ukazati u daljnjem tekstu. Mišljenja smo da je u cilju zaštite prava i dobrobiti djece potrebno Zakon o udomiteljstvu podijeliti u dva dijela, udomiteljstvo djece i udomiteljstvo odraslih. Navedeno proizlazi iz različitih razvojnih i životnih potreba korisnika - djece i odraslih. Smatramo da je za kvalitetno provođenje niza obveza djelatnika centara za socijalnu skrb, navedenih u Poglavlju VI., a koje su usmjerene na zaštitu prava i dobrobiti djece, potrebno prije svega unaprijediti sustav socijalne skrbi u smislu kadrovske ekipiranosti, jer iz obraćanja stranaka i institucija proizlazi da su njihove pritužbe na kršenje prava djece rezultat nedovoljnog broja stručnih djelatnika u centrima za socijalnu skrb, a što će sigurno biti smetnja za provođenje brojnih Nacrtom navedenih obveza. U svezi s navedenim mišljenja smo da je pružanje podrške udomiteljskim obiteljima i udomljenoj djeci potrebno omogućiti i izvan okvira centara za socijalnu skrb, s obzirom na dvojaku ulogu centara za socijalnu skrb – nadzornu i podržavajuću Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku planira u svrhu osnaživanja i poboljšanja kvalitete stručnog rada u centrima za socijalnu skrb s ciljem unapređenja usluge udomiteljstva dodatno osnažiti stručne kapacitete zapošljavanjem potrebnog broja stručnih radnika.
28 Udruga za samozastupanje MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU, II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM I POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA Iako je to već spomenuto u niz prethodnih komentara, radi misterioznih stručnjaka koji su konzultirani prilikom izrade ovog prijedloga zakona, a koji su udomiteljstvo prepoznali kao najkvalitetniji oblik skrbi, navodimo sljedeće - Odbor za prava osoba s invaliditetom UN-a je u svojim preporukama za RH naveo kako "je zabrinut što nisu sve ustanove, poput manjih privatnih ustanova, Odjela za dugotrajnu skrb u psihijatrijskim ustanovama i udomiteljskih obitelji za odrasle osobe pokriveni planom deinstitucionalizacije. Preporuka je Odbora da se u proces deinstitucionalizacije uključe sve ustanove za sve osobe s invaliditetom, kao i udomiteljske obitelji za odrasle osobe s invaliditetom. Pozivanje dakle na UN Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom s ciljem pravdanja nastavka prakse kršenja ljudskih prava odraslih osoba s invaliditetom njihovim smještavanjem u udomiteljske obitelji predstavlja tek jalovi pokušaj pervertiranja te iste Konvencije. Također, posljednja recentna istraživanja objavljena u publikaciji "Poštivanje prava osoba s invaliditetom smještenih u udomiteljskim obiteljima i obiteljskim domovima" (autori: Marko Buljevac, Marina Milić Babić, Zdravka Leutar) ukazuju na potpuno drugačije zaključke te upozoravaju na brojne situacije koje upućuju na potencijalna i stvarna kršenja ljudskih prava udomljenih osoba s invaliditetom. Važno je u ovom smislu spomenuti i EU kontekst te istaknuti činjenicu da institut udomljavanja odraslih ljudi nije poznat u EU ili jednostavnije rečeno RH je jedina članica EU koja štiti i širi praksu udomljavanja odraslih osoba s invaliditetom. Zbog svega navedenog smatramo da je predloženi zakon iznimno štetan kao i da potpuno zanemaruje prava i interese odraslih osoba s invaliditetom. Stoga ovim putem apeliramo na nadležno Ministarstvo da iz istoga izbaci sve odredbe koje omogućavaju nastavak neprihvatljive prakse udomljavanja odraslih osoba s invaliditetom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Budući da je navedeno istraživanje na koje se poziva Udruga rađeno na izrazito malom broju udomiteljskih obitelji potrebno je uzeti u obzir mogućnost da isto ne daje pravu sliku kvalitete skrbi u udomiteljskim obiteljima na području Republike Hrvatske. Također je potrebno uzeti obzir da svaka odrasla osoba ima pravo izbora na oblik skrbi.
29 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU, II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM I POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA Tvrdnju da je udomiteljstvo od strane stručnjaka prepoznato kao najkvalitetniji oblik skrbi smatramo netočnom, ukoliko se odnosi na udomljavanje odrasle osobe. Naime, stručnjaci zaposleni u sustavu socijalne skrbi tradicionalno smatraju da je udomiteljstvo za odrasle osobe zadnji izbor za osiguravanje kvalitetne skrbi. Istraživanje koje je provedeno 2016. godine u udomiteljskim obiteljima Zagrebačke županije, rezultati kojega su objavljeni u publikaciji „Poštivanje prava osoba s invaliditetom smještenih u udomiteljskim obiteljima i obiteljskim domovima“ (autori: Marko Buljevac, Marina Milić Babić, Zdravka Leutar) ukazuje na potencijalna kršenja mnogih prava udomljenih osoba s invaliditetom. U publikaciji se nadalje navodi kako formalno definiranje određenih oblika smještaja izvan vlastite obitelji kao izvaninstitucijskih ne znači nužno da je postignut kvalitativni pomak s institucionalne prakse skrbi o osobama s invaliditetom. Udomiteljstvo nije lišeno institucionalnih obilježja (npr. odnos nadređenosti prema korisniku, nemogućnost osobnih izbora) te ga obilježava izoliranost i izostanak profesionalizma. I u ovom istraživanju potvrđen je stav stručnjaka da je udomiteljstvo za odrasle osobe posljednji i najlošiji izbor za podršku osobi s invaliditetom. Konačno, Odbor UN-a za praćenje provedbe Konvencije o pravima osoba s invaliditetom u svojim zaključnim preporukama Republici Hrvatskoj preporučio je obiteljske domove i udomiteljske obitelji ugraditi u proces deinstitucionalizacije, upravo zbog činjenice da smještaj u obiteljski dom i udomiteljsku obitelj ima u potpunosti karakteristike institucionalnog zbrinjavanja: Neovisno življenje i uključenost u zajednicu (čl. 19.) 1. Odbor je zabrinut što nisu sve ustanove, poput manjih privatnih ustanova, Odjela za dugotrajnu skrb u psihijatrijskim ustanovama i udomiteljskih obitelji za odrasle osobe pokriveni planom deinstitucionalizacije. 2. Preporuka je Odbora da se u proces deinstitucionalizacije uključe sve ustanove za sve osobe s invaliditetom, kao i udomiteljske obitelji za odrasle osobe s invaliditetom. S obzirom na navedeno, pozivanje na odredbu UN Konvencije o pravima osoba s invaliditetom koja „priznaje jednako pravo na život u obitelji i zajednici svoj djeci kao i svim osobama s invaliditetom“, u kontekstu poticanja razvoja usluge udomiteljstva je pogrešno jer Konvencija govori o pravu osobe s invaliditetom da živi u svojoj obitelji, a ne u udomiteljstvu, koje u sadašnjoj situaciji u većini slučajeva niti nema obilježja obiteljskog života, kada se radi o odraslim osobama s invaliditetom. Kao što smo naveli, takav oblik smještaja ima većinu (negativnih) odlika institucionalnog zbrinjavanja . b) osnovna pitanja koja treba urediti Zakonom Zbog specifičnosti obilježja i razlika između udomljavanja djece i odraslih osoba, predlažemo da se zakon podijeli u dva dijela – jedan koji će se odnositi na udomljavanje djece, a drugi na udomljavanje odraslih osoba, uz zadržavanje dijela osnovnih zajedničkih odredbi. c) posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći Daljnjim razvojem udomiteljstva, ukoliko će imati dosadašnja temeljna obilježja neće se prevenirati institucionalizacije odraslih osoba jer udomiteljstvo ima odlike institucionalnog zbrinjavanja. Nije prihvaćen Budući da je navedeno istraživanje na koje se poziva Ured rađeno na izrazito malom broju udomiteljskih obitelji potrebno je uzeti u obzir mogućnost da isto ne daje pravu sliku kvalitete skrbi u udomiteljskim obiteljima na području Republike Hrvatske. Također je potrebno uzeti obzir da svaka odrasla osoba ima pravo izbora na oblik skrbi.
30 Valentina Vig MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU, II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM I POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA Poštovani, željeli bismo ukazati na propust u prijedlogu novog Zakona o udomiteljstvu. U članku 3. stavak 3. definira se udomiteljska obitelj, a navedeni su samo bračni i izvanbračni drugovi. Isto se navodi i u kasnijim člancima 18., 39. i 41. Izostavljeni su životni partneri i neformalni partneri. Prema čl. 37. st. 4. Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola, životni partneri izjednačeni su s bračnim drugovima, a s obzirom da je Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola lex specialis u odnosu na zakone koji se odnose na obiteljskopravne odnose, potrebno je i izrijekom navesti životne partnere u članak 3. Stavak 3. Zakona o udomiteljtsvu. Također je važno podsjetiti na čl. 2. st 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije, te čl. 6. st. 2. i 3. te čl. 7. st. 1. Zakona o ravnopravnosti spolova koji zabranjuju diskriminaciju po osnovi bračnog i obiteljskog statusa kao i spolne orijentacije. Zaštita od nejednakog postupanja sastavni je dio Ustava RH, kao i Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, koje je RH potpisnica. Dugogodišnja i opsežna znanstvena istraživanja pokazala su da ne postoji razlika u razvoju djece koju odgajaju heteroseksualni, odnosno istospolni parovi te stoga ne postoje temelji za ograničavanje prava istospolnim parovima na pristup postupku udomiteljstva. Vodeće svjetske i hrvatske strukovne organizacije, među kojima su Hrvatska komora socijalnih radnika, Zagrebačko psihološko društvo i dr. javno su se založile za zakonske promjene u smjeru proširenja pristupa udomiteljstvu za životne partnere. Velika većina modernih i razvijenih europskih država kroz svoje zakone i praksu omogućava istospolnim parovima udomljavanje djece bez adekvatne roditeljske skrbi. Država ne bi smjela ograničavati istospolne parove u pristupu postupku udomiteljstva na temelju njihove seksualne orijentacije, kao što ne bi smjela ni ograničavati djeci bez roditeljske skrbi, koja su smještena u domove, pravo na najbolju moguću udomiteljsku obitelj, naravnu uz svu potrebnu stručnu pripremu i procjenu budućih udomitelja. Ovdje posebno želimo ukazati na očigledan manjak udomitelja u hrvatskom društvu, naspram velikog broja djece koja odrastaju u domskom smještaju, umjesto u udomiteljskim obiteljima. Pravo svakog djeteta je da odrasta u obitelji, gdje mu/joj se može omogućiti sigurnost, ljubav i posvećenost koju svako dijete zaslužuje. Slijedom navedenog, molimo nadležno Ministarstvo da, sukladno znanstvenim činjenicama, stručnim preporukama i praksi u razvijenim europskim zemljama, promijeni članak 3. Stavak 3. i članke 18., 39. i 41. i izrijekom navede životne partnere i neformalne životne partnere u definiciju udomiteljske obitelji. Nije prihvaćen Udomiteljstvo kao socijalna usluga smještaja priznaje se sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi u kojem obitelj, u smislu toga Zakona, ima značenje zajednice koju čine bračni ili izvanbračni drugovi, djeca i drugi srodnici koji zajedno žive, privređuju, ostvaruju prihod na drugi način i troše ga zajedno te pojam udomiteljske obitelji prati značenje iz osnovnog Zakona.
31 Udruga udomitelja djece, odraslih, starih i nemoćnih osoba "Javor" Nuštar MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU, III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Budući da se često spominje da su sredstva za naknade za udomiteljstvo ograničena, napominjemo da sredstava u sustavu već ima - naime, svi znamo da je udomitelj znatno "jeftiniji" nego institucija. Izmještanjem djece i odraslih korisnika iz domova i ustanova i smještanjem u udomiteljske obitelji, oslobodit će se dodatna sredstva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
32 Sirius - Centar za psihološko savjetovanje, edukaciju i istraživanje UVODNE ODREDBE, Članak 1. Zakon o socijalnoj skrbi (čl. 87) definira privremeni i dugotrajni smještaj. Iako u Nacrtu prijedloga to nije nigdje izrijekom navedeno, podrazumijeva se da se u svim vrstama udomiteljstva radi o dugotrajnom smještaju. Međutim, osnovna „filozofija“ udomiteljstva kaže da udomiteljstvo treba biti što kraće – odnosno dok postoji potreba, ali uz uvjet da se za vrijeme dok je dijete udomljeno radi s njegovom biološkom obitelji (što se stidljivo navodi u čl. 87 stavku 4. Zakona o socijaloj skrbi, ali se o tome ništa ne govori u Prijedlogu Zakona o udomiteljstvu. Stoga se predlaže da se zbog jasnoće zakona izrijekom navede radi li se o dugotrajnom smještaju. Također je u zakonu potrebno regulirati način i opseg rada s biološkim roditeljima udomljenog djeteta. Primljeno na znanje Individualnim planom promjene definira se trajanje smještaja kao socijalne usluge.
33 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom UVODNE ODREDBE, Članak 1. Vidljiva je usmjerenost zakona na prava i položaj udomitelja, a ne na poboljšanje položaja i zaštitu prava korisnika, pa se tako prava korisnika niti ne spominju kao predmet uređivanja ovog zakona. Predlažemo stoga ovdje dodati da se ovim zakonom uređuju i prava korisnika. Prihvaćen Dopunjena je odredba članka 1. Nacrta prijedloga zakona
34 Kristijan Grđan UVODNE ODREDBE, Članak 1. Poglavlje VIII. prijedloga zakona regulira prava i obveze korisnika udomiteljstva, što također treba biti navedeno u članku 1. Prihvaćen Dopunjena je odredba članka 1. Nacrta prijedloga zakona.
35 Centar za nestalu i zlostavljanu djecu UVODNE ODREDBE, Članak 2. Predlažemo dopuniti odredbu na način da glasi: „Svrha udomiteljstva je osigurati skrb i potporu korisniku u poticajnom i pozitivnom obiteljskom okruženju, definiranu individualnim planom promjene, u skladu s procijenjenim potrebama korisnika.“ Smatramo nužnim naglasiti procjenu potreba korisnika kao temelj izrade individualnog plana promjene, jer praksa nedopustivo često pokazuje kako se individualni planovi promjene izrađuju samo formalno, bez stvarnog utemeljenja na životnim potrebama korisnika. Primljeno na znanje Prijedlog će se razmatrati prilikom izrade Konačnog prijedloga Zakona.
36 Centar za nestalu i zlostavljanu djecu UVODNE ODREDBE, Članak 3. Predlažemo dodati pojam „Registar djece u udomiteljstvu“, te kasnije u tekstu Zakona propisati njegovu svrhu i sadržaj. Veći učinak bi imao i „Registar djece u sustavu socijalne skrbi“, kako bi osigurali veću „vidljivost“ djece u sustavu, ažurnost podataka i praćenja skrbi o djeci te unaprijedili pravodobnost pružanja usluga za zaštitu prava i dobrobiti djece. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
37 Sirius - Centar za psihološko savjetovanje, edukaciju i istraživanje UVODNE ODREDBE, Članak 3. Stavak 2. treba glasiti da je udomitelj predstavnik udomiteljske obitelji ili samac , a ne član udomiteljske obitelji ili samac Stavak 8. Prikladnije bi bilo staviti sljedeću definiciju supervizije u ovaj Zakon - Supervizija udomitelja je proces u kojem udomitelji promišljaju svoja ponašanja, poglede i vrijednosti s ciljem formiranja vlastitog stila roditeljstva (odgoja, udomiteljstva) s tuđim djetetom (Wilhemson, Cajvert, Žižak, 2008.) Također, ukoliko je definirana supervizija, potrebno je definirati i druge oblike stručne pomoći i podrške udomiteljima Nije prihvaćen Ne prihvaća se prijedlog izmjene značenja pojma udomitelja budući je jasno naznačeno da je to osoba koja ispunjava uvjete za obavljanje udomiteljstva i upisana je u Registar. Također, ne prihvaća se ni prijedlog u odnosu na superviziju budući da zbog različitog tumačenja pojma supervizije smatramo nužnim isto definirati Zakonom.
38 Kuća ljudskih prava Zagreb UVODNE ODREDBE, Članak 3. Obzirom da Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola (NN 92/14) zabranjuje svaki oblik diskriminacije temeljem sklopljenog životnog partnerstva (čl. 6. st. 3.), da Zakon o suzbijanju diskriminacije (NN 112/12) zabranjuje diskriminaciju temeljem spolne orijentacije (čl. 1.) te da Zakon o ravnopravnosti spolova (NN 69/17) zabranjuje diskriminaciju temeljem spolne orijentacije (čl. 6. st. 3.) navedena odredba čl. 3. st. 3. nacrta prijedloga Zakona o udomiteljstvu mora se proširiti na način da izrijekom obuhvaća i formalno i neformalno životno partnerstvo. Nije prihvaćen Udomiteljstvo kao socijalna usluga smještaja priznaje se sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi u kojem obitelj, u smislu toga Zakona, ima značenje zajednice koju čine bračni ili izvanbračni drugovi, djeca i drugi srodnici koji zajedno žive, privređuju, ostvaruju prihod na drugi način i troše ga zajedno te pojam udomiteljske obitelji prati značenje iz osnovnog Zakona.
39 Sirius - Centar za psihološko savjetovanje, edukaciju i istraživanje UVODNE ODREDBE, Članak 3. Potrebno jasnije razdvojiti udomiteljstvo djece i udomiteljstvo odraslih jer su bazično dvije različite usluge. Predlaže se ako je ikako moguće razdvojiti u dva dijela zakonajasnije razdvojiti udomiteljstvo djece i udomiteljstvo odraslih jer su bazično dvije različite usluge. Predlaže se ako je ikako moguće razdvojiti u dva dijela zakona Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
40 hrvatska udruga socijalnih radnika UVODNE ODREDBE, Članak 3. Točka 4. Predlažemo da se dobna granica djeteta korisnika udomiteljstva odredi u skladu s Zakonom o socijalnoj skrbi - najduže do 29 godine života . Točka 7. Predlažemo da se u Zakonu o udomiteljstvu Individualni plan definira kako je taj pojam definiran Zakonom o socijalnoj skrbi i da glasi : " Individualni plan je plan promjene životne situacije ili ponašanja korisnika izrađen na temelju sveobuhvatne procjene potreba, poteškoća i resursa u dogovoru s korisnikom i članovima obitelji u svrhu prevladavanja nepovoljnih životnih okolnosti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, prijedlog će se razmatrati u pripremi konačnog prijedloga Zakona.
41 Kristijan Grđan UVODNE ODREDBE, Članak 3. Imajući u vidu intenciju prijedloga Zakona da se potakne razvoj udomiteljstva, kao i antidiskriminacijske norme nacionalnog i međunarodnog prava, predlažem u čl. 3. toč. 3. uvrstiti životne partnere i neformalne životne partnere. Napominjem da Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola (NN 92/14) u odredbama čl. 64. i čl. 65., iako se odnosi na sustav socijalne skrbi, ne regulira položaj životnih partnera kao pružatelja socijalnih usluga. Naime, hrvatsko zakonodavstvo općenito ne regulira niti položaj bračnih ili izvanbračnih drugova kao pružatelja socijalnih usluga, ali predloženim Zakonom o udomiteljstvu predlaže se izuzetak u tom području. S obzirom na načela zaštite od diskriminacije, životni partneri i neformalni životni partneri ne bi trebali biti isključeni iz opsega prava koja se dodatno jamče bračnim i izvanbračnim drugovima. Iako se odredba iz čl. 65. Zakona o životnom partnerstvu odnosi na sprječavanje redukcije prava, zakonodavac bi trebao voditi računa da se i proširenje prava bračnih ili izvanbračnih drugova na jednak način odnosi na životne partnere i neformalne životne partnere. Nije prihvaćen Udomiteljstvo kao socijalna usluga smještaja priznaje se sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi u kojem obitelj, u smislu toga Zakona, ima značenje zajednice koju čine bračni ili izvanbračni drugovi, djeca i drugi srodnici koji zajedno žive, privređuju, ostvaruju prihod na drugi način i troše ga zajedno te pojam udomiteljske obitelji prati značenje iz osnovnog Zakona.
42 Hrvatska komora socijalnih radnika UVODNE ODREDBE, Članak 3. Hrvatska komora socijalnih radnika u cijelosti podržava komentare i prijedloge Centra za socijalnu skrb Zagreb. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
43 Centar za socijalnu skrb Zagreb UVODNE ODREDBE, Članak 3. čl.3 st.2 Ovakva definicija pojma "udomitelj" je netočna i nerazumljiva, stvara zabunu prilikom tumačenja drugih članaka u Zakonu. Sukladno nacrtu prijedloga, termin „udomitelj“ bi se odnosio i npr. na staru i nemoćnu osobu koja je član udomiteljske obitelji, a koja nije uključena u brigu o korisniku. Predlažemo objašnjenje značenja izraza sukladno dosadašnjoj praksi: Udomitelj je: predstavnik udomiteljske obitelji ili samac koji pruža usluge skrbi udomljenom korisniku, na čije ime se izdaje dozvola za obavljanje udomiteljstva. U čl. 3 st.3 skrećemo pažnju na sljedeće: -IZVANBRAČNA ZAJEDNICA - sukladno čl. 11 Obiteljskog zakona, izvanbračna zajednica je životna zajednica neudane žene i neoženjenoga muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka. S obzirom na navedeno, potrebno je jasnije odrediti bi li se kod udomiteljstva partneri koji žive u zajednici koja traje 1 ili 2 godine smatrali obitelji (ili bi udomitelj mogao biti samo jedan od njih – u kojem slučaju bi ga se smatralo samcem a ne udomiteljskoj obitelji), što podrazumijeva i ograničenja broja korisnika udomiteljstva - ŽIVOTNO PARTNERSTVO OSOBA ISTOG SPOLA – u slučaju da su za udomiteljstvo zainteresirani parovi koji su sklopili životno partnerstvo osoba istog spola ili žive u dugogodišnjoj zajednici bez da su sklopili životno partnerstvo, nejasno je mogu li biti udomitelji kao obitelj, s obzirom da nisu uključeni u definiciju pojma udomiteljske obitelji. Radi nedostatnog objašnjenja pojma udomiteljska obitelj vezano uz zajednicu partnera istog spola, dolazi do situacije da partner istog spola ne mogu biti smatrani udomiteljskom obitelji niti u slučaju udomiteljstva za odrasle osobe, što ih radi nemogućnosti obavljanja udomiteljstva kao zanimanja sukladno ovom zakonu, stavlja u diskriminirajući položaj. Skrećemo pažnju da navedena definicija udomiteljske obitelji omogućuje da udomiteljstvo obavlja jedan od partnera (kao udomitelj samac), dok ne mogu obavljati udomiteljstvo kao udomiteljska obitelj (dakle rezultat ovakvog tumačenja je tek razlika u broju korisnika koji mogu biti smješteni). Naš je prijedlog da se razmisli o mogućnosti da se osobama koje žive u zajednici osoba istog spola omogući barem obavljanje udomiteljstva za odrasle osobe, kod kojeg ne bi trebalo biti dvojbi vezano uz dobrobit korisnika. čl. 3 st. 4 - Kod definicije za „korisnik udomiteljstva“, skrećemo pažnju na sljedeće: - MLAĐA PUNOLJETNA OSOBA - sukladno čl. st.8 Zakona o socijalnoj skrbi, mlađa punoljetna osoba je osoba koja je navršila osamnaest, a nije navršila dvadeset i jednu godinu života. - Prema navedenom, korisnik udomiteljstva ne bi mogao biti stariji od 21 godine života. - ODRASLE OSOBE – ne spominju se korisnici koji su odrasle osobe – stariji i nemoćni, osobe sa intelektualnim i mentalnim teškoćama, odrasla osoba koja se zatekne izvan mjesta prebivališta… i dr. sukladno čl. 10 ovog nacrta - OGRANIČENJE DOBI – ukoliko će se omogućiti da osobe nakon punoljetnosti do završetka redovnog školovanja budu korisnici udomiteljstva, potrebno je ograničiti gornju dob korisnika u tim slučajevima – predlažemo da se ograniči na 26 godina, kao što je bilo u dosadašnjim zakonima. Smatramo da u čl. 3 nedostaju definicije za pojmove: - OSPOSOBLJAVANJE UDOMITELJA: edukacijski ciklus koji udomitelj treba proći prije izdavanja dozvole - UDOMITELJSKA NAKNADA - OPSKRBNINA - Nadalje, s obzirom da su neki pojmovi već godinama u upotrebi i prihvaćeni, te jednostavniji od novih koji se navode u ovom Nacrtu, predlažemo da se i nadalje koriste stari nazivi – npr. za izraze: „srodnik kao udomitelj“, „udomiteljstvo kao zanimanje“, „naknada za udomitelja“ (stari nazivi - srodničko udomiteljstvo; profesionalno udomiteljstvo; udomiteljska naknada itd.) Nije prihvaćen Ne prihvaća se prijedlog izmjene značenja pojma udomitelja budući je jasno naznačeno da je to osoba koja ispunjava uvjete za obavljanje udomiteljstva i upisana je u Registar. U odnosu na primjedbu čl. 3., st. 3., budući je institut „izvanbračne zajednice“ definiran Obiteljskim zakonom ne postoji mogućnost drugačijeg definiranja ovim Zakonom. Nadalje, udomiteljstvo kao socijalna usluga smještaja priznaje se sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi u kojem obitelj, u smislu toga Zakona, ima značenje zajednice koju čine bračni ili izvanbračni drugovi, djeca i drugi srodnici koji zajedno žive, privređuju, ostvaruju prihod na drugi način i troše ga zajedno te pojam udomiteljske obitelji prati značenje iz osnovnog Zakona. Također, dobna ograničenja korisnika usklađena su Zakonom o socijalnoj skrbi, a osposobljavanje udomitelja definirat će se pravilnikom kojeg donosi ministar.
44 Marina Milković UVODNE ODREDBE, Članak 3. U članku 3. definicija udomiteljske obitelji bi trebala glasiti "Udomiteljska obitelj je zajednica koju čine udomitelj, njegov bračni ili izvanbračni drug,životni partner ili neformalni životni partner, djeca i drugi srodnici s kojima udomitelj živi u kućanstvu.". Naime, u više zemalja udomiteljske obitelji čine i istospolni parovi, uključujući i europske zemlje poput Velike Britanije, Nizozemske, Škotske, Grčke i drugih. S obzirom na utvrđeno stanje prema kojem je potencijalnih udomitelja manje, potreba za udomljavanjem više, kao i s obzirom na utvrđnu dobnu i obrazovnu strukturu udomitelja, obitelji istospolnih parova predstavljaju važan resurs. Isključivanjem istospolnih parova iz udomiteljstva smanjuje se nepotrebno broj potencijalnih udomitelja, djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi i odrasle osobe kojima je potreban smještaj zakida se za veći izbor različitih udomiteljskih obitelji, i to onih koje su zainteresirane za udomiteljstvo, mogu djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi ili odraslim osobama posvetiti vrijeme i pažnju, te zbog vlastitog iskustva mogu imati dodatno razumijevanje za osobe koje se nalaze u nepovoljnom društvenom položaju. Trenutno isključivanje istospolnih parova uopće iz postupka traženja dozvole za udomiteljstvo dovodi do apsurdnih situacija. Na primjer, ja sam psihologinja zaposlena u sustavu socijalne skrbi, radila sam i na postupcima vezanima za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi, trenutno radim s odraslim osobama smještenima izvan obitelji. U dugoj sam i stabilnoj vezi sa svojom partnericom i planiramo sklopiti životno partnerstvo. Već dugo razmišljamo o udomiteljstvu i voljele bismo za nekoliko godina biti udomiteljice djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi, neovisno o njihovoj dobi. Ipak, prema trenutnom Zakonu, a i ovom prijedlugu, ja kao visoko obrazovana osoba, pomagačke struke, s iskustvom rada u sustavu socijalne skrbi, koja razumije što znači udomiteljtvo i kakve implikacije ima i za obitelj i za dijete, ne mogu biti udomiteljica samo zbog toga što sam u vezi sa ženom, a ne s muškarcem. Zbog te činjenice sve moje druge kompetencije bi trebale pasti u vodu. Pretpostavljam da bi komentar nekih na ovo bila "zaštita djece". Od čega? Nikada u životu nisam imala iskustvo homofobije ili nekog oblika nelagode ili netrepeljivosti od djece, samo od odraslih, i to odraslih koji me ne poznaju. Dakle, isključivanje istospolnih parova iz postupka udomiteljstva nije problem djece na koju se često volimo pozivati u ovim raspravama, već isključivo problem odraslih, stručnjaka i stručnjakinja koji zbog svojih predrasuda i neznanja isključuju i odbacuju različite od sebe. Mi koji radimo u sustavu socijalne skrbi dobro znamo što udomitelji trebaju proći prije dobivanja dozvoli i to je ono što i trebaju biti i ostati kriteriji, a ne sama činjenica s kim netko jest. Dapače, mislim da kriteriji vezani za vještine, znanja i osobine potencijalnih udomitelja mou biti i stroži i jasnije definirani jer se događa da netko dobije dozvolu, a onda ga se nikada ne uzima u obzir kao udomitelja jer zapravo nije odgovarajuća osoba za tako veliku odgovornost. Poznajem više istospolnih parova koji bi bili udomitelji, imaju potrebne kompetencije i vještine, a istovremeno iz vlastitog profesionalnog iskustva znam koliko nedostaje kvalitetnih udomiteljskih obitelji, i smatram da ovakva situacija nije poštena niti prema djeci niti prema odraslima koima treba smještaj niti za parove koji su eto dobri za sve ostale životne funkcije, za rad, za plaćanje poreza, za doprinos ovom društvu, ali kada se radi o udomiteljstvu, za to odjednom ne mogu biti kompetentni. Nije prihvaćen Udomiteljstvo kao socijalna usluga smještaja priznaje se sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi u kojem obitelj, u smislu toga Zakona, ima značenje zajednice koju čine bračni ili izvanbračni drugovi, djeca i drugi srodnici koji zajedno žive, privređuju, ostvaruju prihod na drugi način i troše ga zajedno te pojam udomiteljske obitelji prati značenje iz osnovnog Zakona.
45 Ivanka Dugan, mag.soc.rada UVODNE ODREDBE, Članak 3. U članku 3.stavak 8. smatramo da ako je definirana supervizija, potrebno je definirati i druge oblike stručne pomoći i podrške udomiteljima. U suprotnom smatramo da je ova definicija u ovom zakonu nepotrebna Primljeno na znanje Radi različitog tumačenja pojma supervizije smatramo nužnim isto definirati Zakonom.
46 Miroslav Schlossberg UVODNE ODREDBE, Članak 3. Prema čl. 37. st. 4. Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola, životni partneri izjednačeni su s bračnim drugovima, a s obzirom da je Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola organski zakon u odnosu na zakone koji se odnose na obiteljskopravne odnose, važno je i izrijekom navesti životne partnere u članak 3. stavak 3. Zakona o udomiteljtsvu. Također je važno podsjetiti na Zakona o suzbijanju diskriminacije i Zakona o ravnopravnosti spolova koji zabranjuju diskriminaciju po osnovi bračnog i obiteljskog statusa kao i spolne orijentacije. Zaštita od nejednakog postupanja sastavni je dio i Ustava RH, kao i Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, koje je RH potpisnica. Stoga predlažem mjenjanje definicije udomiteljske obitelji u ovom zakonu tako da se u definiciju uvrste životni partneri i neformalni životni partneri. Nije prihvaćen Udomiteljstvo kao socijalna usluga smještaja priznaje se sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi u kojem obitelj, u smislu toga Zakona, ima značenje zajednice koju čine bračni ili izvanbračni drugovi, djeca i drugi srodnici koji zajedno žive, privređuju, ostvaruju prihod na drugi način i troše ga zajedno te pojam udomiteljske obitelji prati značenje iz osnovnog Zakona.
47 GONG UVODNE ODREDBE, Članak 3. U stavku 3. u kojem se definira udomiteljska obitelj navedeni su samo bračni i izvanbračni drugovi, što znači da su izostavljeni životni partneri i neformalni partneri. Podsjećamo, Zakon o suzbijanju diskriminacije i Zakon o ravnopravnosti spolova zabranjuju diskriminaciju po osnovi bračnog i obiteljskog statusa kao i spolne orijentacije. Zaštita od nejednakog postupanja sastavni je dio i Ustava RH, kao i Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, koje je RH potpisnica. Nadalje, s obzirom na to da su prema čl. 37. st. 4. Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola, životni partneri izjednačeni s bračnim drugovima i da je Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola organski zakon u odnosu na zakone koji se odnose na obiteljskopravne odnose, smatramo nužnim da se i izrijekom navedu životni partneri u članak 3. stavak 3. Zakona o udomiteljstvu. Nije prihvaćen Udomiteljstvo kao socijalna usluga smještaja priznaje se sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi u kojem obitelj, u smislu toga Zakona, ima značenje zajednice koju čine bračni ili izvanbračni drugovi, djeca i drugi srodnici koji zajedno žive, privređuju, ostvaruju prihod na drugi način i troše ga zajedno te pojam udomiteljske obitelji prati značenje iz osnovnog Zakona.
48 Centar za mirovne studije UVODNE ODREDBE, Članak 3. U čl. 3. st. 3. prijedloga zakona definira se udomiteljska obitelj na način da se navedeni samo bračni i izvanbračni drugovi. Isto se navodi i u kasnijim člancima 18., 39. i 41. Ovakva definicija udomiteljske obitelji nije usklađena sa Zakonom o životnom partnerstvu, članak 37. st 4. koji nedvosmisleno kaže (4) Životni partneri imaju jednaka postupovna prava i status u svim sudskim i upravnim postupcima kao i bračni drugovi. Dodatno, kako je sada formuliran čl. 3 st. 3. on proizvodi diskriminatorne efekte prema istospolnim zajednicama te se Ministarstvo, odnosno nadležno tijelo nepoterbno izlaže diskriminacijskim tužbama. Ovako napisan članak nije u skladu sa Zakonom o suzbijanju diskriminacije, Zakonu o ravnopravnosti spolova kao ni u skladu sa praksom Europskog suda za ljudska prava. Zbog toga apeliramo da se životni partneri, kao i neformalni životni partneri, sustavno integriraju u predmetni zakon. Konačno, podsjećamo i na Priopćenje Ustavnog suda RH o narodnom ustavotvornom referendumu o definiciji braka od 14. studenog 2013. u kojemu je Ustavni sud utvrdio: "eventualna dopuna Ustava odredbom prema kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca ne smije imati nikakvog utjecaja na daljnji razvitak zakonskih okvira instituta izvanbračne i istospolne zajednice u skladu s ustavnim zahtjevom da svatko u Republici Hrvatskoj ima pravo na poštovanje i pravnu zaštitu svoga osobnog i obiteljskog života te svoga ljudskog dostojanstva." Nije prihvaćen Udomiteljstvo kao socijalna usluga smještaja priznaje se sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi u kojem obitelj, u smislu toga Zakona, ima značenje zajednice koju čine bračni ili izvanbračni drugovi, djeca i drugi srodnici koji zajedno žive, privređuju, ostvaruju prihod na drugi način i troše ga zajedno te pojam udomiteljske obitelji prati značenje iz osnovnog Zakona.
49 Mladen Kožić UVODNE ODREDBE, Članak 3. Poštovani, potrebno je uključiti životne partnere u definiciju udomiteljske obitelji. Sva relevantna znanstvena istraživanja pokazuju da djeca iz duginih obitelji postižu jednake rezultate kao djeca iz klasičnih obitelji. Također pokazuju da dugine obitelji češće preuzimaju skrb o djeci koja su pripadnici etničkih manjina ili imaju poteškoće u razvoju. Više o znanstvenim istraživanjima: 1. Allen DW, Pakaluk C, Price J. Nontraditional families and childhood progress through school: A comment on Rosenfeld. Demography. 2013;50:1–7. [PubMed] 2. Averett P, Nalavany B, Ryan S. An evaluation of gay/lesbian and heterosexual adoption. Adoption Quarterly. 2009;12(3-4):129–151. 3. Baumle AK, editor. International handbook on the demography of sexuality. Vol. 5. Springer; Dordrecht: 2013. 4. Biblarz TJ, Carroll M, Burke N. Same-sex families. In: Treas J, J Scott, Richards M, editors. The wiley-blackwell companion to the sociology of families. John Wiley & Sons; Hoboken: 2014. pp. 109–131. 5. Biblarz TJ, Savci E. Lesbian, gay, bisexual, and transgender families. Journal of Marriage and Family. 2010;72(3):480–497. 6. Biblarz TJ, Stacey J. How does the gender of parents matter? Journal of Marriage and Family. 2010a;72(1):3–22. 7. Biblarz TJ, Stacey J. Ideal families and social science ideals. Journal of Marriage and Family. 2010b;72(1):41–44. 8. Bos H, Gartrell N. Adolescents of the USA National Longitudinal Lesbian Family Study: Can family characteristics counteract the negative effects of stigmatization? Family Process. 2010;49(4):559–572. [PubMed] 9. Bos HW, Gartrell NK. Adolescents of the US National Longitudinal Lesbian Family Study: The impact of having a known or an unknown donor on the stability of psychological adjustment. Human Reproduction. 2011;26(3):630–637. [PubMed] 10. Bos HW, Gartrell NK, Peyser H, van Balen F. The USA National Longitudinal Lesbian Family Study (NLLFS): Homophobia, psychological adjustment, and protective factors. Journal of Lesbian Studies. 2008a;12(4):455–471. [PubMed] 11. Bos HW, Gartrell NK, van Balen F, Peyser HH, Sandfort TM. Children in planned lesbian families: A cross-cultural comparison between the United States and the Netherlands. American Journal of Orthopsychiatry. 2008b;78(2):211–219. [PubMed] 12. Bos H, Goldberg N, Van Gelderen L, Gartrell N. Adolescents of the U.S. National Longitudinal Lesbian Family Study: Male role models, gender role traits, and psychological adjustment. Gender & Society. 2012;26(4):603–638. 13. Bos HM, van Balen F, van den Boom D. Lesbian families and family functioning: An overview. Patient Education and Counseling. 2005;59(3):263–275. [PubMed] 14. Brewster KL, Tillman KH, Jokinen-Gordon H. Demographic Characteristics of Lesbian Parents in the United States. Population Research and Policy Review. forthcoming. 15. Brief for the American Sociological Association as Amicus Curiae Supporting Respondents. Perry Kristin M., Windsor Respondent Edith Schlain, Hollingsworth Dennis, Perry Kristin M., et al. 133 S.Ct. 2652 (2013) (no. 12-144) United States v. Edith Schlain Windsor, in her capacity as executor of the Estate of Thea Clara Spyer, et al. and Bipartisan Legal Advisory Group of The United States House of Representatives, 133 S.Ct. 2675 (2013) (no. 12-307), 2013 WL 840004. 16. Brown SL. Marriage and child well-being: Research and policy perspectives. Journal of Marriage and Family. 2010;72(5):1059–1077. [PMC free article] [PubMed] 17. Chan RW, Brooks RC, Raboy B, Patterson CJ. Division of labor among lesbian and heterosexual parents: Associations with children’s adjustment. Journal of Family Psychology. 1998;12:402–419. 18. Compton DR. The family and gay men and lesbians. In: Baumle AK, editor. International handbook on the demography of sexuality. Vol. 5. Springer; Dordrecht: 2013. pp. 257–273. 19. Erich S, Leung P, Kindle P. A comparative analysis of adoptive family functioning with gay, lesbian, and heterosexual parents and their children. Journal of GLBT Family Studies. 2005;1(4):43. 20. Farr RH, Forssell SL, Patterson CJ. Parenting and child development in adoptive families: Does parental sexual orientation matter? Applied Developmental Science. 2010;14(3):164–178. 21. Farr RH, Patterson CJ. Transracial adoption by lesbian, gay, and heterosexual couples: Who completes transracial adoptions and with what results? Adoption Quarterly. 2009;12(3-4):187–204. 22. Farr RH, Patterson CJ. Coparenting among lesbian, gay, and heterosexual couples: Associations with adopted children’s outcomes. Child Development. 2013;84(4):1226–1240. [PubMed] 23. Fedewa AL, Clark TP. Parent practices and home-school partnerships: A differential effect for children with same-sex coupled parents? Journal of GLBT Family Studies. 2009;5(4):312–339. 24. Fulcher M, Chan RW, Raboy B, Patterson CJ. Contact with grandparents among children conceived via donor insemination by lesbian and heterosexual mothers. Parenting: Science & Practice. 2002;2(1):61–76. 25. Fulcher M, Sutfin EL, Chan RW, Scheib JE, Patterson CJ. Lesbian mothers and their children: Findings from the contemporary families study. In: Omoto AM, Kurtzman HS, editors. Sexual orientation and mental health: Examining identity and development in lesbian, gay, and bisexual people. American Psychological Association; Washington: 2006. 26. Fulcher M, Sutfin EL, Patterson CJ. Individual differences in gender development: Associations with parental sexual orientation, attitudes, and division of labor. Sex Roles. 2008;58(5-6):330–341. 27. Gartrell N, Bos H. US National Longitudinal Lesbian Family Study: Psychological adjustment of 17-year-old adolescents. Pediatrics. 2010;126(1):28–36. [PubMed] 28. Gartrell N, Bos H, Goldberg N. Adolescents of the U.S. National Longitudinal Lesbian Family Study: Sexual orientation, sexual behavior, and sexual risk exposure. Archives of Sexual Behavior. 2011a;40(6):1199–1209. [PMC free article] [PubMed] 29. Gartrell N, Bos H, Goldberg N. New trends in same-sex sexual contact for American adolescents? Archives of Sexual Behavior. 2012a;41(1):5–7. [PubMed] 30. Gartrell N, Bos H, Peyser H, Deck A, Rodas C. Family characteristics, custody arrangements, and adolescent psychological well-being after lesbian mothers break up. Family Relations. 2011b;60(5):572–585. 31. Gartrell N, Bos HW, Peyser H, Deck A, Rodas C. Adolescents with lesbian mothers describe their own lives. Journal of Homosexuality. 2012b;59(9):1211–1229. [PubMed] 32. Gartrell N, Rodas C, Deck A, Peyser H, Banks A. The National Lesbian Family Study: 4. Interviews with the 10-year-old children. American Journal of Orthopsychiatry. 2005;75(4):518–524. [PubMed] 33. Gates GJ. Family formation and raising children among same-sex couples. Family Focus On LGBT Families F1. The William’s Institute; 2011. Retrieved November 30th, 2012http://williamsinstitute.law.ucla.edu/wp-content/uploads/Gates-Badgett-NCFR-LGBT-Families-December-2011.pdf. 34. Gates G, Newport F. Special Report: 3.4 % of U.S. Adults Identify as LGBT. 2012 Retrieved January 1st, 2013 http://www.gallup.com/poll/158066/special-report-adults-identify-lgbt.aspx. 35. Goldberg AE. (How) does it make a difference? Perspectives of adults with lesbian, gay, and bisexual parents. American Journal of Orthopsychiatry. 2007a;77(4):550–562. [PubMed] 36. Goldberg AE. Talking about family: Disclosure practices of adults raised by lesbian, gay, and bisexual parents. Journal of Family Issues. 2007b;28(1):100–131. 37. Goldberg NG, Bos HW, Gartrell NK. Substance use by adolescents of the USA National Longitudinal Lesbian Family Study. Journal of Health Psychology. 2011;16(8):1231–1240.[PubMed] 38. Goldberg AE, Kashy DA, Smith JZ. Gender-typed play behavior in early childhood: Adopted children with lesbian, gay, and heterosexual parents. Sex Roles. 2012;67(9-10):503–515.[PMC free article] [PubMed] 39. Goldberg AE, Smith JZ. Predictors of psychological adjustment in early placed adopted children with lesbian, gay, and heterosexual parents. Journal of Family Psychology. 2013;27(3):431–442.[PubMed] 40. Goldberg AE, Moyer AM, Kinkler LA. Lesbian, gay, and heterosexual adoptive parents’ perceptions of parental bonding during early parenthood. Couple and Family Psychology: Research and Practice. 2013;2(2):146–162. 41. (IOM) Institute of Medicine. (US) Committee on Lesbian, Gay, Bisexual, and Transgender Health Issues and Research Gaps and Opportunities . The health of lesbian, gay, bisexual, and transgender people: building a foundation for better understanding. National Academies Press. Board on the Health of Select Populations, Institute of Medicine of the National Academies; Washington, DC: 2011. [PubMed] 42. Joos KE, Broad KL. Coming out of the family closet: Stories of adult women with LGBTQ parent (s) Qualitative Sociology. 2007;30(3):275–295. 43. Kosciw JG, Diaz EM. Involved, invisible, ignored: The experiences of lesbian, gay, bisexual, and transgender parents and their children in our nation’s K-12 schools. Gay, Lesbian and Straight Education Network; New York: [Accessed 21 Jan 2014]. 2008. Retrieved fromhttp://www.glsen.org/binary-data/GLSEN_ATTACHMENTS/file/000/001/1104-1.pdf. 44. Kreider RM, Ellis R. Living arrangements of children: 2009 (Current Population Reports, P70-126)US Census Bureau; Washington, DC: 2011. Retrieved January 10, 2013www.census.gov/prod/2011pubs/p70-126.pdf. 45. Lavner JA, Waterman J, Peplau L. Can gay and lesbian parents promote healthy development in high-risk children adopted from foster care? American Journal of Orthopsychiatry. 2012;82(4):465–472. [PubMed] 46. Leung P, Erich S, Kanenberg H. A comparison of family functioning in gay/lesbian, heterosexual and special needs adoption. Children and Youth Services Review. 2005;27:1031–1044. 47. Lick DJ, Patterson CJ, Schmidt KM. Recalled social experiences and current psychological adjustment among adults reared by gay and lesbian parents. Journal of GLBT Family Studies. 2013;9(3):230–253. 48. Marks L. Same-sex parenting and children’s outcomes: A closer examination of the American Psychological Association’s brief on lesbian and gay parenting. Social Science Research. 2012;41(4):735–751. [PubMed] 49. Meezan W, Rauch J. Gay marriage, same-sex parenting, and America’s children. The Future of Children. 2005;15(2):97–113. [PubMed] 50. Moore MR, Stambolis-Ruhstorfer M. LGBT sexuality and families at the start of the twenty-first century. Annual Review of Sociology. 2013;39:491–507. 51. National Center for Family & Marriage Research Counting Couples, Counting Families Full Report; Presented at National Institutes of Health; Bethesda, Maryland. Jul 19-20, 2011. Retrieved January 8, 2013. http://www.ncfmr.bgsu.edu/pdf/Counting%20Couples/file115721.pdf. 52. Patterson CJ, Tornello SL. Gay fathers’ pathways to parenthood: International Perspectives. Journal of Family Research. 2010;22:103–116. 53. Patterson CJ, Wainright JL, Pertman Adam. Adolescents with same-sex parents: Findings from the National Longitudinal Study of Adolescent Health. In: Brodzinsky David M., editor. Adoption by lesbians and gay men: A new dimension in family diversity. Oxford University Press; New York: 2012. 54. Perrin AJ, Cohen PN, Caren N. Are children of parents who had same-sex relationships disadvantaged? A scientific evaluation of the no-differences hypothesis. Journal of Gay and Lesbian Mental Health. 2013;17(3):327–336. 55. Potter D. Same-sex parent families and children’s academic achievement. Journal of Marriage and Family. 2012;74(3):556–571. 56. Regnerus M. How different are the adult children of parents who have same-sex relationships? Findings from the new family structures study. Social Science Research. 2012a;41(4):752–770.[PubMed] 57. Regnerus M. Parental same-sex relationships, family instability, and subsequent life outcomes for adult children: Answering critics of the new family structures study with additional analyses. Social Science Research. 2012b;41(6):1367–1377. [PubMed] 58. Rosenfeld MJ. Nontraditional families and childhood progress through school. Demography. 2010;47(3):755–775. [PMC free article] [PubMed] 59. Rosenfeld MJ, et al. Reply to Allen. Demography. 2013;50(3):963–969. [PubMed] 60. Russell ST, Muraco JA. The use of representative data sets to study LGBT-parent families: Challenges, advantages, and opportunities. In: Goldberg AE, Allen KR, editors. LGBT-parent families. Springer; New York: 2013. pp. 343–356. 61. Ryan S. Parent-child interaction styles between gay and lesbian parents and their adopted children. Journal of GLBT Family Studies. 2007;3(2-3):105–132. 62. Sutfin EL, Fulcher M, Bowles RP, Patterson CJ. How lesbian and heterosexual parents convey attitudes about gender to their children: The role of gendered environments. Sex Roles. 2008;58(7-8):501–513. 63. Tan TX, Baggerly J. Behavioral adjustment of adopted Chinese girls in single-mother, lesbian-couple, and heterosexual-couple households. Adoption Quarterly. 2009;12:171–186. 64. Tornello SL, Farr RH, Patterson CJ. Predictors of parenting stress among gay adoptive fathers in the United States. Journal of Family Psychology. 2011;25(4):591. [PubMed] 65. van Gelderen L, Gartrell N, Bos HW, van Rooij FB, Hermanns JA. Stigmatization associated with growing up in a lesbian-parented family: What do adolescents experience and how do they deal with it? Children and Youth Services Review. 2012a;34(5):999–1006. 66. van Gelderen L, Henny MW, Bos HW, Gartrell NK, Hermanns JA, Perrin EC. Quality of life of adolescents raised from birth by lesbian mothers: The US National longitudinal family study. Journal of Developmental and Behavioral Pediatrics. 2012b;33(1):1–7. [PubMed] 67. Wainright JL, Patterson CJ. Delinquency, victimization, and substance use among adolescents with female same-sex parents. Journal of Family Psychology. 2006;20(3):526–530. [PubMed] 68. Wainright JL, Patterson CJ. Peer relations among adolescents with female same-sex parents. Developmental Psychology. 2008;44(1):117–126. [PubMed] 69. Wainright JL, Russell ST, Patterson CJ. Psychosocial adjustment, school outcomes, and romantic relationships of adolescents with same-sex parents. Child Development. 2004;75(6):1886–1898.[PubMed] 70. Welsh MG. Growing up in a same sex parented family: The adolescent voice of experience. Journal of GLBT Family Studies. 2011;7:49–71. Nije prihvaćen Udomiteljstvo kao socijalna usluga smještaja priznaje se sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi u kojem obitelj, u smislu toga Zakona, ima značenje zajednice koju čine bračni ili izvanbračni drugovi, djeca i drugi srodnici koji zajedno žive, privređuju, ostvaruju prihod na drugi način i troše ga zajedno te pojam udomiteljske obitelji prati značenje iz osnovnog Zakona.
50 Margita Pleše UVODNE ODREDBE, Članak 3. Definirati pobliže pojam udomiteljske obitelji tj. dodati u definiciju udomiteljske obitelji životne partnere ili neformalne životne partnere, a sa ciljem sprječavanja diskriminacije istospolnih parova prilikom izdavanja dozvola za udomiteljstvo. Nije prihvaćen Udomiteljstvo kao socijalna usluga smještaja priznaje se sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi u kojem obitelj, u smislu toga Zakona, ima značenje zajednice koju čine bračni ili izvanbračni drugovi, djeca i drugi srodnici koji zajedno žive, privređuju, ostvaruju prihod na drugi način i troše ga zajedno te pojam udomiteljske obitelji prati značenje iz osnovnog Zakona.
51 Margita Pleše UVODNE ODREDBE, Članak 3. Porezna uprava udomiteljstvo nažalost tumaci kao "osobnu kategoriju", a ne kao "obiteljsku kategoriju" pa tako zaposleni udomitelj ako nije nositelj udomiteljstva ne može ostvariti pravo na poreznu olakšicu na udomljeno dijete. Udomitelj koji je nositelj udomiteljstva nije zaposlen pa nema potrebu koristiti poreznu olaksicu. Molim da se Udomiteljstvo jasno definira kao "obiteljska kategorija" jer to u svakom smislu i je. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Udomiteljstvo je jasno definirano člankom 3., točkom 1. i 2. kao obiteljska kategorija, a rješenje temeljem kojeg se utvrđuje porezna olakšica glasi na udomitelja koji ima rješenje za obavljanje udomiteljstva.
52 Nataša Vajagić UVODNE ODREDBE, Članak 3. 1. U člancima 3., 18., 39. i 41. uključiti životne partnere i neformalne životne partnere. Obrazloženje: višegodišnja znanstvena istraživanja pokazala su da ne postoji razlika u razvoju djece odgajanih od strane heteroseksualnim, odnosno istospolnim roditeljima, te ne postoje znastveni temelji za ograničavanje prava istospolnim roditeljima na pristup postupku udomiteljstva. Vodeće svjetske i hrvatske strukovne organizacije (Hrvatska komora socijalnih radnika, Zagrebačko psihološko društvo...) javno se zalažu za zakonske promjene u smijeru proširenja pristupa udomiteljstvu za životne partnere. Velika većina modernih i razvijenih europskih država kroz svoje zakone i praksu omogućava istospolnim parovima udomljavanje djece bez adekvatne roditeljske skrbi. Država ne bi smjela ograničavati pojedine obitelji u pristupu postupku udomiteljstva na temelju njihove seksualne orijentacije, kao što ne bi smjela ni ograničavati djeci u domu pravo na najbolju moguću udomiteljsku obitelj, naravnu uz svu potrebnu stručnu pripremu i procjenu budućih udomitelja. Nije prihvaćen Udomiteljstvo kao socijalna usluga smještaja priznaje se sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi u kojem obitelj, u smislu toga Zakona, ima značenje zajednice koju čine bračni ili izvanbračni drugovi, djeca i drugi srodnici koji zajedno žive, privređuju, ostvaruju prihod na drugi način i troše ga zajedno te pojam udomiteljske obitelji prati značenje iz osnovnog Zakona.
53 Ivan Zidarević UVODNE ODREDBE, Članak 3. Članak 3. Nacrta predloga Zakona nije uvrstio sve prepoznate obiteljske zajednice u Republici Hrvatskoj. Prema organskom Zakonu o životnom partnerstvu osoba istog spola, Životno partnerstvo je zajednica obiteljskog života dviju osoba istog spola sklopljena pred nadležnim tijelom u skladu s odredbama ovoga Zakona (članak 2.). U članak 3. stavak 3. treba implementirati i ZŽP, te bi u potpunosti glasio: Udomiteljska obitelj je zajednica koju čine udomitelj, njegov bračni ili izvanbračni drug, ŽIVOTNI PARTNER ili NEFORMLANI ŽIVOTNI PARTNER djeca i drugi srodnici s kojima udomitelj živi u zajedničkom kućanstvu. U čl. 3. st. 3. predloga zakona definiše se udomiteljska obitelj na način da se navedeni samo bračni i izvanbračni drugovi. Isto se navodi i u kasnijim člancima 18., 39. i 41. Ovakva definicija udomiteljske obitelji nije usklađena sa Zakonom o životnom partnerstvu, članak 37. st 4. (4) ZŽP: Životni partneri imaju jednaka postupovna prava i status u svim sudskim i upravnim postupcima kao i bračni drugovi. Ovako napisan članak nije u skladu sa Zakonom o suzbijanju diskriminacije, Zakonu o ravnopravnosti spolova kao ni u skladu sa praksom Europskog suda za ljudska prava. Prema saopštenju Ustavnog suda Republike Hrvatske, oko održavanja ustavotvornog referenduma o definiciji braka od 14. studenog 2013. godine, Ustavni sud je utvrdio: "eventualna dopuna Ustava odredbom prema kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca ne smije imati nikakvog utjecaja na daljnji razvitak zakonskih okvira instituta izvanbračne i istospolne zajednice u skladu s ustavnim zahtjevom da svatko u Republici Hrvatskoj ima pravo na poštovanje i pravnu zaštitu svoga osobnog i obiteljskog života te svoga ljudskog dostojanstva." Isto tako, kako u članku 4. Zakona piše ko sve može da ostvari pravo da postane udomitelj u RH, diskriminatorno je to pravo ne davati gay parovima u formalnom ili neformalnom životnom partnerstvu ako je već omogućeno gej pojedincu. Jer, članak 4. Zakona nigde ne zabranjuje gej pojedincu da bude udomitelj. Nije prihvaćen Udomiteljstvo kao socijalna usluga smještaja priznaje se sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi u kojem obitelj, u smislu toga Zakona, ima značenje zajednice koju čine bračni ili izvanbračni drugovi, djeca i drugi srodnici koji zajedno žive, privređuju, ostvaruju prihod na drugi način i troše ga zajedno te pojam udomiteljske obitelji prati značenje iz osnovnog Zakona.
54 Sirius - Centar za psihološko savjetovanje, edukaciju i istraživanje UVJETI ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Članak 4. Stavak 1. točka 7. bio bi jasniji kada bi glasio: „ je završila osposobljavanja za udomitelja, osim ako udomiteljstvo obavlja kao srodnik ( dakle obrisati „iz stavka 5.) Potrebno je unijeti i odredbu koja omogućuje da se provjera vrši i na ostalim članovima koji žive u istom prostoru – npr. u istom domaćinstvu može živjeti osoba osuđivana za nasilje, zlostavljanje djece ili druga kaznena djela. Potrebno je CZSS omogućiti provjeru tko ima prijavljeno prebivalište na toj adresi i da utvrde postoje li osobe koje mogu predstavljati opasnost za korisnike. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen
55 Centar za mirovne studije UVJETI ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Članak 4. Sugeriramo dopunu stavka 4. na način da obuhvati i osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita. Smatramo kako bi članovima šire obitelji djece bez pratnje, a koji imaju međunarodnu zaštitu, trebalo biti omogućeno udomljavanje. Takvo rješenje bilo bi u skladu s težnjom zakona za deinstitucionalizacjom postojećih korisnika i spriječavanjem nove institucionalizacije novih korisnka i obvezama centara da prilikom izrade individualnog plana uzme u obzir dotadašnje životne okolnosti kao i pravu djeteta na osigurnje kontinuiteta u odgoju u skladu s njegovim etničkim, vjerskim, kulturnim i jezičnim podrijetlom. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen dopunom članka 16. Nacrta prijedloga Zakona.
56 Hrvatska komora socijalnih radnika UVJETI ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Članak 4. Hrvatska komora socijalnih radnika u cijelosti podržava komentare i prijedloge Centra za socijalnu skrb Zagreb. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
57 Centar za socijalnu skrb Vrbovec UVJETI ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Članak 4. Dajemo komentar na Čl.4. st. 1.: Slažemo se s komentarom CZSS Zagreb da je izuzetno važno daljnje uključivanje odredbe da udomitelj mora imati sposobnosti za potrebnu skrb o korisnicima, njihovu zaštitu, čuvanje, njegu, odgoj i zadovoljavanje drugih potreba, prema stručnoj procjeni Centra udomitelja jer je navedena odredba bila propisana i čl.3 st.3. Zakona o udomiteljstvu (NN 79/07) kao i čl. 18 Zakona o udomiteljstvu (NN 90/11 i 78/12). Ukoliko se navedena odredba ne uvrsti, prilikom izdavanja dozvole Centar udomitelja nema nikakvu ulogu u procjeni sposobnosti udomitelja osim da prikupi potrebnu dokumentaciju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
58 Centar za socijalnu skrb Zagreb UVJETI ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Članak 4. Na čl. 4 st 1 al 4 dajemo sljedeći komentar: - s obzirom da je dob od 60 godina niska (naročito u odnosu na propise vezane uz pravo na starosnu mirovinu – 67 god.), radi čega su se odbijale osobe zainteresirane za udomljavanje odraslih osoba koje su se javljale u dobi od 62 ili 63 godine, predlažemo pomicanje granice u dobi u kojoj se osobi može po prvi puta izdati dozvola (o sposobnosti za obavljanje udomiteljstva, pri čemu se uzima u obzir i dob osobe treba odlučivati Centar udomitelja) čl. 4 st 1 al 6 - u odredbi se ne navodi način utvrđivanja zdravstvene sposobnosti Predlažemo tekst članka: „ima zdravstvenu sposobnost koja se procjenjuje na temelju potvrde izabranog liječnika obiteljske medicine o zdravstvenom stanju“ Nadalje, s obzirom da u zajedničkom kućanstvu ili stambenom prostoru sa udomiteljima žive i osobe koji nisu srodnici – npr. podstanari, cimeri i sl., a kod kojih možda postoje okolnosti u zdravstvenom stanju koje bi mogle biti ugrožavajuće za dijete /odraslog korisnika (zarazne bolesti, psihičke bolesti…), predlažemo da se omogući provjera tih okolnosti na isti način kao i za članove udomiteljske obitelji čl. 4 st 1 - SPOSOBNOST ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA – izuzetno važnim smatramo uključivanje odredbu da udomitelj mora imati sposobnosti za potrebnu skrb o korisnicima, njihovu zaštitu, čuvanje, njegu, odgoj i zadovoljavanje drugih potreba, prema stručnoj procjeni Centra udomitelja (navedena odredba je čl. 18 Zakona o udomiteljstvu, N.N. 90/11 i 78/12) čl. 4 st. 4 - predlažemo da se unese odredba da državljanin trećih zemalja može obavljati udomiteljstvo: pod istim uvjetima, ako je to od osobitog interesa za korisnika (što bi podrazumijevalo da treba zadovoljiti sve ostale odredbe ovog zakona vezane iz izdavanje dozvole). Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća. Dio koji se odnosi na procjenu zdravstvene sposobnosti ne smatra se potrebnim proširivati jer se ista dokazuje liječničkom potvrdom. Nije prihvaćen prijedlog koji se odnosi na proširenje dobnih ograničenja jer se vodilo računa o usklađenosti dobnih razlika u odnosu na biološke obitelji.
59 Udruga udomitelja djece, odraslih, starih i nemoćnih osoba "Javor" Nuštar UVJETI ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Članak 4. Smatramo da treba ukinuti dohodovni cenzus za obavljanje tradicionalnog nesrodničkog udomiteljstva (stavak 8). Nije prihvaćen Ne prihvaća se budući je važno voditi o najboljem interesu korisnika koji se odnosi i na socijalni status obitelji.
60 Ivanka Dugan, mag.soc.rada UVJETI ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Članak 4. članak 4. stavak 1.točka 7. bio bi jasniji kada bi glasio: „ je završila osposobljavanja za udomitelja, osim ako udomiteljstvo obavlja kao srodnik ( dakle obrisati „iz stavka 5.) Prihvaćen Prihvaća se.
61 Mladenka Ravenski UVJETI ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Članak 4. Ukoliko se udomiteljska obitelj odluči preseliti u inozemstvo, konkretno u neku od država EU, može li korisnik koji je korisnik koji je duži niz godina u toj udomiteljskoj obitelji također ići s njima u inozemstvo? Ukoliko postoji ta mogućnost, tko je nadležan za praćenje tog korisnika i udomiteljske obitelji. Nije prihvaćen Navedena mogućnost nije previđena ovim Zakonom.
62 Forum za kvalitetno udomiteljstvo djece-udomitelji za djecu UVJETI ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Članak 4. U članku 4., točka 7, treba jasnije definirati što se smatra pod osposobljavanjem udomitelja budući da su već sada velike neujednačenosti. Primljeno na znanje Pravilnikom kojeg će donijeti ministar definirat će se osposobljavanje udomitelja, način i trajanje osposobljavanja
63 Centar za nestalu i zlostavljanu djecu UVJETI ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Članak 5. Članak 5. (1) toč 3. Rješenje kojim bi uvjetovali udomiteljstvo kao zanimanje potrebama u županijama predstavlja izravnu diskriminaciju određenog broja udomitelja i potpuno je neprihvatljivo Stavak (2) – Nejasno je utemeljenje za postavljanje kriterija da „Specijalizirano udomiteljstvo može obavljati udomitelj koji udomiteljstvo obavlja kao zanimanje i ima završen najmanje preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij društvenog ili humanističkog smjera u trajanju od najmanje tri godine.“ Sam pojam „specijaliziran“ upućuje na posebna, vrsna znanja i vještine u odnosnu na određeno usko područje određene djelatnosti, u ovom slučaju odgoja, njege, skrbi o djetetu (s teškoćama u razvoju, s problemima u ponašanju…) ili odrasloj osobi (s intelektualnim, tjelesnim, mentalnim oštećenjima ili bolestima). Nasuprot tome se postavlja kriterij širokog raspona zvanja koja sama po sebi ne jamče nikakvu specijaliziranost koja bi bila odgovor na potrebe korisnika, a pojedina nemaju nikakvih generičkih dodirnih točaka koje bi se mogle dovesti i u kakvu vezu s bavljenjem specijaliziranim udomiteljstvom. Nejasno je na temelju koje analize je proizašla tvrdnja da bi se povećavao broj udomitelja npr. na područjima na kojima ih nema dovoljno ili motiviralo na bavljenje „specijaliziranim udomiteljstvom“ osobe koje su završile min. 3 godine, nekog – bilo kojeg studija društvenog ili humanističkog smjera. A prethodno se nisu susrele niti s udomiteljstvom ili uopće sa skrbi o djeci ili odraslima. Ova odredba djeluje potpuno izvan aktualnog konteksta i stupnja razvoja udomiteljstva u Hrvatskoj, u okviru kojeg mnogi „tradicionalni udomitelji“ skrbe npr. o djeci s teškoćama u razvoju, iako postojeći naziv i naknada ne prate takvo stanje. Predlaže se utvrditi i propisati: - Konkretno definitati specijalizirano udomiteljstvo; - kriterije specijaliziranog udomiteljstva temeljem kojih će se omogućiti postojećim udomiteljima osposobljavanje za bavljenje specijaliziranim udomiteljstvom; - kriterije izbora specijaliziranih udomitelja u populaciji postojećih nesrodničkih udomiteljskih obitelji i - standarde edukacije postojećih udomitelja za bavljenje specijaliziranim udomiteljstvom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
64 Sirius - Centar za psihološko savjetovanje, edukaciju i istraživanje UVJETI ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Članak 5. Stavak 1. Ovu točku smatramo diskriminativnom prema onim županijama u kojima je udomiteljstvo razvijeno jer se na taj način destimuliraju daljnja ulaganja u razvoj udomiteljstva u tim županijama. Stavak 2. Smatramo da treba dodati da iznimno, specijalizirano udomiteljstvo može obavljati udomitelj koji ima završenu srednju stručnu spremu a ima najmanje 5 godina udomiteljskog iskustva i za kojega stručni tim za udomiteljstvo procjenjuje da ima znanja i vještine potrebne za zbrinjavanje korisnika u specijaliziranom udomiteljstvu. Primljeno na znanje Prijedlog je primljen na znanje i razmatrati će se prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.
65 Rehabilitacijski centar za stres i traumu UVJETI ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Članak 5. Smatramo odredbe Članka 5. diskriminatornima. Uvjet iz točke 3. stavka (1) ovog članka stavlja u neravnopravan položaj udomitelje na temelju prebivališta. Tradicionalni udomitelj i udomitelj koji udomiteljstvo obavlja kao zanimanje, prema ovom nacrtu zakona pružaju istu vrstu socijalne usluge (smještaj i boravak), istim korisnicima (članak 10. stavak 2.) i istom broju korisnika (ako ih je najviše moguće kod tradicionalnog udomitelja). Prema tome, svi tradicionalni udomitelji koji to žele i ispunjavaju uvjete na koje mogu utjeceti bi trebali biti izjednačeni u pravima koje se nacrtom zakona predviđaju za udomitlelje koji udomiteljstvo obavljaju kao zanimanj. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
66 ZIPKA Udruga udomitelja za djecu i mlade Varaždinske županije UVJETI ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Članak 5. Smatramo da je sporan način na koji se definira specijalizirano udomiteljstvo i da diskriminira ostale udomitelje! Ne možemo prihvatiti navod, da osoba koja ima završen VSS ili VŠS društvenog (ekonomist, pravnik) ili humanističkog smjera u startu bolji udomitelj od osobe sa SSS koja je godinama uspješan udomitelj za djecu sa težim oštećenjem, pri čemu je često razlika između teže i teško oštećenog djeteta u nijansama. Udomitelji na udomiteljstvo gledaju kao na zamjensku obitelj i oni udomljenoj djeci pružaju istu skrb kao i biološkoj te smatramo da se ovim stavkom Zakona pretpostavlja da su osobe koje ima završeni fakultet društvenog ili humanističkog smjera bolji roditelji od npr. osobe koja je završila strojarstvo što nikako ne smatramo točnim. I dalje ističemo da jedini kriterij može li osoba obavljati udomiteljstvo kao zanimanje i može li biti specijalizirani udomitelj, treba ovisiti o njezinim osobinama ličnosti jer zanimanje isto kao i mjesto stanovanja ne određuju osobu i njezine kvalitete. Nadalje, određivanje kriterija za obavljanje specijaliziranog udomiteljstva je posebice diskriminacija prema postojećim "prosječnim" udomiteljima koji imaju SSS i već godinama skrbe o djeci s višestrukim teškoćama. Postavlja se pitanje što s djecom s višestrukim teškoćama koja su već godinama smještena kod tradicionalnih udomitelja? Jer smatramo da nije nikako u redu da tradicionalni udomitelji koji skrbi o djetetu s višestrukim teškoćama ima naknadu za svoj rad 2.500,00 kuna, a netko s višom stručnom spremom 5.000,00 ili s visokom stručnom spremom 6.500,00 kuna. Isto tako se postavlja pitanje što s tradicionlanim udomiteljima koji već skrbe o djetetu s višestrukim teškoćama i još o dvoje ili više djece? Hoće li taj udomitelj i dalje skrbiti o troje i više djece, a s time da je jedno s višestrukim teškoćama, i to za 2.500,00 kuna, a netko drugi će samo za jedno dijete dobiti 6.500,00 kuna? Ili će se dijete s teškoćama koje je već 10 godina kod tradicionalnog udomitelja premjestiti kod specijaliziranog udomitelja s visokom stručnom spremom jer sada odjednom preko noći tradicionalni udomitelj više nije dobra za to dijete jer nije dovoljno kvalificiran, a 10 godina je ili više je bio dobar. Mišljenja smo da bi specijalizirano udomiteljstvo trebalo vezati uz specifične potrebe djeteta i procjenu kompetencija potencijalnog udomitelja od strane CZSS-a, a ne uz stupanj obrazovanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
67 Pravobranitelj za djecu RH UVJETI ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Članak 5. Smatramo da u članku 5. kao poseban uvjet za obavljanje udomiteljstva kao zanimanja treba navesti i određen broj godina „ iskustva“ u obavljanju tradicionalnog udomiteljstva (primjerice pet godina, koliko vrijedi dozvola za obavljanje udomiteljstva prema važećem Zakonu). Također smatramo da je u čl. 5. st. 2. potrebno jasnije definirati koji su to preddiplomski sveučilišni studiji ili stručni studiji društvenog ili humanističkog smjera koji potencijalne specijalizirane udomitelje educiraju o znanjima i vještinama potrebnim za pružanje usluge smještaja djeci i mlađim punoljetnim osobama s posebno izraženim teškoćama u razvoju i ponašanju, s obzirom da sve akademske discipline društvenih ili humanističkih znanosti ne daju potrebna znanja za skrb o djeci. Djelomično prihvaćen Prihvaća se djelomično.
68 hrvatska udruga socijalnih radnika UVJETI ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Članak 5. Podržavamo prijedloge i komentare Centra za socijalnu skrb Zagreb Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
69 Hrvatska komora socijalnih radnika UVJETI ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Članak 5. Hrvatska komora socijalnih radnika u cijelosti podržava komentare i prijedloge Centra za socijalnu skrb Zagreb. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
70 ZIPKA Udruga udomitelja za djecu i mlade Varaždinske županije UVJETI ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Članak 5. Čl. 5. točka 3. – Trebalo bi utvrditi kriterije za utvrđivanje potreba za obavljanje udomiteljstva kao zanimanja, jer se bojimo da bi se to moglo protumačiti na način, da tamo gdje postoji dovoljan broj udomitelja ne treba raspisivati natječaj. Već sada u nekim centrima ravnatelji imaju stav da ne trebaju raditi na promidžbi udomiteljstva, jer za svoje potrebe imaju dovoljno udomitelja, a ne žele primati djecu iz drugih, bližih centara. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Potrebe se utvrđuju mrežom socijalnih usluga. Ministarstvom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku u suradnji s UNICEF-om, a u svrhu promicanja obiteljske skrbi za svako dijete, u rujnu pokreće kampanju „Svako dijete treba obitelj”, kojoj je cilj povećanje broja udomiteljskih obitelji.
71 Udruga udomitelja PGŽ DAMDOM UVJETI ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Članak 5. Čl.5.st.2. "studij društvenog ili humanističkog smjera" treba definirati profesije koje zadovoljavaju kriterije. Smatramo da treba razmisliti i o mogućnosti da se dodaju i određena zanimanja sa srednjoškolskim obrazovanjem (medicinska sestra, 'fizioterapeut, nutricionist....) koja mogu dobro i profesionalno brinuti za korisnika s određenim teškoćama. Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer će Povjerenstvo za izbor udomitelja koji će specijalzirano udomiteljstvo obavljati kao zanimanje imati mogućnost odabira pružatelja usluge s odgovarajućom profesijom, znanjem i iskustvom u skladu s potrebama svakog pojedinog korisnika ove usluge.
72 Udruga udomitelja PGŽ DAMDOM UVJETI ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Članak 5. Čl.5. st.1. u točci 2. "ima smješteno troje djece..." smatramo da profesionalno udomiteljstvo ne bi trebali ograničiti brojem djece iz više razloga: 1. Nije svaki udomitelj sposoban imati više djece na smještaju i kvalitetno brinuti o njima pa ćemo na uštrb kvantitete izgubiti kvalitetu. Predlažemo minimalnu plaći za jedno dijete a koeficijentima povećavati plaću za drugo ili treće dijete. Time ćemo poticati udomitelje na kvalitetno udomiteljstvo a isto omogućiti funkcioniranje udomiteljske obitelji prema svojim mogućnostima. 2. Zatrpati ćemo bespotrebno i tako poslom pretrpane CZSS sa prijavama i odjavama na HZMO ukoliko se broj korisnika bude mijenjao godišnje ili mjesečno. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
73 Centar za socijalnu skrb Vrbovec UVJETI ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Članak 5. Smatramo kontradiktornim činjenicu da se udomiteljstvom kao zanimanjem može baviti nezaposlena osoba, a da bi ista udovoljila potrebnim uvjetima mora imati dozvolu za tradicionalno udomiteljstvo i imati na smještaju korisnike za što je s druge strane uvjet da ima osigurane prihode za život. Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer se prihodom kućanstva ne smatra samo plaća udomitelja.
74 Udruga udomitelja PGŽ DAMDOM UVJETI ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Članak 5. U čl.5.st. 1. se navodi "može obavljati udomitelj..." te nije definirno da li se odnosi na nositelja licence ili na bračnog, odnosno izvanbračnog druga? U udruzi imamo nekoliko obitelji u kojima je nositelj licence zaposlen a bračni drug nije u radnom odnosu te vodi domaćinstvo. Smatramo da treba dodati "može obavljati udomitelj ili njegov bračni/izvanbračni drug...." Nije prihvaćen Ne prihvaća se obzirom da je jasno definirano tko može biti udomitelj (ispunjava uvjete i upisan je u Registar).
75 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom UVJETI ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Članak 5. Predlažemo da se za obavljanje udomiteljstva kao zanimanja uvedu dodatni kriteriji koji će jamčiti kvalitetu obavljanja ovog posla, primjerice da osoba budući profesionalni udomitelj ima određene dokazane kompetencije, odnosno dokazanu/ocijenjenu kvalitetu rada kroz neko vremensko razdoblje kao tradicionalni udomitelj. Nije opravdano kao jedini kriterij za imenovanje profesionalnog udomitelja odrediti broj korisnika, činjenicu da osoba nije zaposlena te potrebu za uslugom utvrđenom mrežom. Iz ovog članka je ponovno vidljiva usmjerenost na interes udomitelja, a ne korisnika, što bi trebalo biti primarno. Prihvaćen Prihvaća se.
76 Kristijan Grđan UVJETI ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Članak 5. U čl. 5. st. 2. se uvodi pojam "specijalizirano udomiteljstvo", iako on nije naznačen u definiciji pojmova u članku 3. Nije prihvaćen Mišljenja smo da je nomotehnički i jezično ispravnije isto navoditi kako je predloženo.
77 Centar za socijalnu skrb Zagreb UVJETI ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Članak 5. čl 5 st 1- odredbe vezane uz udomiteljstvo kao zanimanje su izuzetno nejasne vezano uz postupak izdavanja dozvole, kao i kasnije tijekom važenja dozvole - iz prijedloga nacrta zakona nejasno je na koji način osoba postaje udomitelj – kakvo rješenje se izdaje – je li to rješenje o ispunjavanju uvjeta za obavljanje udomiteljstva, rješenje o izdavanju dozvole ( u tom slučaju nejasno je kakve dozvole – je li to rješenje o izdavanju dozvole za tradicionalno udomiteljstvo, za udomiteljstvo kao zanimanje ili dr.). - tko utvrđuje ispunjavanje odredbe čl. 5 st. 1 al. 1 – je li osoba u radnom odnosu – utvrđuje li to CZSS ili Ministarstvo - kako udomitelj može imati smješteno troje djece ili četvero odraslih korisnika sukladno čl. 5 st 1 al2 – da li temeljem prethodne dozvole za tradicionalno udomiteljstvo (što bi značilo da regrutiramo profesionalne udomitelje iz već postojećih tradicionalnih udomitelja) - što je sa potencijalnim udomiteljima koji su zainteresirani samo za udomiteljstvo kao zanimanje (ne i za tradicionalno) – odnosno neće se odlučiti za smještaj korisnika ako prethodno nemaju garanciju da će se moći udomiteljstvom baviti kao zanimanjem (tu je i pitanje „vremena čekanja“ potencijalnih profesionalnih udomitelja na to da se donese odluka Povjerenstva jesu li odabrani za obavljanje udomiteljstva kao zanimanja – ukoliko su zadovoljili uvjete u jednom trenutku, te dobili rješenje o ispunjavanju uvjeta, a nisu odabrani od povjerenstva Ministarstva za obavljanje udomiteljstva kao zanimanja – hoće li rješenje o ispunjavanju uvjeta vrijediti i sljedeće godine ili će se raditi nova procjena? čl. 5 st.2 - s obzirom da u stručne studije društvenog ili humanističkog smjera spadaju i studiji koji ne daju znanja važna za obavljanje skrbi o djeci s problemima u ponašanju, kao i djeci s većim teškoćama u razvoju – npr. ekonomija, pravo, politologija, sociologija… a svakako ne daju bolja znanja od studija iz područja prirodnih znanosti, npr. matematika ili fizika, predlažemo korekciju ove odredbe, na način da se izrijekom navedu struke koje mogu obavljati specijalizirano udomiteljstvo – npr. psihologija, predškolski odgoj, defektologija i sl. Nadalje, sama činjenica da je osoba završila studij ne podrazumijeva i da ima odgovarajuće vještine za uspješnu skrb o korisnicima (posebno s obzirom na zahtjevnost skrbi o korisnicima u specijaliziranom udomiteljstvu). Predlažemo da kod specijaliziranog udomiteljstva kao zanimanja nužan uvjet bude postojanje iskustva rada s odgovarajućom vrstom korisnika - npr. 1 godina rada/prakse u ustanovi za smještaj djece s problemima u ponašanju na odgovarajućim poslovima Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Preduvjet za obavljanje udomiteljstva kao zanimanja je da je udomitelj prethodno minimalno 6 mjeseci uslugu pružao kao tradicionalni udomitelj. Obavljanje specijaliziranog udomiteljstva kao zanimanja uvjetovano je s tri godine radnog staža u radu s djecom i mlađim punoljetnim osobama s problemima u ponašanju ili s teškim ili višestrukim teškoćama u razvoju i teško bolesnom djecom ili mlađim punoljetnim osobama ili djecom bez pratnje.
78 Ivanka Dugan, mag.soc.rada UVJETI ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Članak 5. članak 5.st1.t.3.. Iako se ovime pokušava stimulirati razvoj udomiteljstva na područjima kojima isto nije razvijeno, ovu točku smatramo diskriminativnom prema onim županijama u kojima je udomiteljstvo razvijeno, te se na taj način destimuliraju daljnja ulaganja u razvoj udomiteljstva u tim županijama. Smatramo da je u interesu djece ( pogotovo male djece do 7 godina) da bude smješteno u udomiteljskim obiteljima bez obzira na udaljenost od mjesta prebivališta. Članak 5.stavak 2. smatramo da za specijalizirano udomiteljstvo nije dovoljan samo završen jedan od navedenih oblika studija, niti vrsta studija, koliko je bitno da takav udomitelj ima iskustva u radu s djecom, pogotovo sa djecom koja imaju teška oštećenja, kako ste to u ovome Nacrtu predvidjeli. Ovdje predlažemo da se doda i članak, da iznimno, specijalizirano udomiteljstvo može obavljati udomitelj koji ima završenu srednju stručnu spremu a ima najmanje 5 godina udomiteljskog iskustva i za kojega stručni tim udomiteljstva procjenjuje da ima znanja i vještine potrebne za zbrinjavanje korisnika u specijaliziranom udomiteljstvu. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Odredbe navedenog članka ni u kojem slučaju ne diskriminiraju postojeće udomitelje budući da će udomitelji koji udomiteljstvo obavljaju kao zanimanje prije dobivanja rješenja biti tradicionalni udomitelji, a mreža socijalnih usluga definira se sukladno potrebama korisnika među kojima su i oni koji su već u sustavu. Nadalje propisani uvjeti za obavljanje specijaliziranog udomiteljstva kao zanimanja osigurat će kvalitetu pružene usluge
79 Mladenka Ravenski UVJETI ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Članak 5. U članku 5. direktno su diskriminirani udomitelji samci koji brinu o jedno odnosno maksimalno dvoje djece. Predlažem da za takve udomiteljske obitelji uvjet bude dvoje djece istovremeno tokom godine. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Predložena iznimka propisana je odredbom Članka 14. stavkom 5. Nacrta prijedloga ovoga Zakona.
80 Udruga udomitelja djece, odraslih, starih i nemoćnih osoba "Javor" Nuštar UVJETI ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Članak 5. Naš je prijedlog da se, ukoliko udomitelj (ne svojom krivnjom) nema dovoljan broj korisnika istovremeno, radije smanji njegova naknada za jednu osnovicu, nego da se raskida radni odnos. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Prijedlog će se dodatno razmotriti prilikom izrade Konačnog prijedloga Zakona.
81 Udruga pružatelja socijalnih usluga "GLORIA" UVJETI ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Članak 5. Udomiteljstvo kao zanimanje ne može biti ograničeno na 4 korisnika jer je kasnijom odredbom propisano da ukoliko se smanji broj korisnika udomitelj prelazi ponovo u tradicionalno !? U tom slučaju propisati da je centar dužan udomitelju pružiti mogućnost novog korisnika ili dopustiti udomitelju da svoju profesionalnu uslugu ponudi drugim centrima bez da se nadležnom centru daje pravo za odlučivanje. Ovom stavkom potiće se udomiteljstvo,međutim ovom napisanom se destimulira. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
82 Forum za kvalitetno udomiteljstvo djece-udomitelji za djecu UVJETI ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Članak 5. U članku 5., stavak 1, točka 3, navodi se da Udomiteljstvo kao zanimanje može obavljati udomitelj koji, između ostalog ima prebivalište na području županije za koje je mrežom socijalnih usluga utvrđena potreba za obavljanjem udomiteljstva kao zanimanja. Smatramo da je ova točka zakona izravna diskriminacija ljudi koji već više godina, više desetljeća, a neki čak i više generacija unutar svoje obitelji pružaju ljubav i skrb djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Ako smo dobro shvatili, tj. dobro interpretirali Zakon, pravo na profesionalizaciju imati će samo oni udomitelji koji žive na područjima gdje udomiteljstvo nije razvijeno pa će tako netko npr. s područja Dubrovnika moći odmah postati profesionalni udomitelj, a netko tko je doslovno svoj život posvetio udomiteljstvu će starost dočekati u neizvjesnosti i kao stara i nemoćna osoba ovisiti o sustavu socijalne skrbi jer neće imati pravo niti na minimalnu mirovinu, a sve zbog razloga što živi na području gdje je udomiteljstvo razvijeno. Napominjemo, smatramo da je ovo izravna diskriminacija svih udomitelja koji žive na područjima gdje je udomiteljstvo razvijeno i da je ova točka zakona „goruća“ točka koja kao takva nikako ne može ući u konačni Zakon o udomiteljstvu jer će time udomitelji koji se godinama bore najprije za prava djece, a onda za svoja prava, dobiti „završni udarac“, a ovim Zakonom koji su godinama čekali će im se dati do znanja da su građani „drugoga reda“. Može li osoba obavljati udomiteljstvo kao zanimanje treba ovisiti isključivo o njezinim osobnim karakteristikama i kompetencijama, a ne o tome na kojem dijelu Hrvatske živi. Ako želimo kvalitetnog liječnika, gledati ćemo njegove kompetencije iz područja medicine, ako želimo kvalitetnog učitelja, gledati ćemo njegove kompetencije rada s djecom, a ne u kojoj županiji živi, stoga nam nikako nije jasno po kojoj osnovi bi kriterij prema kojem će se određivati ima li osoba pravo na profesionalizaciju ili ne, trebao biti područje na kojoj osoba živi. Ako želimo razvijati kvalitetno udomiteljstvo to nam nikako i nikada ne smije biti kriterij. Isto tako smatramo da je stavak 2 članka 5. također diskriminatoran jer prema njemu specijalizirano udomiteljstvo mogu obavljati samo osobe koje imaju završen studij društvenog ili humanističkog smjera. Udomitelji na udomiteljstvo gledaju kao na zamjensku obitelj i oni udomljenoj djeci pružaju istu skrb kao i biološkoj te smatramo da se ovim stavkom Zakona pretpostavlja da su osobe koje imaju završeni fakultet društvenog ili humanističkog smjera bolji roditelji od npr. osobe koja je završila strojarstvo što nikako ne smatramo točnim. I dalje ističemo da jedini kriterij za obavljanje tradicionalnog i specijaliziranog udomiteljstva kao zanimanja, treba ovisiti o osobinama ličnosti osobe, jer zanimanje isto kao i mjesto stanovanja ne određuju osobu i njezine kvalitete. Nadalje, određivanje kriterija za obavljanje specijaliziranog udomiteljstva je posebice diskriminacija prema postojećim "prosječnim" udomiteljima koji imaju SSS i već godinama skrbe o djeci s višestrukim teškoćama. Postavlja se pitanje što s djecom s višestrukim teškoćama koja su već godinama smještena kod tradicionalnih udomitelja? Smatramo da nije nikako u redu da tradicionalni udomitelj koji skrbi o djetetu s višestrukim teškoćama možda neće ni dobiti status profesionalnog udomitelja, a ako dobije status profesionalnog udomitelja, imati će naknadu za svoj rad 2.500,00 kuna, dok će netko s višom stručnom spremom imati 5.000,00 ili s visokom stručnom spremom 6.500,00 kuna. Isto tako se postavlja pitanje što s tradicionalnim udomiteljima koji već skrbe o djetetu s višestrukim teškoćama te o još dvoje ili više djece? Hoće li taj udomitelj i dalje skrbiti o troje i više djece, s time da je jedno s višestrukim teškoćama, i to bez naknade za profesionalizaciju ukoliko ne dobije status profesionalnog udomitelja, ili za 2.500,00 kuna ako dobije status profesionalnog udomitelja, a netko drugi će samo za jedno dijete dobiti 6.500,00 kuna? Ili će se dijete s teškoćama koje je već 10 godina kod tradicionalnog udomitelja premjestiti kod specijaliziranog udomitelja s visokom stručnom spremom jer sada odjednom preko noći tradicionalni udomitelj više nije dobar za to dijete jer nije dovoljno kvalificiran, a 10 godina ili više je bio dobar? Smatrate li da će se stupanjem na snagu novog Zakona o udomiteljstvu javiti dovoljno udomitelja sa visokom stručnom spremom za svu djecu s višestrukim teškoćama? Što ako se ne jave, hoće li onda i dalje ostati kod tradicionalnih udomitelja koji će dobiti naknadu od 2.500,00 kuna, ako će ju uopće i dobiti jer to sve ovisi o tome hoće li dobiti odobrenje za profesionalizaciju. Isto tako smatramo da osobe koje se žele profesionalno baviti udomiteljstvom trebaju imati najmanje 5 godina iskustva bavljenja udomiteljstvom kroz koje su dokazali da su kompetentni udomitelji. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća. Odredbe navedenog članka ni u kojem slučaju ne diskriminiraju postojeće udomitelje budući da će udomitelji koji udomiteljstvo obavljaju kao zanimanje prije dobivanja rješenja biti tradicionalni udomitelji, a mreža socijalnih usluga definira se sukladno potrebama korisnika među kojima su i oni koji su već u sustavu. Nadalje propisani uvjeti za obavljanje specijaliziranog udomiteljstva kao zanimanja osigurat će kvalitetu pružene usluge. Uvršten je preduvjet za obavljanje udomiteljstva kao zanimanja da je udomitelj prethodno minimalno 6 mjeseci uslugu pružao kao tradicionalni udomitelj. Obavljanje specijaliziranog udomiteljstva kao zanimanja uvjetovano je s tri godine radnog staža u radu s djecom i mlađim punoljetnim osobama s problemima u ponašanju ili s teškim ili višestrukim teškoćama u razvoju i teško bolesnom djecom ili mlađim punoljetnim osobama ili djecom bez pratnje.
83 Vedran Šulentić UVJETI ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Članak 5. Čl. 5. st. 2. Ovdje se javlja praktičan problem zbog čega je stavak pogrešno definiran. U praksi se događa da je Udomiteljska obitelj registrirana za 4 korisnika, ali ih u nekom trenutku ima manje(smrt pojedinog, privremeni smještaj i sl.). Stavak je moguće tumačiti na način da Udomitelj u tom slučaju ne obavlja zanimanje, a kako se takvo stanje tokom mjeseca, a pogotovo godine mijenja, stvoriti će zbrku. Zbog toga predlažem da stavak glasi: "mora biti registriran za prihvat 4 odrasla korisnika, ili troje djece". Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Predlagatelj zakona imao je za cilj da udomiteljstvo kao zanimanje obavljaju isključivo oni udomitelji koji imaju popunjene predviđene smještajne kapacitete. Ukoliko kapaciteti nisu popunjeni, dulje od 3 mjeseca, udomiteljstvo se nastavlja obavljati kao tradicionalno udomiteljstvo.
84 Pravobranitelj za djecu RH UVJETI ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Članak 6. U čl. 6. st. 1. navodi se da „dobna razlika između udomitelja i udomljenog djeteta mora biti najmanje 18 godina“. Predloženi Nacrt za razliku od važećeg Zakona ne poznaje iznimke, te prema tome proizlazi da punoljetna braća i sestre ne mogu udomiti maloljetnu braću. Primjerice sestra od 25 godina prema Nacrtu ne može udomiti brata od 10 godina. S takvim se primjerima susrećemo u praksi, te stoga smatramo da bi u interesu djece u navedenim slučajevima trebalo propisati iznimke. Istodobno, centri za socijalnu skrb i sudovi će i nadalje djecu povjeravati punoljetnoj braći ili sestrama, ali oni neće moći ostvariti status udomitelja kao srodnika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Prijedlog će se dodatno razmotriti prilikom izrade Konačnog prijedloga Zakona.
85 Centar za socijalnu skrb Zagreb UVJETI ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Članak 6. čl. 6 st 1 - predlažemo vraćanje odredbe o dobnoj razlici između udomitelja i udomljenog djeteta od 20 godina, osim kod srodničkog udomiteljstva (gdje može biti i manja) Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Odredba ovog zakona usklađena je s odredbama Obiteljskog zakona u dijelu koji se odnosi na dobne granice za posvojenje.
86 Ivanka Dugan, mag.soc.rada UVJETI ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Članak 6. članak 7. stavak. 2. Smatramo da ne bi trebalo kod udomiteljstva postavljati dobna ograničenja, već je potrebno da stručni tim za udomiteljstvo procjenjuje prikladnost udomitelja za svako pojedinačno dijete bez obzira na dobne razlike. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Odredba ovog zakona usklađena je s odredbama Obiteljskog zakona u dijelu koji se odnosi na dobne granice za posvojenje.
87 UDRUŽENJE "DJECA PRVA" UVJETI ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Članak 6. Obzirom na istaknuto nastojanje da se braća i sestre pri smještaju ne razdvajaju, bilo bi poželjno navesti mogućnost da ova dobna razlika bude manja ukoliko se udomljavaju braća i sestre kod kojih je dobna razlika između starijeg djeteta i udomitelja manja od 18 godina, posebno ukoliko se radi o srodničkom udomiteljstvu (prema odredbi iz čl.18., st.2. koji definira osobe koje mogu biti udomitelji srodnici). Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Prijedlog će se dodatno razmotriti prilikom izrade Konačnog prijedloga Zakona.
88 Centar za nestalu i zlostavljanu djecu UVJETI ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Članak 7. Članak 7. stavak 1. točka 4. : Predlažemo isključiti mogućnost bavljenja udomiteljstvom osobe s bilo kojom vrstom kriminalne prošlosti. Ako se predlagatelj i odluči ostaviti pobrojana pojedina kaznena djela, predlažemo dodati i kaznena djela protiv spolne slobode, spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta. Također predlažemo brisati: „osim ako je nastupila rehabilitacija prema posebnom zakonu“. Činjenje kaznenih djela uz osobine ličnosti i druga obilježja, uključuje i određeni stil života i ponašanja te odnosa prema moralnim, društvenim i zakonskim normama. Za odgoj i brigu o djeci potrebno je postaviti najviše standarde i kriterije u ovom kontekstu, kako bi se ojačali instrumenti osiguranja djetetova integriteta i nesmetanog razvoja i odrastanja. Djelomično prihvaćen Članak je izmijenjen sukladno prijedlozima nadležnog središnjeg tijela državne uprave i dodana je odredba da se osobom društveno neprihvatljivog ponašanja smatra i osoba kojoj je izrečena mjera za zaštitu dobrobiti djeteta sukladno zakonu kojim se uređuju obiteljskopravni odnosi. U dijelu koji govori o nastupanju rehabilitacije isto se prihvaća jer je prijedlog u suprotnosti sa Zakonom o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji.
89 CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB DUGO SELO UVJETI ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Članak 7. Podržavamo komentare CZSS Zagreb te komentare Pravobraniteljica. Djelomično prihvaćen Primljeno na znanje.
90 hrvatska udruga socijalnih radnika UVJETI ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Članak 7. Hrvatska udruga socijalnih radnika podržava komentare i prijedloge Centra za socijalnu skrb Zagreb Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
91 Pravobranitelj za djecu RH UVJETI ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Članak 7. Predlažemo da se u čl. 7. st. 1. t. 4. brišu riječi „kazna zatvora“ i „počinjenih s namjerom“ iz razloga što zapreka za obavljanje poslova udomitelja mora biti pravomoćna osuda neovisno da li je izrečena kazna zatvora, novčana kazna ili rad za opće dobro, budući da praksa pokazuje da sudovi za kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta izriču velik broj sankcija rad za opće dobro. Djelomično prihvaćen Članak je izmijenjen sukladno prijedlozima nadležnog središnjeg tijela državne uprave i dodana je odredba da se osobom društveno neprihvatljivog ponašanja smatra i osoba kojoj je izrečena mjera za zaštitu dobrobiti djeteta sukladno zakonu kojim se uređuju obiteljskopravni odnosi. U dijelu koji govori o nastupanju rehabilitacije isto se prihvaća jer je prijedlog u suprotnosti sa Zakonom o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji.
92 Hrvatska komora socijalnih radnika UVJETI ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Članak 7. Hrvatska komora socijalnih radnika u cijelosti podržava komentare i prijedloge Centra za socijalnu skrb Zagreb. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
93 Centar za socijalnu skrb Vrbovec UVJETI ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Članak 7. U Čl.7. st. 5. i 7. navodi se kao zapreka za obavljanje udomiteljstva već i činjenica da se protiv osobe vodi kazneni ili prekršajni postupak što je u suprotnosti s drugim važećim zakonskim propisima i dovodi do prejudiciranja nečije krivnje Prihvaćen Prihvaća se.
94 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom UVJETI ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Članak 7. U članku 7. stavku 1. točki 6. predlažemo izostaviti dio rečenice „osim ako je nastupila rehabilitacija prema posebnom propisu“. Djelomično prihvaćen Članak je izmijenjen sukladno prijedlozima nadležnog središnjeg tijela državne uprave i dodana je odredba da se osobom društveno neprihvatljivog ponašanja smatra i osoba kojoj je izrečena mjera za zaštitu dobrobiti djeteta sukladno zakonu kojim se uređuju obiteljskopravni odnosi. U dijelu koji govori o nastupanju rehabilitacije isto se prihvaća jer je prijedlog u suprotnosti sa Zakonom o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji.
95 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom UVJETI ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Članak 7. Vezano za članak 7. stavak 1. točku 4. Radi zaštite udomljene djece i odraslih osoba s invaliditetom, predlažemo da se članak izmijeni na način da se odredi kako udomiteljstvo ne može obavljati osoba koja je pravomoćno osuđena za počinjenje kaznenih djela protiv života i tijela, protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva, protiv osobne slobode, protiv spolne slobode, spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, protiv braka, obitelji i djece, protiv zdravlja ljudi te svako drugo kazneno djelo počinjeno na štetu djeteta ili korištenjem djeteta ili maloljetne osobe, bez obzira na nastup rehabilitacije. Djelomično prihvaćen Članak je izmijenjen sukladno prijedlozima nadležnog središnjeg tijela državne uprave i dodana je odredba da se osobom društveno neprihvatljivog ponašanja smatra i osoba kojoj je izrečena mjera za zaštitu dobrobiti djeteta sukladno zakonu kojim se uređuju obiteljskopravni odnosi. U dijelu koji govori o nastupanju rehabilitacije isto se prihvaća jer je prijedlog u suprotnosti sa Zakonom o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji.
96 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom UVJETI ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Članak 7. Odredbom članka 7. stavka 1. točke 2. stigmatiziraju se i diskriminiraju osobe sa psihičkim bolestima, odnosno psiho-socijalnim teškoćama, jer se posebno izdvajaju kod nabrajanja. Predlažemo stoga da ova točka glasi: „ koja ima bolest ili stanje zbog koje bi bilo ugroženo zdravlje ili drugi interesi korisnika“. Ovakvom definicijom bile bi obuhvaćene sve bolesti i stanja koje mogu negativno utjecati na zdravlje ili druge interese korisnika, sukladno procjeni u svakom individualnom slučaju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Prijedlog će se dodatno razmotriti prilikom izrade Konačnog prijedloga Zakona.
97 Centar za socijalnu skrb Zagreb UVJETI ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Članak 7. čl. 7 st 1 al 4 - REHABILITACIJA ZA KAZNENA DJELA – ukoliko imamo saznanja o tome da je osoba bila počinitelj nekih kaznenih djela – smatramo da je neprihvatljivo zanemarivanje te informacije, te da izdavanje dozvole treba biti na temelju procjene Centra udomitelja, koji će uzeti u obzir i tu okolnost. čl 7 st 1 al 6 - REHABILITACIJA ZA DJELA NASILNIČKOG PONAŠANJA – ukoliko imamo saznanja o tome da je osoba bila počinitelj prekršajnih djela za nasilničko ponašanje – smatramo da je neprihvatljivo zanemarivanje te informacije, te da izdavanje dozvole treba biti na temelju procjene Centra udomitelja, koji će uzeti u obzir i tu okolnost. čl. 7 st 2 - ČLANOVI KUĆANSTVA KOJI NISU SRODNICI - Budući da je moguće da u kući ili stanu sa članovima obitelji žive i druge osobe koje nisu u srodstvu (cimeri, podstanari, partneri koji ne ispunjavaju uvjete za izvanbračnu zajednicu, istospolni partneri i dr.), a koje mogu biti kazneno osuđivane, imati povijest nasilničkog ponašanja, imati zarazne bolesti, psihičke bolesti; može im biti oduzeto pravo na stanovanje sa svojim djetetom ili roditeljska skrb i dr., i oni bi trebali biti obuhvaćeni provjerom vezano uz odredbe čl.7 st 1, a ne samo članovi obitelji (srodnici) kako je navedeno u čl. 7 st 2. - POSTOJANJE SUMNJE- s obzirom da se u nekim slučajevima ne može dobiti službena potvrda o sklonosti nepoželjnom ponašanju od strane osoba koje žive u istom kućanstvu, no Centar udomitelja može imati SAZNANJA o nepoželjnom ponašanju koja nisu službeno evidentirana, ili može imati SUMNJU o tome na osnovu svoje procjene tijekom postupka, smatramo nužnim da se u zakon uvrsti odredba da o mogućnosti obavljanja udomiteljstva procjenu vrši Centar udomitelja (a zapreka za obavljanje udomiteljstva u tom slučaju može biti i procjena Centra udomitelja da izdavanje dozvole ne bi bilo u interesu korisnika). Naglasak se mora staviti na potrebu osiguravanja kvalitetnog okruženja za korisnike (iako to možda uključuje i subjektivnu procjenu stručnog tima Centra udomitelja kod izdavanja dozvole), a ne na pravo osoba koje su dale zahtjev za izdavanje dozvole da im se izda dozvola i smjeste korisnici, iako su možda ranije bili osuđivani za kaznena djela ili prekršaje za nasilničko ponašanje, za koja je nastupila rehabilitacija, ili postoje sumnje na postojanje drugih nepovoljnih okolnosti. Ovo je naročito važno s obzirom na uvođenje udomiteljstva kao zanimanja, te očekivanog interesa potencijalnih udomitelja za rješavanje vlastitog pitanja zaposlenja, prilikom čega se očekuje mogućnost prikrivanja činjenica i iznošenja netočnih podataka. čl 7 st 2 Potrebno je pojašnjenje o mogućnosti izdavanja dozvole u situacijama kada je neki od članova obitelji nositelj virusa npr. virusnog hepatitisa i sl. bolesti koje se ne prenose uobičajenim socijalnim kontaktom (ukoliko bolest nije aktivna) Osobe s hepatitisom mogu npr. biti zaposleni u školama, prema posebnom zakonu trebaju se pridržavati mjera kontrole bolesti, moraju biti upućeni u način ponašanja, kako bi se spriječio prijenos njihove zaraze. Bolest se ne prenosi uobičajenim socijalnim kontaktom već preko krvi… Djelomično prihvaćen Članak je izmijenjen sukladno prijedlozima nadležnog središnjeg tijela državne uprave i dodana je odredba da se osobom društveno neprihvatljivog ponašanja smatra i osoba kojoj je izrečena mjera za zaštitu dobrobiti djeteta sukladno zakonu kojim se uređuju obiteljskopravni odnosi. U dijelu koji govori o nastupanju rehabilitacije isto se prihvaća jer je prijedlog u suprotnosti sa Zakonom o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji. Drugi dio primjedbe koji se odnosi članak 7. st. 2. koji se odnosi na članove kućanstva koji nisu srodnici dodatno će se razmotriti prilikom izrade Konačnog prijedloga Zakona.
98 Centar za nestalu i zlostavljanu djecu UVJETI ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Članak 8. Podržavamo komentare CZSS Zagreb Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
99 Sirius - Centar za psihološko savjetovanje, edukaciju i istraživanje UVJETI ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Članak 8. Budući da prilikom odabira odgovarajuće udomiteljske obitelji za smještaj korisnika nije dovoljan uvid u Registar udomitelja (odnosno činjenica o tome postoji li slobodno mjesto u nekoj od udomiteljskih obitelji), već je potrebna procjena osobina i potreba korisnika te mogućnosti pojedine udomiteljske obitelji da na odgovarajući način odgovori na te potrebe, nužno je da u odlučivanje o mogućem smještaju bude uključen i Centar udomitelja (budući da ima informacije o karakteristikama udomiteljske obitelji, sposobnosti i motivaciji udomitelja za suočavanje sa zahtjevima skrbi koji su vrlo različiti za svakog pojedinog korisnika). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
100 hrvatska udruga socijalnih radnika UVJETI ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Članak 8. Podržavamo prijedloge i komentare CZSS Zagreb Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
101 Centar za socijalnu skrb Zagreb UVJETI ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Članak 8. čl 8 – POTREBA SUGLASNOSTI CENTRA UDOMITELJA PRIJE SMJEŠTAJA KORISNIKA - Budući da prilikom odabira odgovarajuće udomiteljske obitelji za smještaj korisnika nije dovoljan uvid u Registar udomitelja (odnosno činjenica o tome postoji li slobodno mjesto u nekoj od udomiteljskih obitelji), već je potrebna procjena osobina i potreba korisnika te mogućnosti pojedine udomiteljske obitelji da na odgovarajući način odgovori na te potrebe, nužno je da u odlučivanje o mogućem smještaju bude uključen i Centar udomitelja (budući da ima informacije o karakteristikama udomiteljske obitelji, sposobnosti i motivaciji udomitelja za suočavanje sa zahtjevima skrbi koji su vrlo različiti za svakog pojedinog korisnika). Ukoliko se zanemari potreba pažljivog odabira udomiteljske obitelji, velika je vjerojatnost da će doći do problema prilikom brige o korisniku i mogućeg prekida smještaja. Dodatan razlog radi kojeg je nužna uključenost Centra udomitelja prilikom odobravanja smještaja je i kontrola broja korisnika (pokazalo se je da Registar udomitelja ne daje pouzdane informacije vezane uz broj smještenih korisnika – često se pokazuje postojanje slobodnih mjesta u obiteljima gdje postoje smješteni korisnici, ukoliko Centar korisnika nije na odgovarajući način unio smještaj u Aplikaciju.) Nadalje, u Registru se ne vide smještajevi koji se tek planiraju ili su u tijeku pripremne radnje – upoznavanje udomitelja s korisnicima i dr. Radi svega navedenog predlažemo da se u Zakon uključi odredba da korisnika smještava Centar korisnika na temelju prethodne preporuke udomiteljske obitelji od strane Centra udomitelja (odnosno uz suglasnost Centra udomitelja). Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Prijedlog će se dodatno razmotriti prilikom izrade Konačnog prijedloga Zakona. Naziv za dosadašnje „povremeno udomiteljstvo“ usklađeno je sa pojmovima u Zakonu socijalnoj skrbi kojim je definiran privremeni smještaj.
102 Sirius - Centar za psihološko savjetovanje, edukaciju i istraživanje VRSTE UDOMITELJSTVA, Članak 9. Predlažemo kao vrste udomitelsjtva : 1) tradicionalno; 2) netradicionalno (s podvrstama: specijalizirano; u kriznim stanjima – privremeno/povremeno i poludnevno udomiteljstvo) te 3) srodničko udomiteljstvo (obrazloženje: Socijalne usluge obuhvaćaju aktivnosti, mjere i programe namijenjene sprječavanju, prepoznavanju i rješavanju problema i poteškoća pojedinaca i obitelji te poboljšanju kvalitete njihovog života u zajednici. Usluge su dakle namijenjene zadovoljavanju potreba / rješavanju problema korisnika, što značit da su potrebe kornsikika kriterij za definiranje kako usluga, tako i dijelova tih usluga (u ovom slučaju vrsta udomiteljstva) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
103 hrvatska udruga socijalnih radnika VRSTE UDOMITELJSTVA, Članak 9. Podržavamo prijedloge i komentare CZSS Zagreb Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
104 Hrvatska komora socijalnih radnika VRSTE UDOMITELJSTVA, Članak 9. Hrvatska komora socijalnih radnika u cijelosti podržava komentare i prijedloge Centra za socijalnu skrb Zagreb. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
105 Centar za socijalnu skrb Zagreb VRSTE UDOMITELJSTVA, Članak 9. čl. 9 – u okviru vrsta udomiteljstva koje su spomenute u ovom nacrtu, smatramo da je propušteno spomenuti vrstu udomiteljstva: „udomitelj kao srodnik“ - PRIJEDLOG NOVE KATEGORIJE – S obzirom da postoji određeni broj udomitelja koji su zainteresirani za boravak djece isključivo tijekom vikenda i praznika (odnosno povremeno), bez mogućnosti realizacije dugotrajnog ili privremenog smještaja, smatramo da je potrebno uvođenje dodatne vrste udomiteljstva (npr. s nazivom povremeno udomiteljstvo) Kod nekih obitelji i procjena Centra udomitelja može biti takva da se obitelj nije u mogućnosti adekvatno brinuti o djetetu u slučaju stalnog smještaja (moguće je da ne odgovaraju prostorni uvjeti, ili sposobnosti udomitelja procjenjujemo nedovoljnima), ali tijekom kraćih razdoblja, obitelj može pružiti kvalitetne uvjete. Za takvu vrstu smještaja ima potrebe, budući da se za veći broj djece koja su smještena u domovima traži povremeni smještaj u udomiteljskim obiteljima tijekom vikenda i praznika. Dosadašnja praksa da se za takve udomiteljske obitelji izdaje „obična“ dozvola za tradicionalno udomiteljstvo smatramo manjkavom, budući da se slobodna mjesta u takvim obiteljima smatraju slobodnima – u Registru udomitelja vode se kao slobodan kapacitet iako ne postoji mogućnost realizacije smještaja korisnika. Dodatan (i veći) je problem kod obitelji za koje Centar udomitelja procijeni da nemaju odgovarajuće sposobnosti/mogućnosti za brigu o djetetu na stalnom smještaju, ali izdaje im se dozvola kako bi u njihovoj obitelj moglo povremeno boraviti dijete, ili ići s njima na ljetovanje. S obzirom da imaju dozvolu za tradicionalno udomiteljstvo, takvi udomitelji ponekad bez suglasnosti Centra udomitelja dogovaraju smještaj, odnosno traže realizaciju dugotrajnog smještaja za određeno dijete (samostalno kontaktiraju Centre korisnika i dogovaraju smještaj djeteta). Navedene situacije izbjegle bi se kada bi postojala mogućnost izdavanja dozvole za povremeno udomiteljstvo, budući da je to specifična kategorija udomitelja koja postoji i treba biti prepoznata kao takva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Prijedlog će se dodatno razmotriti prilikom izrade Konačnog prijedloga Zakona. Naziv za dosadašnje „povremeno udomiteljstvo“ usklađeno je sa pojmovima u Zakonu socijalnoj skrbi kojim je definiran privremeni smještaj.
106 Forum za kvalitetno udomiteljstvo djece-udomitelji za djecu VRSTE UDOMITELJSTVA, Članak 9. Zanima nas gdje je „nestalo“ hitno udomiteljstvo koje se u ovom Zakonu uopće ne spominje, a itekako je važno jer nažalost uvijek će biti potreba da se dijete smjesti preko noći u prvu slobodnu obitelj, a to nikako ne znači da je smještaj u toj obitelji najbolje rješenje za dijete ili za tu obitelj. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Naziv za dosadašnje „hitno udomiteljstvo“ usklađeno je sa pojmovima u Zakonu socijalnoj skrbi kojim je definiran privremeni smještaj u kriznim situacijama, primjerice članak 14., stavak 3. i članak 15., stavak 2.
107 Centar za nestalu i zlostavljanu djecu TRADICIONALNO UDOMITELJSTVO, Članak 10. Članak 10. stavak 2. točka 1. Predlažemo termin: „djetetu bez pratnje-stranom državljaninu koje se zatekne na teritoriju Republike Hrvatske bez nadzora roditelja ili druge odrasle osobe koja je odgovorna skrbiti o njemu“. Posebno pozdravljamo uspostavu udomiteljstva za djecu bez pratnje – strane državljane (koji su također djeca bez roditelja i bez odgovarajuće roditeljske skrbi). Članak 10. stavak 3.: umjesto „individualnim planom promjene“ napisati „procjenom potreba“. Usluga se priznaje na temelju procijenjenih potreba, a ne na temelju individualnog plana promjene. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
108 Sirius - Centar za psihološko savjetovanje, edukaciju i istraživanje TRADICIONALNO UDOMITELJSTVO, Članak 10. Slažemo se s komentarom Tima za udomiteljstvo Varaždin Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
109 Centar za mirovne studije TRADICIONALNO UDOMITELJSTVO, Članak 10. Pozdravljamo odredbu kojom se jamči udomljavanje djece bez pratnje. Smatramo, međutim kako reguliranje udomljavanja djece bez pratnje zahtjeva posebnu pozornost s obzirom na specifične okolnosti i potrebe. Naime, smatramo kako nije regulirano problematika jezične barijere i specifičnih kulturoloških razlika koje zahtjevaju posebne edukacija i sredstva kako bi se u praksi omogućilo da udomitelji udomljavaju i tu grupu djece. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
110 Centar za socijalnu skrb Zagreb TRADICIONALNO UDOMITELJSTVO, Članak 10. čl. 10 st 1 S obzirom da čl. 3 točka 2 ovog zakona glasi: 2. Udomitelj je član udomiteljske obitelji ili samac koji pruža usluge smještaja ili boravka korisniku udomiteljstva koji ispunjava uvjete za obavljanje udomiteljstva i upisan je u Registar udomitelja. , radi jednostavnosti snalaženja u zakonu smatramo da bi članak trebao navesti da „Tradicionalno udomiteljstvo obavlja predstavnik udomiteljske obitelji i članovi njegove obitelji ili udomitelj samac. „ čl. 10 st 3 S obzirom da se je do sada pokazalo da u okviru tradicionalnog udomiteljstva gotovo i nema udomitelja koji bi bili zainteresirani za pružanje usluge boravka, predlažemo da se mogućnost pružanja usluge boravka proširi i na udomiteljstvo kao zanimanje. Nadalje, potrebne su i odredbe vezane uz broj korisnika u ud. obitelji, odnosno ukoliko udomitelj ima smješten broj korisnika koji je utvrđen dozvolom, može li se dodatno priznati pravo na uslugu boravka (dakle dodatan korisnik) Nije prihvaćen Ne prihvaća se budući da je članak 10. stavak 1. u skladu s nomotehničkim pravilima izrade propisa, a u odnosu na prijedlog da se usluga boravka proširi na udomiteljstvo kao zanimanje prijedlog se također ne prihvaća budući da je cilj pružanja ovakve vrste usluge maksimalna usmjerenost na korisnike usluge smještaja.
111 Ivanka Dugan, mag.soc.rada TRADICIONALNO UDOMITELJSTVO, Članak 10. Članak 10. stavak 2. točka 2. Nedostaje jasna definicija prema kojoj bi svi Centri u RH znali o kojoj kategoriji teškoća u razvoju kao i kojih problema u ponašanju se radi. Predlažemo da se u tradicionalno udomiteljstvo mogu smještavati djeca s lakšim teškoćama u razvoju ( za koje dijete bi prema nalazu i mišljenju Zavodu za profesionalnu rehabilitaciju …imalo oštećenja 1. i 2. stupnja odnosno ostvaruju pravo na doplatak za pomoć i njegu u smanjenom opsegu) i djeca s poteškoćama u ponašanju, dok osobe ovisne psihoaktivnim tvarima, alkoholu, kocki… ne spadaju u tradicionalno udomiteljstvo. Nadalje predlažemo da se u udomiteljstvo kao zanimanje i u specijalizirano udomiteljstvo smještavaju osobe sa težim i teškim teškoćama u razvoju ( djeca koja prema nalazu i mišljenju Zavoda ostvaruju pravo na doplatak za pomoć i njegu u punom opsegu ili osobnu invalidninu), djeca i mladi sa PUP-om, te odrasle osobe ovisne u alkoholu, drogama, kocki i dr. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. O navedenom će odlučivati Povjerenstvo sačinjeno od stručnjaka, predstavnika udomitelja i centara za socijalnu skrb o ćemu će ministar donijeti pravilnik.
112 Mladenka Ravenski TRADICIONALNO UDOMITELJSTVO, Članak 10. Hoće li se tradicionalnim udomiteljima koji udomiteljstvo neće obavljati kao zanimanje povećati naknada za rad udomitelja? Naknada bi se trebala uvećati da se izjednači s naknadom koju će dobiti udomitelj koji će obavljati udomiteljstvo kao zanimanje. Prihvaćen Prihvaća se.
113 Forum za kvalitetno udomiteljstvo djece-udomitelji za djecu TRADICIONALNO UDOMITELJSTVO, Članak 10. Što se tiče individualnog plana spomenutog u stavku 4 ovog članka, smatramo kako centri to obavljaju pro forma, na način copy paste i da je njegova kvaliteta izuzetno loša, no razlog tome su uvjeti rada u sustavu socijalne skrbi i nedostatak djelatnika. Smatramo da bi za kvalitetan stručni rad trebao biti jedan stručni djelatnik na 20 udomiteljskih obitelji jer u današnjim uvjetima kada jedan tim za udomiteljstvo ima 100 udomiteljskih obitelji, nije moguće kvalitetno raditi. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Člankom 16. Pravilnika o minimalnim uvjetima prostora, opreme i broja potrebnih stručnih i drugih radnika centra za socijalnu skrb i podružnice (NN, 57/14) propisan je broj stručnih radnika u odnosu na broj udomiteljskih obitelji te će se prijedlog razmotriti kod izmjena Pravilnika.
114 Sirius - Centar za psihološko savjetovanje, edukaciju i istraživanje TRADICIONALNO UDOMITELJSTVO, Članak 11. S obzirom da je kod udomiteljske obitelji ograničen broj djece s težim teškoćama u razvoju na jedno dijete, takvo ograničenje je nužno uvesti i za samca tj odlučitii definirati da li se može raditi o djetetu s lakšim ili težim teškoćama Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
115 hrvatska udruga socijalnih radnika TRADICIONALNO UDOMITELJSTVO, Članak 11. Podržavamo prijedloge i komentare CZSS Zagreb Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
116 ZIPKA Udruga udomitelja za djecu i mlade Varaždinske županije TRADICIONALNO UDOMITELJSTVO, Članak 11. Čl. 11. točka 3 – Tradicionalni udomitelj može imati 3 djece od kojih jedno može biti sa težim tjelesnim, intelektualnim, osjetilnim ili komunikacijskim teškoćama u razvoju, a dvoje znači sa urednim razvojem. Kada to usporedimo sa specijaliziranim udomiteljem onda su oni daleko bolje favorizirani (npr. kakva je razlika u funkcioniranju djece sa težom i teškom mentalnom retardacijom - oboje nisu sposobni za samostalno funkcioniranje i zahtijevaju tuđu pomoć i njegu u punom opsegu). Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Komentar će se dodatno razmotriti prilikom izrade Konačnog prijedloga Zakona.
117 Centar za socijalnu skrb Zagreb TRADICIONALNO UDOMITELJSTVO, Članak 11. čl 11 st 1: Prema definiciji udomitelja (za koju smo predložili izmjenu), udomitelj se odnosi na sve članovi ud. obitelji, kao i na udomitelja samca. Dakle, ova bi odredba značila da i udomitelj samac može imati smješteno najviše troje djece. Smatramo da u ovoj odredbi treba navesti da u udomiteljskoj obitelji može biti smješteno najviše troje djece (za razliku od udomitelja koji je samac) čl. 11 st 2: Treba naglasiti da se radi o udomiteljskoj obitelji: (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, uz prethodnu suglasnost Centra udomitelja, U UDOMITELJSKOJ OBITELJI može biti smješteno i više od troje djece ako se radi o braći i sestrama, majci s djetetom do godinu dana, djetetom ili djeci i mlađim punoljetnim osobama korisnicima privremenog smještaja u kriznim situacijama. čl 11 st. 3: Treba naglasiti da se radi o udomiteljskoj obitelji: (3) Ako UDOMITELJSKA OBITELJ skrbi o djeci s teškoćama u razvoju, samo jedno od smještene djece može biti dijete s težim tjelesnim, intelektualnim, osjetilnim ili komunikacijskim teškoćama u razvoju kod kojeg je utvrđena takva razina funkcioniranja koja zahtijeva veću stručnu potporu. čl. 11 st 4: S obzirom da je kod udomiteljske obitelji ograničen broj djece s težim teškoćama u razvoju na jedno dijete, takvo ograničenje je nužno uvesti i za samca: PRIJEDLOG: (4) Ako udomitelj samac skrbi o djeci s teškoćama u razvoju, samo jedno od smještene djece može biti dijete s težim tjelesnim, intelektualnim, osjetilnim ili komunikacijskim teškoćama u razvoju kod kojeg je utvrđena takva razina funkcioniranja koja zahtijeva veću stručnu potporu. čl 11 st 5: S obzirom da je izdavanje dozvole za srodničke udomiteljske obitelji predviđeno temeljem mišljenja Centra korisnika (čl. 28 st 1), te se izdaje dozvola i smještava se onaj broj korisnika za koji Centar korisnika smatra da je u njihovom interesu, smatramo da je ova odredba nejasno formulirana. Kod srodničkog udomiteljstva predlažemo da se za srodničko udomiteljstvo za djecu može izdati dozvola za veći broj korisnika, temeljem obrazloženog mišljenja Centra korisnika - npr. kod srodničke obitelji – na više od 3 djece - npr. kod srodnika samca – na više od 2 djece (nije opravdano npr. izdavati dozvolu srodniku samcu za 2 djece, ukoliko znamo da će u obitelj biti smješteno 3 djece – braće i sestara) Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Prijedlog će se dodatno razmotriti prilikom izrade Konačnog prijedloga Zakona.
118 Udruga udomitelja djece, odraslih, starih i nemoćnih osoba "Javor" Nuštar TRADICIONALNO UDOMITELJSTVO, Članak 11. Stavak 1 - Zašto zakon propisuje troje djece po udomiteljskoj obitelji, a četvero odraslih korisnika? Da li je lakše skribiti o četiri starija korisnika u pelenama, s dekubitusima, demencijom, itd. ili o četvero zdrave djece? Stavak 2 - Ako udomitelj, prema procjeni Centra, ima kapaciteta i mogućnosti udomiti više od troje djece, što mijenja na stvari jesu li ta djeca ili nisu braća i sestre? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
119 Ivanka Dugan, mag.soc.rada TRADICIONALNO UDOMITELJSTVO, Članak 11. U članku 11. stavak 2. izbrisati „djetetom“ i staviti djetetu ili djeci… u članku 11. stavak 4. nadopuniti sa .."od kojih samo jedno dijete može biti sa lakšim teškoćama u razvoju". Prihvaćen Prihvaća se.
120 Margita Pleše TRADICIONALNO UDOMITELJSTVO, Članak 11. Definirati korisnike "smjestaja u kriznim situacijama" kao zasebnu kategoriju - kao do sada "Hitno udomiteljstvo". Ili u okviru postojecih odredbi definirati maksimalno trajanje "smjestaja u kriznim situacijama" jer se jednino tako centrima daje rok za rjesavanje "kriznih situacija" odnosno za pronalazenje trajnog rjesenja. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Naziv za dosadašnje „hitno udomiteljstvo“ usklađeno je sa pojmovima u Zakonu socijalnoj skrbi kojim je to definirano kao privremeni smještaj u kriznim situacijama, primjerice članak 14., stavak 3. i članak 15., stavak 2. Također, člankom 89. Zakona o socijalnoj skrbi definirani su korisnici privremenog smještaja u kriznim situacijama
121 Margita Pleše TRADICIONALNO UDOMITELJSTVO, Članak 11. Kategorija "Povremeno udomiteljstvo" nije definirana, a evidentno postoji potreba za povremeni smjestaj korisnika pa je potrebno definirati uvjete, rok i nacin isplate naknade kao sto je definirano u vazecem zakonu. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Način obračuna naknade za rad udomitelja definiran je člankom 23., stavak 2., a u Nacrtu prijedloga zakona „povremeno udomiteljstvo“ navodi se kao privremeni smještaj što je usklađeno sa Zakonom o socijalnoj skrbi.
122 hrvatska udruga socijalnih radnika TRADICIONALNO UDOMITELJSTVO, Članak 12. Predlažemo brisati stavak 3. obzirom da je udomiteljska obitelj pružatelj socijalnih usluga i kao takva prema Zakonu o socijalnoj skrbi ne smije s korisnikom sklopiti ugovor o otuđenju ili opterećenju nekretnine korisnika. Podržavamo primjedbe i komentare CZSS Zagreb koje se odnose na članak 12. Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer je navedeni stavak 3. usklađen sa Zakonom o socijalnoj skrbi i odnosi se na umanjenje broja korisnika u udomiteljskoj obitelji za broj osoba (ne korisnika) s kojima udomitelj i drugi članovi obitelji živi i ima sklopljen ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju, a koji nisu korisnici ove usluge.
123 Centar za socijalnu skrb Zagreb TRADICIONALNO UDOMITELJSTVO, Članak 12. čl. 12 st 5 - Odredba je nejasna - budući da se ovdje propisuje za koji kapacitet smještaja Centar udomitelja daje dozvolu – ukoliko se udomitelju srodniku daje ograničenje za udomljavanje najviše dvije odrasle osobe, to ograničenje je jednako kao i za udomitelja samca koji nije srodnik (u tom slučaju bi odredba bila nepotrebna). S obzirom da može postojati opravdanost da udomitelj srodnik brine o više od dvije odrasle osobe, u tom slučaju bi se trebalo omogućiti da se udomitelju srodniku daje dozvola za veći broj od 2 korisnika, ILI ukoliko se daje dozvola za 2 osobe, da se omogući smještaj više od 2 osobe, a u tom slučaju treba tražiti suglasnost Centra udomitelja. Prema starom Zakonu, odredba je glasila: (5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, samac koji je srodnički udomitelj može skrbiti na smještaju o većem broju odraslih osoba ako je to u njihovom najboljem interesu i ako za to ispunjava propisane uvjete, uz prethodnu suglasnost Centara udomitelja. (pretpostavljamo da se radi o pogrešci u pisanju odredbe) čl 12 - nedostaju odredbe: - VRSTA KORISNIKA KOJI SE SMJEŠTAVAJU - Nedostaju odredbe o vrsti korisnika koja može biti smještena u udomiteljsku obitelj (kao u Čl. 24 Zakona o udomiteljstvu N.N.90/11; 78/12) ////(1) Udomiteljska obitelj u pravilu skrbi o istoj vrsti korisnika socijalne skrbi, posebno o djeci, a posebno o odraslim osobama, osim kada postoji potreba o zajedničkoj skrbi o roditelju s djetetom, braći i sestrama, maloljetnim roditeljima ili bračnim/izvanbračnim drugovima. (3) Udomiteljska obitelj koja skrbi o odraslim osobama može istodobno skrbiti o odraslim osobama s različitom vrstom invaliditeta. (4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u slučaju kada tijekom smještaja kod korisnika nastanu takve promjene da više ne pripada istoj vrsti korisnika socijalne skrbi, udomiteljska obitelj, uz procjenu potreba korisnika i suglasnost Centara udomitelja i Centara korisnika, može i nadalje skrbiti o korisniku, ako to nije protivno interesima drugih smještenih korisnika.///// - SMJEŠTAJ MAJKI S DJECOM - Postavlja se pitanje za koju vrstu korisnika se izdaje dozvola ukoliko je udomiteljska obitelj zainteresirana isključivo za smještaj majki s djetetom do godine dana (za djecu ili odrasle osobe?). Nadalje, nejasno je i u koje udomiteljske obitelji se mogu smještavati majke s djetetom (udomiteljstvo za djecu ili odrasle?). U slučaju realizacije smještaja u ud. obitelj za djecu, ukoliko postoje smješteni i drugi korisnici, javlja se problem zaštite djece – drugih korisnika, s obzirom da majka – korisnica može biti osoba koja može imati nepovoljan utjecaj ili predstavljati opasnost (sklonost ovisnostima, povijest vršenja prekršajnih i kaznenih djela…, a o čemu možda Centar nema potpune podatke). U slučaju realizacije smještaja u ud.obitelj za odrasle gdje već postoje drugi korisnici, javlja se problem zaštite djeteta koje se smještava (vezano uz sklonost ovisnostima, povijest vršenja prekršajnih i kaznenih djela… kod smještenih korisnika, a o čemu Centar u nekim slučajevima nema potpune podatke). Radi nedostatka jasnih propisa vezano uz navedeno, trenutno se smještaj realizira u obje vrste ud. obitelji, ovisno o procjeni Centra udomitelja (što bi se moglo nastaviti i nadalje, ali uz postojanje zakonske odredbe koja to dozvoljava). Idealno bi bilo da se smještaj majke s djetetom realizira u ud. obitelj koja je specijalizirana za takav oblik skrbi – možda se može razmisliti o mogućnosti uvođenja specijaliziranih ud. obitelji za smještaj majke s djetetom. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. U Članku 10 definirane su sve korisničke skupine koje koriste uslugu udomiteljstva. Nadalje članak 11. stavak 2. i članak 14. stavak 2. točka 3. upućuju da je kategorija „majka/roditelj s djetetom do godine dana“ predviđena pod uslugu smještaja djece kod tradicionalnog udomitelja i udomitelja koji udomiteljstvo obavlja kao zanimanje.
124 Udruga pružatelja socijalnih usluga "GLORIA" TRADICIONALNO UDOMITELJSTVO, Članak 12. Godinama je smanjivan broj korisnika i vrijeme je da se broj korisnika uredi voljom i kapacitetom udomiteljstv ukoliko se već daje mogućnost profesionalnog udomiteljstva. Time bi se automatski smanjio i broj ilegalnih udomitelja kao i legalnih koji mimo zakona drže po nekoliko korisnika.Mnoga udomiteljstva imaju stručne osobe i školovali su se kao njegovatelji. Udomiteljstvo kao zanimanje ne može biti ograničeno na 4 korisnika. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Za veći broj korisnika sustav socijalne skrbi omogućio je uslugu smještaja u obiteljskom domu.
125 Centar za nestalu i zlostavljanu djecu UDOMITELJSTVO KAO ZANIMANJE, Članak 13. Članak 13. stavak (3): „Trajanje i opseg udomiteljstva kao zanimanja određuju se individualnim planom promjene korisnika.“ – Odredbu smatramo nejasnom te se „udomiteljstvo kao zanimanje“ uspostavlja kao vrlo nestalno zanimanje. Predlažemo da se „udomiteljstvo kao zanimanje“ temelji na odgovarajućem ugovoru s centrom za socijalnu skrb (ili Ministarstvom). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
126 Sirius - Centar za psihološko savjetovanje, edukaciju i istraživanje UDOMITELJSTVO KAO ZANIMANJE, Članak 13. Slažemo se s komentarom Tima za udomiteljstvo Varaždin Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
127 Udruga udomitelja PGŽ DAMDOM UDOMITELJSTVO KAO ZANIMANJE, Članak 13. Čl.13.st.10 "U slučaju dužeg trajanja privremene nesposobnosti" - nije definirano koliko vremenski iznosi "duže trajanje". Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Centar će i nadalje sukladno najboljem interesu korisnika vršiti ovu procjenu.
128 Udruga udomitelja PGŽ DAMDOM UDOMITELJSTVO KAO ZANIMANJE, Članak 13. Čl.13.st.1 Ne propisuje koliko dugo udomitelj mora biti tradicionalni udomitelj da bi mogao steći uvjet za profesionalnog udomitelja. Obitelji koje su tek postale udomiteljske obitelji nemaju iskustva i vrlo moguće da će nakon kratkog vremena odustati.Tko će biti odgovoran za dodatne traume kod djece koja će se vratiti u dom? Prihvaćen Prihvaća se.
129 hrvatska udruga socijalnih radnika UDOMITELJSTVO KAO ZANIMANJE, Članak 13. Trajanje i opseg udomiteljstva kao zanimanja ne može se određivati individualnim planom promjene korisnika . Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Prijedlog će se dodatno razmotriti prilikom izrade Konačnog prijedloga Zakona
130 hrvatska udruga socijalnih radnika UDOMITELJSTVO KAO ZANIMANJE, Članak 13. Podržavamo komentare i prijedloge CZSS Varaždin i CZSS Zagreb Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
131 ZIPKA Udruga udomitelja za djecu i mlade Varaždinske županije UDOMITELJSTVO KAO ZANIMANJE, Članak 13. Čl. 13. st. 3. – Trajanje i opseg udomiteljstva kao zanimanja ne može se određivati individualnim planom promjene korisnika jer je to statusno pitanje udomitelja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Prijedlog će se dodatno razmotriti prilikom izrade Konačnog prijedloga Zakona.
132 Centar za socijalnu skrb Zagreb UDOMITELJSTVO KAO ZANIMANJE, Članak 13. čl 13 st 9: Smatramo da treba pojasniti privremenu nesposobnost – na koji način se dokazuje, u kojem roku i sl. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Centar će i nadalje sukladno najboljem interesu korisnika vršiti ovu procjenu.
133 Ivanka Dugan, mag.soc.rada UDOMITELJSTVO KAO ZANIMANJE, Članak 13. Članak 13. stavak 9."Smisao udomiteljstva kao skrbi unutar obitelji pretpostavlja da udomljeno dijete participira u svim procesima/ukupnom životu udomiteljske obitelji. Dosadašnja iskustva tradicionalnih udomitelja potvrđuju da su djeca dovoljno kapacitirana proživljavati, surađivati i prilagođavati se promjenama u obitelji ( bolest, smrt, razvod..). Ovim člankom bi trebalo definirati privremeni smještaj isključivo u situacijama kada udomitelj i članovi udomiteljske obitelji doista ne mogu vršiti udomiteljsku ulogu ( dugotrajna hospitalizacija, nepokretnost i sl.). S obzirom da će udomitelji kao zanimanje i specijalizirani udomitelji imati pravo na godišnji odmor, a nigdje nije jasno propisano na koji način su dužni osigurati za to vrijeme skrb o korisnicima, bilo bi dobro da se to propiše ovim Zakonom. U interesu( pogotovo) male djece nije da za vrijeme godišnjih odmora idu na privremeni smještaj u neku drugu udomiteljsku obitelj ili u ustanovu. Smatramo da bi udomiteljske obitelji kao i do sada u slučaju odlaska na godišnji odmor, trebala kao obitelj sa sobom povesti i udomljenu djecu, osim ako su djeca već veća, tada uz suglasnost djeteta i Centra udomiteljska obitelj treba sama osigurati gdje će to dijete boraviti. Kod korištenja prava na godišnji odmor mogao bi nastati veliki problem kod udomitelja za odrasle osobe, kojima je to zanimanje, jer nije u interesu ni odraslih korisnika da se za to vrijeme sele u drugu udomiteljsku obitelj, već bi udomitelji uz suglasnost Centra trebali pronaći osobu koja bi za vrijeme korištenja godišnjih odmora pružala adekvatnu skrb. Smatramo da za vrijeme korištenja godišnjih odmora udomiteljima treba ostaviti opskrbninu kojom će sami podmiriti eventualne troškove privremenog smještaja ili platiti osobu koja će čuvati korisnike u njihovom domu. Važno je da udomitelji obavezno pismeno obavijeste Centar udomitelja i korisnika na koji način će zbrinuti korisnike za vrijeme korištenja godišnjeg odmora. Prihvaćen Prihvaća se.
134 Ivanka Dugan, mag.soc.rada UDOMITELJSTVO KAO ZANIMANJE, Članak 13. Članak 13. stavak 3. brisati. Udomitelj koji obavlja udomiteljstvo kao zanimanje dozvolu za obavljanje udomiteljstva kao zanimanja dobiti će neovisno o individualnim planovima korisnika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Prijedlog će se dodatno razmotriti prilikom izrade Konačnog prijedloga Zakona.
135 Vedran Šulentić UDOMITELJSTVO KAO ZANIMANJE, Članak 13. Članak 13. je potrebno uskladiti s propisima o radu, porezima i doprinosima, jer se Udomiteljstvo dosad obavlja u pravnom vakuumu glede tog područja. Posao Udomitelja je prilično sličan poslu Predstavnika obiteljskog doma, a oni imaju prava, obveze i odgvornosti kao odgovorne osobe u pravnoj osobi. Ukoliko se želi profesionalizirati Udomiteljstvo, što je dobra ideja, potrebno je uskladiti to dvoje. st. 7. Mjesečna osnovica za Predstavnika obiteljskog doma određuje se Uredbom za svaku godinu. st. 9. Potrebno je unijeti u Zakon i ostala prava iz radnog odnosa (prava za vrijeme trudnoće, poroda i sl.). Nije prihvaćen Ne prihvaća se budući se ne govori o zapošljavanju niti pravima iz sustava rada nego priznavanju prava po posebnom propisu kao što je npr. status roditelja njegovatelja/njegovatelja.
136 Centar za nestalu i zlostavljanu djecu UDOMITELJSTVO KAO ZANIMANJE, Članak 14. Članak 14. stavak (1) Ograničavajuća odredba, za koju procjenjujemo da neće donijeti očekivani rezultat povećanja deinstitucionalizirane djece ili prevencije institucionalizacije. Mnogi kvalitetni udomitelji nemaju prostorne ili druge kapacitete o skrb za npr. više od jednom ili dva djeteta. Ako postojeći kvalitetni udomitelji budu „diskvalificirani“ iz mogućnosti bavljenja „profesionalnim udomiteljstvom“, izvjestan je kontraefekt određivanja da „mora biti smješteno troje djece“. Predlažemo izmjenu ovih kriterija. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
137 Sirius - Centar za psihološko savjetovanje, edukaciju i istraživanje UDOMITELJSTVO KAO ZANIMANJE, Članak 14. Stavak 3. Situaciju u kojoj se bez obzira na trenutnu prilagodbu korisnika , stanje i odnose među članovima udomiteljske obitelji za status udomiteljstva kao zanimanja mora imati određeni broja korisnika, smatramo štetnom za korisnike (posebno djecu), pa i za funkcioniranje i međuodnose članova obitelji. Postoji velika vjerojatnost da će takva organizacija udomiteljstva dovesti do gubitka prednosti koju udomiteljstvo ima pred institucionalnim oblicima skrbi (dakle uključivanje korisnika u funkcioniranje obitelji kao njenog člana), radi obaveze za održavanjem broja korisnika (a što se može izbjeći drugačijim osmišljavanjem profesionalnog udomiteljstva). Također, smatramo da je dovoljno imati na smještaju samo majku s djetetom.“ Inače se ne radi o iznimnoj situaciji jer bi po tome taj udomitelj opet morao imati na smještaju 3 korisnika Analogno čl. 14 st.3 trebalo bi odrediti mogućnost većeg broja djece za samce ukoliko se radi o braći i sestrama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
138 CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB DUGO SELO UDOMITELJSTVO KAO ZANIMANJE, Članak 14. Podržavamo prethodne komentare te smatramo kako su navedenim odredbama u neravnopravan položaj dovedeni potencijalni udomitelji koji imaju mogućnost i motivaciju za obavljanje udomiteljstva za jednog ili dva korisnika. Jasno da je onda potrebno prilagoditi i različitu visinu naknade no smatramo da bi trebalo biti ostavljeno kao mogućnost. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
139 hrvatska udruga socijalnih radnika UDOMITELJSTVO KAO ZANIMANJE, Članak 14. Podržavamo prijedloge i komentare CZSS Zagreb i CZSS Varaždin Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
140 Pravobranitelj za djecu RH UDOMITELJSTVO KAO ZANIMANJE, Članak 14. Predlažemo da se usklade čl. 14. st. 2. t. 2. i čl. 14. st. 4. U čl. 14. st. 2. t. 2. navodi se da na smještaju djece kod udomitelja koji udomiteljstvo obavljaju kao zanimanje iznimno može biti smješteno dvoje djece s težim tjelesnim, intelektualnim, osjetilnim ili komunikacijskim teškoćama u razvoju kod kojih je utvrđena razina funkcioniranja koja zahtijeva veću stručnu potporu“, dok se u t. 4. navodi da ako udomitelj skrbi o djeci s teškoćama u razvoju, samo jedno od smještene djece može biti dijete s težim tjelesnim, intelektualnim, osjetilnim ili komunikacijskim teškoćama u razvoju kod kojeg je utvrđena takva razina funkcioniranja koja zahtijeva veću stručnu potporu“. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Prijedlog će se dodatno razmotriti prilikom izrade Konačnog prijedloga Zakona
141 Centar za socijalnu skrb Zagreb UDOMITELJSTVO KAO ZANIMANJE, Članak 14. čl 14 st 1: Obavezu da u udomiteljskoj obitelji mora biti smješten određeni broj korisnika smatramo lošim rješenjem iz više razloga: - Postoji mogućnost da bi u nekim obiteljima bilo interesa za profesionalno udomiteljstvo, no u manjem opsegu, odnosno za mogućnost udomljavanja npr. 2 korisnika, što osobi koja ima obitelj nije moguće , dok bi joj bilo moguće da nema obitelj (odnosno da je samac). npr.: - osoba koja ima obitelj - ne može udomiti samo 2 osobe kao profesion. udomitelj - da nema obitelj, mogla bi udomiti 2 osobe i za to dobiti 2500 kn udomiteljske naknade Dakle, ONEMOGUĆENO JE OSOBI REALIZIRANJE SMJEŠTAJA ISTOG BROJA KORISNIKA KOJI SE OMOGUĆUJE OSOBI KOJA JE SAMAC, iako bi vjerojatno za korisnike smještaj u obitelji bio kvalitetniji oblik smještaja (veći broj osoba koje sudjeluju u brizi o njemu, jednostavnija organizacija prilikom odsutnosti udomitelja – o korisnicima se brinu članovi obitelji) Ovakvom odredbom se stvara apsurdna situacija i onemogućava se stvaranje nužno potrebnih mjesta u udomiteljkim obiteljima. Smatramo da bi u cilju razvoja udomiteljstva i stvaranja što većeg broja udomitelja bilo potrebno na drugačiji način regulirati profesionalno udomiteljstvo – posebno na način da se osoba (bez obzira ima li obitelj ili je samac) može odlučiti i na profesionalno zbrinjavanje samo jednog korisnika, a da proporcionalno broju korisnika može dobiti udomiteljsku naknadu i doprinose za zdravstveno i mirovinsko. - UTJECAJ OBAVEZE O BROJU KORISNIKA NA FUNKCIONIRANJE OBITELJI I UVJETE ZA KORISNIKE - Dodatan problem koji se može očekivati kod ovakve organizacije profesionalnog udomiteljstva je funkcioniranje obitelji u kojima bez prekida moraju biti smještena 4 odrasla korisnika ili 3 djece. Naime, prilikom smještavanja svakog novog korisnika treba voditi računa o tome kako će se on uklopiti u funkcioniranje obitelji, kako će se slagati s ostalim korisnicima i članovima obitelji, treba uvažavati da prilikom svakog smještaja korisnika (a posebno djece) nastupa razdoblje prilagodbe koje kroz dulji period zahtijeva posvećivanje posebne pažnje cijele obitelji prema korisniku. Situaciju u kojoj se bez obzira na trenutnu prilagodbu korisnika , stanje i odnose među članovima udomiteljske obitelji forsira postizanje određenog broja korisnika, smatramo štetnom za korisnike (posebno djecu), pa i za funkcioniranje i međuodnose članova obitelji. Postoji velika vjerojatnost da će takva organizacija udomiteljstva dovesti do gubitka prednosti koju udomiteljstvo ima pred institucionalnim oblicima skrbi (dakle uključivanje korisnika u funkcioniranje obitelji kao njenog člana), radi obaveze za održavanjem broja korisnika (a što se može izbjeći drugačijim osmišljavanjem profesionalnog udomiteljstva na gore opisani način). čl 14 st 2 al 3: (3. roditelju s djetetom do godine dana koji je smješten kod udomitelja istovremeno s još jednim djetetom.) Ova odredba podrazumijeva mogućnost smještaja roditelja sa svojim djetetom do godine dana, koji je smješten sa još jednim djetetom kojem nije roditelj. Postavlja se pitanje dobrobiti djeteta koje se smještava sa odraslom osobom koja mu nije roditelj, budući da taj roditelj može biti agresivna osoba, počinitelj nasilja u obitelji, počinitelj kaznenih djela, ovisnik, može bolovati od zaraznih bolesti itd., odnosno osoba koja sukladno čl. 7 ne bi mogla biti član udomiteljske obitelji. Radi navedenih okolnosti, smatramo da je nužno ograničiti mogućnost smještavanja korisnika – na isključivo majke sa vlastitom djecom; ili maloljetna majka + svoje dijete + dijete kojem nije roditelj (iako i u tom slučaju postoji mogućnost nepovoljnog utjecaja na mlt. djecu, radi mogućnosti nepovoljnih utjecaja na djecu, u ud. obitelji bez svakodnevne prisutnosti i podrške stručnog kadra) Čl. 14 st 4: Nije u skladu sa čl. 14 st. 2 al 2 prema kojem: da bi mogao biti „udomitelj kao zanimanje“, udomitelj MORA imati najmanje 3 djece, odnosno 2 DJECE S TEŽIM TEŠKOĆAMA (čl. 14 st. 2 al. 2: Iznimno od stavka 1. ovoga članka kod udomitelja može biti smješten manji broj djece ako se radi o: 2. dvoje djece s težim tjelesnim, intelektualnim, osjetilnim ili komunikacijskim teškoćama u razvoju kod kojih je utvrđena razina funkcioniranja koja zahtijeva veću stručnu potporu) - u čl. 14 st.4. je suprotna tvrdnja da samo JEDNO od smještene djece može imate teže teškoće čl. 14 st 5: Analogno čl. 14 st 2 trebalo bi omogućiti iznimke za samce koji se žele udomiteljstvom baviti kao zanimanjem: - broj djece mlađe od 3 godine (ukoliko je za obitelj dovoljno 2 djece, za samca bi moglo biti dovoljno 1 dijete) - broj djece s težim teškoćama (ukoliko je za obitelj dovoljno 2 djece, za samca bi moglo biti dovoljno 1 dijete) - pravilo vezano uz udomljavanje majke i djeteta (ukoliko je za obitelj dovoljno: roditelj + dijete do 1 god. + jedno dijete, za samca bi trebalo biti dovoljno: roditelj + dijete do 1 god.) Analogno čl. 14 st.3 trebalo bi odrediti mogućnost većeg broja djece za samce ukoliko se radi o braći i sestrama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Prijedlog će se dodatno razmotriti prilikom izrade Konačnog prijedloga Zakona.
142 Ivanka Dugan, mag.soc.rada UDOMITELJSTVO KAO ZANIMANJE, Članak 14. Čl.14.st.2.t.3. „smatramo da je dovoljno imati na smještaju samo majku s djetetom.“ Inače se ne radi o iznimnoj situaciji jer bi po tome taj udomitelj opet morao imati na smještaju 3 korisnika. Nije prihvaćen Ne prihvaća se obzirom da se roditelj ne smatra djetetom.
143 Margita Pleše UDOMITELJSTVO KAO ZANIMANJE, Članak 14. Predvidja se iznimka za više korisnika u slucaju privremenog smještaja u kriznim situacijama, što ne podrazumjeva povremeni smještaj korisnika, primjerice za vrijeme ljetnih praznika. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Naziv za dosadašnje „povremeno udomiteljstvo“ usklađeno je sa pojmovima u Zakonu socijalnoj skrbi kojim je definiran privremeni smještaj.
144 hrvatska udruga socijalnih radnika UDOMITELJSTVO KAO ZANIMANJE, Članak 15. Podržavamo komentare CZSS Zagreb Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
145 Centar za socijalnu skrb Zagreb UDOMITELJSTVO KAO ZANIMANJE, Članak 15. čl 15. Potrebno je donijeti odredbu da se smještaj korisnika – odrasle osobe kod udomitelja koji udomiteljstvo obavlja kao zanimanje realizira temeljem suglasnosti Centra udomitelja, pri čemu se trebaju uzimati u obzir mogućnosti udomiteljske obitelji za brigu o konkretnom korisniku (s obzirom na njegovo fizičko, psihičko stanje, specifičnosti u ponašanju, invaliditet, i dr.) Centar udomitelja treba voditi točnu evidenciju o korisnicima koji su na smještaju i za koje se planira smještaj. Navedeno je izuzetno važno kod profesionalnog udomiteljstva, kako ne bi dolazilo do smještaja većeg broja korisnika. Navedeni problem javljao se je i do sada u okvirima tradicionalnog i specijaliziranog udomiteljstva za odrasle, budući da također nije bila propisana obaveza traženja suglasnosti Centra udomitelja za smještaj korisnika – Centri korisnika su ponekad smještaj dogovarali direktno sa udomiteljem, te je dolazilo do smještavanja korisnika preko broja odobrenog dozvolom (udomitelju je u interesu da smjesti što veći broj korisnika). Centar udomitelja je za smještaj saznavao tek naknadno, što onemogućava kontrolu i stvara kaotično stanje Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Prijedlog će se dodatno razmotriti prilikom izrade Konačnog prijedloga Zakona.
146 Nikola Marjanić UDOMITELJSTVO KAO ZANIMANJE, Članak 15. Poštovani, vezano za nacrt prijedloga Zakona o udomiteljstvu a vezano za dolje niže kopirani članak 15. "(1) Kod udomitelja koji udomiteljstvo obavlja kao zanimanje moraju biti smještena četiri odrasla korisnika istovremeno. " Da li je moguće da se navedeni zakon napravi za minimalno dva korisnika? Naime određeni udomitelji nemaju mogućnosti imati više od 2 korisnika. Također se vežem za članak br. 12 stavak 4 : "(4) Udomitelj samac, može imati na smještaju najviše dva odrasla korisnika od kojih jedan može biti osoba s težim invaliditetom kod kojeg je utvrđena razina funkcioniranja koja zahtijeva veću stručnu potporu. " Dakle ukoliko ste sami po ovome niti na jedan način nemate pravo iz članka 15. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Za smanjenje broja korisnika definirane su iznimke.
147 Vedran Šulentić UDOMITELJSTVO KAO ZANIMANJE, Članak 15. Slično kao u komentaru na čl. 5. st. 2. Što ako Udomitelj nema četiri korisnika ne svojom krivnjom(trenutno nema potrebe za smještajem, ili je jedan od korisnika na privremenom smještaju, ili je umro)? Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Predlagatelj zakona imao je za cilj da udomiteljstvo kao zanimanje obavljaju isključivo oni udomitelji koji imaju popunjene predviđene smještajne kapacitete. Ukoliko kapaciteti nisu popunjeni, dulje od 3 mjeseca, udomiteljstvo se nastavlja obavljati kao tradicionalno udomiteljstvo.
148 Margita Pleše MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU, ODJELJAK 3. Nije definirana kategorija "Hitno udomiteljstvo" za kojom nesumljivo postoji velika potreba. Posebno udomitelji koji se odluce obavljati udomiteljstvo kao zanimanje pogodni su su obavljanje "hitnog udomiteljstva". U tu svrhhu treba definirati uvjete, trajanje i naknade za takvu vrstu udomiteljstva jer iste prijedlog novog Zakona ne predvidja. U protivnom hitno udomiteljstvo nece mocu obavljati niti tradicionalni udomitelji niti udomitelji koji udomiteljstvo budu obavljali kao zanimanje. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Naziv za dosadašnje „hitno udomiteljstvo“ usklađeno je sa pojmovima u Zakonu socijalnoj skrbi kojim je to definirano kao privremeni smještaj u kriznim situacijama, primjerice članak 14., stavak 3. i članak 15., stavak 2. Također, člankom 89. Zakona o socijalnoj skrbi definirani su korisnici privremenog smještaja u kriznim situacijama.
149 Rehabilitacijski centar za stres i traumu SPECIJALIZIRANO UDOMITELJSTVO, Članak 16. "Završen najmanje preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij društvenog ili humanističkog smjera u trajanju od najmanje tri godine" iz članka 5. stavka 2. nije jamstvo posebnih znanja i vještina za pružanje usluga smještaja i specijalizirane skrbi. Posebna znanja i vještine, odnosno kompetencije (uključujući emocionalne, socijalne i odgajateljske) treba dodatno definirati. Formalno vezivanje za stupanj i vrstu obrazovanja nije primjereno. Kriteriji na temelju kojih će se djeca i mlađe punoljetne osobe smještati u specijalnizirano udomiteljstvo su nejasni: nije jasna razlika između stavka ovog članka i točke 2. stavka 2. Članka 10. koji kaže da se u tradicionalno udomiteljstvo smještaju djeca s teškoćama u razvoju te djeca i mlađe punoljetne osobe s poremećajem ponašanja. Ovako uređeno specijalizirano udomiteljstvo predstavlja rizik za stavljanje djece i mladih s psihološkim teškoćama u neravnopravan položaj, arbitrarnost i nedoslijednost u pružanju optimalne skrbi i socijalnih usluga. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
150 Sirius - Centar za psihološko savjetovanje, edukaciju i istraživanje SPECIJALIZIRANO UDOMITELJSTVO, Članak 16. Članak 17. Nejasno je da li će udomitelj dobiti dozvolu specijaliziranog udomiteljstva na temelju Rješenja o dozvoli za obavljanje udomitelsjtva ili na temelju Rješenja kojim se korisniku priznaje pravo na uslugu smještaja! Primljeno na znanje Specijalizirani udomitelj će udomiteljstvo obavljati na temelju rješenja za obavljanje specijaliziranog udomiteljstva kao zanimanja.
151 Sirius - Centar za psihološko savjetovanje, edukaciju i istraživanje SPECIJALIZIRANO UDOMITELJSTVO, Članak 16. Stavak 2. alineja 1. - Potrebno je jasno definirati i razlikovati rizična ponašanja, teškoće u ponašanju, te poremećaj u ponašanju. Definirati tko će i prema kojim kriterijima utvrditi o kojem stupnju pojave se radi Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
152 hrvatska udruga socijalnih radnika SPECIJALIZIRANO UDOMITELJSTVO, Članak 16. U stavku 2. predlažemo dodati podstavak 3. Djetetu stranom državljaninu koji se zatekne u RH bez pratnje i nadzora druge odrasle osobe koja je odgovorna skrbiti o njemu Prihvaćen Prihvaća se.
153 hrvatska udruga socijalnih radnika SPECIJALIZIRANO UDOMITELJSTVO, Članak 16. podržavamo komentare czss Zagreb Primljeno na znanje Primljeno na znanje
154 Pravobranitelj za djecu RH SPECIJALIZIRANO UDOMITELJSTVO, Članak 16. Predlažemo da se čl. 16. st. 2. t. 2. u kojem se navodi da specijalizirano udomiteljstvo pruža uslugu smještaja i specijalizirane usluge skrbi djetetu i mlađoj punoljetnoj osobi s teškim ili višestrukim teškoćama u razvoju i teško bolesnom djetetu ili mlađoj punoljetnoj osobi uskladi s definicijom iz čl. 14. st. 2. t. 2. (djeca s težim tjelesnim, intelektualnim, osjetilnim ili komunikacijskim teškoćama u razvoju). Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Prijedlog će se dodatno razmotriti prilikom izrade Konačnog prijedloga Zakona.
155 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom SPECIJALIZIRANO UDOMITELJSTVO, Članak 16. Predlažemo omogućiti obavljanje specijaliziranog udomiteljstva i za odrasle osobe s invaliditetom te detaljnije utvrditi koja to posebne znanja i vještine treba imati ovaj udomitelj, kako ih stječe, tko ih ocjenjuje, utvrditi obvezu redovitog preispitivanja njegovih kompetencija, odnosno licenciranje u određenom vremenskom periodu. S obzirom na navedeno, predlažemo u članku 16. stavku 1. zamijeniti termin djeteta s terminom korisnika, a u stavku 2 istoga članka dodati točku 3. koja glasi: „odrasloj osobi s invaliditetom čija složenost stanja iziskuje poznavanje specifičnih znanja i vještina“. Djelomično prihvaćen Prihvaća se djelomično. U suradnji s UNICEF-om razvit će se standardizirani program inicijalne i kontinuirane edukacije i podrške udomiteljskim obiteljima, uključujući edukaciju za specijalizirano i udomiteljstvo kao zanimanje, unapređenje sustava procjene i licenciranja udomitelja kao i razvoj mehanizama za praćenje kvalitete skrbi u udomiteljskim obiteljima. Specijalizirano udomiteljstvo ovim Zakonom predviđeno je isključivo za djecu u svrhu prevencije njihove institucionalizacije i intenziviranja procesa deinstitucionalizacije kako bi i djeca s najtežim teškoćama imala priliku živjeti u obiteljskom okruženju.
156 Centar za socijalnu skrb Zagreb SPECIJALIZIRANO UDOMITELJSTVO, Članak 16. čl 17 st 1: Trebalo bi pojasniti može li se u specijalizirano udomiteljstvo smjestiti 1 dijete s problemima u ponašanju odnosno teškim/višestrukim teškoćama u razvoju + 1 dijete redovnog razvoja (brat ili sestra) – iz odredbe proizlazi da bi OBA DJETETA trebala biti s problemima u ponašanju odnosno teškim/višestrukim teškoćama u razvoju da bi se mogli smjestiti u specijaliz. ud. Smještaj u specijalizirano udomiteljstvo također bi se trebao realizirati uz suglasnost Centra udomitelja, budući da je Centar udomitelja jedini detaljno upoznat sa okolnostima u obitelji (bez obzira što se radi udomiteljima sa specifičnim znanjima koji se udomiteljstvom bave kao zanimanjem, još uvijek se radi o obitelji koja ima svoju dinamiku i specifičnosti, te se ne može pretpostaviti da će svaka specijalizirana profesionalna obitelj biti adekvatna za bilo koje dijete, kao što to nije slučaj niti kod tradicionalnog udomiteljstva). Ukoliko će se smještaj realizirati samo ovisno o postojanju slobodnih mjesta, mogu se očekivati pogrešni odabir i dodatni problemi prilikom smještaja, što nije u interesu korisnika. čl. 16 st 2 – smatramo da postoji potreba da specijalizirano udomiteljstvo pruža uslugu smještaja i specijalizirane usluge skrbi i za neke kategorije odraslih korisnika, a osobito za kategoriju osoba s invaliditetom ili teško bolesnih osoba koje su kao dijete ili mlađa punoljetna osoba imali pravo na smještaj u specijalizirano udomiteljstvo (nakon prelaska u kategoriju odrasle osobe gube pravo na specijalizirano udomiteljstvo, iako bi to bio najbolji način njihova zbrinjavanja, naročito ako bi mogli ostati u istoj udomiteljskoj obitelji) Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer će Povjerenstvo za izbor udomitelja koji će specijalzirano udomiteljstvo obavljati kao zanimanje imati mogućnost odabira pružatelja usluge s odgovarajućom profesijom, znanjem i iskustvom u skladu s potrebama svakog pojedinog korisnika ove usluge.
157 Udruga udomitelja djece, odraslih, starih i nemoćnih osoba "Javor" Nuštar SPECIJALIZIRANO UDOMITELJSTVO, Članak 16. Zašto osoba koja ispunjava uvjete za specijalizirano udomiteljstvo ne bi mogla biti udomitelj odraslih osoba sa intelektualnim poteškoćama? Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Specijalizirano udomiteljstvo ovim Zakonom predviđeno je isključivo za djecu u svrhu prevencije njihove institucionalizacije i intenziviranja procesa deinstitucionalizacije kako bi i djeca s najtežim teškoćama imala priliku živjeti u obiteljskom okruženju.
158 Ivanka Dugan, mag.soc.rada SPECIJALIZIRANO UDOMITELJSTVO, Članak 16. Članak 17.stavak 2. Nejasno je da li će udomitelj dobiti dozvolu specijaliziranog udomiteljstva na temelju Rješenja o dozvoli za obavljanje udomitelsjtva ili na temelju Rješenja kojim se korisniku priznaje pravo na uslugu smještaja! Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Dozvola nije predviđena, već će se donositi rješenje o obavljanju udomiteljstva kao zanimanje ili specijaliziranog udomiteljstva kao zanimanja na način kako je to propisano člankom 26.
159 Ivanka Dugan, mag.soc.rada SPECIJALIZIRANO UDOMITELJSTVO, Članak 16. U članku 16. stavak 2. smatramo da je zbog jasne i jednake primjene ove odredbe us svim Centrima u RH,potrebno je jasno definirati i razlikovati rizična ponašanja, teškoće u ponašanju, te poremećaj u ponašanju. Koji nalaz i mišljenje će utvrditi o kojem stupnju pojave se radi? U članku 16.stavak 2.točka 2. možda bi jasnije bilo svima za primjenu kada bi pisalo " da su to djeca koja prema Nalazu i mišljenu Zavoda.... ostvaruju pravo na osobnu invalidninu!" Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Prijedlog će se dodatno razmotriti prilikom izrade Konačnog prijedloga Zakona.
160 Forum za kvalitetno udomiteljstvo djece-udomitelji za djecu SPECIJALIZIRANO UDOMITELJSTVO, Članak 16. U članku 16. stavak 2, točka 1 navodi se da Specijalizirano udomiteljstvo pruža uslugu smještaja i specijalizirane usluge skrbi djetetu i mlađoj punoljetnoj osobi s problemima u ponašanju koji su učestali, trajni i jačeg intenziteta te nas zanima tko će određivati ima li dijete poremećaj u ponašanju budući da danas većina djece u udomiteljstvu nosi „etiketu“ PUP-a. Mislimo da bi trebalo biti jedinstveno tijelo vještačenja za cijelu Hrvatsku jer ukoliko će procjenu raditi CZSS biti će prisutna još veća neujednačenost. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Prijedlog će se dodatno razmotriti prilikom izrade Konačnog prijedloga Zakona.
161 Kristijan Grđan SRODNIK KAO UDOMITELJ, Članak 18. Imajući u vidu prijedlog koji sam iznio u vezi čl. 3. toč. 3. prijedloga Zakona, tako i ovdje u čl. 18. st. 2. predlažem da se nakon bračnih/izvanbračnih partnera dodaju životni/neformalni životni partneri. Osim razloga izrečenih ranije, ovdje napominjem da bi udomljavanje odraslog životnog/neformalnog životnog partnera mogo naročito biti u interesu korisnika udomljavanja, kako bi se time očuvala njegova obiteljska zajednica. Nema nikakvog razloga da prava koja bi u tom smislu uživali bračni/izvanbračni partneri kao korisnici ne bi mogli ostvarivati i životni/neformalni životni partneri kao korisnici. Nije prihvaćen Udomiteljstvo kao socijalna usluga smještaja priznaje se sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi u kojem obitelj, u smislu toga Zakona, ima značenje zajednice koju čine bračni ili izvanbračni drugovi, djeca i drugi srodnici koji zajedno žive, privređuju, ostvaruju prihod na drugi način i troše ga zajedno te pojam udomiteljske obitelji prati značenje iz osnovnog Zakona.
162 Ivanka Dugan, mag.soc.rada SRODNIK KAO UDOMITELJ, Članak 18. Smatramo da srodnički udomitelji ne trebaju ostvarivati naknadu za rad. Radi se o udomiteljima koji sukladno dosadašnjem, ali i ovom Zakonu o udomiteljstvu ne prolaze selekciju, edukaciju prije smještaja i prilikom izdavanja dozvole ne trebaju ispunjavati stambene i materijalne uvjete kao tradicionalni udomitelji. Upravo zbog srodničkog odnosa sa korisnikom imaju prednost jer se procjenjuje ODNOS I INTERES KORISNIKA da živi u okviru poznate, obiteljske sredine. Ukoliko bi se i za srodničke udomitelje odredila naknada za rad, smatramo da bi onda po svemu, pa i po nazivu trebali biti izjednačeni sa tradicionalnim. Trebalo bi obratiti pozornost i na pitanja nasljeđivanja srodnika i činjenice da postoji mogućnost sklapanja ugovora o dosmrtnom/doživotnom uzdržavanju. Prihvaćen Prihvaća se.
163 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom SRODNIK KAO UDOMITELJ, Članak 18. Članak 18. stavak 4. - Predlažemo iza riječi „opskrbnina“ dodati riječi „i naknadu za rad“. Smatramo da i srodnicima kao udomiteljima treba pripadati pravo na naknadu za rad, posebno kada ti srodnici nisu obveznici uzdržavanja udomljene osobe. Nije prihvaćen Ne prihvaća se obzirom da su srodnici uglavnom obveznici uzdržavanja sukladno Obiteljskom zakonu, a za troškove smještaja korisnika je osigurana opskrbnina.
164 Kristijan Grđan SRODNIK KAO UDOMITELJ, Članak 18. Predlažem dodati stavak 5. koji bi glasio: "Udomiteljstvu iz stavka 1. Centar za socijalnu skrb daje prednost pred drugih oblicima udomiteljstva." Time se naglašava pravo korisnika udomiteljstva na smještaj u njegovoj obitelji i sa njegovim srodnicima, njegovo zadržavanje u naturalnoj zajednici i davanje prednosti njegovom pravu da živi sa vlastitom obitelji. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Centar će kao i do sada postupati u interesu korisnika.
165 Centar za socijalnu skrb Zagreb SRODNIK KAO UDOMITELJ, Članak 18. čl 18 st. 1: Odredba se odnosi na tradicionalno srodničko udomiteljstvo, no formulirana je tako da otežava razumijevanje i snalaženje (može se jednostavno navesti „tradicionalno udomiteljstvo“ umjesto „udomiteljstvo iz članka 10. ovoga Zakona“) čl. 18 st 2: S obzirom da srodničko udomiteljstvo podrazumijeva da udomitelj nema pravo na udomiteljsku naknadu, postavlja se pitanje pravednosti ovakve odredbe prema nekim kategorijama srodnika. Sukladno ovom stavku, srodničko udomiteljstvo bi mogla obavljati npr. izvanbračna supruga za baku svojeg partnera (moguće je da partner koji je unuk udomljene osobe nema zdravstvene sposobnosti za brigu o baki, te da većinu brige obavlja upravo izvanbračna supruga). U tom slučaju ta izvanbračna supruga je srodnički udomitelj i ne dobiva udomiteljsku naknadu (iako bi možda zadovoljila kriterije za nesrodničkog udomitelja gdje bi dobivala udomiteljsku naknadu), pri čemu ona brine o osobi s kojom nije u krvnom srodstvu, nema obavezu uzdržavanja i sl. Slična je situacija kada npr. polusestra brine o svojem polubratu (sinu oca koji ju je zlostavljao), suprug preminule bake brine o njenom unuku (koji nije i unuk tog udomitelja, ali je unuk njegove preminule supruge) itd. Uskraćivanje prava na udomiteljsku naknadu u ovakvim situacijama doživljava se nepravednim kod udomitelja, te bi trebalo razmotriti mogućnost da se dozvola za srodničko udomiteljstvo kod nekih od nabrojenih srodnika (daljnje rodbinske veze, bez postojanja obaveze uzdržavanja) izdaje u situacijama kada osoba ne udovoljava kriterijima za nesrodničko udomiteljstvo. Navođenje daljnjih srodnika u čl. 18.2 kao osoba koje mogu obavljati srodničko udomiteljstvo za njih s obzirom na navedeno u većini situacija NE PREDSTAVLJA PREDNOST već okolnost radi koje ne mogu ostvariti udomiteljsku naknadu. Nije prihvaćen Ne prihvaća se obzirom da su srodnici uglavnom obveznici uzdržavanja sukladno Obiteljskom zakonu, a za troškove smještaja korisnika je osigurana opskrbnina.
166 Udruga udomitelja djece, odraslih, starih i nemoćnih osoba "Javor" Nuštar SRODNIK KAO UDOMITELJ, Članak 18. Smatramo da i srodnički udomitelji imaju pravo na naknadu za rad udomitelja. Nije prihvaćen Ne prihvaća se obzirom da su srodnici uglavnom obveznici uzdržavanja sukladno Obiteljskom zakonu, a za troškove smještaja korisnika je osigurana opskrbnina.
167 Mladenka Ravenski SRODNIK KAO UDOMITELJ, Članak 18. Ukoliko dijete nema mirovinu, srodnički udomitelj bi također trebao dobiti naknadu za rad udomitelja Nije prihvaćen Ne prihvaća se obzirom da su srodnici uglavnom obveznici uzdržavanja sukladno Obiteljskom zakonu, a za troškove smještaja korisnika je osigurana opskrbnina.
168 GONG SRODNIK KAO UDOMITELJ, Članak 18. U članku 18., baš kao i u članku 3., izostavljeni su životni partneri. S obzirom na to da su prema čl. 37. st. 4. Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola, životni partneri izjednačeni s bračnim drugovima i da je Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola organski zakon u odnosu na zakone koji se odnose na obiteljskopravne odnose, apeliramo da se izrijekom navedu životni partneri u članak 18. Zakona o udomiteljstvu. Prihvaćen Udomiteljstvo kao socijalna usluga smještaja priznaje se sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi u kojem obitelj, u smislu toga Zakona, ima značenje zajednice koju čine bračni ili izvanbračni drugovi, djeca i drugi srodnici koji zajedno žive, privređuju, ostvaruju prihod na drugi način i troše ga zajedno te pojam udomiteljske obitelji prati značenje iz osnovnog Zakona.
169 Mladenka Ravenski OPSKRBNINA ZA POTREBE KORISNIKA I NAKNADA ZA RAD UDOMITELJA, Članak 20. Naknada za rad udomitelja trebala bi biti određena na način da tradicionalni udomitelj koji ne obavlja udomiteljstvo kao zanimanje za skrb o troje djece dobije naknadu u visini koju će dobiti i udomitelj koji udomiteljstvo obavlja kao zanimanje Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Visina naknade za tradicionalnog udomitelja nije predmet Zakona obzirom da se iznos naknada utvrđuje odlukom ministra i vodi računa o potrebi izjednačavanja za isti broj djece.
170 Centar za nestalu i zlostavljanu djecu OPSKRBNINA ZA POTREBE KORISNIKA I NAKNADA ZA RAD UDOMITELJA, Članak 21. Potrebno je jasnije definirati obskrbninu, kako bi se izbjegla neujednačenost i kako bi se umanjila diskrecijska ocjena prilikom određivanja iste Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Visina opskrbnine nije predmet ovoga Zakona obzirom da će se iznos utvrditi odlukom ministra.
171 Udruga udomitelja PGŽ DAMDOM OPSKRBNINA ZA POTREBE KORISNIKA I NAKNADA ZA RAD UDOMITELJA, Članak 21. Čl.21.st.1. Smatramo da treba specificirati opskrbninu kako bi točno znali što se financira i čemu je točno koliko namjenjeno. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Visina opskrbnine nije predmet ovoga Zakona obzirom da će se iznos utvrditi odlukom ministra.
172 ZIPKA Udruga udomitelja za djecu i mlade Varaždinske županije OPSKRBNINA ZA POTREBE KORISNIKA I NAKNADA ZA RAD UDOMITELJA, Članak 21. Čl. 21. st.2.: Govori da će se opskrbnina utvrđivati za svakog korisnika posebno?? Ako to znači da će svaki soc. radnik imati diskreciono pravo odlučivati o tome, onda će tu biti jako puno problema, jer se danas susrećemo sa različitim tumačenjem dodataka od 10 % i 20 % i ima različitih visina naknade za korisnika sa istim poteškoćama i potrebama, problemi su prisutni i kod rješavanja zahtjeva za jednokratnu pomoć, pa si ne možemo zamisliti kako će to izgledati ako na terenu bude još veća mogućnost procjene potreba djece?!! Želimo reći, da bi kriteriji trebali biti jasni i jednoznačni, jer socijalni radnici imaju različiti pristup kada se radi o udomiteljstvu i potrebama djece! Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Visina opskrbnine nije predmet ovoga Zakona obzirom da će se iznos utvrditi odlukom ministra i neće biti moguće dvojbeno tumačenje
173 Centar za socijalnu skrb Zagreb OPSKRBNINA ZA POTREBE KORISNIKA I NAKNADA ZA RAD UDOMITELJA, Članak 21. čl 21 st 1 - Potrebno je precizirati na koje troškove se odnosi opskrbnina, a koji se smatraju izvanrednim troškovima za koje se može tražiti jednokratna pomoć. npr. troškovi opremanja korisnika prilikom dolaska u ud. obitelj – treba precizirati s kakvom opremom korisnik treba doći u ud. obitelj – odjeća (zimska, ljetna), obuća i dr. - troškovi za naočale, zamjenu baterija i dr. dijelova slušnog aparata/umjetne pužnice (troškovi su više tisuća kuna) - troškovi prijevoza ukoliko dijete posjećuje roditelje – koliko puta se podmiruje iz opskrbnine, a koliko se odobrava jednokratna - troškovi ljetovanja za dijete – u kojim slučajevima je opravdano odobravanje jednokratne - troškovi participacije za lijekove - troškovi prijevoza odrasle osobe - npr. u slučaju da se radi o osobi koju treba učestalo automobilom voziti liječniku Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Prijedlog će se dodatno razmotriti prilikom izrade Konačnog prijedloga Zakona
174 Udruga udomitelja djece, odraslih, starih i nemoćnih osoba "Javor" Nuštar OPSKRBNINA ZA POTREBE KORISNIKA I NAKNADA ZA RAD UDOMITELJA, Članak 21. Stavak 2 je vrlo općenit i ostavlja velike mogućnosti manipulacije i samovolje Centrima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Visina opskrbnine nije predmet ovoga Zakona obzirom da će se iznos utvrditi odlukom ministra i neće biti moguće dvojbeno tumačenje.
175 Forum za kvalitetno udomiteljstvo djece-udomitelji za djecu OPSKRBNINA ZA POTREBE KORISNIKA I NAKNADA ZA RAD UDOMITELJA, Članak 21. U članku 21, stavak 2 nije nam jasno kako će se opskrbnina određivati za svakog korisnika posebno, tko će to određivati i na koji način? Hoće li se djeca mjeriti i vagati i prema tome određivati koliko pojedu? Hoće li socijalni radnik zaista vagati i mjeriti dijete i onda donijeti odluku treba li djetetu nova odjeća ili nije naraslo pa mu je dobra i stara? Hoće li socijalna radnica moći odmah odrediti hoće li maloj bebi biti dobra krema za 20 kn ili ipak ima osjetljivu kožu pa treba ona za 120 kn? Isto tako hoće li bebi biti dobro adaptirano mlijeko za 40 kuna ili će ipak trebati ono posebno za 100 kuna? Smatramo da socijalni radnik nikako realno ne može odrediti kolika su sredstva potrebna za kojeg korisnika. Isto tako ne znamo na koji način bi socijalni radnici to procjenjivali i koliko bi to uopće trajalo. Smatramo da treba biti nekoliko kategorija, djeca do 7 godina, zatim od 7 do 14 i od 15 do 18 jer se potrebe djece razlikuju ovisno o dobi. I naravno, da osim toga ide i dodatno povećanje u odnosu na teškoće djeteta, a koje bi, ponavljamo, trebalo procjenjivati jedinstveno tijelo vještačenja jer je već sada prisutna velika neujednačenost u radu centara i u postupanjima pojedinih djelatnika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Visina opskrbnine nije predmet ovoga Zakona obzirom da će se iznos utvrditi odlukom ministra i neće biti moguće dvojbeno tumačenje.
176 Margita Pleše OPSKRBNINA ZA POTREBE KORISNIKA I NAKNADA ZA RAD UDOMITELJA, Članak 21. Stavak 6) definira placanje za korisnike privremenog smjestaja, a nigdje u zakonu nisu definirani uvjeti za obavlajnje privremenog/povremenog udomiteljstva (osim za krizne situalcije). Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Privremeni smještaj definiran je Zakonom o socijalnoj skrbi.
177 Vedran Šulentić OPSKRBNINA ZA POTREBE KORISNIKA I NAKNADA ZA RAD UDOMITELJA, Članak 21. st. 5. U praksi je to teško dokazivati. Vrlo često se događa da Porezna uprava to tumači kao kompletan prihod Udomitelja, poglavito pri ostvarivanju prava na dopunsko, dječji doplatak i sl. st. 7. Ovo je osjetljivo područje, iziskuje znanje iz knjigovodstva, pa i određena poduzetnička znanja. U takvim situacijama je bolje da to ostane u ingerenciji Centra udomitelja. Primljeno na znanje Primljeno znanje. Potrebno uskladiti druge propise kojima se uređuje ovo područje sa namjerom zakonodavca.
178 Centar za nestalu i zlostavljanu djecu OPSKRBNINA ZA POTREBE KORISNIKA I NAKNADA ZA RAD UDOMITELJA, Članak 23. Podržavamo komentare CZSS ZG Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
179 Sirius - Centar za psihološko savjetovanje, edukaciju i istraživanje OPSKRBNINA ZA POTREBE KORISNIKA I NAKNADA ZA RAD UDOMITELJA, Članak 23. Predlažemo da se uključi odredba iz starog zakona vezana uz smještaj u kriznim situacijama, prema kojoj se naknada isplaćuje za puni mjesec bez obzira na trajanje smještaja tijekom mjeseca. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Prijedlog će se dodatno razmotriti prilikom izrade Konačnog prijedloga Zakona
180 hrvatska udruga socijalnih radnika OPSKRBNINA ZA POTREBE KORISNIKA I NAKNADA ZA RAD UDOMITELJA, Članak 23. podržavamo prijedlog CZSS Zagreb Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
181 Centar za socijalnu skrb Zagreb OPSKRBNINA ZA POTREBE KORISNIKA I NAKNADA ZA RAD UDOMITELJA, Članak 23. čl 23 – nedostaje odredba Predlažemo da se uključi odredba iz starog zakona vezana uz smještaj u kriznim situacijama, prema kojoj se udomiteljska naknada isplaćuje za puni mjesec bez obzira na trajanje smještaja tijekom mjeseca. Time se potiče tradicionalne udomitelje na prihvat korisnika u hitnim situacijama (npr. korisnici koje treba hitno smjestiti izvan radnog vremena Centra – noću, vikendom…; za koje se ne uspijeva naći mogućnost dugotrajnog smještaja i dr.), na način da dobivaju isplatu udomiteljske naknade za cijeli mjesec iako je smještaj trajao kraće. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Prijedlog će se dodatno razmotriti prilikom izrade Konačnog prijedloga Zakona.
182 Ivanka Dugan, mag.soc.rada OPSKRBNINA ZA POTREBE KORISNIKA I NAKNADA ZA RAD UDOMITELJA, Članak 23. u članku 23. izostavljen je članak iz sadašnjeg Zakona o udomiteljstvu po kojem udomitelji u slučaju kriznog udomiteljstva imaju pravo na udomiteljsku naknadu za svih 30 dana, neovisno o tome koliko je je krizni smještaj trajao. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Prijedlog će se dodatno razmotriti prilikom izrade Konačnog prijedloga Zakona.
183 Udruga udomitelja djece, odraslih, starih i nemoćnih osoba "Javor" Nuštar OPSKRBNINA ZA POTREBE KORISNIKA I NAKNADA ZA RAD UDOMITELJA, Članak 23. Stavak 1 je vrlo općenit i ostavlja velike mogućnosti manipulacije i samovolje Centrima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
184 Mladenka Ravenski OPSKRBNINA ZA POTREBE KORISNIKA I NAKNADA ZA RAD UDOMITELJA, Članak 23. Naknada se nikako ne može određivati za svakog korisnika posebno jer je to naprosto nemoguće. Naknada se treba određivati prema kategorijama, npr. za djecu od 0-7, 7-14 i 14-18 godina. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Visina opskrbnine nije predmet ovoga Zakona obzirom da će se iznos utvrditi odlukom ministra i neće biti moguće dvojbeno tumačenje.
185 Forum za kvalitetno udomiteljstvo djece-udomitelji za djecu OPSKRBNINA ZA POTREBE KORISNIKA I NAKNADA ZA RAD UDOMITELJA, Članak 23. U članku 23. treba dodati visinu naknade koju dobiva tradicionalni udomitelj. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Visina naknade za tradicionalnog udomitelja nije predmet Zakona obzirom da se iznos ove naknade utvrđuje odlukom ministra.
186 Vedran Šulentić OPSKRBNINA ZA POTREBE KORISNIKA I NAKNADA ZA RAD UDOMITELJA, Članak 23. st 2. Naknada se isplaćuje za svakog korisnika posebno, kako je onda ovisna o broju ostalih korisnika? Potrebno je razmotriti načine vrijednovanja pojedinog korisnika. Dosadašnji sustav (pokretan, polupokretan, nepokretan) ne rangira ispravno potrebe korisnika. Ovo se prije svega odnosi na duševno bolesne korisnike. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Ovo pitanje rješavat će se zasebnom Odlukom o naknadi za rad udomitelja koju donosi ministar. Namjera je povećavati iznos naknade u odnosu na broj korisnika imajući u vidu da je razlika u opsegu skrbi kada se skrbi o jednom, dva ili više korisnika.
187 Centar za socijalnu skrb Vrbovec OPSKRBNINA ZA POTREBE KORISNIKA I NAKNADA ZA RAD UDOMITELJA, Članak 24. Nejasna je odredba čl.24. st. 4. "ukoliko udomitelj nema broj korisnika propisan...bez svoje krivnje". Što se točno podrazumijeva pod pojmom "krivnja" i tko bi istu trebao utvrđivati? Ukoliko udomitelj smatra da se korisnik nije dobro adaptirao na život u njegovoj obitelji i traži njegov izmještaj, čija je to krivnja? Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Centar uzima u obzir okolnosti zbog kojih je smanjen broj korisnika u obitelji i procjenjuje sukladno kriterijima za obavljanje usluge razloge zbog kojih je došlo do smanjenja broja korisnika.
188 Ivanka Dugan, mag.soc.rada OPSKRBNINA ZA POTREBE KORISNIKA I NAKNADA ZA RAD UDOMITELJA, Članak 24. članak 24. stavak.4. Ukoliko udomitelj trenutno ima na smještaju dvoje djece na dugotrajnom smještaju i jedno dijete na kriznom ili privremenom smještaju, da li se to računa kao troje djece i može imati status udomitelja kao zanimanja? Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Odgovori na pitanja koja zahtijevaju tumačenja odredbi ovoga Zakona nisu predmet e-savjetovanja.
189 Udruga udomitelja djece, odraslih, starih i nemoćnih osoba "Javor" Nuštar OPSKRBNINA ZA POTREBE KORISNIKA I NAKNADA ZA RAD UDOMITELJA, Članak 24. Smatramo da naknada za udomitelja koji obavlja udomiteljstvo kao zanimanje, ne može biti manja od minimalne zakonom propisane plaće u RH. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Budući da je propisan iznos naknade, a ne plaće, naknada se odredila sukladno raspoloživim sredstvima
190 Margita Pleše OPSKRBNINA ZA POTREBE KORISNIKA I NAKNADA ZA RAD UDOMITELJA, Članak 24. Udomitelj koji, bez svoje krivnje, nema propisan broj korisnika takodjer ne moze utjecati na to da li ce u roku od 3 mjeseca dobiti novog korisnika pa definiranje roka nema smisla jer ne ovisi o udomitelju. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Smatramo nužnim jasno definirati broj korisnika budući da o njemu ovisi i opseg uloženog truda pružatelja usluge pa time i visina naknade koja će se osigurati za udomitelja.
191 Vedran Šulentić OPSKRBNINA ZA POTREBE KORISNIKA I NAKNADA ZA RAD UDOMITELJA, Članak 24. Rok od tri mjeseca je nepotreban. Nema jamstva da će se za određeni vremenski rok uvjet ispuniti, a Udomitelj na navedeno nikako ne može utjecati. Dodatno će stvoriti nepotrebne prijave i odjave na osiguranja. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, moguće je samo u tijeku donošenja konačnog prijedloga ovoga Zakona razmotriti mogućnost produženja ovog roka ali svakako smatramo potrebnim da se rok definira.
192 Rehabilitacijski centar za stres i traumu OPSKRBNINA ZA POTREBE KORISNIKA I NAKNADA ZA RAD UDOMITELJA, Članak 25. Pored toga što podržavamo komentar Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, smatramo odredbe ovog članka potencijalno diskriminatornim. Predviđa se naime različita naknada za rad temeljem stupnja obrazovanja, iako iz nacrta zakona nije jasna razlika u vrsti, obujmu i kvaliteti socijalne usluge koju pruža udomitelj koji obavlja udomiteljstvo kao zanimanje bez visokog obrazovanja te specijaliziranog udomiteljstva koje kao zanimanje obavlja udomitelj različitog stupnja visokog obrazovanja. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Smatramo nužnim da je za pružanje ove usluge potrebna određena razina obrazovanja kao i iskustvo u radu s djecom koja imaju navedene poteškoće te dodatna usavršavanja, a Povjerenstvo za izbor udomitelja procijenit će kompetencije i iskustvo prijavitelja za obavljanje ove usluge.
193 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom OPSKRBNINA ZA POTREBE KORISNIKA I NAKNADA ZA RAD UDOMITELJA, Članak 25. Vezano za članak 25. stavak 1. i 2. Mišljenja smo kako kao preduvjet za obavljanje specijaliziranog udomiteljstva ne bi trebao biti završeno formalno obrazovanje kako je to navedeno u nacrtu prijedloga. U prvi plan se stavljaju viši stupnjevi formalnog obrazovanja, bez obzira na usmjerenje, umjesto da se kao uvjeti propišu znanja o specifičnostima djece i odraslih s težim problemima ponašanja, složenijim razvojnim teškoćama ili invaliditetom, načinima njihova funkcioniranja, skrbi, odgoju i vođenju… Postojanje same činjenice završenog visokog obrazovanja bilo kojeg usmjerenja, pa čak niti ako bi se usmjerenje donekle suzilo, nikako nije garancija da ta osoba ima znanja i vještine za skrb o specifičnim kategorijama udomljenih osoba koje iziskuju veću podršku. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Smatramo nužnim da je za pružanje ove usluge potrebna određena razina obrazovanja kao i iskustvo u radu s djecom koja imaju navedene poteškoće te dodatna usavršavanja, a Povjerenstvo za izbor udomitelja procijenit će kompetencije i iskustvo prijavitelja za obavljanje ove usluge.
194 Centar za socijalnu skrb Zagreb OPSKRBNINA ZA POTREBE KORISNIKA I NAKNADA ZA RAD UDOMITELJA, Članak 25. čl 25, st 1 i 2: Nužno je navesti za koja se točno zanimanja/završene studije može priznati specijalizirano udomiteljstvo. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Prijedlog će se dodatno razmotriti prilikom izrade Konačnog prijedloga Zakona.
195 Centar za socijalnu skrb Zagreb POSTUPAK ZA DONOŠENJE RJEŠENJA ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Članak 26. čl 26. Predlažemo da se u Zakon uključi odredba da je Centar udomitelja dužan po službenoj dužnosti pribaviti dokumentaciju koju je u mogućnosti (uvjerenje o nekažnjavanju, rodni list, domovnicu, vjenčani list, uvjerenje o prebivalištu…) ////U starom zakonu čl. 19 st. (3) Centar udomitelja obvezan je po službenoj dužnosti pribaviti dokaz da se protiv osobe koja je podnijela zahtjev za obavljanje udomiteljstva i članova njegove obitelji ne vodi kazneni postupak te da nisu osuđeni za kaznena djela/prekršaj.//// čl. 26 – nedostaje - Predlažemo da se u Zakon uključe sve u nastavku navedene odredbe čl. 28 starog Zakona: - OCJENA - ////ZOU 90/11; 78/12): čl. 28 st.(1) Na osnovi utvrđenoga činjeničnog stanja, Tim za udomiteljstvo Centara udomitelja daje stručnu ocjenu o ispunjavanju propisanih uvjeta ovim Zakonom i pravilnikom iz članka 21. ovoga Zakona, te ima li osoba iz članka 27. stavka 1. ovoga Zakona i članovi njezine obitelji sposobnosti za obavljanje udomiteljstva.//// - Ocjena je dokument u kojem se sabiru dobivene informacije i procjene članova stručnog tima koji donosi odluku o izdavanju dozvole, te smatramo neopravdanim da ju se izostavi iz postupka izdavanja dozvole. /////ZOU 90/11; 78/12): čl. 28 st.(2) Kod davanja stručne ocjene iz stavka 1. ovoga članka, Tim za udomiteljstvo Centara udomitelja razmatra i procjenjuje motive osobe i članova njegove obitelji za obavljanje udomiteljstva, odnose u obitelji te njihov utjecaj na prihvaćanje korisnika u obitelj kao zamjensku obitelj te njihove psihofizičke sposobnosti, vodeći brigu o svim činjenicama koje bi mogle utjecati na zadovoljavanje potreba i najbolji interes korisnika.///// - navedeno smatramo izuzetno važnim, s time da je navedeno potrebno proširiti i na DRUGE OSOBE koje žive u istom kućanstvu ili zajednici sa potencijalnim udomiteljima (Centar treba voditi brigu o svim važnim okolnostima koje bi mogle utjecati na interes i sigurnost korisnika, a koje se mogu ticati osoba kojima bi korisnici bili izloženi, iako nisu u srodstvu sa ud. obitelji) - /////ZOU 90/11; 78/12): čl. 28 st.(3) Tim za udomiteljstvo Centara udomitelja tijekom postupka procjene utvrđuje i primjerenost životnih uvjeta obitelji, a posebno prostora i opreme namijenjene korisniku udomiteljstva, propisane pravilnikom iz članka 21. ovoga Zakona.//// /////ZOU 90/11; 78/12): čl. 28 st.(4) Tim za udomiteljstvo Centara udomitelja, tijekom postupka po potrebi uzima u obzir i potvrde, mišljenja ili preporuke pružatelja socijalnih usluga i drugih tijela u lokalnoj zajednici.//// - Centru udomitelja je ponekad važno prikupljanje informacija o potencijalnim udomiteljima iz različitih izvora – npr. vrtić ili škola koju pohađa njihovo biološko dijete; poslodavac i sl., članovi šire obitelji…, kako bi dobili informacije o funkcioniranju potencijalnih udomitelja u situacijama kada postoji sumnja, a koja se ne može potvrditi tijekom samog postupka procjene u kontaktu sa potencijalnim udomiteljima. čl 26 st 2: Vezano uz redoslijed postupaka kod izdavanja dozvole, smatramo važnim da se zakonom ne određuje redoslijed – odnosno trenutak tijekom postupka izdavanja dozvole kada se udomitelj uključuje u osposobljavanje za nove udomitelje (jer dosadašnja odredba da osposobljavanje bude nakon ocjene a prije izdavanja dozvole stvara nepremostive prepreke u formiranju grupa udomitelja za osposobljavanje) čl 26 st 8 - U slučaju da se tijekom trajanja dozvole za tradicionalno udomiteljstvo stvore okolnosti da udomitelj nije raspoloživ za smještaj onog broja korisnika koji je naveden u dozvoli, potrebno je omogućiti da se kapacitet smještaja u dozvoli smanjuje bez provođenja cijelog postupka izdavanja dozvole. Druga je mogućnost da se omogući da Centar udomitelja u Registru udomitelja označi koji je broj mjesta trenutno raspoloživ za smještaj. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Prijedlog će se dodatno razmotriti prilikom izrade Konačnog prijedloga Zakona.
196 hrvatska udruga socijalnih radnika POSTUPAK ZA DONOŠENJE RJEŠENJA ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Članak 27. Podržavamo prijedlog CZSS Varaždin Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Prijedlog će se dodatno razmotriti prilikom izrade Konačnog prijedloga Zakona.
197 Ivanka Dugan, mag.soc.rada POSTUPAK ZA DONOŠENJE RJEŠENJA ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Članak 27. Umjesto ovoga članka 27. što treba sadržavati izreka rješenja, što se može riješiti kroz šprancu takvog rješenja u aplikaciji socskrbi, sugeriramo da se propiše postupak „promjene dozvole“ zbog situacija vezanih zbog promjene vrste udomiteljstva, promjene kapaciteta u udomiteljstvu te drugih promjena koje se događaju u udomiteljskim obiteljima. Nije prihvaćen Ne prihvaća se.
198 Centar za socijalnu skrb Zagreb POSTUPAK ZA DONOŠENJE RJEŠENJA ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Članak 28. čl 28 st 1 . Potrebno je pojasniti da li Centar udomitelja IZMEĐU OSTALOG pribavlja i mišljenje Centra korisnika, ili je mišljenje Centra korisnika dovoljan dokument za izdavanje dozvole; Potrebno je pojasniti ima li Centar udomitelja mogućnost provođenja i drugih postupaka prilikom izdavanja dozvole za srodničko udomiteljstva (u slučajevima kada obitelj nije u dugotrajnijem praćenju Centra korisnika pa Centar nije dobro upoznat sa okolnostima u obitelji – npr. traženje podataka iz Kaznene evidencije i sl.). čl 28 st 2 - Predlažemo korigiranje izraza – dužan je završiti osposobljavanje za udomitelje Primljeno na znanje Iz predložene odredbe jasno proizlazi da je mišljenje Centra korisnika dopuna potrebne dokumentacije za odlučivanje o zahtjevu.
199 Silvija Kancijan POSTUPAK ZA DONOŠENJE RJEŠENJA ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Članak 29. Specijalizirano udomiteljstvo iako u RH od donošenja prvog Zakona o udomiteljstvu u svojoj biti uopće nije zaživjelo ili u vrlo malom broju. Smjestiti djece s PUP-om, s invaliditetom i teškoćama u razvoju u udomiteljske obitelji je gotovo pa čudo, pa je upitno da li ono uopće mora i postojati. Predlažem da postoji udmiteljstvo za djecu i udomiteljstvo za odrasle osobe. Ujedno predlažem da ustanove soc.skrbi koje u okviru svoje matične djelatnosti ( bilo to ustanova s PUP-om, COOR-ovi za djecu s teškoćama u razvoju ukljueče aktivno u proces izobrazbe budućih udomitelja, ta aktivno udomiteljima pružaju uslugu savjetovanja i pomaganja. Na taj način bi se rasteretilo i centre za socijalnu skrb, a udomitelji bi dobili stručnu i profesionalnu podršku i potporu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
200 Centar za nestalu i zlostavljanu djecu POSTUPAK ZA DONOŠENJE RJEŠENJA ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Članak 30. Podržavamo komentare CZSS ZG Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Člankom 4., 26., 13., 14., 15., 16. i 17. propisano je tko i pod kojim uvjetima može obavljati udomiteljstvo kao zanimanje.
201 CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB DUGO SELO POSTUPAK ZA DONOŠENJE RJEŠENJA ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Članak 30. Pridružujemo se primjedbi CZSS Zagreb te smatramo kako nije dovoljno jasan postupak izdavanja dozvole kao niti postupak izbora i rada Povjerenstva Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Člankom 4., 26., 13., 14., 15., 16. i 17. propisano je tko i pod kojim uvjetima može obavljati udomiteljstvo kao zanimanje.
202 Udruga udomitelja PGŽ DAMDOM POSTUPAK ZA DONOŠENJE RJEŠENJA ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Članak 30. čl.30.st 1. Svi udomitelji trebaju imati jednaku priliku postati profesionalni udomitelji. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. U ovom trenutku svi udomitelji ne udovoljavaju propisanim kriterijima stoga prijedlog nije moguće usvojiti
203 hrvatska udruga socijalnih radnika POSTUPAK ZA DONOŠENJE RJEŠENJA ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Članak 30. Podržavamo komentare i prijedloge CZSS Zagreb Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Člankom 4., 26., 13., 14., 15., 16. i 17. propisano je tko i pod kojim uvjetima može obavljati udomiteljstvo kao zanimanje.
204 Centar za socijalnu skrb Zagreb POSTUPAK ZA DONOŠENJE RJEŠENJA ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Članak 30. čl 30 st 3- vezano uz obavljanje udomiteljstva kao zanimanja, iz prijedloga nacrta zakona nejasno je na koji način osoba postaje udomitelj – kakvo rješenje se izdaje – je li to rješenje o ispunjavanju uvjeta za obavljanje udomiteljstva, rješenje o izdavanju dozvole ( u tom slučaju nejasno je kakve dozvole – je li to rješenje o izdavanju dozvole za tradicionalno udomiteljstvo, za udomiteljstvo kao zanimanje ili dr.). - tko utvrđuje ispunjavanje odredbe čl. 5 st. 1 al. 1 – je li osoba u radnom odnosu – utvrđuje li to CZSS ili Ministarstvo - što se događa ukoliko udomitelj ne bude odabran od strane Povjerenstva (vrijedi li rješenje koje je dobio od Centra i sljedeće godine, ukida li se to rješenje ukoliko udomitelj nije zainteresiran za tradicioinalno udomiteljstvo…) Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Člankom 4., 26., 13., 14., 15., 16. i 17. propisano je tko i pod kojim uvjetima može obavljati udomiteljstvo kao zanimanje.
205 Udruga udomitelja djece, odraslih, starih i nemoćnih osoba "Javor" Nuštar POSTUPAK ZA DONOŠENJE RJEŠENJA ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Članak 30. Upitno je tko bi bili članovi tog povjerenstva. Smatramo da je povjerenstvo nepotrebno i da bi potrebne procjene i odluke trebali donositi nadležni Centri. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Pravilnikom će biti definirano tko će biti članovi Povjerenstva, a predstavnici udomitelja su planirani kao članovi Povjerenstva
206 Udruga pružatelja socijalnih usluga "GLORIA" POSTUPAK ZA DONOŠENJE RJEŠENJA ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Članak 30. Upravo ova točka zakona otvara vrata zloporabama ovlasti i položaja. Ovako napisana bez ikakvih kriterija centri će odlučivati putem povjerenstva koliko će i koji udomitelji moči prelaziti u zanimanje. Poznato je da pravilnikom niti sada nije propisano da članovi tog povjerenstva moraju biti i članovi iz civilnog društva i udruga. Iako je propisano da centri moraju surađivati sa udrugama civilnog društva ne daje se nikakvo pravo kontrole i nadzora.Centri ZSR su javne ustanove na korist građanima i daju im se nerealno velike ovlasti bez kontrole kako ministarstva tako i civilnog društva. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Pravilnikom će biti definirano tko će biti članovi Povjerenstva, a predstavnici udomitelja su planirani kao članovi Povjerenstva
207 Mladenka Ravenski POSTUPAK ZA DONOŠENJE RJEŠENJA ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Članak 30. Članak 30. diskriminacija je udomitelja s obzirom na mjesto stanovanja Udomiteljstvo kao zanimanje treba biti omogućeno svim udomiteljima koji nemaju prava iz radnog odnosa po drugoj osnovi ili onima koji se odluče prekinuti trenutni posao i posvetiti se skrbi za korisnike. Ovim člankom diskriminira se većina postojećih udomitelja u Hrvatskoj Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Odredbe navedenog članka ni u kojem slučaju ne diskriminiraju postojeće udomitelje budući da će udomitelji koji udomiteljstvo obavljaju kao zanimanje prije dobivanja rješenja biti tradicionalni udomitelji, a mreža socijalnih usluga definira se sukladno potrebama korisnika među kojima su i oni koji su već u sustavu.
208 Forum za kvalitetno udomiteljstvo djece-udomitelji za djecu POSTUPAK ZA DONOŠENJE RJEŠENJA ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Članak 30. U članku 30., stavku 1 opet nam je sporno tko će i na koji način određivati gdje treba koliko udomitelja, te opet ističemo da je to čista diskriminacija udomitelja u odnosu na mjesto stanovanja. Također, ako udomitelj dobije dozvolu na pet godina, treba li svake godine davati zahtjev za profesionalizaciju ili ne? Što ako udomitelj prestane raditi da bi postao profesionalni udomitelj, a kasnije nije siguran hoće li mu produžiti dozvolu za profesionalni rad, neće imati nikakvu sigurnost niti željeti ostaviti dosadašnji posao. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Odredbe navedenog članka ni u kojem slučaju ne diskriminiraju postojeće udomitelje budući da će udomitelji koji udomiteljstvo obavljaju kao zanimanje prije dobivanja rješenja biti tradicionalni udomitelji, a mreža socijalnih usluga definira se sukladno potrebama korisnika među kojima su i oni koji su već u sustavu.
209 Ivanka Dugan, mag.soc.rada POSTUPAK ZA DONOŠENJE RJEŠENJA ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Postupak za donošenje rješenja za daljnje obavljanje udomiteljstva Nedostaje postupak kod promjene vrste, kapaciteta i drugih promjena u udomiteljskoj obitelji Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Odredbe članka 26. sadrže opće odredbe koje se odnose na postupak za donošenje rješenja pa tako i u odnosu nastupa promijenjenih okolnosti s obzirom na promjenu vrste korisnika, kapaciteta i drugih promjena
210 Sirius - Centar za psihološko savjetovanje, edukaciju i istraživanje POSTUPAK ZA DONOŠENJE RJEŠENJA ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Članak 31. Nedostaje postupak kod promjene vrste, kapaciteta i drugih promjena u udomiteljskoj obitelji Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Odredbe članka 26. sadrže opće odredbe koje se odnose na postupak za donošenje rješenja pa tako i u odnosu nastupa promijenjenih okolnosti s obzirom na promjenu vrste korisnika, kapaciteta i drugih promjena.
211 Centar za nestalu i zlostavljanu djecu POSTUPAK ZA DONOŠENJE RJEŠENJA ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Članak 32. Podržavamo komentare CZSS ZG i Foruma za kvalitetno udomiteljstvo. Prihvaćen Prihvaćen prijedlog CZSS Zagreb i dopunjena je odredba članka 32. stavka 1.
212 Sirius - Centar za psihološko savjetovanje, edukaciju i istraživanje POSTUPAK ZA DONOŠENJE RJEŠENJA ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Članak 32. Predlažemo dodati točku da udomiteljstvo prestaje ako udomitelj obavlja udomiteljstvo protivno interesima korisnika Prihvaćen Prihvaćeno dopunom odredbe članka 32. stavak 1. Nacrta prijedloga zakona.
213 hrvatska udruga socijalnih radnika POSTUPAK ZA DONOŠENJE RJEŠENJA ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Članak 32. Podržavamo prijeloge i komentare CZSS Zagreb, Varaždin, Vrbovec Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
214 ZIPKA Udruga udomitelja za djecu i mlade Varaždinske županije POSTUPAK ZA DONOŠENJE RJEŠENJA ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Članak 32. U čl. 32. st. 1., točci 6. sporan je navod da udomiteljstvo prestaje ako udomitelj odbije primiti na smještaj korisnika kojeg mu je uputio Centar, a usuglasio se s njegovim smještajem. Činjenica je sporna iz razloga jer jako često Centri udomitelju daju vrlo malo informacija o korisniku pa su tako nerijetke situacije da udomitelj tek po smještaju sazna činjenice koje su mu bitne kod donošenja odluke. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća.
215 Centar za socijalnu skrb Vrbovec POSTUPAK ZA DONOŠENJE RJEŠENJA ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Članak 32. Slažemo se s CZSS Zagreb i Varaždin glede važnosti uvrštavanja odredbe o prestanku važenja dozvole u slučajevima kad: - udomitelj obavlja udomiteljstvo protivno interesima korisnika - udomitelj ne ispunjava obvezu dopunskog osposobljavanja Djelomično prihvaćen Prihvaćeni prijedlog je sadržan u dopunjenoj odredbi članka 32. stavka 1. Nacrta prijedloga Zakona.
216 Centar za socijalnu skrb Zagreb POSTUPAK ZA DONOŠENJE RJEŠENJA ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Članak 32. čl 32 st 1: Predlažemo promjenu izraza: „Rješenje o obavljanju udomiteljstva prestaje važiti“ čl 32 : Potrebno je uključiti odredbe u kojim dodatnim slučajevima prestaje važiti dozvola: - „udomitelj obavlja udomiteljstvo protivno interesima korisnika“ - ukoliko udomitelj ne ispunjava obaveze sukladno čl. 41 ovog Zakona (odbija sudjelovati u izradi individualnog plana; odbija potpisati individualni plan; ne ispunjava zadaće sukladno individualnom planu; ne postupa po uputama Centra korisnika i Centra udomitelja; postupa suprotno uputama Centra udomitelja i korisnika; ne omogućuje kontakte korisnika sa obitelji; potiče korisnika na negativan stav i ponašanje prema biološkoj obitelji; prenosi povjerljive informacije o korisniku i njegovoj obitelji trećim osobama; ne ispunjava obavezu godišnje edukacije… - ukoliko se s udomiteljem ne ostvaruje odgovarajuća suradnja, sukladno procjeni Centra udomitelja (npr. ne odaziva se na pozive Centra i sl.) Djelomično prihvaćen Prihvaćeni prijedlog je sadržan u dopunjenoj odredbi članka 32. stavka 1. Nacrta prijedloga Zakona.
217 Ivanka Dugan, mag.soc.rada POSTUPAK ZA DONOŠENJE RJEŠENJA ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Članak 32. U članku 32.smatramo potrebno je dodati točku: "Udomiteljstvo prestaje ako udomitelj obavlja udomiteljstvo protivno interesima korisnika ( opstruira posvojenja, manipulira s biološkim roditeljima, manipulira s zdravstvenim i obrazovnim statusom djeteta a u svrhu povećanja opskrbnine)." U članku 32. stavak 1. točka 6. smatramo da je ista točka nepotrebna, jer svaki udomitelj nađe opravdani razlog zbog kojeg ne može primiti korisnika na smejštaj!!! Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća, dio koji se odnosi na obavljanje udomiteljstva protivo interesima korisnika je prihvaćen, a prijedlog za brisanje točke 6. nije prihvaćen budući da su moguće i situacije kada razlog nije opravdan što će kao i do sada procijeniti centar.
218 Forum za kvalitetno udomiteljstvo djece-udomitelji za djecu POSTUPAK ZA DONOŠENJE RJEŠENJA ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Članak 32. U članku 32, stavak 1, točka 6, sporan je navod da udomiteljstvo prestaje ako udomitelj odbije primiti na smještaj korisnika kojeg mu je uputio Centar, a usuglasio se s njegovim smještajem. Činjenica je sporna iz razloga jer jako često Centri udomitelju daju vrlo malo informacija o korisniku pa su tako nerijetke situacije da udomitelj tek po smještaju sazna da korisnik ima neku zaraznu bolest, psihijatrijske probleme ili neki drugi problem s kojim se udomitelj ne može nositi, a da prethodno Centar nije dao niti jednu jedinu informaciju o tome. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Budući da je Centar korisnika i Centar udomitelja dužan postupati u najboljem interesu korisnika odgovoran je izabrati udomitelja kod kojeg će biti zadovoljene i sve njegove potrebe
219 Udruga udomitelja PGŽ DAMDOM POSTUPAK ZA DONOŠENJE RJEŠENJA ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Članak 33. Treba napraviti bolji Registar, s puno više filtera kako bi se točno znalo koji je udomitelj slobodan i sposoban primiti određenog korisnika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Prijedlog će se dodatno razmotriti prilikom izrade Konačnog prijedloga Zakona.
220 Forum za kvalitetno udomiteljstvo djece-udomitelji za djecu POSTUPAK ZA DONOŠENJE RJEŠENJA ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Članak 33. Što se tiče Registra udomitelja, smatramo da on uopće nije ažuriran i da treba raditi pritisak na centre da se redovito ažurira kako bi se dobila realna slika o udomiteljstvu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
221 Vedran Šulentić POSTUPAK ZA DONOŠENJE RJEŠENJA ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Članak 33. Predlažem da Registar bude javan. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
222 hrvatska udruga socijalnih radnika POSTUPAK ZA DONOŠENJE RJEŠENJA ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Članak 34. Podržavamo prijedlog i komentar CZSS Zagreb Primljeno na znanje Primljeno na znanje, prijedlog će se razmatrati u pripremi konačnog prijedloga Zakona.
223 Centar za socijalnu skrb Zagreb POSTUPAK ZA DONOŠENJE RJEŠENJA ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA, Članak 34. čl 34. – nedostaje odredba: S obzirom da se informacija o tome da je za potencijalnu udomiteljsku obitelj odbijen zahtjev za davanje rješenja o obavljanju udomiteljstva ne bilježi u Registru udomitelja, može se dogoditi da sa promjenom prebivališta ponovno podnese zahtjev za davanje dozvole u drugom Centru, koji neće imati informacije o ranijem postupku (ili postupcima), odnosno o tome da je drugi Centar donio rješenje o odbijanju zahtjeva za obavljanje udomiteljstva. U slučaju ponovne promjene prebivališta, udomitelj kome je temeljem procjene stručnog tima odbijen zahtjev za davanje dozvole npr. u Centru Zagreb, te mu je naknadno izdana dozvola u drugom Centru koji nije imao saznanja radi kojih dozvola nije izdana u Centru Zagreb, vraća se na područje nadležnosti Centra Zagreb sa važećom dozvolom (učestale promjene prebivališta se događaju unatoč odredbi da udomitelj treba predočiti ugovor o najmu u trajanju od najmanje 4 godine), Radi navedenog smatramo nužnim da se i svaki postupak davanja dozvole za obavljanje udomiteljstva (i u slučajevima kada je doneseno rješenje o odbijanju zahtjeva), unosi u aplikaciju Socskrb, odnosno modulu Udomiteljstvo (što do sada nije bio slučaj) Primljeno na znanje Primljeno na znanje, prijedlog će se razmatrati u pripremi konačnog prijedloga Zakona.
224 Centar za nestalu i zlostavljanu djecu OBVEZE CENTRA ZA SOCIJALNU SKRB, Članak 35. Podržavamo komentare CZSS ZG – potrebno je jasnije definirati osposobljavanje. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, pravilnikom će propisati ministar.
225 hrvatska udruga socijalnih radnika OBVEZE CENTRA ZA SOCIJALNU SKRB, Članak 35. podržavamo prijedloge CZSS Zagreb Nije prihvaćen Ne prihvaća se, pravilnikom će propisati ministar.
226 Centar za socijalnu skrb Zagreb OBVEZE CENTRA ZA SOCIJALNU SKRB, Članak 35. čl 35 – nedostaju odredbe Molimo jasne odredbe vezano uz provođenje osposobljavanja za udomitelje koji udomiteljstvo obavljaju kao zanimanje, posebno za specijalizirano udomiteljstvo, budući da specijalizirano udomiteljstvo zahtijeva specifična znanja i vještine koja zahtijevaju uključivanje specijaliziranih stručnjaka (stručnog tima koji rade u ustanovama koje zbrinjavaju djecu s problemima u ponašanju te s većim teškoćama u razvoju) Kod udomitelja za odrasle koji se udomiteljstvom bave kao zanimanjem a zainteresirani su za udomljavanje nepokretnih i teže pokretnih osoba, kako bi se osiguralo kvalitetno pružanje njege za takve korisnike, predlažemo da se uvede obaveza polaganja tečaja za njegovatelja (kao i posebne odredbe vezane uz stambene uvjete i opremljenost soba – bolnički kreveti, prilagodba kupaonice i dr.) Kod udomitelja za odrasle koji se udomiteljstvom bave kao zanimanjem a zainteresirani su za udomljavanje osoba s psihičkim teškoćama, kao i osoba sa odstupanjem u intelektualnom funkcioniranju, predlažemo obaveznu edukaciju koju će provesti odgovarajući stručnjaci koji su specijalizirani za rad s navedenim korisnicima (npr. iz ustanova koje zbrinjavaju takve korisnike). - potrebno je odrediti način na koji će udomiteljima redovito biti dostupna takva vrsta edukacije i podrške (vezano uz stručnjake koji će moći biti angažirani, način plaćanja / nagrađivanja i dr.) Nije prihvaćen Ne prihvaća se, pravilnikom će propisati ministar.
227 Kristijan Grđan OBVEZE CENTRA ZA SOCIJALNU SKRB, Članak 36. U skladu sa čl. 12. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, tijela državne vlasti dužna su poštivati volju i preferencije osoba s invaliditetom kada odlučuju o njihovim individualnim pravima. S obzirom da će korisnici udomiteljstva kao odrasle osobe biti pretežito osobe s invaliditetom, predlažem da se čl. 36. st. 4. preformulira na način da glasi: "Centar korisnika obvezan je postupati tako da se u svim slučajima i na najbolji način poštuju volja i želje korisnika, njegov najbolji interes i svrha udomiteljstva što se definira individualnim planom promjene." Nije prihvaćen Ne prihvaća se budući da je propisana obveza „postupati tako da se u svim slučajevima i na najbolji način ostvaruje najbolji interes korisnika“ što je širi pojam koji uključuje volju i želju korisnika.
228 Centar za socijalnu skrb Zagreb OBVEZE CENTRA ZA SOCIJALNU SKRB, Članak 36. čl 36 st 2 Predlažemo da se prilikom traženja mogućnosti smještaja na području Centra udomitelja koji je različit od Centra korisnika prethodno zatraži pisana suglasnost / preporuka udomiteljske obitelji za smještaj (pisano mišljenje upućuje da mogućnost nastavka nepoželjne prakse da Centar korisnika samostalno kontaktira udomitelja prije konzultacija sa Centrom udomitelja, ili da traži mogućnost smještaja na temelju uvida u Registar udomitelja, koji daje tek najosnovniju informaciju o udomiteljskoj obitelji (da ima trenutno važeću dozvolu), no ne daje druge neophodne informacije – npr. postoji mogućnost da je doneseno rješenje o prekidu dozvole za obavljanje udomiteljstva na koje je udomitelj uložio žalbu – u Registru se vidi samo da postoji slobodno mjesto u toj obitelji; nadalje, obitelji se uvelike razlikuju vezano uz dob djece koju su spremni udomiti, odstupanja u razvoju s kojima su se spremni nositi; sposobnosti koje imaju za suočavanje sa zahtjevima skrbi o korisnicima…) S obzirom na sve navedeno, nužno je da Centar korisnika prije smještaja traži preporuku Centra udomitelja o mogućnosti smještaja (a ne pisano mišljenje o upućivanju korisnika na smještaj u obitelj koju je predložio Centar korisnika). Prilikom traženja mogućnosti smještaja, Centar korisnika treba priložiti informacije o korisniku koje su bitne za preporuku odgovarajuće udomiteljske obitelji. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, prijedlog će se razmatrati u pripremi konačnog prijedloga Zakona.
229 Udruga udomitelja djece, odraslih, starih i nemoćnih osoba "Javor" Nuštar OBVEZE CENTRA ZA SOCIJALNU SKRB, Članak 36. Prema našem iskustvu, stavak 1, ni jedna od tri točke ne funkcionira u praksi. Tražimo da se u zakon uvede mehanizam kojim će se kontrolirati da li je Centar uključio udomitelja u izradu individualnog plana, te da se Centre obveže na izdavanje pisanih podataka udomitelju o korisniku navedenim u stavku 1, točka 2. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, prijedlog će se razmatrati u pripremi konačnog prijedloga Zakona.
230 Sirius - Centar za psihološko savjetovanje, edukaciju i istraživanje OBVEZE CENTRA ZA SOCIJALNU SKRB, Članak 37. Slažemo se s komentarima i prijedlozima Foruma za kvaliteteno udomiteljstvo djece Nije prihvaćen Djelomično se prihvaća budući da svaki centar koji na svom području ima udomitelje dužan je osigurati i dežurni telefon za udomitelje. Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku planira u svrhu osnaživanja i poboljšanja kvalitete stručnog rada u centrima za socijalnu skrb s ciljem unapređenja usluge udomiteljstva dodatno osnažiti stručne kapacitete zapošljavanjem potrebnog broja stručnih radnika.
231 hrvatska udruga socijalnih radnika OBVEZE CENTRA ZA SOCIJALNU SKRB, Članak 37. Podržavamo komentare CZSS Zagreb I Varaždin Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća budući da svaki centar koji na svom području ima udomitelje dužan je osigurati i dežurni telefon za udomitelje. Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku planira u svrhu osnaživanja i poboljšanja kvalitete stručnog rada u centrima za socijalnu skrb s ciljem unapređenja usluge udomiteljstva dodatno osnažiti stručne kapacitete zapošljavanjem potrebnog broja stručnih radnika.
232 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom OBVEZE CENTRA ZA SOCIJALNU SKRB, Članak 37. U članku 37. stavku 8. predlažemo iza riječi „udomitelja“ dodati riječi „i za korisnike“. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Korisnici kao i svi ostali građani imaju mogućnost komunikacije s centrom posebice sa svojim socijalnim radnikom u uredovno radno vrijeme.
233 Centar za socijalnu skrb Zagreb OBVEZE CENTRA ZA SOCIJALNU SKRB, Članak 37. čl 37 st 8 - Potrebno je precizirati odnosi li se ova odredba na Centar udomitelja. S obzirom da se radi o dežurstvu (radu izvan radnog vremena, potrebna je informacije o tome jesu li osigurana sredstva za tu namjenu). Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća budući da svaki centar koji na svom području ima udomitelje dužan je osigurati i dežurni telefon za udomitelje. Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku planira u svrhu osnaživanja i poboljšanja kvalitete stručnog rada u centrima za socijalnu skrb s ciljem unapređenja usluge udomiteljstva dodatno osnažiti stručne kapacitete zapošljavanjem potrebnog broja stručnih radnika.
234 Udruga udomitelja djece, odraslih, starih i nemoćnih osoba "Javor" Nuštar OBVEZE CENTRA ZA SOCIJALNU SKRB, Članak 37. Precizirati stavak 8. Da li je to dežurni telefon od 0-24, svaki dan u mjesecu? Jer najčešće ne možemo dobiti nikoga u CZSS, a kamo li da imamo dežurni telefon. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća. Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku planira u svrhu osnaživanja i poboljšanja kvalitete stručnog rada u centrima za socijalnu skrb s ciljem unapređenja usluge udomiteljstva dodatno osnažiti stručne kapacitete zapošljavanjem potrebnog broja stručnih radnika.
235 Ivanka Dugan, mag.soc.rada OBVEZE CENTRA ZA SOCIJALNU SKRB, Članak 37. članak 37.stavak 3. Smatramo da je to nerealni stavak s obzirom na podkapacitiranost sa stručnim radnicima u Centrima a i s obzirom na tehničku opremljenost Centara. članak 37.stavak 8. Da li će se konačno taj dežurni telefon početi plaćati kao dežurstvo? Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća. Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku planira u svrhu osnaživanja i poboljšanja kvalitete stručnog rada u centrima za socijalnu skrb s ciljem unapređenja usluge udomiteljstva dodatno osnažiti stručne kapacitete zapošljavanjem potrebnog broja stručnih radnika.
236 Forum za kvalitetno udomiteljstvo djece-udomitelji za djecu OBVEZE CENTRA ZA SOCIJALNU SKRB, Članak 37. Smatramo da u odnosu na rad CZSS te njihovih prava i obveza, sve lijepo zvuči i stoji na papiru, međutim u praksi i u trenutnim uvjetima kakvi su u sustavu socijalne skrbi, to nije realno. Bilo bi idealno da udomiteljstvo u potpunosti izađe iz CZSS, da postoje regionalne Agencije za udomiteljstvo koje bi pružale podršku udomiteljima, a CZSS bi samo vršio nadzor. Trenutno su i udomitelji i CZSS u jako nezavidnoj situaciju jer CZSS ujedno vrše nadzor i pružaju podršku te samim time imaju dvije različite uloge. Nažalost, imamo situacije da superviziju udomiteljima ponekad pružaju njihovi socijalni radnici što je suprotno načelima supervizije. Ukoliko želimo razvijati kvalitetno udomiteljstvo trebamo hitno stvoriti uvjete za to, a to je zapošljavanje stručnih djelatnika koji će raditi isključivo samo udomiteljstvo i to s maksimalno 20 udomiteljskih obitelji, a tendencija bi trebala biti da udomiteljstvo izađe iz CZSS i da se osnuju regionalne Agencije za udomiteljstvo. Primljeno na znanje Djelomično se prihvaća budući da svaki centar koji na svom području ima udomitelje dužan je osigurati i dežurni telefon za udomitelje. Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku planira u svrhu osnaživanja i poboljšanja kvalitete stručnog rada u centrima za socijalnu skrb s ciljem unapređenja usluge udomiteljstva dodatno osnažiti stručne kapacitete zapošljavanjem potrebnog broja stručnih radnika.
237 Centar za nestalu i zlostavljanu djecu OBVEZE CENTRA ZA SOCIJALNU SKRB, Članak 38. Članak 38. stavak 4. Ostaje nejasno na koji način bi Centar trebao osigurati mlađoj punoljetnoj osobi potporu u svrhu uključivanja u lokalnu zajednicu u vremenu od godine dana, kao i o kakvoj je potpori riječ (materijalnoj ili psihosocijalnoj ili oboje). Prihvaćen Članak 38. dopunjen je u stavcima 3. i 4.
238 Sirius - Centar za psihološko savjetovanje, edukaciju i istraživanje OBVEZE CENTRA ZA SOCIJALNU SKRB, Članak 38. Stavak 3. i 4. – nejasna vrsta potpore Prihvaćen Članak 38. dopunjen je u stavcima 3. i 4.
239 hrvatska udruga socijalnih radnika OBVEZE CENTRA ZA SOCIJALNU SKRB, Članak 38. Stavak 1. ovog članka je konfuzan i treba ga formulirati na drugačiji način iz razloga što se u slučaju promijenjenih okolnosti zajedno s korisnikom, udomiteljem i svim drugim važnim dionicima ponovno procjenjuju potrebe korisnika i IPP definiraju ciljevi i aktivnosti, nositelji i rokovi , te način praćenja daljnjeg tretmana. Ovako formulirana ova odredba nema apsolutno nikakve veze s korisničkom perspektivom na kojoj se temelji individualno planiranje kao metoda socijalnog rada. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, prijedlog će se razmatrati u pripremi konačnog prijedloga Zakona.
240 Kristijan Grđan OBVEZE CENTRA ZA SOCIJALNU SKRB, Članak 38. Nije jasno zašto predlagatelj isključuje mogućnost praćenja i pružanja potpore odrasloj osobi koja se vratila u vlastitu obitelj i njezinoj obitelji. U skladu sa čl. 19. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, država je dužna poduzimati sve mjere kojima se može osigurati pravo osoba s invaliditetom na život u zajednici. Iz ovakve formulacije odredbe čini se kako samo djeca imaju pravo na podršku za život u zajednici, dok za osobe s invaliditetom to nije predviđeno. Stoga predlažem da stavak 4. glasi: "Nakon prestanka smještaja kod udomitelja Centar korisnika obvezan je osigurati i pružati potporu djetetu ili osobi s invaliditetom koja se vratila u vlastitu obitelj i njezinoj obitelji, najmanje tri mjeseca, a po potrebi i duže." Prihvaćen Prihvaća se.
241 Centar za socijalnu skrb Zagreb OBVEZE CENTRA ZA SOCIJALNU SKRB, Članak 38. čl 38 Potrebna je odredba o otkaznom roku u slučaju da udomitelj traži prekid smještaja korisnika – predlažemo minimalno 60 dana trajanja otkaznog roka, osim u posebnim / opravdanim slučajevima. Prihvaćen Prihvaća se.
242 Ivanka Dugan, mag.soc.rada OBVEZE CENTRA ZA SOCIJALNU SKRB, Članak 38. Članak 38.stavak 3. Nejasno je kroz koju uslugu ili mjeru? Da li kroz mjeru stručne pomoći i podrške? članak 38.stavak 4. Nejasna je vrsta potpore, da li materijalna, da li savjetodavna, organizirano stanovanje ili sve? Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća jer vrsta potpore ovisit će o individualnim potrebama.
243 Centar za nestalu i zlostavljanu djecu OBVEZE CENTRA ZA SOCIJALNU SKRB, Članak 39. Predlažemo detaljnije definirati kriterije za izbor i uvjete koje moraju ispunjavati profesionalni udomitelji te redefinirati uvjete za bavljenje specijaliziranim udomiteljstvom. Uzimajući u obzir cijenu usluge smještaja za jedno dijete u dječjim domovima, domovima za odgoj djece i mladeži s problemima i ponašanju te domovima za djecu s teškoćama u razvoju, smatramo destimulativnima iznose naknada za svaku od ove tri vrste udomiteljstva. Skrb o 3 djece 365 dana/24 sata je neusporedivo zahtjevnija od dinamike i uvjeta rada u ustanovama. Ako se naknada za tradicionalnog udomitelja povisi barem na razinu cijene usluge smještaja za 1 dijete u ustanovi, za očekivati je i povećanu motivaciju postojećih i potencijalnih udomitelja. Za specijaliziranog i profesionalnog udomitelja se odredi odgovarajući koeficijent za uvećanje naknade za tradicionalnog udomitelja. I nakon toga bi ekonomski učinak bio znatno povoljniji za sustav, kao i blagotvorni učinci za dijete koje odrasta u obitelji umjesto u instituciji. U odnosu na pružanje podrške udomiteljima, smatramo da uz manje izmjene u postojećem sustavu moguće osigurati kvalitetnu i kontinuiranu podršku udomiteljima na način da se u transformiranim dječjim i domovima za djecu s problemima u ponašanju uspostave Odjeli za podršku udomiteljstvu (supervizija i kontinuirane edukacije), čime bi se razriješila konfliktna nadzorna i suportivna uloga centara za socijalnu skrb, rasteretio sustav a ujedno povećali kapacitetu za podršku udomiteljima i udomljenoj djeci. Također je potrebno dalje omogućiti pružanje podrške udomiteljima od strane organizacija civilnog društva s odgovarajućom ekspertizom i kapacitetima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
244 Centar za nestalu i zlostavljanu djecu OBVEZE CENTRA ZA SOCIJALNU SKRB, Članak 39. predlažemo definirati članove tima za udomiteljstvo, predvidjeti uključivanje socijalnog pedagoga i edukacijskog rehabilitatora kad je riječ o djetetu s problemima u ponašanju odnosno djetetu s teškoćama u razvoju. Također, nužno je definirati normativ, odnosno broj udomiteljskih obitelji za koje je tim zadužen, znatno manji od postojećeg s obzirom na velik broj zaduženja članova tima. Ujedno je potrebno detaljnije definirati u stavku 2. točki 6. mobilni tim s kojim tim za udomiteljstvo treba surađivati – gdje postoje ti mobilni timovi i na koji način bi se osigurala njihova nazočnost na edukacijama? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
245 Sirius - Centar za psihološko savjetovanje, edukaciju i istraživanje OBVEZE CENTRA ZA SOCIJALNU SKRB, Članak 39. Stavak 2. – brisati 40 sati budući da će se urediti Pravilnikom, a i mišljenja smo da za specijalizirano udomiteljstvo svakako treba više sati edukacije. Također, predlažemo dodati i redovitu edukaciju za obnovu licence svakih 5 godina Također, slažemo se s komentarima CZSS Varaždin, Zagreb i Čazma Nije prihvaćen Ne prihvaća se obzirom da je određena satnica minimum za dobivanje inicijalne edukacije udomitelja. Pravilnikom će detaljnije biti definiran sadržaj edukacija. Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku planira u svrhu osnaživanja i poboljšanja kvalitete stručnog rada u centrima za socijalnu skrb s ciljem unapređenja usluge udomiteljstva dodatno osnažiti stručne kapacitete zapošljavanjem potrebnog broja stručnih radnika.
246 Udruga udomitelja PGŽ DAMDOM OBVEZE CENTRA ZA SOCIJALNU SKRB, Članak 39. Smatramo da treba razdvojiti savjetodavnu i nadzornu službu CZSS jer su u sukobu interesa. Savjetodavnu službu trebaju održavati Agencije ili Centri za pružanje usluge u zajednici. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća. Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku planira u svrhu osnaživanja i poboljšanja kvalitete stručnog rada u centrima za socijalnu skrb s ciljem unapređenja usluge udomiteljstva dodatno osnažiti stručne kapacitete zapošljavanjem potrebnog broja stručnih radnika.
247 hrvatska udruga socijalnih radnika OBVEZE CENTRA ZA SOCIJALNU SKRB, Članak 39. Podržavamo komentare i prijedloge Pravobraniteljice za djecu , CZSS Zagreb ,Čazma i Varaždin Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća. Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku planira u svrhu osnaživanja i poboljšanja kvalitete stručnog rada u centrima za socijalnu skrb s ciljem unapređenja usluge udomiteljstva dodatno osnažiti stručne kapacitete zapošljavanjem potrebnog broja stručnih radnika.
248 Pravobranitelj za djecu RH OBVEZE CENTRA ZA SOCIJALNU SKRB, Članak 39. Vezano uz čl. 39. st. 2. t.2. mišljenja smo da osposobljavanje udomitelja prije smještaja prvog korisnika, utvrđivanje motivacije i selekciju udomitelja, nije moguće kvalitetno provesti u 40 sati, te stoga predlažemo da se trajanje ove edukacije odredi u duljem trajanju, jer procjena podobnosti kandidata, njihove motivacije i spremnosti na cjeloživotno učenje od presudne su važnosti za pravilan psihofizički razvoj djeteta u udomiteljskoj obitelji. Nije prihvaćen Ne prihvaća se obzirom da je određena satnica minimum za dobivanje inicijalne edukacije udomitelja. Pravilnikom će detaljnije biti definiran sadržaj edukacija. Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku planira u svrhu osnaživanja i poboljšanja kvalitete stručnog rada u centrima za socijalnu skrb s ciljem unapređenja usluge udomiteljstva dodatno osnažiti stručne kapacitete zapošljavanjem potrebnog broja stručnih radnika.
249 Kristijan Grđan OBVEZE CENTRA ZA SOCIJALNU SKRB, Članak 39. U čl. 39.s t. 2. toč. 7. predlažem dodati životne partnere i neformalne životne partnere, ukoliko bi predlagatelj odlučio prihvatiti prethodne prijedloge. Nije prihvaćen Udomiteljstvo kao socijalna usluga smještaja priznaje se sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi u kojem obitelj, u smislu toga Zakona, ima značenje zajednice koju čine bračni ili izvanbračni drugovi, djeca i drugi srodnici koji zajedno žive, privređuju, ostvaruju prihod na drugi način i troše ga zajedno te pojam udomiteljske obitelji prati značenje iz osnovnog Zakona.
250 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom OBVEZE CENTRA ZA SOCIJALNU SKRB, Članak 39. Vidljive su široke ovlasti tima za udomiteljstvo, ali je upitna mogućnost obavljanja svih ovih poslova s obzirom na činjenicu da, sukladno Pravilniku o minimalnim uvjetima prostora, opreme i broja potrebnih stručnih i drugih radnika centra za socijalnu skrb i podružnice stručne poslove u stručnoj cjelini/odjelu za udomiteljstvo obavlja jedan tim na 100 udomiteljskih obitelji, što je premalo stručnih radnika na veliki broj obitelji. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća. Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku planira u svrhu osnaživanja i poboljšanja kvalitete stručnog rada u centrima za socijalnu skrb s ciljem unapređenja usluge udomiteljstva dodatno osnažiti stručne kapacitete zapošljavanjem potrebnog broja stručnih radnika.
251 Centar za socijalnu skrb Zagreb OBVEZE CENTRA ZA SOCIJALNU SKRB, Članak 39. čl 39 st 1 - treba naglasiti da se radi o procjeni potreba KORISNIKA - vezano uz organiziranje supervizije udomiteljima – potrebno je pojašnjenje smatra li se to mogućnošću ili obavezom Centra - vezano uz organiziranje supervizije udomiteljima – ukoliko se radi o obavezi Centra - potrebno je pojašnjenje kako se organizira supervizija ukoliko u Centru udomitelja nema licenciranog supervizora udomitelja koji radi na poslovima udomiteljstva – jesu li u tom slučaju osigurana sredstva za plaćanje vanjskih suradnika koji će provoditi superviziju udomitelja - dodatno je potrebno naglasiti ulogu Centra udomitelja u praćenju uvjeta u udomiteljskoj obitelji kroz terenske obilaske, kontakt sa korisnicima i drugim osobama koje se zateknu u prostoru u kojem se obavlja udomiteljstvo (a koji mogu biti neprijavljeni korisnici i sl.) - odnosno redovito praćenje udomiteljske obitelji čl 39 st 2 al 6 - izraz „u provođenju edukacija za udomiteljstvo“ je potrebno zamijeniti izrazom „u provođenju edukacija udomitelja“ - potrebno je pojašnjenje na koji način će Centar korisnika osigurati sudjelovanje stručnjaka u provođenju edukacija udomitelja – hoće li sudjelovanje stručnjaka u edukacijama udomitelja biti OBAVEZA stručnjaka (u tom slučaju potrebno je definirati detalje te obaveze), a ukoliko ne, je li osigurano financiranje stručnjaka (te definirani detalji vezano uz to), ili drugi način osiguravanja njihova sudjelovanja Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća. Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku planira u svrhu osnaživanja i poboljšanja kvalitete stručnog rada u centrima za socijalnu skrb s ciljem unapređenja usluge udomiteljstva dodatno osnažiti stručne kapacitete zapošljavanjem potrebnog broja stručnih radnika.
252 Centar za socijalnu skrb Čazma OBVEZE CENTRA ZA SOCIJALNU SKRB, Članak 39. Čl. 39. st. 1. Smatramo da provođenje zakonskih odredbi u navedenom članku nije provedivo, s obzirom na nedovoljan broj stručnih radnika zaposlenih u istima. Primjerice, u CZSS Čazma registrirane su 64 udomiteljske obitelji, a poslove udomiteljstva u Centru obavljaju stručni radnici koji su raspoređeni i na drugim poslovima koji često budu prioritetniji pa se poslovi udomiteljstva ne stižu obavljati u onom opsegu u kojem to Zakon predviđa. Smatramo da sustav socijalne skrbi ne raspolaže dovoljnim resursima koji se odnose na organizaciju supervizije udomiteljima budući da se u praksi pokazalo da je istu teško organizirati i za stručne radnike Centara, uzimajući u obzir nedovoljan broj supervizora i financijska sredstva potrebna za provođenje iste. Čl. 39. st. 2. Smatramo da je zadan prekomjeran broj obveza i aktivnosti koje bi trebali obavljati stručni radnici centara te predlažemo da osposobljavanje i redovne godišnje edukacije udomitelja obavljaju obiteljski centri. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku planira u svrhu osnaživanja i poboljšanja kvalitete stručnog rada u centrima za socijalnu skrb s ciljem unapređenja usluge udomiteljstva dodatno osnažiti stručne kapacitete zapošljavanjem potrebnog broja stručnih radnika.
253 Ivanka Dugan, mag.soc.rada OBVEZE CENTRA ZA SOCIJALNU SKRB, Članak 39. U članku 39. stavak 2. točka 2 potrebno je obrisati broj od 40 sati, jer će se naknadno sve to odrediti Pravilnikom U članku 39.stavak 2. točka 6. nejasno je: Tko čini mobilni tim? Koju stručnu spremu i kakvo iskustvo trebaju imati članovi mobilnog tima? Što ako u Županiji nema Ustanova koja će se deinstitucionalizirati i nema mobilnih timova? Nije prihvaćen Ne prihvaća se obzirom da je određena satnica minimum za dobivanje inicijalne edukacije udomitelja. Pravilnikom će detaljnije biti definiran sadržaj edukacija.
254 Udruga pružatelja socijalnih usluga "GLORIA" OBVEZE CENTRA ZA SOCIJALNU SKRB, Članak 39. Vratiti udomitelja kao člana stručnog tima! Socijalni radnici zbog obima posla rijetko mogu pratiti stanje štićenika. Udomitelju treba dati pravo da odlučuje o njegovom postupanju. Ujedno se time daje i veća važnost udomitelju te ga se ne degradira Nije prihvaćen Ne prihvaća se s obzirom da udomitelj kao suradnik u svim procesima vezanim uz korisnika može utjecati na kvalitetu pružene usluge i zadovoljstvo korisnika uključenog u udomiteljsku obitelj.
255 GONG OBVEZE CENTRA ZA SOCIJALNU SKRB, Članak 39. U članku 39. izostavljeni su životni partneri. S obzirom na to da su prema čl. 37. st. 4. Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola, životni partneri izjednačeni s bračnim drugovima i da je Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola organski zakon u odnosu na zakone koji se odnose na obiteljskopravne odnose, apeliramo da se izrijekom navedu životni partneri u članak 39. Zakona o udomiteljstvu. Nije prihvaćen Udomiteljstvo kao socijalna usluga smještaja priznaje se sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi u kojem obitelj, u smislu toga Zakona, ima značenje zajednice koju čine bračni ili izvanbračni drugovi, djeca i drugi srodnici koji zajedno žive, privređuju, ostvaruju prihod na drugi način i troše ga zajedno te pojam udomiteljske obitelji prati značenje iz osnovnog Zakona.
256 Sirius - Centar za psihološko savjetovanje, edukaciju i istraživanje PRAVA I OBVEZE UDOMITELJA , Članak 40. Slažemo se s komentarima CZSS Zagreb i Varaždin Prihvaćen Prihvaća se
257 CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB DUGO SELO PRAVA I OBVEZE UDOMITELJA , Članak 40. U odnosu na čl. 40. st. 8. nije jasno tko će provoditi superviziju koja se navodi kao pravo udomitelja niti tko će snositi troškove iste. Svakako podržavamo mogućnost redovne supervizije udomitelja te ju smatramo potrebnom i korisnom u cilju podizanja kvalitete usluge koja se pruža korisniku no navedenom odredbom jamče se prava koja u realnosti nije moguće osigurati obzirom stručni radnici u timu nisu licencirani supervizori. U odnosu na odredbu st. 2. podržavamo prethodne komentare te svakako smatramo da su naši udomitelji naši punopravni suradnici no nisu članovi Stručnog tima kao što to nisu ni primjerice stručni radnici drugih ustanova s kojima surađujemo u pružanju usluga korisnicima. Djelomično prihvaćen Prijedlog je djelomično privaćen
258 hrvatska udruga socijalnih radnika PRAVA I OBVEZE UDOMITELJA , Članak 40. Podržavamo prijedloge i komentare CZSS Zagreb Prihvaćen Prihvaća se.
259 hrvatska udruga socijalnih radnika PRAVA I OBVEZE UDOMITELJA , Članak 40. Predlažem promjenu točke 8. na način da glasi " na stručnu potporu u obavljanju udomiteljstva i superviziju specijaliziranih udomitelja. Smatramo da nije realno propisivati superviziju udomitelja koji se bave tradicionalnim udomiteljstvom ili udomiteljstvom kao zanimanjem kada supervizija u sustavu socijalne skrbi još uvijek nije dostupna stručnjacima zaposlenim u ustanovama socijalne skrbi. Pitanje je koja vrsta supervizije i u kojem opsegu bi bila adekvatna udomiteljima koji nisu stručne osobe. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen budući da superviziju i grupnu podršku udomiteljskim obiteljima provode stručnjaci, smatramo suvišnim posebno naglašavati da se radi o stručnoj potpori.
260 Pravobranitelj za djecu RH PRAVA I OBVEZE UDOMITELJA , Članak 40. Dosadašnja je praksa pokazala da je supervizija udomitelja najefikasniji oblik podrške udomiteljima, stoga je potrebno je u čl. 40. t. 8. definirati tko će provoditi superviziju, te ujedno obvezati udomitelja da u istoj sudjeluju. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen budući da superviziju i grupnu podršku udomiteljskim obiteljima provode stručnjaci, smatramo suvišnim posebno naglašavati da se radi o stručnoj potpori.
261 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom PRAVA I OBVEZE UDOMITELJA , Članak 40. vezano za članak 40. točku 9., mišljenja smo kako bi osposobljavanje i edukacija udomitelja trebale biti njegova obveza, a ne pravo. Udomitelj može odlučiti ne konzumirati svoje pravo, a osposobljavanje i edukacija su nužni kako bi se podigla kvaliteta obavljanja udomiteljstva. Predlažemo stoga tekst ove točke premjestiti u članak 41. koji se odnosi na obveze udomitelja. Nije prihvaćen Prijedlog je odbijen budući da je osposobljavanje jedan od kumulativnih uvjeta za obavljanje udomiteljstva (članak 4. Nacrta prijedloga Zakona).
262 Centar za socijalnu skrb Zagreb PRAVA I OBVEZE UDOMITELJA , Članak 40. čl 40 st 2: Izuzetno je važno korigiranje ove odredbe: - radi situacija koje se događaju u praksi radi pogrešnog, a ponekad i zlonamjernog tumačenja ove odredbe, smatramo da izuzetno važno da se ona promijeni, na način da se navede da je udomitelj suradnik stručnog tima Centra, a nipošto ravnopravni član stručnog tima (npr. udomitelj radi ove odredbe smatra da ima pravo sudjelovanja u odlučivanju Centra o mjerama koje će se poduzimati u obitelji korisnika, o prijedlogu za provođenje mjera koje se upućuju Sudu; na pravo uvida u povjerljive informacije o biološkim roditeljima i funkcioniranju njihove obitelji koje im nisu nužne za ostvarivanje brige o djetetu… Osobit problem kod ovakve odredbe nastaju kada se interesi udomitelja ne podudaraju sa ciljevima koje sukladno zakonima nastoji provesti Centar (npr. kada udomitelj želi posvojiti dijete o kojem skrbi) - s obzirom da udomitelj nije stručna osoba (osoba sa školovanjem iz odgovarajućeg područja), nikako ne može biti ravnopravni član stručnog tima - čak i u okolnostima kada je udomitelj osoba sa stručnim znanjima iz odgovarajućeg područja, ne može kao ravnopravni član stručnog tima sudjelovati u donošenju odluka, budući da stvarni članovi stručnog tima (stručnjaci u Centrima udomitelja i korisnika) snose i profesionalnu odgovornost za svoje odluke, što nikako nije slučaj i za udomitelja čl 40 st 3 Izuzetno je važno korigiranje ove odredbe: - odredba nije dovoljno jasna, a u nekim slučajevima kada se interesi udomitelja ne podudaraju sa ciljevima koje želi postići Centar, mogu se zlonamjerno tumačiti – npr. udomitelj inzistira da bude upoznat a informacijama o zdravstvenom stanju roditelja, njegovom intelektualnom funkcioniranju i sl., kako bi te informacije iskoristio u cilju postizanja svojih ciljeva (npr. posvajanje udomljenog djeteta) - s obzirom da nema opravdanja da udomitelj ima informacije o roditelju i odnosima u biološkoj obitelji djeteta koje su povjerljive prirode a nisu mu potrebne radi ostvarivanja skrbi o korisniku, smatramo da se odredba treba korigirati na način da: udomitelj ima pravo biti upoznat sa informacijama o korisniku i njegovom ranijem obiteljskom životu koje su bitne za skrb o korisniku, a sukladno stručnoj procjeni Centra korisnika. čl 40 st 5 Radi osiguranja sigurnosti članova udomiteljske obitelji smatramo da je izuzetno važno da je udomitelj prije realizacije smještaja upoznat o bitnim informacijama o korisniku – npr. razlog služena zatvorske kazne, ukoliko bi to moglo imati utjecaja na sigurnost njega i članova udomiteljske obitelji - npr. korisnik za kojeg se kasnije saznaje da je odslužio zatvorsku kaznu radi spolnog iskorištavanja djece smještava se u udomiteljsku obitelj sa maloljetnom djecom, te se javljaju situacije spolnog uznemiravanja djece u udomiteljskoj obitelji; osobe koje su bili počinitelji nasilja u obitelji; osobe koje su nositelji zaraznih bolesti, o čemu ne postoji liječnička evidencija ukoliko su strani državljani, beskućnici koji nemaju liječnika i sl.… Trenutne zakonske odredbe ne propisuju obavezu provjere gornjih navoda, iako se u opisanim slučajevima smještavanjem korisnika u udomiteljsku obitelj izlažu riziku od nasilja, zaraze, pa i smrti i udomitelji, njihova djeca i drugi članovi obitelji. Smatramo da treba detaljnije razraditi informacije koje se moraju znati o korisniku prije nego se donese odluka o smještaju u udomiteljsku obitelj. čl. 40 st. 8 - vezano uz organiziranje supervizije udomiteljima – potrebno je pojašnjenje kako se organizira supervizija ukoliko u Centru udomitelja nema licenciranog supervizora udomitelja koji radi na poslovima udomiteljstva – jesu li u tom slučaju osigurana sredstva za plaćanje vanjskih suradnika koji će provoditi superviziju udomitelja čl 40 st 11 - potrebno je pojasniti: tko pruža udomitelju povratnu informaciju (Centar udomitelja/korisnika ili dr.); u kojem obliku – usmeno, pismeno - može li se udomitelj žaliti na tu procjenu, na koji način se postupa u slučaju prigovora udomitelja… Prihvaćen Prihvaća se.
263 Ivanka Dugan, mag.soc.rada PRAVA I OBVEZE UDOMITELJA , Članak 40. Članak 40. stavak 2. smatramo da udomitelj može biti suradnik u kreiranju odluka stručnog tima ali ne može biti ravnopravan član stručnog tima, jer se tada radi o miješanju uloga! članak 40. stavak 8. potrebno je dodati i grupe podrške. Supervizora nema dovoljno i za njih treba osigurati financijska sredstva. Prihvaćen Prihvaća se.
264 Mladenka Ravenski PRAVA I OBVEZE UDOMITELJA , Članak 40. Udomitelj koji 24 sata na dan, 365 dana u godini skrbi o djetetu treba imati pravo na uvećanu naknadu jer nije isto kada je dijete 365 dana kod udomitelja ili kada dijete vikende, blagdane i ljetne i zimske praznike provodi kod obitelji i rodbine Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Život u obitelji pa tako i udomiteljskoj teško je mjeriti u danima, satima i minutama i prema tome određivati visinu naknade. Svaka obitelj, pa tako i udomiteljska obitelj, ima svoju vlastitu dinamiku unutar koje egzistira a korisnik usluge udomiteljstva ima pravo na kontakte i održavanje trajne i redovite veze s članovima vlastite obitelji, ukoliko to nije u suprotnosti s njegovim najboljim interesima.
265 Sirius - Centar za psihološko savjetovanje, edukaciju i istraživanje PRAVA I OBVEZE UDOMITELJA , Članak 41. Stavak 2, alineja 9 – dodati i pripremu za posvojenje Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
266 Kristijan Grđan PRAVA I OBVEZE UDOMITELJA , Članak 41. Predlažem u čl. 41. st. 6. dodati životne partnere i neformalne životne partnere, ukoliko bi predlagatelj odlučio prihvatiti prethodne prijedloge. Nije prihvaćen Udomiteljstvo kao socijalna usluga smještaja priznaje se sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi u kojem obitelj, u smislu toga Zakona, ima značenje zajednice koju čine bračni ili izvanbračni drugovi, djeca i drugi srodnici koji zajedno žive, privređuju, ostvaruju prihod na drugi način i troše ga zajedno te pojam udomiteljske obitelji prati značenje iz osnovnog Zakona.
267 Centar za socijalnu skrb Zagreb PRAVA I OBVEZE UDOMITELJA , Članak 41. čl 41 st 6: - izraz „provodi“ treba zamijeniti izrazom „organizira“ - potrebna je jasna odredba što se priznaje kao godišnja edukacija (npr. sudjelovanje na superviziji, grupama podrške, predavanja na kojima je udomitelj sudjelovao (a koje nije u organizaciji Centra udomitelja, no odnosi se na teme važne za zbrinjavanje korisnika)…) Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća. Oblici i provoditelji edukacija detaljnije će se propisati pravilnikom.
268 GONG PRAVA I OBVEZE UDOMITELJA , Članak 41. U članku 41. izostavljeni su životni partneri. S obzirom na to da su prema čl. 37. st. 4. Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola, životni partneri izjednačeni s bračnim drugovima i da je Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola organski zakon u odnosu na zakone koji se odnose na obiteljskopravne odnose, apeliramo da se izrijekom navedu životni partneri u članak 41. Zakona o udomiteljstvu. Nije prihvaćen Udomiteljstvo kao socijalna usluga smještaja priznaje se sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi u kojem obitelj, u smislu toga Zakona, ima značenje zajednice koju čine bračni ili izvanbračni drugovi, djeca i drugi srodnici koji zajedno žive, privređuju, ostvaruju prihod na drugi način i troše ga zajedno te pojam udomiteljske obitelji prati značenje iz osnovnog Zakona.
269 Forum za kvalitetno udomiteljstvo djece-udomitelji za djecu PRAVA I OBVEZE UDOMITELJA , Članak 41. Članak 41., stavak 6, Zanima nas tko kontrolira jesu li centri organizirali godišnju edukaciju za udomitelje? Jer nažalost ima primjera da neki centri ne odrade obaveznu edukaciju za udomitelje svake godine. Primljeno na znanje Člankom 220. do 247. Zakona o socijalnoj skrbi propisana je obveza nadzora nad radom centara za socijalnu skrb kojeg provode ovlašteni državni službenici ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi.
270 Sirius - Centar za psihološko savjetovanje, edukaciju i istraživanje PRAVA I OBVEZE UDOMITELJA , Članak 42. Slažemo se s prijedlogom CZSS Varaždin Prihvaćen Prihvaća se.
271 Centar za socijalnu skrb Zagreb PRAVA I OBVEZE UDOMITELJA , Članak 42. čl 42 st 4 - odredba upućuje na obavezu da se svakom korisniku osigura više vrsta usluga (moguće je da u individualnom planu nije predviđeno više vrsta usluga, pa prema tome odredba treba glasiti da se djetetu ili …. trebaju osigurati usluge u skladu s individualnim planom promjene.) Prihvaćen Prihvaća se.
272 Ivanka Dugan, mag.soc.rada PRAVA I OBVEZE UDOMITELJA , Članak 42. članak 42. stavak 3. potrebno je dodati" I kada je to u interesu djeteta!" Prihvaćen Prihvaća se.
273 Centar za nestalu i zlostavljanu djecu PRAVA I OBVEZE UDOMITELJA , Članak 43. Slažemo se s stajalištem Foruma za kvalitetno udomiteljstvo da bi u određenim situacijama udomitelji trebali imati veće ovlasti u odlučivanju/skrbi (npr. trebalo bi omogućiti da udomitelji mogu samostalno potpisati suglasnost za izlete djece i slično). Nije prihvaćen Ovo pitanje uređuje se Obiteljskim zakonom kojim se propisuje tko i u kojim situacijama može biti skrbnik. Donošenje novog Obiteljskog zakona je u tijeku pa predlažemo da se aktivno uključite i u izradu Obiteljskog zakona
274 Forum za kvalitetno udomiteljstvo djece-udomitelji za djecu PRAVA I OBVEZE UDOMITELJA , Članak 43. Članak 43., stavak 2, Ono što također smatramo jako važnim je činjenica da bi udomitelji trebali biti skrbnici djeci ili barem skrbnici za poseban slučaj (npr. potpisivanje suglasnosti za školske izlete ili hitne operacije), osim u iznimnim situacijama, jer se trenutno događa da su skrbnici roditelji kojima su djeca oduzeta ili odvjetnici koji doslovno niti ne poznaju dijete. Nije prihvaćen Ovo pitanje uređuje se Obiteljskim zakonom kojim se propisuje tko i u kojim situacijama može biti skrbnik. Donošenje novog Obiteljskog zakona je u tijeku pa predlažemo da se aktivno uključite i u izradu Obiteljskog zakona
275 Kristijan Grđan PRAVA I OBVEZE UDOMITELJA , Članak 44. U st. 2. korisnik udomiteljstva se uopće ne spominje kao subjekt. Postavljanje korisnika u položaj objekta zaštite protivno je Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom. Korisnik bi morao svaki puta, u skladu sa njegovim mogućnostima, biti uključen u donošenje odluka o pitanjima koja se tiču brige o njemu. Stoga predlažem da se stavak 2. preformulira na slijedeći način: "Sva važnija pitanja oko brige za udomljenu odraslu osobu udomitelj mora udređivati sporazumno sa korisnikom, Centrom korisnika i Centrom udomitelja, drugim pružateljima usluga te članovima vlastite obitelji korisnika, uvijek kada je to moguće." Prihvaćen Prihvaća se.
276 Ivanka Dugan, mag.soc.rada PRAVA I OBVEZE UDOMITELJA , Članak 44. članak 44. stavak 1. točka 4. smatramo da je potrebno dodati: Pri tome uz suglasnost Centra udomitelja, udomitelji za odrasle mogu odrediti Kućni red koji je prikladan za sve korisnike koji su kod njega na smještaju. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća, dopuna unesena u članku 4. stavak 4. Smatramo da određivanje Kućnog reda nije primjeren oblik planiranja aktivnosti unutar obitelji.
277 Centar za nestalu i zlostavljanu djecu PRAVA I OBVEZE KORISNIKA UDOMITELJSTVA, Članak 46. - stavak (3) Pozdravljamo mogućnost organiziranja Vijeća udomljene djece i mladih i osiguravanje prava djece na sudjelovanje i izražavanje vlastitih potreba i mišljenja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
278 Rehabilitacijski centar za stres i traumu PRAVA I OBVEZE KORISNIKA UDOMITELJSTVA, Članak 46. Dodati točku: sudjelovati, na način primjeren dobi, u izradi, praćenju i vrednovanju Individualnog plana promjene; izražavati svoje mišljenje vezano za Individualni plan promjene te da se njeno/njegovo mišljenje uvažava, u skladu s dobi i zrelošću djeteta. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
279 Mladenka Ravenski PRAVA I OBVEZE KORISNIKA UDOMITELJSTVA, Članak 46. Prilikom smještaja u Individualnom planu definirati gdje će se odvijati susreti djeteta s obitelji kako se ti susreti ne bi odvijali na neprimjerenim mjestima kao što su kafići, trgovački centri ili na ulici Primljeno na znanje Vodit će se računa da se naglasi prilikom edukacije udomitelja.
280 UDRUŽENJE "DJECA PRVA" PRAVA I OBVEZE KORISNIKA UDOMITELJSTVA, Članak 46. Kako bi se maksimalno radilo u smjeru zaštite dobrobiti djeteta, u stavku 1. točka 1. bilo bi dobro konkretnije propisati što uključuje "priprema na smještaj kod udomitelja". Naime, iz navedenog sadržaja nije jasno tko će takvu uslugu osigurati i pružati, koja vrsta usluge bi to bila (bi li ona uključivala, primjerice, uslugu savjetovanja i pomaganja ili uslugu psihosocijalne podrške definirane Zakonom o socijalnoj skrbi i/ili postupak međusobnog upoznavanja i zajedničkog provođenja vremena s namjerom uspostavljanja odnosa osobe koja se udomljava i udomitelja) te u kolikom trajanju ta usluga može i treba biti osigurana i pružana. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, prijedlog će se razmatrati u pripremi konačnog prijedloga Zakona.
281 Centar za nestalu i zlostavljanu djecu PRAVA I OBVEZE KORISNIKA UDOMITELJSTVA, Članak 47. Svakako je potrebno uvrstiti pravo na aktivno sudjelovanje korisnika i suodlučivanje u postupcima koji ga se tiču. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
282 Rehabilitacijski centar za stres i traumu PRAVA I OBVEZE KORISNIKA UDOMITELJSTVA, Članak 47. U potpunosti podržavamo komentar Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
283 hrvatska udruga socijalnih radnika PRAVA I OBVEZE KORISNIKA UDOMITELJSTVA, Članak 47. Podržavamo komentare i prijedloge Udruge za samozastupanje vezano za ulogu korisnika u postupku, njegovo pravo na izbor usluge, aktivno sudjelovanje u procesu i utjecaj na sve odluke koje ga se tiču. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
284 Udruga za samozastupanje PRAVA I OBVEZE KORISNIKA UDOMITELJSTVA, Članak 47. Iz Zakona je vidljivo je da se ne odstupa od tradicionalne pardigme da je korisnik pasivni primatelj usluge, a ne aktivan subjekt oko kojeg se vrti cijela priča. Niti na jednom drugom tržištu usluga, osim na tržištu socijalnih usluga, korisnik nije u tako inferiornom položaju u odnosu na pružatelja usluga te je doslovce bez ikakve moći u odnosu na pržatelja usluga i sustav. Tko će pružatelje usluge potaknuti na kompetitivnost, inovativnost, bolju kvalitetu i nižu cijenu usluge ako mu se korisnik ne može na krajnje lak i jednostavan način zahvaliti na usluzi i zatražiti podršku kod nekog drugog pružatelja usluga? Padom komunizma zamjena pružatelja usluge nam je omogućena u gotovo svim područjima života pa tako bez ikakvih pretjeranih formalnosti mi kao korisnici mjenjamo pružatelje najrazličitijih tržišnih i ne tržišnih usluga: automehaničare kod kojih popravljamo aute, frizere kod kojih se šišamo, trgovce kod kojih kupujemo, mobilne operatere, ali jednako tako smo slobodni zamjeniti i pružatelje obrazovnih usluga - kao što su škole, zubare pa čak i liječnike. Svim ovim sustavima zajednička je jedna stvar - tržište je prepoznalo korisnika kao subjekta oko kojeg se sve vrti - i pružatelji se trude udovoljiti svakom korisnikovom zahthjevu. Jedino kod socijalnih usluga i dalje vrijede neka druga načela. U tom sustavu se korisnici još uvijek "rješenjima" dodjeljuju pružateljima usluga te se čini sve kako bi se moć korisnika u odnosu na sustav i samog pružatelja usluge što više umanjila. Valjda kako isti nebi remetio sklad i red uspostavljen rješenjem Centra.Nužno je Korisniku dati apslutno više prava i sloboda. Opskrbnina mora biti novac korisnika i on mora imati nadzor i odlučivati o tim sredstvima. Korisniku u svakom trenutku mora biti dostupna pristupačna i razumljiva neovisna podrška koja će mu omogućiti da u najkraćem mogućem roku zatraži i realizira promjenu pružatelja usluge. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
285 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom PRAVA I OBVEZE KORISNIKA UDOMITELJSTVA, Članak 47. Nužno je u ovaj zakonski članak ugraditi ugraditi obvezu poštivanja prava odraslih korisnika na: izražavanje identiteta i osobne autonomije, pravo na slobodu kretanja i komunikacije, pristup informacijama, uključenost u život zajednice, poštivanje dostojanstva, prava na izbor, privatnost, pravo na pritužbu, pravo na posjedovanje osobnih stvari, na slobodno raspolaganje vlastitim novcem, slobodu od izrabljivanja Također je nužno uvesti sankcije za nepoštivanje prava korisnika od strane udomitelja i članova njegove obitelji jer će se samo tako osigurati da se ta prava korisnika doista i poštuju. Podsjećamo kako mnogi udomitelji uopće nisu podučeni ili svjesni postojanja gore navedenih prava korisnika te se posljedično ona često i krše. Zbog velikog broja udomiteljskih obitelji i nedovoljnih mogućnosti kontrole (mali broj zaposlenika timova za udomiteljstvo), ona mora biti učinkovita, što obavezno uključuje sankcije, primjerice novčane kazne ili izglednu mogućnost oduzimanja dozvole za višestruka ili višekratna kršenja prava. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
286 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom NAGRADE I PRIZNANJA, Članak 49. Predlažemo uvesti standarde kvalitete usluge udomitelja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
287 Forum za kvalitetno udomiteljstvo djece-udomitelji za djecu NAGRADE I PRIZNANJA, Članak 49. Članak 49., stavak 1, Ako se u Zakonu navodi nagrada za udomitelje, smatramo da bi je onda trebalo dodijeliti svake godine, s obzirom da u 2018. godini uopće nije bilo dodjele nagrade. Primljeno na znanje Dodjela nagrade planirana je početkom kampanje za udomiteljstvo u rujnu 2018. godine.
288 Udruga pružatelja socijalnih usluga "GLORIA" MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU, PREKRŠAJNE ODREDBE Svakako propisati i sankcije Centrima za socijalni rad koji se ne pridržavaju zakona. To je potrebno uvesti kako bi se onemogućilo manipuliranje i zloporaba ovlasti i položaja koja je evidentna u mnogim centrima. Nije prihvaćen Ne prihvaća se budući da su člankom 50. stavak 1. i 2. predviđene sankcije u slučaju smještaja korisnika bez izvršnog rješenja centra za socijalnu skrb.
289 Mladenka Ravenski MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU, PREKRŠAJNE ODREDBE U prekršajne odredbe trebalo bi dodati sankcije za CZSS ukoliko ne poštovaju obveze definirane prema Zakonu o udomiteljstvu, a posebno u situacijama kada smještavaju korisnika bez rješenja o smještaju i popratne dokumentacije ili ako se utvrde nepravilnosti u radu udomiteljske obitelji, a korisnici se ne zaštite. Nije prihvaćen Ne prihvaća se budući da su člankom 50. stavak 1. i 2. predviđene sankcije u slučaju smještaja korisnika bez izvršnog rješenja centra za socijalnu skrb.
290 Centar za nestalu i zlostavljanu djecu PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 50. Podržavamo stajalište Pravobranitelja za osobe s invaliditetom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
291 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 50. Predlažemo propisati sankcije za nepoštivanje prava korisnika od strane udomitelja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.