Izvješće o provedenom savjetovanju - Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Vanja Karakaš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA Članak 2. - u dosadašnjem stavku 8. koji postaje stavak 6. dodati tekst: “U smislu ovog Zakona, sastavnim dijelom građevinske struke smatraju se i inženjeri geotehničke (geoinženjerske) struke, koji su završili studij u znanstvenom polju građevinarstvo.“ Članak 29. - stavak 2. – NE briše se Nije prihvaćen Zadaće struka koje su ovlašteni obavljati inženjeri geotehničke (geoinženjerske) struke potrebno je propisati zakonom, međutim, zakonski uvjeti za obavljanje poslova i djelatnosti projektiranja nisu se mijenjali od 2015. godine (kada je donesen zakon kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje) te isti nisu predmet izmjena niti u novim zakonskim rješenjima.
2 Sandra Bošnjak PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA Članak 2. predloženih izmjena i dopuna: U članku 3., stavak 8. iza teksta "Odgovarajuće struke, u smislu ovoga Zakona, su arhitektonska, građevinska, strojarska i elektrotehnička struka." dodaje se tekst "U smislu ovoga Zakona, sastavnim dijelom građevinske struke smatraju se i inženjeri geotehničke (geoinženjerske) struke, koji su završili studij u znanstvenom polju građevinarstvo." Članak 29. predloženih izmjena i dopuna: Članak 50., stavak 2. koji glasi "Zadaće struke koje su ovlašteni obavljati ovlašteni inženjeri geoinženjerske i geotehničke struke uređuje se statutom Komore, u koju se udružuju ovlašteni inženjeri građevinske struke." ne briše se. Nije prihvaćen Zadaće struka koje su ovlašteni obavljati inženjeri geotehničke (geoinženjerske) struke potrebno je propisati zakonom, međutim, zakonski uvjeti za obavljanje poslova i djelatnosti projektiranja nisu se mijenjali od 2015. godine (kada je donesen zakon kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje) te isti nisu predmet izmjena niti u novim zakonskim rješenjima.
3 Goran Sabol PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA Članak 2. predloženih izmjena i dopuna: U članku 3., stavak 8. iza teksta "Odgovarajuće struke, u smislu ovoga Zakona, su arhitektonska, građevinska, strojarska i elektrotehnička struka." dodaje se tekst "U smislu ovoga Zakona, sastavnim dijelom građevinske struke smatraju se i inženjeri geotehničke (geoinženjerske) struke, koji su završili studij u znanstvenom polju građevinarstvo." Članak 29. predloženih izmjena i dopuna: Članak 50., stavak 2. koji glasi "Zadaće struke koje su ovlašteni obavljati ovlašteni inženjeri geoinženjerske i geotehničke struke uređuje se statutom Komore, u koju se udružuju ovlašteni inženjeri građevinske struke." NE briše se. Nije prihvaćen Zadaće struka koje su ovlašteni obavljati inženjeri geotehničke (geoinženjerske) struke potrebno je propisati zakonom, međutim, zakonski uvjeti za obavljanje poslova i djelatnosti projektiranja nisu se mijenjali od 2015. godine (kada je donesen zakon kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje) te isti nisu predmet izmjena niti u novim zakonskim rješenjima.
4 Matea Bolčević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA Prema Nacrtu prijedloga Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, u kojem se kao ovlaštenici, uz opisane zadaće struke, navode inženjeri, arhitekti i arhitekti urbanisti, a izostavljeni su krajobrazni arhitekti. Struka koja je potpuno kompetentna za oblikovanje svih otvorenih prostora, planiranje i upravljanje urbanim i ruralnim krajobrazom. Ovim postupkom izostavljanja bit će otežano stručno djelovanje a njihova uloga (a time i važnost uređenja i planiranja otvorenih prostora) svedena na razinu fakultativnog suradnika te se otvara široka zona, čak i sive ekonomije, za druge nedovoljno ili neadekvatno educirane inženjere u području krajobrazne arhitekture. Slab status struke krajobrazne arhitekture izravno se odražava na kvalitetu prostora i krajobraza u Hrvatskoj te na kvalitetu života stanovnika., što je proturječno s ciljem Arhitektonskih politika: “Potrebno je arhitekturu, urbanizam i krajobraznu arhitekturu prepoznati kao odlučujući element u oblikovanju zdravog i očuvanog okoliša“ „Arhitektonske politike Republike Hrvatske 2013-2020, ApolitikA, Nacionalne smjernice za vrsnoću i kulturu građenja od 29. studenog 2012. godine usvojene na 64. sjednici Vlade Republike Hrvatske). Udruženje hrvatskih arhitekata (UHA), kao nacionalna organizacija koja djeluje s ciljem koordinacije strukovnih interesa arhitekata na području cijele Republike Hrvatske i koja okuplja i predstavlja arhitekte udružene u jedanaest (11) društava u svom dopisu Ministru iskazuje da u cijelosti podržava zahtjeve Hrvatskog društva krajobraznih arhitekata te su iskazali svoje mišljenje o profesiji krajobraznih arhitekata: „Ovime iskazujemo svoju solidarnost s profesijom krajobrazni arhitekt koju smatramo važnim sudionikom u građenju, a koja zbog svog manjkavo uređenog položaja u zakonskoj legislativi nerijetko nije prepoznata od investitora koji oblikovanje vanjskog prostora jednostavno pokušavaju preskočiti ili ga delegirati drugim strukama koje nisu vične ovom vrlo delikatnom i specifičnom poslu. Vjerujemo da ćete razmotriti i udovoljiti opravdanim zahtjevima profesije krajobrazni arhitekt!“ Podršku i zabrinutost izrazili su i INTERNATIONAL UNION OF ARCHITECTS (Međunarodna unija arhitekata), a predsjednik UIA u svom pismu kaže: “ If the Republic of Croatia is in fact contemplating steps that would diminish the role and stature of landscape architecture and its qualified practitioners, that would be a serious mistake, likely to erode the country's standing as a place of remarkable heritage and beauty. The UIA wishes to register its opposition to measures that could weaken the important protections afforded to the public interest by requiring the engagement of qualified professionals.“ Također svoju podršku i zabrinutost izrazili su i International Federation of Landscape Architects (IFLA World) i European Region of the International Federation of Landscape Architects (IFLA Europe). Smatramo potrebnim izrijekom navesti krajobrazne arhitekte te definirati i navesti zadaće struke koje su ovlašteni obavljati krajobrazni arhitekti kako su navedene Zadaće ostalih struka. Dobrobiti krajobraznog projektiranja su dugoročne, predstavljaju društveni i javni interes, zato je posebno važno da njegova uloga bude definirana zakonom i da je ono integrirano u sustav graditeljstva i prostornog uređenja. Položaj krajobrazne arhitekture potrebno je osnažiti u društvu, što bi se uvrštavanjem struke u ovaj zakon postiglo. Nije prihvaćen Vezano uz dostavljenu primjedbu o krajobraznim arhitektima kao odgovornoj projektantskoj i planerskoj profesiji skrećemo pozornost da je Statutom Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta (na kojem se izvodi studij krajobrazne arhitekture) uređeno da je djelatnost Fakulteta, između ostalog: „ustrojavanje i izvođenje sveučilišnih preddiplomskih, sveučilišnih diplomskih studija, poslijediplomskih sveučilišnih (doktorskih), poslijediplomskih specijalističkih studija te stručnih studija u području biotehničkih znanosti“. Napominjemo da područje biotehničkih znanosti, u skladu s Pravilnikom o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama („Narodne novine“, broj 118/09, 82/12, 32/13 i 34/16), u daljnjem tekstu: Pravilnik, obuhvaća polja: Poljoprivreda, Šumarstvo, Drvne tehnologija, Biotehnologija, Prehrambena tehnologija i Interdisciplinarne biotehničke znanosti, pri čemu je krajobrazna arhitektura jedna od grana unutar polja Poljoprivrede. Vezano uz tvrdnju da krajobrazni arhitekti imaju kvalifikacije za obavljanje poslova prostornog uređenja, navodimo da je pejzažna arhitektura jedna od grana u znanstvenom području tehničkih znanosti, svrstana unutar polja arhitekture i urbanizma, pri čemu se arhitektonska struka stječe završetkom sveučilišnog studija arhitekture i urbanizma. Slijedom navedenog, smatramo da je pejzažno planiranje potrebno razmatrati u kontekstu prostornog i urbanističkog planiranja te da potrebne kompetencije za obavljanje tih zadataka u Hrvatskoj imaju arhitekti, odnosno arhitekti urbanisti. Vezano uz tvrdnju da krajobrazni arhitekti imaju kvalifikacije za obavljanje poslova projektiranja jer izrađuju projekt krajobrazne arhitekture, navodimo da u smislu propisa kojima se uređuje gradnja, profesija projektanta podrazumijeva potrebnu stručnu kvalifikaciju za izradu projekta građevine (rekonstrukcije, odnosno projekta nove građevine). Pri tome pojam građevina podrazumijeva „sklop povezan s tlom nastao građenjem, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda…“. Nastavno na navedenu definiciju građevine, krajobrazni arhitekti imaju potrebne kompetencije za izradu projekata krajobraznog uređenja površina na kojima nema građevine, npr. plan sadnje na površinama kao što su: plaža, kupalište, površine za kampiranje i druge površine bez građevine. Isto tako, krajobrazni arhitekti imaju potrebne kompetencije za izradu projekata krajobrazne arhitekture, npr. projekta gradskog parka, botaničkog vrta i sl. ako isti ne sadrži građevinu, pri čemu skrećemo pozornost da za izradu takvih projekata nije potrebno ovlaštenje projektanta iz nadležnosti ovoga Ministarstva. Kako se na javnim gradskim prostorima kao i u sklopu perivojne arhitekture obično nalaze građevine (dvorac, paviljon, javna rasvjeta, most, bazen i sl.) zadaća krajobraznih arhitekata je izrada elaborata krajobraznog uređenja u okviru znanja stečenog obrazovanjem i radom, a sam projekt, ovisno o njegovom sadržaju, izrađuje ovlašteni arhitekt i/ili ovlašteni inženjer građevinske, elektrotehničke, odnosno strojarske struke. Vezano uz tvrdnju da su krajobrazni arhitekti u mnogim državama ugovornicama Europskog gospodarskog prostora ovlašteni za obavljanje poslova krajobrazne arhitekture, navodimo da se prostorni planeri i krajobrazni arhitekti unutar pojedinih država ugovornica EGP-a značajno razlikuju po svom formalnom obrazovanju te se situacija u Hrvatskoj ne može automatski preslikati na ostale države ugovornice EGP-a. Stoga je u postupku razmatranja pojedinih stručnih kvalifikacija potrebno je uzeti u obzir da je obuhvat kompetencija, znanja i vještina arhitekata urbanista i krajobraznih arhitekata unutar EGP-a bitno različit. Na kraju, podsjećamo da se zakonski uvjeti za obavljanje poslova i djelatnosti krajobraznih arhitekata nisu mijenjali od 2015. godine (kada je predmetni zakon donesen) te da isti nisu predmet izmjena niti u novim zakonskim rješenjima.
5 Lara Bogovac PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA Prema Nacrtu prijedloga Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, u kojem se kao ovlaštenici, uz opisane zadaće struke, navode inženjeri, arhitekti i arhitekti urbanisti, a izostavljeni su krajobrazni arhitekti. Magistar/magistra inženjer/inženjerka krajobrazne arhitekture (mag. ing. prosp. arch.) osposobljeni su za poslove u području djelatnosti krajobrazne arhitekture kao krajobrazni projektanti, istraživači ili suradnici, kao voditelji ili članovi timova. Dobrobiti krajobraznog projektiranja su višestruke jer predstavljaju društveni i javni interes kroz projekte uređenja i planiranja otvorenih prostora s ciljem stvaranja odgovarajuće funkcionalne, ekološki uravnotežene i likovno usklađene strukturne cjeline. Nije prihvaćen Nastavno na dostavljenu primjedbu o krajobraznim arhitektima kao odgovornoj projektantskoj i planerskoj profesiji skrećemo pozornost da je Statutom Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta (na kojem se izvodi studij krajobrazne arhitekture) uređeno da je djelatnost Fakulteta, između ostalog: „ustrojavanje i izvođenje sveučilišnih preddiplomskih, sveučilišnih diplomskih studija, poslijediplomskih sveučilišnih (doktorskih), poslijediplomskih specijalističkih studija te stručnih studija u području biotehničkih znanosti“. Napominjemo da područje biotehničkih znanosti, u skladu s Pravilnikom o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama („Narodne novine“, broj 118/09, 82/12, 32/13 i 34/16), u daljnjem tekstu: Pravilnik, obuhvaća polja: Poljoprivreda, Šumarstvo, Drvne tehnologija, Biotehnologija, Prehrambena tehnologija i Interdisciplinarne biotehničke znanosti, pri čemu je krajobrazna arhitektura jedna od grana unutar polja Poljoprivrede. Vezano uz tvrdnju da krajobrazni arhitekti imaju kvalifikacije za obavljanje poslova prostornog uređenja, navodimo da je pejzažna arhitektura jedna od grana u znanstvenom području tehničkih znanosti, svrstana unutar polja arhitekture i urbanizma, pri čemu se arhitektonska struka stječe završetkom sveučilišnog studija arhitekture i urbanizma. Slijedom navedenog, smatramo da je pejzažno planiranje potrebno razmatrati u kontekstu prostornog i urbanističkog planiranja te da potrebne kompetencije za obavljanje tih zadataka u Hrvatskoj imaju arhitekti, odnosno arhitekti urbanisti. Vezano uz tvrdnju da krajobrazni arhitekti imaju kvalifikacije za obavljanje poslova projektiranja jer izrađuju projekt krajobrazne arhitekture, navodimo da u smislu propisa kojima se uređuje gradnja, profesija projektanta podrazumijeva potrebnu stručnu kvalifikaciju za izradu projekta građevine (rekonstrukcije, odnosno projekta nove građevine). Pri tome pojam građevina podrazumijeva „sklop povezan s tlom nastao građenjem, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda…“. Nastavno na navedenu definiciju građevine, krajobrazni arhitekti imaju potrebne kompetencije za izradu projekata krajobraznog uređenja površina na kojima nema građevine, npr. plan sadnje na površinama kao što su: plaža, kupalište, površine za kampiranje i druge površine bez građevine. Isto tako, krajobrazni arhitekti imaju potrebne kompetencije za izradu projekata krajobrazne arhitekture, npr. projekta gradskog parka, botaničkog vrta i sl. ako isti ne sadrži građevinu, pri čemu skrećemo pozornost da za izradu takvih projekata nije potrebno ovlaštenje projektanta iz nadležnosti ovoga Ministarstva. Kako se na javnim gradskim prostorima kao i u sklopu perivojne arhitekture obično nalaze građevine (dvorac, paviljon, javna rasvjeta, most, bazen i sl.) zadaća krajobraznih arhitekata je izrada elaborata krajobraznog uređenja u okviru znanja stečenog obrazovanjem i radom, a sam projekt, ovisno o njegovom sadržaju, izrađuje ovlašteni arhitekt i/ili ovlašteni inženjer građevinske, elektrotehničke, odnosno strojarske struke. Vezano uz tvrdnju da su krajobrazni arhitekti u mnogim državama ugovornicama Europskog gospodarskog prostora ovlašteni za obavljanje poslova krajobrazne arhitekture, navodimo da se prostorni planeri i krajobrazni arhitekti unutar pojedinih država ugovornica EGP-a značajno razlikuju po svom formalnom obrazovanju te se situacija u Hrvatskoj ne može automatski preslikati na ostale države ugovornice EGP-a. Stoga je u postupku razmatranja pojedinih stručnih kvalifikacija potrebno je uzeti u obzir da je obuhvat kompetencija, znanja i vještina arhitekata urbanista i krajobraznih arhitekata unutar EGP-a bitno različit. Na kraju, podsjećamo da se zakonski uvjeti za obavljanje poslova i djelatnosti krajobraznih arhitekata nisu mijenjali od 2015. godine (kada je predmetni zakon donesen) te da isti nisu predmet izmjena niti u novim zakonskim rješenjima.
6 Petra Sturica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA Prema Nacrtu prijedloga Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, u kojem se kao ovlaštenici, uz opisane zadaće struke, navode inženjeri, arhitekti i arhitekti urbanisti, a izostavljeni su krajobrazni arhitekti. Struka koja je potpuno kompetentna za oblikovanje svih otvorenih prostora, planiranje i upravljanje urbanim i ruralnim krajobrazom. Ovim postupkom izostavljanja bit će otežano stručno djelovanje a njihova uloga (a time i važnost uređenja i planiranja otvorenih prostora) svedena na razinu fakultativnog suradnika te se otvara široka zona, čak i sive ekonomije, za druge nedovoljno ili neadekvatno educirane inženjere u području krajobrazne arhitekture. Slab status struke krajobrazne arhitekture izravno se odražava na kvalitetu prostora i krajobraza u Hrvatskoj te na kvalitetu života stanovnika., što je proturječno s ciljem Arhitektonskih politika: “Potrebno je arhitekturu, urbanizam i krajobraznu arhitekturu prepoznati kao odlučujući element u oblikovanju zdravog i očuvanog okoliša“ „Arhitektonske politike Republike Hrvatske 2013-2020, ApolitikA, Nacionalne smjernice za vrsnoću i kulturu građenja od 29. studenog 2012. godine usvojene na 64. sjednici Vlade Republike Hrvatske). Udruženje hrvatskih arhitekata (UHA), kao nacionalna organizacija koja djeluje s ciljem koordinacije strukovnih interesa arhitekata na području cijele Republike Hrvatske i koja okuplja i predstavlja arhitekte udružene u jedanaest (11) društava u svom dopisu Ministru iskazuje da u cijelosti podržava zahtjeve Hrvatskog društva krajobraznih arhitekata te su iskazali svoje mišljenje o profesiji krajobraznih arhitekata: „Ovime iskazujemo svoju solidarnost s profesijom krajobrazni arhitekt koju smatramo važnim sudionikom u građenju, a koja zbog svog manjkavo uređenog položaja u zakonskoj legislativi nerijetko nije prepoznata od investitora koji oblikovanje vanjskog prostora jednostavno pokušavaju preskočiti ili ga delegirati drugim strukama koje nisu vične ovom vrlo delikatnom i specifičnom poslu. Vjerujemo da ćete razmotriti i udovoljiti opravdanim zahtjevima profesije krajobrazni arhitekt!“ Podršku i zabrinutost izrazili su i INTERNATIONAL UNION OF ARCHITECTS (Međunarodna unija arhitekata), a predsjednik UIA u svom pismu kaže: “ If the Republic of Croatia is in fact contemplating steps that would diminish the role and stature of landscape architecture and its qualified practitioners, that would be a serious mistake, likely to erode the country's standing as a place of remarkable heritage and beauty. The UIA wishes to register its opposition to measures that could weaken the important protections afforded to the public interest by requiring the engagement of qualified professionals.“ Također svoju podršku i zabrinutost izrazili su i International Federation of Landscape Architects (IFLA World) i European Region of the International Federation of Landscape Architects (IFLA Europe). Smatramo potrebnim izrijekom navesti krajobrazne arhitekte te definirati i navesti zadaće struke koje su ovlašteni obavljati krajobrazni arhitekti kako su navedene Zadaće ostalih struka. Dobrobiti krajobraznog projektiranja su dugoročne, predstavljaju društveni i javni interes, zato je posebno važno da njegova uloga bude definirana zakonom i da je ono integrirano u sustav graditeljstva i prostornog uređenja. Položaj krajobrazne arhitekture potrebno je osnažiti u društvu, što bi se uvrštavanjem struke u ovaj zakon postiglo. Nije prihvaćen Povodom vaše primjedbe o krajobraznim arhitektima kao odgovornoj projektantskoj i planerskoj profesiji skrećemo pozornost da je Statutom Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta (na kojem se izvodi studij krajobrazne arhitekture) uređeno da je djelatnost Fakulteta, između ostalog: „ustrojavanje i izvođenje sveučilišnih preddiplomskih, sveučilišnih diplomskih studija, poslijediplomskih sveučilišnih (doktorskih), poslijediplomskih specijalističkih studija te stručnih studija u području biotehničkih znanosti“. Napominjemo da područje biotehničkih znanosti, u skladu s Pravilnikom o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama („Narodne novine“, broj 118/09, 82/12, 32/13 i 34/16), u daljnjem tekstu: Pravilnik, obuhvaća polja: Poljoprivreda, Šumarstvo, Drvne tehnologija, Biotehnologija, Prehrambena tehnologija i Interdisciplinarne biotehničke znanosti, pri čemu je krajobrazna arhitektura jedna od grana unutar polja Poljoprivrede. Vezano uz tvrdnju da krajobrazni arhitekti imaju kvalifikacije za obavljanje poslova prostornog uređenja, navodimo da je pejzažna arhitektura jedna od grana u znanstvenom području tehničkih znanosti, svrstana unutar polja arhitekture i urbanizma, pri čemu se arhitektonska struka stječe završetkom sveučilišnog studija arhitekture i urbanizma. Slijedom navedenog, smatramo da je pejzažno planiranje potrebno razmatrati u kontekstu prostornog i urbanističkog planiranja te da potrebne kompetencije za obavljanje tih zadataka u Hrvatskoj imaju arhitekti, odnosno arhitekti urbanisti. Vezano uz tvrdnju da krajobrazni arhitekti imaju kvalifikacije za obavljanje poslova projektiranja jer izrađuju projekt krajobrazne arhitekture, navodimo da u smislu propisa kojima se uređuje gradnja, profesija projektanta podrazumijeva potrebnu stručnu kvalifikaciju za izradu projekta građevine (rekonstrukcije, odnosno projekta nove građevine). Pri tome pojam građevina podrazumijeva „sklop povezan s tlom nastao građenjem, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda…“. Nastavno na navedenu definiciju građevine, krajobrazni arhitekti imaju potrebne kompetencije za izradu projekata krajobraznog uređenja površina na kojima nema građevine, npr. plan sadnje na površinama kao što su: plaža, kupalište, površine za kampiranje i druge površine bez građevine. Isto tako, krajobrazni arhitekti imaju potrebne kompetencije za izradu projekata krajobrazne arhitekture, npr. projekta gradskog parka, botaničkog vrta i sl. ako isti ne sadrži građevinu, pri čemu skrećemo pozornost da za izradu takvih projekata nije potrebno ovlaštenje projektanta iz nadležnosti ovoga Ministarstva. Kako se na javnim gradskim prostorima kao i u sklopu perivojne arhitekture obično nalaze građevine (dvorac, paviljon, javna rasvjeta, most, bazen i sl.) zadaća krajobraznih arhitekata je izrada elaborata krajobraznog uređenja u okviru znanja stečenog obrazovanjem i radom, a sam projekt, ovisno o njegovom sadržaju, izrađuje ovlašteni arhitekt i/ili ovlašteni inženjer građevinske, elektrotehničke, odnosno strojarske struke. Vezano uz tvrdnju da su krajobrazni arhitekti u mnogim državama ugovornicama Europskog gospodarskog prostora ovlašteni za obavljanje poslova krajobrazne arhitekture, navodimo da se prostorni planeri i krajobrazni arhitekti unutar pojedinih država ugovornica EGP-a značajno razlikuju po svom formalnom obrazovanju te se situacija u Hrvatskoj ne može automatski preslikati na ostale države ugovornice EGP-a. Stoga je u postupku razmatranja pojedinih stručnih kvalifikacija potrebno je uzeti u obzir da je obuhvat kompetencija, znanja i vještina arhitekata urbanista i krajobraznih arhitekata unutar EGP-a bitno različit. Na kraju, podsjećamo da se zakonski uvjeti za obavljanje poslova i djelatnosti krajobraznih arhitekata nisu mijenjali od 2015. godine (kada je predmetni zakon donesen) te da isti nisu predmet izmjena niti u novim zakonskim rješenjima.
7 Đuro Šilhan PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA Članak 2. - u dosadašnjem stavku 8. koji postaje stavak 6. dodati tekst: “U smislu ovog Zakona, sastavnim dijelom građevinske struke smatraju se i inženjeri geotehničke (geoinženjerske) struke, koji su završili studij u znanstvenom polju građevinarstvo.“ Članak 29. - stavak 2. – NE briše se Nije prihvaćen Zadaće struka koje su ovlašteni obavljati inženjeri geotehničke (geoinženjerske) struke potrebno je propisati zakonom, međutim, zakonski uvjeti za obavljanje poslova i djelatnosti projektiranja nisu se mijenjali od 2015. godine (kada je donesen zakon kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje) te isti nisu predmet izmjena niti u novim zakonskim rješenjima.
8 Renato Rajzer PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA Ne slažem se s micanjem poglavlja VI. (čl. 40 do čl. 46) iz Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje kojim je regulirana djelatnost ispitivanja i prethodnih istraživanja te u potpunosti podržavam stavove HKIG. Djelomično prihvaćen Odredbe ispitivanje će se ponovno urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
9 Mateja Leljak PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA Prema Nacrtu prijedloga Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, u kojem se kao ovlaštenici, uz opisane zadaće struke, navode inženjeri, arhitekti i arhitekti urbanisti, a izostavljeni su krajobrazni arhitekti. Magistar/magistra inženjer/inženjerka krajobrazne arhitekture (mag. ing. prosp. arch.) osposobljeni su za poslove u području djelatnosti krajobrazne arhitekture kao krajobrazni projektanti, istraživači ili suradnici, kao voditelji ili članovi timova. Dobrobiti krajobraznog projektiranja su višestruke jer predstavljaju društveni i javni interes kroz projekte uređenja i planiranja otvorenih prostora s ciljem stvaranja odgovarajuće funkcionalne, ekološki uravnotežene i likovno usklađene strukturne cjeline. Nije prihvaćen Nastavno na dostavljenu primjedbu o krajobraznim arhitektima kao odgovornoj projektantskoj i planerskoj profesiji skrećemo pozornost da je Statutom Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta (na kojem se izvodi studij krajobrazne arhitekture) uređeno da je djelatnost Fakulteta, između ostalog: „ustrojavanje i izvođenje sveučilišnih preddiplomskih, sveučilišnih diplomskih studija, poslijediplomskih sveučilišnih (doktorskih), poslijediplomskih specijalističkih studija te stručnih studija u području biotehničkih znanosti“. Napominjemo da područje biotehničkih znanosti, u skladu s Pravilnikom o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama („Narodne novine“, broj 118/09, 82/12, 32/13 i 34/16), u daljnjem tekstu: Pravilnik, obuhvaća polja: Poljoprivreda, Šumarstvo, Drvne tehnologija, Biotehnologija, Prehrambena tehnologija i Interdisciplinarne biotehničke znanosti, pri čemu je krajobrazna arhitektura jedna od grana unutar polja Poljoprivrede. Vezano uz tvrdnju da krajobrazni arhitekti imaju kvalifikacije za obavljanje poslova prostornog uređenja, navodimo da je pejzažna arhitektura jedna od grana u znanstvenom području tehničkih znanosti, svrstana unutar polja arhitekture i urbanizma, pri čemu se arhitektonska struka stječe završetkom sveučilišnog studija arhitekture i urbanizma. Slijedom navedenog, smatramo da je pejzažno planiranje potrebno razmatrati u kontekstu prostornog i urbanističkog planiranja te da potrebne kompetencije za obavljanje tih zadataka u Hrvatskoj imaju arhitekti, odnosno arhitekti urbanisti. Vezano uz tvrdnju da krajobrazni arhitekti imaju kvalifikacije za obavljanje poslova projektiranja jer izrađuju projekt krajobrazne arhitekture, navodimo da u smislu propisa kojima se uređuje gradnja, profesija projektanta podrazumijeva potrebnu stručnu kvalifikaciju za izradu projekta građevine (rekonstrukcije, odnosno projekta nove građevine). Pri tome pojam građevina podrazumijeva „sklop povezan s tlom nastao građenjem, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda…“. Nastavno na navedenu definiciju građevine, krajobrazni arhitekti imaju potrebne kompetencije za izradu projekata krajobraznog uređenja površina na kojima nema građevine, npr. plan sadnje na površinama kao što su: plaža, kupalište, površine za kampiranje i druge površine bez građevine. Isto tako, krajobrazni arhitekti imaju potrebne kompetencije za izradu projekata krajobrazne arhitekture, npr. projekta gradskog parka, botaničkog vrta i sl. ako isti ne sadrži građevinu, pri čemu skrećemo pozornost da za izradu takvih projekata nije potrebno ovlaštenje projektanta iz nadležnosti ovoga Ministarstva. Kako se na javnim gradskim prostorima kao i u sklopu perivojne arhitekture obično nalaze građevine (dvorac, paviljon, javna rasvjeta, most, bazen i sl.) zadaća krajobraznih arhitekata je izrada elaborata krajobraznog uređenja u okviru znanja stečenog obrazovanjem i radom, a sam projekt, ovisno o njegovom sadržaju, izrađuje ovlašteni arhitekt i/ili ovlašteni inženjer građevinske, elektrotehničke, odnosno strojarske struke. Vezano uz tvrdnju da su krajobrazni arhitekti u mnogim državama ugovornicama Europskog gospodarskog prostora ovlašteni za obavljanje poslova krajobrazne arhitekture, navodimo da se prostorni planeri i krajobrazni arhitekti unutar pojedinih država ugovornica EGP-a značajno razlikuju po svom formalnom obrazovanju te se situacija u Hrvatskoj ne može automatski preslikati na ostale države ugovornice EGP-a. Stoga je u postupku razmatranja pojedinih stručnih kvalifikacija potrebno je uzeti u obzir da je obuhvat kompetencija, znanja i vještina arhitekata urbanista i krajobraznih arhitekata unutar EGP-a bitno različit. Na kraju, podsjećamo da se zakonski uvjeti za obavljanje poslova i djelatnosti krajobraznih arhitekata nisu mijenjali od 2015. godine (kada je predmetni zakon donesen) te da isti nisu predmet izmjena niti u novim zakonskim rješenjima.
10 Vedrana Šarić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA U svemu se pridružujem komentarima HKIG na novo predložene izmjene ovog zakona. Smatram da pogotovo u smislu stručnog nadzora nad radom ovlašetenih ineženjera članova komore nadzor treba ostati u ovlastima Komore a ne Ministartsva jer je to jedna od važnih ovlasti Komore. Također sam protiv ukidanja uvjeta akreditacije jer u slučajevima kada se zahtijevaju ovlaštenja za ispitivanja za neka područja, prema propisima Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja i drugih ministarstava, podloga za izdavanje je u pravilu akreditacija. Akreditacija je najjednostavniji i najsigurniji način da se dokaže stalnasposobnost laboratorija. važnost akreditacije. Posebno podržavam sve predloženo od HKIG vezano za uvjete za Voditelja projekta. Djelomično prihvaćen Vezano uz odredbe koje se tiču nadzora, dajemo odgovor da su iste preformulirane u skladu s primjedbama. Vezano uz primjedbu koja se odnosi na ukidanje uvjeta akreditacije dajemo odgovor da će se odredbe ispitivanja i prethodnih istraživanja ponovno urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom. Obrazloženja vezana uz odredbe kojima se uređuje voditelj projekta dana su uz članke 22. do 25. Zakona
11 dejan nasipak PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA Slažem se sa dopunom naravno jer sa sadašnjom titulom dip.ing.gth NE MOGU NIŠTA,sva vrata su mi zatvorena,namjerno ili ne o tom po tom, prošlo je već pet godina kako sam diplomirao i za stažiranje sam bio i više nego dobar,a za posao nikako! Na molbe mi niti ne odg.a tko odg.taj me odbije!! Diplomirali smo na " višoj uzaludnoj " Nije prihvaćen Zadaće koje mogu obavljati inženjeri geotehničke (geoinženjerske) struke uređene su Nacrtom prijedloga zakona.
12 Silvio Levanić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA Članak 2. - u dosadašnjem stavku 8. koji postaje stavak 6. dodati tekst: “U smislu ovog Zakona, sastavnim dijelom građevinske struke smatraju se i inženjeri geotehničke (geoinženjerske) struke, koji su završili studij u znanstvenom polju građevinarstvo.“ Članak 29. - stavak 2. – NE briše se Nije prihvaćen Inženjeri geotehničke (geoinženjerske) struke obavljaju dio zadaća građevinske struke i to poslove voditelja radova, kako je Nacrtom prijedloga zakona i uređeno, međutim, netočno je da imaju ovlasti za projektiranje i stručni nadzor građenja i vođenja građenja u području građevinarstva. Zadaće koje mogu obavljati inženjeri geotehničke (geoinženjerske) struke potrebno je urediti zakonom.
13 Udruga diplomanata Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA Članak 29. - stavak 2. – ne briše se Nije prihvaćen Zadaće koje mogu obavljati inženjeri geotehničke (geoinženjerske) struke potrebno je urediti zakonom.
14 Udruga diplomanata Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA Članak 2. - u dosadašnjem stavku 8. koji postaje stavak 6. dodati tekst: “U smislu ovog Zakona, sastavnim dijelom građevinske struke smatraju se i inženjeri geotehničke (geoinženjerske) struke, koji su završili studij u znanstvenom polju građevinarstvo.“ Nije prihvaćen Inženjeri geotehničke (geoinženjerske) struke obavljaju dio zadaća građevinske struke i to poslove voditelja radova, kako je Nacrtom prijedloga zakona i uređeno, međutim, netočno je da imaju ovlasti za projektiranje i stručni nadzor građenja i vođenja građenja u području građevinarstva.
15 DGIT Varaždin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA Članak 2. - u dosadašnjem stavku 8. koji postaje stavak 6. dodati tekst: “U smislu ovog Zakona, sastavnim dijelom građevinske struke smatraju se i inženjeri geotehničke (geoinženjerske) struke, koji su završili studij u znanstvenom polju građevinarstvo.“ Članak 24. - predlaže se da se u članku napiše slijedeće: „Voditelj projekta može biti fizička osoba koja ima najmanje 8 godina radnog iskustva u struci iz područja arhitekture i urbanizma, građevinarstva, elektrotehnike ili strojarstva, a završila je odgovarajući sveučilišni ili stručni studij, te položila stručni ispit prema posebnom propisu.“ Članak 26. - poglavlje VI OBAVLJANJE POSLOVA I DJELATNOSTI ISPITIVANJA I PRETHODNIH ISTRAŽIVANJA treba definirati na način da Ministar definira Pravilnikom koje metode ispitivanja trebaju biti akreditirane od nacionalno akreditacijskog tijela za ispitivanje Članak 29. - stavak 2. – ne briše se Članak 34. - stavak 2., iza riječi „komore“ briše se riječ „te“ i stavlja se „ , “ (zarez) Članak 44. - u članku 72. stavku 2.riječi „dužan je“ brišu se i zamjenjuju riječi „mora“ Članak 44. - u članku 72. stavak 2. brišu se riječi „služiti se hrvatskim jezikom i latiničnim pismom“ i zamjenjuju riječima „dovoljno poznavati hrvatski jezik i latinično pismo“ Članak 48. - u članku 77. stavak 1. brisati riječ „vrši“ i zamijeniti riječju „obavlja“ Članak 48. - u članku 77. stavak 1.briše se „ . „ (točka) i dodaje se „ , način provedbe će definirati Ministar Pravilnikom Djelomično prihvaćen Primjedbe je bilo potrebno navesti uz članke na koje se odnose. Vezano uz primjedbu koja se odnosi na članak 2. nacrta prijedloga zakona navodimo Inženjeri geotehničke (geoinženjerske) struke obavljaju dio zadaća građevinske struke i to poslove voditelja radova, kako je Nacrtom prijedloga zakona i uređeno, međutim, netočno je da imaju ovlasti za projektiranje i stručni nadzor građenja i vođenja građenja u području građevinarstva. Vezano uz primjedbu uz članak 26. dajemo odgovor da će se odredbe ispitivanja ponovno urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
16 Martina Cesar-Kelemen PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA Članak 2. - u dosadašnjem stavku 8. koji postaje stavak 6. dodati tekst: “U smislu ovog Zakona, sastavnim dijelom građevinske struke smatraju se i inženjeri geotehničke (geoinženjerske) struke, koji su završili studij u znanstvenom polju građevinarstvo.“ Članak 24. - predlaže se da se u članku napiše slijedeće: „Voditelj projekta može biti fizička osoba koja ima najmanje 8 godina radnog iskustva u struci iz područja arhitekture i urbanizma, građevinarstva, elektrotehnike ili strojarstva, a završila je odgovarajući sveučilišni ili stručni studij, te položila stručni ispit prema posebnom propisu.“ Članak 26. - poglavlje VI OBAVLJANJE POSLOVA I DJELATNOSTI ISPITIVANJA I PRETHODNIH ISTRAŽIVANJA treba definirati na način da Ministar definira Pravilnikom koje metode ispitivanja trebaju biti akreditirane od nacionalno akreditacijskog tijela za ispitivanje Članak 29. - stavak 2. – ne briše se Članak 34. - stavak 2., iza riječi „komore“ briše se riječ „te“ i stavlja se „ , “ (zarez) Članak 44. - u članku 72. stavku 2.riječi „dužan je“ brišu se i zamjenjuju riječi „mora“ Članak 44. - u članku 72. stavak 2. brišu se riječi „služiti se hrvatskim jezikom i latiničnim pismom“ i zamjenjuju riječima „dovoljno poznavati hrvatski jezik i latinično pismo“ Članak 48. - u članku 77. stavak 1. brisati riječ „vrši“ i zamijeniti riječju „obavlja“ Članak 48. - u članku 77. stavak 1.briše se „ . „ (točka) i dodaje se „ , način provedbe će definirati Ministar Pravilnikom Djelomično prihvaćen Primjedbe je bilo potrebno navesti uz članke na koje se odnose. Vezano uz primjedbu koja se odnosi na članak 2. nacrta prijedloga zakona navodimo Inženjeri geotehničke (geoinženjerske) struke obavljaju dio zadaća građevinske struke i to poslove voditelja radova, kako je Nacrtom prijedloga zakona i uređeno, međutim, netočno je da imaju ovlasti za projektiranje i stručni nadzor građenja i vođenja građenja u području građevinarstva. Vezano uz primjedbu uz članak 26. dajemo odgovor da će se odredbe ispitivanja ponovno urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
17 Tomislav Zović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE Članak 1. U Zakonu o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje („Narodne novine“, broj 78/15) u članku 1. stavak 1. mijenja se i glasi: „(1) Ovim se Zakonom uređuje obavljanje stručnih poslova i djelatnosti prostornog uređenja, projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, građenja i upravljanja projektom gradnje, propisuju se zadaće struka, stručni ispit i stručno usavršavanje te uvjeti za strane osobe koje obavljaju poslove i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje.“. -------------------------- HKIG: Ne podržava se brisanje ispitivanja i prethodnih istraživanja iz ovog Zakona. Hrvatska komora inženjera građevinarstva podržava mjere koje bi bile usmjerene na rasterećenje poduzetništva, ali ne na način da se zanemaruje osiguranje sigurnosnih uvjeta za građevinu i drugih temeljnih zahtjeva. Dodatno s tim u svezi ističemo da svaka građevina mora biti projektirana i izgrađena na način da tijekom svog trajanja ispunjava zahtjeve sigurnosti, kao što su stabilnost, sigurnost u slučaju požara, zaštita na radu, zaštita od buke i sl. Ova znanja i profesionalna odgovornost, koja proizlaze iz primjene tih znanja, razlog su zašto su arhitektonske i inženjerske profesije od javnog interesa, budući direktno utječu na sigurnost građevina u korištenju, a samim tim i na zaštitu života i zdravlja ljudi te očuvanja okoliša. Nakon šire rasprave o predloženom tekstu izmjene Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje sa članovima Komore, HKIG ne podržava brisanje Poglavlja „VI. Obavljanje poslova i djelatnosti ispitivanja i prethodnih istraživanja“ Članak 2. U članku 3. stavak 1. mijenja se i glasi: „(1) Pod obavljanjem stručnih poslova prostornog uređenja, koje se smatra negospodarskom uslugom od općeg interesa, u smislu ovoga Zakona, podrazumijeva se izrada nacrta prostornih planova i nacrta izvješća o stanju u prostoru te obavljanje poslova u vezi s pripremom i donošenjem prostornih planova i izvješća o stanju u prostoru.“. Stavci 6. i 7. brišu se. U dosadašnjem stavku 8. koji postaje stavak 6. iza riječi: „struka“ briše se točka, dodaju se zarez i riječi: „koje se stječu formalnim obrazovanjem u znanstvenom tehničkom području, prema posebnom propisu koji uređuje znanstvena područja, polja i grane.“. U dosadašnjem stavku 9. koji postaje stavak 7. riječ: „ovlaštene“ zamjenjuje se riječju: „ovlaštenje“. Iza dosadašnjeg stavka 9. koji postaje stavak 7. dodaje se novi stavak 8. koji glasi: „(8) Komora, u smislu ovoga Zakona, je Hrvatska komora arhitekata, Hrvatska komora inženjera građevinarstva, Hrvatska komora inženjera strojarstva i Hrvatska komora inženjera elektrotehnike.“. Dosadašnji stavci 10. i 11. postaju stavci 9. i 10. ----------------------- HKIG Predlaže se zadržati formulaciju stavaka 6. i 7. važećeg zakona, jer smatramo da je potrebno u pojmovniku ovog Zakona propisati djelatnost ispitivanja i djelatnost prethodnih istraživanja. Članak 3. Članak 5. mijenja se i glasi: „Za obavljeni posao pravna osoba ili fizička osoba koja obavlja poslove i djelatnosti prostornog uređenja, projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja te pravna ili fizička osoba obrtnik koja obavlja djelatnosti građenja ili upravljanja projektom gradnje odgovaraju investitoru i drugim osobama prema odredbama ovoga Zakona te posebnih propisa.“. Članak 4. U članku 8. riječi: „ovlaštenog arhitekta“ brišu se. Članak 5. U članku 9. stavak 2. mijenja se i glasi: „(2) Ministarstvo suglasnost iz stavka 1. ovoga članka izdaje na zahtjev stranke u formi rješenja na rok od 5 godina,a njezino važenje se na zahtjev stranke može produžavati za 5 godina.“. Članak 6. Iza članka 9. dodaje se članak 9.a koji glasi: „Članak 9.a (1) Zahtjev za produženje važenja suglasnosti podnosi se najranije godinu dana, a najkasnije 6 mjeseci prije isteka roka važenja suglasnosti. (2) Odredbe ovoga Zakona kojima se uređuje način davanja i uvjeti za davanje suglasnosti na odgovarajući se način primjenjuju i na produženje važenja suglasnosti.“. Članak 7. U članku 12. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: „(3) Rješenje o upisu u upisnik ureda za samostalno obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja donosi Hrvatska komora arhitekata.“. Iza novog stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi: „(4) Protiv rješenja kojim je odlučeno o zahtjevu za upis ureda za samostalno obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja u upisnik koji vodi Hrvatska komora arhitekata i rješenja o brisanju iz tog upisnika može se izjaviti žalba Ministarstvu.“. U dosadašnjem stavku 3. koji postaje stavak 5. iza riječi: „graditeljstvu“ briše se točka i dodaju se riječi: „prema posebnom propisu kojim se uređuje polaganje stručnog ispita.“. Članak 8. U članku 13. stavak 2. mijenja se i glasi: „(2) Zajednički ured za obavljanje poslova prostornog uređenja osniva se upisom u upisnik zajedničkih ureda Hrvatske komore arhitekata, na zahtjev ovlaštenih arhitekata koji su sklopili ugovor iz stavka 1. ovoga članka.“. Iza stavka 2. dodaju se stavci 3. i 4. koji glase: „(3) Rješenje o upisu u upisnik zajedničkih ureda donosi Hrvatska komora arhitekata. (4) Protiv rješenja kojim je odlučeno o zahtjevu za upis zajedničkih ureda u upisnik koji vodi Hrvatska komora arhitekata i rješenja o brisanju iz tog upisnika može se izjaviti žalba Ministarstvu.“. Članak 9. U članku 15. stavak 1. mijenja se i glasi: „(1) Ovlašteni arhitekt urbanist koji samostalno obavlja stručne poslove prostornog uređenja, zajednički ured, odnosno pravna osoba registrirana za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja, ovisno o razini i sadržaju prostornog plana koji izrađuje u izradi nacrta prostornog plana, mora osigurati sudjelovanje: -ovlaštenog inženjera građevinarstva, ovlaštenog inženjera prometa, odnosno ovlaštenog inženjera strojarstva, ovlaštenog inženjera elektrotehnike, s najmanje dvije godine radnog iskustva na poslovima prostornog uređenja -magistra geografske, odnosno magistra inženjera biološke, ekološke, krajobrazne, šumarske, agronomske ili slične struke koji ima najmanje dvije godine radnog iskustva na poslovima prostornog uređenja i -magistra ekonomske, sociološke, demografske ili slične struke koji ima najmanje dvije godine radnog iskustvana poslovima prostornog uređenja.“. Članak 10. U članku 17. riječi: „i/ili glavnog projektanta“ brišu se. Članak 11. U članku 20. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: „(2) Rješenje o upisu u upisnik ureda za samostalno obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja donosi Komora.“. Iza novog stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi: „(3) Protiv rješenja kojim je odlučeno o zahtjevu za upis ureda za samostalno obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja u upisnik koji vodi Komora i rješenja o brisanju iz tog upisnika može se izjaviti žalba Ministarstvu.“. Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 4. Članak 12. U članku 21. stavak 2. mijenja se i glasi: „(2) Zajednički ured osniva se upisom u upisnik zajedničkih ureda odgovarajuće komore na zahtjev ovlaštenih arhitekata i/ili ovlaštenih inženjera koji su sklopili ugovor iz stavka 1. ovog članka.“. Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: „(3) Zajednički ured koji osnivaju ovlašteni arhitekti ili ovlašteni inženjeri istih struka osniva se upisom u upisnik zajedničkih ureda Komore u koju se udružuje njihova struka, a zajednički ured koji osnivaju ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer ili ovlašteni inženjeri različitih struka osniva se upisom u upisnik zajedničkih ureda Komore određene ugovorom iz stavka 1. ovoga članka.“. Iza novog stavka 3. dodaju se stavci 4. i 5. koji glase: „(4) Rješenje o upisu u upisnik zajedničkih ureda donosi Komora. (5) Protiv rješenja kojim je odlučeno o zahtjevu za upis zajedničkih ureda u upisnik koji vodi Komora i rješenja o brisanju iz tog upisnika može se izjaviti žalba Ministarstvu.“. Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 6. Članak 13. U članku 22. iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi: „(2) Pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka, ovisno o građevini koju projektira, odnosno na kojoj provodi stručni nadzor građenja, mora putem ugovora, u skladu s odredbama posebnih propisa, osigurati sudjelovanje ovlaštenih arhitekata i ovlaštenih inženjera koji nisu njeni zaposlenici.“. Članak 14. U članku 23. riječi: „uređuje građenje“ zamjenjuju se riječima: „uređuje gradnja“. Članak 15. Članak 24. mijenja se i glasi: „(1) Poslove inženjera gradilišta obavlja ovlašteni voditelj građenja, sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje udruživanje u Komoru. (2) Ovlašteni voditelj građenja iz stavka 1. ovoga članka vodi građenje, odnosno izvođenje građevinskih i drugih radova različitih struka kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina. (3) Ovlašteni voditelj građenja je osoba arhitektonske, građevinske, strojarske ili elektrotehničke struke koja ispunjava uvjete propisane posebnim zakonom kojim se uređuje udruživanje u Komoru. (4) Ovlašteni voditelj građenja može, u okviru zadaća svoje struke, obavljati poslove ovlaštenog voditelja radova.“. ----------------------- HKIG U podnaslovu ispred članka 24. umjesto „Ovlašteni voditelj građenja“ treba stajati „Inženjer gradilišta“. Na taj način slijedio bi se koncept članaka 17. i 18. koje se odnose na projektanta i nadzornog inženjera i izvršilo bi se usklađenje sa Zakonom o gradnji. Članak 16. Članak 25. mijenja se i glasi: „(1) Poslove voditelja radova u svojstvu odgovorne osobe obavlja ovlašteni voditelj radova, sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje udruživanje u Komoru. (2) Ovlašteni voditelj radova iz stavka 1. ovoga članka, u okviru zadaća svoje struke, vodi izvođenje građevinskih i drugih radova: pripremnih, zemljanih, konstrukterskih, instalaterskih, završnih te ugradnju građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja. (3) Ovlašteni voditelj radova je osoba arhitektonske, građevinske, strojarske ili elektrotehničke struke koja ispunjava uvjete propisane posebnim zakonom kojim se uređuje udruživanje u Komoru.“. ---------------------- HKIG U podnaslovu ispred članka 25. umjesto „Ovlašteni voditelj radova“ treba stajati „Voditelj radova“. Stavak 2. predlažemo izmijeniti na način da glasi: „(2) Voditelj radova iz stavka 1. ovog članka u okviru zadaća svoje struke, vodi pojedine radove u građenju.“ Obrazloženje: Na predloženi način izvršilo bi se usklađenje sa Zakonom o gradnji (članak 55.). U vezi s tim predlaže se da se Pravilnikom kao u slučaju iz članka 25a stavak 2. propiše i pojedine radove u građenju, za koje je potrebno imenovati voditelja radova u svojstvu odgovorne osobe. Članak 17. Iza članka 25. dodaju se članci 25.a, 25.b i 25.c s naslovima iznad njih koji glase: „Voditelj manje složenih radova u svojstvu odgovorne osobe Članak 25.a (1) Poslove voditelja manje složenih radova u svojstvu odgovorne osobe, osim osobe iz članka 25. ovoga Zakona, može obavljati osoba koja je završila srednju školu po programu za tehničara arhitektonske, građevinske, strojarske, odnosno elektrotehničke struke i ima najmanje pet godina radnog iskustva u struci i položen stručni ispit. (2) Manje složene radove za koje potrebno imenovati voditelja manje složenih radova u svojstvu odgovorne osobe propisuje ministar pravilnikom.“. Radovi za koje nije potrebno imenovati voditelja manje složenih radova u svojstvu odgovorne osobe Članak 25.b Radovi za koje nije potrebno imenovati voditelja manje složenih radova u svojstvu odgovorne osobe propisat će se pravilnikom iz članka 25.a stavka 2. ovoga Zakona. Posebni slučajevi u građenju Članak 25.c (1) Ako se na građevini izvode manje složeni radovi različitih struka, za koje je potrebno imenovati voditelja manje složenih radova u svojstvu odgovorne osobe, za vođenje tih radova može se imenovati ovlašteni voditelj radova. (2) Izvođač iz članka 29. stavka 1. ovoga Zakona, koji u obavljanju djelatnosti građenja ne zapošljava stručno osposobljenu osobu za vođenje određenog radana građevini, sudjelovanje te osobe na toj građevini može osigurati sklapanjem ugovora o poslovnoj suradnji s drugom pravnom ili fizičkom osobom obrtnikom, registriranom za obavljanje djelatnosti građenja, koja takvu osobu zapošljava. (3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka, inženjer gradilišta i/ili voditelj radova, koji je zaposlenik izvođača, obavlja poslove inženjera gradilišta i/ili voditelja radova i za drugu pravnu ili fizičku osobu obrtnika s kojom je izvođač sklopio ugovor o poslovnoj suradnji.“. ---------------------------- HKIG Odredba stavka 2. ovog članka nije jasno formulirana, pa se predlaže njezina izmjena na način da glasi: (2) Izvođač iz članka 30. ovoga Zakona, koji u obavljanju djelatnosti građenja ne zapošljava stručno osposobljenu osobu za vođenje pojedinog radana građevini, sudjelovanje te osobe na toj građevini može osigurati sklapanjem ugovora o poslovnoj suradnji s drugom pravnom ili fizičkom osobom obrtnikom, registriranom za obavljanje djelatnosti građenja, koja takvu osobu zapošljava. Članak 18. Članci 26., 27. i 28. brišu se. Članak 19. U članku 29. iza riječi: „uređuje gradnja“ briše se točka i dodaju se riječi: „i koja je s investitorom sklopila pisani ugovor o građenju.“. Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi: „(2) Izvođač je dužan osigurati da pojedini rad obavlja osoba koja ima odgovarajuće stručne kvalifikacije.“. ------------------------------- HKIG Formulacija dodanog stavka 2. nije jasna pa ju je potrebno dopuniti upućivanjem na propis koji definira potrebne stručne kvalifikacije ili to treba ovdje propisati. Članak 20. U članku 30. stavku 1. iza riječi: „ovlaštenog voditelja radova“ briše se točka, dodaju se zarez i riječi: „odnosno voditelja manje složenih radova, ovisno o radovima koje izvodi.“. Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi: „(3) Izvođač je dužan osigurati se od odgovornosti za štetu koju bi obavljanjem poslova, odnosno djelatnosti mogao učiniti investitoru ili drugim osobama za svo vrijeme obavljanja poslova, odnosno djelatnosti.“. Članak 21. U članku 31. iza riječi: „građevine“ briše se točka i dodaju se riječi: „te obavljanje ispitivanja određenih dijelova iste građevine u svrhu provjere, odnosno dokazivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu i/ili drugih zahtjeva, odnosno uvjeta predviđenih glavnim projektom ili izvješćem o obavljenoj kontroli projekta.“. ------------------------------ HKIG Predlaže se ostaviti formulaciju članka 31. važećeg Zakona. Obrazloženje: Kontrolna ispitivanja određuje Zakon o gradnji (članak 54.) na način da „izvođač mora osigurati dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama, kontrole kvalitete i dr.). Osigurati znači da to može provesti sam ili podugovoriti. Kontrolna ispitivanja treće strane provode se samo kada odredi projektant, u slučaju sumnje i kada odredi nadzorni inženjer i prema posebnim propisima. Kao primjer, u normi HRN EN 13670 za izvođenje betonskih konstrukcija, tzv. unutarnju kontrolu uvijek provodi izvođač, a predviđa se dodatno uključivanje treće strane za više razrede izvedbe (postoje 3 razreda), a što se određuje projektom. Ističemo da je to važeća praksa u zadnjih sedamdeset godina. Izvođač provodi kontrolna ispitivanja (tekuća ispitivanja) sam ili ih podugovara. Članak 22. U članku 33. iza podstavka 2. dodaje se novi podstavak 3. koji glasi: „- programiranje i planiranje u fazi koncipiranja projekta, što uključuje prikupljanje podataka, razvoj programa projekta i praćenje provođenja tog programa“. Dosadašnji podstavci 3., 4. i 5. postaju podstavci 4., 5. i 6. Dosadašnji podstavak 6. koji postaje podstavak 7. mijenja se i glasi: „- pribavljanje svih dokumenata i sklapanje svih pravnih poslova potrebnih za izdavanje akata za provođenje prostornih planova, građenja, uporabu i/ili uklanjanje građevina i pribavljanje tih akata“. Na kraju dosadašnjeg podstavka 7. koji postaje podstavak 8. briše se točka. Iza dosadašnjeg podstavka 7. koji postaje podstavak 8. dodaje se podstavak 9. koji glasi: „- razvoj sustava kontrole projekta, te praćenje i kontrola realizacije, što uključuje izradu i prikaz planiranog vremenskog izvršenja sa angažiranim resursima, ažuriranje početno planiranog u odnosu na realizaciju projekta, dinamičku analizu rizika kroz cjeloživotni vijek projekta, izvješća o kontroli kvalitete ostvarenja investicija, prijedloge rješenja tekućih ili predviđenih problema u vremenskom, tehnološkom i troškovnom aspektu realizacije.“. ---------------------------- HKIG Predlaže se zadržati formulaciju članka 33. važećeg Zakona. Obrazloženje: Mišljenja smo da djelatnost upravljanja projektom gradnje kako je formulirano važećom odredbom članka 33., obuhvaća sve poslove koji se obavljaju u okviru djelatnosti upravljanja projektom gradnje, a predloženim dopunama nepotrebno se navode faze provedbe. Članak 23. U članku 36. stavku 1. riječi: „ poslove projektiranja i“ brišu se. ---------------------------- HKIG U stavku 2. predlažemo brisati riječ „projektant“ Iza stavka 3. predlažemo dodati novi stavak 4. koji glasi: „(4) Odredba stavka 1. ovog članka ne odnosi se na investitore koji se u smislu propisa kojim se uređuje javna nabava smatraju obveznicima javne nabave, a imaju zaposlene osobe koje poslove upravljanja projektom, projektiranja i stručnog nadzora obavljaju isključivo za tog investitora.“ Članak 24. U članku 37. stavku 1. riječi: „s obrazovanjem iz područja arhitekture“ zamjenjuju se riječima: „s obrazovanjem iz područja tehničkih znanosti u nekom od znanstvenih polja: arhitekture i urbanizma“. U stavku 2. podstavku 2. riječi: „obrazovanje iz područja arhitekture“ zamjenjuju se riječima: „obrazovanje iz područja tehničkih znanosti u nekom od znanstvenih polja: arhitekture i urbanizma“. Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi: „(4) Osobe iz stavka 1. ovoga članka imaju pravo na upis u evidenciju voditelja projekta koju vodi Ministarstvo.“ ------------------------------ HKIG U podnaslovu ispred članka 37. iza riječi„Voditelj projekta“ treba dodati riječ „gradnje“. Predlaže se nova formulacija članka 37. na način da glasi: „Voditelj projekta gradnje može biti fizička osoba koja ima najmanje 8 godina radnog iskustva u struci iz područja: arhitekture i urbanizma, građevinarstva, elektrotehnike ili strojarstva, a završila je odgovarajući sveučilišni ili stručni studij, te položila stručni ispit prema posebnom propisu.“ Članak 25. U članku 38. stavak 1. mijenja se i glasi: „(1) Voditelja projekta imenuje investitor radi optimizacije utrošaka sredstava i vremena prije donošenja investicijske odluke i planiranja proračunskih sredstava te radi zakonite i kvalitetne pripreme projekta te njegove uspješne provedbe.“. Stavak 2. mijenja se i glasi: „Investitorikoji se u smislu propisa kojima se uređuje javna nabava smatraju obveznicima javne nabave obvezni su imenovati voditelja projekta u slučaju: 1. ulaganja sredstava u izgradnju infrastrukturnih i drugih građevina, osim cesta, ukupne investicijske vrijednosti preko 10.000.000,00 kuna bez PDV-a 2. ulaganja sredstava u izgradnju cesta ukupne investicijske vrijednosti preko 50.000.000,00 kuna bez PDV-a 3. ulaganja sredstava u izgradnju zgrada javne namjene ukupne investicijske vrijednosti preko 35.000.000,00 kn bez PDV-a 4. ulaganja sredstava u izgradnju ostalih zgrada ukoliko će se na području istog mjesta ili grada istovremeno odvijati gradnja više od jedne zgrade sa ukupno više od 100 stanova.“. --------------------------- HKIG U članku 38. stavku 2. u točki 1., 2. i 3. predlaže se umjesto riječi „izgradnju“ navesti riječ „građenje“. Obrazloženje Pojam „izgradnja“ nije definiran Zakonom o gradnji, pa se postavlja pitanje da li se pojam izgradnja u ovom članku odnosi na građenje nove građevine ili na građenje općenito. S tim u svezi mišljenja smo da bi trebalo koristiti riječ građenje koje u smislu odredbe članka 3. stavak 1. točka 4. Zakona o gradnji, podrazumijeva izvedbu građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina. Članak 26. Iza članka 39. poglavlje: „VI. OBAVLJANJE POSLOVA I DJELATNOSTI ISPITIVANJA I PRETHODNIH ISTRAŽIVANJA“ s naslovima iznad članaka 40. i 41. te člancima 40. do 46. brišu se. HKIG Hrvatska komora inženjera građevinarstva podržava normativno uređenje poslova i djelatnosti ispitivanja i prethodnih istraživanja u okviru ovoga Zakona. Smatramo da je navedeno u skladu sa odredbom članka 18. Zakona o gradnji, kojim je propisano da je ispitivanje određenih dijelova građevine u svrhu provjere, odnosno dokazivanja temeljnih zahtjeva za građevinu i/ili drugih zahtjeva, odnosno uvjeta, predviđeno glavnim projektom ili izvješćem o obavljenoj kontroli projekta, te prethodna istraživanja od važnosti za projektiranje, građenje i uporabu određene građevine dužan osigurati investitor. Stavkom 2. istog članka propisano je da je investitor poslove ispitivanja, dokazivanja, odnosno istraživanja iz stavka 1. ovoga članka dužan povjeriti osobama ovlaštenim za obavljanje istih na temelju posebnog zakona. U slučajevima kada se zahtijevaju ovlaštenja za ispitivanja za neka područja, prema propisima Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja i drugih ministarstava, podloga za izdavanje je u pravilu akreditacija. Akreditacija je najjednostavniji i najsigurniji način da se dokaže stalnasposobnost laboratorija. Nacionalno akreditacijsko tijelo Hrvatska akreditacijska agencija, nakon što izda potvrdu o akreditaciji na pet godina, kontinuirano jednom godišnje provodi nadzor nad laboratorijem i u slučaju da laboratorij više ne zadovoljava zahtjeve norme HRN EN ISO/IEC 17025 povlači akreditaciju. Stalni nadzor unutar razdoblja akreditacije također dokazuje važnost akreditacije. Slijedom navedenog nismo suglasni sa brisanjem članaka 40. do 46. te predlažemo određene sadržajne i pravno tehničke korekcije u navedenim člancima kako slijedi: „Članak 40. 1) Djelatnost ispitivanja obuhvaća ispitivanja cijele građevine, dijelova građevine koje čine materijali, građevni proizvodi i elementi građevine ili oprema, u svrhu provjere, odnosno dokazivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu i/ili drugih zahtjeva, odnosno uvjeta predviđenih glavnim projektom ili izvješćem o obavljanoj kontroli projekta, koja se provode na temelju posebnih propisa, projekta ili sumnje. 2) Ispitivanja mogu biti provedena prije i tijekom projektiranja, građenja nove građevine, rekonstrukcije ili održavanja postojeće građevine. 3) Ispitivanja građevnih proizvoda koja se provode u postupcima ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnih proizvoda uređena su posebnim propisom. Članak 41. 1) Djelatnost prethodnih istraživanja obuhvaća: - utvrđivanje uvjeta za građenje (temeljno tlo, geološke, hidrološke, hidrotehničke, seizmičke, prometne, okolišne i druge uvjete) - utvrđivanja stanja građevine ili dijelova građevine ili opreme u odnosu na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu 2) Prethodna istraživanja mogu biti provedena prije i tijekom projektiranja i građenja nove građevine, rekonstrukcije ili održavanja postojeće građevine. 3) Prethodna istraživanja uključuju izradu programa prethodnih istraživanja, ispitivanje i druge kontrolne postupke, ocjenu rezultata ispitivanja i drugih kontrolnih postupaka, utvrđivanje uvjeta građenja, odnosno utvrđivanje postojećeg stanja građevine, utvrđivanje ispunjavanja zahtjeva posebnih propisa i/ili projekta i dokazivanje ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu. 4) Prethodna istraživanja imaju važnost za projektiranje, građenje i uporabu određene građevine. Obrazloženje: Prethodna istraživanja trebaju sadržavati i izradu programa prethodnog istraživanja, uključujući program ispitivanja. Članak 42. 1) Djelatnost ispitivanja može obavljati pravna osoba ili fizička osoba obrtnik koja: - je registrirana za djelatnost tehničkog ispitivanja i analize - ima potvrdu o akreditaciji koju je izdalo nacionalno akreditacijsko tijelo za ispitivanja 2) Djelatnost prethodnih istraživanja može obavljati pravna osoba ili fizička osoba obrtnik koja: - je registrirana za djelatnost tehničkog ispitivanja i analize - osigura stručnu osobu za obavljanje prethodnih istraživanja. Obrazloženje: Akreditacija je jedini relevantni, međunarodno priznati dokaz o osposobljenosti za ispitivanje (ISO i EN norme). Članak 43. 1) Pravna osoba ili fizička osoba obrtnik koja obavlja djelatnost prethodnih istraživanja dužna je osigurati da pojedini posao prethodnih istraživanja obavlja osoba koja ima odgovarajuće stručne kvalifikacije. 2) Pravna osoba ili fizička osoba obrtnik iz stavka 1. ovoga članka imenuje stručnu osobu za obavljanje poslova prethodnih istraživanja. 3) Pravna osoba ili fizička osoba obrtnik iz stavka 1. ovoga članka dužna je osigurati nepristranost za poslove prethodnih istraživanja, a imenovanoj stručnoj osobi neovisnost. Obrazloženje: U ovom članku u skladu sa izmjenama u prethodnim člancima briše se „djelatnost ispitivanja“. Članak 44. 1) Pravna osoba ili fizička osoba obrtnik osposobljenost za poslove ispitivanja dokazuje potvrdom o akreditaciji prema normi HRN EN ISO/IEC 17025 ili HRN EN/ISO IEC 17020 koju je izdalo nacionalno akreditacijsko tijelo za određenu metodu ispitivanja, a time dokazuje i osposobljenost za metodu ekvivalentnu toj metodi ispitivanja za isto ili slično svojstvo, koju zahtjeva plan ispitivanja ili je određena u projektu građevine. Obrazloženje: Predlažemo da se doda i akreditacija prema normi HRN EN/ISO IEC 17020, norma za inspekciju koja u određenim područjima (npr. elektrotehnika) može uključivati i akreditaciju za metode ispitivanja. Članak 45. 1) Stručna osoba za poslove prethodnih istraživanja u smislu ovoga Zakona može biti: - ovlašteni inženjer za poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, koja ima određene kompetencije, znanja i vještine iz područja prethodnih istraživanja i koja ima najmanje tri godine stručnog iskustva u tom području ili - osoba koja je završila preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij i stekla akademski naziv magistar, magistar inženjer ili koja je završila odgovarajući specijalistički diplomski stručni studij i stekla stručni naziv stručni specijalist inženjer ako je tijekom studija stekla najmanje 300 ECTS bodova, odnosno koja je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja i ima potrebne kompetencije, znanja i vještine iz područja prethodnih istraživanja i koja ima najmanje pet godina stručnog iskustva u tom području. 2) Primjerena struka za obavljanje poslova prethodnih istraživanja je svaka struka čiji su ishodi učenja takvi da su primjenjivi za provedbu prethodnih istraživanja u skladu s ovim Zakonom. Članak 46. Predlaže se ostaviti formulaciju članka 46. važećeg Zakona. „Osoba koja provodi ispitivanja i prethodna istraživanja odgovorna je za zakonito i pravilno obavljanje poslova propisanih ovim Zakonom, posebnim propisima, tehničkim specifikacijama i pravilima struke te za pravilno sastavljanje izvještaja o ispitivanju, odnosno izvještaja ili elaborata o prethodnom istraživanju.“ Članak 27. U članku 48. iza riječi: „prometnu“ zarez i riječ: „komunalnu“ brišu se. Članak 28. U članku 49. stavku 1. podstavci 3. i 4. mijenjaju se i glase: „- izrada arhitektonskih projekata krajobraznog uređenja za sve građevine i objekte krajobrazne arhitekture - izrada arhitektonskog projekta postojećeg stanja u okviru zadaća za koje je arhitektonska struka ovlaštena za projektiranje“. Iza podstavka 5. dodaje se novi podstavak 6. koji glasi: „- izrada arhitektonske snimke izvedenog stanja u okviru zadaća za koje je arhitektonska struka ovlaštena za projektiranje“. Dosadašnji podstavak 6. postaje podstavak 7. Dosadašnji podstavak 7. briše se. Stavak 2. briše se. Članak 29. U članku 50. stavku 1. podstavku 3. riječi: „koji uključuju projekt izvedenog stanja“ brišu se. Iza podstavka 3. dodaje se novi podstavak 4. koji glasi: „- izrada snimke izvedenog stanja za sve građevine“. Dosadašnji podstavci 4., 5., 6. i 7. postaju podstavci: 5., 6., 7. i 8. Stavak 2. briše se. ---------------------- HKIG Predlaže se u ovom članku kao i za ostale struke (članci 49., 51. i 52.) u stavku 1. dodati slijedeće podstavke: - snimka postojećeg stanja, potrebna za utvrđivanje stanja građevine u slučaju rekonstrukcije ili održavanja - projekt izvedenog stanja, kojeg je potrebno izraditi nakon završenog građenja i koji uključuje sve izmjene koje su tijekom građenja provedene u odnosu na projekt. Predlaže se ostaviti formulaciju stavka 2. članka 50. iz važećeg Zakona. Članak 30. U članku 51. podstavku 3. iza riječi: „temeljnih zahtjeva“ stavlja se zarez, a riječi: „koji uključuju projekt izvedenog stanja strojarskih instalacija, opreme i postrojenja“ brišu se. Članak 31. U članku 52. stavku 1. podstavku 3. riječi: „koji uključuju projekt izvedenog stanja elektrotehničkih instalacija, opreme i postrojenja“ brišu se. Članak 32. Članak 55. mijenja se i glasi: „(1) Poslove projektantskog nadzora obavlja projektant arhitektonske, građevinske, strojarske i/ili elektrotehničke struke koji je izradio projekt prema kojem se gradi građevina. (2) Projektantski nadzor je odgovoran u svojstvu projektanta odgovarajuće struke. (3) Ako projektant za vrijeme izvođenja radova više ne obavlja projektantsku djelatnost ili izričito svojom voljom pismeno izrazi da to ne može iz objektivnih razloga, poslove projektantskog nadzora obavlja projektant odgovarajuće struke.“. Članak 33. U članku 56. stavku 2. riječi: „voditelja građenja, voditelja radova, poslove ispitivanja i prethodnih istraživanja“ zamjenjuju se riječima: „vođenja građenja“. ------------------- HKIG U stavku 2. ovog članka predlaže se da se obveza polaganja stručnog ispita zadrži za poslove prethodnog istraživanja. Predlaže se nova formulacija stavka 4. na način da glasi: 4) Listu ispitivača koja se sastoji od ____ osoba rješenjem imenuje ministar. __ ispitivača imenuje se iz reda službenika i dužnosnika Ministarstva a __ osoba iz reda stručnjaka za pojedina ispitna područja i to na prijedlog Hrvatske komore arhitekata, Hrvatske komore inženjera građevinarstva, Hrvatske komore inženjera elektrotehnike i Hrvatske komore inženjera strojarstva. Obrazloženje: Mišljenja smo da bi ukupan broj članova sa Liste ispitivača trebalo povećati za određeni broj ispitivača iz reda stručnjaka za pojedina ispitna područja koje predlažu Komore. Članak 34. Članak 58. mijenja se i glasi: „(1) Osobe iz članka 56. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona nakon položenog stručnog ispita nastavljaju obvezno stručno usavršavanje koje obuhvaća različite oblike stjecanja i unapređivanja stručnog znanja. (2) Program stručnog usavršavanja utvrđuju i provode komore te strukovne organizacije, sveučilišta, veleučilišta i druge pravne osobe (u daljnjem tekstu: nositelj programa)uz prethodnu suglasnost Ministarstva. (3) Nositelj programa stručnog usavršavanja izdaje potvrdu, odnosno certifikat o završenom stručnom usavršavanju i osposobljavanju, koje je osoba iz članka 56. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona dužna dostaviti Komori u svrhu vođenja evidencije o stručnom usavršavanju. (4) Uvjete i način provođenja te praćenja stručnog usavršavanja osoba iz članka 56. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona propisuje ministar pravilnikom.“. Članak 35. Naslov iznad članka 59. mijenja se i glasi: „Poslovi prostornoga uređenja, projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, poslovi vođenja građenja i voditelja projekta“ . HKIG U skladu sa prethodno navedenim primjedbama HKIG vezanim uz Poglavlje VI. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, predlaže se u naslovu ostaviti ispitivanja i prethodna istraživanja. U poglavlju VIII. u člancima koji se odnose na prave osobe treba ostaviti ispitivanja i prethodna istraživanja, a u člancima koji se odnose na fizičke osobe samo prethodna istraživanja. U članku 59. stavak 2. mijenja se i glasi: „(2) Fizička osoba koja u stranoj državi ima pravo obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, vođenja građenja ili voditelja projekta ima pravo u Republici Hrvatskoj pod pretpostavkom uzajamnosti trajno obavljati te poslove u svojstvu ovlaštene osobe pod istim uvjetima kao i ovlašteni arhitekt odnosno ovlašteni inženjer, ovlašteni voditelj građenja, odnosno ovlašteni voditelj radova, voditelj projekta, ako ima stručne kvalifikacije potrebne za obavljanje tih poslova u skladu s posebnim zakonom kojim se uređuje priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija i drugim posebnim propisima.“. Članak 36. U članku 60. riječi: „voditelja građenja, voditelja radova, voditelja projekta, poslove ispitivanja i prethodnih istraživanja“ zamjenjuju se riječima: „vođenja građenja ili voditelja projekta“. Članak 37. Članak 61. mijenja se i glasi: „Ovlaštena fizička osoba iz države ugovornice EGP-a ima pravo u Republici Hrvatskoj povremeno ili privremeno obavljati poslove prostornoga uređenja, projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, vođenja građenja, poslove voditelja projekta u svojstvu odgovorne osobe pod strukovnim nazivom koji ovlaštene osobe za obavljanje tih poslova imaju u Republici Hrvatskoj, ako prije početka prvog posla izjavom u pisanom ili elektroničkom obliku izvijesti o tome odgovarajuću komoru, uz uvjet da: - ima stručne kvalifikacije potrebne za obavljanje poslova prostornog uređenja, projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, vođenja građenja, voditelja projekta u skladu s posebnim zakonom kojim se uređuje priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija i drugim posebnim propisima - je osigurana od profesionalne odgovornosti za štetu koju bi obavljanjem poslova prostornog uređenja, projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, vođenja građenja, voditelja projekta u svojstvu odgovorne osobe mogla učiniti investitoru ili drugim osobama.“. Članak 38. U članku 62. stavku 1. podstavak 2. mijenja se i glasi: „- potvrdu kojom se potvrđuje da u državi ugovornici EGP-a obavlja poslove prostornog uređenja, projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, vođenja građenja ili poslove voditelja projekta u svojstvu ovlaštene osobe“. U podstavku 4. iza riječi: „voditelja projekta“ zarez i riječi: „poslove ispitivanja i prethodnih istraživanja“ brišu se. U podstavku 5. riječi: „i poslove ispitivanja i prethodnih istraživanja“ brišu se. Stavak 2. mijenja se i glasi: „(2) Ako se u državi iz koje dolazi strana ovlaštena osoba poslovi prostornog uređenja, poslovi projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, vođenja građenja i poslovi voditelja projekta obavljaju bez posebnog ovlaštenja, umjesto dokaza iz stavka 1. podstavka 4. ovoga članka uz prijavu se prilaže dokaz da je podnositelj prijave poslove prostornog uređenja, projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, vođenja građenja i poslove voditelja projekta u svojstvu odgovorne osobe obavljao u punom ili nepunom radnom vremenu istovjetnog ukupnog trajanja najmanje godinu dana u zadnjih deset godina u državi članici u kojoj ta profesija nije regulirana.“. Članak 39. U članku 65. stavku 1. riječi: „voditelja građenja, voditelja radova, poslove voditelja projekta i poslove ispitivanja i prethodnih istraživanja“ zamjenjuju se riječima „vođenja građenja i voditelja projekta“. Stavak 2. mijenja se i glasi: „(2) Prilikom podnošenja prve izjave za povremeno, odnosno privremeno obavljanje poslova prostornog uređenja, projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, odnosno vođenja građenja Komora obvezno provodi postupak provjere inozemne stručne kvalifikacije u skladu s odredbama posebnog zakona kojima se uređuje priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija i drugim posebnim propisima, s obzirom da se radi o profesijama koje imaju utjecaja na sigurnost.“. Članak 40. U članku 66. stavku 1. riječi: „voditelja građenja, voditelja radova, voditelja projekta ili poslove ispitivanja i prethodnih istraživanja“ zamjenjuju se riječima: „vođenja građenja ili voditelja projekta“. U stavku 2. riječi: „voditelja građenja, voditelja radova, voditelja projekta, odnosno poslova ispitivanja i prethodnih istraživanja“ zamjenjuju se riječima: „vođenja građenja ili voditelja projekta“. Članak 41. Iznad članka 69. dodaje se naslov koji glasi: „Strana pravna ili strana fizička osoba obrtnik “. U članku 69. stavak 1. mijenja se i glasi: „(1) Strana pravna osoba sa sjedištem u drugoj državi, koja obavlja djelatnost prostornoga uređenja, projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja te strana pravna ili strana fizička osoba obrtnik koja obavlja djelatnost građenja, upravljanja projektom gradnje, može u Republici Hrvatskoj pod pretpostavkom uzajamnosti na privremenoj i povremenoj osnovi obavljati one poslove koje je prema propisima države u kojoj ima sjedište ovlaštena obavljati, nakon što o tome obavijesti Ministarstvo izjavom u pisanom obliku.“. Iza stavka 2. dodaju se stavci 3. i 4. koji glase: „(3) Pretpostavka uzajamnosti iz stavaka 1. ovoga članka ne primjenjuje se na strane osobe sa sjedištem u drugoj državi EGP-a, odnosno državi članici Svjetske trgovinske organizacije. (4) Temeljem izjave iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo izdaje obavijest.“. Članak 42. Članak 70. mijenja se i glasi: „(1) Strana pravna osoba sa sjedištem u drugoj državi, koja obavlja djelatnost prostornoga uređenja, projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja te strana pravna ili strana fizička osoba obrtnik koja obavlja djelatnost građenja ili upravljanja projektom gradnje, može pod pretpostavkom uzajamnosti u Republici Hrvatskoj trajno obavljati djelatnost pod istim uvjetima kao i osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, u skladu s ovim Zakonom i drugim posebnim propisima. (2) Pretpostavka uzajamnosti iz stavaka 1. ovoga članka ne primjenjuje se na strane osobe sa sjedištem u drugoj državi EGP-a, odnosno državi članici Svjetske trgovinske organizacije.“. Članak 43. Članak 71. briše se. Članak 44. Iznad članka 72. dodaje se naslov koji glasi: „Strana ovlaštena fizička osoba “. U članku 72. stavku 1. riječi: „poslove ispitivanja i prethodnih istraživanja,“ brišu se. U stavku 2. riječi: „i poslove ispitivanja i prethodnih istraživanja“ brišu se. Stavak 3. mijenja se i glasi: „(3) Komora je dužna provjeriti znanje hrvatskog jezika strane ovlaštene osobe kojoj je priznala inozemnu stručnu kvalifikaciju kada postoji ozbiljna i osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju hrvatskog jezika u odnosu na profesionalnu djelatnost koja se namjerava obavljati, u slučaju profesije koja utječe na sigurnost primatelja usluga i drugih profesija, pri čemu provjera znanja hrvatskog jezika mora biti razmjerna djelatnosti koju osoba namjerava obavljati.“. Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi: „(4) Ako Komora ne može sama provesti provjeru znanja hrvatskog jezika, provjeru može prema uputama Komore provesti druga organizacija, odnosno ustanova.“. Članak 45. U članku 73. stavku 1. riječi: „voditelja građenja, voditelja radova, voditelja projekta, ili ispitivanja i prethodnih istraživanja“ zamjenjuju se riječima: „vođenja građenja ili voditelja projekta“. Članak 46. Članak 74. mijenja se i glasi: „Potvrdu za neometano pružanje usluga na teritoriju druge države ugovornice EGP-a pravnoj ili fizičkoj osobi poslovno nastanjenoj u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: EU potvrda), koja namjerava u drugoj državi ugovornici EGP-a obavljati poslove prostornog uređenja, projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, vođenja građenja, voditelja projekta izdaje odgovarajuća strukovna Komora, prema posebnom propisu kojim se uređuje izdavanje EU potvrde i odgovarajućem općem aktu Komore.“. Članak 47. U članku 75. riječi: „pravnoj ili“ brišu se. Članak 48. Članak 77. mijenja se i glasi: „(1) Ministarstvo vrši stručni nadzor osoba koje obavljaju poslove i djelatnosti uređene ovim Zakonom. (2) Komora i fizička ili pravna osoba koja obavlja posao ili djelatnost uređenu ovim Zakonom dužna je Ministarstvu u svrhu provođenja nadzora dostaviti sve zatražene podatke, dokumente i izvješća u zatraženom roku. (3) Ako Komora i osoba koja obavlja posao ili djelatnost uređenu ovim Zakonom ne postupi po traženju Ministarstva iz stavka 2. ovoga članka, na ispunjenje zatraženog poziva se je rješenjem. (4) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka žalba nije dopuštena ali se može pokrenuti upravni spor.“. ----------------------- HKIG Predlaže se ostaviti formulaciju članka 77. iz važećeg Zakona. Obrazloženje: Ova odredba u suprotnosti je sa Zakonom o sustavu državne uprave. Naime navedenim Zakonom propisani su poslovi državne uprave i to neposredna provedba zakona i drugih propisa, donošenje provedbenih propisa, provedba upravnog nadzora, provedba inspekcijskog nadzora i drugi upravni i stručni poslovi koji obuhvaćaju praćenje stanja i izradu nacrta prijedloga propisa. Ministarstvo u odnosu na fizičke i pravne osobe može provoditi samo inspekcijski nadzor, a u provedbi upravnog nadzora tijela državne uprave nadziru provedbu zakona i drugih propisa te zakonitost rada i postupanja tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti i to u dijelu povjerenih im poslova državne uprave (javne ovlasti). Stručni nadzor nad radom fizičkih osoba (članova Komore) provode Komore u skladu sa odredbama Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (NN br. 78/2015.. Članak 49. U članku 82. podstavku 1. riječi: „i/ili glavnog projektanta“ brišu se. Članak 50. U članku 84. podstavku 1. riječi: „glavnog inženjera gradilišta ili“ brišu se. Članak 51. U članku 85. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase: „(1) Novčanom kaznom u iznosu 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se pravna osoba koja gradi ili izvodi radove, a nije imenovala inženjera gradilišta i/ili voditelja radova iz članka 24. stavka 3. i/ili članka 25. stavka 3. ovoga Zakona. (2) Novčanom kaznom u iznosu 25.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba obrtnik koja gradi ili izvodi radove, a nije imenovala inženjera gradilišta i/ili voditelja radova iz članka 24. stavka 3. i/ili članka 25. stavka 3. ovoga Zakona.“. Članak 52. U članku 86. stavku 1. podstavku 2. iza riječi: „ovlaštenog voditelja radova“ dodaju se zarez i riječi: „odnosno voditelja manje složenih radova“. Iza podstavka 2. dodaje se novi podstavak 3. koji glasi: „- obavlja djelatnost građenja bez osiguranja od odgovornosti (članak 30. stavak 3.)“. Dosadašnji podstavak 3. postaje podstavak 4. Članak 53. U članku 89. stavku 1. podstavku 2. riječi: „stavaka 1. i 2.“ zamjenjuju se riječima: „stavaka 1. i 3.“. Članak 54. U članku 90. riječ: „gradnje“ briše se. Članak 55. Članci 92. i 93. brišu se. ------------------------- HKIG Predlaže se zadržati članke 92. i 93. vezano uz poslove ispitivanja i prethodnih istraživanja. Članak 56. U članku 97. iza riječi: „vođenja građenja“ briše se zarez i dodaje se riječ: „ili“, a riječi: „ili ispitivanja i prethodnih istraživanja“ brišu se. ------------------------ HKIG Predlaže se zadržati formulaciju „ili ispitivanja i prethodnih istraživanja“. Članak 57. Iza članka 98. dodaje se članak 98.a koji glasi: „Članak 98.a (1) Novčanom kaznom od 100.000,00 do 150.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj strana pravna osoba koja u Republici Hrvatskoj: - privremeno ili povremeno obavlja poslove, a prije početka prvog posla pisanom izjavom o tome ne obavijesti Ministarstvo u skladu s odredbom članka 69. stavka 1. ovoga Zakona - uz izjavu iz članka 69. stavka 1. ne priloži isprave u skladu s odredbom članka 69. stavaka 2. ovoga Zakona. (2) Novčanom kaznom od 20.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se strana fizička osoba obrtnik za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka. (3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom od 5000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u stranoj pravnoj osobi.“. Članak 58. Komore su dužne u roku od 14 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona Ministarstvu predati evidencije voditelja projekata, ustrojene prema posebnom zakonu kojim se uređuje udruživanje u Komoru. HKIG U skladu sa prijedlogom koji je dala HKIG na članak 24. ovog Zakona kojim se mijenja članak 37., predlaže se brisati ovaj članak. Članak 59 . Komore su dužne uskladiti statut i druge opće akte s odredbama ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Članak 60. Ministar je dužan donijeti pravilnike iz članka 16. i članka 34. ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Članak 61. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama U svemu se pridružujem komentarima HKIG na novo predložene izmjene ovog zakona. Smatram da pogotovo u smislu stručnog nadzora nad radom ovlašetenih ineženjera članova komore nadzor treba ostati u ovlastima Komore a ne Ministartsva jer je to jedna od važnih ovlasti Komore U suprotnom ako nadzor nad ovlaštenim inženjerima odnosno nad njihovim radom pređe u nadležnost Ministarstva nastati će dvovlašće koje nije dobro te će se sasvim izgubiti vertikala odgovornosti ovlaštenih inženjera za svoje postupke. Smatram da je pogotovo Zakonom o javnoj nabavi u mnogočemu umanjeno povjerenje u nadzorne inženjere u njihovom radu pogotovo kod obračuna radova gdje im je ostavljena odgovornost a samostalnost u odlučivanju im je oduzeta. Za ovu su dijelom krivi i samo inženjeri pa i Komora koja nije reagirala. Često se postupci nadzornih inženjera u obavljanju usluga propisanih Zakonom o građenju, Zakona o obveznim odnosima a priori dovode u sumnju, pogotovu u dijelu koji se preklapa sa obračunom radova koji je integrativni dio ukupne usluge nadzornog inženjera. Svaki nadzorni inženjer je pjedinačno odogovoran za uslugu koju daje , pa ako neki griješi slučajno ili namjerno pojedinačno o tome treba odgovarati, morlano ispred tijela Komore ili kazneno. Međutim takva moguća zlouporaba ponekog ovlaštenog ineženjera, projektannta, nadzornog inženjera ili inženjera gradilišta nije ni ukom slučaju razlog da se procedurama javnih tvrtki i javne uprave generalizira i implicira zlouporaba ovlaštenog inženjera baš svakoga. Nije prihvaćen Primjedbe je bilo potrebno navesti uz članke na koje se odnose. Primjedbe Hrvatske komore inženjera građevinarstva obrađene su uz odgovarajuće članke Nacrta prijedloga zakona.
18 Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA Prema Nacrtu prijedloga Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, u kojem se kao ovlaštenici, uz opisane zadaće struke, navode inženjeri, arhitekti i arhitekti urbanisti, a izostavljeni su krajobrazni arhitekti. Struka koja je potpuno kompetentna za oblikovanje svih otvorenih prostora, planiranje i upravljanje urbanim i ruralnim krajobrazom. Ovim postupkom izostavljanja bit će otežano stručno djelovanje a njihova uloga (a time i važnost uređenja i planiranja otvorenih prostora) svedena na razinu fakultativnog suradnika te se otvara široka zona, čak i sive ekonomije, za druge nedovoljno ili neadekvatno educirane inženjere u području krajobrazne arhitekture. Slab status struke krajobrazne arhitekture izravno se odražava na kvalitetu prostora i krajobraza u Hrvatskoj te na kvalitetu života stanovnika., što je proturječno s ciljem Arhitektonskih politika: “Potrebno je arhitekturu, urbanizam i krajobraznu arhitekturu prepoznati kao odlučujući element u oblikovanju zdravog i očuvanog okoliša“ „Arhitektonske politike Republike Hrvatske 2013-2020, ApolitikA, Nacionalne smjernice za vrsnoću i kulturu građenja od 29. studenog 2012. godine usvojene na 64. sjednici Vlade Republike Hrvatske). Udruženje hrvatskih arhitekata (UHA), kao nacionalna organizacija koja djeluje s ciljem koordinacije strukovnih interesa arhitekata na području cijele Republike Hrvatske i koja okuplja i predstavlja arhitekte udružene u jedanaest (11) društava u svom dopisu Ministru iskazuje da u cijelosti podržava zahtjeve Hrvatskog društva krajobraznih arhitekata te su iskazali svoje mišljenje o profesiji krajobraznih arhitekata: „Ovime iskazujemo svoju solidarnost s profesijom krajobrazni arhitekt koju smatramo važnim sudionikom u građenju, a koja zbog svog manjkavo uređenog položaja u zakonskoj legislativi nerijetko nije prepoznata od investitora koji oblikovanje vanjskog prostora jednostavno pokušavaju preskočiti ili ga delegirati drugim strukama koje nisu vične ovom vrlo delikatnom i specifičnom poslu. Vjerujemo da ćete razmotriti i udovoljiti opravdanim zahtjevima profesije krajobrazni arhitekt!“ Podršku i zabrinutost izrazili su i INTERNATIONAL UNION OF ARCHITECTS (Međunarodna unija arhitekata), a predsjednik UIA u svom pismu kaže: “ If the Republic of Croatia is in fact contemplating steps that would diminish the role and stature of landscape architecture and its qualified practitioners, that would be a serious mistake, likely to erode the country's standing as a place of remarkable heritage and beauty. The UIA wishes to register its opposition to measures that could weaken the important protections afforded to the public interest by requiring the engagement of qualified professionals.“ Također svoju podršku i zabrinutost izrazili su i International Federation of Landscape Architects (IFLA World) i European Region of the International Federation of Landscape Architects (IFLA Europe). Smatramo potrebnim izrijekom navesti krajobrazne arhitekte te definirati i navesti zadaće struke koje su ovlašteni obavljati krajobrazni arhitekti kako su navedene Zadaće ostalih struka. Dobrobiti krajobraznog projektiranja su dugoročne, predstavljaju društveni i javni interes, zato je posebno važno da njegova uloga bude definirana zakonom i da je ono integrirano u sustav graditeljstva i prostornog uređenja. Položaj krajobrazne arhitekture potrebno je osnažiti u društvu, što bi se uvrštavanjem struke u ovaj zakon postiglo. Nije prihvaćen Nastavno na dostavljenu primjedbu o krajobraznim arhitektima kao odgovornoj projektantskoj i planerskoj profesiji skrećemo pozornost da je Statutom Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta (na kojem se izvodi studij krajobrazne arhitekture) uređeno da je djelatnost Fakulteta, između ostalog: „ustrojavanje i izvođenje sveučilišnih preddiplomskih, sveučilišnih diplomskih studija, poslijediplomskih sveučilišnih (doktorskih), poslijediplomskih specijalističkih studija te stručnih studija u području biotehničkih znanosti“. Napominjemo da područje biotehničkih znanosti, u skladu s Pravilnikom o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama („Narodne novine“, broj 118/09, 82/12, 32/13 i 34/16), u daljnjem tekstu: Pravilnik, obuhvaća polja: Poljoprivreda, Šumarstvo, Drvne tehnologija, Biotehnologija, Prehrambena tehnologija i Interdisciplinarne biotehničke znanosti, pri čemu je krajobrazna arhitektura jedna od grana unutar polja Poljoprivrede. Vezano uz tvrdnju da krajobrazni arhitekti imaju kvalifikacije za obavljanje poslova prostornog uređenja, navodimo da je pejzažna arhitektura jedna od grana u znanstvenom području tehničkih znanosti, svrstana unutar polja arhitekture i urbanizma, pri čemu se arhitektonska struka stječe završetkom sveučilišnog studija arhitekture i urbanizma. Slijedom navedenog, smatramo da je pejzažno planiranje potrebno razmatrati u kontekstu prostornog i urbanističkog planiranja te da potrebne kompetencije za obavljanje tih zadataka u Hrvatskoj imaju arhitekti, odnosno arhitekti urbanisti. Vezano uz tvrdnju da krajobrazni arhitekti imaju kvalifikacije za obavljanje poslova projektiranja jer izrađuju projekt krajobrazne arhitekture, navodimo da u smislu propisa kojima se uređuje gradnja, profesija projektanta podrazumijeva potrebnu stručnu kvalifikaciju za izradu projekta građevine (rekonstrukcije, odnosno projekta nove građevine). Pri tome pojam građevina podrazumijeva „sklop povezan s tlom nastao građenjem, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda…“. Nastavno na navedenu definiciju građevine, krajobrazni arhitekti imaju potrebne kompetencije za izradu projekata krajobraznog uređenja površina na kojima nema građevine, npr. plan sadnje na površinama kao što su: plaža, kupalište, površine za kampiranje i druge površine bez građevine. Isto tako, krajobrazni arhitekti imaju potrebne kompetencije za izradu projekata krajobrazne arhitekture, npr. projekta gradskog parka, botaničkog vrta i sl. ako isti ne sadrži građevinu, pri čemu skrećemo pozornost da za izradu takvih projekata nije potrebno ovlaštenje projektanta iz nadležnosti ovoga Ministarstva. Kako se na javnim gradskim prostorima kao i u sklopu perivojne arhitekture obično nalaze građevine (dvorac, paviljon, javna rasvjeta, most, bazen i sl.) zadaća krajobraznih arhitekata je izrada elaborata krajobraznog uređenja u okviru znanja stečenog obrazovanjem i radom, a sam projekt, ovisno o njegovom sadržaju, izrađuje ovlašteni arhitekt i/ili ovlašteni inženjer građevinske, elektrotehničke, odnosno strojarske struke. Vezano uz tvrdnju da su krajobrazni arhitekti u mnogim državama ugovornicama Europskog gospodarskog prostora ovlašteni za obavljanje poslova krajobrazne arhitekture, navodimo da se prostorni planeri i krajobrazni arhitekti unutar pojedinih država ugovornica EGP-a značajno razlikuju po svom formalnom obrazovanju te se situacija u Hrvatskoj ne može automatski preslikati na ostale države ugovornice EGP-a. Stoga je u postupku razmatranja pojedinih stručnih kvalifikacija potrebno je uzeti u obzir da je obuhvat kompetencija, znanja i vještina arhitekata urbanista i krajobraznih arhitekata unutar EGP-a bitno različit. Na kraju, podsjećamo da se zakonski uvjeti za obavljanje poslova i djelatnosti krajobraznih arhitekata nisu mijenjali od 2015. godine (kada je predmetni zakon donesen) te da isti nisu predmet izmjena niti u novim zakonskim rješenjima.
19 UDRUŽENJE OBRTNIKA PULA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA Obzirom na to da u objavljenom prijedlogu Zakona nisu uvažene ranije primjedbe i prijedlozi građevinara, a koji su od egzistencijalne važnosti za mnoge od njih, još jednom podsjećamo samo na najteže probleme s kojima je građevinarstvo suočeno i koje svaki pojedini građevinski poduzetnik treba premostiti kako bi opstao, a koje bi i zakonodavci trebali sagledati pri donošenju propisa: - Nedostatak kvalificiranih i nekvalificiranih (pomoćnih) radnika koje više nije moguće naći niti u okolnim državama, - Preopterećenost visokim troškovima rada, a posebno režijskog osoblja - Velika ograničenja rada tijekom turističke sezone i nemogućnost ostvarivanja prihoda - Ovisnost o vremenskim okolnostima koje često onemogućuju odvijanje poslova - Rad na crno, neplaćanje izvršenih radova, preopterećenost administracijom, itd. Primljeno na znanje Problemi koje navodite nisu tema Nacrta prijedloga zakona.
20 DENIS RADIĆ-LIMA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA Poštovani, u praksi sukladno zakonskoj regulativi RH ovlaštene tvrtke uredno provode ispitivanja i mjerenja za koja je potrebno biti stručan i akreditiran (kao npr. ispitivanja novih dizala i dizala u uporabi u građevinama, ispitivanja kanalizacijskih sustava u građevinama, mjerenje štetnih emisija iz nepokretnih izvora, akustična mjerenja – buka i zvučna izolacija pregradnih konstrukcija u građevinama i sl. ….). U zadnje vrijeme akreditirane tvrtke provode ispitivanja električnih i gromobranskih instalacija. Npr. električne instalacije, nesumnjivo (i statistički), spadaju u grupu visoko rizičnih instalacija (opasnosti od nastanka požara i opasnosti od električnog udara) i do sada ih je mogao ispitivati doslovno “svatko“ bez instrumentarija, bez znanja i bez normiranih metoda ! Sada propisanom obveznom akreditacijom tvrtki (tvrtke specijalizirane za obavljanje ispitivanja) prema odgovarajućim prihvaćenim europskim normama (s obveznom primjenom) sigurno će se bitno povećati stručnost i kvaliteta instalacija te smanjiti rizici, ljudske žrtve i materijalna šteta tijekom dugogodišnje eksploatacije građevina različitih namjena. Slično je i sa drugim instalacijama, postrojenjima, uređajima u građevinama i pitanje je zbog čega postoji namjera da se za ta zahtjevna ispitivanja ukinu ovlaštenja i akreditacije kad je to najbolji put za podizanje kvalitete i stručnosti (i to je pokazala dosadašnja praksa). Eventualno bi se u izmjenama zakona trebala osim akreditacije prema normi HRN EN ISO 17025 propisati i akreditacija prema normi HRN EN ISO/IEC 17020 (izbor bi ovisio o vrsti i/ili metodi ispitivanja) – i to je možda jedini nedostatak u poglavlju VI važećeg Zakona. I u dosadašnjoj zakonskoj regulativi RH postoje propisani uvjeti za ovlaštenja i zahtijevane akreditacije (koje su usklađene s EU direktivama) za obavljanje poslova ispitivanja i mjerenja na građevinama ili dijelovima građevina kao npr. - Ovlaštenje i akreditacija prema normi HRN EN ISO/IEC 17020 za provedbu postupka ocjenjivanja sukladnosti dizala, te ovlaštenje i akreditaciju za preglede dizala u uporabi - Ovlaštenje i akreditacija prema normi HRN EN ISO/IEC 17025 za ispitivanje kanalizacijskih sustava - Ovlaštenje i akreditacija prema normi HRN EN ISO/IEC 17025 za mjerenje i predviđanje buke i ispitivanje zvučne izolacije - Ovlaštenje i akreditacija prema normi HRN EN ISO/IEC 17025 za obavljanje djelatnosti praćenja emisija u zrak iz nepokretnih izvora Da li bi po trenutnoj “logici“ i ovo sad trebalo ukinuti ?? Akreditacije se dodjeljuju u Hrvatskoj već preko 20 godina i do sada je akreditirano oko 150 laboratorija i ispitnih – inspekcijskih tijela (većina za poslove ispitivanja na građevinama ili djelovima građevina). Brisanjem poglavlja VI (čl. 40., 41., 42., 43., 44., 45., i 46.) iz predmetnog Zakona potpuno se izbacuju ovlaštenja koja su spominju u čl. 18. važećeg Zakona o gradnji (cit.: čl. 18. , st. 2 - Investitor je poslove ispitivanja, dokazivanja, odnosno istraživanja iz stavka 1. ovoga članka dužan povjeriti osobama ovlaštenim za obavljanje istih na temelju posebnog zakona) Pravo pitanje je zbog čega je još 2015. poglavlje VI (čl. 40., 41., 42., 43., 44., 45., i 46.) ugrađeno u Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje – NN 78/15 i zbog čega se to sad nastoji izbrisati ? Objašnjenje da će se time “blokirati“ strane pružatelje istih usluga u RH – ne stoji, jer su mjerodavna ovlaštenja prema nacionalnim propisima. ALFA ATEST d.o.o. , Denis Radić-Lima Nije prihvaćen Sukladno stajalištu većine inženjera elektrotehničke struke kao i Hrvatske komore inženjera elektrotehnike, fizička osoba elektrotehničke struke može provoditi ispitivanja instalacija bez potrebe da njen poslodavac ispuni obvezu akreditacije prema normi HRN EN ISO/IEC 17025, što znači da propisani uvjet akreditacije nije nužan za obavljanje ispitivanja (odnosno radi se o uvjetu veće tržišne konkurentnosti). Napominjemo da je osnova za uređivanje uvjeta za obavljanje poslova i djelatnosti ispitivanja dana odredbom članka 18. Zakona o gradnji (NN 153/15 i 20/17), kojim ispitivanjima nisu obuhvaćena ispitivanja materijala, ispitivanja građevnih proizvoda (uređena posebnim propisima) i drugih proizvoda čije ispitivanje se provodi prema propisima iz nadležnosti drugih ministarstava (inspekcijsko ispitivanje prema HRN EN ISO/IEC 17020 te ispitivanje proizvoda koji nisu građevni proizvodi). Ispitivanja koja navodite (ispitivanja kanalizacijskih sustava, ispitivanje opreme pod tlakom, ispitivanje dizala, ispitivanja buke okoliša, ispitivanje stabilnih sustava zaštite od požara, ispitivanje neionizirajućeg zračenja elektromagnetskog polja) kao i uvjeti za mnoga druga ispitivanja već su uređeni posebnim propisima, odnosno propisima iz nadležnosti drugih ministarstava te nije opravdano ponovno propisivanje uvjeta za obavljanje istih ispitivanja, odnosno ispitivanja koja se provode prema istim metodama ispitivanja, neovisno o svrsi za koju se ta ispitivanja provode. Nastavno na navedeno, ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se utvriti podzakonskim aktom.
21 Vladimir Petrović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA Moj komentar odnosi se na predloženu izmjenu postojećeg članka 58. Stručno usavršavanje Članak 58 (starog zakona) ostaje kakav je bio do sada ili se ukida u potpunosti. Obaveza stručnog usavršavanja se ne uvodi ponovo. Obrazloženje: Svi smo svjedoci velike koristi koju je nametnuta obaveza (dok nije bila ukinuta) polučila u pogledu unaprijeđenja stručnosti i kvalitete u našoj branši. Nažalost ne bi se moglo reći da određene pravne i fizičke osobe nisu imale koristi od nametnute obaveze, imali su itekako! Sada se to opet želi uvesti, a mene bi samo zanimalo na čiju inicijativu i koliko je i od koga novaca ispod stola dobio u tu svrhu? Da se uvede ponovno polaganje stručnog ispita, o trošku ministarstva naravno, svakih npr. 5 godina ili kod promjene ključnih pravnih akata ne bih imao ništa protiv, Provjera usvojenog znanja ipak osigurava neki učinak, ali samo prisustvo (a u nekim slučajevima ni to) zbilja ne osigurava baš ništa. Izuzev masnog profita tvrtkama koje se time bave. Ovaj prijedlog ne samo da nema uporište u struci i stvarnim činjenicama već i upućuje na koruptivne radnje. Nije prihvaćen Arhitekti i inženjeri trebali bi upotpunjavati i usavršavati svoje znanje i pratiti razvoj tehničke regulative i nakon položenog stručnog ispita. Potrebno je propisati određeni broj sati stručnog usavršavanja iz područja obuhvaćenog ispitnim programom stručnog ispita kojeg je osoba položila, pri čemu bi svaki tečaj stručnog usavršavanja trebao sadržavati i provjeru znanja.
22 Društvo građevinskih inženjera Zagreb PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA Iako nije predmet ove izmjene i dopune Zakona, smatramo da je potrebno izvršiti izmjenu i članka 32. Zakona: Članak 32. Iznimno od odredbe članka 29. ovoga Zakona, fizička osoba investitor koja ima završen preddiplomski stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položen stručni ispit za poslove u graditeljstvu može sam graditi obiteljsku kuću koja je u cijelosti namijenjena za stanovanje ili u kojoj je više od 70 % građevinske (bruto) površine namijenjeno za stanovanje i koja ima najviše dvije stambene jedinice, ako je to za njegove vlastite potrebe. Primjedba: (čl. 32. Zakona) Iznimno od odredbe članka 29. ovoga Zakona, fizička osoba investitor koja ima završen preddiplomski stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položen stručni ispit za poslove u graditeljstvu može sam graditi obiteljsku kuću koja je u cijelosti namijenjena za stanovanje ili u kojoj je više od 70 % građevinske (bruto) površine namijenjeno za stanovanje i koja ima najviše dvije stambene jedinice, ako je to za njegove vlastite potrebe. Primjedba: Što je obiteljska kuća ne navodi se u Zakonu, niti u ZOPU i ZOG-u. Određen je međutim u čl. 3. ZOG-a pojam zgrade. Prijedlog: Umjesto obiteljske kuće treba u čl. 32. Zakona uvrstiti zgradu. Nije prihvaćen Pojam "obiteljske kuće" definiran je predmetnom odredbom te ga nije potrebno zamijeniti pojmom "zgrade".
23 JAKOV KRIŽANAC PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA Ne slažem se s brisanjem poglavlja VI. (čl. 40 do čl. 46) iz Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje kojim je regulirana djelatnost ispitivanja i prethodnih istraživanja, te u potpunosti podržavam stavove Hrvatske komore inženjera građevinarstva. Izostanak djelatnosti ispitivanja bi donio katastrofu gospodarstvu Republike Hrvatske,a nikako ne olakšanje nekim gospodarskim subjektima,koji su lobirali,bez dovoljnog razumijevanja značaja navedenih ispitivanja, da se predmetni članci brišu iz Zakona. Nadam se da uz sve loše stvari koje nam se događaju u RH u zadnje vrijeme nećemo svjedočiti i ovome. Nije prihvaćen Odredbe ispitivanja i prethodnih istraživanja će se ponovno urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
24 Društvo građevinskih inženjera Zagreb II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 1. Ocjena stanja Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (u daljnjem tekstu Zakon) stupio je na snagu 25. srpnja 2015. godine. Svrha Zakona bila je između ostalog: A) Administrativno rasterećenje profesionalnih poslovnih usluga, B) Usklađenje s Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija, C) Usklađenje važećih normativnih rješenja s normativnim rješenjima i praksom članica Europske unije, D) Uklanjanje nepovoljnih utjecaja i posljedica gospodarske krize na graditeljski sektor. Prilikom donošenja Zakona, Društvo građevinskih inženjera Zagreb (DGIZ) je upozoravao da načela Zakona nisu u skladu sa svrhom zbog koje se Zakon donosi, te da će efekti Zakona biti upitni ako ne i kontraproduktivni. Na žalost, stvarnost je ponovno ukazala na ispravnost stavova stručne javnosti jer: Ad A) administrativno rasterećenje profesionalnih poslovnih usluga se nije dogodilo, nego je povećano, a stvoreni su i drugi oblici parafiskalnih nameta na realni sektor u graditeljstvu; Ad B) usklađenje s Direktivom 2005/36/EZ provedeno je bez usklađivanja po načelu reciprociteta s katastrofalnim utjecajem na domaće ponuditelje usluga. Domaće tržište bez kriterijski je otvoreno za pružatelje usluga iz inozemstva bez stvarne provjere kompetencija, a nepotrebnim parafiskalnim nametima gospodarskim subjektima iz Republike Hrvatske smanjena je konkurentnost na ino tržištu i tržištu EU; Ad C) u rješenjima koje je donio Zakon nismo se približili, već udaljili od normativne prakse EU, što na stručnim skupovima opetovano ističu gospodarski subjekti iz graditeljstva prisutni na tržištu; Ad D) nepovoljni utjecaji na realni sektor u graditeljstvu nisu uklonjeni, već dapače, tim Zakonom, kao i drugim zakonima ili iz njih proizašlih propisa ili postupaka, domaći građevinski sektor dnevno je doveden u neravnopravnu tržišnu utakmicu, što je rezultiralo stečajem ili likvidacijom najzačajnijih hrvatskih graditeljskih kompanija. Zaključno: Ocjena stanja upućuje na izrazito tešku situaciju u sektoru graditeljstva, za što je dijelom doprinio ovaj Zakon. „Kozmetičkim“ promjenama predloženim izmjenama i dopunama Zakona neće se ukloniti nepovoljan efekt ovog Zakona, te smatramo nužnim izvršiti objektivnu analizu primjene ovog Zakona, za što s ekspertima i stručnim timovima uvijek stojimo na raspolaganju. S obzirom da do sada naši načelni stavovi nisu prihvaćeni, već se u pravilu prihvaćaju intervencije na pojedine članke, dostavljamo Vam naše primjedbe na pojedine članke u daljnjem tekstu. Nije prihvaćen Predmet savjetovanja nisu odredbe važećeg Zakona. Nacrtom prijedloga zakona smanjuju se barijere u obavljanju poslova i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje, vrši daljnje usklađenje s EU zakonodavstvom, osigurava provedba mjera iz Akcijskog plana u području reguliranih profesija u RH za razdoblje od 2016. do 2018.
25 Lara Bogovac PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE Članak 53. stavak 1. Zakona mijenja se tako da glasi: Članak 53. (1) Arhitektonska, građevinska, strojarska elektrotehnička struka i struka krajobrazna arhitektura u obavljanju poslova stručnog nadzora građenja provodi nadzor nad izvođenjem radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati. Članak 54. stavak 1. Zakona mijenja se tako da glasi: Članak 54. (1) Arhitektonska, građevinska, strojarska elektrotehnička i struka krajobrazna arhitektura u obavljanju poslova vođenja građenja vodi građenje građevina i izvođenje radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati. Obrazloženje kao i za članke 17. i 18. Zakona Nije prihvaćen Vezano uz tvrdnju da krajobrazni arhitekti imaju kvalifikacije za obavljanje poslova projektiranja, navodimo da u smislu propisa kojima se uređuje gradnja, profesija projektanta podrazumijeva potrebnu stručnu kvalifikaciju za izradu projekta građevine (rekonstrukcije, odnosno projekta nove građevine). Pri tome pojam građevina podrazumijeva „sklop povezan s tlom nastao građenjem, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda…“. Nastavno na navedenu definiciju građevine, krajobrazni arhitekti imaju potrebne kompetencije za izradu projekata krajobraznog uređenja površina na kojima nema građevine, npr. plan sadnje na površinama kao što su: plaža, kupalište, površine za kampiranje i druge površine bez građevine. Isto tako, krajobrazni arhitekti imaju potrebne kompetencije za izradu projekata krajobrazne arhitekture, npr. projekta gradskog parka, botaničkog vrta i sl. ako isti ne sadrži građevinu, pri čemu skrećemo pozornost da za izradu takvih projekata nije potrebno ovlaštenje projektanta iz nadležnosti ovoga Ministarstva.
26 Mateja Leljak PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE Članak 53. stavak 1. Zakona mijenja se tako da glasi: Članak 53. (1) Arhitektonska, građevinska, strojarska elektrotehnička struka i struka krajobrazna arhitektura u obavljanju poslova stručnog nadzora građenja provodi nadzor nad izvođenjem radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati. Članak 54. stavak 1. Zakona mijenja se tako da glasi: Članak 54. (1) Arhitektonska, građevinska, strojarska elektrotehnička i struka krajobrazna arhitektura u obavljanju poslova vođenja građenja vodi građenje građevina i izvođenje radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati. Obrazloženje kao i za članke 17. i 18. Zakona Nije prihvaćen Vezano uz tvrdnju da krajobrazni arhitekti imaju kvalifikacije za obavljanje poslova projektiranja, navodimo da u smislu propisa kojima se uređuje gradnja, profesija projektanta podrazumijeva potrebnu stručnu kvalifikaciju za izradu projekta građevine (rekonstrukcije, odnosno projekta nove građevine). Pri tome pojam građevina podrazumijeva „sklop povezan s tlom nastao građenjem, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda…“. Nastavno na navedenu definiciju građevine, krajobrazni arhitekti imaju potrebne kompetencije za izradu projekata krajobraznog uređenja površina na kojima nema građevine, npr. plan sadnje na površinama kao što su: plaža, kupalište, površine za kampiranje i druge površine bez građevine. Isto tako, krajobrazni arhitekti imaju potrebne kompetencije za izradu projekata krajobrazne arhitekture, npr. projekta gradskog parka, botaničkog vrta i sl. ako isti ne sadrži građevinu, pri čemu skrećemo pozornost da za izradu takvih projekata nije potrebno ovlaštenje projektanta iz nadležnosti ovoga Ministarstva.
27 Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE Članak 53. stavak 1. Zakona mijenja se tako da glasi: Članak 53. (1) Arhitektonska, građevinska, strojarska elektrotehnička struka i struka krajobrazna arhitektura u obavljanju poslova stručnog nadzora građenja provodi nadzor nad izvođenjem radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati. Članak 54. stavak 1. Zakona mijenja se tako da glasi: Članak 54. (1) Arhitektonska, građevinska, strojarska elektrotehnička i struka krajobrazna arhitektura u obavljanju poslova vođenja građenja vodi građenje građevina i izvođenje radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati. Obrazloženje kao i za članke 17. i 18. Zakona Nije prihvaćen Vezano uz tvrdnju da krajobrazni arhitekti imaju kvalifikacije za obavljanje poslova projektiranja, navodimo da u smislu propisa kojima se uređuje gradnja, profesija projektanta podrazumijeva potrebnu stručnu kvalifikaciju za izradu projekta građevine (rekonstrukcije, odnosno projekta nove građevine). Pri tome pojam građevina podrazumijeva „sklop povezan s tlom nastao građenjem, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda…“. Nastavno na navedenu definiciju građevine, krajobrazni arhitekti imaju potrebne kompetencije za izradu projekata krajobraznog uređenja površina na kojima nema građevine, npr. plan sadnje na površinama kao što su: plaža, kupalište, površine za kampiranje i druge površine bez građevine. Isto tako, krajobrazni arhitekti imaju potrebne kompetencije za izradu projekata krajobrazne arhitekture, npr. projekta gradskog parka, botaničkog vrta i sl. ako isti ne sadrži građevinu, pri čemu skrećemo pozornost da za izradu takvih projekata nije potrebno ovlaštenje projektanta iz nadležnosti ovoga Ministarstva.
28 GESCOM d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 1. Djelatnost ispitivanja i prethodnog istraživanja u zakonu ne bi trebalo izbaciti. Bitna je to djelatnost i nema opravdanog razloga ju izbaciti iz zakona Prihvaćen Odredbe ispitivanja i prethodnih istraživanja će se ponovno urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
29 Karmen Komljen Petošić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 1. Predlaže se da se zadrži djelatnost ispitivanja i prethodnih istraživanja u Zakonu, jer se radi bitnoj djelatnosti koja bi trebala biti regulirana ovim zakonom (poglavlje VI sa čl. 40 do čl. 46. Ova djelatnost u skladu je s čl. 18 Zakona o gradnji. Prihvaćen Odredbe ispitivanja i prethodnih istraživanja će se ponovno urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
30 Slaviša Rajič PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 1. Predlažem da se kod usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje zadrži normativno uređenje poslova djelatnosti ispitivanja i prethodnih istraživanja (poglavlje VI sa čl. 40 do čl. 46) kojima se udovoljava odredbama čl. 18 Zakona o gradnji. Prihvaćen Odredbe ispitivanja i prethodnih istraživanja će se ponovno urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
31 HRVATSKO GEOTEHNIČKO DRUŠTVO PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 1. Ne podržava se brisanje ispitivanja i prethodnih istraživanja iz ovog Zakona. Prethodna istraživanja i ispitivanja su osnovni preduvjet za osiguranje sigurnosnih uvjeta za građevinu i drugih temeljnih zahtjeva. Navedeno je posebno izraženo u pogledu prethodnih istraživanja i ispitivanja u geotehnici na temelju kojih se određuje stabilnost i uporabivost građevina i temeljnog tla te geotehničkih konstrukcija. Rezultati prethodnih istraživanja i ispitivanja u geotehnici koriste se u svim fazama od planiranja, projektiranja do izgradnje objekta (geotehničko projektiranje, kontrola geotehničkog projekta, geotehničkih konstrukcija, izvedba specijalnih geotehničkih radova, geotehnički nadzor). Isključivanje prethodnih istraživanja i ispitivanja iz ovog Zakona ostavlja navedene djelatnosti i uvjete za obavljanje tih poslova u nereguliranom području, što postavlja potencijalnu opasnost za sigurnost i uporabivost građevina, a korisnike njihovih rezultata u nepovoljan položaj. Uloga prethodnih istraživanja i ispitivanja u geotehnici detaljno je definiran u Tehničkom propisu za građevinske konstrukcije (NN 17/17). Prema članku 90. navedenog propisa, glavni građevinski projekt s geotehničkim dijelom mora sadržavati interpretaciju rezultata i geotehničkih i drugih istražnih radova. Prema članku 89, stavka 2. Svaki projekt građevinske konstrukcije u kojem se dokazuje ispitivanje temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti građevinske konstrukcije mora sadržavati i geotehnički dio…Članak 88. stavka 1. Geotehničkim se projektiranjem mora dokazati da će građevinska konstrukcija s okolnim tlom, stijenom i susjednim građevinama tijekom njenog građenja i trajanja ispunjavati temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti u dijelu u kojem tlo, stijena i podzemna voda utječu na tu građevinsku konstrukciju. Slijedom svega navedenog vrlo je važno da se ovim zakonom regulira djelatnost prethodnih istraživanja i ispitivanja te osigura da ih provode kompetentne pravne i fizičke osobe sa uspostavljanim sustavom kontrole kvalitete ispitivanja. Prihvaćen Odredbe ispitivanja i prethodnih istraživanja će se ponovno urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
32 Marko Bertolino PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 1. Članak 1. se mijenja i glasi: Članak 1. (1) Ovim se Zakonom uređuje obavljanje stručnih poslova i djelatnosti prostornog uređenja, i gradnje, projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, građenja i upravljanja projektom gradnje, ispitivanja i prethodnih istraživanja, propisuju se zadaće struka, stručni ispit i stručno usavršavanje te uvjeti za strane osobe koje obavljaju poslove i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje. Djelomično prihvaćen Odredbe ispitivanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije.
33 Emil Dereš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 1. Ne podržava se brisanje ispitivanja i prethodnih istraživanja iz ovog Zakona jer se time dovodi u pitanje osiguranje sigurnosnih uvjeta za građevinu i drugih temeljnih zahtjeva. Djelomično prihvaćen Odredbe ispitivanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije.
34 Hrvatska komora arhitekata PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 1. Prijedlog: Predlažemo da se u članku 1. stavak 1, dopuni: „Ovim se Zakonom uređuje obavljanje stručnih poslova i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje, projektiranja i/ili stručnog nadzora …“ “ Obrazloženje: Predlažemo da se u navođenju obavljanja stručnih poslova i djelatnosti zadrži dio teksta po osnovnom Zakonu - „i gradnje“, kao sveobuhvatni pojam koji ima različito značenje od pojma „građenje“, i koji je u skladu s pojmovnikom ZOG-a. Bez obzira na ponavljanje sadržaja pojma gradnje (projektiranje i/ili stručni nadzor građenja) u nastavku teksta, jer ovaj Zakon govori o strukama i zadaćama struka a te zadaće nisu isključivo projektiranje i/ili stručni nadzor građenja. Nije prihvaćen Odredbom se navode svi poslovi i djelatnosti u području prostornog uređenja i gradnje.
35 CSS d.o.o PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 1. Ne podržavamo brisanje ispitivanja i prethodnih istraživanja iz ovog Zakona, jer se time dovodi u pitanje osiguranje sigurnosnih uvjeta za građevinu i drugih temeljnih zahtjeva. Djelomično prihvaćen Odredbe ispitivanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
36 Udruga diplomanata Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 1. Ne podržava se brisanje ispitivanja i prethodnih istraživanja iz ovog Zakona. Djelomično prihvaćen Odredbe ispitivanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
37 Nenad Petrović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 1. Ne podržava se brisanje ispitivanja i prethodnih istraživanja iz ovog Zakona. Djelomično prihvaćen Odredbe ispitivanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
38 Hrvatsko društvo inženjera geotehnike PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 1. Ne podržava se brisanje ispitivanja i prethodnih istraživanja iz ovog Zakona. Djelomično prihvaćen Odredbe ispitivanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
39 Žarko Dešković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 1. Ne podržava se brisanje ispitivanja i prethodnih istraživanja iz ovog Zakona Djelomično prihvaćen Odredbe ispitivanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
40 Vedrana Tudor PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 1. Ne podržava se brisanje ispitivanja i prethodnih istraživanja iz ovog Zakona. Djelomično prihvaćen Odredbe ispitivanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
41 ADELA VISKOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 1. Ne prihvaća se brisanje ispitivanja i prethodnih istraživanja iz ovog Zakona. Vratiti u Zakon sve odredbe koje definiraju ovu problematiku i zadržati ispitivanja i prethodna istraživanja. Djelomično prihvaćen Odredbe ispitivanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
42 Dragan Kovač PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 1. Predlaže se zadržati djelatnost ispitivanja i prethodnih istraživanja u zakonu, jer se radi bitnoj djelatnosti iz sigurnosnog sektora koja bi trebala biti regulirana ovim zakonom. Djelomično prihvaćen Odredbe ispitivanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
43 Marijan Ricov PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 1. Ne prihvaća se brisanje ispitivanja i prethodnih istraživanja iz ovog Zakona. Na sastanku u Opatiji na danima Komore inženjera građevinarstva s predstavnicima Ministarstva dogovoreno je da će nakon detaljnog obrazloženja pokušati vratiti u Zakon sve odredbe koje definiraju ovu problematiku i da će se udovoljiti zahtjevu struke za zadržavanjem ispitivanja i prethodnih istraživanja u Zakonu. Djelomično prihvaćen Odredbe ispitivanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
44 Danko Holjević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 1. Ne podržava se brisanje ispitivanja i prethodnih istraživanja iz ovog Zakona. Djelomično prihvaćen Odredbe ispitivanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
45 Ena Holjević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 1. Ne podržavam brisanje ispitivanja i prethodnih istraživanja iz ovog Zakona. Djelomično prihvaćen Odredbe ispitivanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
46 BRANKO POLJANIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 1. Ne prihvaća se brisanje ispitivanja i prethodnih istraživanja iz ovog Zakona. Na sastanku u Opatiji na danima Komore inženjera građevinarstva s predstavnicima Ministarstva dogovoreno je da će nakon detaljnog obrazloženja pokušati vratiti u Zakon sve odredbe koje definiraju ovu problematiku i da će se udovoljiti zahtjevu struke za zadržavanjem ispitivanja i prethodnih istraživanja u Zakonu. Djelomično prihvaćen Odredbe ispitivanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
47 HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 1. Ne podržava se brisanje ispitivanja i prethodnih istraživanja iz ovog Zakona. Hrvatska komora inženjera građevinarstva podržava mjere koje bi bile usmjerene na rasterećenje poduzetništva, ali ne na način da se zanemaruje osiguranje sigurnosnih uvjeta za građevinu i drugih temeljnih zahtjeva. Dodatno s tim u svezi ističemo da svaka građevina mora biti projektirana i izgrađena na način da tijekom svog trajanja ispunjava zahtjeve sigurnosti, kao što su stabilnost, sigurnost u slučaju požara, zaštita na radu, zaštita od buke i sl. Ova znanja i profesionalna odgovornost, koja proizlaze iz primjene tih znanja, razlog su zašto su arhitektonske i inženjerske profesije od javnog interesa, budući direktno utječu na sigurnost građevina u korištenju, a samim tim i na zaštitu života i zdravlja ljudi te očuvanja okoliša. Nakon šire rasprave o predloženom tekstu izmjene Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje sa članovima Komore, HKIG ne podržava brisanje Poglavlja „VI. Obavljanje poslova i djelatnosti ispitivanja i prethodnih istraživanja“ Djelomično prihvaćen Odredbe ispitivanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
48 Ivan Markić 84 PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 1. Trebalo bi uskladiti stručne poslove geodetske struke u projektiranju, stručnom nadzoru i gradnji s ostalim strukama. Geodetska struka ima svoj pravilnik o geodetskom projektu što bi trebalo uskladiti bar u pogledu osnovnog sadržaja (naslovna, popis mapa i sl.), ako u ostalom nije moguće. Trebalo bi uvesti stručni nadzor geodetske struke jer na ovaj način ovlašteni inženjeri koji nisu geodetske struke odgovaraju za nadzor geodezije. Kod gradnje geodet bar daje izjavu da je iskolčeno u skladu elaboratom iskolčenja. Događalo se da je i elaborat krivo prepisan iz geodetske podloge pa bi trebalo i to regulirati. Uglavnom, događaju se greške geodeta i zbog toga bi trebao biti i geodetski stručni nadzor kao i za ostale struke. Nije prihvaćen Uređivanje geodetske djelatnosti i stručnih geodetskih poslova nije tema Nacrta prijedloga zakona.
49 Branimir Bosanac PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 1. Izbačeno je iz zakona djelatnost ispitivanja i prethodnih istraživanja. Nažalost prema starom dobrom običaju oni koji poštuju zakon i koji su do 1.06.2017 godine izvršili sve pripreme , licencirali se i potrošili za to ogromna novčana sredstva su ispali budale. Oni koji nisu izpoštovali zakon ti se danas lijepo smiju i kažu zašto i drugi puta kad tako se Zakoni mijenjaju kako se kome prohtije. Ovim zakonom je jedino bilo moguće natjerati sve ispitivače koji se žele baviti tim poslom da ishode licence, odnosno ako imaju licence i muljaju s rezultatima ispitivanja i izgube licencu. Ako izgube licencu da ne mogu nastavit radit što je uredu. Sada oni koji rade sve po Zaaknu opet su po koji puta već izvisili. Najbitnije je od svega da se mi kunemo u pravnu sigurnost.. Djelomično prihvaćen Kako je već u obrazloženju Zakona navedeno, obavljanje djelatnosti ispitivanja dijelova građevine u većini država članica Europske unije nije regulirano, odnosno osposobljenost za obavljanje tih poslova ne dokazuje se akreditacijom prema zahtjevima norme za osposobljenost ispitnih laboratorija (kako je to uređeno važećim zakonskim odredbama). Stoga je odredbama važećeg Zakona domaćim subjektima u djelatnosti ispitivanja postavljen vrlo zahtjevan (diskriminirajući) uvjet u pogledu obvezne akreditacije, koji se ne može tražiti za strane pružatelje usluga u Hrvatskoj. Međutim, odredbe ispitivanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
50 Goran Sabol PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 2. U članku 3., stavak 8. iza teksta "Odgovarajuće struke, u smislu ovoga Zakona, su arhitektonska, građevinska, strojarska i elektrotehnička struka." dodaje se tekst "U smislu ovoga Zakona, sastavnim dijelom građevinske struke smatraju se i inženjeri geotehničke (geoinženjerske) struke, koji su završili studij u znanstvenom polju građevinarstvo." Nije prihvaćen Inženjeri geotehničke (geoinženjerske) struke obavljaju dio zadaća građevinske struke i to poslove voditelja radova, kako je Nacrtom prijedloga zakona i uređeno, međutim, netočno je da imaju ovlasti za projektiranje i stručni nadzor građenja i vođenja građenja u području građevinarstva.
51 Društvo građevinskih inženjera Rijeka PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 2. - u dosadašnjem stavku 8. koji postaje stavak 6. dodati tekst: “U smislu ovog Zakona, sastavnim dijelom građevinske struke smatraju se i inženjeri geotehničke (geoinženjerske) struke, koji su završili studij u znanstvenom polju građevinarstvo.“ Nije prihvaćen Inženjeri geotehničke (geoinženjerske) struke obavljaju dio zadaća građevinske struke i to poslove voditelja radova, kako je Nacrtom prijedloga zakona i uređeno, međutim, netočno je da imaju ovlasti za projektiranje i stručni nadzor građenja i vođenja građenja u području građevinarstva.
52 Lara Bogovac PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 2. Članak 3., stavak 8. Zakona (odnosno stavak 6 nacrta prijedloga Zakona) mijenja se tako da glasi: "(6) Odgovarajuće struke, u smislu ovoga Zakona, su arhitektonska struka, građevinska struka, strojarska struka, elektrotehnička struka i struka krajobrazne arhitekture." OBRAZLOŽENJE: Profesija krajobrazna arhitektura obuhvaća grupu poslova sa specifičnim zadacima te ima specifičan opseg djelovanja zbog čega je potrebno krajobraznu arhitekturu izrijekom navesti u cilju otklanjanja dvojbi ili nesporazuma u kasnijoj neposrednoj provedbi Zakona. Prijedlog Zakonodavca da se u stavak 8.članka 3. doda tumačenje „Ta struka se stječe formalnim obrazovanjem u znanstvenom tehničkom području, prema posebnom propisu koji uređuje znanstvena područja, polja i grane.“ je diskriminatoran i netočan. Edukacija krajobraznih arhitekata i kod nas i u svijetu je nužno interdisciplinarna i obuhvaća biotehničko, tehničko, humanističko i umjetničko područje, bez obzira na instituciju na kojoj se odvija i na eventualne specifičnosti nacionalne klasifikacije (smjernice International federation of Landscape Architects (IFLA): http://iflaonline.org/wp-content/uploads/2014/11/IFLA-Charter-for-Landscape-Architectural-Education-Revised-2012.pdf). Prema Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN br. 118/09, 82/12 i 32/13) članak 4. točka 4.01.08) krajobrazna arhitektura je grana unutar područja biotehničkih znanosti. Prijedlogom Zakona te se prijedlogom zakonodavca stručnjake ovlaštene krajobrazne arhitekte potpuno eliminira iz Zakona bez podastrijetih argumenata. Klasifikacija znanosti prema Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN br. 118/09, 82/12 i 32/13) nije nužno primjenjiva na druge zemlje Europske unije čime se direktno utječe na tržišno natjecanje i pružanje usluga. Počeci edukacije u području krajobrazne arhitekture su se razvijali početkom 20. stoljeća. Današnji Studij krajobrazna arhitektura Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu je interfakultetski i interdisciplinaran sveučilišni studij osnovan akademske godine 1996/97. u skladu s preporukama IFLA-e (UNESCO CHARTER FOR LANDSCAPE ARCHITECTURAL EDUCATION, final draft: July 2012) i jedini je takav studij u Republici Hrvatskoj. Studij je osnovalo i danas u nastavi sudjeluje 6 sastavnica Sveučilišta u Zagrebu (Agronomski fakultet, Arhitektonski fakultet, Prirodoslovno-matematički fakultet, Geodetski fakultet, Filozofski fakultet i Šumarski fakultet). Iz navedenog je vidljivo da studij nije ekskluzivno biotehnički i umjetnički, već sadrži tehničku komponentu te osposobljava studente i za sudjelovanje u poslovima vezanim uz prostorno uređenje i građenje. Studij je osnovan je po preporukama Svjetske federacije krajobraznih arhitekata (IFLA), uz eksplicitnu službenu potporu ovog Ministarstva i uz istaknutu napomenu o potrebi i značaju ove profesije i Studija za Republiku Hrvatsku. Prema očitovanju Svjetske federacije krajobraznih arhitekata, Hrvatska već u ovom trenutku zaostaje za Europom i načinom zakonske regulacije profesije posebno u odnosu na primjenu Europske konvencije o krajobrazima (NN 12/02) i uključivanje krajobraznih arhitekata u procese planiranja i gradnje, te podupiru prijedloge da se krajobrazna arhitektura predmetnim Zakonom pravilno i kvalitetno pozicionira te prizna reguliranom profesijom, što bi odgovaralo i europskim trendovima. Krajobrazni arhitekti zadnjih 20 godina, od osnutka Hrvatske komore arhitekata, imaju ovlaštenje i izrađuju projekte krajobrazne arhitekture te bi se usvajanjem predloženog nacrta Zakona njihov status degradirao na stanje kakvo je bilo 1990. Također, ovlašteni krajobrazni arhitekti, polažu državni stručni ispit te se upisuju u Hrvatsku komoru arhitekata u Imenik arhitekata, stručni smjer ovlaštenih krajobraznih arhitekata. Zanemarivanjem važnosti profesije krajobrazne arhitekture ugrozit će se postojeći uredi ovlaštenih krajobraznih arhitekata, djelovanje i pravo na slobodan rad (Ustavna prava svih građana RH) svih ostalih krajobraznih arhitekata u Hrvatskoj te izravno utjecati na mogućnost zaposlenja i rada budućih krajobraznih arhitekata koji se trenutno školuju na Studiju krajobrazne arhitekture prema svjetskim standardima. Na regulaciju profesije „krajobrazni arhitekt“ kroz Zakon, ukazuje i Ministarstvo rada i mirovinskog sustava svojim dopisom (KLASA: 053-02/17-01/46, Urbroj 524-04-03/2-17-2, 14. lipnja 2017.) u kojem navodi: „Reguliranje profesije zakonom smatramo najboljim rješenjem jer je po pravnoj snazi iznad podzakonskih akata. Mišljenja smo da bi uvjeti za pristup i obavljanje profesije „Ovlašteni krajobrazni arhitekt“ trebali biti propisani zakonom pa predlažemo da se s nadležnim Ministarstvom utvrdi mogućnost zakonskog uređenja profesije umjesto statutom nadležne komore.“ Krajobrazni arhitekti, kao regulirana profesija, članovi su Komora arhitekata ili regulirani zakonom i ovlašteni za poslove krajobrazne arhitekture u Austriji, Bugarskoj, Češkoj, Estoniji, Francuskoj, Njemačkoj, Mađarskoj, Italiji, Latviji, Luxembourgu, Nizozemskoj, Poljskoj, Portugalu, Rumunjskoj, Slovačkoj, Sloveniji, Ujedinjenom Kraljevstvu, Islandu, Izraelu, Srbiji, Turskoj, Ukrajini. Nije prihvaćen Vezano uz tvrdnju da je formalno obrazovanje krajobraznih arhitekata i kod nas i u svijetu nužno interdisciplinarno, skrećemo pozornost da je Statutom Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta (na kojem se izvodi studij krajobrazne arhitekture) uređeno da je djelatnost Fakulteta, između ostalog: „ustrojavanje i izvođenje sveučilišnih preddiplomskih, sveučilišnih diplomskih studija, poslijediplomskih sveučilišnih (doktorskih), poslijediplomskih specijalističkih studija te stručnih studija u području biotehničkih znanosti“. Napominjemo da područje biotehničkih znanosti, u skladu s Pravilnikom o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama („Narodne novine“, broj 118/09, 82/12, 32/13 i 34/16), u daljnjem tekstu: Pravilnik, obuhvaća polja: Poljoprivreda, Šumarstvo, Drvne tehnologija, Biotehnologija, Prehrambena tehnologija i Interdisciplinarne biotehničke znanosti, pri čemu je krajobrazna arhitektura jedna od grana unutar polja Poljoprivrede. Vezano uz tvrdnju da krajobrazni arhitekti imaju kvalifikacije za obavljanje poslova prostornog uređenja, navodimo da je pejzažna arhitektura jedna od grana u znanstvenom području tehničkih znanosti, svrstana unutar polja arhitekture i urbanizma, pri čemu se arhitektonska struka stječe završetkom sveučilišnog studija arhitekture i urbanizma. Slijedom navedenog, smatramo da je pejzažno planiranje potrebno razmatrati u kontekstu prostornog i urbanističkog planiranja te da potrebne kompetencije za obavljanje tih zadataka u Hrvatskoj imaju arhitekti, odnosno arhitekti urbanisti. Vezano uz tvrdnju da krajobrazni arhitekti imaju kvalifikacije za obavljanje poslova projektiranja jer izrađuju projekt krajobrazne arhitekture, navodimo da u smislu propisa kojima se uređuje gradnja, profesija projektanta podrazumijeva potrebnu stručnu kvalifikaciju za izradu projekta građevine (rekonstrukcije, odnosno projekta nove građevine). Pri tome pojam građevina podrazumijeva „sklop povezan s tlom nastao građenjem, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda…“. Nastavno na navedenu definiciju građevine, krajobrazni arhitekti imaju potrebne kompetencije za izradu projekata krajobraznog uređenja površina na kojima nema građevine, npr. plan sadnje na površinama kao što su: plaža, kupalište, površine za kampiranje i druge površine bez građevine. Isto tako, krajobrazni arhitekti imaju potrebne kompetencije za izradu projekata krajobrazne arhitekture, npr. projekta gradskog parka, botaničkog vrta i sl. ako isti ne sadrži građevinu, pri čemu skrećemo pozornost da za izradu takvih projekata nije potrebno ovlaštenje projektanta iz nadležnosti ovoga Ministarstva. Kako se na javnim gradskim prostorima kao i u sklopu perivojne arhitekture obično nalaze građevine (dvorac, paviljon, javna rasvjeta, most, bazen i sl.) zadaća krajobraznih arhitekata je izrada elaborata krajobraznog uređenja u okviru znanja stečenog obrazovanjem i radom, a sam projekt, ovisno o njegovom sadržaju, izrađuje ovlašteni arhitekt i/ili ovlašteni inženjer građevinske, elektrotehničke, odnosno strojarske struke. Vezano uz tvrdnju da su krajobrazni arhitekti u mnogim državama ugovo4rnicama Europskog gospodarskog prostora ovlašteni za obavljanje poslova krajobrazne arhitekture, navodimo da se prostorni planeri i krajobrazni arhitekti unutar pojedinih država ugovornica EGP-a značajno razlikuju po svom formalnom obrazovanju te se situacija u Hrvatskoj ne može automatski preslikati na ostale države ugovornice EGP-a. Stoga je u postupku razmatranja pojedinih stručnih kvalifikacija potrebno je uzeti u obzir da je obuhvat kompetencija, znanja i vještina arhitekata urbanista i krajobraznih arhitekata unutar EGP-a bitno različit. Na kraju, vezano uz tvrdnju da se odredbama Nacrta prijedloga zakona krajobrazne arhitekte potpuno eliminira iz Zakona, slobodni smo navesti da se zakonski uvjeti za obavljanje poslova i djelatnosti krajobraznih arhitekata nisu mijenjali od 2015. godine (kada je predmetni zakon donesen) te da isti nisu predmet izmjena niti u novim zakonskim rješenjima.
53 Đina Šegulja Kosanović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 2. U članku 3., stavak 8. iza teksta "Odgovarajuće struke, u smislu ovoga Zakona, su arhitektonska, građevinska, strojarska i elektrotehnička struka." treba dodati tekst "U smislu ovoga Zakona, sastavnim dijelom građevinske struke smatraju se i inženjeri geotehničke (geoinženjerske) struke, koji su završili studij u znanstvenom polju građevinarstvo." Nije prihvaćen Inženjeri geotehničke (geoinženjerske) struke obavljaju dio zadaća građevinske struke i to poslove voditelja radova, kako je Nacrtom prijedloga zakona i uređeno, međutim, netočno je da imaju ovlasti za projektiranje i stručni nadzor građenja i vođenja građenja u području građevinarstva.
54 Mateja Leljak PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 2. Članak 3., stavak 8. Zakona (odnosno stavak 6 nacrta prijedloga Zakona) mijenja se tako da glasi: "(6) Odgovarajuće struke, u smislu ovoga Zakona, su arhitektonska struka, građevinska struka, strojarska struka, elektrotehnička struka i struka krajobrazne arhitekture." OBRAZLOŽENJE: Profesija krajobrazna arhitektura obuhvaća grupu poslova sa specifičnim zadacima te ima specifičan opseg djelovanja zbog čega je potrebno krajobraznu arhitekturu izrijekom navesti u cilju otklanjanja dvojbi ili nesporazuma u kasnijoj neposrednoj provedbi Zakona. Edukacija krajobraznih arhitekata i kod nas i u svijetu je nužno interdisciplinarna i obuhvaća biotehničko, tehničko, humanističko i umjetničko područje, bez obzira na instituciju na kojoj se odvija i na eventualne specifičnosti nacionalne klasifikacije (smjernice International federation of Landscape Architects (IFLA): http://iflaonline.org/wp-content/uploads/2014/11/IFLA-Charter-for-Landscape-Architectural-Education-Revised-2012.pdf). Prema Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN br. 118/09, 82/12 i 32/13) članak 4. točka 4.01.08) krajobrazna arhitektura je grana unutar područja biotehničkih znanosti. Prijedlogom Zakona te se prijedlogom zakonodavca stručnjake ovlaštene krajobrazne arhitekte potpuno eliminira iz Zakona bez podastrijetih argumenata. Klasifikacija znanosti prema Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN br. 118/09, 82/12 i 32/13) nije nužno primjenjiva na druge zemlje Europske unije čime se direktno utječe na tržišno natjecanje i pružanje usluga. Počeci edukacije u području krajobrazne arhitekture su se razvijali početkom 20. stoljeća. Današnji Studij krajobrazna arhitektura Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu je interfakultetski i interdisciplinaran sveučilišni studij osnovan akademske godine 1996/97. u skladu s preporukama IFLA-e (UNESCO CHARTER FOR LANDSCAPE ARCHITECTURAL EDUCATION, final draft: July 2012) i jedini je takav studij u Republici Hrvatskoj. Studij je osnovalo i danas u nastavi sudjeluje 6 sastavnica Sveučilišta u Zagrebu (Agronomski fakultet, Arhitektonski fakultet, Prirodoslovno-matematički fakultet, Geodetski fakultet, Filozofski fakultet i Šumarski fakultet). Iz navedenog je vidljivo da studij nije ekskluzivno biotehnički i umjetnički, već sadrži tehničku komponentu te osposobljava studente i za sudjelovanje u poslovima vezanim uz prostorno uređenje i građenje. Studij je osnovan je po preporukama Svjetske federacije krajobraznih arhitekata (IFLA), uz eksplicitnu službenu potporu ovog Ministarstva i uz istaknutu napomenu o potrebi i značaju ove profesije i Studija za Republiku Hrvatsku. Prema očitovanju Svjetske federacije krajobraznih arhitekata, Hrvatska već u ovom trenutku zaostaje za Europom i načinom zakonske regulacije profesije posebno u odnosu na primjenu Europske konvencije o krajobrazima (NN 12/02) i uključivanje krajobraznih arhitekata u procese planiranja i gradnje, te podupiru prijedloge da se krajobrazna arhitektura predmetnim Zakonom pravilno i kvalitetno pozicionira te prizna reguliranom profesijom, što bi odgovaralo i europskim trendovima. Krajobrazni arhitekti zadnjih 20 godina, od osnutka Hrvatske komore arhitekata, imaju ovlaštenje i izrađuju projekte krajobrazne arhitekture te bi se usvajanjem predloženog nacrta Zakona njihov status degradirao na stanje kakvo je bilo 1990. Također, ovlašteni krajobrazni arhitekti, polažu državni stručni ispit te se upisuju u Hrvatsku komoru arhitekata u Imenik arhitekata, stručni smjer ovlaštenih krajobraznih arhitekata. Zanemarivanjem važnosti profesije krajobrazne arhitekture ugrozit će se postojeći uredi ovlaštenih krajobraznih arhitekata, djelovanje i pravo na slobodan rad (Ustavna prava svih građana RH) svih ostalih krajobraznih arhitekata u Hrvatskoj te izravno utjecati na mogućnost zaposlenja i rada budućih krajobraznih arhitekata koji se trenutno školuju na Studiju krajobrazne arhitekture prema svjetskim standardima. Nije prihvaćen Vezano uz tvrdnju da je formalno obrazovanje krajobraznih arhitekata i kod nas i u svijetu nužno interdisciplinarno, skrećemo pozornost da je Statutom Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta (na kojem se izvodi studij krajobrazne arhitekture) uređeno da je djelatnost Fakulteta, između ostalog: „ustrojavanje i izvođenje sveučilišnih preddiplomskih, sveučilišnih diplomskih studija, poslijediplomskih sveučilišnih (doktorskih), poslijediplomskih specijalističkih studija te stručnih studija u području biotehničkih znanosti“. Napominjemo da područje biotehničkih znanosti, u skladu s Pravilnikom o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama („Narodne novine“, broj 118/09, 82/12, 32/13 i 34/16), u daljnjem tekstu: Pravilnik, obuhvaća polja: Poljoprivreda, Šumarstvo, Drvne tehnologija, Biotehnologija, Prehrambena tehnologija i Interdisciplinarne biotehničke znanosti, pri čemu je krajobrazna arhitektura jedna od grana unutar polja Poljoprivrede. Vezano uz tvrdnju da krajobrazni arhitekti imaju kvalifikacije za obavljanje poslova prostornog uređenja, navodimo da je pejzažna arhitektura jedna od grana u znanstvenom području tehničkih znanosti, svrstana unutar polja arhitekture i urbanizma, pri čemu se arhitektonska struka stječe završetkom sveučilišnog studija arhitekture i urbanizma. Slijedom navedenog, smatramo da je pejzažno planiranje potrebno razmatrati u kontekstu prostornog i urbanističkog planiranja te da potrebne kompetencije za obavljanje tih zadataka u Hrvatskoj imaju arhitekti, odnosno arhitekti urbanisti. Vezano uz tvrdnju da krajobrazni arhitekti imaju kvalifikacije za obavljanje poslova projektiranja jer izrađuju projekt krajobrazne arhitekture, navodimo da u smislu propisa kojima se uređuje gradnja, profesija projektanta podrazumijeva potrebnu stručnu kvalifikaciju za izradu projekta građevine (rekonstrukcije, odnosno projekta nove građevine). Pri tome pojam građevina podrazumijeva „sklop povezan s tlom nastao građenjem, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda…“. Nastavno na navedenu definiciju građevine, krajobrazni arhitekti imaju potrebne kompetencije za izradu projekata krajobraznog uređenja površina na kojima nema građevine, npr. plan sadnje na površinama kao što su: plaža, kupalište, površine za kampiranje i druge površine bez građevine. Isto tako, krajobrazni arhitekti imaju potrebne kompetencije za izradu projekata krajobrazne arhitekture, npr. projekta gradskog parka, botaničkog vrta i sl. ako isti ne sadrži građevinu, pri čemu skrećemo pozornost da za izradu takvih projekata nije potrebno ovlaštenje projektanta iz nadležnosti ovoga Ministarstva. Kako se na javnim gradskim prostorima kao i u sklopu perivojne arhitekture obično nalaze građevine (dvorac, paviljon, javna rasvjeta, most, bazen i sl.) zadaća krajobraznih arhitekata je izrada elaborata krajobraznog uređenja u okviru znanja stečenog obrazovanjem i radom, a sam projekt, ovisno o njegovom sadržaju, izrađuje ovlašteni arhitekt i/ili ovlašteni inženjer građevinske, elektrotehničke, odnosno strojarske struke. Vezano uz tvrdnju da su krajobrazni arhitekti u mnogim državama ugovo4rnicama Europskog gospodarskog prostora ovlašteni za obavljanje poslova krajobrazne arhitekture, navodimo da se prostorni planeri i krajobrazni arhitekti unutar pojedinih država ugovornica EGP-a značajno razlikuju po svom formalnom obrazovanju te se situacija u Hrvatskoj ne može automatski preslikati na ostale države ugovornice EGP-a. Stoga je u postupku razmatranja pojedinih stručnih kvalifikacija potrebno je uzeti u obzir da je obuhvat kompetencija, znanja i vještina arhitekata urbanista i krajobraznih arhitekata unutar EGP-a bitno različit. Na kraju, vezano uz tvrdnju da se odredbama Nacrta prijedloga zakona krajobrazne arhitekte potpuno eliminira iz Zakona, slobodni smo navesti da se zakonski uvjeti za obavljanje poslova i djelatnosti krajobraznih arhitekata nisu mijenjali od 2015. godine (kada je predmetni zakon donesen) te da isti nisu predmet izmjena niti u novim zakonskim rješenjima.
55 Hrvatski laboratoriji CROLAB PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 2. U članku 3., stavak 8. iza teksta "Odgovarajuće struke, u smislu ovoga Zakona, su arhitektonska, građevinska, strojarska i elektrotehnička struka." predlažemo dodati tekst "U smislu ovoga Zakona, sastavnim dijelom građevinske struke smatraju se i inženjeri geotehničke (geoinženjerske) struke, koji su završili studij u znanstvenom polju građevinarstvo." Nije prihvaćen Inženjeri geotehničke (geoinženjerske) struke obavljaju dio zadaća građevinske struke i to poslove voditelja radova, kako je Nacrtom prijedloga zakona i uređeno, međutim, netočno je da imaju ovlasti za projektiranje i stručni nadzor građenja i vođenja građenja u području građevinarstva.
56 Ivana Melnjak PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 2. U članku 3., stavak 8. iza teksta "Odgovarajuće struke, u smislu ovog Zakona, su arhitektonska, građevinska, strojarska i elektrotehnička struka" treba dodati tekst "U smislu ovog Zakona, sastavnim dijelom građevinske struke smatraju se i inženjeri geotehničke i geoinženjerske struke." Nije prihvaćen Inženjeri geotehničke (geoinženjerske) struke obavljaju dio zadaća građevinske struke i to poslove voditelja radova, kako je Nacrtom prijedloga zakona i uređeno, međutim, netočno je da imaju ovlasti za projektiranje i stručni nadzor građenja i vođenja građenja u području građevinarstva.
57 Damir Štuhec PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 2. U članku 3., stavak 8. iza teksta "Odgovarajuće struke, u smislu ovoga Zakona, su arhitektonska, građevinska, strojarska i elektrotehnička struka." treba dodati tekst "U smislu ovoga Zakona, sastavnim dijelom građevinske struke smatraju se i inženjeri geotehničke (geoinženjerske) struke, koji su završili studij u znanstvenom polju građevinarstvo." Nije prihvaćen Inženjeri geotehničke (geoinženjerske) struke obavljaju dio zadaća građevinske struke i to poslove voditelja radova, kako je Nacrtom prijedloga zakona i uređeno, međutim, netočno je da imaju ovlasti za projektiranje i stručni nadzor građenja i vođenja građenja u području građevinarstva.
58 Silvio Levanić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 2. U članku 3., stavak 8. iza teksta "Odgovarajuće struke, u smislu ovog Zakona, su arhitektonska, građevinska, strojarska i elektrotehnička struka" treba dodati tekst "U smislu ovog Zakona, sastavnim dijelom građevinske struke smatraju se i inženjeri geotehničke i geoinženjerske struke." Nije prihvaćen Inženjeri geotehničke (geoinženjerske) struke obavljaju dio zadaća građevinske struke i to poslove voditelja radova, kako je Nacrtom prijedloga zakona i uređeno, međutim, netočno je da imaju ovlasti za projektiranje i stručni nadzor građenja i vođenja građenja u području građevinarstva.
59 Goran Vuri PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 2. Članak 3., stavke 6. i 7. treba zadržati, a stavak 8. nadopuniti tekstom: "U smislu ovoga Zakona, sastavnim dijelom građevinske struke smatraju se i inženjeri geotehničke (geoinženjerske) struke, koji su završili studij u znanstvenom polju građevinarstvo." Djelomično prihvaćen Odredbe su stavka 6. i 7. su vraćene. Inženjeri geotehničke (geoinženjerske) struke obavljaju dio zadaća građevinske struke i to poslove voditelja radova, kako je Nacrtom prijedloga zakona i uređeno, međutim, netočno je da imaju ovlasti za projektiranje i stručni nadzor građenja i vođenja građenja u području građevinarstva.
60 Igor Petrović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 2. U članku 3., stavak 8. iza teksta "Odgovarajuće struke, u smislu ovog Zakona, su arhitektonska, građevinska, strojarska i elektrotehnička struka" treba dodati tekst "U smislu ovog Zakona, sastavnim dijelom građevinske struke smatraju se i inženjeri geotehničke i geoinženjerske struke." Nije prihvaćen Inženjeri geotehničke (geoinženjerske) struke obavljaju dio zadaća građevinske struke i to poslove voditelja radova, kako je Nacrtom prijedloga zakona i uređeno, međutim, netočno je da imaju ovlasti za projektiranje i stručni nadzor građenja i vođenja građenja u području građevinarstva.
61 Marina Marciuš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 2. Članak 3., stavke 6. i 7. treba zadržati, a stavak 8. nadopuniti tekstom: "U smislu ovoga Zakona, sastavnim dijelom građevinske struke smatraju se i inženjeri geotehničke (geoinženjerske) struke, koji su završili studij u znanstvenom polju građevinarstvo." Djelomično prihvaćen Odredbe su stavka 6. i 7. su vraćene. Inženjeri geotehničke (geoinženjerske) struke obavljaju dio zadaća građevinske struke i to poslove voditelja radova, kako je Nacrtom prijedloga zakona i uređeno, međutim, netočno je da imaju ovlasti za projektiranje i stručni nadzor građenja i vođenja građenja u području građevinarstva.
62 HRVATSKO GEOTEHNIČKO DRUŠTVO PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 2. Predlaže se zadržati formulaciju stavaka 6. i 7. važećeg zakona, jer smatramo da je potrebno u pojmovniku ovog Zakona propisati djelatnost ispitivanja i djelatnost prethodnih istraživanja. Prihvaćen Odredbe ispitivanja i prethodnih istraživanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije.
63 Goran Jeftić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 2. U članku 3., stavak 8. iza teksta "Odgovarajuće struke, u smislu ovoga Zakona, su arhitektonska, građevinska, strojarska i elektrotehnička struka." dodaje se tekst "U smislu ovoga Zakona, sastavnim dijelom građevinske struke smatraju se i inženjeri geotehničke (geoinženjerske) struke, koji su završili studij u znanstvenom polju građevinarstvo." Nije prihvaćen Inženjeri geotehničke (geoinženjerske) struke obavljaju dio zadaća građevinske struke i to poslove voditelja radova, kako je Nacrtom prijedloga zakona i uređeno, međutim, netočno je da imaju ovlasti za projektiranje i stručni nadzor građenja i vođenja građenja u području građevinarstva.
64 Hrvatski savez građevinskih inženjera (HSGI) PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 2. U dosadašnjem stavku 8. koji postaje stavak 6. dodati tekst: “U smislu ovog Zakona, sastavnim dijelom građevinske struke smatraju se i inženjeri geotehničke (geoinženjerske) struke, koji su završili studij u znanstvenom polju građevinarstvo.“ Nije prihvaćen Inženjeri geotehničke (geoinženjerske) struke obavljaju dio zadaća građevinske struke i to poslove voditelja radova, kako je Nacrtom prijedloga zakona i uređeno, međutim, netočno je da imaju ovlasti za projektiranje i stručni nadzor građenja i vođenja građenja u području građevinarstva.
65 Nina Dražin-Lovrec PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 2. U članku 3., stavak 8. iza teksta "Odgovarajuće struke, u smislu ovoga Zakona, su arhitektonska, građevinska, strojarska i elektrotehnička struka." dodaje se tekst "U smislu ovoga Zakona, sastavnim dijelom građevinske struke smatraju se i inženjeri geotehničke (geoinženjerske) struke, koji su završili studij u znanstvenom polju građevinarstvo." Nije prihvaćen Inženjeri geotehničke (geoinženjerske) struke obavljaju dio zadaća građevinske struke i to poslove voditelja radova, kako je Nacrtom prijedloga zakona i uređeno, međutim, netočno je da imaju ovlasti za projektiranje i stručni nadzor građenja i vođenja građenja u području građevinarstva.
66 Blaženka Veselinović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 2. članak 3.stavak 1. dopisati kao djelatnost arhitekta urbanista.-primjedba sukladna HKA Kako se radi o poslovima od općeg interesa za koje utemeljenost na Zakonu i odgovornost preuzima ovlašteni arhitekt urbanist potrebno je ovaj članak ispravit sukladno zahtjevu Hrvatske komore arhitekata, kako bi se se osigurao stručni rad i prilikom izrade pripremnih postupaka izrade donošenja prostornih planova (kao i izmjena i dopuna)-izrada odluka o izradi prostornih planova i druge aktivnosti u upravnim i stručnim tijelima, gdje se donose ključne odluke o planiranju i zaštiti prostora, Ovim bi se osigurao i kontinuirani rad na planiranju prostora posebice u gradovima i velikim gradovima koja preuzimaju sve veće ovlasti, postaju nositelji urbanih područja i aglomeracija i slijedom navedenog neophodno je osigurati rad arhitekta urbanista . Nije prihvaćen Obzirom da pojam "obavljanje poslova u vezi s pripremom i donošenjem prostornih planova" podrazumijeva i obavljanje poslova u vezi s prostornim planiranjem, ne nalazimo da je odredbu potrebno dopuniti
67 Jelena Loborec PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 2. Članak 2. predloženih izmjena i dopuna: U članku 3., stavak 8. iza teksta "Odgovarajuće struke, u smislu ovoga Zakona, su arhitektonska, građevinska, strojarska i elektrotehnička struka." dodaje se tekst "U smislu ovoga Zakona, sastavnim dijelom građevinske struke smatraju se i inženjeri geotehničke (geoinženjerske) struke, koji su završili studij u znanstvenom polju građevinarstvo." Nije prihvaćen Inženjeri geotehničke (geoinženjerske) struke obavljaju dio zadaća građevinske struke i to poslove voditelja radova, kako je Nacrtom prijedloga zakona i uređeno, međutim, netočno je da imaju ovlasti za projektiranje i stručni nadzor građenja i vođenja građenja u području građevinarstva.
68 Marko Bertolino PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 2. Zadržati stavke 6 i 7. Primjer: kontrola propagacije pukotina na građevinama spada u djelatnost koju se izbacuje, a koja je čisto inženjerska djlatnosti. Na osnovu opažanja, te na osnovi inženjerskih proračuna se modelira konstruktivni sustav, te se može jako dobro procijeniti optimalna mjera za sanaciju. Prihvaćen Odredbe ispitivanja i prethodnih istraživanja će se ponovno urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije.
69 Mario Gazdek PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 2. Članak 3., stavke 6. i 7. treba zadržati, a stavak 8. nadopuniti tekstom: "U smislu ovoga Zakona, sastavnim dijelom građevinske struke smatraju se i inženjeri geotehničke (geoinženjerske) struke, koji su završili studij u znanstvenom polju građevinarstvo." Djelomično prihvaćen Odredbe su stavka 6. i 7. su vraćene. Inženjeri geotehničke (geoinženjerske) struke obavljaju dio zadaća građevinske struke i to poslove voditelja radova, kako je Nacrtom prijedloga zakona i uređeno, međutim, netočno je da imaju ovlasti za projektiranje i stručni nadzor građenja i vođenja građenja u području građevinarstva.
70 Geotehnički fakultet, Sveučilište u Zagrebu PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 2. U članku 3., stavak 8. iza teksta "Odgovarajuće struke, u smislu ovog Zakona, su arhitektonska, građevinska, strojarska i elektrotehnička struka" treba dodati tekst "U smislu ovog Zakona, sastavnim dijelom građevinske struke smatraju se i inženjeri geotehničke i geoinženjerske struke." Nije prihvaćen Inženjeri geotehničke (geoinženjerske) struke obavljaju dio zadaća građevinske struke i to poslove voditelja radova, kako je Nacrtom prijedloga zakona i uređeno, međutim, netočno je da imaju ovlasti za projektiranje i stručni nadzor građenja i vođenja građenja u području građevinarstva.
71 Emil Dereš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 2. Predlaže se zadržati formulaciju stavaka 6. i 7. važećeg zakona, jer smatram da je potrebno u pojmovniku ovog Zakona propisati djelatnost ispitivanja i djelatnost prethodnih istraživanja. Prihvaćen Odredbe ispitivanja i prethodnih istraživanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije.
72 Hrvatska komora arhitekata PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 2. Prijedlog: Predlažemo da se u članku 3. stavak 1, dopuni: „…i nacrta izvješća o stanju u prostoru te obavljanja poslova u vezi s prostornim planiranjem, pripremom i donošenjem prostornih planova …“ “ Obrazloženje: Prostorno planiranje je potrebno navesti kao dio poslova struke odnosno djelatnosti koju obavljaju ovlašteni arhitekti urbanisti. Nije prihvaćen Pojam "obavljanje poslova u vezi s pripremom i donošenjem prostornih planova“ podrazumijeva i obavljanje poslova u vezi s prostornim planiranjem.
73 CSS d.o.o PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 2. Predlažemo zadržavanje formulacije stavaka 6. i 7. važećeg zakona. Prihvaćen Odredbe su vraćene.
74 Mirna Amadori PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 2. - u dosadašnjem stavku 8. koji postaje stavak 6. dodati tekst: “U smislu ovog Zakona, sastavnim dijelom građevinske struke smatraju se i inženjeri geotehničke (geoinženjerske) struke, koji su završili studij u znanstvenom polju građevinarstvo.“ Nije prihvaćen Inženjeri geotehničke (geoinženjerske) struke obavljaju dio zadaća građevinske struke i to poslove voditelja radova, kako je Nacrtom prijedloga zakona i uređeno, međutim, netočno je da imaju ovlasti za projektiranje i stručni nadzor građenja i vođenja građenja u području građevinarstva.
75 Udruga diplomanata Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 2. U članku 3., stavak 8. iza teksta "Odgovarajuće struke, u smislu ovoga Zakona, su arhitektonska, građevinska, strojarska i elektrotehnička struka." dodaje se tekst "U smislu ovoga Zakona, sastavnim dijelom građevinske struke smatraju se i inženjeri geotehničke (geoinženjerske) struke, koji su završili studij u znanstvenom polju građevinarstvo." Obrazloženje: Inženjeri geotehnike/geoinženjerstva nisu po tituli inženjeri građevinarstva, ali su završili studij u području tehničkih znanosti, polje građevinarstvo te su prema tome nedvojbeno inženjeri građevinske struke. Inženjeri geotehnike članovi su Hrvatske komore inženjera građevinarstva i upisani su u njezine imenike ovlaštenih voditelja radova, ovlaštenih voditelja građenja i ovlaštenih inženjera građevinarstva. Nije prihvaćen Inženjeri geotehničke (geoinženjerske) struke obavljaju dio zadaća građevinske struke i to poslove voditelja radova, kako je Nacrtom prijedloga zakona i uređeno, međutim, netočno je da imaju ovlasti za projektiranje i stručni nadzor građenja i vođenja građenja u području građevinarstva.
76 Nenad Petrović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 2. U članku 3., stavak 8. iza teksta "Odgovarajuće struke, u smislu ovoga Zakona, su arhitektonska, građevinska, strojarska i elektrotehnička struka." dodaje se tekst "U smislu ovoga Zakona, sastavnim dijelom građevinske struke smatraju se i inženjeri geotehničke (geoinženjerske) struke, koji su završili studij u znanstvenom polju građevinarstvo." Obrazloženje: Inženjeri geotehnike/geoinženjerstva nisu po tituli inženjeri građevinarstva, ali su završili studij u području tehničkih znanosti, polje građevinarstvo te su prema tome nedvojbeno inženjeri građevinske struke. Inženjeri geotehnike članovi su Hrvatske komore inženjera građevinarstva i upisani su u njezine imenike ovlaštenih voditelja radova, ovlaštenih voditelja građenja i ovlaštenih inženjera građevinarstva. Nije prihvaćen Inženjeri geotehničke (geoinženjerske) struke obavljaju dio zadaća građevinske struke i to poslove voditelja radova, kako je Nacrtom prijedloga zakona i uređeno, međutim, netočno je da imaju ovlasti za projektiranje i stručni nadzor građenja i vođenja građenja u području građevinarstva.
77 Hrvatsko društvo inženjera geotehnike PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 2. U članku 3., stavak 8. iza teksta "Odgovarajuće struke, u smislu ovoga Zakona, su arhitektonska, građevinska, strojarska i elektrotehnička struka." dodaje se tekst "U smislu ovoga Zakona, sastavnim dijelom građevinske struke smatraju se i inženjeri geotehničke (geoinženjerske) struke, koji su završili studij u znanstvenom polju građevinarstvo." Obrazloženje: Inženjeri geotehnike/geoinženjerstva nisu po tituli inženjeri građevinarstva, ali su završili studij u području tehničkih znanosti, polje građevinarstvo te su prema tome nedvojbeno inženjeri građevinske struke. Inženjeri geotehnike članovi su Hrvatske komore inženjera građevinarstva i upisani su u njezine imenike ovlaštenih voditelja radova, ovlaštenih voditelja građenja i ovlaštenih inženjera građevinarstva. Zbog toga smatramo da je u ovom članku potrebno i izrijekom navesti da su inženjeri geotehničke, odnosno geoinženjerske struke sastavni dio građevinske struke, kako bi se izbjegle potencijalne kasnije nedoumice u vezi s definiranjem zadaća struke, polaganjem stručnih ispita, članstvom u HKIG i općenito poslovima prostornog uređenja i gradnje koje mogu obavljati geotehničari i geoinženjeri. Ovdje bismo još željeli u vezi s pojmovima geotehnika i geoinženjerstvo napomenuti da se u kontekstu građevinarstva radi o sinonimima i da je to u stvari jedna, a ne dvije struke. Uvođenjem bolonjskog sustava i novih akademskih naziva, geotehničari su u Hrvatskoj preimenovani u geoinženjere te je geoinženjerstvo u stvari skraćeni oblik pojma geotehničko inženjerstvo, odnosno ništa drugo nego geotehnika. Nije prihvaćen Inženjeri geotehničke (geoinženjerske) struke obavljaju dio zadaća građevinske struke i to poslove voditelja radova, kako je Nacrtom prijedloga zakona i uređeno, međutim, netočno je da imaju ovlasti za projektiranje i stručni nadzor građenja i vođenja građenja u području građevinarstva.
78 Hrvatsko društvo inženjera geotehnike PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 2. Predlaže se zadržati formulaciju stavaka 6. i 7. važećeg zakona, jer smatramo da je potrebno u pojmovniku ovog Zakona propisati djelatnost ispitivanja i djelatnost prethodnih istraživanja. Prihvaćen Odredbe su vraćene.
79 Kristina Vujica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 2. Brisanje stavaka 6. i 7. iz članka 3. nije u skladu s Pravilnikom o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (NN 64/2014), članak 30. Rekonstrukcija postojeće građevine (1) Projekt za rekonstrukciju postojeće građevine mora, ..., dodatno sadržavati: 2. dokaze da će postojeći materijali i građevni proizvodi koji su ugrađeni u dijelove građevine nakon rekonstrukcije zadovoljiti propisane zahtjeve i uvjete.... (2) Zatečeno stvarno izvedeno stanje postojeće građevine prije početka projektiranja rekonstrukcije utvrđuje se .... uzimanjem i ispitivanjem uzoraka sklopova građevine, proračunima ili na drugi primjereni način. Djelomično prihvaćen Ispitivanja koja navodite odnose se na ispitivanja građevnih proizvoda koji nisu predmet Nacrta prijedloga zakona, međutim, odredbe članka 3. stavka 6. i 7.su vraćene.
80 Danko Holjević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 2. Potrebno je zadržati djelatnost ispitivanja i djelatnost prethodnih istraživanja odnosno zadržati stavke 6 i 7. Prihvaćen Odredbe su vraćene.
81 Ena Holjević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 2. Predlažem zadržavanje formulacije stavaka 6. i 7. važećeg zakona, jer smatram da je potrebno u pojmovniku ovog Zakona propisati djelatnost ispitivanja i djelatnost prethodnih istraživanja. Prihvaćen Odredbe su vraćene.
82 HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 2. Predlaže se zadržati formulaciju stavaka 6. i 7. važećeg zakona, jer smatramo da je potrebno u pojmovniku ovog Zakona propisati djelatnost ispitivanja i djelatnost prethodnih istraživanja. Prihvaćen Odredbe su vraćene.
83 Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 2. Članak 3., stavak 8. Zakona (odnosno stavak 6 nacrta prijedloga Zakona) mijenja se tako da glasi: "(6) Odgovarajuće struke, u smislu ovoga Zakona, su arhitektonska struka, građevinska struka, strojarska struka, elektrotehnička struka i struka krajobrazne arhitekture."   OBRAZLOŽENJE: Profesija krajobrazna arhitektura obuhvaća grupu poslova sa specifičnim zadacima te ima specifičan opseg djelovanja zbog čega je potrebno krajobraznu arhitekturu izrijekom navesti u cilju otklanjanja dvojbi ili nesporazuma u kasnijoj neposrednoj provedbi Zakona. Prijedlog Zakonodavca da se u stavak 8.članka 3. doda tumačenje „Ta struka se stječe formalnim obrazovanjem u znanstvenom tehničkom području, prema posebnom propisu koji uređuje znanstvena područja, polja i grane.“ je diskriminatoran i netočan. Edukacija krajobraznih arhitekata i kod nas i u svijetu je nužno interdisciplinarna i obuhvaća biotehničko, tehničko, humanističko i umjetničko područje, bez obzira na instituciju na kojoj se odvija i na eventualne specifičnosti nacionalne klasifikacije (smjernice International federation of Landscape Architects (IFLA): http://iflaonline.org/wp-content/uploads/2014/11/IFLA-Charter-for-Landscape-Architectural-Education-Revised-2012.pdf). Prema Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN br. 118/09, 82/12 i 32/13) članak 4. točka 4.01.08) krajobrazna arhitektura je grana unutar područja biotehničkih znanosti. Prijedlogom Zakona te se prijedlogom zakonodavca stručnjake ovlaštene krajobrazne arhitekte potpuno eliminira iz Zakona bez podastrijetih argumenata. Klasifikacija znanosti prema Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN br. 118/09, 82/12 i 32/13) nije nužno primjenjiva na druge zemlje Europske unije čime se direktno utječe na tržišno natjecanje i pružanje usluga. Počeci edukacije u području krajobrazne arhitekture su se razvijali početkom 20. stoljeća. Današnji Studij krajobrazna arhitektura Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu je interfakultetski i interdisciplinaran sveučilišni studij osnovan akademske godine 1996/97. u skladu s preporukama IFLA-e (UNESCO CHARTER FOR LANDSCAPE ARCHITECTURAL EDUCATION, final draft: July 2012) i jedini je takav studij u Republici Hrvatskoj. Studij je osnovalo i danas u nastavi sudjeluje 6 sastavnica Sveučilišta u Zagrebu (Agronomski fakultet, Arhitektonski fakultet, Prirodoslovno-matematički fakultet, Geodetski fakultet, Filozofski fakultet i Šumarski fakultet). Iz navedenog je vidljivo da studij nije ekskluzivno biotehnički i umjetnički, već sadrži tehničku komponentu te osposobljava studente i za sudjelovanje u poslovima vezanim uz prostorno uređenje i građenje. Studij je osnovan je po preporukama Svjetske federacije krajobraznih arhitekata (IFLA), uz eksplicitnu službenu potporu ovog Ministarstva i uz istaknutu napomenu o potrebi i značaju ove profesije i Studija za Republiku Hrvatsku. Prema očitovanju Svjetske federacije krajobraznih arhitekata, Hrvatska već u ovom trenutku zaostaje za Europom i načinom zakonske regulacije profesije posebno u odnosu na primjenu Europske konvencije o krajobrazima (NN 12/02) i uključivanje krajobraznih arhitekata u procese planiranja i gradnje, te podupiru prijedloge da se krajobrazna arhitektura predmetnim Zakonom pravilno i kvalitetno pozicionira te prizna reguliranom profesijom, što bi odgovaralo i europskim trendovima. Krajobrazni arhitekti zadnjih 20 godina, od osnutka Hrvatske komore arhitekata, imaju ovlaštenje i izrađuju projekte krajobrazne arhitekture te bi se usvajanjem predloženog nacrta Zakona njihov status degradirao na stanje kakvo je bilo 1990. Također, ovlašteni krajobrazni arhitekti, polažu državni stručni ispit te se upisuju u Hrvatsku komoru arhitekata u Imenik arhitekata, stručni smjer ovlaštenih krajobraznih arhitekata. Zanemarivanjem važnosti profesije krajobrazne arhitekture ugrozit će se postojeći uredi ovlaštenih krajobraznih arhitekata, djelovanje i pravo na slobodan rad (Ustavna prava svih građana RH) svih ostalih krajobraznih arhitekata u Hrvatskoj te izravno utjecati na mogućnost zaposlenja i rada budućih krajobraznih arhitekata koji se trenutno školuju na Studiju krajobrazne arhitekture prema svjetskim standardima. Na regulaciju profesije „krajobrazni arhitekt“ kroz Zakon, ukazuje i Ministarstvo rada i mirovinskog sustava svojim dopisom (KLASA: 053-02/17-01/46, Urbroj 524-04-03/2-17-2, 14. lipnja 2017.) u kojem navodi: „Reguliranje profesije zakonom smatramo najboljim rješenjem jer je po pravnoj snazi iznad podzakonskih akata. Mišljenja smo da bi uvjeti za pristup i obavljanje profesije „Ovlašteni krajobrazni arhitekt“ trebali biti propisani zakonom pa predlažemo da se s nadležnim Ministarstvom utvrdi mogućnost zakonskog uređenja profesije umjesto statutom nadležne komore.“ Krajobrazni arhitekti, kao regulirana profesija, članovi su Komora arhitekata ili regulirani zakonom i ovlašteni za poslove krajobrazne arhitekture u Austriji, Bugarskoj, Češkoj, Estoniji, Francuskoj, Njemačkoj, Mađarskoj, Italiji, Latviji, Luxembourgu, Nizozemskoj, Poljskoj, Portugalu, Rumunjskoj, Slovačkoj, Sloveniji, Ujedinjenom Kraljevstvu, Islandu, Izraelu, Srbiji, Turskoj, Ukrajini. Nije prihvaćen Vezano uz tvrdnju da je formalno obrazovanje krajobraznih arhitekata i kod nas i u svijetu nužno interdisciplinarno, skrećemo pozornost da je Statutom Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta (na kojem se izvodi studij krajobrazne arhitekture) uređeno da je djelatnost Fakulteta, između ostalog: „ustrojavanje i izvođenje sveučilišnih preddiplomskih, sveučilišnih diplomskih studija, poslijediplomskih sveučilišnih (doktorskih), poslijediplomskih specijalističkih studija te stručnih studija u području biotehničkih znanosti“. Napominjemo da područje biotehničkih znanosti, u skladu s Pravilnikom o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama („Narodne novine“, broj 118/09, 82/12, 32/13 i 34/16), u daljnjem tekstu: Pravilnik, obuhvaća polja: Poljoprivreda, Šumarstvo, Drvne tehnologija, Biotehnologija, Prehrambena tehnologija i Interdisciplinarne biotehničke znanosti, pri čemu je krajobrazna arhitektura jedna od grana unutar polja Poljoprivrede. Vezano uz tvrdnju da krajobrazni arhitekti imaju kvalifikacije za obavljanje poslova prostornog uređenja, navodimo da je pejzažna arhitektura jedna od grana u znanstvenom području tehničkih znanosti, svrstana unutar polja arhitekture i urbanizma, pri čemu se arhitektonska struka stječe završetkom sveučilišnog studija arhitekture i urbanizma. Slijedom navedenog, smatramo da je pejzažno planiranje potrebno razmatrati u kontekstu prostornog i urbanističkog planiranja te da potrebne kompetencije za obavljanje tih zadataka u Hrvatskoj imaju arhitekti, odnosno arhitekti urbanisti. Vezano uz tvrdnju da krajobrazni arhitekti imaju kvalifikacije za obavljanje poslova projektiranja jer izrađuju projekt krajobrazne arhitekture, navodimo da u smislu propisa kojima se uređuje gradnja, profesija projektanta podrazumijeva potrebnu stručnu kvalifikaciju za izradu projekta građevine (rekonstrukcije, odnosno projekta nove građevine). Pri tome pojam građevina podrazumijeva „sklop povezan s tlom nastao građenjem, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda…“. Nastavno na navedenu definiciju građevine, krajobrazni arhitekti imaju potrebne kompetencije za izradu projekata krajobraznog uređenja površina na kojima nema građevine, npr. plan sadnje na površinama kao što su: plaža, kupalište, površine za kampiranje i druge površine bez građevine. Isto tako, krajobrazni arhitekti imaju potrebne kompetencije za izradu projekata krajobrazne arhitekture, npr. projekta gradskog parka, botaničkog vrta i sl. ako isti ne sadrži građevinu, pri čemu skrećemo pozornost da za izradu takvih projekata nije potrebno ovlaštenje projektanta iz nadležnosti ovoga Ministarstva. Kako se na javnim gradskim prostorima kao i u sklopu perivojne arhitekture obično nalaze građevine (dvorac, paviljon, javna rasvjeta, most, bazen i sl.) zadaća krajobraznih arhitekata je izrada elaborata krajobraznog uređenja u okviru znanja stečenog obrazovanjem i radom, a sam projekt, ovisno o njegovom sadržaju, izrađuje ovlašteni arhitekt i/ili ovlašteni inženjer građevinske, elektrotehničke, odnosno strojarske struke. Vezano uz tvrdnju da su krajobrazni arhitekti u mnogim državama ugovo4rnicama Europskog gospodarskog prostora ovlašteni za obavljanje poslova krajobrazne arhitekture, navodimo da se prostorni planeri i krajobrazni arhitekti unutar pojedinih država ugovornica EGP-a značajno razlikuju po svom formalnom obrazovanju te se situacija u Hrvatskoj ne može automatski preslikati na ostale države ugovornice EGP-a. Stoga je u postupku razmatranja pojedinih stručnih kvalifikacija potrebno je uzeti u obzir da je obuhvat kompetencija, znanja i vještina arhitekata urbanista i krajobraznih arhitekata unutar EGP-a bitno različit. Na kraju, vezano uz tvrdnju da se odredbama Nacrta prijedloga zakona krajobrazne arhitekte potpuno eliminira iz Zakona, slobodni smo navesti da se zakonski uvjeti za obavljanje poslova i djelatnosti krajobraznih arhitekata nisu mijenjali od 2015. godine (kada je predmetni zakon donesen) te da isti nisu predmet izmjena niti u novim zakonskim rješenjima.
84 Branimir Bosanac PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 2. Isti komenetar na stavak 6. i 7. kao i na članak 1. Nije prihvaćen Obrazloženje kao uz članak 1. Nacrta prijedloga zakona.
85 Društvo građevinskih inženjera Zagreb PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 3. Predlažemo: - brisanje riječi prostornog uređenja, - uvrštenje stavka 2. članka 5. koji glasi: Pravna ili fizička osoba koja obavlja stručne poslove i djelatnosti prostornog uređenja ovisno o razini prostornih planova i drugih općih akata prostornog uređenja koje izrađuje odgovara za njihovu stručnu utemeljenost: Ministarstvu, odnosno stručnom upravnom tijelu županije, Grada Zagreba, grada ili općine. Obrazloženje: 1. Zakon ne uređuje obavljanje poslova i djelatnosti prostornog uređenja već obavljanje stručnih poslova i djelatnosti prostornog uređenja, 2. Stručni poslovi i djelatnosti prostornog uređenja ne obavljaju se za investitora već ovisno o razini prostornog plana i/ ili drugog općeg akta prostornog uređenja za Hrvatski sabor ili Vladu RH, županijsku ili Gradsku skupštinu Grada Zagreba, gradsko ili općinsko vijeće. 3. Stručne poslove prostornog uređenja za navedena tijela obavljaju nositelji izrade prostornih planova, ovisno o razini prostornog plana: Ministarstvo, odnosno stručna upravna tijela županije ili Grada Zagreba, odnosno grada ili općine Nije prihvaćen Dodavanje predložene odredbe nije potrebno obzirom da je navedena problematika predmet zakona kojim se uređuje prostorno uređenje. Također, napominjemo da je odredbom članka 2. stavka 1. Nacrta prijedloga zakona uređeno što se, u smislu ovoga Zakona, smatra "obavljanjem stručnih poslova prostornog uređenja".
86 Karmen Komljen Petošić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 3. Smatram da je dodatak koji se odnosi na znanstveno tehničko područje nepotreban iz razloga što se na taj način izuzimaju osobe koje su obrazovanje stekli na visokoj školi ili veleučilištu, a imaju potrebno znanje. Nije prihvaćen Ovim prijedlogom se detaljnije i jasnije definiraju odgovarajuće struke koje formalno obrazovanje mogu stjecati i na veleučilištu.
87 Karmen Komljen Petošić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 3. Odgovarajuće struke, u smislu ovoga Zakona, su arhitektonska, građevinska, strojarska i elektrotehnička struka. Nije prihvaćen Ovim prijedlogom se detaljnije i jasnije definiraju odgovarajuće struke.
88 Željka Šarić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 5. U slučaju ograničavanja izdane suglasnosti na rok od pet godina nije potrebno dostavljati dokumentaciju kao dokaz ispunjavanja uvjeta izdane suglasnosti na godišnjoj razini – stavak (5), tj. Trebalo bi onda izmijeniti i članak 10. stavak (2). Odnosno, u slučaju usvajanja ovog stavka, potrebno je izmijeniti stavak (5), te dokumentaciju koja se dostavlja kao dokaz ispunjavanja uvjeta izdane suglasnosti u smislu da se ne predaje godišnje, već u postupku produženja Suglasnosti. U tom slučaju potrebno je izmijeniti i Pravilnik o izdavanju suglasnosti za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja (NN 136/15), članak 7., te u okviru evidencije o izdanim suglasnostima voditi i rok do kojeg pojedina suglasnosti vrijedi. Prihvaćen Rok valjanosti suglasnosti vraćen je na neodređeno vrijeme.
89 Društvo građevinskih inženjera Zagreb PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 5. Povezane su s tom odredbom odredbe: - čl. 10. st. 2. Zakona koja glasi: Pravna osoba koja je ishodila suglasnost za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja dužna je jednom godišnje u mjesecu u kojem je izdana suglasnost dostaviti Ministarstvu dokumentaciju kojom se dokazuje da nisu prestali postojati uvjeti za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja. - čl. 9.a st. 1. Zakona koja glasi: Zahtjev za produženje važenja suglasnosti podnosi se najranije godinu dana, a najkasnije 6 mjeseci prije isteka roka važenja suglasnosti. Predlažemo: - brisanje odredbe čl. 10. st. 2. Zakona, - skraćenje rokova iz čl. 9.a st.1. Zakona, Obrazloženje: 1. Odredba čl. 10. st. 2. Zakona ne utječe osobito na zakonito obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja. Predlažem učinkovitiju odredbu koja glasi: - Pravna osoba kojoj je izdana suglasnost Ministarstva i drugi subjekt prostornog uređenja obvezno prilaže ponudi za dobivanje posla izrade prostornog plana ili drugog općeg akte prostornog uređenja dokaze o postojanju uvjeta za izradu prostornog plana (podaci o stalno zaposlenom ovlaštenom arhitektu i suradnicima i/ili pisani akt o osiguranoj suradnji s pravnim ili fizičkim osobama koje će obaviti poslove suradnika na izradi prostornog plana). 2. Odredbe Zakona o općem upravnom postupku; NN 47/09 ne upućuju na tako duge rokove za rješavanje podnesenih zahtjeva. Nije prihvaćen Rok valjanosti suglasnosti vraćen je na neodređeno vrijeme, odnosno odredba članka 10. važećeg Zakona ostala je nepromijenjena.
90 Željka Šarić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 6. Rok za podnošenje zahtjeva za produženje važenja suglasnosti od najkasnije 6 mjeseci prije isteka roka je predugačak, pogotovo što dokumentacija kojom se dokazuje da nisu prestali postojati uvjeti za obavljanje stručnih poslova uređenja (članak 7. Pravilnika o davanju suglasnosti za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja, NN 136/15)) bitno manje opsežna nego za novo podnošenje zahtjeva. Stoga se predlaže skraćenje rokova. Nije prihvaćen Rok valjanosti suglasnosti vraćen je na neodređeno vrijeme, odnosno odredba članka 10. važećeg Zakona ostala je nepromijenjena.
91 Društvo građevinskih inženjera Zagreb PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 6. Predlažemo skraćenje rokova iz stavka (1). Obrazloženje: Odredbe Zakona o općem upravnom postupku; NN 47/09 ne upućuju na tako duge rokove za rješavanje podnesenih zahtjeva. Rok za podnošenje zahtjeva za produženje važenja suglasnosti od najkasnije 6 mjeseci prije isteka roka je predugačak, pogotovo što dokumentacija kojom se dokazuje da nisu prestali postojati uvjeti za obavljanje stručnih poslova uređenja (članak 7. Pravilnika o davanju suglasnosti za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja, NN 136/15)) bitno manje opsežna nego za novo podnošenje zahtjeva. Nije prihvaćen Rok valjanosti suglasnosti vraćen je na neodređeno vrijeme, odnosno odredba članka 10. važećeg Zakona ostala je nepromijenjena.
92 Hrvatska komora arhitekata PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 6. Prijedlog: Predlažemo izmjenu članka 9.a, stavak 1, tako da glasi: (1) Zahtjev za produženje važenja suglasnosti podnosi se najranije 6 mjeseci, a najkasnije mjesec dana prije isteka roka važenja suglasnosti. Obrazloženje: Obzirom da je člankom 10. stavak 2. već propisano da se svake godine dostavljaju dokazi da nisu prestali postojati uvjeti za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja, navedene rokove potrebno je korigirati. Djelomično prihvaćen Rok valjanosti suglasnosti vraćen je na neodređeno vrijeme, odnosno odredba članka 10. važećeg Zakona ostala je nepromijenjena.
93 Lara Bogovac PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 9. Članak 15. stavak 1, alineja 2. riječ „krajobrazne“ mijenja se u „struka krajobrazne arhitekture“ te glasi: - magistra geografske, odnosno magistra inženjera biološke, ekološke, šumarske, agronomske, struke krajobrazne arhitekture ili slične struke koji ima najmanje dvije godine radnog iskustva na poslovima prostornog uređenja OBRAZLOŽENJE: Prema Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN 118/2009) ne postoji „krajobrazna“ struka tj. definirano je sljedeće: 4. područje biotehničkih znanosti, polje 4.01. Poljoprivreda (agronomija), grana 4.01.08 krajobrazna arhitektura. Stoga se struka ne može nazvati „krajobrazna“ već se treba koristiti puni naziv struke – krajobrazna arhitektura. Prihvaćen Vraćena je formulacija "krajobrazne arhitekture" iz odredbe važećeg Zakona.
94 Mateja Leljak PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 9. Članak 15. stavak 1, alineja 2. riječ „krajobrazne“ mijenja se u „struka krajobrazne arhitekture“ te glasi: - magistra geografske, odnosno magistra inženjera biološke, ekološke, šumarske, agronomske, struke krajobrazne arhitekture ili slične struke koji ima najmanje dvije godine radnog iskustva na poslovima prostornog uređenja OBRAZLOŽENJE: Prema Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN 118/2009) ne postoji „krajobrazna“ struka tj. definirano je sljedeće: 4. područje biotehničkih znanosti, polje 4.01. Poljoprivreda (agronomija), grana 4.01.08 krajobrazna arhitektura. Stoga se struka ne može nazvati „krajobrazna“ već se treba koristiti puni naziv struke – krajobrazna arhitektura. Prihvaćen Odredbe su izmijenjene u skladu s prijedlogom.
95 Hrvatska komora arhitekata PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 9. Prijedlog: Predlažemo da se u stavku 1. umjesto „mora osigurati sudjelovanje“ zadrži dosadašnja formulacija „po potrebi osigurat će sudjelovanje“. Obrazloženje: Iz konteksta jasno slijedi da se sudjelovanje navedenih suradnika osigurava ovisno o razini i sadržaju prostornog plana izričaj „mora osigurati“ je kontradiktoran obzirom da se može tumačiti da je uvijek obvezno osigurati sudjelovanje svih navedenih struka što bi u praksi moglo imati za posljedicu znatno skuplju i dugotrajniju izradu prostornih planova. To je naročito bitno kod izmjena i dopuna planova koje su često minorne i u stručnom smislu zasigurno ne zahtijevaju sudjelovanje svih navedenih struka. Prihvaćen Zadržana je dosadašnja formulacija.
96 Grga K PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 9. Moram primjetiti da je ovlašteni arhitekt pri izradi prostornog plana dužan angažirati gotovo sve struke osim geodetske. Pretpostavljam da ovlašteni arhitekt ima savršeno točne podloge iako je već od početka franciskanske izmjere poznato da se protekom vremena prostorne podloge drastično mijenjaju odnosno da kroz period od 20 godina postoji promjena na 40% urbanog prostora (koji je predmet prostornih planova). Naravno, promjene prostora se događaju svugdje osim u RH - kako to zamišlja zakonodavac. Također, prostorni planovi moraju biti definirani u službenom koordinatnom sustavu (kao i podloge na kojima se radi), odnosno granice područja bi trebale biti definirane koordinatama, a ne 2 cm debelim obrisom flomastera na podlozi mjerila 1:5000 - kako je slučaj kod današnjih izrada prostornih planova. Nije prihvaćen Ovlaštenim korisnicima Informatičkog sustava prostornog uređenja (ISPU) omogućen je pregled podataka učitanih ili upisanih kroz module kao što su e-Planovi. Nadalje, u skladu sa Zakonom o Nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka, za uspostavu ili održavanje prostornih podataka zaduženi su subjekti NIPP-a (tijela javne vlasti koja u nadležnosti, odnosno u svom djelokrugu, imaju uspostavu ili održavanje prostornih podataka uređenih tim Zakonom).
97 Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 9. Članak 15. stavak 1, alineja 2. riječ „krajobrazne“ mijenja se u „struka krajobrazne arhitekture“ te glasi: - magistra geografske, odnosno magistra inženjera biološke, ekološke, šumarske, agronomske, struke krajobrazne arhitekture ili slične struke koji ima najmanje dvije godine radnog iskustva na poslovima prostornog uređenja OBRAZLOŽENJE: Prema Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN 118/2009) ne postoji „krajobrazna“ struka tj. definirano je sljedeće: 4. područje biotehničkih znanosti, polje 4.01. Poljoprivreda (agronomija), grana 4.01.08 krajobrazna arhitektura. Stoga se struka ne može nazvati „krajobrazna“ već se treba koristiti puni naziv struke – krajobrazna arhitektura. Prihvaćen Odredbe su izmijenjene u skladu s prijedlogom.
98 Neda Lučev PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 9. Predlažem izmjene prijedloga članka 15. stavka 1. tako da se podstavak 3. dopuni s pravnom strukom. Odnosno, predlažem da članak 15. stavak 1. glasi: „(1) Ovlašteni arhitekt urbanist koji samostalno obavlja stručne poslove prostornog uređenja, zajednički ured, odnosno pravna osoba registrirana za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja, ovisno o razini i sadržaju prostornog plana koji izrađuje u izradi nacrta prostornog plana, mora osigurati sudjelovanje: - ovlaštenog inženjera građevinarstva, ovlaštenog inženjera prometa, odnosno ovlaštenog inženjera strojarstva, ovlaštenog inženjera elektrotehnike, s najmanje dvije godine radnog iskustva na poslovima prostornog uređenja - magistra geografske, odnosno magistra inženjera biološke, ekološke, krajobrazne, šumarske, agronomske ili slične struke koji ima najmanje dvije godine radnog iskustva na poslovima prostornog uređenja i - magistra pravne, ekonomske, sociološke, demografske ili slične struke koji ima najmanje dvije godine radnog iskustva na poslovima prostornog uređenja.“. Uzimajući u obzir snagu i pravnu prirodu prostornih planova (podzakonski propis), smatram da je obaveza sudjelovanja pravne struke u postupku izrade prostornih planova neophodna. Sa znanjem nomotehnike, sudjelovanjem prave struke se postiže da prostorni planovi kao podzakonski propisi imaju primjerenu strukturu, sadržaj i precizni (nedvosmisleni) izričaj jer su to bitni čimbenici koji neposredno utječu kako na njegovu primjenu u praksi tako i na ostvarivanje namjeravanih ciljeva koji su se donošenjem željeli postići. Također, iako izmjene 2. stavka nisu predmet ovih izmjena Zakona, iznimka iz stavka 2. bi se za pravnu struku mogla primjenjivati samo u slučajevima izmjena i dopuna grafičkog dijela plana. Njihovo sudjelovanje u izradi Odredbi za provedbu bi trebalo biti obavezno. Dodatni argument za ovaj prijedlog je činjenica da su pojedini, ali svejedno rijetki, izrađivači prostornih planova prepoznali važnost sudjelovanja pravne struke, te ih navode u popisima članova stručnih timova. No, njihova stvarna uloga je i dalje upitna. Također, letimičnim pregledom popisa stručnih timova u izradi planova, može se ustanoviti da i ostale, propisane, različite struke često ne sudjeluju. Naprotiv, postalo je praksa da je struktura stručnih timova uglavnom homogena. Prihvaćen Odredbe su izmijenjene u skladu s prijedlogom.
99 Igor Matišić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 9. Iako nije predmet izmjena i dopuna Zakona, razmisliti o preformuliranju stavka 2. članka 15. Na koji će način ovlašteni arhitekt urbanist ocijeniti hoće li koristiti već izrađene stručne podloge bez mišljenja odgovarajućih struka? Možda se radi o neažuriranim podlogama. Nije prihvaćen Ovlaštenim korisnicima Informatičkog sustava prostornog uređenja (ISPU) omogućen je pregled podataka učitanih ili upisanih kroz module kao što su e-Planovi. Nadalje, u skladu sa Zakonom o Nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka, za uspostavu ili održavanje prostornih podataka zaduženi su subjekti NIPP-a (tijela javne vlasti koja u nadležnosti, odnosno u svom djelokrugu, imaju uspostavu ili održavanje prostornih podataka uređenih tim Zakonom).
100 Igor Matišić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 9. U točki 1. iza riječi: "elektrotehnike" dodaju se zarez i razmak te riječi: "ovlaštenog inženjera geodezije". Iako se u poslovima prostornog planiranja najčešće koriste već dostupne geodetsko katastarske podloge (najčešće zastarjele službene državne evidencije), smatram da je radi njihove neažurnosti sa stvarnim stanjem na terenu potrebno dodati i ovlaštenog inženjera geodetske struke. Ovlašteni inženjer geodezije će u suradnji sa ostalim stručnjacima sudjelovati i davati mišljenja u svrhu izrade kvalitetne i svrsishodne podloge prostornog uređenja. Može dati veliki doprinos u prostornom uređenju jer poznaje način prikupljanja prostornih podataka, izradu odgovarajućih kartografskih podloga, te zna interpretirati i dati ocjenu kvalitete podataka. Na kraju je možda i najvažnija činjenica da svakodnevno provodi promjene u prostornim evidencijama, a koje trebaju biti izrađene U SKLADU s dokumentima i aktima prostornog uređenja. Zato se moramo vratiti na početak u fazu prostornog uređenja gdje će biti uključeni, odnosno trebamo ostaviti zakonsku mogućnosti sudjelovanja ovlaštenog inženjera geodezije u slučaju potrebe. Nije prihvaćen U skladu sa Zakonom o Nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka, subjekt NIPP-a (zadužen za uspostavu ili održavanje prostornih podataka), između ostalih, je i Državna geodetska uprava.
101 Barbara PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 10. . Nije prihvaćen Nacrtom prijedloga zakona, između ostalog, smanjuju se barijere u obavljanju poslova i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje, vrši daljnje usklađenje s EU zakonodavstvom, osigurava provedba mjera iz Akcijskog plana u području reguliranih profesija u RH za razdoblje od 2016. do 2018.
102 Lara Bogovac PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 10. Članak 17. Zakona mijenja se tako da glasi: "Poslove projektiranja u svojstvu odgovorne osobe (projektanta) u okviru zadaća svoje struke može obavljati ovlašteni arhitekt, ovlašteni krajobrazni arhitekt ili ovlašteni inženjer sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje udruživanje u Komoru." Također uz izmjene članka 17. potrebno je izmijeniti i članak 18. Zakona na način. Članak 18. Zakona mijenja se tako da glasi: "Poslove stručnog nadzora građenja u svojstvu odgovorne osobe (nadzornog inženjera) u okviru zadaća svoje struke može obavljati ovlašteni arhitekt, ovlašteni krajobrazni arhitekt ili ovlašteni inženjer sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje udruživanje u Komoru." OBRAZLOŽENJE (uz članak 17. i članak 18.) Djelokrug profesije krajobrazne arhitekture, sukladno Pravilniku o standardu usluga arhitekata (prosinac 2013.) u kojem su opisane faze projekata krajobrazne arhitekture, uz klasificiranje objekata krajobrazne arhitekture prema stupnju složenosti projektnih zahtjeva, nije moguće realizirati cjelovito i na potrebnoj kvalitativnoj razini bez formalnog određenja krajobraznih arhitekata kao odgovornih osoba koje u okviru zadaća svoje struke mogu obavljati poslove projektiranja, stručnog nadzora te vođenja gradnje/radova. Člankom 50. Statuta Hrvatske komore arhitekata precizno su definirane djelatnosti koje je ovlašteni krajobrazni arhitekt ovlašten obavljati u okviru stručnih poslova i djelatnosti krajobraznog projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja i djelatnosti građenja. Člankom 52. Statuta Hrvatske komore arhitekata utvrđene su zadaće struke krajobrazne arhitekture u obavljanju poslova vođenja građenja, a člankom 54. Statuta Hrvatske komore arhitekata zadaće u obavljanju poslova vođenja radova. Člankom 3. st. 2. Statuta Hrvatske komore arhitekata predviđeno je da su ovlašteni krajobrazni arhitekti obvezni članovi Hrvatske komore arhitekata, a člankom 37. st. 1. Statuta HKA da se članstvo u Hrvatskoj komori arhitekata i pravo na uporabu strukovnog naziva, u ovom slučaju „ovlašteni krajobrazni arhitekt“, stječe upisom u odgovarajući imenik Hrvatske komore arhitekata. Ovlašteni krajobrazni arhitekti upisuju se u Imenik ovlaštenih arhitekata, a na temelju upisa u imenik Hrvatska komora arhitekata izdaje ovlaštenim krajobraznim arhitektima odgovarajuće rješenje, iskaznicu i pečat. Krajobrazni arhitekti polažu stručni ispit za sudionike u gradnji sukladno Pravilniku o stručnom ispitu osoba koje obavljaju poslove graditeljstva i prostornoga uređenja (NN 129/15) Nije prihvaćen Odgovor kao uz članak 2. Nacrta prijedloga Zakona.
103 Mateja Leljak PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 10. Članak 17. Zakona mijenja se tako da glasi: "Poslove projektiranja u svojstvu odgovorne osobe (projektanta) u okviru zadaća svoje struke može obavljati ovlašteni arhitekt, ovlašteni krajobrazni arhitekt ili ovlašteni inženjer sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje udruživanje u Komoru." Također uz izmjene članka 17. potrebno je izmijeniti i članak 18. Zakona na način. Članak 18. Zakona mijenja se tako da glasi: "Poslove stručnog nadzora građenja u svojstvu odgovorne osobe (nadzornog inženjera) u okviru zadaća svoje struke može obavljati ovlašteni arhitekt, ovlašteni krajobrazni arhitekt ili ovlašteni inženjer sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje udruživanje u Komoru." OBRAZLOŽENJE (uz članak 17. i članak 18.) Djelokrug profesije krajobrazne arhitekture, sukladno Pravilniku o standardu usluga arhitekata (prosinac 2013.) u kojem su opisane faze projekata krajobrazne arhitekture, uz klasificiranje objekata krajobrazne arhitekture prema stupnju složenosti projektnih zahtjeva, nije moguće realizirati cjelovito i na potrebnoj kvalitativnoj razini bez formalnog određenja krajobraznih arhitekata kao odgovornih osoba koje u okviru zadaća svoje struke mogu obavljati poslove projektiranja, stručnog nadzora te vođenja gradnje/radova. Člankom 50. Statuta Hrvatske komore arhitekata precizno su definirane djelatnosti koje je ovlašteni krajobrazni arhitekt ovlašten obavljati u okviru stručnih poslova i djelatnosti krajobraznog projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja i djelatnosti građenja. Člankom 52. Statuta Hrvatske komore arhitekata utvrđene su zadaće struke krajobrazne arhitekture u obavljanju poslova vođenja građenja, a člankom 54. Statuta Hrvatske komore arhitekata zadaće u obavljanju poslova vođenja radova. Člankom 3. st. 2. Statuta Hrvatske komore arhitekata predviđeno je da su ovlašteni krajobrazni arhitekti obvezni članovi Hrvatske komore arhitekata, a člankom 37. st. 1. Statuta HKA da se članstvo u Hrvatskoj komori arhitekata i pravo na uporabu strukovnog naziva, u ovom slučaju „ovlašteni krajobrazni arhitekt“, stječe upisom u odgovarajući imenik Hrvatske komore arhitekata. Ovlašteni krajobrazni arhitekti upisuju se u Imenik ovlaštenih arhitekata, a na temelju upisa u imenik Hrvatska komora arhitekata izdaje ovlaštenim krajobraznim arhitektima odgovarajuće rješenje, iskaznicu i pečat. Krajobrazni arhitekti polažu stručni ispit za sudionike u gradnji sukladno Pravilniku o stručnom ispitu osoba koje obavljaju poslove graditeljstva i prostornoga uređenja (NN 129/15) Nije prihvaćen Obrazloženje kao uz članak 2. Nacrta prijedloga zakona.
104 Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 10. Članak 17. Zakona mijenja se tako da glasi: "Poslove projektiranja u svojstvu odgovorne osobe (projektanta) u okviru zadaća svoje struke može obavljati ovlašteni arhitekt, ovlašteni krajobrazni arhitekt ili ovlašteni inženjer sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje udruživanje u Komoru." Također uz izmjene članka 17. potrebno je izmijeniti i članak 18. Zakona na način. Članak 18. Zakona mijenja se tako da glasi: "Poslove stručnog nadzora građenja u svojstvu odgovorne osobe (nadzornog inženjera) u okviru zadaća svoje struke može obavljati ovlašteni arhitekt, ovlašteni krajobrazni arhitekt ili ovlašteni inženjer sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje udruživanje u Komoru." OBRAZLOŽENJE (uz članak 17. i članak 18.) Djelokrug profesije krajobrazne arhitekture, sukladno Pravilniku o standardu usluga arhitekata (prosinac 2013.) u kojem su opisane faze projekata krajobrazne arhitekture, uz klasificiranje objekata krajobrazne arhitekture prema stupnju složenosti projektnih zahtjeva, nije moguće realizirati cjelovito i na potrebnoj kvalitativnoj razini bez formalnog određenja krajobraznih arhitekata kao odgovornih osoba koje u okviru zadaća svoje struke mogu obavljati poslove projektiranja, stručnog nadzora te vođenja gradnje/radova. Člankom 50. Statuta Hrvatske komore arhitekata precizno su definirane djelatnosti koje je ovlašteni krajobrazni arhitekt ovlašten obavljati u okviru stručnih poslova i djelatnosti krajobraznog projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja i djelatnosti građenja. Člankom 52. Statuta Hrvatske komore arhitekata utvrđene su zadaće struke krajobrazne arhitekture u obavljanju poslova vođenja građenja, a člankom 54. Statuta Hrvatske komore arhitekata zadaće u obavljanju poslova vođenja radova. Člankom 3. st. 2. Statuta Hrvatske komore arhitekata predviđeno je da su ovlašteni krajobrazni arhitekti obvezni članovi Hrvatske komore arhitekata, a člankom 37. st. 1. Statuta HKA da se članstvo u Hrvatskoj komori arhitekata i pravo na uporabu strukovnog naziva, u ovom slučaju „ovlašteni krajobrazni arhitekt“, stječe upisom u odgovarajući imenik Hrvatske komore arhitekata. Ovlašteni krajobrazni arhitekti upisuju se u Imenik ovlaštenih arhitekata, a na temelju upisa u imenik Hrvatska komora arhitekata izdaje ovlaštenim krajobraznim arhitektima odgovarajuće rješenje, iskaznicu i pečat. Konačno, krajobrazni arhitekti polažu stručni ispit za sudionike u gradnji sukladno Pravilniku o stručnom ispitu osoba koje obavljaju poslove graditeljstva i prostornoga uređenja (NN 129/15). Prihvaćen Odgovor kao uz članak 2. Nacrta prijedloga zakona.
105 Ivan Markić 84 PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 10. Trebalo bi razmisliti o uvođenju sličnog ovlaštenja za projektiranje i stručni nadzor gdje ovlašteni tehničar vrši izradu dijela projekta (nacrti armature, oplate i sl.) i/ili stručnog nadzora (manje složenih radova) te odgovara za te dijelove projekta i/ili radove. Po sadašnjem ovlašteni inženjer mora paziti da li je građevinski tehničar ili drugi suradnik točno iscrtao/pregledao svaki dio nacrta, kote, nagib i sl. Bili bi savjesniji kada bi imali određenu dozu odgovornosti a i zaštićeniji kao radnici u odnosu na druge koji nisu ovlašteni tehničari/ bakalari. Nije prihvaćen Nacrti armature, oplate i sl. izrađuju se u sklopu izrade izvedbenog projekta koji je razrada glavnog projekta koji potpisuje projektant, odnosno glavni projektant. Tehničari sudjeluju u izradi projekata u svojstvu suradnika u okviru znanja stečenih obrazovanjem i radom.
106 Lara Bogovac PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 12. Članak 21. Zakona mijenja se tako da glasi: "Članak 21. (1) Više ovlaštenih arhitekata, ovlaštenih krajobraznih arhitekata i/ili ovlaštenih inženjera mogu poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja obavljati u zajedničkom uredu za obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja (u daljnjem tekstu: zajednički ured). U tom slučaju međusobna prava ovlašteni arhitekti, ovlašteni krajobrazni arhitekti i/ili ovlašteni inženjeri uređuju pisanim ugovorom. (2) Zajednički ured osniva se upisom u upisnik zajedničkih ureda odgovarajuće komore na zahtjev ovlaštenih arhitekata, ovlaštenih krajobraznih arhitekata i/ili ovlaštenih inženjera koji su sklopili ugovor iz stavka 1. ovog članka. Zajednički ured koji osnivaju ovlašteni arhitekti, ovlašteni krajobrazni arhitekti ili ovlašteni inženjeri istih struka osniva se upisom u upisnik zajedničkih ureda Komore u koju se udružuje njihova struka. Zajednički ured koji osnivaju ovlašteni arhitekt, ovlašteni krajobrazni arhitekt i ovlašteni inženjer ili ovlašteni inženjeri različitih struka osniva se upisom u upisnik zajedničkih ureda Komore određene ugovorom iz stavka 1. ovoga članka. (3) Komora koja je u svoj upisnik upisala zajednički ured ovlaštenog arhitekta, ovlaštenog krajobraznog arhitekta i ovlaštenog inženjera ili ovlaštenih inženjera različitih struka dužna je o tome bez odgađanja obavijestiti druge odgovarajuće komore." Uz članak 21. potrebno je izmijeniti i članak 19. Zakona. Članak 19. Zakona mijenja se tako da glasi: "Članak 19. Ovlašteni arhitekt, ovlašteni krajobrazni arhitekt i ovlašteni inženjer mogu obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja samostalno u vlastitom uredu, zajedničkom uredu ili pravnoj osobi registriranoj za tu djelatnost." OBRAZLOŽENJE (uz članak 21. i 19.). Člankom 44. Statuta HKA, jednoznačno je propisano da: (1) Ovlašteni arhitekti, ovlašteni krajobrazni arhitekti i ovlašteni arhitekti urbanisti koji poslove prostornog uređenja, projektiranja i/ili stručnog nadzora obavljaju samostalno u vlastitom uredu ili zajedničkom uredu dužni su imati ploču pokraj ulaza u zgradu u kojoj obavljaju djelatnost. (2) Oblik i obvezatni sadržaj ploče iz stavka 1. ovoga članka utvrditi će Upravni odbor općim aktom. U cilju otklanjanja dvojbi ili nesporazuma u kasnijoj neposrednoj provedbi Zakona predlažemo da se u opis dodaju i ovlašteni krajobrazni arhitekti. Nije prihvaćen Odgovor kao uz članak 2. Nacrta prijedloga Zakona.
107 Mateja Leljak PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 12. Članak 21. Zakona mijenja se tako da glasi: "Članak 21. (1) Više ovlaštenih arhitekata, ovlaštenih krajobraznih arhitekata i/ili ovlaštenih inženjera mogu poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja obavljati u zajedničkom uredu za obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja (u daljnjem tekstu: zajednički ured). U tom slučaju međusobna prava ovlašteni arhitekti, ovlašteni krajobrazni arhitekti i/ili ovlašteni inženjeri uređuju pisanim ugovorom. (2) Zajednički ured osniva se upisom u upisnik zajedničkih ureda odgovarajuće komore na zahtjev ovlaštenih arhitekata, ovlaštenih krajobraznih arhitekata i/ili ovlaštenih inženjera koji su sklopili ugovor iz stavka 1. ovog članka. Zajednički ured koji osnivaju ovlašteni arhitekti, ovlašteni krajobrazni arhitekti ili ovlašteni inženjeri istih struka osniva se upisom u upisnik zajedničkih ureda Komore u koju se udružuje njihova struka. Zajednički ured koji osnivaju ovlašteni arhitekt, ovlašteni krajobrazni arhitekt i ovlašteni inženjer ili ovlašteni inženjeri različitih struka osniva se upisom u upisnik zajedničkih ureda Komore određene ugovorom iz stavka 1. ovoga članka. (3) Komora koja je u svoj upisnik upisala zajednički ured ovlaštenog arhitekta, ovlaštenog krajobraznog arhitekta i ovlaštenog inženjera ili ovlaštenih inženjera različitih struka dužna je o tome bez odgađanja obavijestiti druge odgovarajuće komore." Uz članak 21. potrebno je izmijeniti i članak 19. Zakona. Članak 19. Zakona mijenja se tako da glasi: "Članak 19. Ovlašteni arhitekt, ovlašteni krajobrazni arhitekt i ovlašteni inženjer mogu obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja samostalno u vlastitom uredu, zajedničkom uredu ili pravnoj osobi registriranoj za tu djelatnost." OBRAZLOŽENJE (uz članak 21. i 19.). Člankom 44. Statuta HKA, jednoznačno je propisano da: (1) Ovlašteni arhitekti, ovlašteni krajobrazni arhitekti i ovlašteni arhitekti urbanisti koji poslove prostornog uređenja, projektiranja i/ili stručnog nadzora obavljaju samostalno u vlastitom uredu ili zajedničkom uredu dužni su imati ploču pokraj ulaza u zgradu u kojoj obavljaju djelatnost. (2) Oblik i obvezatni sadržaj ploče iz stavka 1. ovoga članka utvrditi će Upravni odbor općim aktom. U cilju otklanjanja dvojbi ili nesporazuma u kasnijoj neposrednoj provedbi Zakona predlažemo da se u opis dodaju i ovlašteni krajobrazni arhitekti. Nije prihvaćen Obrazloženje kao uz članak 2. Nacrta prijedloga zakona.
108 Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 12. Članak 21. Zakona mijenja se tako da glasi: "Članak 21. (1) Više ovlaštenih arhitekata, ovlaštenih krajobraznih arhitekata i/ili ovlaštenih inženjera mogu poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja obavljati u zajedničkom uredu za obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja (u daljnjem tekstu: zajednički ured). U tom slučaju međusobna prava ovlašteni arhitekti, ovlašteni krajobrazni arhitekti i/ili ovlašteni inženjeri uređuju pisanim ugovorom. (2) Zajednički ured osniva se upisom u upisnik zajedničkih ureda odgovarajuće komore na zahtjev ovlaštenih arhitekata, ovlaštenih krajobraznih arhitekata i/ili ovlaštenih inženjera koji su sklopili ugovor iz stavka 1. ovog članka. Zajednički ured koji osnivaju ovlašteni arhitekti, ovlašteni krajobrazni arhitekti ili ovlašteni inženjeri istih struka osniva se upisom u upisnik zajedničkih ureda Komore u koju se udružuje njihova struka. Zajednički ured koji osnivaju ovlašteni arhitekt, ovlašteni krajobrazni arhitekt i ovlašteni inženjer ili ovlašteni inženjeri različitih struka osniva se upisom u upisnik zajedničkih ureda Komore određene ugovorom iz stavka 1. ovoga članka. (3) Komora koja je u svoj upisnik upisala zajednički ured ovlaštenog arhitekta, ovlaštenog krajobraznog arhitekta i ovlaštenog inženjera ili ovlaštenih inženjera različitih struka dužna je o tome bez odgađanja obavijestiti druge odgovarajuće komore." Uz članak 21. potrebno je izmijeniti i članak 19. Zakona. Članak 19. Zakona mijenja se tako da glasi: "Članak 19. Ovlašteni arhitekt, ovlašteni krajobrazni arhitekt i ovlašteni inženjer mogu obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja samostalno u vlastitom uredu, zajedničkom uredu ili pravnoj osobi registriranoj za tu djelatnost." OBRAZLOŽENJE (uz članak 21. i 19.). Člankom 44. Statuta HKA, jednoznačno je propisano da: (1) Ovlašteni arhitekti, ovlašteni krajobrazni arhitekti i ovlašteni arhitekti urbanisti koji poslove prostornog uređenja, projektiranja i/ili stručnog nadzora obavljaju samostalno u vlastitom uredu ili zajedničkom uredu dužni su imati ploču pokraj ulaza u zgradu u kojoj obavljaju djelatnost. (2) Oblik i obvezatni sadržaj ploče iz stavka 1. ovoga članka utvrditi će Upravni odbor općim aktom. U cilju otklanjanja dvojbi ili nesporazuma u kasnijoj neposrednoj provedbi Zakona predlažemo da se u opis dodaju i ovlašteni krajobrazni arhitekti. Nije prihvaćen Obrazloženje kao uz članak 2. Nacrta prijedloga zakona.
109 Željka Šarić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 13. Predlaže se brisanje ovog stavka. Obrazloženje: Nejasno je zašto pravna osoba mora osigurati sudjelovanje ovlaštenih arhitekata i ovlaštenih inženjera koji nisu njeni zaposlenici. Osim navedenog, ovaj stavak nije u skladu s ostalom zakonskom regulativom. Prvenstveno, propisuje se način na koji pravna osoba koja projektira/provodi stručni nadzor osigurava sudjelovanje ovlaštenih arhitekata i inženjera koji nisu njeni zaposlenici, iako je područje ugovaranja regulirano Zakonom o obveznim odnosima. Osim navedenog, ovaj stavak ograničava investitora u nabavi usluga, pogotovo javnog naručitelja, koji, recimo, može sukladno Zakonu o javnoj nabavi, usluge projektiranja/nadzor ugovoriti s više različitih pravnih osoba pojedinačno (preko grupa). Nije prihvaćen Odredbom je uređena obveza pravne osobe u obavljanju projektiranja, odnosno stručnog nadzora građenja i to: ovisno o građevini koju projektira, odnosno na kojoj provodi stručni nadzor građenja. Dakle, ako u projektiranju sudjeluje više projektanata (u skladu s zakonom kojim se uređuje gradnja) za cjelovitost i međusobnu usklađenost projekata odgovoran je glavni projektant, dakle osoba koja obavlja poslove projektiranja, a ne investitor. Analogno (u skladu s zakonom kojim se uređuje gradnja), za cjelovitost i međusobnu usklađenost stručnog nadzora građenja odgovoran je glavni nadzorni inženjer, dakle osoba koja obavlja poslove stručnog nadzora građenja, a ne investitor. Odredba ne propisuje način na koji je pravna soba dužna osigurati sudjelovanje profesionalnih osoba koji nisu njeni zaposlenici, ovisno o građevini koju projektira, odnosno na kojoj provodi stručni nadzor građenja, obzirom da upućuje na odredbe posebnog propisa.
110 Društvo građevinskih inženjera Zagreb PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 13. Ovaj stavak nije u skladu s ostalom zakonskom regulativom. Stoga predlažemo brisati ovaj predloženi stavak. Obrazloženje: 1. Pravna osoba registrirana za djelatnost projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja mora u obavljanju tih poslova imati zaposlenog ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera. Zašto bi ta pravna osoba morala ustupiti dio posla koji je ugovorila s investitorom ovlaštenim arhitektima i ovlaštenim inženjerima koji nisu njeni zaposlenici? Šta će i tom slučaju raditi ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjeri koji su njeni zaposlenici? 2. Odredba čl. 600. Zakona o obveznim odnosima, NN 35/05 i dr. (Ugovor o djelu) dopušta, ako iz ugovora ili naravi posla ne proizlazi što drugo, da izvođač ne obavi povjereni posao osobno, ali i tada odgovara naručitelju za izvršenje tog posla. Sporna odredba se mog moguće zloupotrebe može i preformulirati na slijedeći način: - Umjesto spornog stavka uvrstiti odredbu prema kojoj pravna osoba može pisanim ugovorom ustupiti dio posla projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja ovlaštenim arhitektima i ovlaštenim inženjerima koji nisu njeni zaposlenici. Nije prihvaćen Odredbom je uređena obveza pravne osobe u obavljanju projektiranja, odnosno stručnog nadzora građenja i to: ovisno o građevini koju projektira, odnosno na kojoj provodi stručni nadzor građenja. Dakle, ako u projektiranju sudjeluje više projektanata (u skladu s zakonom kojim se uređuje gradnja) za cjelovitost i međusobnu usklađenost projekata odgovoran je glavni projektant, dakle osoba koja obavlja poslove projektiranja, a ne investitor. Analogno (u skladu s zakonom kojim se uređuje gradnja), za cjelovitost i međusobnu usklađenost stručnog nadzora građenja odgovoran je glavni nadzorni inženjer, dakle osoba koja obavlja poslove stručnog nadzora građenja, a ne investitor. Odredba ne propisuje način na koji je pravna soba dužna osigurati sudjelovanje profesionalnih osoba koji nisu njeni zaposlenici, ovisno o građevini koju projektira, odnosno na kojoj provodi stručni nadzor građenja, obzirom da upućuje na odredbe posebnog propisa.
111 Marko Bertolino PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 13. Članak 13. prijedloga zakona izbaciti jer je nebitan. Pravna osoba, neovisno o ustroju, za obavljanje određenih zadaća pojedine struke mora angažirati stručnjake te struke. Nije prihvaćen Odredba je dodana zbog učestalih pitanja o obvezama pravnih osoba koje imaju zaposlenog samo jednog projektanta.
112 Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 13. Članak 22. Prijedloga Zakona mijenja se tako da glasi: "(1) Pravna osoba registrirana za poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja mora u obavljanju tih poslova imati zaposlenu osobu ovlaštenu za poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja u okviru svojih strukovnih zadataka." OBRAZLOŽENJE: Tekst zakona može se tumačiti na način da tvrtka koja ima zaposlenog samo krajobraznog arhitekta ne može obavljati poslove projektiranja/nadzora u okviru ovlaštenja krajobraznog arhitekta već mora imati zaposlenog i arhitekta ili ovlaštenog inženjera kako bi mogla obavljati navedene poslove. Na navedeni način pravnoj osobi se priječi obavljanje poslove projektiranja/nadzora u okvir zadaća koje ima ovlašteni krajobrazni arhitekt te priječi pravo na slobodan rad. U cilju otklanjanja dvojbi ili nesporazuma u kasnijoj neposrednoj provedbi zakona predlažemo da se koristi predložena formulacija. Nije prihvaćen U smislu propisa kojima se uređuje gradnja, profesija projektanta podrazumijeva potrebnu stručnu kvalifikaciju za izradu projekta građevine (rekonstrukcije, odnosno projekta nove građevine). Pri tome pojam građevina podrazumijeva „sklop povezan s tlom nastao građenjem, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda…“. Nastavno na navedenu definiciju građevine, krajobrazni arhitekti imaju potrebne kompetencije za izradu projekata krajobraznog uređenja površina na kojima nema građevine, npr. plan sadnje na površinama kao što su: plaža, kupalište, površine za kampiranje i druge površine bez građevine. Isto tako, krajobrazni arhitekti imaju potrebne kompetencije za izradu projekata krajobrazne arhitekture, npr. projekta gradskog parka, botaničkog vrta i sl. ako isti ne sadrži građevinu, pri čemu skrećemo pozornost da za izradu takvih projekata nije potrebno ovlaštenje projektanta iz nadležnosti ovoga Ministarstva. Kako se na javnim gradskim prostorima kao i u sklopu perivojne arhitekture obično nalaze građevine (dvorac, paviljon, javna rasvjeta, most, bazen i sl.) zadaća krajobraznih arhitekata je izrada elaborata krajobraznog uređenja u okviru znanja stečenog obrazovanjem i radom, a sam projekt, ovisno o njegovom sadržaju, izrađuje ovlašteni arhitekt i/ili ovlašteni inženjer građevinske, elektrotehničke, odnosno strojarske struke.
113 Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 14. Članak 23. Zakona mijenja se tako da glasi: "Pravna osoba registrirana za djelatnost projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja dužna je u obavljanju tih poslova poštivati odredbe ovoga Zakona i posebnih zakona kojima se uređuje građenje te osigurati da obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora bude u skladu s temeljnim načelima i pravilima koja trebaju poštivati ovlašteni arhitekti, ovlašteni krajobrazni arhitekti i ovlašteni inženjeri." OBRAZLOŽENJE: Usklađenje obzirom na prijedloge izmjena i dopuna prethodnih članaka. Nije prihvaćen Obrazloženje kao uz prethodni članak Nacrta prijedloga zakona.
114 Karmen Komljen Petošić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 15. Umjesto Ovlašteni voditelj građenja uvesti pojan Inženjer gradilišta što je ujedno u skladu sa ZOG-om. Prihvaćen Naslov je promijenjen sukladno primjedbi.
115 GESCOM d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 15. Predlažemo da umjesto „Ovlašteni voditelj građenja“ piše „Inženjer gradilišta“. Prihvaćen Naslov je promijenjen sukladno primjedbi.
116 Silvio Levanić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 15. U naslovu ispred članka 24. umjesto „Ovlašteni voditelj građenja“ treba stajati „Inženjer gradilišta“. Na taj način slijedio bi se koncept članaka 17. i 18. koje se odnose na projektanta i nadzornog inženjera i izvršilo bi se usklađenje sa Zakonom o gradnji. Prihvaćen Naslov je promijenjen.
117 Marko Bertolino PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 15. Usuglasiti sa Zakonom o gradnji pojmove, te u naslovu ispred članka 24. umjesto „Ovlašteni voditelj građenja“ treba stajati „Inženjer gradilišta“. Prihvaćen Naslov je promijenjen.
118 Emil Dereš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 15. U podnaslovu ispred članka 24. umjesto „Ovlašteni voditelj građenja“ treba stajati „Inženjer gradilišta“. Na taj način slijedio bi se koncept članaka 17. i 18. koje se odnose na projektanta i nadzornog inženjera i izvršilo bi se usklađenje sa Zakonom o gradnji. Prihvaćen Naslov je promijenjen.
119 Udruga diplomanata Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 15. U naslovu ispred članka 24. umjesto „Ovlašteni voditelj građenja“ treba stajati „Inženjer gradilišta“. Na taj način slijedio bi se koncept članaka 17. i 18. koje se odnose na projektanta i nadzornog inženjera i izvršilo bi se usklađenje sa Zakonom o gradnji. Prihvaćen Naslov je promijenjen u skladu s prijedlogom.
120 Nenad Petrović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 15. U naslovu ispred članka 24. umjesto „Ovlašteni voditelj građenja“ treba stajati „Inženjer gradilišta“. Na taj način slijedio bi se koncept članaka 17. i 18. koje se odnose na projektanta i nadzornog inženjera i izvršilo bi se usklađenje sa Zakonom o gradnji. Prihvaćen Naslov je promijenjen u skladu s prijedlogom.
121 Hrvatsko društvo inženjera geotehnike PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 15. U naslovu ispred članka 24. umjesto „Ovlašteni voditelj građenja“ treba stajati „Inženjer gradilišta“. Na taj način slijedio bi se koncept članaka 17. i 18. koje se odnose na projektanta i nadzornog inženjera i izvršilo bi se usklađenje sa Zakonom o gradnji. Prihvaćen Naslov je promijenjen u skladu s prijedlogom.
122 Dragan Kovač PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 15. Smatramo da je primjereniji naziv inženjer gradilišta jer je takva definicija u Zakonu o gradnji Djelomično prihvaćen "Ovlašteni voditelj građenja" je stručni naziv za inženjera gradilišta.
123 Marijan Ricov PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 15. Suglasan sam s prijedlogom Hrvatske Komore inženjera građevinarstva da umjesto "Ovlašteni voditelj građenja" treba stajati "Inženjer gradilišta". Obrazloženje koje je Komora dala je logično i suvislo. Prihvaćen Naslov je promijenjen u skladu s prijedlogom.
124 Danko Holjević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 15. U podnaslovu ispred članka 24. umjesto „Ovlašteni voditelj građenja“ treba stajati „Inženjer gradilišta“. Na taj način slijedio bi se koncept članaka 17. i 18. koje se odnose na projektanta i nadzornog inženjera i izvršilo bi se usklađenje sa Zakonom o gradnji. Prihvaćen Naslov je promijenjen u skladu s prijedlogom.
125 Ena Holjević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 15. U podnaslovu ispred članka 24. umjesto „Ovlašteni voditelj građenja“ treba stajati „Inženjer gradilišta“. Na taj način slijedio bi se koncept članaka 17. i 18. koje se odnose na projektanta i nadzornog inženjera i izvršilo bi se usklađenje sa Zakonom o gradnji. Prihvaćen Naslov je promijenjen u skladu s prijedlogom.
126 BRANKO POLJANIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 15. Suglasan sam s prijedlogom Hrvatske Komore inženjera građevinarstva da umjesto "Ovlašteni voditelj građenja" treba stajati "Inženjer gradilišta". Obrazloženje koje je Komora dala je logično i suvislo. Prihvaćen Naslov je promijenjen u skladu s prijedlogom.
127 HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 15. U naslovu ispred članka 24. umjesto „Ovlašteni voditelj građenja“ treba stajati „Inženjer gradilišta“. Na taj način slijedio bi se koncept članaka 17. i 18. koje se odnose na projektanta i nadzornog inženjera i izvršilo bi se usklađenje sa Zakonom o gradnji. Prihvaćen Naslov je promijenjen u skladu s prijedlogom.
128 Ivan Markić 84 PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 15. Predlažem da se Ovlašteni voditelj građenja preimenuje u Ovlašteni inženjer gradilišta. Nije prihvaćen Ovlašteni voditelj građenja je stručni naziv za osobu koja upisom u Komoru dobiva ovlasti za obavljanje poslova inženjera gradilišta, analogno kao što je ovlašteni arhitekt, odnosno ovlašteni inženjer stručni naziv za osobu koja upisom u Komoru dobiva ovlasti za obavljanje poslova projektanta.
129 Leo Penović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 15. Smatram da osobe koje obavljaju poslove "Inženjera Gradilišta" ne trebaju biti udruženi u Komoru. Za Inženjera gradilišta je dovoljno kako je to bilo riješeno prije ovog zakona da ima položeni stručni ispit i određeni broj godina radnog iskustva. Nije prihvaćen Zakonskim rješenjima koji su bili na snazi prije donošenja Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (NN 78/15) bilo je uređeno davanje suglasnosti za građenje u sklopu kojeg postupka je Ministarstvo pregledavalo ispunjavanje uvjeta za obavljanje poslova inženjera gradilišta i voditelja radova. Obzirom da je riječ o profesijama iz sigurnosnog sektora, nakon ukidanja suglasnosti za građenje, obveza provjere ispunjavanja uvjeta za obavljanje poslova inženjera gradilišta i voditelja radova dodijeljena je Komori.
130 Društvo građevinskih inženjera Zagreb PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 16. Stavak (1) potrebno je preformulirati na slijedeći način: Ovlašteni voditelj radova ovisno o radovima koji se izvode je osoba arhitektonske, građevinske, strojarske ili elektrotehničke struke koja ispunjava uvjete propisane posebnim zakonom kojim se uređuje udruživanje u Komoru. Nije prihvaćen Ovlašteni voditelj radova je stručni naziv koji se dobije upisom u Komoru za osobu koja obavlja poslove voditelja radova.
131 Karmen Komljen Petošić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 16. Uskladiti pojmove sa ZOG-om. Umjesto "Ovlašteni voditelj radova" treba pisati "Voditelj radova". Prihvaćen Naslov je promijenjen u skladu s prijedlogom.
132 Silvio Levanić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 16. U naslovu ispred članka 25. umjesto „Ovlašteni voditelj radova“ treba stajati „Voditelj radova“. Stavak 2. predlažemo izmijeniti na način da glasi: „(2) Voditelj radova iz stavka 1. ovog članka u okviru zadaća svoje struke, vodi pojedine radove u građenju.“ Djelomično prihvaćen Naslov je promijenjen u skladu s prijedlogom. Ovlašteni voditelj radova je stručni naziv koji se dobije upisom u Komoru za osobu koja obavlja poslove voditelja radova.
133 Emil Dereš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 16. U podnaslovu ispred članka 25. umjesto „Ovlašteni voditelj radova“ treba stajati „Voditelj radova“. Stavak 2. predlažem izmijeniti na način da glasi: „(2) Voditelj radova iz stavka 1. ovog članka u okviru zadaća svoje struke, vodi pojedine radove u građenju.“ Djelomično prihvaćen Naslov je promijenjen u skladu s prijedlogom. Ovlašteni voditelj radova je stručni naziv koji se dobije upisom u Komoru za osobu koja obavlja poslove voditelja radova.
134 Udruga diplomanata Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 16. U naslovu ispred članka 25. umjesto „Ovlašteni voditelj radova“ treba stajati „Voditelj radova“. Stavak 2. predlažemo izmijeniti na način da glasi: „(2) Voditelj radova iz stavka 1. ovog članka u okviru zadaća svoje struke, vodi pojedine radove u građenju.“ Prihvaćen Naslov je promijenjen u skladu s prijedlogom.
135 Nenad Petrović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 16. U naslovu ispred članka 25. umjesto „Ovlašteni voditelj radova“ treba stajati „Voditelj radova“. Stavak 2. predlažem izmijeniti na način da glasi: „(2) Voditelj radova iz stavka 1. ovog članka u okviru zadaća svoje struke, vodi pojedine radove u građenju.“ Djelomično prihvaćen Naslov je promijenjen u skladu s prijedlogom. Ovlašteni voditelj radova je stručni naziv koji se dobije upisom u Komoru za osobu koja obavlja poslove voditelja radova.
136 Hrvatsko društvo inženjera geotehnike PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 16. U naslovu ispred članka 25. umjesto „Ovlašteni voditelj radova“ treba stajati „Voditelj radova“. Stavak 2. predlažemo izmijeniti na način da glasi: „(2) Voditelj radova iz stavka 1. ovog članka u okviru zadaća svoje struke, vodi pojedine radove u građenju.“ Djelomično prihvaćen Naslov je promijenjen u skladu s prijedlogom. Ovlašteni voditelj radova je stručni naziv koji se dobije upisom u Komoru za osobu koja obavlja poslove voditelja radova.
137 Marijan Ricov PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 16. U podnaslovu ispred članka 25. umjesto „Ovlašteni voditelj radova“ treba stajati „Voditelj radova“. Stavak 2. predlažem izmijeniti na način da glasi: „(2) Voditelj radova iz stavka 1. ovog članka u okviru zadaća svoje struke, vodi pojedine radove u građenju.“ Djelomično prihvaćen Naslov je promijenjen u skladu s prijedlogom. Ovlašteni voditelj radova je stručni naziv koji se dobije upisom u Komoru za osobu koja obavlja poslove voditelja radova.
138 Danko Holjević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 16. U podnaslovu ispred članka 25. umjesto „Ovlašteni voditelj radova“ treba stajati „Voditelj radova“. Stavak 2. predlažemo izmijeniti na način da glasi: „(2) Voditelj radova iz stavka 1. ovog članka u okviru zadaća svoje struke, vodi pojedine radove u građenju.“ Djelomično prihvaćen Naslov je promijenjen u skladu s prijedlogom. Ovlašteni voditelj radova je stručni naziv koji se dobije upisom u Komoru za osobu koja obavlja poslove voditelja radova.
139 Ena Holjević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 16. U podnaslovu ispred članka 25. umjesto „Ovlašteni voditelj radova“ treba stajati „Voditelj radova“. Stavak 2. predlažem izmijeniti na način da glasi: „(2) Voditelj radova iz stavka 1. ovog članka u okviru zadaća svoje struke, vodi pojedine radove u građenju.“ Djelomično prihvaćen Naslov je promijenjen u skladu s prijedlogom. Ovlašteni voditelj radova je stručni naziv koji se dobije upisom u Komoru za osobu koja obavlja poslove voditelja radova.
140 BRANKO POLJANIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 16. U podnaslovu ispred članka 25. umjesto "Ovlašteni voditelj radova" treba pisati "Voditelj radova" Prihvaćen Naslov je promijenjen u skladu s prijedlogom.
141 HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 16. U naslovu ispred članka 25. umjesto „Ovlašteni voditelj radova“ treba stajati „Voditelj radova“. Stavak 2. predlažemo izmijeniti na način da glasi: „(2) Voditelj radova iz stavka 1. ovog članka u okviru zadaća svoje struke, vodi pojedine radove u građenju.“ Obrazloženje: Na predloženi način izvršilo bi se usklađenje sa Zakonom o gradnji (članak 55.). U vezi s tim predlaže se Pravilnikom kao u slučaju iz članka 25a stavak 2. propisati i pojedine radove u građenju, za koje je potrebno imenovati voditelja radova u svojstvu odgovorne osobe. Djelomično prihvaćen Naslov je promijenjen u skladu s prijedlogom. Ovlašteni voditelj radova je stručni naziv koji se dobije upisom u Komoru za osobu koja obavlja poslove voditelja radova.
142 Leo Penović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 16. Voditelji radova također ne trebaju biti udruženi u Komoru. Dovoljno je i za njih kao što je bilo ranije da imaju položen stručni ispit i određen broj godina radnog iskustva Prihvaćen Zakonskim rješenjima koji su bili na snazi prije donošenja Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (NN 78/15) bilo je uređeno davanje suglasnosti za građenje u sklopu kojeg postupka je Ministarstvo pregledavalo ispunjavanje uvjeta za obavljanje poslova inženjera gradilišta i voditelja radova. Obzirom da je riječ o profesijama iz sigurnosnog sektora, nakon ukidanja suglasnosti za građenje, obveza provjere ispunjavanja uvjeta za obavljanje poslova inženjera gradilišta i voditelja radova dodijeljena je Komori.
143 Udruga diplomanata Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 17. Odredba članka 25.c stavka 2. nije jasno formulirana, pa se predlaže njezina izmjena na način da glasi: (2) Izvođač iz članka 30. ovoga Zakona, koji u obavljanju djelatnosti građenja ne zapošljava stručno osposobljenu osobu za vođenje pojedinog rada na građevini, sudjelovanje te osobe na toj građevini može osigurati sklapanjem ugovora o poslovnoj suradnji s drugom pravnom ili fizičkom osobom obrtnikom, registriranom za obavljanje djelatnosti građenja, koja takvu osobu zapošljava. Djelomično prihvaćen Prihvaćamo da je odredba nejasna, slijedom čega je preformulirana.
144 Nenad Petrović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 17. Odredba članka 25.c stavka 2. nije jasno formulirana, pa se predlaže njezina izmjena na način da glasi: (2) Izvođač iz članka 30. ovoga Zakona, koji u obavljanju djelatnosti građenja ne zapošljava stručno osposobljenu osobu za vođenje pojedinog rada na građevini, sudjelovanje te osobe na toj građevini može osigurati sklapanjem ugovora o poslovnoj suradnji s drugom pravnom ili fizičkom osobom obrtnikom, registriranom za obavljanje djelatnosti građenja, koja takvu osobu zapošljava. Djelomično prihvaćen Prihvaćamo da je odredba nejasna, slijedom čega je formulacija promijenjena..
145 HOK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 17. Članak 25.c., stavak 2., rješava većinu situacija koje se pojavljuju na gradilištu za obrtnike, odnosno, omogućavaju obrtnicima pristup gradilištima za koja se izdaju građevinske i dozvole na kojima se izvode manje složeni radovi različitih struka. No, smatramo da je stavak. 3. suvišan budući da na nejasan način ponavlja ono što je napisano u stavku 2. Djelomično prihvaćen Istina je da odredba rješava većinu situacija koje se pojavljuju na gradilištu za obrtnike, međutim ne propisuje isto što i odredba u stavku 2.
146 Hrvatska komora inženjera elektrotehnike PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 17. Komentar na članak 25.a: Pojam "voditelj manje složenih radova u svojstvu odgovorne osobe" nije pravno utemeljen. Tehničar ne može biti odgovorna osoba, nije član Komore, ne plaća članarinu i nema osiguranje od odgovornosti. To je u suprotnosti s člankom 54. Zakona o komorama i članka 30. ovog Zakona. Tehničare treba svrstati u posebnu grupu "voditelj manje složenih radova" te izbaciti pojam "odgovorna osoba". Komentar na članak 25.c stavka 2: Uvođenjem ugovora o poslovnoj suradnji uvodi se mogućnost da poslove izvodi izvođač koji nema zaposlenu stručno osposobljenu osobu, što je u suprotnosti s osnovnom postavkom za da izvođač mora imati zaposlenu stručnu osobu. Dolazimo u situaciju da izvođač ima formalno stručnu osobu, koja ne dolazi na gradilište već služi za formalno pokriće, što smo već imali i ranije, dok je funkcionirao institut poslovne suradnje. Nadalje vezano za komentar gore navedenog članka trebalo bi umjesto: riječi "može" staviti "mora" osigurati, te umjesto "sklapanjem ugovora o poslovnoj suradnji" staviti pojam "kooperantskim ugovorom" s drugom pravnom ili fizičkom osobom obrtnikom, registriranom za obavljanje djelatnosti građenja, koja takvu osobu zapošljava. Komentar 25.c stavka 1: trebalo bi umjesto "može" staviti "mora" se imenovati ovlašteni voditelj radova Nije prihvaćen Nisu sve odgovorne osobe ujedno i članovi Komore. Stavkom 2. omogućava se izvođaču (osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti građenja) osiguranje stručne osobe koju ne zapošljava putem ugovora o poslovnoj suradnji s obrtnikom koji zapošljava takvu stručnu osobu. Stavkom 1. izvođaču je omogućeno da navedene manje složene radove izvodi bez ovlaštenog voditelja građenja ako ima zaposlenog ovlaštenog voditelja radova.
147 Hrvatsko društvo inženjera geotehnike PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 17. Odredba članka 25.c stavka 2. nije jasno formulirana, pa se predlaže njezina izmjena na način da glasi: (2) Izvođač iz članka 30. ovoga Zakona, koji u obavljanju djelatnosti građenja ne zapošljava stručno osposobljenu osobu za vođenje pojedinog rada na građevini, sudjelovanje te osobe na toj građevini može osigurati sklapanjem ugovora o poslovnoj suradnji s drugom pravnom ili fizičkom osobom obrtnikom, registriranom za obavljanje djelatnosti građenja, koja takvu osobu zapošljava. Djelomično prihvaćen Prihvaćamo da je odredba nejasna, slijedom čega je preformulirana.
148 Danko Holjević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 17. Odredba stavka 2. ovog članka nije jasno formulirana, pa se predlaže njezina izmjena na način da glasi: (2) Izvođač iz članka 30. ovoga Zakona, koji u obavljanju djelatnosti građenja ne zapošljava stručno osposobljenu osobu za vođenje pojedinog rada na građevini, sudjelovanje te osobe na toj građevini može osigurati sklapanjem ugovora o poslovnoj suradnji s drugom pravnom ili fizičkom osobom obrtnikom, registriranom za obavljanje djelatnosti građenja, koja takvu osobu zapošljava. Djelomično prihvaćen Prihvaćamo da je odredba nejasna, slijedom čega je preformulirana.
149 Ena Holjević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 17. Odredba stavka 2. ovog članka nije jasno formulirana, pa se predlaže njezina izmjena na način da glasi: (2) Izvođač iz članka 30. ovoga Zakona, koji u obavljanju djelatnosti građenja ne zapošljava stručno osposobljenu osobu za vođenje pojedinog rada na građevini, sudjelovanje te osobe na toj građevini može osigurati sklapanjem ugovora o poslovnoj suradnji s drugom pravnom ili fizičkom osobom obrtnikom, registriranom za obavljanje djelatnosti građenja, koja takvu osobu zapošljava. Djelomično prihvaćen Prihvaćamo da je odredba nejasna, slijedom čega je preformulirana.
150 HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 17. Odredba članka 25.c stavka 2. nije jasno formulirana, pa se predlaže njezina izmjena na način da glasi: (2) Izvođač iz članka 30. ovoga Zakona, koji u obavljanju djelatnosti građenja ne zapošljava stručno osposobljenu osobu za vođenje pojedinog rada na građevini, sudjelovanje te osobe na toj građevini može osigurati sklapanjem ugovora o poslovnoj suradnji s drugom pravnom ili fizičkom osobom obrtnikom, registriranom za obavljanje djelatnosti građenja, koja takvu osobu zapošljava. Djelomično prihvaćen Prihvaćamo da je odredba nejasna, slijedom čega je preformulirana.
151 Ivan Markić 84 PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 17. Trebalo bi razmisliti o uvođenju sličnog ovlaštenja za projektiranje i stručni nadzor gdje ovlašteni tehničar vrši izradu dijela projekta (nacrti armature, oplate i sl.) i/ili stručnog nadzora (manje složenih radova) te odgovara za te dijelove projekta i/ili radove. Po sadašnjem ovlašteni inženjer mora paziti da li je građevinski tehničar ili drugi suradnik točno iscrtao/pregledao svaki dio nacrta, kote, nagib i sl. Bili bi savjesniji kada bi imali određenu dozu odgovornosti a i zaštićeniji kao radnici u odnosu na druge koji nisu ovlašteni tehničari/bakalari. Nije prihvaćen Nacrti armature, oplate i sl. izrađuju se u sklopu izrade izvedbenog projekta koji je razrada glavnog projekta koji potpisuje projektant, odnosno glavni projektant. Tehničari sudjeluju u izradi projekata u svojstvu suradnika u okviru znanja stečenih obrazovanjem i radom.
152 UDRUŽENJE OBRTNIKA PULA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 17. Članak 25.c. – promijeniti da glasi: Posebni slučajevi u građenju Članak 25.c (1) Za građenje, izvođenje pojedinih radova i izvođenje manje složenih radova na građevini do 400 m2 bruto razvijene površine izvođači nisu obvezni imenovati voditelja građenja, voditelja pojedinih poslova ni voditelja manje složenih poslova. (2) Ako se gradi građevina i/ili izvode pojedini radovi i/ili izvode manje složeni radovi različitih struka za koje je potrebno imenovati voditelja manje složenih radova u svojstvu odgovorne osobe na građevini većoj od 400 m2 bruto razvijene površine izvode, izvođači mogu posebnom izjavom imenovati zajedničkog ovlaštenog voditelja građenja, ovlaštenog voditelja pojedinih radova ili ovlaštenog voditelja manje složenih radova, ovisno koje o tome koje će radove voditi. Imenovani zajednički voditelj može biti radnik jednog od izvođača ili angažirani vanjski suradnik. Obrazloženje: na ovaj način osloboditi će se obveze imenovanja ovlaštenog voditelja izvođači na manjim i jednostavnijim građevinama, a kada na građevini radi više izvođača, oni mogu angažirati ili imenovati jednog zajedničkog voditelja, i time sniziti troškove. Također se ostavlja mogućnost izbora načina angažiranja voditelja (vlastiti radnik, radnik drugog izvođača, vanjski suradnik…) ovisno što je u konkretnom slučaju najoptimalnije i dostupnije. Obavezno uskladiti i članak 30.! Nije prihvaćen Propisi u području gradnje ne prave razliku između zgrade do 400 m2 građevinske bruto površine i ostalih građevina u pogledu procedure za dobivanje građevinske dozvole, uvjeta za projektiranje i uvjeta za provođenje stručnog nadzora građenja, slijedom čega ne bi bilo opravdano propisati posebne uvjete za građenje za takve zgrade. Pri građenju zgrada do 400 m2, jednako kao i ostalih zgrada, inženjeri gradilišta i voditelji radova odgovorni su da zgrada ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu, odnosno da ne predstavlja opasnost za susjedne građevine i da je sigurna u korištenju. Odredbom novog članka 25.c Zakona omogućuje se da inženjer gradilišta ili voditelj radova, zaposlenik jednog izvođača, vodi građenje ili izvođenje radova za izvođače koji su međusobno sklopili ugovor o poslovno tehničkoj suradnji.
153 Siniša Oroz PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 17. Znači li to da će biti moguće da izvođač koji nema zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja izvodi radove građenja uz ugovor o poslovno tehničkoj suradnji sa tvrtkom koja ima zaposlenog ovlaštenog inženjera, bez zasnivanja radnog odnosa? Prihvaćen To je moguće jedino u slučaju uređenim članka 25.c.
154 Društvo građevinskih inženjera Zagreb PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 19. Predlažemo razmotriti potrebu tog dodatka. Obrazloženje: Prema odredbi čl. 49. st. 2. ZOG-a investitor mora …. povjeriti građenje…. pisanim ugovorom dok je nepostupanje po toj odredbi kažnjivo prema čl. 162. st. 2. toč. 2. ZOG-a, Prema odredbi čl. 620. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ugovor o građenju mora biti sklopljen u pisanom obliku. Da li i treći zakon mora utvrditi istu obvezu, U članku 30. st. 1. Zakona uvrštena je dopuna te isti glasi: Izvođač mora u obavljanju djelatnosti građenja imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova, odnosno voditelja manje složenih radova, ovisno od radova koje izvodi. Slična je toj odredbi (osim dopune) odredba čl. 55. st. 1. ZOG-a koja glasi: Izvođač imenuje inženjera gradilišta, odnosno voditelja radova u svojstvu odgovorne osobe koja vodi građenje, odnosno pojedine radove ….. Vrlo su slične i odgovarajuće prekršajne odredbe u dva zakona. U članku 85. Zakona uvrštene su izmjene pa isti glasi: „(1) Novčanom kaznom u iznosu 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se pravna osoba koja gradi ili izvodi radove, a nije imenovala inženjera gradilišta i/ili voditelja radova iz članka 24. stavka 3. i/ili članka 25. stavka 3. ovoga Zakona (2) Novčanom kaznom u iznosu 25.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba obrtnik koja gradi ili izvodi radove, a nije imenovala inženjera gradilišta i/ili voditelja radova iz članka 24. stavka 3. i/ili članka 25. stavka 3. ovoga Zakona.“. U čl. 167. st. 5. toč. 5. i 6. ZOG-a glase : Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba u svojstvu izvođača ako: - ne imenuje inženjera gradilišta, odnosno voditelja radova (članak 55. stavak 1.) - imenuje glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta ili voditelja radova koji ne ispunjavaju propisane uvjete (članak 55. stavak 5.). S obzirom da Ministarstvo namjerava izraditi izmjenu ili novi Prijedlog Zakona o gradnji treba razmotriti ove u druge slične odredbe dvaju zakona koji se danas dijelom poklapaju. Nije prihvaćen Odredba definira tko je izvođač na pojedinoj građevini, slijedom čega je odredba potrebna radi usklađenja s zakonom kojim se uređuje gradnja.
155 Karmen Komljen Petošić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 19. Potrebno točno definirati potrebne stručne kvalifikacije. Nije prihvaćen Stručne osobe za određeni rad određuju se prema pravilima struke i nije ih moguće propisati zakonom.
156 Marko Bertolino PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 19. Članak 19. U članku 29. iza riječi: „uređuje gradnja“ briše se točka i dodaju se riječi: „i kojoj je investitor povjerio poslove gradnje“. Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi: „(2) Izvođač je dužan osigurati stručno izvođenje povjerenih radova.“. A pitanje je da li uopće treba stavak 2 iz prijedloga zakona. A ako se stavak 2 i usvoji, onda bi trebalo definirati što su to stručne osobe. Djelomično prihvaćen Pojam "gradnja" podrazumijeva projektiranje i građenje, a izvođači se bave djelatnošću građenja. Stručne osobe za određeni rad određuju se prema pravilima struke i nije ih moguće propisati zakonom.
157 CSS d.o.o PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 19. Formulacija dodanog stavka 2. nije jasna. Nigdje nije definirano koje su potrebne stručne kvalifikacije. Nije prihvaćen Potrebne stručne kvalifikacije određuju se prema pravilima struke.
158 Udruga diplomanata Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 19. Formulacija dodanog stavka 2. nije jasna pa ju je potrebno dopuniti upućivanjem na propis koji definira potrebne stručne kvalifikacije ili to treba ovdje propisati. Nije prihvaćen Nije moguće za svaki rad propisati potrebne stručne kvalifikacije. Iste se određuju prema pravilima struke.
159 Nenad Petrović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 19. Formulacija dodanog stavka 2. nije jasna pa ju je potrebno dopuniti upućivanjem na propis koji definira potrebne stručne kvalifikacije ili to treba ovdje propisati. Nije prihvaćen Nije moguće za svaki rad propisati potrebne stručne kvalifikacije. Iste se određuju prema pravilima struke.
160 Hrvatsko društvo inženjera geotehnike PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 19. Formulacija dodanog stavka 2. nije jasna pa ju je potrebno dopuniti upućivanjem na propis koji definira potrebne stručne kvalifikacije ili to treba ovdje propisati. Nije prihvaćen Nije moguće za svaki rad propisati potrebne stručne kvalifikacije. Iste se određuju prema pravilima struke.
161 Marijan Ricov PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 19. Treba dodatno u stavku 2. definirati o kojim stručnim kvalifikacijama se misli. Nije prihvaćen Nije moguće za svaki rad propisati potrebne stručne kvalifikacije. Iste se određuju prema pravilima struke.
162 Ena Holjević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 19. Formulacija dodanog stavka 2. nije jasna pa ju je potrebno dopuniti upućivanjem na propis koji definira potrebne stručne kvalifikacije ili to treba ovdje propisati. Nije prihvaćen Nije moguće za svaki rad propisati potrebne stručne kvalifikacije. Iste se određuju prema pravilima struke.
163 BRANKO POLJANIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 19. Treba dodatno u stavku 2. definirati o kojim stručnim kvalifikacijama se misli. Nije prihvaćen Nije moguće za svaki rad propisati potrebne stručne kvalifikacije. Iste se određuju prema pravilima struke.
164 HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 19. Formulacija dodanog stavka 2. nije jasna pa ju je potrebno dopuniti upućivanjem na propis koji definira potrebne stručne kvalifikacije ili to treba ovdje propisati. Nije prihvaćen Nije moguće za svaki rad propisati potrebne stručne kvalifikacije. Iste se određuju prema pravilima struke.
165 UDRUŽENJE OBRTNIKA PULA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 19. - U stavku 1. brisati riječ „pisani“ (ugovor) – ostaviti mogućnost sklapanja i usmenih ugovora, koji se često koriste za manje radove, kod popravaka, adaptacije, izvođenja pojedinih manjih radova i sličnog, kako se ne bi neopravdano povećavali nepotrebni administrativni poslovi i režijsko osoblje za koje ne postoje resursi - Stavak 2. – brisati. Osim što je odredba nejasna u smislu za koje je poslove to potrebno, uz to je i neprovediva jer NEMA kvalificiranih radnika. Kako je obrtnicima uvjet za registraciju određene vrste građevinskih radova da ima najmanje jednu stručnu osoba prema Pravilniku o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastica, isto je potrebno propisati i za trgovačka društva u građevinskoj djelatnosti. Odgovornost je na obrtniku, odnosno pravnoj osobi za stručno obavljanje poslova, a uz to je na građevini prisutan i nadzorni inženjer, a po potrebi i ovlašteni voditelj. Nadalje, ima puno radnika koji su PKV ili imaju nekadašnje interne kvalifikacije ili toliko radnog iskustva da su kvalitetnije od nekih kvalificiranih radnika. Nije prihvaćen Prijedlog vezano uz stavak 1. nije u skladu s Zakonom o gradnji. Prijedlog vezano uz stavak 2. nije u skladu s pravilima struke.
166 Damir Borović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 19. Umjesto predloženog dodatka predlažem napisati riječi: "i kojoj je investitor pisanim ugovorom ili na odgovarajući način povjerio građenje.". Novo predloženi tekst bolje je usklađen s važećim odredbama Zakona o gradnji te omogućava realne postupke povjeravanja građenja (koji su i danas prisutne u naravi). Nije prihvaćen Odredba Nacrta prijedloga zakona je u potpunosti usklađena s odredbama (članka 49.) Zakona o gradnji.
167 Marko Bertolino PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 20. Zapošljavanje voditelja gradnje će se negativno odraziti na tržište rada i usluga. Treba samo osigurati voditelja gradnje, a ne zapošlajvati. Sve male izvođačke firme i obrti će biti u podređenom položaju prema velikim firmama, koje će imati zaposlenog voditelja gradnje, a isti će biti na prevelikom broju gradilišta. Ne bi bilo loše razmisliti koliko istodobno gradilišta može voditi voditelj gradnje, pa propisati ograničenje da jedna osoba može istodobno biti imenovana na 3, 5 ili koliko već struka procijeni, istodobnih gradilišta Nije prihvaćen Jasno je da inženjer gradilišta može nadzirati ograničeni broj gradilišta te taj broj nije potrebno propisivati.
168 UDRUŽENJE OBRTNIKA PULA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 20. Članak 30. – promijeniti tako da glasi: Članak 30. (1) Za obavljanje radova za koje je to ovim zakonom propisano, izvođač mora imenovati ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova odnosno voditelja manje složenih radova, ovisno o radovima koje izvodi, koji može biti njegov zaposlenik ili vanjski suradnik. (2) Izvođač je dužan u obavljanju djelatnosti građenja poštivati odredbe ovoga Zakona i posebnih zakona kojima se uređuje gradnja te osigurati da obavljanje poslova građenja bude u skladu s temeljnim načelima i pravilima koja trebaju poštivati ovlašteni voditelji građenja i/ili ovlašteni voditelji radova. (3) BRISATI Obrazloženje: članak 30. obavezno treba uskladiti sa čl. 25.c koji ostavlja mogućnost i drugačijeg angažiranja ovlaštenog voditelja, osim zapošljavanja. Svakako treba ostaviti sve pravno dozvoljene mogućnosti angažiranja voditelja, kako bi se u svakom trenutku i za svako gradilište mogla izabrati najpovoljnija opcija. Tražimo da se propisi prilagode malim poduzetnicima i obrtnicima a ne samo velikima kojima je u interesu držati tržište pod svojom kontrolom, a to se radi upravo namećući malima neizdržive obveze. Što se tiče obaveze sklapanja police osiguranja od odgovornosti, koliko je god dobro da je izvođač ima, i većina izvođača i ima neki vid osiguranja, to treba prepustiti odluci izvođač – postoje razne vrste osiguranja (za pojedino gradilište ili za cijelu djelatnost), visine osiguranja, pokrivenost rizika…. pa svatko mora donijeti odluku o tome što je za njega optimalno. Protiv smo propisivanja obveze. Prihvaćen Članci 30. i 25.c su usklađeni. Članak 30. određuje da izvođač mora imati voditelja za radove koje izvodi osim u slučaju 25.c. Obzirom da radove na građenju građevine ne izvodi voditelj sam, u skladu s člankom 19. stavkom 2. Nacrta prijedloga zakona, izvođač je dužan osigurati da pojedini rad obavlja osoba koja ima odgovarajuće stručne kvalifikacije. Ako izvođač ne zapošljava takvu osobu, njeno sudjelovanje može osigurati putem ugovora o poslovno tehničkoj suradnji, kako je uređeno odredbom članka 25.c stavkom 2. Osiguranje izvođača pokriva štetu koju bi izvođač mogao učiniti u obavljanju djelatnosti i nije vezano za konkretnu građevinu. Visina osiguranja nije propisana.
169 Željka Šarić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 21. Pretpostavljamo da se htjelo odrediti da izvođač ne može vršiti kontrolna ispitivanja koja su vezana uz nadzor nad izvođenjem radova. U tom bi slučaju to trebalo jasno naznačiti ili na kraju dodati zarez te tekst: osim u svrhu vlastite kontrole izvedenih radova za svoje interne potrebe. Ovako sročen članak bi se mogao iščitavati na način da izvođač ne smije na građevini koju graditi vršiti nikakva ispitivanja, čak ni za svoje vlastite potrebe, a što bi moglo dovesti do zloupotrebe. Nije prihvaćen Odredbom se navode ispitivanja u svrhu "dokazivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu i/ili drugih zahtjeva, odnosno uvjeta predviđenih glavnim projektom ili izvješćem o obavljenoj kontroli projekta", slijedom čega se ne odnosi na kontrolna ispitivanja koja provodi izvođač.
170 Društvo građevinskih inženjera Zagreb PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 21. (čl. 21. Prijedloga Zakona) U čl. 31. iza riječi: „građevine“ briše se točka i dodaju se riječi: „te obavljanje ispitivanja određenih dijelova iste građevine u svrhu provjere, odnosno dokazivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu i/ili drugih zahtjeva, odnosno uvjeta predviđenih glavnim projektom ili izvješćem o obavljenoj kontroli projekta.“ Predlažemo: Umjesto precrtanih riječi predlažem dodati riječi: „kontrolnih ispitivanja koja određuje nadzorni inženjer u provedbi stručnog nadzora građenja, Obrazloženje: 1. Odredba čl. 58. st. 1. toč. 4. ZOG-a glasi: Nadzorni inženjer dužan je u provedbi stručnog nadzora građenja odrediti provedbu kontrolnih ispitivanja određenih dijelova građevine u svrhu provjere, odnosno dokazivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu i/ili drugih zahtjeva, odnosno uvjeta predviđenih glavnim projektom ili izvješćem o obavljenoj kontroli projekta. Kontrolna ispitivanja koja određuje nadzorni inženjer pobliže određuje čl. 5. Pravilnika o načinu provedbe stručnog nadzora građenja………. NN 111/14, 117/15 i 20/17, u daljnjem tekstu Pravilnik o nadzoru. 2. U dodatku čl. 31. Zakona koji se predlaže prepisan je dio odredbe čl. 58. st. 1. toč. 4. ZOG-a a izostavljen dio te odredbe o kontrolnim ispitivanjima koja određuje nadzorni inženjer u provedbi stručnog nadzora građenja. 3. Opisana ispitivanja može obaviti izvođač za svoje potrebe ali se ista ne smatraju kontrolnim ispitivanjima koje mora obaviti druga, nepristrana osoba.. Nije prihvaćen Izmjenom članka 31. ne predlaže se brisanje niti jedne riječi te nije jasno na koje "precrtane riječi" se misli. Odredbom se uređuju ispitivanja dijelova građevine, dakle i "kontrolna ispitivanja koja određuje nadzorni inženjer u provedbi stručnog nadzora građenja" te navedeno nije potrebno posebno navoditi.
171 Renato Rajzer PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 21. Predlažem ostaviti formulaciju članka 31. važećeg Zakona. Nije prihvaćen Potrebno je spriječiti moguće sukobe interesa.
172 Karmen Komljen Petošić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 21. Slažem se s navodom kolegice Nine Dražin-Lovrec. Nije prihvaćen Ispitivanje mora provesti neovisna osoba koja ispitivanjem potvrđuje da su radovi dobro izvedeni. Tu se ne misli na kontrolna ispitivanja koja provodi izvođač.
173 Nina Dražin-Lovrec PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 21. Predlaže se ostaviti formulaciju članka 31. važećeg Zakona. Obrazloženje: Kontrolna ispitivanja određuje Zakon o gradnji (članak 54.) na način da „izvođač mora osigurati dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama, kontrole kvalitete i dr.). Osigurati znači da to može provesti sam ili podugovoriti. Kontrolna ispitivanja treće strane provode se samo kada odredi projektant, u slučaju sumnje i kada odredi nadzorni inženjer i prema posebnim propisima. Kao primjer, u normi HRN EN 13670 za izvođenje betonskih konstrukcija, tzv. unutarnju kontrolu uvijek provodi izvođač, a predviđa se dodatno uključivanje treće strane za više razrede izvedbe (postoje 3 razreda), a što se određuje projektom. Ističemo da je to važeća praksa u zadnjih sedamdeset godina. Izvođač provodi kontrolna ispitivanja (tekuća ispitivanja) sam ili ih podugovara. Nije prihvaćen Ispitivanje mora provesti neovisna osoba koja ispitivanjem potvrđuje da su radovi dobro izvedeni. Tu se ne misli na kontrolna ispitivanja koja provodi izvođač.
174 Emil Dereš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 21. Predlaže se ostaviti formulaciju članka 31. važećeg Zakona. Kontrolna ispitivanja određuje Zakon o gradnji (članak 54.) na način da „izvođač mora osigurati dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama, kontrole kvalitete i dr.). Osigurati znači da to može provesti sam ili podugovoriti. Nije prihvaćen Ispitivanje mora provesti neovisna osoba koja ispitivanjem potvrđuje da su radovi dobro izvedeni. Tu se ne misli na kontrolna ispitivanja koja provodi izvođač.
175 CSS d.o.o PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 21. Predlažemo ostaviti formulaciju članka 31. važećeg Zakona. Nije prihvaćen Potrebno je spriječiti moguće sukobe interesa.
176 Udruga diplomanata Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 21. Predlaže se ostaviti formulaciju članka 31. važećeg Zakona. Nije prihvaćen Potrebno je spriječiti moguće sukobe interesa.
177 Nenad Petrović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 21. Predlaže se ostaviti formulaciju članka 31. važećeg Zakona. Nije prihvaćen Potrebno je spriječiti moguće sukobe interesa.
178 Hrvatsko društvo inženjera geotehnike PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 21. Predlaže se ostaviti formulaciju članka 31. važećeg Zakona. Nije prihvaćen Potrebno je spriječiti moguće sukobe interesa.
179 Vedrana Tudor PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 21. Predlažem zadržati formulaciju članka 31. važećeg Zakona. Kontrolna ispitivanja određuje Zakon o gradnji (članak 54.) na način da „izvođač mora osigurati dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama, kontrole kvalitete i dr.). Osigurati znači da to može provesti sam ili podugovoriti. Kontrolna ispitivanja treće strane provode se samo kada odredi projektant, u slučaju sumnje i kada odredi nadzorni inženjer i prema posebnim propisima. Kao primjer, u normi HRN EN 13670 za izvođenje betonskih konstrukcija, tzv. unutarnju kontrolu uvijek provodi izvođač, a predviđa se dodatno uključivanje treće strane za više razrede izvedbe (postoje 3 razreda), a što se određuje projektom. Ističemo da je to važeća praksa u zadnjih sedamdeset godina. Izvođač provodi kontrolna ispitivanja (tekuća ispitivanja) sam ili ih podugovara. Nije prihvaćen Ispitivanje mora provesti neovisna osoba koja ispitivanjem potvrđuje da su radovi dobro izvedeni. Tu se ne misli na kontrolna ispitivanja koja provodi izvođač.
180 Marijan Ricov PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 21. Prijedlog Komore za ostavljanjem formulacije članka 31. postojećeg Zakona je dobar i uz obrazloženje koje je Komora napisala jasno se vidi zašto je to tako. Nije prihvaćen Ispitivanje mora provesti neovisna osoba koja ispitivanjem potvrđuje da su radovi dobro izvedeni. Tu se ne misli na kontrolna ispitivanja koja provodi izvođač.
181 Ena Holjević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 21. Formulacija dodanog stavka 2. nije jasna pa ju je potrebno dopuniti upućivanjem na propis koji definira potrebne stručne kvalifikacije ili to treba ovdje propisati. Nije prihvaćen Odredba ima samo jedan stavak.
182 BRANKO POLJANIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 21. Prijedlog Komore za ostavljanjem formulacije članka 31. postojećeg Zakona je dobar i uz obrazloženje koje je Komora napisala jasno se vidi zašto je to tako. Nije prihvaćen Ispitivanje mora provesti neovisna osoba koja ispitivanjem potvrđuje da su radovi dobro izvedeni. Tu se ne misli na kontrolna ispitivanja koja provodi izvođač.
183 HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 21. Predlaže se ostaviti formulaciju članka 31. važećeg Zakona. Obrazloženje: Kontrolna ispitivanja određuje Zakon o gradnji (članak 54.) na način da „izvođač mora osigurati dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama, kontrole kvalitete i dr.). Osigurati znači da to može provesti sam ili podugovoriti. Kontrolna ispitivanja treće strane provode se samo kada odredi projektant, u slučaju sumnje i kada odredi nadzorni inženjer i prema posebnim propisima. Kao primjer, u normi HRN EN 13670 za izvođenje betonskih konstrukcija, tzv. unutarnju kontrolu uvijek provodi izvođač, a predviđa se dodatno uključivanje treće strane za više razrede izvedbe (postoje 3 razreda), a što se određuje projektom. Ističemo da je to važeća praksa u zadnjih sedamdeset godina. Izvođač provodi kontrolna ispitivanja (tekuća ispitivanja) sam ili ih podugovara. Nije prihvaćen Ispitivanje mora provesti neovisna osoba koja ispitivanjem potvrđuje da su radovi dobro izvedeni. Tu se ne misli na kontrolna ispitivanja koja provodi izvođač.
184 Ivan Markić 84 PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 21. Za članak 32. predlažem: Iznimno od odredbe članka 29. ovoga Zakona, fizička osoba investitor koja ima završen preddiplomski stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položen stručni ispit za poslove u graditeljstvu može sam projektirati, vršiti stručni nadzor i graditi obiteljsku kuću koja je u cijelosti namijenjena za stanovanje ili u kojoj je više od 70 % građevinske (bruto) površine namijenjeno za stanovanje i koja ima najviše dvije stambene jedinice, ako je to za njegove vlastite potrebe. Obrazloženje: Osobi treba omogućiti sve tri djelatnosti da može samo to odraditi. Nije prihvaćen U skladu s člankom 50. zakona o gradnji, fizička osoba koja je investitor građevine iz 2. i 3. skupine za svoje potrebe može sama izraditi cijeli glavni projekt, osim geodetskog projekta, i obavljati stručni nadzor građenja ako ima završen diplomski sveučilišni ili preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položeni stručni ispit. Nadalje, fizička osoba investitor koja ima završen preddiplomski stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položen stručni ispit za poslove u graditeljstvu može sam graditi obiteljsku kuću koja je u cijelosti namijenjena za stanovanje ili u kojoj je više od 70 % građevinske (bruto) površine namijenjeno za stanovanje i koja ima najviše dvije stambene jedinice, ako je to za njegove vlastite potrebe. Kako izvođač ne smije biti uključen u stručni nadzor građenja građevine, fizička osoba investitor koja ima završen preddiplomski stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položen stručni ispit mora se odlučiti da li će na građevini za svoje potrebe provoditi stručni nadzor građenja ili voditi građenje te građevine.
185 Ivan Markić 84 PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 21. Treba pojasniti: Da li izvođač može naručiti/plaćati stručni nadzor? Da li izvođač može naručiti/platiti ispitivanja? Do sada je bila praksa da izođači plaćaju ispitivanja u sklopu stavke koju obračunavaju. Da li se to sada mijenja? Primljeno na znanje Investitor koji je ujedno izvođač može ugovoriti stručni nadzor građenja ali ne smije biti uključen u provođenje stručnog nadzora građenja na građevini koju izvodi. Također, investitor koji je ujedno izvođač može ugovoriti ispitivanje dijelova građevine ali ne smije biti uključen u provođenje ispitivanja dijelova građevine koju izvodi.
186 Željka Šarić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 22. Ovako sročena rečenica može upućivati voditelja projekta da svojim predloženim rješenjem utječe na rad iz područja pojedinog odgovornog inženjera. Time se može stvoriti nejasna raspodjela odgovornosti, što može imati kobne posljedice u kritičnim situacijama, te izazvati dugotrajne sudske procese. Stoga se predlaže brisati dio podstavka: - prijedloge rješenja tekućih ili predviđenih problema u vremenskom, tehnološkom i troškovnom aspektu realizacije – Nije prihvaćen Odgovornost voditelja projekta jasno je uređena člankom 38. važećeg Zakona (odgovoran je investitoru za optimizaciju utrošaka sredstava i vremena) te je odredba članka 22. Nacrta prijedloga zakona formulirana u skladu s navedenim odgovornostima voditelja projekta.
187 Društvo građevinskih inženjera Zagreb PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 22. Predlažemo brisati dio podstavka 9.: - prijedloge rješenja tekućih ili predviđenih problema u vremenskom, tehnološkom i troškovnom aspektu realizacije – Obrazloženje: Ovako sročena rečenica može upućivati voditelja projekta da svojim predloženim rješenjem utječe na rad iz područja pojedinog odgovornog inženjera. Time se može stvoriti nejasna raspodjela odgovornosti, što može imati kobne posljedice u kritičnim situacijama, te izazvati dugotrajne sudske procese. Nije prihvaćen Odgovornost voditelja projekta jasno je uređena člankom 38. važećeg Zakona (odgovoran je investitoru za optimizaciju utrošaka sredstava i vremena) te je odredba članka 22. Nacrta prijedloga zakona formulirana u skladu s navedenim odgovornostima voditelja projekta.
188 Društvo građevinskih inženjera Zagreb PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 22. Predlažemo razmotriti usklađenost te odredbe sa sljedećim odredbama ZOG-a i Pravilnika o nadzoru: 1. Prema odredbi čl. 68. st. 5. ZOG-a nadzorni inženjer je dužan bez odgode upoznati investitora sa svim nedostacima, odnosno nepravilnostima koje uoči u glavnom projektu i tijekom građenja, a investitora, građevinsku inspekciju i druge inspekcije o poduzetim mjerama. Ta je obveza nadzornog inženjera pobliže određena u čl. 5. Pravilnika o nadzoru. 2. Prema odredbama čl. 9. i 10. Pravilnika o nadzoru nadzorni inženjer u provedbi stručnog nadzora nad građenjem ovlašten je u svrhu otklanjanja nedostataka odnosno nepravilnosti građenja zabraniti građenje, odnosno nastavak izvođenja radova do njihovog otklanjanja. 3. Prema odredbi čl. 11. Pravilnika o nadzoru nadzorni inženjer osim poslova obavljanja stručnog nadzora, smije obavljati i druge poslove koje mu ugovorom povjeri investitor (poslove tehničkog savjetovanja, kontrole ispunjavanja ugovornih obveza izvođača radova prema naručitelju i poduzimanja odgovarajućih mjera za realizaciju tih obveza, poslove obračunavanja izvedenih radova i sl.). Nije prihvaćen Odgovornost nadzornog inženjera uređena je zakonom kojim se uređuje gradnja, a odgovornost voditelja projekta uređena člankom 38. važećeg Zakona (odgovoran je investitoru za optimizaciju utrošaka sredstava i vremena). Voditelj projekta npr., za razliku od nadzornog inženjera, nije odgovoran za ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu.
189 Karmen Komljen Petošić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 22. Djelatnost upravljanja projektom gradnje već je definirana ovim zakonom. Nepotrebno uvođenje faznosti.. Nije prihvaćen Odredbom je dana mogućnost investitorima (ali ne i obveza) da voditelja projekta imenuju prije donošenje investicijske odluke.
190 Nina Dražin-Lovrec PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 22. Mišljenja smo da djelatnost upravljanja projektom gradnje kako je formulirano važećom odredbom članka 33., obuhvaća sve poslove koji se obavljaju u okviru djelatnosti upravljanja projektom gradnje, a predloženim dopunama nepotrebno se navode faze provedbe. Nije prihvaćen Odredbom je dana mogućnost investitorima (ali ne i obveza) da voditelja projekta imenuju prije donošenje investicijske odluke.
191 Emil Dereš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 22. Predlaže se zadržati formulaciju članka 33. važećeg Zakona jer obuhvaća sve poslove koji se obavljaju u okviru djelatnosti upravljanja projektom gradnje, a predloženim dopunama nepotrebno se navode faze provedbe Nije prihvaćen Odredbom je dana mogućnost investitorima (ali ne i obveza) da voditelja projekta imenuju prije donošenje investicijske odluke.
192 Hrvatska komora arhitekata PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 22. Prijedlog: Predlažemo korigiranje podstavka 3. u smislu preciznijeg određenja što je „faza koncipiranja“ projekta kako bi se ovaj članak mogao jednoznačno i nedvojbeno provoditi. Mnogi projekti koji se u ovoj ranoj fazi – fazi koncipiranja projekta izrade, dalje se ne realiziraju (npr. zbog nedostatka sredstava). Moguće je propisati i koja je to faza razvoja projekta kada investitor mora imati imenovanog voditelja projekta koji obavlja djelatnost upravljanja projektom gradnje. Djelomično prihvaćen Odredbom je dana mogućnost investitorima (ali ne i obveza) da voditelja projekta imenuju prije donošenje investicijske odluke.
193 Udruga diplomanata Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 22. Predlaže se zadržati formulaciju članka 33. važećeg Zakona. Nije prihvaćen Iskustva su pokazala da ranije uključivanje voditelja projekta daje bolje rezultate u optimizaciji utrošaka sredstava i vremena.
194 Nenad Petrović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 22. Predlaže se zadržati formulaciju članka 33. važećeg Zakona. Nije prihvaćen Iskustva su pokazala da ranije uključivanje voditelja projekta daje bolje rezultate u optimizaciji utrošaka sredstava i vremena.
195 Hrvatsko društvo inženjera geotehnike PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 22. Predlaže se zadržati formulaciju članka 33. važećeg Zakona. Nije prihvaćen Iskustva su pokazala da ranije uključivanje voditelja projekta daje bolje rezultate u optimizaciji utrošaka sredstava i vremena.
196 Marijan Ricov PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 22. Trebalo bi zadržati formulaciju iz članka 33. važećeg Zakona Nije prihvaćen Iskustva su pokazala da ranije uključivanje voditelja projekta daje bolje rezultate u optimizaciji utrošaka sredstava i vremena.
197 Projektni biro Split d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 22. Novo predloženim tekstom dopune se ne proširuje opseg poslova koji su navedeni u postojećem zakonu vezano za upravljanje projektom gradnje. Faze provedbe projekta za koje se navode poslovi voditelja nepotrebno kompliciraju tumačenje, a već su svakako uključeni u popisu poslova u članku 33. postojećeg zakona. Prihvaćen Odredbom je jasnije formulirana mogućnost investitorima da voditelja projekta imenuju i prije donošenje investicijske odluke.
198 Ena Holjević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 22. Predlaže se zadržati formulaciju članka 33. važećeg Zakona. Nije prihvaćen Odredbom je jasnije formulirana mogućnost investitorima da voditelja projekta imenuju i prije donošenje investicijske odluke.
199 BRANKO POLJANIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 22. Trebalo bi zadržati formulaciju iz članka 33. važećeg Zakona Nije prihvaćen Odredbom je jasnije formulirana mogućnost investitorima da voditelja projekta imenuju i prije donošenje investicijske odluke.
200 HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 22. Predlaže se zadržati formulaciju članka 33. važećeg Zakona. Obrazloženje: Mišljenja smo da djelatnost upravljanja projektom gradnje kako je formulirano važećom odredbom članka 33., obuhvaća sve poslove koji se obavljaju u okviru djelatnosti upravljanja projektom gradnje, a predloženim dopunama nepotrebno se navode faze provedbe. Nije prihvaćen Odredbom je jasnije formulirana mogućnost investitorima da voditelja projekta imenuju i prije donošenje investicijske odluke.
201 Željka Šarić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 23. Smatram da navedeno ne treba brisati. Obrazloženje: Interesi investitora i projektanta su različiti. Člankom 38. ovog zakona propisano je da voditelja projekta imenuje investitor radi optimizacije utroška sredstava i vremena, iz čega proizlazi da voditelj projekta treba zastupati interese investitora, naravno, u okvirima struke i financijskih ograničenja. Ukoliko je voditelj projekta ujedno i projektant, može projektirati i odobriti bogatije i skuplje projektno rješenje, odnosno, može se dogoditi situacija da voditelj projekta/projektant sam određuje što će se graditi, bez obzira na želje investitora. Smatramo da iz razloga zaštite interesa investitora, voditelj projekta ne može ujedno biti i projektant iste građevine. Prihvaćen Stavak 1. je brisan.
202 Društvo građevinskih inženjera Zagreb PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 23. Smatramo da treba zadržati postojeću odredbu članka 36. st. 1. Zakona. Obrazloženje: Uvrštenje izmjene članka 36. st. 1. Zakona prema kojoj bi pravna osoba ili fizička osoba koja obavlja djelatnost upravljanja projektom gradnje mogla obavljati i poslove projektiranja te građevine utjecalo bi na obavljanje zadaća te osobe iz čl. 53. st. 1. podst. 4. i 5. Zakona, i to: 1. savjetovanje, odabir i ugovaranje poslova za projektanta, revidenta, nadzornog inženjera, izvođača, ovlaštenog inženjera geodezije i drugih osoba koje obavljaju poslove u vezi s gradnjom građevina te savjetovanje u ugovaranju poslova s tim osobama 2. povezivanje i usklađivanje rada projektanta, revidenta, nadzornog inženjera, izvođača, ovlaštenog inženjera geodezije i drugih osoba koje sudjeluju u gradnji te nadzor nad njihovim radom u svrhu zaštite prava i interesa investitora. Upitno je naime da li bi u slučaju te izmjene pravna osoba ili fizička osoba obrtnik dovoljno brinula o interesu investitora: kod povjeravanja poslova projektiranja, kod odabira projektnih rješenja i procjenjivanja troškova njihove provedbe, Upitno je nadalje da li bi ta osoba bila objektivna u prosudbi odgovornosti za utvrđene nedostatke i nepravilnosti građenja ili bi za njihov nastanak okrivljavala druge sudionike u gradnji i u slučajevima koji su dvojbeni. Nije prihvaćen Pravna osoba koja obavlja djelatnost projektiranja i/ili stručnog nadzora te djelatnost upravljanja projektom gradnje može u obavljanju tih djelatnosti osigurati nepristranost, a profesionalnim osobama neovisnost.
203 Vedran Vesanović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 23. Iza stavka 3. dodati novi stavak 4. koji glasi: „(4) Odredba stavka 1. ovog članka ne odnosi se na investitore koji se u smislu propisa kojim se uređuje javna nabava smatraju obveznicima javne nabave, a imaju zaposlene osobe koje poslove upravljanja projektom i stručnog nadzora obavljaju isključivo za svoje potrebe.“ Nije prihvaćen To nije potrebno propisivati jer obveznici javne nabave u tom slučaju već ispunjavaju obvezu osiguranja voditelja projekta.
204 Emil Dereš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 23. U stavku 2. predlažem brisati riječ „projektant“. Prihvaćen Odredba je preformulirana u skladu s prijedlogom.
205 Rodoljub Lalić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 23. Iza stavka 3. dodati novi stavak 4. koji glasi: „(4) Odredba stavka 1. ovog članka ne odnosi se na investitore koji se u smislu propisa kojim se uređuje javna nabava smatraju obveznicima javne nabave, a imaju zaposlene osobe koje poslove upravljanja projektom i stručnog nadzora obavljaju isključivo za svoje potrebe.“ Prihvaćen Odredba stavka 1. je brisana.
206 Udruga diplomanata Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 23. U stavku 2. predlažemo brisati riječ „projektant“. Prihvaćen Odredba je preformulirana u skladu s prijedlogom.
207 Nenad Petrović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 23. U stavku 2. predlažemo brisati riječ „projektant“. Prihvaćen Odredba je preformulirana u skladu s prijedlogom
208 Hrvatsko društvo inženjera geotehnike PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 23. U stavku 2. predlažemo brisati riječ „projektant“. Prihvaćen Odredba je preformulirana u skladu s prijedlogom
209 ADELA VISKOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 23. U stavku 2. članka 36. predlaže se brisati riječ "projektant". iza stavka 3. predlaže se dodati novi članak 4. koji glasi: "(4) Odredba stavka 1. ovog članka ne odnosi se na investitore koji se u smislu propisa kojim se uređuje javna nabava smatraju obveznicima javna nabave, a imaju zaposlene osobe koje poslove upravljanja projektom, projektiranja i stručnog nadzora obavljaju isključivo za tog investitora." Primjedba je izvađena iz prijedloga Komore jer je o njoj bilo riječi i na sastanku u Opatiji i ona je od strane stručnih ljudi iz Ministarstva prihvaćena. Prihvaćen Odredba stavka 1. je brisana. Odredba stavka 2. je preformulirana u skladu s prijedlogom.
210 Marijan Ricov PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 23. U stavku 2. članka 36. predlaže se brisati riječ "projektant". iza stavka 3. predlaže se dodati novi članak 4. koji glasi: "(4) Odredba stavka 1. ovog članka ne odnosi se na investitore koji se u smislu propisa kojim se uređuje javna nabava smatraju obveznicima javna nabave, a imaju zaposlene osobe koje poslove upravljanja projektom, projektiranja i stručnog nadzora obavljaju isključivo za tog investitora." ovu primjedbu sam doslovno prepisao iz prijedloga Komore jer je o njoj bilo riječi i na sastanku u Opatiji i ona je od strane stručnih ljudi iz Ministarstva prihvaćena. Prihvaćen Odredba stavka 1. je brisana. Odredba stavka 2. je preformulirana u skladu s prijedlogom.
211 Projektni biro Split d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 23. Predlažemo brisati riječ projektant u stavku 2. članka. Prihvaćen Odredba stavka 2. je preformulirana u skladu s prijedlogom.
212 Ena Holjević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 23. U stavku 2. predlažem brisati riječ „projektant“ Iza stavka 3. predlažem dodati novi stavak 4. koji glasi: „(4) Odredba stavka 1. ovog članka ne odnosi se na investitore koji se u smislu propisa kojim se uređuje javna nabava smatraju obveznicima javne nabave, a imaju zaposlene osobe koje poslove upravljanja projektom, projektiranja i stručnog nadzora obavljaju isključivo za tog investitora.“ Prihvaćen Odredba stavka 1. je brisana. Odredba stavka 2. je preformulirana u skladu s prijedlogom.
213 BRANKO POLJANIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 23. U stavku 2. članka 36. predlaže se brisati riječ "projektant". iza stavka 3. predlaže se dodati novi članak 4. koji glasi: "(4) Odredba stavka 1. ovog članka ne odnosi se na investitore koji se u smislu propisa kojim se uređuje javna nabava smatraju obveznicima javna nabave, a imaju zaposlene osobe koje poslove upravljanja projektom, projektiranja i stručnog nadzora obavljaju isključivo za tog investitora." ovu primjedbu sam doslovno prepisao iz prijedloga Komore jer je o njoj bilo riječi i na sastanku u Opatiji i ona je od strane stručnih ljudi iz Ministarstva prihvaćena. Prihvaćen Odredba stavka 1. je brisana. Odredba stavka 2. je preformulirana u skladu s prijedlogom.
214 HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 23. U stavku 2. predlažemo brisati riječ „projektant“. Iza stavka 3. predlažemo dodati novi stavak 4. koji glasi: „(4) Odredba stavka 1. ovog članka ne odnosi se na investitore koji se u smislu propisa kojim se uređuje javna nabava smatraju obveznicima javne nabave, a imaju zaposlene osobe koje poslove upravljanja projektom, projektiranja i stručnog nadzora obavljaju isključivo za tog investitora.“ Prihvaćen Odredba stavka 1. je brisana. Odredba stavka 2. je preformulirana u skladu s prijedlogom.
215 Ivan Markić 84 PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 23. Predlažemo da se ukinu stavci (1) i (2) ovog članka jer uloga projektanta i stručnog nadzora nije u koliziji s vođenjem projekta. Naprotiv, Glavni projektant je vodio projekt u fazi projektiranja, Glavni nadzor u fazi građenja. Smatramo da je to uvedeno nepravedno i poskupljuje cijeli proces jer poduzeće koje vrši projektiranje i/ili stručni nadzor, može imenovati još jednu osobu za voditelja projekta i time biti jeftinije (putni troškovi manji, možda ista osoba obavlja i sl.) od poduzeća koje nudi vođenje projekta odvojeno. Djelomično prihvaćen Stavak 1. je brisan. Vezano uz stavak navodimo da je voditelj projekta najčešće uključen već u fazi programiranja i planiranja, odnosno u fazi koncipiranja projekta te je logično da može biti uključen i u samo projektiranje ali ne i u stručni nadzor građenja, obzirom da je zadužen za uspostavu sustava kontrole i izradu izvješća o kontroli kvalitete ostvarenja investicija (prijedloge rješenja tekućih ili predviđenih problema u vremenskom, tehnološkom i troškovnom aspektu realizacije).
216 Dragan Kovač PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 23. Da bi izmjena članka 36. bila u skladu sa željom ( ciljevima ) koje je Ministarstvo navelo kod izmjene ovog Zakona riječ projektant bi trebalo brisati i u članku 36. u stavku 2. Ovako ispada da pravna osoba može projektirati i biti voditelj projekta na istoj građevini, a njen zaposlenik to ne može. Prijedlog izmjene članka 36 : U članku 36. stavku 1. riječi: „ poslove projektiranja i“ brišu se. U članku 36. stavku 2. riječi: „ projektant i “ brišu se. Djelomično prihvaćen Stavak 1. je brisan. Vezano uz stavak 2. zahvaljujemo na ispravci.
217 Leo Penović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 23. Ovdje je potrebno obrisati i riječi "stručnog nadzora građenja". Naime poslovi Stručnog Nadzora su kao i poslovi projektiranja komplementarni poslovima Vođenja projekta. Eventualni sukob interesa može se riješiti na način da se pravnoj osobi koja je pripremala tender dokumentaciju za pojedinu uslugu zabrani da nudi radove po tom tenderu. Na taj način bi se u slučajevima kada se sukladno predloženoj odredbi zakona, da javni naručitelj treba imenovati voditelja projekta prije donošenja investicijske odluke, onemogućilo da Voditelj projekta koji je sukladno svojim zadaćama pripremao tender dokumentaciju za Stručni nadzor, sudjeluje u kao ponuditelj u postupku javne nabave, dok bi se s druge strane omogućilo da u slučaju kada javni naručitelj može definirati obim poslova stručnog nadzora već u fazi nabave usluga Vođenja projekta iste nabavi jednim postupkom javne nabave. Nije prihvaćen Stavak 1. je brisan jer pravna osoba koja obavlja poslove upravljanja projektom gradnje građevine može osigurati nepristranost u obavljanju projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja iste građevine.
218 Društvo građevinskih inženjera Rijeka PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 24. - predlaže se da se u članku napiše slijedeće: „Voditelj projekta može biti fizička osoba koja ima najmanje 8 godina radnog iskustva u struci iz područja arhitekture i urbanizma, građevinarstva, elektrotehnike ili strojarstva, a završila je odgovarajući sveučilišni ili stručni studij, te položila stručni ispit prema posebnom propisu.“ Nije prihvaćen Stručni ispit ne može zamijeniti formalno obrazovanje iz područja upravljanja projektom, odnosno međunarodno priznate sustave ovjere sposobnosti upravljanja projektom.
219 Društvo građevinskih inženjera Zagreb PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 24. Smatramo da bi, osim međunarodno priznate ovjere sposobnosti za upravljanje projektom i obrazovanja s najmanje 30 ECTS bodova, trebalo dozvoliti i druge načine za dobivanje ovjere sposobnosti za upravljanje projektom, npr. da obrazovanje za dobivanje ovjere sposobnosti provode komore te strukovne organizacije, sveučilišta, veleučilišta i druge pravne osobe. Nije prihvaćen Formalno obrazovanje iz područja upravljanja projektom, odnosno međunarodno priznate sustave ovjere sposobnosti upravljanja projektom ne može se zamijeniti ovjerom sposobnosti koju bi provodile Komore ili strukovne organizacije.
220 Lara Bogovac PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 24. Članak 37. stavak 1. iza riječi „iz područja arhitekture“ dodaje se „krajobrazne arhitekture“, stavak 2. alineja 1. iza riječi „područja arhitekture“ dodaje se „krajobrazne arhitekture“. OBRAZLOŽENJE: Usklađenje obzirom na prethodne članke Nije prihvaćen U skladu s obrazloženjem uz članak 2. Nacrta prijedloga zakona, stručna kvalifikacija krajobraznih arhitekata ne obuhvaća potrebne kompetencije, znanja i vještine u vezi s projektiranjem, građenjem, uporabom i uklanjanjem građevina.
221 Mateja Leljak PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 24. Članak 37. stavak 1. iza riječi „iz područja arhitekture“ dodaje se „krajobrazne arhitekture“, stavak 2. alineja 1. iza riječi „područja arhitekture“ dodaje se „krajobrazne arhitekture“. OBRAZLOŽENJE: Usklađenje obzirom na prethodne članke Nije prihvaćen U skladu s obrazloženjem uz članak 2. Nacrta prijedloga zakona, stručna kvalifikacija krajobraznih arhitekata ne obuhvaća potrebne kompetencije, znanja i vještine u vezi s projektiranjem, građenjem, uporabom i uklanjanjem građevina.
222 GESCOM d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 24. Predlažem da se položen stručni ispit nužan uvjet za kvalitetno obavljanje posla voditelja projekta kao i -  poslijediplomsko ili specijalističko obrazovanje iz područja arhitekture, građevinarstva, elektrotehnike ili strojarstva koje uključuje najmanje 30 ECTS bodova iz područja relevantnih za upravljanje projektima gradnje. Nije prihvaćen Voditelj projekta nije odgovoran za ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu već za optimizaciju sredstava i vremena investitora.
223 Hrvatski savez građevinskih inženjera (HSGI) PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 24. Predlaže se da se u članku napiše sljedeće: „Voditelj projekta može biti fizička osoba koja ima najmanje 8 godina radnog iskustva u struci iz područja arhitekture i urbanizma, građevinarstva, elektrotehnike ili strojarstva, a završila je odgovarajući sveučilišni ili stručni studij, te položila stručni ispit prema posebnom propisu.“ Nije prihvaćen Stručni ispit ne može zamijeniti formalno obrazovanje iz područja upravljanja projektom, odnosno međunarodno priznate sustave ovjere sposobnosti upravljanja projektom.
224 Nina Dražin-Lovrec PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 24. Predlaže se nova formulacija članka 37. na način da glasi: „Voditelj projekta gradnje može biti fizička osoba koja ima najmanje 15 godina radnog iskustva u struci iz područja: arhitekture i urbanizma, građevinarstva, elektrotehnike ili strojarstva, a završila je odgovarajući sveučilišni ili stručni studij, te položila stručni ispit prema posebnom propisu.“ Nije prihvaćen Stručni ispit ne može zamijeniti formalno obrazovanje iz područja upravljanja projektom, odnosno međunarodno priznate sustave ovjere sposobnosti upravljanja projektom.
225 Marko Bertolino PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 24. Nakon riječi "Voditelj projekta" dodati riječ "gradnje" Nije prihvaćen Voditelj projekta je uvriježeni naziv za osobu koja obavlja poslove upravljanja projektom gradnje.
226 Marko Bertolino PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 24. Predlaže se nova formulacija članka 37. na način da glasi: „Voditelj projekta gradnje može biti fizička osoba koja ima najmanje 8 godina radnog iskustva u struci iz područja: arhitekture i urbanizma, građevinarstva, elektrotehnike ili strojarstva, a završila je odgovarajući sveučilišni ili stručni studij, te položila stručni ispit prema posebnom propisu.“ Nije prihvaćen Stručni ispit ne može zamijeniti formalno obrazovanje iz područja upravljanja projektom, odnosno međunarodno priznate sustave ovjere sposobnosti upravljanja projektom.
227 Emil Dereš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 24. U podnaslovu ispred članka 37. iza riječi „Voditelj projekta“ treba dodati riječ „gradnje“. Predlaže se nova formulacija članka 37. na način da glasi: „Voditelj projekta gradnje može biti fizička osoba koja ima najmanje 8 godina radnog iskustva u struci iz područja: arhitekture i urbanizma, građevinarstva, elektrotehnike ili strojarstva, a završila je odgovarajući sveučilišni ili stručni studij, te položila stručni ispit prema posebnom propisu.“ Nije prihvaćen Stručni ispit ne može zamijeniti formalno obrazovanje iz područja upravljanja projektom, odnosno međunarodno priznate sustave ovjere sposobnosti upravljanja projektom.
228 Mirna Amadori PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 24. - predlaže se da se u članku napiše slijedeće: „Voditelj projekta može biti fizička osoba koja ima najmanje 8 godina radnog iskustva u struci iz područja arhitekture i urbanizma, građevinarstva, elektrotehnike ili strojarstva, a završila je odgovarajući sveučilišni ili stručni studij, te položila stručni ispit prema posebnom propisu.“ Nije prihvaćen Stručni ispit ne može zamijeniti formalno obrazovanje iz područja upravljanja projektom, odnosno međunarodno priznate sustave ovjere sposobnosti upravljanja projektom.
229 Udruga diplomanata Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 24. Predlaže se nova formulacija članka 37. na način da glasi: „Voditelj projekta gradnje može biti fizička osoba koja ima najmanje 8 godina radnog iskustva na poslovima u struci iz područja: arhitekture i urbanizma, građevinarstva, elektrotehnike ili strojarstva, a završila je odgovarajući sveučilišni ili stručni studij te položila stručni ispit prema posebnom propisu.“ Nije prihvaćen Stručni ispit ne može zamijeniti formalno obrazovanje iz područja upravljanja projektom, odnosno međunarodno priznate sustave ovjere sposobnosti upravljanja projektom.
230 Nenad Petrović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 24. Predlaže se nova formulacija članka 37. na način da glasi: „Voditelj projekta gradnje može biti fizička osoba koja ima najmanje 8 godina radnog iskustva na poslovima u struci iz područja: arhitekture i urbanizma, građevinarstva, elektrotehnike ili strojarstva, a završila je odgovarajući sveučilišni ili stručni studij, te položila stručni ispit prema posebnom propisu.“ Nije prihvaćen Stručni ispit ne može zamijeniti formalno obrazovanje iz područja upravljanja projektom, odnosno međunarodno priznate sustave ovjere sposobnosti upravljanja projektom.
231 Hrvatsko društvo inženjera geotehnike PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 24. Predlaže se nova formulacija članka 37. na način da glasi: „Voditelj projekta gradnje može biti fizička osoba koja ima najmanje 8 godina radnog iskustva na poslovima u struci iz područja: arhitekture i urbanizma, građevinarstva, elektrotehnike ili strojarstva, a završila je odgovarajući sveučilišni ili stručni studij, te položila stručni ispit prema posebnom propisu.“ Nije prihvaćen Stručni ispit ne može zamijeniti formalno obrazovanje iz područja upravljanja projektom, odnosno međunarodno priznate sustave ovjere sposobnosti upravljanja projektom.
232 ADELA VISKOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 24. Predlažemo da se termin"Voditelj projekta" zamijeni terminom "Voditelj projekta gradnje". Nije prihvaćen Voditelj projekta je uvriježeni naziv za osobu koja obavlja poslove upravljanja projektom gradnje.
233 Marijan Ricov PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 24. U podnaslovu ispred članka 37. iz riječi "Voditelj projekta" treba dodati riječ "gradnje". jednako tako kao i u prijedlogu Komore predlaže se nova formulacija članka 37. na način da glasi: "Voditelj projekta gradnje može biti fizička osoba koja ima najmanje 8 godina radnog iskustva u struci iz područja: arhitekture i urbanizma, građevinarstva, elektrotehnike ili strojarstva, a završila je odgovarajući sveučilišni ili stručni studij, te položila stručni ispit prema posebnom propisu." Nije prihvaćen Voditelj projekta je uvriježeni naziv za osobu koja obavlja poslove upravljanja projektom gradnje.
234 Kristina Vujica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 24. U članku 37. st. 1. treba dodati: -Ima položen stručni ispit iz stručnog područja arhitekture, građevine, strojarstva, elektrotehnike Obrazloženje: Voditelj projekta bez znanja regulative iz područja građenja opterećuje ostale sudionike u gradnji i troši njihove resurse. Ovaj prijedlog izmjena i dopuna implicira posjedovanje kompetencija iz područja regulative u čl. 25. “...radi zakonite i ...“, pa ih je potrebno potvrditi kroz stručni ispit kako to dokazuju i ostali sudionici u gradnji (izuzev investitora). Nije prihvaćen Voditelj projekta nije odgovoran za ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu već za optimizaciju sredstava i vremena investitora.
235 Projektni biro Split d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 24. Predlažemo da se termin"Voditelj projekta" zamijeni terminom "Voditelj projekta gradnje". Nije prihvaćen Voditelj projekta je uvriježeni naziv za osobu koja obavlja poslove upravljanja projektom gradnje.
236 Danko Holjević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 24. U podnaslovu ispred članka 37. iza riječi „Voditelj projekta“ treba dodati riječ „gradnje“. Predlaže se nova formulacija članka 37. na način da glasi: „Voditelj projekta gradnje može biti fizička osoba koja ima najmanje 8 godina radnog iskustva u struci iz područja: arhitekture i urbanizma, građevinarstva, elektrotehnike ili strojarstva, a završila je odgovarajući sveučilišni ili stručni studij, te položila stručni ispit prema posebnom propisu.“ Nije prihvaćen Voditelj projekta je uvriježeni naziv za osobu koja obavlja poslove upravljanja projektom gradnje. Stručni ispit ne može zamijeniti formalno obrazovanje iz područja upravljanja projektom, odnosno međunarodno priznate sustave ovjere sposobnosti upravljanja projektom.
237 Ena Holjević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 24. U podnaslovu ispred članka 37. iza riječi „Voditelj projekta“ treba dodati riječ „gradnje“. Predlaže se nova formulacija članka 37. na način da glasi: „Voditelj projekta gradnje može biti fizička osoba koja ima najmanje 8 godina radnog iskustva u struci iz područja: arhitekture i urbanizma, građevinarstva, elektrotehnike ili strojarstva, a završila je odgovarajući sveučilišni ili stručni studij, te položila stručni ispit prema posebnom propisu.“ Nije prihvaćen Voditelj projekta je uvriježeni naziv za osobu koja obavlja poslove upravljanja projektom gradnje. Stručni ispit ne može zamijeniti formalno obrazovanje iz područja upravljanja projektom, odnosno međunarodno priznate sustave ovjere sposobnosti upravljanja projektom.
238 BRANKO POLJANIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 24. U podnaslovu ispred članka 37. iz riječi "Voditelj projekta" treba dodati riječ "gradnje". jednako tako kao i u prijedlogu Komore predlaže se nova formulacija članka 37. na način da glasi: "Voditelj projekta gradnje može biti fizička osoba koja ima najmanje 8 godina radnog iskustva u struci iz područja: arhitekture i urbanizma, građevinarstva, elektrotehnike ili strojarstva, a završila je odgovarajući sveučilišni ili stručni studij, te položila stručni ispit prema posebnom propisu." Nije prihvaćen Voditelj projekta je uvriježeni naziv za osobu koja obavlja poslove upravljanja projektom gradnje. Stručni ispit ne može zamijeniti formalno obrazovanje iz područja upravljanja projektom, odnosno međunarodno priznate sustave ovjere sposobnosti upravljanja projektom.
239 HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 24. U naslovu ispred članka 37. iza riječi „Voditelj projekta“ treba dodati riječ „gradnje“. Predlaže se nova formulacija članka 37. na način da glasi: „Voditelj projekta gradnje može biti fizička osoba koja ima najmanje 8 godina radnog iskustva na poslovima u struci iz područja: arhitekture i urbanizma, građevinarstva, elektrotehnike ili strojarstva, a završila je odgovarajući sveučilišni ili stručni studij, te položila stručni ispit prema posebnom propisu.“ Nije prihvaćen Voditelj projekta je uvriježeni naziv za osobu koja obavlja poslove upravljanja projektom gradnje. Stručni ispit ne može zamijeniti formalno obrazovanje iz područja upravljanja projektom, odnosno međunarodno priznate sustave ovjere sposobnosti upravljanja projektom.
240 Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 24. Članak 37. stavak 1. iza riječi „iz područja arhitekture“ dodaje se „krajobrazne arhitekture“, stavak 2. alineja 1. iza riječi „područja arhitekture“ dodaje se „krajobrazne arhitekture“. OBRAZLOŽENJE: Usklađenje obzirom na prethodne članke Nije prihvaćen Obrazloženje kao uz članak 2. Nacrta prijedloga zakona.
241 Dragan Kovač PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 24. Vezano na članak 37 smatram da je odredba članka 37, stavak 2 diskriminirajuća . Za studente Građevinskog fakulteta koji su završili OG smjer se ne traži dodatna edukacija u odnosu na ostale inženjere. Pravilo bi trebalo biti da se uvodi dodatna edukacija kao kriterij za obavljanje djelatnosti voditelja projekta za sve ili za nikoga. Po toj osnovi bi se na jednak način mogla uvesti i odredba da za projektiranje npr. hidrotehničkih objekata treba dodatna edukacija, ali samo za one koji nisu završili smjer hidrotehnika. Nadalje . Budući da su u stavku 2 potrebna znanja definirana na način : IPMA certifikat ili OG smjer sa 30 ECTS bodova, ispada da je na primjerice nekom javnom natječaju inženjer sa završenim OG smjerom bez IPMA certifikata ravnopravan s nositeljem IPMA A ili B certifikata koji nije završio OG smjer. Predlaže se brisanje stavka 2 u članku 37. Nije prihvaćen Završen obrazovni program Organizacije građenja na Građevinskom fakultetu daje formalno obrazovanje iz predmeta kojima se stječu potrebna znanja za obavljanje poslova voditelja projekta, u skladu s Pravilnikom o potrebnim znanjima iz područja upravljanja projektom (NN 85/15), u daljnjem tekstu: Pravilnik. Kako bi se i ostalim odgovarajućim strukama u graditeljstvu omogućilo stjecanje potrebnih znanja za obavljanje poslova voditelja projekta, u skladu s odredbama Pravilnika daje se mogućnost stjecanja potrebnih znanja i ovjera tih znanja putem međunarodno priznatih sustava ovjere sposobnosti upravljanja projektima: International Project Management Association - IPMA i Project Management Institute - PMI. Pri tome je potrebno napomenuti da, za razliku od dokaza o formalnom obrazovanju, IPMA i PMI certifikati imaju određeni rok valjanosti.
242 Vladimir Petrović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 24. Članak 37 mijenja se i glasi: Voditelj projekta Članak 37 (1) Voditelj projekta može biti fizička osoba koja: -Ima položen stručni ispit iz stručnog područija građevine, strojarstva, elektrotehnike, arhitekture -Ima položen stručni ispit za voditelja projekta pri ministarstvu (gospodarstva) sukladno pravilniku. -Ima minimalno 10 g iskustva u struci Pravilnik o provjeri znanja na stručnom ispitu bi obavezno sadržavao: -Zakon o PDV-u -Zakon o obveznim odnosima -Zakon o javnoj nabavi -Sažetak europskog pravnog okvira Obrazloženje: Iz teksta dosadašnjeg članka je prilično razvidno da onaj ko je pisao taj tekst vrlo vjerojatno nije nikad radio taj posao, a ja bi se čak i mogao opkladiti da su pisali neki "Borgovi" koji sada dobru lovu dižu na prodaji Svjetskih i Europskih certifikata u kojima se razvija znanost od "vezanja kravate" i "boje košulje", razmatraju se razni "pistupi" i tome slično Takva znanja i vještine neće donjet nikakvu sreću onome tko ih unajmi, a ima velik projekt u realizaciji. Radim sličan posao pa, eto, slučajno znam kakva su mi znanja potrebna. Za vođenje projekta je ključna stvar proći neokrznut kroz našu džunglu propisa, koje nažalost naši investitori iz javnog sektora nemaju blagog pojima. Na kraju krajeva svi znamo kako se dolazi na te funkcije i u ta poduzeća. Netko tko nešto zna od struke i propisa bi im jako dobro došao, a ne neko tko ima "masnu kožu" i zna jako dobro pričat. To i oni znaju možda još čak i bolje. Nije prihvaćen Potrebna znanja za obavljanje poslova voditelja projekta uređena su Pravilnikom o potrebnim znanjima iz područja upravljanja projektom (NN 85/15), kojim je, između ostalog, uređeno da su voditelji projekta završili obrazovni program koji uključuje predmete iz: – planiranja i kontrole projekata – upravljanja građevinskim projektima (projektima gradnje) – ugovornog prava građenja – građevinske regulative – upravljanja ljudskim potencijalima – organizacije poslovnih sustava u graditeljstvu – organizacije građenja.
243 Karmen Komljen Petošić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 25. člankom 38 definirati pojam "građenje" umjesto "izgradnja". Nije prihvaćen Pojam "izgradnja" zamijenjen je pojmom "gradnja".
244 Marko Bertolino PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 25. Ujednačiti pragove na 50.000.000,00 kuna bez PDV-a. Diskriminatorno je imati različite vrijednosti za različite vrste projekata. Nije prihvaćen Nemaju sve građevine jednaku investicijsku vrijednost po m2.
245 Emil Dereš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 25. U članku 38. stavku 2. u točki 1., 2. i 3. predlaže se umjesto riječi „izgradnju“ navesti riječ „građenje“. Pojam „izgradnja“ nije definiran Zakonom o gradnji. Također predlaže se izmjena ukupne investicijske vrijednosti i za ostale infrastrukturne građevine (građevine u vodnom gospodarstvu) sa 10.000.000 kn bez PDV-a na 50.000.000,0 kn bez PDV-a. Nije prihvaćen Ceste su skuplje od ostalih infrastrukturnih građevina te nije opravdano postavljanje istog praga za različite građevine.
246 Hrvatska komora arhitekata PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 25. Prijedlog: U stavku 2. točka 3. – predlažemo brisati „javne namjene“ ili ukoliko se zadržava formulacija „zgrade javne namjene“ trebalo bi jasno definirati što se podrazumijeva pod zgradom javne namjene na način da se koristi formulacija „zgrada javne namjene, prema definiciji iz zakona kojim se uređuje gradnja“ budući da je definicija zgrade javne namjene sadržana u članku 3. stavak 1. točka 28. Zakona o gradnji, a sve kako bi se izbjegla različita tumačenja pojma zgrade javne namjene. U stavku 2. točka 4. – predlažemo korigiranje točke 4. budući da je odredba na način kako je napisana nejasna, odnosno, trebalo bi ju definirati tako da se može jednoznačno i nedvojbeno provoditi. Pretpostavljamo da se radi o slučaju kad isti investitor u istom mjestu ili gradu (trebalo bi pisati: naselju) gradi istovremeno više stambenih zgrada s ukupno više od 100 stanova. Ovako kako je predloženo djeluje kao da se odnosi na svaku investiciju ukoliko se u tom mjestu istovremeno odvija gradnja više od jedne zgrade sa ukupno više od 100 stanova drugih investitora. Djelomično prihvaćen Pojam "zgrade javne namjene" nije potrebno definirati obzirom na nepromijenjenu odredbu 4. važećeg Zakona. Prihvaćamo da je odredba stavka 2. točke 4. nejasna, slijedom čega je promijenjena.
247 Udruga diplomanata Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 25. U članku 38. stavku 2. u točki 1., 2. i 3. predlaže se umjesto riječi „izgradnju“ navesti riječ „građenje“. Nije prihvaćen Pojam "izgradnja" zamijenjen je pojmom "gradnja".
248 Nenad Petrović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 25. U članku 38. stavku 2. u točki 1., 2. i 3. predlaže se umjesto riječi „izgradnju“ navesti riječ „građenje“. Nije prihvaćen Pojam "izgradnja" zamijenjen je pojmom "gradnja".
249 Hrvatska komora inženjera elektrotehnike PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 25. Komentar: Ova je odredba nepotrebna i donijeti će nedoumicu u praksi. Ukoliko zakonodavac želi zbog veličine zgrade ili kompleksa zgrada imati voditelja projekta, neka propiše potrebnu složenost zgrada za koje treba imati voditelja projekta. Nije prihvaćen "Ukupna investicijska vrijednost" je jasan kriterij te ga nije potrebno mijenjati.
250 Hrvatsko društvo inženjera geotehnike PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 25. U članku 38. stavku 2. u točki 1., 2. i 3. predlaže se umjesto riječi „izgradnju“ navesti riječ „građenje“. Nije prihvaćen Pojam "izgradnja" zamijenjen je pojmom "gradnja".
251 ADELA VISKOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 25. U članku 38. stavku 2. u točki 1., 2. i 3. predlaže se umjesto riječi „izgradnju“ navesti riječ „građenje“. Obrazloženje ste dobili od Komore. Nije prihvaćen Pojam "izgradnja" zamijenjen je pojmom "gradnja".
252 Marijan Ricov PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 25. U članku 38. stavku 2. u točki 1., 2. i 3. predlaže se umjesto riječi „izgradnju“ navesti riječ „građenje“. Obrazloženje Pojam „izgradnja“ nije definiran Zakonom o gradnji, pa se postavlja pitanje da li se pojam izgradnja u ovom članku odnosi na građenje nove građevine ili na građenje općenito. S tim u svezi mišljenja smo da bi trebalo koristiti riječ građenje koje u smislu odredbe članka 3. stavak 1. točka 4. Zakona o gradnji, podrazumijeva izvedbu građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina. Nije prihvaćen Pojam "izgradnja" zamijenjen je pojmom "gradnja".
253 Danko Holjević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 25. U članku 38. stavku 2. u točki 1., 2. i 3. predlaže se umjesto riječi „izgradnju“ navesti riječ „građenje“. Obrazloženje Pojam „izgradnja“ nije definiran Zakonom o gradnji, pa se postavlja pitanje da li se pojam izgradnja u ovom članku odnosi na građenje nove građevine ili na građenje općenito. S tim u svezi mišljenja smo da bi trebalo koristiti riječ građenje koje u smislu odredbe članka 3. stavak 1. točka 4. Zakona o gradnji, podrazumijeva izvedbu građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina. Nije prihvaćen Pojam "izgradnja" zamijenjen je pojmom "gradnja".
254 Ena Holjević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 25. U članku 38. stavku 2. u točki 1., 2. i 3. predlaže se umjesto riječi „izgradnju“ navesti riječ „građenje“. Nije prihvaćen Pojam "izgradnja" zamijenjen je pojmom "gradnja".
255 BRANKO POLJANIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 25. U članku 38. stavku 2. u točki 1.,2. i 3. predlaže se umjesto riječi "izgradnja" napisati riječ "građenje" Nije prihvaćen Pojam "izgradnja" zamijenjen je pojmom "gradnja".
256 HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 25. U članku 38. stavku 2. u točki 1., 2. i 3. predlaže se umjesto riječi „izgradnju“ navesti riječ „građenje“. Obrazloženje Pojam „izgradnja“ nije definiran Zakonom o gradnji, pa se postavlja pitanje da li se pojam izgradnja u ovom članku odnosi na građenje nove građevine ili na građenje općenito. S tim u svezi mišljenja smo da bi trebalo koristiti riječ građenje koje u smislu odredbe članka 3. stavak 1. točka 4. Zakona o gradnji, podrazumijeva izvedbu građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina. Djelomično prihvaćen Pojam "izgradnja" zamijenjen je pojmom "gradnja".
257 Neda Lučev PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 25. Nejasno je obveza imenovanja voditelja projekta iz točke 4. Također, pretpostavljam da se pojmovi "mjesto ili grad" u točki 4. odnose na jedinice lokalne samouprave, stoga predlažem da se "istog mjesta ili grada" zamijeni sa "iste općine ili grada", kako bi pojmovi bili u skladu sa Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Prihvaćen Odredba je promijenjena u skladu s danom primjedbom.
258 Tihomir Nikolić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 25. Nejasno je iz kojega su razloga ceste zasebna skupina (preko 50.000.000,00) a ne npr. i željeznička infrastruktura. Nije prihvaćen Analiza podataka o gradnji infrastrukture pokazuje da su ceste najskuplja infrastruktura.
259 GEO-CROATIA d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 26. Poštovani kolege građevinari i geotehničari, Naše je stajalište da se izbriše članak 42. stavak 2 ( ima potvrdu o akreditaciji koju je izdalo nacionalno akreditacijsko tijelo za ispitivanja), a što se posebno odnosi i na akreditiranje terenskih metoda ispitivanja. Nakon čitanja svih ovih komentara žalosno je da je to sve ''Copy-Paste'' diskusija (osim rijetkih izuzetaka) , većinom od jedne te iste interesne skupine. Kolege, mogli ste bar napisati svoje mišljenje vezano za Zakon, a ne zastupati tuđe ideje i interese. Pozdrav Prihvaćen Odredbe ispitivanja i prethodnih istraživanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
260 Društvo građevinskih inženjera Rijeka PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 26. - poglavlje VI OBAVLJANJE POSLOVA I DJELATNOSTI ISPITIVANJA I PRETHODNIH ISTRAŽIVANJA treba definirati na način da Ministar definira Pravilnikom koje metode ispitivanja trebaju biti akreditirane od nacionalno akreditacijskog tijela za ispitivanje - Smatramo nužnim da se ovo poglavlje zadrži u ovom ili sličnom obliku i da se materija posebno djelatnosti ispitivanja materijala i uređaja regulira zakonom. Naime prema dobroj praksi međulaboratorijskih usporedbi u dijelu kanalizacije u zadnjih 10 godina unaprijedio se cijeli sustav ispitivanja i akreditiranja laboratorija kaoji se bave tom djelatnosti. - Smatramo da bi se i ostalim granama graditeljstva djelatnost ispitivanja trebala regulirati barem za glavne građevinske materijala kao i za radove posebno u cestogradnji. Npr. ispitivanje betona, podloga, nasipa, završnih slojeva cesta, nadvožnjaka i ostalih objekata, zaslužuju regulativu iz ovog zakona. - Naime za gore navedena ispitivanja postoje detaljne norme kojima takvi radovi moraju udovoljavati i laboratoriji bi morali biti akreditirani za provođenje takvih ispitivanja. Dosadašnje praksa "neovisnih laboratorija", odnos laboratorija bez nadzora ili barem međulaboratorijske usporedbe rada, u većini slučajeva rezultira nekvalitetnom kontrolom i time nekvalitetno izvedenim radovima. Djelomično prihvaćen Odredbe ispitivanja i prethodnih istraživanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
261 Igor Džajić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 26. Nisam suglasan s prijedlogom brisanja poglavlja VI odnosno članaka 40-46 koji su u njemu sadržani. Razlozi za to navedeni su u većini prethodnih komentara počev od toga da se napokon zakonski uređuje ova djelatnost do toga da svojom potvrdom o akreditaciji jamčite svoju izvrsnost. Povjeravajući posao ispitivanja akreditiranom laboratoriju ukazujete povjerenje (sama riječ dolazi od tal. credere što znači vjerovati) u dobiveni ispitni rezultat čije ste ispitivanje povjerili akreditiranom laboratoriju. Jamstvo za to trebala bi biti godišnja kontrola neovisnog tijela (treća strana), međulaboratorijske usporedbe do redovitoga umjeravanja svega što vam je potrebno da biste neko ispitivanje i proveli. Toga ničega nema kod ispitivanja u neakreditiranom laboratoriju jer vas ništa na to ne nagoni. Dakle brisanjem spomenutog poglavlja vraćamo se nekoliko koraka unatrag uz neupitnu degradaciju kvalitete jer, ma koliko budete tražili, nećete pronaći što bi to bilo jednakovrijedno akreditaciji ukoliko se ona ne zahtjeva. Posebno me žalosti činjenica da naše MGIPU ne prepoznaje značaj oblasti ispitivanja i ne uvažava mišljenje HKIG, CROLAB-a, fakulteta i drugih udruga koje predlažu da se sporni članci ostave uz neke izmjene, dok primjerice Ministarstvo Zdravlja, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike i Ministarstvo poljoprivrede uvjetuju akreditaciju ispitnih laboratorija kada se želite ovlastiti za ispitivanja vode, tla, zraka i otpada. No ukoliko se već nešto mora brisati onda je moj prijedlog da to bude članak 26. Zakona o izmjenama i dopunama zakona o djelatnostima prostornog uređenja i gradnje. Djelomično prihvaćen Odredbe ispitivanja i prethodnih istraživanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
262 Karmen Komljen Petošić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 26. Iznimno je važno i logično da se upravo ovim zakonom definira djelatnost ispitivanja i preth. istraživanja. Djelomično prihvaćen Odredbe ispitivanja i prethodnih istraživanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
263 PREMUR d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 26. Predlažem ostavljanje "VI. Obavljanje poslova i djelatnosti ispitivanja i prethodnih istraživanja". Međutim predlažem: brisati iz članka 42. stavak 2 ( ima potvrdu o akreditaciji koju je izdalo nacionalno akreditacijsko tijelo za ispitivanja). Obrazloženje: Smatramo da subjekti koji rade u Hrvatskoj nisu konkurentni na subjekte koji bi eventualnu djelatnost došli obavljati iz inozemstva (jer većina zemalja EU ne poznaje akreditaciju, te nisu istu i dužni imati bez obzira na državu u kojoj rade). Također smatramo da Institucije (kao npr. fakulteti, škole i dr.) koje su akreditirale svoje laboratorije državnim novcem, kasnije su nelojalna konkurencija s obzirom na ostale subjekte koji su novac za akreditaciju morale steći na tržištu. Ova nelojalnost vodi centralizaciji i manipulaciji laboratorijskih ispitivanja, a pitanje je i trenutnih kapaciteta takvih laboratorija i stvarne potrebe tržišta. Ukoliko se u Zakonu ostavi odredba o akreditiranju potrebno je dogovorom unutar HKIG predložiti Pravilnicima postupke koji bi se eventualno akreditirali (ukoliko je to uopće u skladu sa smjernicama EU). Svakako bi predmetni Zakon trebao stvoriti ravnopravne uvjete na tržištu za sve, a u cilju konkurentnosti a i samim time kvalitete (jer kvaliteta se dokazuje uspješno obavljenim projektima, a ne u akreditiranim laboratorijima ili akreditiranim postupcima). Prihvaćen Odredbe ispitivanja i prethodnih istraživanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
264 Renato Rajzer PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 26. Ne slažem se s micanjem poglavlja VI. (čl. 40 do čl. 46) iz Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje kojim je regulirana djelatnost ispitivanja i prethodnih istraživanja te u potpunosti podržavam stavove HKIG. Djelomično prihvaćen Odredbe ispitivanja i prethodnih istraživanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
265 Institut IGH d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 26. Nismo suglasni sa brisanjem poglavlja VI. članaka 40. do 46, te predlažemo da se kod usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje zadrži normativno uređenje poslova djelatnosti ispitivanja i prethodnih istraživanja (poglavlje VI sa čl. 40 do čl. 46) kojima se udovoljava odredbama čl. 18 Zakona o gradnji. U smislu manjih pravno tehničke i sadržajnih korekcija u Zakonu u potpunosti podržavam stavove Hrvatske komore inženjera građevinarstva. Zadržavanjem odredbi poglavlja VI. (čl. 40. do 46.) zakonski se osigurava zacrtani cilj prilikom njegovog usvajanja - dugoročno postizanja kvalitete građenja, pouzdano i stručno dokazivanja temeljnih zahtjeva za građevinu i/ili drugih zahtjeva, jamstvo stručnosti sudionika na tržištu koji se bave tim djelatnostima, a koje su od važnosti za projektiranje, građenje i uporabu određene građevine. Djelomično prihvaćen Odredbe ispitivanja i prethodnih istraživanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
266 Vitomir Premur PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 26. Činjenica je da prevladavaju stavovi o potrebi akreditiranja laboratorijskih postupaka, no to ukazuje izrazitu zainteresiranost na neki način povlaštenih. Ako izuzmemo komentare onih koji rade u državnim institucijama i one koji su slamčicom povezani za državne investicije, onda zaključujem da su mali nezavisni poduzetnici u manjini. No zakonodavac ne bi trebao uvažavati mišljenja onih koji ne zarađuju novac na tržištu i troškove poslovanja podmiruju dijelom iz državnog proračuna ili s monopolističkih pozicija. Stanje u hrvatskom građevinarstvu pokazuje da od Države zaštićeni pravni subjekti ne mogu dugoročno zadržati korak s konkurencijom i neizbježno propadaju. Interes države je štititi konkurentnost domaćih tvrtki na način da im ne stavlja obaveze koje nema konkurencija iz okruženja. U protivnom doprinijeti će zatvaranju domaćih tvrtki ili ih prisiliti da sjedište prenesu u susjedne zemlje. Uz postojeće porezno opterećenje ovaj scenarij je izgledan, uz znatno smanjenje proračuna. Dosadašnja praksa je dokazala funkcioniranje prethodnih istraživanja i bez akreditiranja, ukoliko su u posao uključene za to kvalificirane osobe. Prihvaćen Odredbe ispitivanja i prethodnih istraživanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
267 Karla Ille PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 26. Protivim se izbacivanju članaka 40. do 46., već podržavam stav HKIG, HAA, CROLAB-a i mnogih drugih pojedinaca i ustanova da se članci sadržajno i pravno tehnički korigiraju. Akreditacija je najjednostavniji i najsigurniji način da se dokaže stalna osposobljenost laboratorija čime bi trebalo biti osigurano povjerenje u ispitni rezultat te kvaliteta izvršenih radova i usluga koje laboratoriji vrše. Djelomično prihvaćen Odredbe ispitivanja i prethodnih istraživanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
268 GESCOM d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 26. Svakako mislimo da se navedena djelatnost ne smije biti izostavljena iz zakona Prihvaćen Odredbe ispitivanja i prethodnih istraživanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
269 Marko Velnić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 26. Poštovani, ovim putem želimo izraziti svoje mišljenje i dati neke prijedloge vezano uz „PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE“ Ovo se odnosi na članak 26. predmetnog prijedloga Zakona. Mišljenja smo kako za određene vrste/metode ispitivanja akreditacija prema normi HRN EN ISO/IEC 17025 nije odgovarajuće, a u nekim slućajevima čak i neizvedivo rješenje te podržavamo predložene izmjene. Tvrtka smo koja, između ostalog, obavlja djelatnost ispitivanja ispravnosti niskonaponskih električnih instalacija i sustava za zaštitu od djelovanja munje na građevine. Navedena ispitivanja obavljaju se isključivo na terenu, odnosno na lokaciji građevine koja je predmet ispitivanja. Pri tom je bitno razlikovati određene faze ispitivanja. Postoji prvo ispitivanje koje se obavlja tijekom izgradnje ili rekonstrukcije građevine, odnosno tijekom izvođenja radova na instalaciji i/ili neposredno nakon završenih radova na instalaciji. Isto tako obavljaju se i periodična ispitivanja u propisanim rokovima kada je građevina u uporabi. U slučaju prvog ispitivanja mogli bi se primjeniti zahtjevi norme HRN EN ISO/IEC 17025, samo u određenom dijelu, iako ni u tom slučaju nije potrebno provoditi nikakva „laboratorijska“ mjerenja. Ispitivanja se obavljaju sukladno odobrenoj projektnoj dokumentaciji i sukladno odgovarajućim tehničkim propisima, a obavljaju se u uvjetima koji u trenutku ispitivanja vladaju na gradilištu. Dakle, ovo se odnosi na ispitivanja niskonaponskih električnih instalacija instalacija kao i instalacija za zaštitu od djelovanja munje na građevinama. Ukoliko se obavljaju poslovi periodičnog ispitivanja npr. ispravnosti niskonaponskih električnih instalacija, primjena norme HRN EN ISO/IEC 17025 je u potpunosti gotovo neizvediva. Npr. u većini slučajeva (građevina) popunjavanje terenskog obrasca nije izvedivo. Dakle ispitivanje bi trebalo provesti protivno zahtjevima navedene norme tako da se time gubi sav smisao akreditiranja za navedena područja. Isto tako provedba ispitivanja predstavljala bi ogroman financijski trošak za Naručitelja, jer bi isti bio određeni vremenski period prekinut, odnosno onemogućen u obavljanju svojih redovnih poslova, što je isto tako neprihvatljivo. Predlažemo da se, posebnim propisom (Pravilnik), odrede minimalni uvjeti s obzirom na stručno osoblje (odgovarajuća stručna sprema, stručni ispiti i sl.) i mjerno procesnu opremu (umjereni mjerni uređaji odgovarajuće klase točnosti), iako su umjerna razdoblja već određena Zakonom o mjeriteljstvu (NN 74/14), odnosno pripadajućim Pravilnikom, a pravnim osobama koje zadovoljavaju potrebne uvjete izda se ovlaštenje od strane nadležnog Ministarstva. Ovo je potrebno definirati za svaku vrstu/metodu ispitivanja koja iz navedenih ili sličnih razloga ne može biti akreditirana metoda. U donošenju važećeg Zakona nisu sudjelovali stručnjaci relevantnih strukovnih područja i to je razlog zašto je isti neodrživ, a vezano uz područje ispitivanja i prethodnih istraživanja, pogotovo u području elektrotehničke struke. Stav Hrvatske komore inženjera elektrotehnike, iz ranijih očitovanja, jasno podupire našu tezu, a tko je mjerodavniji po pitanju metoda pregleda i ispitivanja iz elektrotehničke struke od HKIE? Neprihvatljivo je da stručnjaci iz, npr. područja građevinarstva definiraju načine i metode ispitivanja elektrotehničke struke, a vjerojatno o tome znaju vrlo malo ili ništa. Odluke moraju donositi stručnjaci mjerodavnih struka, svatko za svoje područje, kako bi one bile rezultat kvalitetnih i održivih odredbi određenih Propisa. Smatramo kako razlozi (određenih institucija, pravnih osoba i same HAA) koji su navedeni protiv izmjene Zakona su vrlo općeniti i ne mogu se primjeniti na sve već ranije navedeno. Dojma smo kako su isti inicirani nekim drugim interesima koji, zasigurno, neće dovesti do poboljšanja kvalitete usluge, već samo do dodatnog financijskog opterećenja poslodavaca, odnosno Naručitelja usluga određenih ispitivanja. Mišljenja smo kako ove metode (ispitivanje NN električnih instalacija i sustava zaštite od djelovanja munje na građevinama) ne bi trebale biti akreditirane ni po HRN EN ISO/IEC 17020, jer se ispitivanja provode na identičan način, a troškovi akreditacije, ukoliko pravna osoba mora biti akreditirana samo za jednu ili dvije metode, su ogromni što je potpuno neisplativo. Mišljenja smo da izvođači radova ne bi trebali obavljati preglede i ispitivanja te se s time slažemo. Svojedobno, intencija Potpredsjednice Vlade RH i ministrice gospodarstva je bila rasterećenje poslodavaca kako bi ostvarili određene uštede, a sada ti isti poslodavci određene usluge (npr. ispitivanje NN električnih instalacija) moraju platiti čak i tri puta više, a kvaliteta usluge ostala je ista. Iako smo izradili i prikupili svu potrebnu dokumentaciju i ušli u postupak akreditacije prema HRN EN ISO/IEC 17025 te nam je ista ocijenjena (od strane HAA) kao potpuna, mišljenja smo kako je ista nepotrebna i, ponovno napominjemo, za određene metode potpuno neprikladna. Stoga podržavamo članak 26. ovog prijedloga izmjene Zakona, i predlažemo da se posebnim Pravilnikom definiraju zahtjevi (kadrovski, zahtjevi za mjerno - procesnu opremu i dr.) za pravne i/ili fizičke osobe za pojedine metode ispitivanja i da u donošenju pravilnika sudjeluju relevantni stručnjaci, jer to je najbolji način osiguranja kvalitete usluge. Djelomično prihvaćen Odredbe ispitivanja i prethodnih istraživanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
270 Hrvatski laboratoriji CROLAB PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 26. „Članak 40. 1) Djelatnost ispitivanja obuhvaća ispitivanja cijele građevine, dijelova građevine koje čine materijali, građevni proizvodi i elementi građevine ili oprema, u svrhu provjere, odnosno dokazivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu i/ili drugih zahtjeva, odnosno uvjeta predviđenih glavnim projektom ili izvješćem o obavljanoj kontroli projekta, koja se provode na temelju posebnih propisa, projekta ili sumnje. 2) Ispitivanja mogu biti provedena prije i tijekom projektiranja, građenja nove građevine, rekonstrukcije ili održavanja postojeće građevine. 3) Ispitivanja građevnih proizvoda koja se provode u postupcima ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnih proizvoda uređena su posebnim propisom. Članak 41. 1) Djelatnost prethodnih istraživanja obuhvaća: - utvrđivanje uvjeta za građenje (temeljno tlo, geološke, hidrološke, hidrotehničke, seizmičke, prometne, okolišne i druge uvjete) - utvrđivanja stanja građevine ili dijelova građevine ili opreme u odnosu na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu 2) Prethodna istraživanja mogu biti provedena prije i tijekom projektiranja i građenja nove građevine, rekonstrukcije ili održavanja postojeće građevine. 3) Prethodna istraživanja uključuju izradu programa prethodnih istraživanja, ispitivanje i druge kontrolne postupke, ocjenu rezultata ispitivanja i drugih kontrolnih postupaka, utvrđivanje uvjeta građenja, odnosno utvrđivanje postojećeg stanja građevine, utvrđivanje ispunjavanja zahtjeva posebnih propisa i/ili projekta i dokazivanje ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu. 4) Prethodna istraživanja imaju važnost za projektiranje, građenje i uporabu određene građevine. Obrazloženje: Prethodna istraživanja trebaju sadržavati i izradu programa prethodnog istraživanja, uključujući program ispitivanja. Članak 42. 1) Djelatnost ispitivanja može obavljati pravna osoba ili fizička osoba obrtnik koja: - je registrirana za djelatnost tehničkog ispitivanja i analize - ima potvrdu o akreditaciji koju je izdalo nacionalno akreditacijsko tijelo za ispitivanja 2) Djelatnost prethodnih istraživanja može obavljati pravna osoba ili fizička osoba obrtnik koja: - je registrirana za djelatnost tehničkog ispitivanja i analize - osigura stručnu osobu za obavljanje prethodnih istraživanja. Obrazloženje: Akreditacija je jedini relevantni, međunarodno priznati dokaz o osposobljenosti za ispitivanje (ISO i EN norme). Članak 43. 1) Pravna osoba ili fizička osoba obrtnik koja obavlja djelatnost prethodnih istraživanja dužna je osigurati da pojedini posao prethodnih istraživanja obavlja osoba koja ima odgovarajuće stručne kvalifikacije. 2) Pravna osoba ili fizička osoba obrtnik iz stavka 1. ovoga članka imenuje stručnu osobu za obavljanje poslova prethodnih istraživanja. 3) Pravna osoba ili fizička osoba obrtnik iz stavka 1. ovoga članka dužna je osigurati nepristranost za poslove prethodnih istraživanja, a imenovanoj stručnoj osobi neovisnost. Obrazloženje: U ovom članku u skladu sa izmjenama u prethodnim člancima briše se „djelatnost ispitivanja“. Članak 44. 1) Pravna osoba ili fizička osoba obrtnik osposobljenost za poslove ispitivanja dokazuje potvrdom o akreditaciji prema normi HRN EN ISO/IEC 17025 ili HRN EN/ISO IEC 17020 koju je izdalo nacionalno akreditacijsko tijelo za određenu metodu ispitivanja, a time dokazuje i osposobljenost za metodu ekvivalentnu toj metodi ispitivanja za isto ili slično svojstvo, koju zahtjeva plan ispitivanja ili je određena u projektu građevine. Obrazloženje: Predlažemo da se doda i akreditacija prema normi HRN EN/ISO IEC 17020, norma za inspekciju koja u određenim područjima (npr. elektrotehnika) može uključivati i akreditaciju za metode ispitivanja. Članak 45. 1) Stručna osoba za poslove prethodnih istraživanja u smislu ovoga Zakona može biti: - ovlašteni inženjer za poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, koja ima određene kompetencije, znanja i vještine iz područja prethodnih istraživanja i koja ima najmanje tri godine stručnog iskustva u tom području ili - osoba koja je završila preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij i stekla akademski naziv magistar, magistar inženjer ili koja je završila odgovarajući specijalistički diplomski stručni studij i stekla stručni naziv stručni specijalist inženjer ako je tijekom studija stekla najmanje 300 ECTS bodova, odnosno koja je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja i ima potrebne kompetencije, znanja i vještine iz područja prethodnih istraživanja i koja ima najmanje pet godina stručnog iskustva u tom području. 2) Primjerena struka za obavljanje poslova prethodnih istraživanja je svaka struka čiji su ishodi učenja takvi da su primjenjivi za provedbu prethodnih istraživanja u skladu s ovim Zakonom. Članak 46. Predlaže se ostaviti formulaciju članka 46. važećeg Zakona. „Osoba koja provodi ispitivanja i prethodna istraživanja odgovorna je za zakonito i pravilno obavljanje poslova propisanih ovim Zakonom, posebnim propisima, tehničkim specifikacijama i pravilima struke te za pravilno sastavljanje izvještaja o ispitivanju, odnosno izvještaja ili elaborata o prethodnom istraživanju.“ Djelomično prihvaćen Odredbe ispitivanja i prethodnih istraživanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
271 Vedran Vesanović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 26. Potrebno je zadržati članke od 40 do 46 postojećeg Zakona Djelomično prihvaćen Odredbe ispitivanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
272 Damir Štuhec PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 26. Predlažem se da se članci 40. do 46. važećeg Zakona ne brišu već samo sadržajno i pravno tehnički korigiraju kako slijedi: Članak 40. 1) Djelatnost ispitivanja obuhvaća ispitivanja cijele građevine, dijelova građevine koje čine materijali, građevni proizvodi i elementi građevine ili oprema, u svrhu provjere, odnosno dokazivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu i/ili drugih zahtjeva, odnosno uvjeta predviđenih glavnim projektom ili izvješćem o obavljanoj kontroli projekta, koja se provode na temelju posebnih propisa, projekta ili sumnje. 2) Ispitivanja mogu biti provedena prije i tijekom projektiranja, građenja nove građevine, rekonstrukcije ili održavanja postojeće građevine. 3) Ispitivanja građevnih proizvoda koja se provode u postupcima ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnih proizvoda uređena su posebnim propisom. Članak 41. 1) Djelatnost prethodnih istraživanja obuhvaća: - utvrđivanje uvjeta za građenje (temeljno tlo, geološke, hidrološke, hidrotehničke, seizmičke, prometne, okolišne i druge uvjete) - utvrđivanja stanja građevine ili dijelova građevine ili opreme u odnosu na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu 2) Prethodna istraživanja mogu biti provedena prije i tijekom projektiranja i građenja nove građevine, rekonstrukcije ili održavanja postojeće građevine. 3) Prethodna istraživanja uključuju izradu programa prethodnih istraživanja, ispitivanje i druge kontrolne postupke, ocjenu rezultata ispitivanja i drugih kontrolnih postupaka, utvrđivanje uvjeta građenja, odnosno utvrđivanje postojećeg stanja građevine, utvrđivanje ispunjavanja zahtjeva posebnih propisa i/ili projekta i dokazivanje ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu. 4) Prethodna istraživanja imaju važnost za projektiranje, građenje i uporabu određene građevine. Obrazloženje: Prethodna istraživanja trebaju sadržavati i izradu programa prethodnog istraživanja, uključujući program ispitivanja. Članak 42. 1) Djelatnost ispitivanja može obavljati pravna osoba ili fizička osoba obrtnik koja: - je registrirana za djelatnost tehničkog ispitivanja i analize - ima potvrdu o akreditaciji koju je izdalo nacionalno akreditacijsko tijelo za ispitivanja 2) Djelatnost prethodnih istraživanja može obavljati pravna osoba ili fizička osoba obrtnik koja: - je registrirana za djelatnost tehničkog ispitivanja i analize - osigura stručnu osobu za obavljanje prethodnih istraživanja. Obrazloženje: Akreditacija je jedini relevantni, međunarodno priznati dokaz o osposobljenosti za ispitivanje (ISO i EN norme). Članak 43. 1) Pravna osoba ili fizička osoba obrtnik koja obavlja djelatnost prethodnih istraživanja dužna je osigurati da pojedini posao prethodnih istraživanja obavlja osoba koja ima odgovarajuće stručne kvalifikacije. 2) Pravna osoba ili fizička osoba obrtnik iz stavka 1. ovoga članka imenuje stručnu osobu za obavljanje poslova prethodnih istraživanja. 3) Pravna osoba ili fizička osoba obrtnik iz stavka 1. ovoga članka dužna je osigurati nepristranost za poslove prethodnih istraživanja, a imenovanoj stručnoj osobi neovisnost. Članak 44. 1) Pravna osoba ili fizička osoba obrtnik osposobljenost za poslove ispitivanja dokazuje potvrdom o akreditaciji prema normi HRN EN ISO/IEC 17025 ili HRN EN/ISO IEC 17020 koju je izdalo nacionalno akreditacijsko tijelo za određenu metodu ispitivanja, a time dokazuje i osposobljenost za metodu ekvivalentnu toj metodi ispitivanja za isto ili slično svojstvo, koju zahtjeva plan ispitivanja ili je određena u projektu građevine. Obrazloženje: Predlažem da se doda i akreditacija prema normi HRN EN/ISO IEC 17020, norma za inspekciju koja u određenim područjima (npr. elektrotehnika) može uključivati i akreditaciju za metode ispitivanja. Članak 45. 1) Stručna osoba za poslove prethodnih istraživanja u smislu ovoga Zakona može biti: - ovlašteni inženjer za poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, koja ima određene kompetencije, znanja i vještine iz područja prethodnih istraživanja i koja ima najmanje tri godine stručnog iskustva u tom području ili - osoba koja je završila preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij i stekla akademski naziv magistar, magistar inženjer ili koja je završila odgovarajući specijalistički diplomski stručni studij i stekla stručni naziv stručni specijalist inženjer ako je tijekom studija stekla najmanje 300 ECTS bodova, odnosno koja je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja i ima potrebne kompetencije, znanja i vještine iz područja prethodnih istraživanja i koja ima najmanje pet godina stručnog iskustva u tom području. 2) Primjerena struka za obavljanje poslova prethodnih istraživanja je svaka struka čiji su ishodi učenja takvi da su primjenjivi za provedbu prethodnih istraživanja u skladu s ovim Zakonom. Članak 46. Predlažem da se ostavi formulacija članka 46. važećeg Zakona. „Osoba koja provodi ispitivanja i prethodna istraživanja odgovorna je za zakonito i pravilno obavljanje poslova propisanih ovim Zakonom, posebnim propisima, tehničkim specifikacijama i pravilima struke te za pravilno sastavljanje izvještaja o ispitivanju, odnosno izvještaja ili elaborata o prethodnom istraživanju.“ Djelomično prihvaćen Odredbe ispitivanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
273 Hrvatski savez građevinskih inženjera (HSGI) PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 26. - Smatramo nužnim da se ovo poglavlje zadrži u ovom ili sličnom obliku i da se materija posebno djelatnosti ispitivanja materijala i uređaja regulira zakonom. Naime prema dobroj praksi međulaboratorijskih usporedbi u dijelu kanalizacije u zadnjih 10 godina unaprijedio se cijeli sustav ispitivanja i akreditiranja laboratorija koji se bave tom djelatnosti. - Smatramo da bi se i ostalim granama graditeljstva djelatnost ispitivanja trebala regulirati barem za glavne građevinske materijala kao i za radove posebno u cestogradnji. Npr. ispitivanje betona, podloga, nasipa, završnih slojeva cesta, nadvožnjaka i ostalih objekata, zaslužuju regulativu iz ovog zakona. - Naime za gore navedena ispitivanja postoje detaljne norme kojima takvi radovi moraju udovoljavati i laboratoriji bi morali biti akreditirani za provođenje takvih ispitivanja. Dosadašnje praksa "neovisnih laboratorija", odnos laboratorija bez nadzora ili barem međulaboratorijske usporedbe rada, u većini slučajeva rezultira nekvalitetnom kontrolom i time nekvalitetno izvedenim radovima. Djelomično prihvaćen Odredbe ispitivanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
274 Slaviša Rajič PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 26. Predlažem da se kod usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje zadrži normativno uređenje poslova djelatnosti ispitivanja i prethodnih istraživanja (poglavlje VI sa čl. 40 do čl. 46) kojima se udovoljava odredbama čl. 18 Zakona o gradnji. U smislu manjih pravno tehničke i sadržajnih korekcija u Zakonu u potpunosti podržavam stavove Hrvatske komore inženjera građevinarstva. Djelomično prihvaćen Odredbe ispitivanja i prethodnih istraživanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
275 Mirna Amadori PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 26. - poglavlje VI OBAVLJANJE POSLOVA I DJELATNOSTI ISPITIVANJA I PRETHODNIH ISTRAŽIVANJA treba definirati na način da Ministar definira Pravilnikom koje metode ispitivanja trebaju biti akreditirane od nacionalno akreditacijskog tijela za ispitivanje - Smatramo nužnim da se ovo poglavlje zadrži u ovom ili sličnom obliku i da se materija posebno djelatnosti ispitivanja materijala i uređaja regulira zakonom. Naime prema dobroj praksi međulaboratorijskih usporedbi u dijelu kanalizacije u zadnjih 10 godina unaprijedio se cijeli sustav ispitivanja i akreditiranja laboratorija kaoji se bave tom djelatnosti. - Smatramo da bi se i ostalim granama graditeljstva djelatnost ispitivanja trebala regulirati barem za glavne građevinske materijala kao i za radove posebno u cestogradnji. Npr. ispitivanje betona, podloga, nasipa, završnih slojeva cesta, nadvožnjaka i ostalih objekata, zaslužuju regulativu iz ovog zakona. - Naime za gore navedena ispitivanja postoje detaljne norme kojima takvi radovi moraju udovoljavati i laboratoriji bi morali biti akreditirani za provođenje takvih ispitivanja. Dosadašnje praksa "neovisnih laboratorija", odnos laboratorija bez nadzora ili barem međulaboratorijske usporedbe rada, u većini slučajeva rezultira nekvalitetnom kontrolom i time nekvalitetno izvedenim radovima. Djelomično prihvaćen Odredbe ispitivanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
276 HRVATSKO GEOTEHNIČKO DRUŠTVO PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 26. Ne podržava se brisanje članaka 40. do 46. Predlažemo zadržavanje svih članaka uz određene sadržajne i pravno tehničke korekcije u navedenim člancima kako slijedi: Članak 40. 1) Djelatnost ispitivanja obuhvaća ispitivanja cijele građevine, dijelova građevine koje čine materijali, građevni proizvodi i elementi građevine ili oprema uključujući i temeljno tlo, u svrhu provjere, odnosno dokazivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu i/ili drugih zahtjeva, odnosno uvjeta predviđenih glavnim projektom ili izvješćem o obavljanoj kontroli projekta, koja se provode na temelju posebnih propisa, projekta ili sumnje. Obrazloženje: U djelatnost ispitivanja potrebno je uključiti i ispitivanje temeljnog tla iz razloga što građevina i temeljno tlo čine nerazdvojivu cjelinu u pogledu stabilnosti i uporabivosti objekta. Pri tome treba imati na umu da projektant geotehničar i projektant konstrukcije ravnopravno sudjeluju u odgovornosti za sigurnost objekta (ovjera projekta). Isključivanje ispitivanja temeljnog tla iz područja ispitivanja predstavlja oblik diskriminacije za projektante geotehničare. Članak 42. 1) Djelatnost ispitivanja može obavljati pravna osoba ili fizička osoba obrtnik koja: - je registrirana za djelatnost tehničkog ispitivanja i analize - ima potvrdu o akreditaciji koju je izdalo nacionalno akreditacijsko tijelo za ispitivanja. Norme akreditacije i popis pripadnih ispitnih metoda za koje se primjenjuje definirani su u Pravilniku koji donosi ministar. Do donošenja navedenog Pravilnika vrijedi zahtjev za akreditaciju za sve ispitne metode. 2) Djelatnost prethodnih istraživanja može obavljati pravna osoba ili fizička osoba obrtnik koja: - je registrirana za djelatnost tehničkog ispitivanja i analize - osigura stručnu osobu za obavljanje prethodnih istraživanja. Obrazloženje: Akreditacija je jedini relevantni, međunarodno priznati dokaz o osposobljenosti za ispitivanje. Članak 44. 1) Pravna osoba ili fizička osoba obrtnik osposobljenost za poslove osnovnih metoda ispitivanja dokazuje izvatkom iz sudskog registra, dokazom o posjedovanju odgovarajuće umjerene opreme za pojedinu metodu ispitivanja, te potvrdom o akreditaciji prema normi HRN EN ISO/IEC 17025 za osnovne ispitne metode dane u Pravilniku, a time dokazuje i osposobljenost za metodu ekvivalentnu toj metodi ispitivanja za isto ili slično svojstvo, koju zahtjeva plan ispitivanja ili je određena u projektu građevine. ORAZLOŽENJE: Prema Tehničkom propisu za građevinske konstrukcije (NN 17/17), obvezna je primjena norme za geotehničko istraživanje HRN EN 1997-2: Eurokod 7: Geotehničko projektiranje -- 2. dio: Istraživanje i ispitivanje temeljnoga tla. Jedan od temeljenih zahtjeva za provedbu geotehničkih ispitivanja je i zahtjev za kontrolom kvalitete ispitivanja (Poglavlje 2.1.1., točka 12): (12)P U laboratoriju, na terenu i u inženjerskom uredu mora biti postavljen primjeren sustav za osiguravanje kvalitete, a kontrolu se kvalitete mora stručno provoditi u svim fazama istraživanja i njihovog vrednovanja. Kontrola kvalitete ispitivanja prema zahtjevima norme ISO 17025 (koja se dokazuje potvrdom o akreditaciji izdanoj od nacionalnog akreditacijskog tijela HAA) u potpunosti osigurava navedeni zahtjev te podržavamo njegovu primjenu. Dodatno, navedeni zahtjev za akreditacijom svih ispitnih metoda u geotehnici vrlo zahtjevan u pogledu realne primjene u svakidašnjoj praksi te da ga treba prilagoditi specifičnostima geotehničke struke. Naime, zbog vrlo različitih geoloških uvjeta nastanka i gradiva od kojih su građena tla i stijene, navedeni materijali su vrlo heterogeni, anizotropni i nelinearni i kako takvi vrlo složeni sa aspekta ispitivanja fizičkih i mehaničkih ispitivanja. Određeni broj ispitivanja zaživio je kao osnovni fond ispitivanja za određivanje osnovnih svojstava temeljnog tla. Takva ispitivanja primjenjuju se u gotovo svim istražnim radovima za potrebe geotehničkog ispitivanja i predstavljaju uobičajenu praksu kako u svijetu, tako i na domaćem tržištu, te se provode prema usvojenim normama. Za navedena Osnovna ispitivanja primjena akreditacije prema normi ISO 17025 osigurava vrlo pouzdanu kontrolu kvalitete provedbe navedenih ispitivanja. Ostale metode ispitivanja u geotehnici, a njih je zaista vrlo mnogo i svakodnevno se razvijaju, karakterizira slijedeće: Rezultat ispitivanja izrazito je podložen interpretaciji ispitivača; rezultat ispitivanja je indeksni parametar ili parametar za identifikaciju/klasifikaciju tla/stijene čiji je doprinos rezultata u ukupnom ispitivanju zanemariv u odnosu na doprinos rada i interpretacije ispitivača; metoda je relativno složena i provodi se vrlo rijetko, uglavnom modificirana metoda i vođena od strane projektanta te zahtijeva složenu analizu i interpretaciju rezultata. Za 'Ostale metode' postupak akreditacije prema normi ISO 17025 nije primjenjiv ili ima zanemariv utjecaj na kontrolu kvalitete konačnog rezultata ispitivanja, te stoga nije nužan kao zahtjev u predmetnom Zakonu. Dodatno, zadržavanje zahtjeva akreditacija 'za sve ispitne metode' potencijalno može uzrokovati zastoj u radovima te ograničavanje slobode projektanata kako bi se ukalupili u dostupne akreditirane metode na tržištu (što bi predstavljalo 'korak unazad' u slobodi projektiranja i razvoju struke). Stoga predlažemo: - da se Zakonom predvidi da je zahtjev za akreditacijom prema normi EN ISO 17025 obavezan za Osnovne metode ispitivanja čiji je popis dan u Pravilniku koji donosi ministar - da se izradi navedeni Pravilnik koji sadrži i popis osnovnih metoda ispitivanja u području Geotehnike - da se za dane metode ispitivanja definiraju norme koje osiguravaju minimalne zahtjeve za provedbu ispitivanja (po mogućnosti važeće HRN norme i tehničke specifikacije prema ISO standardu, te prema ostalim normama koje su uobičajena praksa na domaćem tržištu) - da se dozvoli primjena i ekvivalentnih metoda ispitivanja za isto svojstvo - da se za ostale metode ispitivanja zakonom zahtjeva dokaz kvalitete ispitivanja prema nižem kriteriju (npr: akreditacija prema ISO 9001 za sustav upravljanja kvalitetom) uz obavezni dokaz o umjerenosti opreme koja se koristi za ispitivanje – umjernice. Djelomično prihvaćen Odredbe ispitivanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
277 Goran Jeftić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 26. Predlaže se da se članci 40. do 46. važećeg Zakona ne brišu već samo sadržajno i pravno tehnički korigiraju kako slijedi: Članak 40. 1) Djelatnost ispitivanja obuhvaća ispitivanja cijele građevine, dijelova građevine koje čine materijali, građevni proizvodi i elementi građevine ili oprema, u svrhu provjere, odnosno dokazivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu i/ili drugih zahtjeva, odnosno uvjeta predviđenih glavnim projektom ili izvješćem o obavljanoj kontroli projekta, koja se provode na temelju posebnih propisa, projekta ili sumnje. 2) Ispitivanja mogu biti provedena prije i tijekom projektiranja, građenja nove građevine, rekonstrukcije ili održavanja postojeće građevine. 3) Ispitivanja građevnih proizvoda koja se provode u postupcima ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnih proizvoda uređena su posebnim propisom. Članak 41. 1) Djelatnost prethodnih istraživanja obuhvaća: - utvrđivanje uvjeta za građenje (temeljno tlo, geološke, hidrološke, hidrotehničke, seizmičke, prometne, okolišne i druge uvjete) - utvrđivanja stanja građevine ili dijelova građevine ili opreme u odnosu na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu 2) Prethodna istraživanja mogu biti provedena prije i tijekom projektiranja i građenja nove građevine, rekonstrukcije ili održavanja postojeće građevine. 3) Prethodna istraživanja uključuju izradu programa prethodnih istraživanja, ispitivanje i druge kontrolne postupke, ocjenu rezultata ispitivanja i drugih kontrolnih postupaka, utvrđivanje uvjeta građenja, odnosno utvrđivanje postojećeg stanja građevine, utvrđivanje ispunjavanja zahtjeva posebnih propisa i/ili projekta i dokazivanje ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu. 4) Prethodna istraživanja imaju važnost za projektiranje, građenje i uporabu određene građevine. Obrazloženje: Prethodna istraživanja trebaju sadržavati i izradu programa prethodnog istraživanja, uključujući program ispitivanja. Članak 42. 1) Djelatnost ispitivanja može obavljati pravna osoba ili fizička osoba obrtnik koja: - je registrirana za djelatnost tehničkog ispitivanja i analize - ima potvrdu o akreditaciji koju je izdalo nacionalno akreditacijsko tijelo za ispitivanja 2) Djelatnost prethodnih istraživanja može obavljati pravna osoba ili fizička osoba obrtnik koja: - je registrirana za djelatnost tehničkog ispitivanja i analize - osigura stručnu osobu za obavljanje prethodnih istraživanja. Obrazloženje: Akreditacija je jedini relevantni, međunarodno priznati dokaz o osposobljenosti za ispitivanje (ISO i EN norme). Članak 43. 1) Pravna osoba ili fizička osoba obrtnik koja obavlja djelatnost prethodnih istraživanja dužna je osigurati da pojedini posao prethodnih istraživanja obavlja osoba koja ima odgovarajuće stručne kvalifikacije. 2) Pravna osoba ili fizička osoba obrtnik iz stavka 1. ovoga članka imenuje stručnu osobu za obavljanje poslova prethodnih istraživanja. 3) Pravna osoba ili fizička osoba obrtnik iz stavka 1. ovoga članka dužna je osigurati nepristranost za poslove prethodnih istraživanja, a imenovanoj stručnoj osobi neovisnost. Obrazloženje: U ovom članku u skladu sa izmjenama u prethodnim člancima briše se „djelatnost ispitivanja“. Članak 44. 1) Pravna osoba ili fizička osoba obrtnik osposobljenost za poslove ispitivanja dokazuje potvrdom o akreditaciji prema normi HRN EN ISO/IEC 17025 ili HRN EN/ISO IEC 17020 koju je izdalo nacionalno akreditacijsko tijelo za određenu metodu ispitivanja, a time dokazuje i osposobljenost za metodu ekvivalentnu toj metodi ispitivanja za isto ili slično svojstvo, koju zahtjeva plan ispitivanja ili je određena u projektu građevine. Obrazloženje: Predlažemo da se doda i akreditacija prema normi HRN EN/ISO IEC 17020, norma za inspekciju koja u određenim područjima (npr. elektrotehnika) može uključivati i akreditaciju za metode ispitivanja. Članak 45. 1) Stručna osoba za poslove prethodnih istraživanja u smislu ovoga Zakona može biti: - ovlašteni inženjer za poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, koja ima određene kompetencije, znanja i vještine iz područja prethodnih istraživanja i koja ima najmanje tri godine stručnog iskustva u tom području ili - osoba koja je završila preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij i stekla akademski naziv magistar, magistar inženjer ili koja je završila odgovarajući specijalistički diplomski stručni studij i stekla stručni naziv stručni specijalist inženjer ako je tijekom studija stekla najmanje 300 ECTS bodova, odnosno koja je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja i ima potrebne kompetencije, znanja i vještine iz područja prethodnih istraživanja i koja ima najmanje pet godina stručnog iskustva u tom području. 2) Primjerena struka za obavljanje poslova prethodnih istraživanja je svaka struka čiji su ishodi učenja takvi da su primjenjivi za provedbu prethodnih istraživanja u skladu s ovim Zakonom. Članak 46. Predlaže se ostaviti formulaciju članka 46. važećeg Zakona. „Osoba koja provodi ispitivanja i prethodna istraživanja odgovorna je za zakonito i pravilno obavljanje poslova propisanih ovim Zakonom, posebnim propisima, tehničkim specifikacijama i pravilima struke te za pravilno sastavljanje izvještaja o ispitivanju, odnosno izvještaja ili elaborata o prethodnom istraživanju.“ Djelomično prihvaćen Odredbe ispitivanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
278 Nina Dražin-Lovrec PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 26. Podržava se normativno uređenje poslova i djelatnosti ispitivanja i prethodnih istraživanja u okviru ovoga Zakona. Smatramo da je navedeno u skladu sa odredbom članka 18. Zakona o gradnji, kojim je propisano da je ispitivanje određenih dijelova građevine u svrhu provjere, odnosno dokazivanja temeljnih zahtjeva za građevinu i/ili drugih zahtjeva, odnosno uvjeta, predviđeno glavnim projektom ili izvješćem o obavljenoj kontroli projekta, te prethodna istraživanja od važnosti za projektiranje, građenje i uporabu određene građevine dužan osigurati investitor. Stavkom 2. istog članka propisano je da je investitor poslove ispitivanja, dokazivanja, odnosno istraživanja iz stavka 1. ovoga članka dužan povjeriti osobama ovlaštenim za obavljanje istih na temelju posebnog zakona. U slučajevima kada se zahtijevaju ovlaštenja za ispitivanja za neka područja, prema propisima Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja i drugih ministarstava, podloga za izdavanje je u pravilu akreditacija. Akreditacija je najjednostavniji i najsigurniji način da se dokaže stalna sposobnost laboratorija. Nacionalno akreditacijsko tijelo Hrvatska akreditacijska agencija, nakon što izda potvrdu o akreditaciji na pet godina, kontinuirano jednom godišnje provodi nadzor nad laboratorijem i u slučaju da laboratorij više ne zadovoljava zahtjeve norme HRN EN ISO/IEC 17025 povlači akreditaciju. Stalni nadzor unutar razdoblja akreditacije također dokazuje važnost akreditacije. Slijedom navedenog nismo suglasni sa brisanjem članaka 40. do 46. te predlažemo određene sadržajne i pravno tehničke korekcije u navedenim člancima kako slijedi: „Članak 40. 1) Djelatnost ispitivanja obuhvaća ispitivanja cijele građevine, dijelova građevine koje čine materijali, građevni proizvodi i elementi građevine ili oprema, u svrhu provjere, odnosno dokazivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu i/ili drugih zahtjeva, odnosno uvjeta predviđenih glavnim projektom ili izvješćem o obavljanoj kontroli projekta, koja se provode na temelju posebnih propisa, projekta ili sumnje. 2) Ispitivanja mogu biti provedena prije i tijekom projektiranja, građenja nove građevine, rekonstrukcije ili održavanja postojeće građevine. 3) Ispitivanja građevnih proizvoda koja se provode u postupcima ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnih proizvoda uređena su posebnim propisom. Članak 41. 1) Djelatnost prethodnih istraživanja obuhvaća: - utvrđivanje uvjeta za građenje (temeljno tlo, geološke, hidrološke, hidrotehničke, seizmičke, prometne, okolišne i druge uvjete) - utvrđivanja stanja građevine ili dijelova građevine ili opreme u odnosu na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu 2) Prethodna istraživanja mogu biti provedena prije i tijekom projektiranja i građenja nove građevine, rekonstrukcije ili održavanja postojeće građevine. 3) Prethodna istraživanja uključuju izradu programa prethodnih istraživanja, ispitivanje i druge kontrolne postupke, ocjenu rezultata ispitivanja i drugih kontrolnih postupaka, utvrđivanje uvjeta građenja, odnosno utvrđivanje postojećeg stanja građevine, utvrđivanje ispunjavanja zahtjeva posebnih propisa i/ili projekta i dokazivanje ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu. 4) Prethodna istraživanja imaju važnost za projektiranje, građenje i uporabu određene građevine. Obrazloženje: Prethodna istraživanja trebaju sadržavati i izradu programa prethodnog istraživanja, uključujući program ispitivanja. Članak 42. 1) Djelatnost ispitivanja može obavljati pravna osoba ili fizička osoba obrtnik koja: - je registrirana za djelatnost tehničkog ispitivanja i analize - ima potvrdu o akreditaciji koju je izdalo nacionalno akreditacijsko tijelo za ispitivanja 2) Djelatnost prethodnih istraživanja može obavljati pravna osoba ili fizička osoba obrtnik koja: - je registrirana za djelatnost tehničkog ispitivanja i analize - osigura stručnu osobu za obavljanje prethodnih istraživanja. Obrazloženje: Akreditacija je jedini relevantni, međunarodno priznati dokaz o osposobljenosti za ispitivanje (ISO i EN norme). Članak 43. 1) Pravna osoba ili fizička osoba obrtnik koja obavlja djelatnost prethodnih istraživanja dužna je osigurati da pojedini posao prethodnih istraživanja obavlja osoba koja ima odgovarajuće stručne kvalifikacije. 2) Pravna osoba ili fizička osoba obrtnik iz stavka 1. ovoga članka imenuje stručnu osobu za obavljanje poslova prethodnih istraživanja. 3) Pravna osoba ili fizička osoba obrtnik iz stavka 1. ovoga članka dužna je osigurati nepristranost za poslove prethodnih istraživanja, a imenovanoj stručnoj osobi neovisnost. Obrazloženje: U ovom članku u skladu sa izmjenama u prethodnim člancima briše se „djelatnost ispitivanja“. Članak 44. 1) Pravna osoba ili fizička osoba obrtnik osposobljenost za poslove ispitivanja dokazuje potvrdom o akreditaciji prema normi HRN EN ISO/IEC 17025 ili HRN EN/ISO IEC 17020 koju je izdalo nacionalno akreditacijsko tijelo za određenu metodu ispitivanja, a time dokazuje i osposobljenost za metodu ekvivalentnu toj metodi ispitivanja za isto ili slično svojstvo, koju zahtjeva plan ispitivanja ili je određena u projektu građevine. Obrazloženje: Predlažemo da se doda i akreditacija prema normi HRN EN/ISO IEC 17020, norma za inspekciju koja u određenim područjima (npr. elektrotehnika) može uključivati i akreditaciju za metode ispitivanja. Članak 45. 1) Stručna osoba za poslove prethodnih istraživanja u smislu ovoga Zakona može biti: - ovlašteni inženjer za poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, koja ima određene kompetencije, znanja i vještine iz područja prethodnih istraživanja i koja ima najmanje tri godine stručnog iskustva u tom području ili - osoba koja je završila preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij i stekla akademski naziv magistar, magistar inženjer ili koja je završila odgovarajući specijalistički diplomski stručni studij i stekla stručni naziv stručni specijalist inženjer ako je tijekom studija stekla najmanje 300 ECTS bodova, odnosno koja je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja i ima potrebne kompetencije, znanja i vještine iz područja prethodnih istraživanja i koja ima najmanje pet godina stručnog iskustva u tom području. 2) Primjerena struka za obavljanje poslova prethodnih istraživanja je svaka struka čiji su ishodi učenja takvi da su primjenjivi za provedbu prethodnih istraživanja u skladu s ovim Zakonom. Članak 46. Predlaže se ostaviti formulaciju članka 46. važećeg Zakona. „Osoba koja provodi ispitivanja i prethodna istraživanja odgovorna je za zakonito i pravilno obavljanje poslova propisanih ovim Zakonom, posebnim propisima, tehničkim specifikacijama i pravilima struke te za pravilno sastavljanje izvještaja o ispitivanju, odnosno izvještaja ili elaborata o prethodnom istraživanju.“ Djelomično prihvaćen Odredbe ispitivanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
279 Hrvatski savez građevinskih inženjera (HSGI) PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 26. Poglavlje VI OBAVLJANJE POSLOVA I DJELATNOSTI ISPITIVANJA I PRETHODNIH ISTRAŽIVANJA e savjetovanje treba definirati na način da Ministar definira Pravilnikom koje metode ispitivanja trebaju biti akreditirane od nacionalno akreditacijskog tijela za ispitivanje Prihvaćen Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
280 Marko Bertolino PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 26. Članak 26. prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje izbrisati. Djelomično prihvaćen Odredbe ispitivanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
281 Geotehnički fakultet, Sveučilište u Zagrebu PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 26. Za djelatnost ispitivanja (u koje spadaju terenska i laboratorijska ispitivanja koja izvodi Geotehnički fakultet) posebno su važni članak 42. i članak 44. čije odredbe ne treba mijenjati već samo sadržajno i pravno tehnički korigirati kako slijedi: Članak 42. postojećeg Zakona 1) Djelatnost ispitivanja može obavljati pravna osoba ili fizička osoba obrtnik koja: - je registrirana za djelatnost tehničkog ispitivanja i analize - ima potvrdu o akreditaciji koju je izdalo nacionalno akreditacijsko tijelo za ispitivanja 2) Djelatnost prethodnih istraživanja može obavljati pravna osoba ili fizička osoba obrtnik koja: - je registrirana za djelatnost tehničkog ispitivanja i analize - osigura stručnu osobu za obavljanje prethodnih istraživanja. OBRAZLOŽENJE: Akreditacija je jedini relevantni, međunarodno priznati dokaz o osposobljenosti za ispitivanje (ISO i EN norme). Članak 44. postojećeg Zakona 1) Pravna osoba ili fizička osoba obrtnik osposobljenost za poslove ispitivanja dokazuje potvrdom o akreditaciji prema normi HRN EN ISO/IEC 17025 ili HRN EN/ISO IEC 17020 koju je izdalo nacionalno akreditacijsko tijelo za određenu metodu ispitivanja, a time dokazuje i osposobljenost za metodu ekvivalentnu toj metodi ispitivanja za isto ili slično svojstvo, koju zahtjeva plan ispitivanja ili je određena u projektu građevine. OBRAZLOŽENJE: Predlažemo da se doda i akreditacija prema normi HRN EN/ISO IEC 17020, norma za inspekciju koja u određenim područjima (npr. elektrotehnika) može uključivati i akreditaciju za metode ispitivanja. Djelomično prihvaćen Odredbe ispitivanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
282 CSS d.o.o PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 26. Nismo suglasni sa brisanjem članaka 40. do 46. Prihvaćen Odredbe su vraćene
283 Pero Šiša PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 26. Svakako sam za zadržavanje djelatnosti ispitivanja i prethodnih istraživanja. Ovim Zakonom su se konačno počela uređivati ova područja. Dio kolega se poziva na zakonodavstvo Njemačke - super. Kod njih se ipak nešto traži i netko to kontrolira, a sigurno postoje i Police osiguranja koje su deponirane za slučaj ne pridržavanja preuzetih obaveza. Ukidanjem Akreditacije ne postoji alternativa, odnosno regulirani sustav koji bi to regulirao - Njemačka ima. Sa aspekta geotehnike vrlo važna nam je pouzdanost ispitivanjima dobivenih rezultata, obzirom da te rezultate koristimo kao ulazne parametre za provođenje dokaza stabilnosti i uporabivosti građevina. Svjedoci smo da nam vrlo često podaci koji su nam u najmanju ruku "čudni", a vezane su nam ruke da utječemo na to. Prema Tehničkom propisu za građevinske konstrukcije (NN 17/17), obvezna je primjena norme za geotehničko istraživanje HRN EN 1997-2: Eurokod 7: Geotehničko projektiranje -- 2. dio: Istraživanje i ispitivanje temeljnoga tla. Jedan od temeljenih zahtjeva za provedbu geotehničkih ispitivanja je i zahtjev za kontrolom kvalitete ispitivanja (Poglavlje 2.1.1., točka 12): (12)P U laboratoriju, na terenu i u inženjerskom uredu mora biti postavljen primjeren sustav za osiguravanje kvalitete, a kontrolu se kvalitete mora stručno provoditi u svim fazama istraživanja i njihovog vrednovanja. Smatram da kontrola kvalitete ispitivanja prema zahtjevima norme ISO 17025 (koja se dokazuje potvrdom o akreditaciji izdanoj od nacionalnog akreditacijskog tijela HAA) u potpunosti osigurava navedeni zahtjev te podržavam njegovu primjenu. Evo nekoliko prijedloga izmjena postojećih članaka: Članak 40. 1) Djelatnost ispitivanja obuhvaća ispitivanja cijele građevine, dijelova građevine koje čine materijali, građevni proizvodi i elementi građevine ili oprema, uključujući i temeljno tlo u svrhu provjere, odnosno dokazivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu i/ili drugih zahtjeva, odnosno uvjeta predviđenih glavnim projektom ili izvješćem o obavljanoj kontroli projekta, koja se provode na temelju posebnih propisa, projekta ili sumnje. Ostali paragrafi postojećeg članci ostaju isti. Članak 42. (1) Djelatnost ispitivanja može obavljati obavlja pravna osoba ili fizička osoba obrtnik koja: -je registrirana za djelatnost tehničkog ispitivanja i analize -ima potvrdu o akreditaciji koju je izdalo nacionalno akreditacijsko tijelo za ispitivanja koja su bitna za sigurnost građevina 2) Djelatnost prethodnih istraživanja može obavljati pravna osoba ili fizička osoba obrtnik koja: - je registrirana za djelatnost tehničkog ispitivanja i analize - osigura stručnu osobu za obavljanje prethodnih istraživanja. (3) Popis ispitivanja bitnih za sigurnost građevine iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje ministar pravilnikom i objavom popisa na službenim stranicama ministarstva. Trebalo bi u završnim i prelaznim odredbama staviti da do donošenja posebnog Pravilnika na snazi ostaje članak 42. u formi kojoj je definiran u postojećem Zakonu. U suprotnom imati ćemo vakuum u kojem se tek neće znati tko što radi i po kojim uvjetima. Članak 44. (1) Pravna ili fizička osoba obrtnik osposobljenost za poslove ispitivanja dokazuje izvatkom iz sudskog registra, dokazom o posjedovanju odgovarajuće umjerene opreme za pojedinu metodu ispitivanja, koju zahtjeva plan ispitivanja ili je određena u projektu građevine, te u posebnim slučajevima određenim člankom 42, stavak 2, potvrdom o akreditaciji prema normi HRN EN ISO/IEC 17025 koju je izdalo nacionalno akreditacijsko tijelo za određenu metodu ispitivanja, koju zahtjeva plan ispitivanja ili je određena u projektu građevine. Djelomično prihvaćen Odredbe ispitivanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
284 Mirna Amadori PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 26. - poglavlje VI OBAVLJANJE POSLOVA I DJELATNOSTI ISPITIVANJA I PRETHODNIH ISTRAŽIVANJA treba definirati na način da Ministar definira Pravilnikom koje metode ispitivanja trebaju biti akreditirane od nacionalno akreditacijskog tijela za ispitivanje Prihvaćen Odredbe ispitivanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
285 Udruga diplomanata Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 26. Nismo suglasni s brisanjem članaka 40. do 46. te predlažemo određene sadržajne i pravno tehničke korekcije u navedenim člancima kako slijedi: „Članak 40. 1) Djelatnost ispitivanja obuhvaća ispitivanja cijele građevine, dijelova građevine koje čine materijali, građevni proizvodi i elementi građevine ili oprema, u svrhu provjere, odnosno dokazivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu i/ili drugih zahtjeva, odnosno uvjeta predviđenih glavnim projektom ili izvješćem o obavljanoj kontroli projekta, koja se provode na temelju posebnih propisa, projekta ili sumnje. 2) Ispitivanja mogu biti provedena prije i tijekom projektiranja, građenja nove građevine, rekonstrukcije ili održavanja postojeće građevine. 3) Ispitivanja građevnih proizvoda koja se provode u postupcima ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnih proizvoda uređena su posebnim propisom. Članak 41. 1) Djelatnost prethodnih istraživanja obuhvaća: - utvrđivanje uvjeta za građenje (temeljno tlo, geološke, hidrološke, hidrotehničke, seizmičke, prometne, okolišne i druge uvjete) - utvrđivanja stanja građevine ili dijelova građevine ili opreme u odnosu na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu 2) Prethodna istraživanja mogu biti provedena prije i tijekom projektiranja i građenja nove građevine, rekonstrukcije ili održavanja postojeće građevine. 3) Prethodna istraživanja uključuju izradu programa prethodnih istraživanja, ispitivanje i druge kontrolne postupke, ocjenu rezultata ispitivanja i drugih kontrolnih postupaka, utvrđivanje uvjeta građenja, odnosno utvrđivanje postojećeg stanja građevine, utvrđivanje ispunjavanja zahtjeva posebnih propisa i/ili projekta i dokazivanje ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu. 4) Prethodna istraživanja imaju važnost za projektiranje, građenje i uporabu određene građevine. Obrazloženje: Prethodna istraživanja trebaju sadržavati i izradu programa prethodnog istraživanja, uključujući program ispitivanja. Članak 42. 1) Djelatnost ispitivanja može obavljati pravna osoba ili fizička osoba obrtnik koja: - je registrirana za djelatnost tehničkog ispitivanja i analize - ima potvrdu o akreditaciji koju je izdalo nacionalno akreditacijsko tijelo za ispitivanja 2) Djelatnost prethodnih istraživanja može obavljati pravna osoba ili fizička osoba obrtnik koja: - je registrirana za djelatnost tehničkog ispitivanja i analize - osigura stručnu osobu za obavljanje prethodnih istraživanja. Obrazloženje: Akreditacija je jedini relevantni, međunarodno priznati dokaz o osposobljenosti za ispitivanje (ISO i EN norme). Članak 43. 1) Pravna osoba ili fizička osoba obrtnik koja obavlja djelatnost prethodnih istraživanja dužna je osigurati da pojedini posao prethodnih istraživanja obavlja osoba koja ima odgovarajuće stručne kvalifikacije. 2) Pravna osoba ili fizička osoba obrtnik iz stavka 1. ovoga članka imenuje stručnu osobu za obavljanje poslova prethodnih istraživanja. 3) Pravna osoba ili fizička osoba obrtnik iz stavka 1. ovoga članka dužna je osigurati nepristranost za poslove prethodnih istraživanja, a imenovanoj stručnoj osobi neovisnost. Obrazloženje: U ovom članku u skladu sa izmjenama u prethodnim člancima briše se „djelatnost ispitivanja“. Članak 44. 1) Pravna osoba ili fizička osoba obrtnik osposobljenost za poslove ispitivanja dokazuje potvrdom o akreditaciji prema normi HRN EN ISO/IEC 17025 ili HRN EN/ISO IEC 17020 koju je izdalo nacionalno akreditacijsko tijelo za određenu metodu ispitivanja, a time dokazuje i osposobljenost za metodu ekvivalentnu toj metodi ispitivanja za isto ili slično svojstvo, koju zahtjeva plan ispitivanja ili je određena u projektu građevine. Obrazloženje: Predlažemo da se doda i akreditacija prema normi HRN EN/ISO IEC 17020, norma za inspekciju koja u određenim područjima (npr. elektrotehnika) može uključivati i akreditaciju za metode ispitivanja. Članak 45. 1) Stručna osoba za poslove prethodnih istraživanja u smislu ovoga Zakona može biti: - ovlašteni inženjer za poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, koja ima određene kompetencije, znanja i vještine iz područja prethodnih istraživanja i koja ima najmanje tri godine stručnog iskustva u tom području ili - osoba koja je završila preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij i stekla akademski naziv magistar, magistar inženjer ili koja je završila odgovarajući specijalistički diplomski stručni studij i stekla stručni naziv stručni specijalist inženjer ako je tijekom studija stekla najmanje 300 ECTS bodova, odnosno koja je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja i ima potrebne kompetencije, znanja i vještine iz područja prethodnih istraživanja i koja ima najmanje pet godina stručnog iskustva u tom području. 2) Primjerena struka za obavljanje poslova prethodnih istraživanja je svaka struka čiji su ishodi učenja takvi da su primjenjivi za provedbu prethodnih istraživanja u skladu s ovim Zakonom. Članak 46. Predlaže se ostaviti formulaciju članka 46. važećeg Zakona. „Osoba koja provodi ispitivanja i prethodna istraživanja odgovorna je za zakonito i pravilno obavljanje poslova propisanih ovim Zakonom, posebnim propisima, tehničkim specifikacijama i pravilima struke te za pravilno sastavljanje izvještaja o ispitivanju, odnosno izvještaja ili elaborata o prethodnom istraživanju.“ Djelomično prihvaćen Odredbe ispitivanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
286 Eugen Prijić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 26. Protivim se brisanju članaka 40 do 46 , podržavam da se ispitivanja i prethodna istraživanja provode u akreditiranim laboratorijima. Djelomično prihvaćen Odredbe ispitivanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
287 Jurica Grcić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 26. Zanimljivo je kako se u dosadašnjim komentarima registriranih korisnika koji su čvrsti zagovornici ostavljanja akreditacije te članaka 40 do 46, vrlo lako mogu uočiti formulacije „najjednostavniji i najsigurniji“ (ponavlja se 7 puta) te „se dokaže stalna sposobnost laboratorija“ (ponavlja se barem 3 puta). Nepristranom čitatelju komentara je potpuno jasno da prepisujete isti tekst iz iste kružne elektroničke pošte. Kada bi spomenuti korisnici uistinu imali originalne i/ili argumentirane stavove ne bi trebali prepisivati tuđa mišljenja. Također, jasno je da se stvorila interesna skupina tvrtki koje su već uložile novac u akreditaciju te da njima nikako ne odgovara ukidanje postojećih propisa i propadanje uloženog, ma koliko god ti propisi bili nepotrebni i izmišljeni. To je standardna Hrvatska priča koje se neće promijeniti. Ukoliko Zakonodavac, koji bi po definiciji trebao biti nepristran, iskreno želi poboljšati Zakon i stanje sustava/struke, a pritom nije siguran što u konačnici napraviti, molim da se provjeri kako su ovu problematiku uredile države članice EU koje su (nažalost) ozbiljnije od Hrvatske. Ukoliko niti jedna druga EU članica ne zahtjeva akreditiranje prema ISO 17025 kao uvijet ispitivanja instalacija možda bi to mogao biti indikator da takvo akreditiranje nije potrebno. Prihvaćen Odredbe ispitivanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
288 Nenad Petrović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 26. Nisam suglasan s brisanjem članaka 40. do 46. te predlažem određene sadržajne i pravno tehničke korekcije u navedenim člancima kako slijedi: „Članak 40. 1) Djelatnost ispitivanja obuhvaća ispitivanja cijele građevine, dijelova građevine koje čine materijali, građevni proizvodi i elementi građevine ili oprema, u svrhu provjere, odnosno dokazivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu i/ili drugih zahtjeva, odnosno uvjeta predviđenih glavnim projektom ili izvješćem o obavljanoj kontroli projekta, koja se provode na temelju posebnih propisa, projekta ili sumnje. 2) Ispitivanja mogu biti provedena prije i tijekom projektiranja, građenja nove građevine, rekonstrukcije ili održavanja postojeće građevine. 3) Ispitivanja građevnih proizvoda koja se provode u postupcima ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnih proizvoda uređena su posebnim propisom. Članak 41. 1) Djelatnost prethodnih istraživanja obuhvaća: - utvrđivanje uvjeta za građenje (temeljno tlo, geološke, hidrološke, hidrotehničke, seizmičke, prometne, okolišne i druge uvjete) - utvrđivanja stanja građevine ili dijelova građevine ili opreme u odnosu na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu 2) Prethodna istraživanja mogu biti provedena prije i tijekom projektiranja i građenja nove građevine, rekonstrukcije ili održavanja postojeće građevine. 3) Prethodna istraživanja uključuju izradu programa prethodnih istraživanja, ispitivanje i druge kontrolne postupke, ocjenu rezultata ispitivanja i drugih kontrolnih postupaka, utvrđivanje uvjeta građenja, odnosno utvrđivanje postojećeg stanja građevine, utvrđivanje ispunjavanja zahtjeva posebnih propisa i/ili projekta i dokazivanje ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu. 4) Prethodna istraživanja imaju važnost za projektiranje, građenje i uporabu određene građevine. Obrazloženje: Prethodna istraživanja trebaju sadržavati i izradu programa prethodnog istraživanja, uključujući program ispitivanja. Članak 42. 1) Djelatnost ispitivanja može obavljati pravna osoba ili fizička osoba obrtnik koja: - je registrirana za djelatnost tehničkog ispitivanja i analize - ima potvrdu o akreditaciji koju je izdalo nacionalno akreditacijsko tijelo za ispitivanja 2) Djelatnost prethodnih istraživanja može obavljati pravna osoba ili fizička osoba obrtnik koja: - je registrirana za djelatnost tehničkog ispitivanja i analize - osigura stručnu osobu za obavljanje prethodnih istraživanja. Obrazloženje: Akreditacija je jedini relevantni, međunarodno priznati dokaz o osposobljenosti za ispitivanje (ISO i EN norme). Članak 43. 1) Pravna osoba ili fizička osoba obrtnik koja obavlja djelatnost prethodnih istraživanja dužna je osigurati da pojedini posao prethodnih istraživanja obavlja osoba koja ima odgovarajuće stručne kvalifikacije. 2) Pravna osoba ili fizička osoba obrtnik iz stavka 1. ovoga članka imenuje stručnu osobu za obavljanje poslova prethodnih istraživanja. 3) Pravna osoba ili fizička osoba obrtnik iz stavka 1. ovoga članka dužna je osigurati nepristranost za poslove prethodnih istraživanja, a imenovanoj stručnoj osobi neovisnost. Obrazloženje: U ovom članku u skladu sa izmjenama u prethodnim člancima briše se „djelatnost ispitivanja“. Članak 44. 1) Pravna osoba ili fizička osoba obrtnik osposobljenost za poslove ispitivanja dokazuje potvrdom o akreditaciji prema normi HRN EN ISO/IEC 17025 ili HRN EN/ISO IEC 17020 koju je izdalo nacionalno akreditacijsko tijelo za određenu metodu ispitivanja, a time dokazuje i osposobljenost za metodu ekvivalentnu toj metodi ispitivanja za isto ili slično svojstvo, koju zahtjeva plan ispitivanja ili je određena u projektu građevine. Obrazloženje: Predlažemo da se doda i akreditacija prema normi HRN EN/ISO IEC 17020, norma za inspekciju koja u određenim područjima (npr. elektrotehnika) može uključivati i akreditaciju za metode ispitivanja. Članak 45. 1) Stručna osoba za poslove prethodnih istraživanja u smislu ovoga Zakona može biti: - ovlašteni inženjer za poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, koja ima određene kompetencije, znanja i vještine iz područja prethodnih istraživanja i koja ima najmanje tri godine stručnog iskustva u tom području ili - osoba koja je završila preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij i stekla akademski naziv magistar, magistar inženjer ili koja je završila odgovarajući specijalistički diplomski stručni studij i stekla stručni naziv stručni specijalist inženjer ako je tijekom studija stekla najmanje 300 ECTS bodova, odnosno koja je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja i ima potrebne kompetencije, znanja i vještine iz područja prethodnih istraživanja i koja ima najmanje pet godina stručnog iskustva u tom području. 2) Primjerena struka za obavljanje poslova prethodnih istraživanja je svaka struka čiji su ishodi učenja takvi da su primjenjivi za provedbu prethodnih istraživanja u skladu s ovim Zakonom. Članak 46. Predlaže se ostaviti formulaciju članka 46. važećeg Zakona. „Osoba koja provodi ispitivanja i prethodna istraživanja odgovorna je za zakonito i pravilno obavljanje poslova propisanih ovim Zakonom, posebnim propisima, tehničkim specifikacijama i pravilima struke te za pravilno sastavljanje izvještaja o ispitivanju, odnosno izvještaja ili elaborata o prethodnom istraživanju.“ Djelomično prihvaćen Odredbe ispitivanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
289 Sanda Duvnjak PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 26. Podržavam akreditaciju laboratorija kao jedini uvjet očuvanja djelatnosti ispitivanja i prethodnih istraživanja te se protivim brisanju članaka 40. -46. ovog Zakona. Djelomično prihvaćen Odredbe ispitivanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
290 elica Marušić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 26. Protivim se brisanju članaka 40 do 46 iz Zakona iz sljedećih razloga. 1. Akreditacija je način dokazivanja osposobljenosti laboratorija za izvođenje metoda ispitivanja i ne utječe na broj ispitivanja koja u procesu građenja treba obaviti, taka da ne stoji navod da se brisanjem ovih članaka smanjuju administrativne barijere u obavljanju poslova i djelatnosti u graditeljstvu. 2. Iz već dvadesetogodišnje prakse akreditacije u Hrvatskoj očigledno je da akreditacija nije povećala cijenu ispitivanja, jer su cijene ispitivanja u djelatnosti građevinarstva u tom razdoblju višestruko smanjene. 3. Nema smisla snižavati već postignutu razinu kvalitete ispitivanja koja se postiže akreditacijom ispitnih metoda prema HRN EN ISO/IEC 17025. 4. Ne stoji navod iz obrazloženja uz članak 26 da se akreditacija ne može tražiti od stranih subjekata pružatelja usluga u RH. EN ISO/IEC 17025 je norma koja vrijedi u EU i svi se pružatelji usluga mogu u svojoj zemlji akreditirati prema navedenoj normi. To bi trebao biti razlog više da se članci 42-46 ne brišu. Valjda je cilj Zakona zaštititi kvalitetu gradnje u zemlji, a ne pogodovati pružateljima usluga iz drugih zemalja. Djelomično prihvaćen Odredbe ispitivanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
291 Milan Malešević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 26. Brisanje članaka Prijedloga (članak 40. do članka 46.) smatram nepotrebnim te se slažem se sa normativnim uređenjem poslova i djelatnosti ispitivanja i prethodnih istraživanja u okviru ovoga Zakona. Najadekvatniji način za dokazivanje osposobljenosti laboratorija za izvršavanje ispitivanja i prethodnih istraživanja je baš akreditacija laboratorija, te zbog toga smatram da navedene točke moraju ostati u Prijedlogu. Djelomično prihvaćen Odredbe ispitivanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
292 Tin Dragović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 26. Protivim se brisanju članak 40. do 46., te podržavam normativno uređenje poslova i djelatnosti ispitivanja i prethodnih istraživanja u okviru ovoga Zakona. Akreditacija laboratorija je najjednostavniji i najsigurniji način da se dokaže stalna sposobnost laboratorija za izvršavanje ispitivanja. Djelomično prihvaćen Odredbe ispitivanja i prethodnih istraživanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
293 Marija Jurašin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 26. Smatram da ne treba brisati članke 40. do 46., te podržavam normativno uređenje poslova i djelatnosti ispitivanja i prethodnih istraživanja u okviru ovoga Zakona. Smatram da je akreditacija najjednostavniji i najsigurniji način da se dokaže stalna sposobnost laboratorija, a samim tim i konačnog proizvoda tog laboratorija, a to su ispitivanja i prethodna istraživanja. Djelomično prihvaćen Odredbe ispitivanja i prethodnih istraživanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
294 Inga Čujić Nikić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 26. Ako se u Hrvatskoj misli održati nekakav minimum kvalitete tada se ispitivanja materijala trebaju provoditi u akreditiranom laboratoriju. Laboratorij koji je akreditiran je pod stalnim nadzorom od HAA, proces ispitivanja je kontroliran, oprema umjerena i ispravna, osoblje obučeno i stručno. Ne akreditirani laboratoriji nisu pod nadzorom, rezultate i provedbu ispitivanja nitko ne kontrolira kao i osposobljenost djelatnika, ispravnost opreme je upitna. Naprotiv, Hrvatska bi trebala uz HRN EN norme izglasati nacionalne dodatke, kao što je većina zemalja u EU i donijela, kako bi pojačala kontrolu, a ne donositi ovakve zakone gdje je kontrola u „sivoj zoni“ ili je nema. "Pogodovanje tržištu" na štetu kvalitete nije prihvatljiva opcija. U skladu s navedenim predlažem da se članci od 40. do 46. ne brišu. Djelomično prihvaćen Odredbe ispitivanja i prethodnih istraživanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
295 Hrvatsko društvo inženjera geotehnike PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 26. Nismo suglasni s brisanjem članaka 40. do 46. te predlažemo određene sadržajne i pravno tehničke korekcije u navedenim člancima kako slijedi: „Članak 40. 1) Djelatnost ispitivanja obuhvaća ispitivanja cijele građevine, dijelova građevine koje čine materijali, građevni proizvodi i elementi građevine ili oprema, u svrhu provjere, odnosno dokazivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu i/ili drugih zahtjeva, odnosno uvjeta predviđenih glavnim projektom ili izvješćem o obavljanoj kontroli projekta, koja se provode na temelju posebnih propisa, projekta ili sumnje. 2) Ispitivanja mogu biti provedena prije i tijekom projektiranja, građenja nove građevine, rekonstrukcije ili održavanja postojeće građevine. 3) Ispitivanja građevnih proizvoda koja se provode u postupcima ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnih proizvoda uređena su posebnim propisom. Članak 41. 1) Djelatnost prethodnih istraživanja obuhvaća: - utvrđivanje uvjeta za građenje (temeljno tlo, geološke, hidrološke, hidrotehničke, seizmičke, prometne, okolišne i druge uvjete) - utvrđivanja stanja građevine ili dijelova građevine ili opreme u odnosu na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu 2) Prethodna istraživanja mogu biti provedena prije i tijekom projektiranja i građenja nove građevine, rekonstrukcije ili održavanja postojeće građevine. 3) Prethodna istraživanja uključuju izradu programa prethodnih istraživanja, ispitivanje i druge kontrolne postupke, ocjenu rezultata ispitivanja i drugih kontrolnih postupaka, utvrđivanje uvjeta građenja, odnosno utvrđivanje postojećeg stanja građevine, utvrđivanje ispunjavanja zahtjeva posebnih propisa i/ili projekta i dokazivanje ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu. 4) Prethodna istraživanja imaju važnost za projektiranje, građenje i uporabu određene građevine. Obrazloženje: Prethodna istraživanja trebaju sadržavati i izradu programa prethodnog istraživanja, uključujući program ispitivanja. Članak 42. 1) Djelatnost ispitivanja može obavljati pravna osoba ili fizička osoba obrtnik koja: - je registrirana za djelatnost tehničkog ispitivanja i analize - ima potvrdu o akreditaciji koju je izdalo nacionalno akreditacijsko tijelo za ispitivanja 2) Djelatnost prethodnih istraživanja može obavljati pravna osoba ili fizička osoba obrtnik koja: - je registrirana za djelatnost tehničkog ispitivanja i analize - osigura stručnu osobu za obavljanje prethodnih istraživanja. Obrazloženje: Akreditacija je jedini relevantni, međunarodno priznati dokaz o osposobljenosti za ispitivanje (ISO i EN norme). Članak 43. 1) Pravna osoba ili fizička osoba obrtnik koja obavlja djelatnost prethodnih istraživanja dužna je osigurati da pojedini posao prethodnih istraživanja obavlja osoba koja ima odgovarajuće stručne kvalifikacije. 2) Pravna osoba ili fizička osoba obrtnik iz stavka 1. ovoga članka imenuje stručnu osobu za obavljanje poslova prethodnih istraživanja. 3) Pravna osoba ili fizička osoba obrtnik iz stavka 1. ovoga članka dužna je osigurati nepristranost za poslove prethodnih istraživanja, a imenovanoj stručnoj osobi neovisnost. Obrazloženje: U ovom članku u skladu sa izmjenama u prethodnim člancima briše se „djelatnost ispitivanja“. Članak 44. 1) Pravna osoba ili fizička osoba obrtnik osposobljenost za poslove ispitivanja dokazuje potvrdom o akreditaciji prema normi HRN EN ISO/IEC 17025 ili HRN EN/ISO IEC 17020 koju je izdalo nacionalno akreditacijsko tijelo za određenu metodu ispitivanja, a time dokazuje i osposobljenost za metodu ekvivalentnu toj metodi ispitivanja za isto ili slično svojstvo, koju zahtjeva plan ispitivanja ili je određena u projektu građevine. Obrazloženje: Predlažemo da se doda i akreditacija prema normi HRN EN/ISO IEC 17020, norma za inspekciju koja u određenim područjima (npr. elektrotehnika) može uključivati i akreditaciju za metode ispitivanja. Članak 45. 1) Stručna osoba za poslove prethodnih istraživanja u smislu ovoga Zakona može biti: - ovlašteni inženjer za poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, koja ima određene kompetencije, znanja i vještine iz područja prethodnih istraživanja i koja ima najmanje tri godine stručnog iskustva u tom području ili - osoba koja je završila preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij i stekla akademski naziv magistar, magistar inženjer ili koja je završila odgovarajući specijalistički diplomski stručni studij i stekla stručni naziv stručni specijalist inženjer ako je tijekom studija stekla najmanje 300 ECTS bodova, odnosno koja je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja i ima potrebne kompetencije, znanja i vještine iz područja prethodnih istraživanja i koja ima najmanje pet godina stručnog iskustva u tom području. 2) Primjerena struka za obavljanje poslova prethodnih istraživanja je svaka struka čiji su ishodi učenja takvi da su primjenjivi za provedbu prethodnih istraživanja u skladu s ovim Zakonom. Članak 46. Predlaže se ostaviti formulaciju članka 46. važećeg Zakona. „Osoba koja provodi ispitivanja i prethodna istraživanja odgovorna je za zakonito i pravilno obavljanje poslova propisanih ovim Zakonom, posebnim propisima, tehničkim specifikacijama i pravilima struke te za pravilno sastavljanje izvještaja o ispitivanju, odnosno izvještaja ili elaborata o prethodnom istraživanju.“ Djelomično prihvaćen Odredbe ispitivanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
296 Jurica Grcić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 26. Poštovani, Komentirao bih obavezu akreditiranja po normi ISO/IEC 17025 u kontekstu ispitivanja električnih instalacija. Smatram da je trenutno propisana obaveza akreditiranja po normi ISO/IEC 17025 nepotrebno i pogrešno uvedena te da nije doprinijela povećanju kvalitete ispitivanja električnih instalacija. Također, uvođenje obaveze akreditiranja značajno je povećalo troškove poslovanja mikro, malih i srednjih poduzeća te ograničilo pristup tržištu istih bez ikakvog pozitivnog utjecaja na ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu. Provjerom dostupnih informacija o načinu reguliranja ovlaštenja za mjerenja i ispitivanja električnih i sličnih instalacija u starijim državama članicama Europske unije ne može se pronaći primjer u kojemu je za provođenje spomenutih ispitivanja obavezna akreditacija prema normi ISO/IEC 17025. Konkretno, u primjeru Savezne Republike Njemačke, lako se može provjeriti da se od pravne ili fizičke osobe traže sljedeći dokazi prije no što se istoj dozvoli mjerenje i ispitivanje električnih instalacija: 1. Dokaz o stručnosti osobe/a koje obavljaju mjerenja/ispitivanja 2. Dokaz o posjedovanju i redovitom periodičkom umjeravanju ispitne i mjerne opreme Unatoč činjenici da je tehničko zakonodavstvo Savezne Republike Njemačke, i pripadajući sustav normi, ponajbolje u svijetu Savezna Republika Njemačka nije uvodila obavezu akreditacije prema ISO/IEC 17025, niti prema bilo kojoj sličnoj normi, za mjerenja i ispitivanja električnih instalacija. Kao dokaz tvrdnji da ni ostale države članice EU nemaju praksu uvođenja akreditacije prema ISO 17025 prilažem Internet poveznicu (https://www.researchgate.net/publicatio/229014259_Overview_of_Regulations_for_Electrical_Safety_in_European_Residential_Buildings) na IEEE članak „Overview of Regulations for Electrical Safety in European Residential Buildings“ u kojem se uspoređuju zakonodavstva Belgije, Nizozemske, Njemačke, Francuske te Irske u kontekstu sigurnosti električnih instalacija. Niti jedna od spomenutih država članica EU ne traži akreditiranje prema ISO 17025 kao uvijet ispitivanja sigurnosti električnih instancija. Vjerujem da bi se uz detaljniju provjeru postojećeg zakonodavstva članica EU za druge vrste instalacija u zgradama došlo do sličnog zaključka. Smatram da je kontekst norme ISO/IEC 17025 „Ispitni i umjereni laboratoriji“ potpuno pogrešno doveden u vezu sa radnjama mjerenja i ispitivanja električnih instalacija i podržavam prijedlog o uklanjanju članaka 40 do 46 trenutno važećeg zakona. Predlažem da se u svrhu osiguranja kvalitete ispitivanja i prethodnih istraživanja (u kontekstu ispitivanja električnih instalacija) uvedu sljedeći uvijeti za osobe koje obavljaju ispitivanja : 1. Ispitivač mora biti elektrotehničke struke 2. Ispitivač mora imati položen stručni ispit 3. Ispitivač, zajedno sa ispitnim izvještajem, mora priložiti dokaz o redovitom umjeravanju instrumenata kojima su mjerenja obavljena Pozivam nadležne zaposlenike Ministarstva te zainteresiranu javnost da provjere navode vezane za primjer zakonodavstva Savezne Republike Njemačke kako bi se uvjerili da je uvođenje obaveze akreditacije prema normi ISO/IEC 17025 kao preduvjeta za obavljanje poslova mjerenja i ispitivanja električnih instalacija jedinstveno za Republiku Hrvatsku. Jedino je Republika Hrvatska, uz inicijativu i poticaj interesnih skupina vezanih za akreditaciju, pogrešno propisala akreditiranje prema normi ISO/IEC 17025 kao nužan uvijet za obavljanje ispitivanja instalacija (u konkretnom primjeru električnih). Uklanjanje spomenutih članaka će, u pozitivnom smislu, pridonijeti približavanju zakonodavstva Republike Hrvatske ostalim zakonodavstvima u zrelijim članicama EU. Prihvaćen Odredbe ispitivanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
297 Žarko Dešković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 26. Treba članke predmetnog zakona od čl.40 do čl.46 ostaviti jer je je nužno akreditirati laboratojij za obavljanje poslova ispitivanja. U suprotnom ćemo se pretvoriti u stuku koja bez adekvatnog i temeljitog pristupa potvrđuje kvalitetu što nije dobro ni za struku ni za sigurnost građenja. Djelomično prihvaćen Odredbe ispitivanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
298 Vedrana Tudor PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 26. Neophodno je zadržati normativno uređenje poslova i djelatnosti ispitivanja i prethodnih istraživanja u okviru ovoga Zakona. Smatram da je navedeno u skladu sa odredbom članka 18. Zakona o gradnji, kojim je propisano da je ispitivanje određenih dijelova građevine u svrhu provjere, odnosno dokazivanja temeljnih zahtjeva za građevinu i/ili drugih zahtjeva, odnosno uvjeta, predviđeno glavnim projektom ili izvješćem o obavljenoj kontroli projekta, te prethodna istraživanja od važnosti za projektiranje, građenje i uporabu određene građevine dužan osigurati investitor. Stavkom 2. istog članka propisano je da je investitor poslove ispitivanja, dokazivanja, odnosno istraživanja iz stavka 1. ovoga članka dužan povjeriti osobama ovlaštenim za obavljanje istih na temelju posebnog zakona. U slučajevima kada se zahtijevaju ovlaštenja za ispitivanja za neka područja, prema propisima Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja i drugih ministarstava, podloga za izdavanje je u pravilu akreditacija. Akreditacija je najjednostavniji i najsigurniji način da se dokaže stalna sposobnost laboratorija. Nacionalno akreditacijsko tijelo Hrvatska akreditacijska agencija, nakon što izda potvrdu o akreditaciji na pet godina, kontinuirano jednom godišnje provodi nadzor nad laboratorijem i u slučaju da laboratorij više ne zadovoljava zahtjeve norme HRN EN ISO/IEC 17025 povlači akreditaciju. Stalni nadzor unutar razdoblja akreditacije također dokazuje važnost akreditacije. Slijedom navedenog apsolutno se ne slažem sa brisanjem članaka 40. do 46. te predlažem korekcije kako slijedi: „Članak 40. 1) Djelatnost ispitivanja obuhvaća ispitivanja cijele građevine, dijelova građevine koje čine materijali, građevni proizvodi i elementi građevine ili oprema, u svrhu provjere, odnosno dokazivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu i/ili drugih zahtjeva, odnosno uvjeta predviđenih glavnim projektom ili izvješćem o obavljanoj kontroli projekta, koja se provode na temelju posebnih propisa, projekta ili sumnje. 2) Ispitivanja mogu biti provedena prije i tijekom projektiranja, građenja nove građevine, rekonstrukcije ili održavanja postojeće građevine. 3) Ispitivanja građevnih proizvoda koja se provode u postupcima ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnih proizvoda uređena su posebnim propisom. Članak 41. 1) Djelatnost prethodnih istraživanja obuhvaća: - utvrđivanje uvjeta za građenje (temeljno tlo, geološke, hidrološke, hidrotehničke, seizmičke, prometne, okolišne i druge uvjete) - utvrđivanja stanja građevine ili dijelova građevine ili opreme u odnosu na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu 2) Prethodna istraživanja mogu biti provedena prije i tijekom projektiranja i građenja nove građevine, rekonstrukcije ili održavanja postojeće građevine. 3) Prethodna istraživanja uključuju izradu programa prethodnih istraživanja, ispitivanje i druge kontrolne postupke, ocjenu rezultata ispitivanja i drugih kontrolnih postupaka, utvrđivanje uvjeta građenja, odnosno utvrđivanje postojećeg stanja građevine, utvrđivanje ispunjavanja zahtjeva posebnih propisa i/ili projekta i dokazivanje ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu. 4) Prethodna istraživanja imaju važnost za projektiranje, građenje i uporabu određene građevine. Obrazloženje: Prethodna istraživanja trebaju sadržavati i izradu programa prethodnog istraživanja, uključujući program ispitivanja. Članak 42. 1) Djelatnost ispitivanja može obavljati pravna osoba ili fizička osoba obrtnik koja: - je registrirana za djelatnost tehničkog ispitivanja i analize - ima potvrdu o akreditaciji koju je izdalo nacionalno akreditacijsko tijelo za ispitivanja 2) Djelatnost prethodnih istraživanja može obavljati pravna osoba ili fizička osoba obrtnik koja: - je registrirana za djelatnost tehničkog ispitivanja i analize - osigura stručnu osobu za obavljanje prethodnih istraživanja. Obrazloženje: Akreditacija je jedini relevantni, međunarodno priznati dokaz o osposobljenosti za ispitivanje (ISO i EN norme). Članak 43. 1) Pravna osoba ili fizička osoba obrtnik koja obavlja djelatnost prethodnih istraživanja dužna je osigurati da pojedini posao prethodnih istraživanja obavlja osoba koja ima odgovarajuće stručne kvalifikacije. 2) Pravna osoba ili fizička osoba obrtnik iz stavka 1. ovoga članka imenuje stručnu osobu za obavljanje poslova prethodnih istraživanja. 3) Pravna osoba ili fizička osoba obrtnik iz stavka 1. ovoga članka dužna je osigurati nepristranost za poslove prethodnih istraživanja, a imenovanoj stručnoj osobi neovisnost. Obrazloženje: U ovom članku u skladu sa izmjenama u prethodnim člancima briše se „djelatnost ispitivanja“. Članak 44. 1) Pravna osoba ili fizička osoba obrtnik osposobljenost za poslove ispitivanja dokazuje potvrdom o akreditaciji prema normi HRN EN ISO/IEC 17025 ili HRN EN/ISO IEC 17020 koju je izdalo nacionalno akreditacijsko tijelo za određenu metodu ispitivanja, a time dokazuje i osposobljenost za metodu ekvivalentnu toj metodi ispitivanja za isto ili slično svojstvo, koju zahtjeva plan ispitivanja ili je određena u projektu građevine. Obrazloženje: Predlažem dodati i akreditacija prema normi HRN EN/ISO IEC 17020, norma za inspekciju koja u određenim područjima (npr. elektrotehnika) može uključivati i akreditaciju za metode ispitivanja. Članak 45. 1) Stručna osoba za poslove prethodnih istraživanja u smislu ovoga Zakona može biti: - ovlašteni inženjer za poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, koja ima određene kompetencije, znanja i vještine iz područja prethodnih istraživanja i koja ima najmanje tri godine stručnog iskustva u tom području ili - osoba koja je završila preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij i stekla akademski naziv magistar, magistar inženjer ili koja je završila odgovarajući specijalistički diplomski stručni studij i stekla stručni naziv stručni specijalist inženjer ako je tijekom studija stekla najmanje 300 ECTS bodova, odnosno koja je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja i ima potrebne kompetencije, znanja i vještine iz područja prethodnih istraživanja i koja ima najmanje pet godina stručnog iskustva u tom području. 2) Primjerena struka za obavljanje poslova prethodnih istraživanja je svaka struka čiji su ishodi učenja takvi da su primjenjivi za provedbu prethodnih istraživanja u skladu s ovim Zakonom. Članak 46. Predlaže se ostaviti formulaciju članka 46. važećeg Zakona. „Osoba koja provodi ispitivanja i prethodna istraživanja odgovorna je za zakonito i pravilno obavljanje poslova propisanih ovim Zakonom, posebnim propisima, tehničkim specifikacijama i pravilima struke te za pravilno sastavljanje izvještaja o ispitivanju, odnosno izvještaja ili elaborata o prethodnom istraživanju.“ Djelomično prihvaćen Odredbe ispitivanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
299 Marijan Ricov PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 26. Predhodna ispitivanja i ispitivanja materijala, određenih dijelova ili cijele građevine u svrhu provjere, odnosno dokazivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu mogu i imaju utijecaja na stabilnost građevine , a time direktno na sigurnost i zdravlje ljudi, stoga ne smiju biti normativno neuređena. S obzirom da akreditacija predstavlja najjednostavniji i najsigurniji način da se dokaže osposobljenost laboratorija, njegovu neovisnost i objektivnost rezultata na osnovu kojih projektant donosi riješenja, na osnovu kojih nadzorni inženjeri preuzimaju pojedine faze izvedenih radova, predaju građevine investitoru i ostalim korisnicima na upotrebu, stoga sam mišljenja da brisanje navedenih članaka nije u interesu kako sudionicima u gradnji tako i široj zajednici. Predlažem da se članci od 40. do 46. ne brišu. Djelomično prihvaćen Odredbe ispitivanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
300 Sergej Črnjar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 26. Predhodna ispitivanja i ispitivanja materijala, određenih dijelova ili cijele građevine u svrhu provjere, odnosno dokazivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu mogu i imaju utijecaja na stabilnost građevine , a time direktno na sigurnost i zdravlje ljudi, stoga ne smiju biti normativno neuređena. S obzirom da akreditacija predstavlja najjednostavniji i najsigurniji način da se dokaže osposobljenost laboratorija, njegovu neovisnost i objektivnost rezultata na osnovu kojih projektant donosi riješenja, na osnovu kojih nadzorni inženjeri preuzimaju pojedine faze izvedenih radova, predaju građevine investitoru i ostalim korisnicima na upotrebu, stoga sam mišljenja da brisanje navedenih članaka nije u interesu kako sudionicima u gradnji tako i široj zajednici. Predlažem da se članci od 40. do 46. ne brišu. Djelomično prihvaćen Odredbe ispitivanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
301 Danko Holjević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 26. Potrebno je normativno uređenje poslova i djelatnosti ispitivanja i prethodnih istraživanja u okviru ovoga Zakona. Smatramo da je navedeno u skladu sa odredbom članka 18. Zakona o gradnji, kojim je propisano da je ispitivanje određenih dijelova građevine u svrhu provjere, odnosno dokazivanja temeljnih zahtjeva za građevinu i/ili drugih zahtjeva, odnosno uvjeta, predviđeno glavnim projektom ili izvješćem o obavljenoj kontroli projekta, te prethodna istraživanja od važnosti za projektiranje, građenje i uporabu određene građevine dužan osigurati investitor. Stavkom 2. istog članka propisano je da je investitor poslove ispitivanja, dokazivanja, odnosno istraživanja iz stavka 1. ovoga članka dužan povjeriti osobama ovlaštenim za obavljanje istih na temelju posebnog zakona. U slučajevima kada se zahtijevaju ovlaštenja za ispitivanja za neka područja, prema propisima Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja i drugih ministarstava, podloga za izdavanje je u pravilu akreditacija. Akreditacija je najjednostavniji i najsigurniji način da se dokaže stalna sposobnost laboratorija. Nacionalno akreditacijsko tijelo Hrvatska akreditacijska agencija, nakon što izda potvrdu o akreditaciji na pet godina, kontinuirano jednom godišnje provodi nadzor nad laboratorijem i u slučaju da laboratorij više ne zadovoljava zahtjeve norme HRN EN ISO/IEC 17025 povlači akreditaciju. Stalni nadzor unutar razdoblja akreditacije također dokazuje važnost akreditacije. Slijedom navedenog nismo suglasni sa brisanjem članaka 40. do 46. te predlažemo određene sadržajne i pravno tehničke korekcije u navedenim člancima kako slijedi: „Članak 40. 1) Djelatnost ispitivanja obuhvaća ispitivanja cijele građevine, dijelova građevine koje čine materijali, građevni proizvodi i elementi građevine ili oprema, u svrhu provjere, odnosno dokazivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu i/ili drugih zahtjeva, odnosno uvjeta predviđenih glavnim projektom ili izvješćem o obavljanoj kontroli projekta, koja se provode na temelju posebnih propisa, projekta ili sumnje. 2) Ispitivanja mogu biti provedena prije i tijekom projektiranja, građenja nove građevine, rekonstrukcije ili održavanja postojeće građevine. 3) Ispitivanja građevnih proizvoda koja se provode u postupcima ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnih proizvoda uređena su posebnim propisom. Članak 41. 1) Djelatnost prethodnih istraživanja obuhvaća: - utvrđivanje uvjeta za građenje (temeljno tlo, geološke, hidrološke, hidrotehničke, seizmičke, prometne, okolišne i druge uvjete) - utvrđivanja stanja građevine ili dijelova građevine ili opreme u odnosu na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu 2) Prethodna istraživanja mogu biti provedena prije i tijekom projektiranja i građenja nove građevine, rekonstrukcije ili održavanja postojeće građevine. 3) Prethodna istraživanja uključuju izradu programa prethodnih istraživanja, ispitivanje i druge kontrolne postupke, ocjenu rezultata ispitivanja i drugih kontrolnih postupaka, utvrđivanje uvjeta građenja, odnosno utvrđivanje postojećeg stanja građevine, utvrđivanje ispunjavanja zahtjeva posebnih propisa i/ili projekta i dokazivanje ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu. 4) Prethodna istraživanja imaju važnost za projektiranje, građenje i uporabu određene građevine. Obrazloženje: Prethodna istraživanja trebaju sadržavati i izradu programa prethodnog istraživanja, uključujući program ispitivanja. Članak 42. 1) Djelatnost ispitivanja može obavljati pravna osoba ili fizička osoba obrtnik koja: - je registrirana za djelatnost tehničkog ispitivanja i analize - ima potvrdu o akreditaciji koju je izdalo nacionalno akreditacijsko tijelo za ispitivanja 2) Djelatnost prethodnih istraživanja može obavljati pravna osoba ili fizička osoba obrtnik koja: - je registrirana za djelatnost tehničkog ispitivanja i analize - osigura stručnu osobu za obavljanje prethodnih istraživanja. Obrazloženje: Akreditacija je jedini relevantni, međunarodno priznati dokaz o osposobljenosti za ispitivanje (ISO i EN norme). Članak 43. 1) Pravna osoba ili fizička osoba obrtnik koja obavlja djelatnost prethodnih istraživanja dužna je osigurati da pojedini posao prethodnih istraživanja obavlja osoba koja ima odgovarajuće stručne kvalifikacije. 2) Pravna osoba ili fizička osoba obrtnik iz stavka 1. ovoga članka imenuje stručnu osobu za obavljanje poslova prethodnih istraživanja. 3) Pravna osoba ili fizička osoba obrtnik iz stavka 1. ovoga članka dužna je osigurati nepristranost za poslove prethodnih istraživanja, a imenovanoj stručnoj osobi neovisnost. Obrazloženje: U ovom članku u skladu sa izmjenama u prethodnim člancima briše se „djelatnost ispitivanja“. Članak 44. 1) Pravna osoba ili fizička osoba obrtnik osposobljenost za poslove ispitivanja dokazuje potvrdom o akreditaciji prema normi HRN EN ISO/IEC 17025 ili HRN EN/ISO IEC 17020 koju je izdalo nacionalno akreditacijsko tijelo za određenu metodu ispitivanja, a time dokazuje i osposobljenost za metodu ekvivalentnu toj metodi ispitivanja za isto ili slično svojstvo, koju zahtjeva plan ispitivanja ili je određena u projektu građevine. Obrazloženje: Predlažemo da se doda i akreditacija prema normi HRN EN/ISO IEC 17020, norma za inspekciju koja u određenim područjima (npr. elektrotehnika) može uključivati i akreditaciju za metode ispitivanja. Članak 45. 1) Stručna osoba za poslove prethodnih istraživanja u smislu ovoga Zakona može biti: - ovlašteni inženjer za poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, koja ima određene kompetencije, znanja i vještine iz područja prethodnih istraživanja i koja ima najmanje tri godine stručnog iskustva u tom području ili - osoba koja je završila preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij i stekla akademski naziv magistar, magistar inženjer ili koja je završila odgovarajući specijalistički diplomski stručni studij i stekla stručni naziv stručni specijalist inženjer ako je tijekom studija stekla najmanje 300 ECTS bodova, odnosno koja je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja i ima potrebne kompetencije, znanja i vještine iz područja prethodnih istraživanja i koja ima najmanje pet godina stručnog iskustva u tom području. 2) Primjerena struka za obavljanje poslova prethodnih istraživanja je svaka struka čiji su ishodi učenja takvi da su primjenjivi za provedbu prethodnih istraživanja u skladu s ovim Zakonom. Članak 46. Predlaže se ostaviti formulaciju članka 46. važećeg Zakona. „Osoba koja provodi ispitivanja i prethodna istraživanja odgovorna je za zakonito i pravilno obavljanje poslova propisanih ovim Zakonom, posebnim propisima, tehničkim specifikacijama i pravilima struke te za pravilno sastavljanje izvještaja o ispitivanju, odnosno izvještaja ili elaborata o prethodnom istraživanju.“ Djelomično prihvaćen Odredbe ispitivanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
302 BRANKO POLJANIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 26. Kao što sam napisao u komentaru za članak 1. potrebno je vratiti u Zakon odredbe koje se odnose na obavljanje poslova i djelatnosti ispitivanja i prethodnih istraživanja a samim tim i članke od 40. do 46. i to sve temeljem diskusije i zaključaka koji su vođeni na okruglom stolu Komore i predstavnika Ministarstva u Opatiji 15.06.2018. godine. Djelomično prihvaćen Odredbe ispitivanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
303 HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 26. Hrvatska komora inženjera građevinarstva podržava normativno uređenje poslova i djelatnosti ispitivanja i prethodnih istraživanja u okviru ovoga Zakona. Smatramo da je navedeno u skladu sa odredbom članka 18. Zakona o gradnji, kojim je propisano da je ispitivanje određenih dijelova građevine u svrhu provjere, odnosno dokazivanja temeljnih zahtjeva za građevinu i/ili drugih zahtjeva, odnosno uvjeta, predviđeno glavnim projektom ili izvješćem o obavljenoj kontroli projekta, te prethodna istraživanja od važnosti za projektiranje, građenje i uporabu određene građevine dužan osigurati investitor. Stavkom 2. istog članka propisano je da je investitor poslove ispitivanja, dokazivanja, odnosno istraživanja iz stavka 1. ovoga članka dužan povjeriti osobama ovlaštenim za obavljanje istih na temelju posebnog zakona. U slučajevima kada se zahtijevaju ovlaštenja za ispitivanja za neka područja, prema propisima Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja i drugih ministarstava, podloga za izdavanje je u pravilu akreditacija. Akreditacija je najjednostavniji i najsigurniji način da se dokaže stalna sposobnost laboratorija. Nacionalno akreditacijsko tijelo Hrvatska akreditacijska agencija, nakon što izda potvrdu o akreditaciji na pet godina, kontinuirano jednom godišnje provodi nadzor nad laboratorijem i u slučaju da laboratorij više ne zadovoljava zahtjeve norme HRN EN ISO/IEC 17025 povlači akreditaciju. Stalni nadzor unutar razdoblja akreditacije također dokazuje važnost akreditacije. Slijedom navedenog nismo suglasni sa brisanjem članaka 40. do 46. te predlažemo određene sadržajne i pravno tehničke korekcije u navedenim člancima kako slijedi: „Članak 40. 1) Djelatnost ispitivanja obuhvaća ispitivanja cijele građevine, dijelova građevine koje čine materijali, građevni proizvodi i elementi građevine ili oprema, u svrhu provjere, odnosno dokazivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu i/ili drugih zahtjeva, odnosno uvjeta predviđenih glavnim projektom ili izvješćem o obavljanoj kontroli projekta, koja se provode na temelju posebnih propisa, projekta ili sumnje. 2) Ispitivanja mogu biti provedena prije i tijekom projektiranja, građenja nove građevine, rekonstrukcije ili održavanja postojeće građevine. 3) Ispitivanja građevnih proizvoda koja se provode u postupcima ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnih proizvoda uređena su posebnim propisom. Članak 41. 1) Djelatnost prethodnih istraživanja obuhvaća: - utvrđivanje uvjeta za građenje (temeljno tlo, geološke, hidrološke, hidrotehničke, seizmičke, prometne, okolišne i druge uvjete) - utvrđivanja stanja građevine ili dijelova građevine ili opreme u odnosu na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu 2) Prethodna istraživanja mogu biti provedena prije i tijekom projektiranja i građenja nove građevine, rekonstrukcije ili održavanja postojeće građevine. 3) Prethodna istraživanja uključuju izradu programa prethodnih istraživanja, ispitivanje i druge kontrolne postupke, ocjenu rezultata ispitivanja i drugih kontrolnih postupaka, utvrđivanje uvjeta građenja, odnosno utvrđivanje postojećeg stanja građevine, utvrđivanje ispunjavanja zahtjeva posebnih propisa i/ili projekta i dokazivanje ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu. 4) Prethodna istraživanja imaju važnost za projektiranje, građenje i uporabu određene građevine. Obrazloženje: Prethodna istraživanja trebaju sadržavati i izradu programa prethodnog istraživanja, uključujući program ispitivanja. Članak 42. 1) Djelatnost ispitivanja može obavljati pravna osoba ili fizička osoba obrtnik koja: - je registrirana za djelatnost tehničkog ispitivanja i analize - ima potvrdu o akreditaciji koju je izdalo nacionalno akreditacijsko tijelo za ispitivanja 2) Djelatnost prethodnih istraživanja može obavljati pravna osoba ili fizička osoba obrtnik koja: - je registrirana za djelatnost tehničkog ispitivanja i analize - osigura stručnu osobu za obavljanje prethodnih istraživanja. Obrazloženje: Akreditacija je jedini relevantni, međunarodno priznati dokaz o osposobljenosti za ispitivanje (ISO i EN norme). Članak 43. 1) Pravna osoba ili fizička osoba obrtnik koja obavlja djelatnost prethodnih istraživanja dužna je osigurati da pojedini posao prethodnih istraživanja obavlja osoba koja ima odgovarajuće stručne kvalifikacije. 2) Pravna osoba ili fizička osoba obrtnik iz stavka 1. ovoga članka imenuje stručnu osobu za obavljanje poslova prethodnih istraživanja. 3) Pravna osoba ili fizička osoba obrtnik iz stavka 1. ovoga članka dužna je osigurati nepristranost za poslove prethodnih istraživanja, a imenovanoj stručnoj osobi neovisnost. Obrazloženje: U ovom članku u skladu sa izmjenama u prethodnim člancima briše se „djelatnost ispitivanja“. Članak 44. 1) Pravna osoba ili fizička osoba obrtnik osposobljenost za poslove ispitivanja dokazuje potvrdom o akreditaciji prema normi HRN EN ISO/IEC 17025 ili HRN EN/ISO IEC 17020 koju je izdalo nacionalno akreditacijsko tijelo za određenu metodu ispitivanja, a time dokazuje i osposobljenost za metodu ekvivalentnu toj metodi ispitivanja za isto ili slično svojstvo, koju zahtjeva plan ispitivanja ili je određena u projektu građevine. Obrazloženje: Predlažemo da se doda i akreditacija prema normi HRN EN/ISO IEC 17020, norma za inspekciju koja u određenim područjima (npr. elektrotehnika) može uključivati i akreditaciju za metode ispitivanja. Članak 45. 1) Stručna osoba za poslove prethodnih istraživanja u smislu ovoga Zakona može biti: - ovlašteni inženjer za poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, koja ima određene kompetencije, znanja i vještine iz područja prethodnih istraživanja i koja ima najmanje tri godine stručnog iskustva u tom području ili - osoba koja je završila preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij i stekla akademski naziv magistar, magistar inženjer ili koja je završila odgovarajući specijalistički diplomski stručni studij i stekla stručni naziv stručni specijalist inženjer ako je tijekom studija stekla najmanje 300 ECTS bodova, odnosno koja je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja i ima potrebne kompetencije, znanja i vještine iz područja prethodnih istraživanja i koja ima najmanje pet godina stručnog iskustva u tom području. 2) Primjerena struka za obavljanje poslova prethodnih istraživanja je svaka struka čiji su ishodi učenja takvi da su primjenjivi za provedbu prethodnih istraživanja u skladu s ovim Zakonom. Članak 46. Predlaže se ostaviti formulaciju članka 46. važećeg Zakona. „Osoba koja provodi ispitivanja i prethodna istraživanja odgovorna je za zakonito i pravilno obavljanje poslova propisanih ovim Zakonom, posebnim propisima, tehničkim specifikacijama i pravilima struke te za pravilno sastavljanje izvještaja o ispitivanju, odnosno izvještaja ili elaborata o prethodnom istraživanju.“ Djelomično prihvaćen Odredbe ispitivanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
304 Hrvatska akreditacijska agencija PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 26. Hrvatska akreditacijska agencija (HAA) razmatrala je predmetni Nacrt prijedloga Zakona i načelno podržava nastojanja usmjerena na poboljšanje Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i usklađivanje s zakonodavstvom EU i na poboljšanje provedbe samog Zakona, premda se niz odredbi izravno ne odnosi na djelatnosti HAA, osim odredbi koje se odnose na djelatnosti ispitivanja prema važećem Zakonu (NN 78/15), a koja su izbačena iz Nacrta prijedloga Zakona. Predmetni Nacrt prijedloga Zakona izbacuje djelatnost ispitivanja i prethodnih istraživanja uz obrazloženje, pored ostalih obrazloženja, da se te djelatnosti preklapaju s odredbama drugih propisa. Činjenica je da se sukladno Zakonu o građevnim proizvodima i Uredbi EU 305/2011 provode ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnih proizvoda koji su sastavni dio građevine i koji moraju zadovoljiti temeljne zahtjeve sigurnosti i zdravlja. Činjenica je da su drugim propisima regulirani uvjeti ocjenjivanja sukladnosti komponenata i sustava građevine (a koji izravno ne spadaju pod zakonsku regulativu za građevne proizvode) kao što su dizala, tlačna oprema, komponente električnih instalacija kao i komponente drugih podsustava (informatički, telekomunikacijski, vatrodojavni ventilacijskih sustava i drugo). Dio podsustava građevine, kao što su dizala ili tlačna oprema, podliježe završnom ocjenjivanju sukladnosti neposredno nakon ugradnje u građevinu, kao i periodičkim pregledima. Ocjenjivanje sukladnosti provode kompetentne institucije. Tehnička legislativa EU, posebno Uredba 768/2008 o uvjetima za stavljanje proizvoda na tržište i u uporabu, naglašava akreditaciju kao preferirajući dokaz kompetentnosti. Ministarstva Republike Hrvatske od samog početka usklađivanja tehničke legislative se EU opredijelila su se za akreditaciju kao dokaz kompetentnosti. Sukladno tome, a prema EU načelima, Vlada Republike Hrvatske osnovala je 2005.g. Hrvatsku akreditacijska agenciju koja zadovoljava Uredbu 765/2008 o uvjetima za nacionalno akreditacijsko tijelo u državi članici, i kao takva priznata je u EU i šire. Hrvatska prijavljena tijela akreditirana su od HAA, ovlaštena od nadležnih ministarstava i prijavljena Europskoj komisiji na temelju akreditacije. U sklopu toga napominjemo da Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja ovlašćuje i prijavljuje hrvatske ispitne laboratorije i certifikacijska tijela za proizvode na temelju akreditacije za ispitivanja i certificiranja stalnosti svojstava građevnih proizvoda. Od 30 prijavljenih tijela u NANDO sustavu većina je u području građevnih proizvoda. Temeljna zadaća Hrvatske akreditacijske agencije je potvrđivanje osposobljenosti laboratorija, certifikacijskih i inspekcijskih tijela koja djeluju na području osiguranja sigurnih proizvoda i sustava, dakle u cilju osiguranja zdravlja, života imovine i okoliša. U tom smislu HAA smatra da podsustave u građevinama koji nisu regulirani drugim propisima, kao što su električne instalacije, sustavi zaštite od munje, ventilacijski sustavi i drugo treba ispitati prije uporabe i periodički provjeravati sukladno zahtjevima važećih propisa i važećih norma od strane akreditiranih tijela. Stoga predlažemo da odredbe vezano za akreditaciju ostanu u Zakonu jer se time doprinosi sigurnosti i očuvanju zdravlja, života, imovine i okoliša. Unazad godinu dana HAA je akreditirala oko 15 tijela za ispitivanje električnih instalacija, sustava zaštite od munje i ventilacijske sustave (www.akreditacija.hr/registar), a isto toliko postupaka je u nekoj od faza akreditacije. Obzirom na zahtjevnost akreditacije s jedne strane i korist koju akreditacija donosi, racionalno je da se za ispitivanja podsustava akreditiraju kontrolno-ispitne kuće kojima je to osnovna djelatnost, koje imaju osoblje i ispitnu opremu za više područja ispitivanja i koja zahtjeve akreditacije mogu lakše savladati i primijeniti i nadalje stručno se usavršavati, specijalizirati se, pratiti normizaciju u području i održavati akreditaciju. Stav Hrvatske akreditacijske agencije (HAA) vezano za Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje: - HAA kao nacionalno akreditacijsko tijelo i kao članica Europske organizacije za akreditaciju (EA) i potpisnica sporazuma (MLA, MRA) o priznavanju rezultata akreditacije s nacionalnim akreditacijama članicama EA i članicama svjetske organizacije za akreditaciju laboratorija i inspekcijskih tijela ILAC, smatra da ispitivanja, preglede i kontrole pojedinih podsustava u graditeljstvu, kao i prethodna ispitivanja, koja su bitna za sigurnost života, zdravlja, imovine i okoliša trebaju obavljati akreditirana tijela koja su neovisna i nepristrana u odnosu na proizvode, objekte ili sustave koji su predmet ispitivanja ili certifikacije. -HAA kao korisnik državnog proračuna, a sukladno Zakonu o akreditaciji i Statutu HAA, naplaćuje usluge akreditacije prema cjeniku kojeg je odobrilo Upravno vijeće HAA imenovano od Vlade Republike Hrvatske. Akreditirana tijela uplaćuju troškove akreditacije izravno u državni proračun Republike Hrvatske. HAA ne ostvaruje profit jer je po osnivačkim aktima neprofitna institucija. - HAA smatra odbacivanje akreditacije nekorektnim potezom prema tijelima koja su već akreditirana ili su u postupku akreditacije (neka u završnoj fazi) i koja su uložila znatne financijske i ljudske resurse. Napominjemo da je i HAA u 2017. i 2018. godini dala prioritet akreditaciji prema zahtjevima važećeg Zakona i do sada je iskoristila znatne kadrovske i financijske resurse (iz državnog proračuna) na tom području. -HAA smatra da se odbacivanje akreditacije narušava načelo preferirajućeg dokaza kompetentnosti laboratorija, inspekcijskog i certifikacijskog tijela u EU. Vjerodostojna ispitivanja podsustava u građevinama moraju obavljati akreditirana kontrolo-ispitna tijela i koja to moraju provoditi neovisno i nepristrano. -HAA predlaže da ispitivanja podsustava u graditeljstvu mogu obavljati i inspekcijska tijela akreditirana prema normi HRN EN ISO/IEC 17020. Time bi se broj akreditiranih tijela povećao jer znatan broj akreditiranih tijela već provodi slične preglede i ispitivanja u graditeljstvu, npr. preglede dizala (što uključuje i ispitivanja električne instalacije dizala), preglede električnih instalacija ugrađenih u prostore s potencijalno eksplozivnom atmosferom, preglede tlačne opreme u zgradama (npr. kotlovnice) i drugo. HAA je spremna u suradnji sa svim zainteresiranim stranama uključiti se u definiranje uvjeta za provedbu pregleda i ispitivanja podsustava u građevinama prema načelima iznesenim u ovom dokumentu i stojimo na raspolaganju Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja. Djelomično prihvaćen Odredbe ispitivanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
305 Branimir Bosanac PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 26. Isti komentar kao na članak 1. Nije prihvaćen Isti odgovor kao uz članak 1.
306 Tomislav Šimetić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 26. Ovim prijedlogom Ministarstvo šalje jasnu poruku da zakonske odredbe ne treba shvaćati ozbiljno. U ovih godinu dana otkako je na snazi odredba o akreditaciji, rijetko gdje se uopće primjenjivala, nadležna inspekcija uopće ne reagira. A na kraju uz određeno lobiranje, sve skupa se može i ukinuti. Danas - sutra kada se opet pokuša urediti neko drugo područje, znači samo treba tiskati svoj interes i sve se može izmijeniti. No vlasti se mijenjaju, pa tko zna koliko će i ova izmjena ostati na snazi. Djelomično prihvaćen (Ne)zainteresiranost poslovnih subjekata za poslovna ulaganja u akreditaciju ne može se regulirati zakonom. Odredbe ispitivanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
307 Tomislav Šimetić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 26. Apsolutno nakaradno razmišljanje - opravdanje za ovu izmjenu je diskriminacija, prezahtjevni kriteriji i da je to već regulirano drugim propisima. Npr, onda je diskriminirajuće da se uopće treba koristiti umjereni instrument. Ima ljudi koji imaju neumjereni instrument koji radi vrlo dobro, pa zašto i oni s takvom opremom ne bi smjeli mjeriti??? Prezahtjevni kriteriji - znači prezahtjevno je raditi ispitivanja sukladno relevantnim normama? Akreditacija je u suštini dokazivanje poznavanja i pravilna primjena normativnih rješenje, postupaka i u konačnom pravila struke. Iz ovoga proizlazi da strana koja je lobirala za ovakvu izmjenu nije sposobna raditi prema pravilima struke ili poznavati norme. Da, baš bi bila šteta da više ne mogu raditi. Kojim propisima je regulirano tko može ispitivati npr. elektroinstalacije ili ventilacijske sustave?? Djelomično prihvaćen Kako je već u odgovoru uz članak 1. navedeno, projektanti moraju jasno specificirati kakvim sposobnostima i sredstvima za ispitivanje mora raspolagati ispitivač uključujući i stručnost osoblja te koje postupke treba primjenjivati. Naime, teško je sagledati što bi sve trebala obuhvatiti akreditacija za ispitivanja dijelova procesnih postrojenja kao što su npr. regulacijski i upravljački krugovi, funkcionalna sigurnost nekih sustava i sl. te druge procesne opreme čiji se ispravan rad može provjeriti samo u njihovu radu i čija je raznolikost tolika da je teško zamislivo da se sva ispitivanja koja je u tim slučajevima potrebno provesti mogu obuhvatiti akreditacijom. Odredbe ispitivanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
308 Tomislav Šimetić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 26. Ovo je lobirana izmjena prije svega od strane HKIE. Uglavnom, dno dna!!! Sramota u bilo kojem pogledu. Znači, cca 20 tvrtki koje su se akreditirale, jer su htjele raditi sukladno zakonu, su ispale naivne i izigrane. Valjda Ministarstvo računa na tužbu zbog ovakvog poigravanja. Osim toga, ovim se ukida i uvjet tko može obavljati ispitivanja (osoblje). Ako je Ministarstvu ovo normalno, onda iskreno želim da kada budu radili izgradnju / rekonstrukciju ili slično kojeg svojeg objekta, da će im doći ispitivanje elektroinstalacije doći raditi frizer. Djelomično prihvaćen Riječ je o postupcima kojima se u području elektrotehnike dokazuje funkcionalnost u radu neke instalacije ili opreme (nakon što je tvornički ispitana) te je potrebno imati u vidu da je za akreditirana ispitivanja potrebno imati temeljito razrađene postupke, odnosno metode te je za svako ispitivanje potrebno odrediti mjernu nesigurnost itd. (u skladu s normom ISO/IEC 17025) što je u slučaju ispitivanja složene opreme veliko opterećenje, koje u konačnici ne poboljšava kvalitetu građevine. Naime, u završnim ispitivanjima pojedine složene opreme sudjeluju i proizvođači takve opreme, te bi se u tom slučaju i na njih morao protezati zahtjev za akreditacijom. Za neku opremu čija se sukladnost s propisima može dokazati samo u instalaciji, kad je to potrebno, odgovarajućim je europskim direktivama utvrđeno sudjelovanje prijavljenih tijela u toj fazi (prema odgovarajućim modulima o ocjeni sukladnosti), pa nije jasno što bi tu trebala značiti akreditacija za takve „ispitivače“. Uostalom projektanti, kada je riječ o ispitivanjima, moraju jasno specificirati kakvim sposobnostima i sredstvima za ispitivanje mora raspolagati ispitivač uključujući i stručnost osoblja te koje postupke treba primjenjivati, kao što to rade tvrtke koje upravljaju projektima na međunarodnoj razini, koje ne prihvaćaju nikakvu odgovornost bez provjere svih sudionika uključenih u ispitivanja. Odredbe ispitivanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
309 Mateja Leljak PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 28. Članak 49. Zakona mijenja se tako da glasi: (2) Zadaće struke krajobrazne arhitekture u obavljanju poslova projektiranja za ovlaštenog krajobraznog arhitekta su: – izrada projekata krajobrazne arhitekture – Izrada projekata krajobrazne arhitekture za sve građevine i objekte – izrada iskaza procijenjenih troškova građenja u okviru zadaća za projektiranja – izrada projekta postojećeg stanja za sve građevine/objekte u okviru zadaća za projektiranje – Izrada dijelova projekta uklanjanja za sve građevine/objekte, u okviru zadaća struke za koju je ovlašten za projektiranje – nostrifikacija projekata krajobrazne arhitekture Obrazloženje U Člancima 49., 50., 51., 52. Zakona definiraju se zadaće arhitektonske i drugih struka dok se za ovlaštene krajobrazne arhitekte navodi da se reguliranje struke Statutom Komore. Ovim Prijedlogom Zakona stavak 2., članka 49. se briše te zadaće krajobraznih arhitekata ostaju nedefinirane. Smatram da je nužno potrebno definirati i zadaće struke krajobraznih arhitekata Nije prihvaćen Odgovor kao uz članak 2. Nacrta prijedloga zakona.
310 Nenad Petrović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 28. Predlažem zadržati stavak 2. Nije prihvaćen Odgovor kao uz članak 2. Nacrta prijedloga zakona.
311 Hrvatsko društvo inženjera geotehnike PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 28. Predlažemo zadržati stavak 2. Nije prihvaćen Odgovor kao uz članak 2. Nacrta prijedloga zakona.
312 Hrvatska komora arhitekata PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 28. Prijedlog: Predlažemo zadržati stavak 2. Obrazloženje: Ukidanjem stavka 2. iz Zakona se izostavljaju ovlašteni krajobrazni arhitekti te se dosadašnje zakonsko rješenje prema kojem su se zadaće struke koju su ovlašteni obavljati ovlašteni krajobrazni arhitekti uređuje Statutom Hrvatske komore arhitekata („Narodne novine“, br. 140/15. i 43/17.). Člankom 50. Statuta Hrvatske komore arhitekata uređeno je, sukladno članku 49. stavku 2. da ovlašteni krajobrazni arhitekti mogu obavljati dio zadaća arhitektonske struke u dijelu krajobraznog uređenja. Kako je još uvijek važećim Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje krajobraznim arhitektima priznat status ovlaštenih krajobraznih arhitekata te im je Pravilnikom o stručnom ispitu osoba koje obavljaju poslove graditeljstva i prostornoga uređenja („Narodne novine“, br. 129/15.) omogućeno polaganje stručnog ispita iz područja graditeljstva i time upis u Hrvatsku komoru arhitekata postavlja se pitanje stečenih prava. Kako prijelaznim i završnim odredbama u prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje nije uređeno pitanje stečenih prava ovlaštenih krajobraznih arhitekata smatramo kako je do cjelovitog rješenja statusa ovlaštenih krajobraznih arhitekata najbolje zadržati sadašnje zakonsko rješenje. Nije prihvaćen Ovlasti krajobraznih arhitekata nikada nisu bile uređene zakonom, slijedom čega krajobrazni arhitekti nemaju stečena prava. Vezano uz pravo na polaganje stručnog ispita, navodimo da stručni ispit polažu i osobe koje izrađuju elaborate za potrebe projekata.
313 Igor Mucalo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 28. U zastupanju svojih stranaka – 29 ovlaštenih krajobraznih arhitekata: Ane Maslov, Borisa Gerenčevića, Damira Mijalkovića, Danijele Barišić, Danijele Jurić, Davorke Pospišil, Domagoja Vranješa, Hrvoja Skorupa, Ivana Zigmana, Ivanke Mlinarić, Ive Pliše, Jasne Talić, Katarine Kraljić, Ksenije Jurčić Diminić, Lida Šošića, Luke Brnića, Marijana Bužana, Marite Burić Teskera, Mirne Petricioli, Petre Hrvatin, Rade Manojlovića, Roberta Duića, Sandre Marušić, Sanje Bibulić, Slobodana Bajagića, Tanje Brnić, Tatjane Sršen, Vesne Bajza, Vesne Koščak Miočić-Stošić (dalje: „Podnositelji“), te temeljem njihovih ovlaštenja i uputa, slobodan sam obratiti vam se sa sljedećim očitovanjem u postupku savjetovanja s javnošću vezano za nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (dalje: „Nacrt prijedloga izmjena“) koji trenutno provodi Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja (dalje: „MGIPU“) putem portala e-savjetovanja u trajanju do 21. lipnja 2018. godine: Navedeno očitovanje dostavljeno je elektronskim putem na portalu e-savjetovanja, no radi sigurnosti dostave priloga (punomoći Podnositelja), isto se dodatno dostavlja MGIPU i u originalu. 1. Sporne odredbe Nacrta prijedloga izmjena Članak 49. stavak 2. važećeg teksta Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (NN 78/15) (dalje: „ZPDPUG“) glasi: „(2) Zadaće struke koje su ovlašteni obavljati ovlašteni krajobrazni arhitekti uređuje se statutom Komore, u koju se udružuju ovlašteni arhitekti.“ Člankom 28. Nacrta prijedloga izmjena predviđeno je da se briše gore navedena odredba čl. 49. st. 2. ZPDPUG-a. Uvodno poglavlje II. Nacrta prijedloga izmjena koje govori o ocjeni stanja, osnovnim pitanjima koja se uređuju predloženim zakonom te posljedicama koje će donošenjem zakona proisteći, ne sadrži nikakvo obrazloženje za predloženo brisanje čl. 49. st.2. ZPDPUG-a. Stoga je jedina argumentacija koju je MGIPU dalo za takvu predloženu zakonsku izmjenu sadržana u obrazloženju Nacrta prijedloga izmjena i glasi: „Uz članak 28. Izmjenom članka 49. detaljnije se uređuju zadaće arhitektonske struke i briše stavak 2. obzirom da se zadaće struke uređuju zakonom, a ne općim aktom Komore.“ Navedeni prijedlog brisanja čl. 49. st.2. ZPDPUG-a i obrazloženje MGIPU-a prvenstveno su pravno proturječni i nelogični. Pored toga, navedeni prijedlog protivan je Ustavu RH budući da predstavlja grubu diskriminaciju ovlaštenih krajobraznih arhitekata i povredu njihovog statusa i stečenih prava. Podnositelji u nastavku dostavljaju argumentaciju za navedena stajališta te daju svoj prijedlog izmjene odredbe čl. 49. st. 2. ZPDPUG-a utemeljen na Ustavu RH. 2. Razlozi za neosnovanost predloženog brisanja članka 49. st.2. ZPDPUG-a Prije svega, predloženo brisanje članka 49. st. 2. ZPDPUG-a izazvalo bi nedopustivu pravnu prazninu. Naime, članak 49. st. 2. ZPDPUG-a predstavlja zakonsku osnovu da se zadaće struke ovlaštenih krajobraznih arhitekata urede statutom Komore u koju se udružuju ovlašteni arhitekti, to jest Hrvatske komore arhitekata (dalje: „HKA“). Upravo u skladu s tom odredbom ZPDPUG-a, Statut Hrvatske komore arhitekata (NN 140/15, 43/17) (dalje: „Statut HKA“) uređuje između ostalog i sljedeća pitanja vezano za status i zadaće ovlaštenih krajobraznih arhitekata: - čl. 3. st. 2. u svezi s čl. 37. st. 1. Statuta HKA predviđa da su ovlašteni krajobrazni arhitekti obvezni članovi HKA i upisuju se u Imenik ovlaštenih arhitekata; - čl. 50. Statuta HKA precizno definira djelatnosti koje je ovlašteni krajobrazni arhitekt ovlašten obavljati u okviru stručnih poslova i djelatnosti krajobraznog projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja i djelatnosti građenja; - čl. 52. Statuta HKA utvrđuje zadaće krajobrazne struke u obavljanju poslova vođenja građenja; - čl. 54. Statuta HKA utvrđuje zadaće krajobrazne struke u obavljanju poslova vođenja radova. Dakle, prema postojećem regulatornom rješenju, članak 49. st. 2. ZPDPUG-a daje zakonski temelj za utvrđivanje zadaća struke ovlaštenih krajobraznih arhitekata odredbama članaka 50., 51. i 52. Statuta HKA. To znači da bi predloženim brisanjem čl. 49. st. 2. ZPDPUG-a izostala navedena zakonska osnova za statutarno uređenje tih važnih pitanja što bi stvorilo nedopustivu pravnu prazninu i nejasnoće o tome na koji način (odnosno kojim propisom) se reguliraju zadaće ovlaštenih krajobraznih arhitekata. Nadalje, predloženo brisanje čl. 49. st. 2. ZPDPUG-a proturječno je obrazloženju koje je samo MGIPU dalo za ovu predloženu izmjenu u Nacrtu prijedloga izmjena. Naime, MGIPU je navedeno brisanje obrazložilo stavom da se „zadaće struke uređuju zakonom, a ne općim aktom Komore“. Podnositelji se u cijelosti slažu s navedenim stavom MGIPU, no takav stav zahtijeva drugačiju intervenciju u postojeći tekst ZPDPUG-a, to jest zahtijeva da se u ZPDPUG umjesto postojećeg čl. 49. st.2. unesu zakonske odredbe kojima se definiraju zadaće ovlaštenih krajobraznih arhitekata. Na ovaj način dokinula bi se dosadašnja posve neopravdana diskriminacija između ovlaštenih arhitekata čije zadaće su bile propisane ZPDPUG-om (konkretno čl. 49. st.1.) i ovlaštenih krajobraznih arhitekata gdje je ZPDPUG tek upućivao na odredbe Statuta HKA za uređivanje tih pitanja. Podnositelji opravdano smatraju da je takva i svaka slična diskriminacija između ovlaštenih arhitekata i ovlaštenih krajobraznih arhitekata evidentno protuustavna i nedopustiva. Naime, prema Statutu HKA ovlašteni krajobrazni arhitekti upisuju se u imenik ovlaštenih arhitekata, a sukladno članku 5. Pravilnika o upisima u imenike, upisnike i evidencije HKA, unutar imenika ovlaštenih arhitekata postoje dva stručna smjera: stručni smjer ovlašteni arhitekt i stručni smjer ovlašteni krajobrazni arhitekt. Dakle, po svojem pravnom statusu ovlašteni krajobrazni arhitekti predstavljaju tek podvrstu (poseban stručni smjer) ovlaštenih arhitekata, te imaju i moraju imati sva zakonska prava koja iz toga proizlaze. Drugim riječima, osim u pogledu opsega poslova koje ta dva stručna smjera obavljaju (a koji je za ovlaštene krajobrazne arhitekte trenutno definiran člankom 50. Statuta HKA i nesporno uži od opsega poslova ovlaštenih arhitekata), nema niti jednog ustavnopravnog temelja za različit tretman ovlaštenih arhitekata i ovlaštenih krajobraznih arhitekata u bilo kojem drugom pogledu, pa tako ni u pogledu potrebe da zadaće oba ta stručna smjera budu uređene zakonom, konkretno ZPDPUG-om. Pravilno zakonsko uređenje zadaća ovlaštenih krajobraznih arhitekata odredbama ZPDPUG-a važno je i u svjetlu odredbi Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15) (dalje: „Zakon o reguliranim profesijama“), s obzirom da profesija „ovlašteni krajobrazni arhitekt“ svakako ispunjava uvjete da se smatra reguliranom profesijom. Naime, sukladno čl. 5. st. 1. t.1. Zakona o reguliranim profesijama, regulirana profesija je definirana kao profesionalna djelatnost ili skupina profesionalnih djelatnosti kod kojih je pristup, obavljanje ili jedan od načina obavljanja na temelju zakonskih ili drugih pravnih akata, izravno ili neizravno uvjetovan posjedovanjem određenih stručnih kvalifikacija te profesionalna djelatnost ili skupina profesionalnih djelatnosti kojima se bave članovi strukovnih organizacija s profesionalnim nazivom. S obzirom da ovlašteni krajobrazni arhitekti imaju posebne stručne kvalifikacije te su obvezni članovi HKA kao zakonom ustanovljene strukovne organizacije s profesionalnim nazivom, Podnositelji smatraju da ne bi smjelo biti sporno da bi profesija ovlaštenog krajobraznog arhitekta trebala biti uvrštena na Popis reguliranih profesija, te da ovlašteni krajobrazni arhitekti trebaju zadržati postojeće uvjete za pristup i obavljanje svoje profesije. Ovo stoga što je riječ o profesiji koja može imati stvarne posljedice za javno zdravlje i sigurnost primatelja usluga, i to iz istih razloga zbog kojih je Akcijskim planom u području reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2016. do 2018. godine predviđeno zadržavanje postojećih uvjeta za pristup i obavljanje profesije ovlaštenog arhitekta. Naime, jednostavnom usporedbom opsega zadaća ovlaštenih krajobraznih arhitekata predviđenih člankom 50. Statuta HKA sa zadaćama ovlaštenih arhitekata predviđenih člankom 49. st.1. ZPDPUG-a, dolazi se do zaključka da ovlašteni krajobrazni arhitekti imaju suštinski iste zadaće kao i ovlašteni arhitekti (no naravno ograničene isključivo na područje krajobraznog uređenja i krajobrazne arhitekture). Slijedom navedenog, jasno je da bi brisanje čl. 49. st.2. ZPDPUG-a predstavljalo grubu povredu ustavnih prava ovlaštenih krajobraznih arhitekata na jednakost pred zakonom i da se kao takvo ne može prihvatiti. Upravo suprotno, u cilju osiguravanja nediskriminacije i jednakosti pred zakonom, nužna je zakonska intervencija kojom se umjesto članka 49. st.2. ZPDPUG-a, u tekst ZPDPUG-a unose izričite odredbe koje definiraju zadaće struke ovlaštenih krajobraznih arhitekata. Nastavno, u točki 3. ovog prijedloga Podnositelji daju i prijedlog teksta takve odredbe ZPDPUG-a u skladu s postojećim određenjem zadaća struke ovlaštenih krajobraznih arhitekata iz čl. 50 Statuta HKA. 3. Prijedlog Podnositelja za izmjene čl. 49. st.2. ZPDPUG-a Slijedom gornje argumentacije, Podnositelji predlažu da se članak 49. st.2. ZPDPUG-a izmijeni na način da se u isti unesu upravo one zadaće struke ovlaštenih krajobraznih arhitekata definirane člankom 50. Statuta HKA. U tom smislu, Podnositelji predlažu sljedeću izmjenu teksta čl. 49. st.2. ZPDPUG-a: „Članak 49. stavak 2. ZPDPUG-a mijenja se i glasi: (2) Zadaće struke koje su ovlašteni obavljati ovlašteni krajobrazni arhitekti su izrada projekata krajobraznog uređenja za sve građevine i projekata krajobrazne arhitekture, te poslovi krajobraznog projektiranja u svojstvu odgovorne osobe (projektanta) to jest: - izrada svih vrsta projekata krajobraznog uređenja za uređenje krajobraznih građevina unutar i izvan naseljenih područja; - izrada svih vrsta projekata krajobrazne arhitekture za uređenje krajobraznih građevina unutar i izvan naseljenih područja; - izrada iskaza procijenjenih troškova građenja za projekte krajobraznog uređenja i projekte krajobrazne arhitekture; - izrada projekta postojećeg stanja za građevine krajobrazne arhitekture; - utvrđivanje ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevine krajobrazne arhitekture s izradom dokaza o ispunjavanju temeljnih zahtjeva za građevinu: pristupačnost tijekom uporabe; održiva uporaba prirodnih izvora; - izrada dijelova projekta uklanjanja za građevine krajobrazne arhitekture.“ Naslov odjeljka ZPDPUG-a koji pokriva članke 49. – 52. jest „Projektiranje i kontrola projekata“ iz čega je jasno da članak 49. st.2. ZPDPUG-a obuhvaća samo zadaće struke ovlaštenih krajobraznih arhitekata u tom segmentu. U tom smislu valja napomenuti da Statut HKA definira i ostale segmente zadaće struke ovlaštenih krajobraznih arhitekata kako slijedi: - čl. 50. st. 3. u segmentu stručnog nadzora građenja; - čl. 50. st. 4. u segmentu projektantskog nadzora građenja; - čl. 52. u segmentu ovlaštenog voditelja građenja krajobrazne struke; - čl. 54. u segmentu vođenja radova krajobrazne struke. Slijedom navedenog, radi jasnoće i adekvatne implementacije predložene izmjene članka 49. st.2. ZPDPUG-a, smatramo da bi bilo potrebno izmijeniti i članke 53., 54. i 55. ZPDPUG-a na način da se u istima (kao i za ostale struke) eksplicitno navede da ovlašteni krajobrazni arhitekti mogu obavljati stručni nadzor građenja, vođenje građenja i projektantski nadzor nad izvođenjem onih radova koje je ta struka ovlaštena projektirati. Vjerujemo da gornje izmjene ZPDPUG-a predložene od strane Podnositelja predstavljaju nužni minimum kako bi se izbjegla nedopuštena i protuustavna diskriminacija ovlaštenih krajobraznih arhitekata i ispravno zakonski definirale zadaće ove struke, te da ćete ih usvojiti prilikom izrade prijedloga zakonskih izmjena. Podnositelji unaprijed zahvaljuju na razmatranju gornjih očitovanja i prijedloga zakonskih izmjena, te stoje na raspolaganju za sva daljnja pojašnjenja. Nije prihvaćen Odgovor kao uz članak 2. Nacrta prijedloga zakona.
314 Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 28. Članak 49. Zakona mijenja se tako da glasi: "Članak 49. (1) Zadaće arhitektonske struke u obavljanju poslova projektiranja za ovlaštenog arhitekta su: – izrada arhitektonskih projekata za zgrade te projekata instalacije vodovoda i kanalizacije u zgradama – izrada iskaza procijenjenih troškova građenja u okviru zadaća za koje je arhitektonska struka ovlaštena za projektiranje – izrada projekata krajobrazne arhitekture – izrada arhitektonskog projekta postojećeg stanja za zgrade i objekte krajobrazne arhitekture – utvrđivanje ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu za zgrade i objekte krajobrazne arhitekture, s izradom dokaza o ispunjavanju temeljnih zahtjeva, u okviru zadaća za koje je arhitektonska struka ovlaštena za projektiranje – izrada dijelova projekta uklanjanja za sve građevine, u okviru zadaća za koje je arhitektonska struka ovlaštena za projektiranje – izrada projekta postojećeg stanja za zgrade i objekte krajobrazne arhitekture – nostrifikacija arhitektonskih projekata. (2) Zadaće struke krajobrazne arhitekture u obavljanju poslova projektiranja za ovlaštenog krajobraznog arhitekta su: – izrada projekata krajobrazne arhitekture – izrada projekta postojećeg stanja za sve građevine i objekte krajobrazne arhitekture, u okviru zadaća za koje je struka ovlaštena za projektiranje – utvrđivanje ispunjavanja temeljnih zahtjeva za objekte krajobrazne arhitekture, s izradom dokaza o ispunjavanju temeljnih zahtjeva, u okviru zadaća za koje je struka ovlaštena za projektiranje – izrada dijelova projekta uklanjanja za sve građevine i objekte, u okviru zadaća za koje je struka ovlaštena za projektiranje – izrada iskaza procijenjenih troškova građenja, u okviru zadaća za koje je struka ovlaštena za projektiranje – nostrifikacija projekata krajobrazne arhitekture" OBRAZLOŽENJE: U Člancima 49., 50., 51., 52. dosadašnjeg Zakona definiraju se zadaće arhitektonske i drugih struka dok se za ovlaštene krajobrazne arhitekte navodi da se reguliranje struke Statutom Komore. Novim zakonom ukida se stavak 2., članka 49. te zadaće krajobraznih arhitekata ostaju nedefinirane. Smatramo da je, kako je to definirano za sve ovlaštenike, potrebno definirati i zadaće struke za ovlaštene krajobrazne arhitekte, posebno iz razloga jer u sam predlagač u obrazloženjima navodi; „Izmjenom članka 49. detaljnije se uređuju zadaće arhitektonske struke i briše stavak 2. obzirom da se zadaće struke uređuju zakonom, a ne općim aktom Komore.“ Navedeno se traži u cilju otklanjanja dvojbi i nesporazuma u kasnijoj neposrednoj provedbi zakona kao i utvrđivanja zadaća struke u obavljanu poslova ovlaštene osobe. Na regulaciju profesije „krajobrazni arhitekt“ kroz Zakon, ukazuje i Ministarstvo rada i mirovinskog sustava svojim dopisom (KLASA: 053-02/17-01/46, Urbroj 524-04-03/2-17-2, 14. lipnja 2017.) u kojem navodi: „Reguliranje profesije zakonom smatramo najboljim rješenjem jer je po pravnoj snazi iznad podzakonskih akata. Mišljenja smo da bi uvjeti za pristup i obavljanje profesije „Ovlašteni krajobrazni arhitekt“ trebali biti propisani zakonom pa predlažemo da se s nadležnim Ministarstvom utvrdi mogućnost zakonskog uređenja profesije umjesto statutom nadležne komore.“ Nadalje, krajobrazni arhitekti imaju sva znanja za izradu projekata krajobrazne arhitekture, što se treba jasno definirati zakonom te ih ugraditi u Zakon. Predlagač također u opisu zadaća za arhitektonsku struku navodi „arhitektonski projekt krajobraznog uređenja“ što je terminološki nejasno, jer se može tumačiti da postoje i drugi projekti krajobraznog uređenje, npr.; „građevinski projekt krajobraznog uređenja“. Stoga smatramo kako su jedini ispravni termini (koji su istoznačni): „projekt krajobrazne arhitekture“ odnosno „krajobrazno-arhitektonski projekt“. Zakonom o gradnji (NN 153/2013) ukinut je cijeli niz projekata kao i projekt krajobrazne arhitekture te su svedeni na elaborate. U praksi izrade projekata krajobraznog arhitekture kao dijela projektne dokumentacije za ishođenje građevinske dozvole to je dovelo do konfuzije, od tumačenja referenata da projekt može potpisati samo ovlašteni arhitekt do tumačenja zamjenika ministra da projekt krajobraznog uređenja može potpisati krajobrazni arhitekt. Projektna rješenja nisu predmet Krajobraznog elaborata, osim na razini propitivanja mogućih prostornih scenarija, dajući tako generalni okvir za sljedeću fazu - izradu idejnih, glavnih i izvedbenih projekata. „Krajobrazni elaborat“ predstavlja početnu fazu projektne artikulacije krajobraznog prostora u sklopu složenijih prostornih intervencija/zahvata te ima karakter prethodne prostorno-programske podloge, odnosno projektne studije. Krajobrazni elaborat predstavlja skup podataka (zahtjeva i/ili ograničenja), kojima se dobiva uvid u postojeće stanje krajobraznih struktura unutar i van naseljenih područja, koje treba štititi, a sastoji se od tekstualnog dijela i grafičkih priloga, kojima se dobiva uvid u postojeće stanje. Elaborat služi kao podloga za gradnju i prethodi izradi Glavnoga projekta te osigurava očuvanje vrijednih dijelova krajobraza, zaštitu krajobraznih vrijednosti, prirodne i graditeljske baštine, racionalno korištenje i zaštitu prostora. 'Krajobraznim elaboratom' analiziraju se i vrednuju prostorna obilježja i potencijali lokacije te propituju mogućnosti realizacije programskih scenarija Dakle, „Krajobrazni elaborat“ nije supstitucija za projekt krajobrazne arhitekture, već predstavlja studijski dokument koji prethodi projektnim razinama, implementirajući odredbe prostorno-planske dokumentacije u smislu zaštite, očuvanja i uređenja prirodnog i kulturnog krajobraza. Projekti krajobrazne arhitekture, oblikovno rješavaju sve elemente uređenja svih otvorenih površina u urbanim i ruralnim prostorima uzimajući u obzir i usklađujući tehničke, estetske, ekološke, mikroklimatske, topografske i druge specifičnosti lokacije s programskim i funkcionalnim zahtjevima. Cilj projekta je uređen prostor. Projekt kao skup međusobno usklađenih projekata različitih struka kojima se daje tehničko rješenje i dokazuje ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu te drugih propisanih i određenih zahtjeva i uvjeti može sadržavati i projekt krajobrazne arhitekture. Prema Članku 41. Pravilnika o standardu usluga arhitekata, Arhitektonski projekti izrađuju se u skladu s propisima i pravilima arhitektonske struke. Pravilnik obrađuje ove vrste arhitektonskih projekata: 1. arhitektonske projekte zgrada, 2. projekte unutarnjeg uređenja prostora, 3. projekte krajobrazne arhitekture. Svrha usluge definirana člankom 59. Pravilnika; Krajobrazni arhitektonski projekt primjereno mikroklimatskim, ekološkim i topografskim specifičnostima ambijenta, uvjetima lokacije i programskim zahtjevima, funkcionalno i oblikovno rješava sve elemente uređenja otvorenih (vanjskih) prostora. Svrha projekata krajobrazne arhitekture je uređenje svih krajobraznih struktura unutar i van naseljenih područja u namjeri da doprinese planski uređenoj upotrebi prostora, djelotvornijoj zaštiti i kvalitetnijem uređenju prostora. Sadržaj projekta određen je Pravilnikom o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (NN 64/2014) te Pravilnikom o obveznom sadržaju idejnog projekta (NN 55/2014). Ako je za određenu građevinu, uz arhitektonski, građevinski strojarski i elektrotehnički projekt, potrebno urediti, oblikovati i izgraditi elemenate krajobrazne arhitekture – potrebno je izraditi projekt krajobrazne arhitekture te on zajedno s četiri osnovna projekta/knjige čini projekt za određenu građevinu. Također, ako Projekt krajobrazne arhitekture obuhvaća više različitih elemenata (npr. projekt parka), u čijoj izradi sudjeluju različite struke, svaki projektant izradit će i ovjeriti svoj dio projekta (npr. Projekt rasvjete – ovl.ing.el., Projekt potpornih zidova – ovl.ing.građ., i sl.). koji svaki podliježe ili ne podliježe dozvoli/suglasnosti, u ovisnosti vrste, razine i sadržaja projekta. Revizija - ovisno o sadržaju i obuhvatu predmetnog zahvata i objekta odnosno njegovih elemenata, a sve prema Pravilniku o kontroli projekata (NN 32/2014). Također, postavlja se pitanje, ako je ovlašteni krajobrazni arhitekt ovlašten izrađivati prema Zakonu o gradnji samo Elaborat krajobraznog uređenja, a Zakon o gradnji ne definira projekt krajobraznog uređenja, tko izrađuje "arhitektonski projekt krajobraznog uređenja" predložen ovim Zakonom? Može se zaključiti da ovlašteni krajobrazni arhitekt, koji se školuje i educira isključivo za projektiranje krajobraza, ne može potpisati vlastiti projekt, već to može samo arhitekt. Stoga smatramo da se ovlaštenim krajobraznim arhitektima mora omogućiti izrada i ovjera svih projekata krajobrazne arhitekture. Nije prihvaćen Odgovor kao uz članak 2. Nacrta prijedloga zakona.
315 Ivan Markić 84 PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 28. Predlažem da se doda stavak gdje ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri koji su završili dodatno obrazovanje iz zaštite od požara mogu raditi projekte kojima se dokazuje temeljni zahtjev zaštite od požara. Obrazloženje: To bi bilo dosta praktično za sve sudionike u gradnji kao i MUP. Nije prihvaćen Mjere zaštite od požara sadržane su u projektima pojedine struke (arhitektonskom, građevinskom, strojarskom i elektrotehničkom projektu).
316 Ivan Markić 84 PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 28. U članku 49. se spominju termini građevinski projekt, arhitektonski projekt, strojarski projekt i elektrotehnički projekt. Ti pojmovi nisu nigdje dodatno razjašnjeni. Neki kažu da to ne treba definirati, ali zašto onda imamo definirano što je to građevina i građenje? To se isto zna što je. Moje je mišljenje da svi za sebe znamo što je pojedini projekt. Često dobijem upite u kojima se traži arhitektonsko-građevinski projekt mosta od manjih gradova i općina jer oni misle čim se rade nacrti da se radi o arhitekturi a građevina je proračun. Tako je i moj kolega radio televizijsku emisiju o zagrebačkim mostovim pa su ga nazvali arhitektom. Drugi je primjer da se misli da se još radi elaborat toplinskih svojstava zgrade, a Tehničkim propisom o racionalnoj uporabi energije je propisano da je to projekt. Čak i Ministarstvo koje je donijelo taj propis je u Odluci o ponderima koja je trenutno na raspravi napisalo da je to elaborat a ne projekt. To sve stvara nerazumjevanje kod investitora a često i kod ljudi iz struke te smatram da se u zadaćama struke to treba definirati. Nije prihvaćen Arhitektonski projekt izrađuje ovlašteni arhitekt, građevinski projekt izrađuje ovlašteni inženjer građevinarstva, elektrotehnički projekt izrađuje ovlašteni inženjer elektrotehnike, a strojarski projekt izrađuje ovlašteni inženjer strojarstva. Svi projekti izrađuju se u skladu s Pravilnikom o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina („Narodne novine“, broj 64/14, 41/15, 105/15, 61/16, 20/17) i pravilnicima o standardu usluge pojedine struke.
317 Goran Sabol PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 29. stavak 2. – NE briše se Nije prihvaćen Zadaće struke potrebno je propisati zakonom, slijedom čega se stavak 2. briše.
318 Društvo građevinskih inženjera Rijeka PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 29. - stavak 2. – ne briše se Nije prihvaćen Zadaće struke potrebno je propisati zakonom, slijedom čega se stavak 2. briše.
319 Karmen Komljen Petošić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 29. Svakako zadržati formulaciju stavka 2. članka 50. iz važećeg Zakona. Suglasna sam s formulacijom prijedloga danim od Hrvatske komore inženjera građevinarstva. Nije prihvaćen Zadaće struke potrebno je propisati zakonom, slijedom čega se stavak 2. briše. Vezano uz prijedlog HKIG-a navodimo da, u skladu s propisima iz područja gradnje, postoji projekt postojećeg stanja (npr. za građevine uništene ratnim razaranjima) i izvedbeni projekt (u slučaju da građevina nije u cijelosti izvedena prema izvedbenom projektu napravi se novi izvedbeni projekt, koji naravno mora biti usklađen s glavnim projektom).
320 HRVATSKO GEOTEHNIČKO DRUŠTVO PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 29. Predlaže se zadržati formulaciju stavka 2. članka 50. iz važećeg Zakona. Obrazloženje sukladno prethodno danom obrazloženju Hrvatske komore inženjera građevinarstva. Nije prihvaćen Zadaće struke potrebno je propisati zakonom, slijedom čega se stavak 2. briše. Vezano uz prijedlog HKIG-a navodimo da, u skladu s propisima iz područja gradnje, postoji projekt postojećeg stanja (npr. za građevine uništene ratnim razaranjima) i izvedbeni projekt (u slučaju da građevina nije u cijelosti izvedena prema izvedbenom projektu napravi se novi izvedbeni projekt, koji naravno mora biti usklađen s glavnim projektom).
321 Đina Šegulja Kosanović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 29. Predlažem da se u članku 50., ne briše stavak 2. koji glasi "Zadaće struke koje su ovlašteni obavljati ovlašteni inženjeri geoinženjerske i geotehničke struke uređuje se statutom Komore, u koju se udružuju ovlašteni inženjeri građevinske struke." Nije prihvaćen Zadaće struke potrebno je propisati zakonom, slijedom čega se stavak 2. briše.
322 Hrvatski laboratoriji CROLAB PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 29. Članak 50., stavak 2. koji glasi "Zadaće struke koje su ovlašteni obavljati ovlašteni inženjeri geoinženjerske i geotehničke struke uređuje se statutom Komore, u koju se udružuju ovlašteni inženjeri građevinske struke." Predlažemo da se ne briše. Nije prihvaćen Zadaće struke potrebno je propisati zakonom, slijedom čega se stavak 2. briše.
323 Ivana Melnjak PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 29. Predlažem da se članak 50., stavak 2. NE BRIŠE i da ostane u novom prijedlogu izmjena i dopuna Zakona. Nije prihvaćen Zadaće struke potrebno je propisati zakonom, slijedom čega se stavak 2. briše.
324 Damir Štuhec PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 29. Predlažem da se ne briše članak 50., stavak 2. koji glasi "Zadaće struke koje su ovlašteni obavljati ovlašteni inženjeri geoinženjerske i geotehničke struke uređuje se statutom Komore, u koju se udružuju ovlašteni inženjeri građevinske struke". Nije prihvaćen Zadaće struke potrebno je propisati zakonom, slijedom čega se stavak 2. briše.
325 Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 29. Predlažemo zadržati stavak 2. članka 50. OBRAZLOŽENJE: Obzirom da su inženjeri geotehnike/geoinženjerstva dio građevinske struke, smatramo da je stavak 2. ovoga članka nužno zadržati u Zakonu u postojećem obliku. Nije prihvaćen Zadaće struke potrebno je propisati zakonom, slijedom čega se stavak 2. briše.
326 Silvio Levanić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 29. Stavak 2. – ne briše se Nije prihvaćen Zadaće struke potrebno je propisati zakonom, slijedom čega se stavak 2. briše.
327 Goran Vuri PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 29. Predlažem da se članak 50., stavak 2. NE BRIŠE i da ostane u novom prijedlogu izmjena i dopuna Zakona. Nije prihvaćen Zadaće struke potrebno je propisati zakonom, slijedom čega se stavak 2. briše.
328 Igor Petrović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 29. Članak 50., stavak 2. koji glasi "Zadaće struke koje su ovlašteni obavljati ovlašteni inženjeri geoinženjerske i geotehničke struke uređuje se statutom Komore, u koju se udružuju ovlašteni inženjeri građevinske struke." ne briše se. Nije prihvaćen Zadaće struke potrebno je propisati zakonom, slijedom čega se stavak 2. briše.
329 Udruga diplomanata Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 29. Predlažem da se u članku 50., ne briše stavak 2. koji glasi "Zadaće struke koje su ovlašteni obavljati ovlašteni inženjeri geoinženjerske i geotehničke struke uređuje se statutom Komore, u koju se udružuju ovlašteni inženjeri građevinske struke." Nije prihvaćen Zadaće struke potrebno je propisati zakonom, slijedom čega se stavak 2. briše.
330 Marina Marciuš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 29. Tražimo da se u članku 50., ne briše stavak 2. koji glasi "Zadaće struke koje su ovlašteni obavljati ovlašteni inženjeri geoinženjerske i geotehničke struke uređuje se statutom Komore, u koju se udružuju ovlašteni inženjeri građevinske struke." Obrazloženje: Budući da su inženjeri geotehnike/geoinženjerstva sastavni i neodvojivi dio građevinske struke, zadaće struke navedene u članku 50. stavak 1 ujedno su i zadaće geotehničara. Međutim, geotehničari nemaju ovlaštenje baviti se svim navedenim zadaćama te je potrebno kroz Statut HKIG dodatno urediti kojim se zadaćama građevinske struke geotehničari mogu baviti, a kojima ne. Zbog toga smatramo da je stavak 2. ovoga članka nužno zadržati u Zakonu u postojećem obliku. Naglašavamo da je stav Komore po ovom pitanju jednak našemu, kako je i razvidno iz prethodno dostavljenih primjedbi HKIG. Nije prihvaćen Zadaće struke potrebno je propisati zakonom, slijedom čega se stavak 2. briše.
331 Goran Jeftić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 29. Članak 50., stavak 2. koji glasi "Zadaće struke koje su ovlašteni obavljati ovlašteni inženjeri geoinženjerske i geotehničke struke uređuje se statutom Komore, u koju se udružuju ovlašteni inženjeri građevinske struke." ne briše se. Nije prihvaćen Zadaće struke potrebno je propisati zakonom, slijedom čega se stavak 2. briše.
332 Nina Dražin-Lovrec PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 29. Članak 50., stavak 2. koji glasi "Zadaće struke koje su ovlašteni obavljati ovlašteni inženjeri geoinženjerske i geotehničke struke uređuje se statutom Komore, u koju se udružuju ovlašteni inženjeri građevinske struke." da se ne briše. Nije prihvaćen Zadaće struke potrebno je propisati zakonom, slijedom čega se stavak 2. briše.
333 Hrvatski savez građevinskih inženjera (HSGI) PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 29. Stavak 2. – ne briše se Nije prihvaćen Zadaće struke potrebno je propisati zakonom, slijedom čega se stavak 2. briše.
334 Jelena Loborec PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 29. Članak 50., stavak 2. koji glasi "Zadaće struke koje su ovlašteni obavljati ovlašteni inženjeri geoinženjerske i geotehničke struke uređuje se statutom Komore, u koju se udružuju ovlašteni inženjeri građevinske struke." ne briše se. Nije prihvaćen Zadaće struke potrebno je propisati zakonom, slijedom čega se stavak 2. briše.
335 Marko Bertolino PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 29. Predlaže se u ovom članku kao i za ostale struke (članci 49., 51. i 52. osnovnog zakona) u stavku 1. dodati slijedeće podstavke: - snimka postojećeg stanja, potrebna za utvrđivanje stanja građevine u slučaju rekonstrukcije ili održavanja - projekt izvedenog stanja, kojeg je potrebno izraditi nakon završenog građenja i koji uključuje sve izmjene koje su tijekom građenja provedene u odnosu na projekt. Predlaže se ostaviti formulaciju stavka 2. članka 50. iz važećeg Zakona. Nije prihvaćen U skladu s propisima iz područja gradnje, postoji projekt postojećeg stanja (npr. za građevine uništene ratnim razaranjima) i izvedbeni projekt (u slučaju da građevina nije u cijelosti izvedena prema izvedbenom projektu napravi se novi izvedbeni projekt, koji naravno mora biti usklađen s glavnim projektom). Zadaće struke potrebno je propisati zakonom, slijedom čega se stavak 2. briše.
336 Mario Gazdek PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 29. Članak 50., stavak 2. treba zadržati u postojećem obliku: "Zadaće struke koje su ovlašteni obavljati ovlašteni inženjeri geoinženjerske i geotehničke struke uređuje se statutom Komore, u koju se udružuju ovlašteni inženjeri građevinske struke." Nije prihvaćen Zadaće struke potrebno je propisati zakonom, slijedom čega se stavak 2. briše.
337 Geotehnički fakultet, Sveučilište u Zagrebu PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 29. Predlažemo da se članak 50., stavak 2. ne briše i da ostane u novom prijedlogu izmjena i dopuna Zakona. OBRAZLOŽENJE: Članak 50., stavak 2. omogućava inženjerima geotehnike i geoinženjerstva da polažu stručni ispit iz graditeljstva i da se učlane u Hrvatsku komoru inženjera građevinarstva te se upišu u Komorin imenik voditelja radova. Brisanjem tog stavka, završenim studentima Geotehničkog fakulteta geotehničke i geoinženjerske struke se s danom usvajanja tih izmjena zakona onemogućava daljnje polaganje stručnih ispita, kao i učlanjivanje u HKIG. Nije prihvaćen Zadaće struke potrebno je propisati zakonom, slijedom čega se stavak 2. briše.
338 Emil Dereš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 29. Predlaže se u ovom članku kao i za ostale struke (članci 49., 51. i 52.) u stavku 1. dodati slijedeće podstavke: - snimka postojećeg stanja, potrebna za utvrđivanje stanja građevine u slučaju rekonstrukcije ili održavanja - projekt izvedenog stanja, kojeg je potrebno izraditi nakon završenog građenja i koji uključuje sve izmjene koje su tijekom građenja provedene u odnosu na projekt. Predlaže se ostaviti formulaciju stavka 2. članka 50. iz važećeg Zakona. Nije prihvaćen U skladu s propisima iz područja gradnje, postoji projekt postojećeg stanja (npr. za građevine uništene ratnim razaranjima) i izvedbeni projekt (u slučaju da građevina nije u cijelosti izvedena prema izvedbenom projektu napravi se novi izvedbeni projekt, koji naravno mora biti usklađen s glavnim projektom). Zadaće struke potrebno je propisati zakonom, slijedom čega se stavak 2. briše.
339 Mirna Amadori PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 29. - stavak 2. – ne briše se Nije prihvaćen Zadaće struke potrebno je propisati zakonom, slijedom čega se stavak 2. briše.
340 Udruga diplomanata Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 29. Tražimo da se u članku 50., ne briše stavak 2. koji glasi "Zadaće struke koje su ovlašteni obavljati ovlašteni inženjeri geoinženjerske i geotehničke struke uređuje se statutom Komore, u koju se udružuju ovlašteni inženjeri građevinske struke." Obrazloženje: Budući da su inženjeri geotehnike/geoinženjerstva sastavni i neodvojivi dio građevinske struke, zadaće struke navedene u članku 50. stavak 1 ujedno su i zadaće geotehničara. Međutim, geotehničari nemaju ovlaštenje baviti se svim navedenim zadaćama te je potrebno kroz Statut HKIG dodatno urediti kojim se zadaćama građevinske struke geotehničari mogu baviti, a kojima ne. Zbog toga smatramo da je stavak 2. ovoga članka nužno zadržati u Zakonu u postojećem obliku. Naglašavamo da je stav Komore po ovom pitanju jednak našemu, kako je i razvidno iz prethodno dostavljenih primjedbi HKIG. Nije prihvaćen Zadaće struke potrebno je propisati zakonom, slijedom čega se stavak 2. briše.
341 Nenad Petrović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 29. Predlažem da se u članku 50., ne briše stavak 2. koji glasi "Zadaće struke koje su ovlašteni obavljati ovlašteni inženjeri geoinženjerske i geotehničke struke uređuje se statutom Komore, u koju se udružuju ovlašteni inženjeri građevinske struke." Nije prihvaćen Zadaće struke potrebno je propisati zakonom, slijedom čega se stavak 2. briše.
342 Hrvatsko društvo inženjera geotehnike PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 29. Predlaže se u ovom članku kao i za ostale struke (članci 49., 51. i 52.) u stavku 1. dodati slijedeće podstavke: - snimka postojećeg stanja, potrebna za utvrđivanje stanja građevine u slučaju rekonstrukcije ili održavanja - projekt izvedenog stanja, kojeg je potrebno izraditi nakon završenog građenja i koji uključuje sve izmjene koje su tijekom građenja provedene u odnosu na projekt. Nije prihvaćen U skladu s propisima iz područja gradnje, postoji projekt postojećeg stanja (npr. za građevine uništene ratnim razaranjima) i izvedbeni projekt (u slučaju da građevina nije u cijelosti izvedena prema izvedbenom projektu napravi se novi izvedbeni projekt, koji naravno mora biti usklađen s glavnim projektom).
343 Hrvatsko društvo inženjera geotehnike PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 29. Tražimo da se u članku 50., ne briše stavak 2. koji glasi "Zadaće struke koje su ovlašteni obavljati ovlašteni inženjeri geoinženjerske i geotehničke struke uređuje se statutom Komore, u koju se udružuju ovlašteni inženjeri građevinske struke." Obrazloženje: Budući da su inženjeri geotehnike/geoinženjerstva sastavni i neodvojivi dio građevinske struke, zadaće struke navedene u članku 50. stavak 1 ujedno su i zadaće geotehničara. Međutim, geotehničari nemaju ovlaštenje baviti se svim navedenim zadaćama te je potrebno kroz Statut HKIG dodatno urediti kojim se zadaćama građevinske struke geotehničari mogu baviti, a kojima ne. Zbog toga smatramo da je stavak 2. ovoga članka nužno zadržati u Zakonu u postojećem obliku. Naglašavamo da je stav Komore po ovom pitanju jednak našemu, kako je i razvidno iz prethodno dostavljenih primjedbi HKIG. Nije prihvaćen Zadaće struke potrebno je propisati zakonom, slijedom čega se stavak 2. briše.
344 ADELA VISKOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 29. Predlažem za sve struke dodati u stavku 1. slijedeće podstavke: - snimka postojećeg stanja, potrebna za utvrđivanje stanja građevine u slučaju rekonstrukcije ili održavanja, - projekt izvedenog stanja, kojeg je potrebno izraditi nakon završenog građenja i koji uključuje sve izmjene koje su tijekom građenja izvedene u odnosu na projekt Nije prihvaćen U skladu s propisima iz područja gradnje, postoji projekt postojećeg stanja (npr. za građevine uništene ratnim razaranjima) i izvedbeni projekt (u slučaju da građevina nije u cijelosti izvedena prema izvedbenom projektu napravi se novi izvedbeni projekt, koji naravno mora biti usklađen s glavnim projektom).
345 Marijan Ricov PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 29. Predlaže se u ovom članku kao i za ostale struke (članci 49., 51. i 52.) u stavku 1. dodati slijedeće podstavke: - snimka postojećeg stanja, potrebna za utvrđivanje stanja građevine u slučaju rekonstrukcije ili održavanja - projekt izvedenog stanja, kojeg je potrebno izraditi nakon završenog građenja i koji uključuje sve izmjene koje su tijekom građenja provedene u odnosu na projekt. Predlaže se ostaviti formulaciju stavka 2. članka 50. iz važećeg Zakona. Nije prihvaćen U skladu s propisima iz područja gradnje, postoji projekt postojećeg stanja (npr. za građevine uništene ratnim razaranjima) i izvedbeni projekt (u slučaju da građevina nije u cijelosti izvedena prema izvedbenom projektu napravi se novi izvedbeni projekt, koji naravno mora biti usklađen s glavnim projektom). Zadaće struke potrebno je propisati zakonom, slijedom čega se stavak 2. briše.
346 Projektni biro Split d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 29. Predlažemo za sve struke dodati u stavku 1. slideće podstavke: - snimka postojećeg stanja, potrebna za utvrđivanje stanja građevine u slučaju rekonstrukcije ili održavanja, - projekt izvedenog stanja, kojeg je potrebno izraditi nakon završenog građenja i koji uključuje sve izmjene koje su tijekom građenja izvedene u odnosu na projekt Nije prihvaćen U skladu s propisima iz područja gradnje, postoji projekt postojećeg stanja (npr. za građevine uništene ratnim razaranjima) i izvedbeni projekt (u slučaju da građevina nije u cijelosti izvedena prema izvedbenom projektu napravi se novi izvedbeni projekt, koji naravno mora biti usklađen s glavnim projektom).
347 Danko Holjević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 29. Predlaže se u ovom članku kao i za ostale struke (članci 49., 51. i 52.) u stavku 1. dodati slijedeće podstavke: - snimka postojećeg stanja, potrebna za utvrđivanje stanja građevine u slučaju rekonstrukcije ili održavanja - projekt izvedenog stanja, kojeg je potrebno izraditi nakon završenog građenja i koji uključuje sve izmjene koje su tijekom građenja provedene u odnosu na projekt. Predlaže se ostaviti formulaciju stavka 2. članka 50. iz važećeg Zakona. Nije prihvaćen U skladu s propisima iz područja gradnje, postoji projekt postojećeg stanja (npr. za građevine uništene ratnim razaranjima) i izvedbeni projekt (u slučaju da građevina nije u cijelosti izvedena prema izvedbenom projektu napravi se novi izvedbeni projekt, koji naravno mora biti usklađen s glavnim projektom). Zadaće struke potrebno je propisati zakonom, slijedom čega se stavak 2. briše.
348 Ena Holjević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 29. Predlaže se u ovom članku kao i za ostale struke (članci 49., 51. i 52.) u stavku 1. dodati slijedeće podstavke: - snimka postojećeg stanja, potrebna za utvrđivanje stanja građevine u slučaju rekonstrukcije ili održavanja - projekt izvedenog stanja, kojeg je potrebno izraditi nakon završenog građenja i koji uključuje sve izmjene koje su tijekom građenja provedene u odnosu na projekt. Predlaže se ostaviti formulaciju stavka 2. članka 50. iz važećeg Zakona. Nije prihvaćen U skladu s propisima iz područja gradnje, postoji projekt postojećeg stanja (npr. za građevine uništene ratnim razaranjima) i izvedbeni projekt (u slučaju da građevina nije u cijelosti izvedena prema izvedbenom projektu napravi se novi izvedbeni projekt, koji naravno mora biti usklađen s glavnim projektom). Zadaće struke potrebno je propisati zakonom, slijedom čega se stavak 2. briše.
349 BRANKO POLJANIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 29. Predlaže se dodati u stavku 1. slijedeće podstavke: - snimka postojećeg stanja, potrebna za utvrđivanje stanja građevine u slučaju rekonstrukcije ili održavanja - projekt izvedenog stanja, kojeg je potrebno izraditi nakon završenog građenja i koji uključuje sve izmjene koje su tijekom građenja provedene u odnosu na projekt Nije prihvaćen U skladu s propisima iz područja gradnje, postoji projekt postojećeg stanja (npr. za građevine uništene ratnim razaranjima) i izvedbeni projekt (u slučaju da građevina nije u cijelosti izvedena prema izvedbenom projektu napravi se novi izvedbeni projekt, koji naravno mora biti usklađen s glavnim projektom).
350 HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 29. Predlaže se u ovom članku kao i za ostale struke (članci 49., 51. i 52.) u stavku 1. dodati slijedeće podstavke: - snimka postojećeg stanja, potrebna za utvrđivanje stanja građevine u slučaju rekonstrukcije ili održavanja - projekt izvedenog stanja, kojeg je potrebno izraditi nakon završenog građenja i koji uključuje sve izmjene koje su tijekom građenja provedene u odnosu na projekt. Predlaže se ostaviti formulaciju stavka 2. članka 50. iz važećeg Zakona. Obrazloženje: MGIPU u obrazloženju uz ovaj članak navodi da se zadaće struke uređuju zakonom, a ne općim aktom Komore. U vezi s tim ističemo da su člankom 3. stavak 8. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje propisane odgovarajuće (temeljne) struke u smislu toga Zakona. Zadaće krajobraznih arhitekata i zadaće geoinženjerske i geotehničke struke kao primjerenih struka propisane su na temelju važećeg Zakona statutima Komora i izvršeni su upisi u odgovarajuće imenike osoba tih struka. Dodatno skrećemo pozornost da postoje inženjeri geotehničke (geoinženjerske) struke, koji su završili studij u znanstvenom polju građevinarstvo. Nije prihvaćen U skladu s propisima iz područja gradnje, postoji projekt postojećeg stanja (npr. za građevine uništene ratnim razaranjima) i izvedbeni projekt (u slučaju da građevina nije u cijelosti izvedena prema izvedbenom projektu napravi se novi izvedbeni projekt, koji naravno mora biti usklađen s glavnim projektom). Zadaće struke potrebno je propisati zakonom, slijedom čega se stavak 2. briše.
351 Marko Bertolino PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 30. U članku 51. podstavku 1. iza riječi: "kanalizacije" se dodaju riječi "u zgradama". Obrazloženje: u kurikulumu strojarskih fakulteta se ne uči o nosivim slojevima prometnih i pješačkih površina,, iskopima, zemljanim radovima, a projekti vodovoda i kanlizacije su infrastrukturne instalacije usko povezane s tehnologijama iskopa, u urbanim sredinama su iste instalacije locirane u prometnicama, pješačkim površinama . . . U članku 51. podstavku 3. iza riječi: „temeljnih zahtjeva“ stavlja se zarez, a riječi: „koji uključuju projekt izvedenog stanja strojarskih instalacija, opreme i postrojenja“ brišu se. Nije prihvaćen U domeni strojarstva su i infrastrukturne građevine kao što su plinovodi i naftovodi.
352 Hrvatska komora inženjera elektrotehnike PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 31. Komentar: Treba ostati projekt izvedenog stanja, jer kod elektrotehničkih sustava isti je bitan iz razloga što i najmanja promjena opreme iziskuje različite sheme spajanja, a koje su važne u daljnjoj eksploataciji i upravljanju elektrotehničkim sustavom. Nije prihvaćen U skladu s propisima iz područja gradnje, postoji izvedbeni projekt, a u slučaju da građevina nije u cijelosti izvedena prema izvedbenom projektu potrebno je izraditi novi izvedbeni projekt, koji naravno mora biti usklađen s glavnim projektom.
353 Ivan Markić 84 PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 31. Prijedlog za Članak 53.: (1) Arhitektonska struka može obavljati i poslove stručnog nadzora izvođenja radova na zgradama koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati građevinska struka, a za koje prema posebnom propisu nije potrebna kontrola glavnog projekta i napravljen je izvedbeni projekt. Obrazloženje: Smatramo da iako objekti ne idu na reviziju da su to ipak ozbiljni objekt do 800m2 i raspona do 10m a ovlašteni arhitekti ne raspolažu dodatnim znanjem da glavni projekt pročitaju kao izvedbeni projekt. I njima bi se olakšao rad jer bi imali temelj da traže investitora da se napravi izvedbeni projekt koji bi znali pročitati i usporediti s izvedenim stanje. Smatramo da bi izvedbeni projekt konstrukcije (nosivost) i arhitekture (hidroizolacija, vlaga, toplinska zaštita) treba biti obavezan ali nije predmet ovog zakona. Nije prihvaćen Obveze nadzornog inženjera u provedbi stručnog nadzora građenja propisane su člankom 58. Zakona o gradnji te je u skladu s tim odredbama ovlašteni arhitekt kompetentan provoditi stručni nadzor izvođenja konstrukcije koja nije u području kontrole projekta.
354 Hrvatska komora arhitekata PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 32. Prijedlog: Predlažemo da stavak 1. članka 55. glasi: „(1) Poslove projektantskog nadzora obavlja projektant arhitektonske, građevinske, strojarske i/ili elektrotehničke struke koji je izradio glavni projekt.“ Obrazloženje: Čl. 54. Zakona o gradnji određuje: (1) Izvođač je dužan graditi u skladu s građevinskom dozvolom, ovim Zakonom, tehničkim propisima, posebnim propisima, pravilima struke i pri tome: (…)“, pri čemu znamo da je sastavni dio građevinske dozvole glavni projekt Čl. 106. Zakona o gradnji određuje: „(1) Građenju građevine može se pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije propisano.“ Čl. 137. Zakona o gradnji određuje: „(2) Zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole investitor, odnosno vlasnik građevine prilaže: 1. fotokopiju građevinske dozvole, odnosno primjerak glavnog projekta za građevinu koja se može graditi ili radove koji se mogu izvoditi na temelju glavnog projekta“ Čl. 144. Zakona o gradnji određuje: „(1) Uporabna dozvola za građevinu izgrađenu, odnosno radove izvedene na temelju građevinske dozvole izdaje se u roku od osam dana od dana obavljenoga tehničkog pregleda ako se utvrdi da: 1. je uz zahtjev za njezino izdavanje priložena propisana dokumentacija 2. je građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom, u pogledu ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu, lokacijskih uvjeta i drugih uvjeta određenih građevinskom dozvolom“ Dodatno novim Pravilnikom o tehničkom pregledu („Narodne novine“, br. 46/18.), člankom 5. st. 3 podstavak 6. određeno je, da se u zapisnik unosi između ostalog i: „6. mišljenje projektanta o usklađenosti izvedenih radova s glavnim projektom“. Slijednom svega navedenog razvidno je da je Zakonom o gradnji naglasak prilikom izvođenja radova dan na glavnom projektu te se nameće logičnim da projektant koji je izradio glavni projekt vrši i projektantski nadzor. Prihvaćen Odredba je promijenjena u skladu s prijedlogom.
355 Grga K PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 32. Obzirom da je sastavni dio glavnog projekta - geodetski projekt; ovim odredbama nije definirano tko vrši nadzor nad tim dijelom projekta; odnosno potrebno je dodati da se i nad tim dijelom izvođenja vrši nadzor. Jer tko bi trebao biti odgovoran (snosi štetu) ukoliko građevina ne bude izvedena kako je dano u geodetskom projektu; arhitekt ili netko tko je naveden u st. 2., a nije u st. 1.?! Nije prihvaćen Obavljanje geodetskih poslova nije predmet Nacrta prijedloga zakona.
356 Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 32. Članak 55. Zakona mijenja se tako da glasi: (1) Poslove projektantskog nadzora obavlja projektant arhitektonske, građevinske, strojarske, elektrotehničke i/ili struke krajobrazna arhitektura koji je izradio projekt prema kojem se gradi građevina." Jednako tako potrebno je uskladiti i članke: Članak 53. stavak 1. Zakona mijenja se tako da glasi: (1) Arhitektonska, građevinska, strojarska elektrotehnička struka i struka krajobrazna arhitektura u obavljanju poslova stručnog nadzora građenja provodi nadzor nad izvođenjem radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati. Članak 54. stavak 1. Zakona mijenja se tako da glasi: (1) Arhitektonska, građevinska, strojarska elektrotehnička i struka krajobrazna arhitektura u obavljanju poslova vođenja građenja vodi građenje građevina i izvođenje radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati. OBRAZLOŽENJE: Obrazloženje kao i za članke 17. i 18. Zakona Nije prihvaćen Odgovor kao uz članak 2. Nacrta prijedloga zakona.
357 Jasenko Kosorčić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 32. U članku 4. Zakona o poslovima i djelatnostima prostoronog uređenja i gradnje treba točno navesti što obuhvaća projektantski nadzor tj. treba dati njegovu definicju. Naime projektantski nadzor nije definiran niti u jednom od zakona i pravilnika u području koja uređuju gradnju i prostorno uređenje. Nije prihvaćen Projektantski nadzor predstavlja (stručno vodstvo i) kontrolu potpune i dosljedne realizacije projekta u svim njegovim elementima koji čine obvezne dijelove projekta ali i u dijelovima koji, temeljem propisa, nisu obvezni dijelovi projekta (u pogledu pojedinosti oblikovanja i izvedbe) ali koji čine bitnu odrednicu projekta. U tom smislu je način provođenja projektantskog nadzora nepotrebno propisivati.
358 Nina Dražin-Lovrec PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 33. U stavku 2. ovog članka predlaže se da se obveza polaganja stručnog ispita zadrži za poslove prethodnog istraživanja. Predlaže se nova formulacija stavka 4. na način da glasi: 4) Listu ispitivača koja se sastoji od ____ osoba rješenjem imenuje ministar. __ ispitivača imenuje se iz reda službenika i dužnosnika Ministarstva a __ osoba iz reda stručnjaka za pojedina ispitna područja i to na prijedlog Hrvatske komore arhitekata, Hrvatske komore inženjera građevinarstva, Hrvatske komore inženjera elektrotehnike i Hrvatske komore inženjera strojarstva. Obrazloženje: Mišljenja smo da bi ukupan broj članova sa Liste ispitivača trebalo povećati za određeni broj ispitivača iz reda stručnjaka za pojedina ispitna područja koje predlažu Komore. Djelomično prihvaćen Odredbe o prethodnim istraživanjima ponovno će se urediti te u tom smislu ostaje i obveza polaganja stručnog ispita. Povećanje broja ispitivača stručnog ispita nije potrebno obzirom na broj ispitnih predmeta.
359 Emil Dereš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 33. U stavku 2. ovog članka predlaže se da se obveza polaganja stručnog ispita zadrži za poslove prethodnog istraživanja. Prihvaćen Odredbe prethodnih istraživanja ponovno će se urediti te u tom smislu ostaje i obveza polaganja stručnog ispita.
360 ADELA VISKOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 33. Ako se prihvati prijedlog da u Zakonu ostanu prethodna istraživanja onda se predlaže da se zadrži i stručni ispit za te poslove. Prihvaćen Odredbe o prethodnim istraživanjima ponovno će se urediti te u tom smislu ostaje i obveza polaganja stručnog ispita.
361 Marijan Ricov PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 33. Ako se prihvati prijedlog da u Zakonu ostanu prethodna istraživanja onda se predlaže da se zadrži i stručni ispit za te poslove. Predlaže se nova formulacija stavka 4. na način da glasi: 4) Listu ispitivača koja se sastoji od ____ osoba rješenjem imenuje ministar. __ ispitivača imenuje se iz reda službenika i dužnosnika Ministarstva a __ osoba iz reda stručnjaka za pojedina ispitna područja i to na prijedlog Hrvatske komore arhitekata, Hrvatske komore inženjera građevinarstva, Hrvatske komore inženjera elektrotehnike i Hrvatske komore inženjera strojarstva. Obrazloženje: Ovim prijedlogom bi se ukupan broj članova sa Liste ispitivača trebalo povećati za određeni broj ispitivača iz reda stručnjaka za pojedina ispitna područja koje predlažu Komore. Djelomično prihvaćen Odredbe o prethodnim istraživanjima ponovno će se urediti te u tom smislu ostaje i obveza polaganja stručnog ispita. Povećanje broja ispitivača stručnog ispita nije potrebno obzirom na broj ispitnih predmeta.
362 Danko Holjević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 33. U stavku 2. ovog članka predlaže se da se obveza polaganja stručnog ispita zadrži za poslove prethodnog istraživanja. Predlaže se nova formulacija stavka 4. na način da glasi: 4) Listu ispitivača koja se sastoji od ____ osoba rješenjem imenuje ministar. __ ispitivača imenuje se iz reda službenika i dužnosnika Ministarstva a __ osoba iz reda stručnjaka za pojedina ispitna područja i to na prijedlog Hrvatske komore arhitekata, Hrvatske komore inženjera građevinarstva, Hrvatske komore inženjera elektrotehnike i Hrvatske komore inženjera strojarstva. Djelomično prihvaćen Odredbe o prethodnim istraživanjima ponovno će se urediti te u tom smislu ostaje i obveza polaganja stručnog ispita. Povećanje broja ispitivača stručnog ispita nije potrebno obzirom na broj ispitnih predmeta.
363 Ena Holjević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 33. U stavku 2. ovog članka predlaže se da se obveza polaganja stručnog ispita zadrži za poslove prethodnog istraživanja. Predlaže se nova formulacija stavka 4. na način da glasi: 4) Listu ispitivača koja se sastoji od ____ osoba rješenjem imenuje ministar. __ ispitivača imenuje se iz reda službenika i dužnosnika Ministarstva a __ osoba iz reda stručnjaka za pojedina ispitna područja i to na prijedlog Hrvatske komore arhitekata, Hrvatske komore inženjera građevinarstva, Hrvatske komore inženjera elektrotehnike i Hrvatske komore inženjera strojarstva Djelomično prihvaćen Odredbe o prethodnim istraživanjima ponovno će se urediti te u tom smislu ostaje i obveza polaganja stručnog ispita. Povećanje broja ispitivača stručnog ispita nije potrebno obzirom na broj ispitnih predmeta.
364 BRANKO POLJANIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 33. Ako se prihvati prijedlog da u Zakonu ostanu prethodna istraživanja onda se predlaže da se zadrži i stručni ispit za te poslove. Predlaže se nova formulacija stavka 4. na način da glasi: 4) Listu ispitivača koja se sastoji od ____ osoba rješenjem imenuje ministar. __ ispitivača imenuje se iz reda službenika i dužnosnika Ministarstva a __ osoba iz reda stručnjaka za pojedina ispitna područja i to na prijedlog Hrvatske komore arhitekata, Hrvatske komore inženjera građevinarstva, Hrvatske komore inženjera elektrotehnike i Hrvatske komore inženjera strojarstva. Obrazloženje: Ovim prijedlogom bi se ukupan broj članova sa Liste ispitivača trebalo povećati za određeni broj ispitivača iz reda stručnjaka za pojedina ispitna područja koje predlažu Komore. Prihvaćen Odredbe o prethodnim istraživanjima ponovno će se urediti te u tom smislu ostaje i obveza polaganja stručnog ispita. Povećanje broja ispitivača stručnog ispita nije potrebno obzirom na broj ispitnih predmeta.
365 Ivan Markić 84 PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 33. Prijedlog : Predlažemo ukidanje stručnog ispita usmeno. Predlažemo da se usavršava elektronički putem portala koji bi održavalo Ministarstvo i/ili Komore što bi bilo u skladu s vremenom u kojem živimo. I priprema bi se mogla uvesti preko portala. U globalnim kompanijama je to standard. Preko portala se obavezuje djelatnika da sluša/gleda predavanja i kod bitnih se provodi na kraju kviz da se ustanovi da li je polaznik pratio. U ovom slučaju se to može organizirati u prostorijama Ministarstva gdje svi polažu ispit preko računala. Smanjuju se troškovi i subjektivni pristup pojedincu. Nije prihvaćen Stručni ispit nije moguće provoditi putem testa.
366 Društvo građevinskih inženjera Zagreb PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 34. Predlaže se iz stavka (3) brisati tekst: „koje je osoba iz članka 56. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona dužna dostaviti Komori u svrhu vođenja evidencije o stručnom usavršavanju“, te dodati nove stavke: ( ) Evidenciju o stručnom usavršavanju osoba iz članka 56. stavaka 1. i 2. ovog Zakona dužni su voditi nositelji programa. ( ) Obveznik stručnog usavršavanja sam bira kod nositelja programa koji će za njega voditi evidenciju stručnog usavršavanja. Obrazloženje: Obveza stručnog usavršavanja odnosi se na sve osobe koje su položile stručni ispit. S obzirom da sve osobe koji su položile stručni ispit, nisu automatski i članovi Komore, smatramo da bi Komora mogla voditi evidenciju o stručnom usavršavanju svojih članova. S obzirom da stručno usavršavanje provode nositelji programa, i to za sve osobe koje su položile stručni ispit, smatramo da bi nositelji programa trebali biti ti koji će i voditi evidenciju o stručnom usavršavanju. Nije prihvaćen Bitna je evidencija stručnog usavršavanja profesionalnih osoba u sigurnosnom sektoru: osoba koje obavljaju stručne poslove prostornog uređenja, projektiranja i /ili stručnog nadzora građenja i vođenja građenja, a te su osobe članovi Komore. Stoga Komora mora imati cjelovitu sliku o stručnom usavršavanje svojih članova.
367 Hrvatski savez građevinskih inženjera (HSGI) PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 34. Stavak 3., riječ "Komora" briše se i zamjenjuje sa "Pravna osobe iz st. 2. ovog članka" Stavak 4., riječ "Komora" briše se i zamjenjuje sa "Pravna osoba iz st. 2. ovog članka" Prihvaćen Komora mora imati cjelovitu sliku o stručnom usavršavanje svojih članova.
368 Mirna Amadori PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 34. - stavak 3., riječ "Komora" briše se i zamjenjuje sa "Pravna osobe iz st. 2. ovog članka" - stavak 4., riječ "Komora" briše se i zamjenjuje sa "Pravna osoba iz st. 2. ovog članka" Nije prihvaćen Komora mora imati cjelovitu sliku o stručnom usavršavanje svojih članova.
369 Hrvatski savez građevinskih inženjera (HSGI) PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 34. Iz stavka 2., iza riječi „komore“ brisati riječ „te“ i staviti zarez (Program stručnog usavršavanja utvrđuju i provode komore, strukovne organizacije, sveučilišta, veleučilišta i druge pravne osobe (u daljnjem tekstu: nositelj programa) uz prethodnu suglasnost Ministarstva) Nije prihvaćen Komora je također nositelj stručnog usavršavanja ali joj je ostavljeno da samostalno utvrđuju programe stručnog usavršavanja i načine njegovog provođenja.
370 Nenad Petrović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 34. stavak 2., iza riječi „komore“ briše se riječ „te“ i stavlja se „ , “ (zarez) Nije prihvaćen Komora je također nositelj stručnog usavršavanja ali joj je ostavljeno da samostalno utvrđuju programe stručnog usavršavanja i načine njegovog provođenja.
371 Hrvatsko društvo inženjera geotehnike PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 34. stavak 2., iza riječi „komore“ briše se riječ „te“ i stavlja se „ , “ (zarez) Nije prihvaćen Komora je također nositelj stručnog usavršavanja ali joj je ostavljeno da samostalno utvrđuju programe stručnog usavršavanja i načine njegovog provođenja.
372 Mirna Amadori PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 34. - stavak 2., iza riječi „komore“ briše se riječ „te“ i stavlja se „ , “ (zarez) Nije prihvaćen Komora je također nositelj stručnog usavršavanja ali joj je ostavljeno da samostalno utvrđuju programe stručnog usavršavanja i načine njegovog provođenja.
373 Kristina Vujica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 34. Predlaže se zadržavanje formulacije iz postojećeg Zakona ili dodati u st. 1, 2, 3. i 4. iza riječi "obavezno" , te ispred "stručno usavršavanje" dodati riječ „besplatno“ . Obrazloženje: Besplatno stručno usavršavanje moguće je provesti za članove Komore iz sadašnjih članarina, te kroz sponzorirana/besplatna predavanja od strane poslovnih subjekata. Kako se u ovim izmjenama i dopunama u čl. 58. St. 2. navodi dio institucija kojima je osnovna djelatnost edukacija, iste tu edukaciju mogu provoditi kroz razne projektne programe financirane iz proračuna, a ne dodatno opterećivati privredne djelatnosti. Ovlašteni arhitekt razine A, koji je u svoje stručno usavršavanje uložio samo svoje radne sate potrebne za tu razinu investirao je godišnje 6520 kn = 40 h x 163 kn/h (prosječna cijena sata djelatnika arh.ureda 2015.). Stručno usavršavanje osobna je stvar svakog pojedinca i ovim izmjenama postaje još jedan u nizu parafiskalnih nameta, a vodi i do neobjektivnog pozicioniranja unutar struke, temelj čega su financijske mogućnosti investiranja pojedinca u vlastito stručno usavršavanje. Nije prihvaćen Arhitekti i inženjeri trebali bi upotpunjavati i usavršavati svoje znanje i pratiti razvoj tehničke regulative i nakon položenog stručnog ispita. Stoga je nužno da u određenom razdoblju profesionalne osobe prođu manji broj sati stručnog usavršavanja iz područja obuhvaćenog ispitnim programom stručnog ispita kojeg su položili, pri čemu bi svaki tečaj stručnog usavršavanja trebao sadržavati provjeru znanja i ocjenu predavača.
374 Ivan Markić 84 PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 34. Prijedlog: Smatramo da je obavezno stručno usavršavanje odlična ideja. Predlažemo da se usavršava elektronički putem portala koji bi održavalo Ministarstvo i/ili Komore što bi bilo u skladu s vremenom u kojem živimo. U globalnim kompanijama je to standard. Preko portala se obavezuje djelatnika da sluša/gleda predavanja i kod bitnih se provodi na kraju ispit da se ustanovi da li je polaznik pratio. Do sada je bila praksa da se sve to naplaćuje dodatno i zbog toga se 99% inženjera žali. Polaznici moraju odvajati određeno vrijeme i trošiti na putovanja, a u većini slučajeva bi samo platiti i dobili diplome, što je loša strana svega. Na predloženi način bi svi imali vremena pogledati predavanja/prezentacije kada imaju viška vremena i mislimo da bi ih svi koji stvarno rade odradili kako treba. Nestao bi dio zbog kojeg se ljudi najviše žale a to je da netko na tome zarađuje novce, ostvario bi se cilj stručnog usavršavanja inženjera. Prihvaćen Stručno usavršavanje koje se održava ili je održano uživo može se audiovizualno snimiti i reproducirati za potrebe stručnog usavršavanja npr. na mrežnoj stranici Komore.
375 Zlatko Biočić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 34. Predlaže se formulacija iz postojećeg Zakona ili brisanje cijelog članka. Obrazloženje: Za kvalitetu stručnog usavršavanja nužno je da usavršavanje bude neobvezno jer će se time potaknuti organizacije koje provode usavršavanje da osluškuju stvarne potrebe sudionika u gradnji i da im ponude kvalitetne seminare u skladu s njihovim potrebama. S druge pak strane, o dostupnosti aktualne i relevantne stručne literature na internetu (knjige, članci, snimljena predavanja, webinari…) ne treba niti govoriti. Dosadašnja praksa obveznog stručnog usavršavanja pokazala je da u velikoj većini slučajeva seminara kolege dolaze "odraditi" seminar (često se samo potpisati, čak niti odslušati predavanja) jer od njih uglavnom nemaju praktične koristi (npr. teme su preopširne i nisu aktualne; više-manje jedni te isti predavači i teme; kroz predavanja se „protrči“; nema mogućnosti postavljanja pitanja; (potencijalni) sudionici predavanja nemaju utjecaj na teme predavanja; nema ocjenjivanja predavanja itd.). Dakle, vrijeme potrošeno na takvo „usavršavanje“ je izgubljeno a financijsko opterećenje (oko 2000 kuna godišnje samo za troškove kotizacije) je također samo još dodatan uteg. Glavni pokazatelj navedenih tvrdnji je drastični pad posjećenosti seminara nakon ukidanja obveznog stručnog usavršavanja. Zbog dosadašnjih iskustava, nema razloga vjerovati da će se uvođenjem obveznog stručnog usavršavanja išta značajno promijeniti obzirom na prijašnju praksu, stoga se predlaže ostaviti formulaciju iz postojećeg zakona ili brisanje cijelog članka. Nije prihvaćen Ovdje nije riječ o napuštenom modelu stručnog usavršavanja kojim se pristup obavljanju profesionalnih poslova uvjetovao stjecanjem određenog broja bodova u petogodišnjem razdoblju. Osobe koje obavljaju stručne poslove u prostornom uređenju i gradnji trebaju upotpunjavati i usavršavati svoje znanje i pratiti razvoj tehničke regulative i nakon položenog stručnog ispita. Stručno usavršavanje moguće je provoditi i elektroničkim putem na način da se audiovizualna snimka provedenog stručnog usavršavanja objavi npr. na mrežnoj stranici Komore, a na kraju se provodi provjera znanja i ocjena predavača.
376 Vladimir Petrović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 34. Članak 58 (starog zakona) ostaje kakav je bio do sada ili se ukida u potpunosti. Obaveza stručnog usavršavanja se ne uvodi ponovo. Obrazloženje: Svi smo svjedoci velike koristi koju je nametnuta obaveza (dok nije bila ukinuta) polučila u pogledu unaprijeđenja stručnosti i kvalitete u našoj branši. Nažalost ne bi se moglo reći da određene pravne i fizičke osobe nisu imale koristi od nametnute obaveze, imali su itekako! Sada se to opet želi uvesti, a mene bi samo zanimalo na čiju inicijativu i koliko je i od koga novaca ispod stola dobio u tu svrhu? Da se uvede ponovno polaganje stručnog ispita, o trošku ministarstva naravno, svakih npr. 5 godina ili kod promjene ključnih pravnih akata ne bih imao ništa protiv, Provjera usvojenog znanja ipak osigurava neki učinak, ali samo prisustvo (a u nekim slučajevima ni to) zbilja ne osigurava baš ništa. Izuzev masnog profita tvrtkama koje se time bave. Ovaj prijedlog ne samo da nema uporište u struci i stvarnim činjenicama već i upućuje na koruptivne radnje Nije prihvaćen Arhitekti i inženjeri trebali bi upotpunjavati i usavršavati svoje znanje i pratiti razvoj tehničke regulative i nakon položenog stručnog ispita. Stoga je nužno da u određenom razdoblju profesionalne osobe prođu manji broj sati stručnog usavršavanja iz područja obuhvaćenog ispitnim programom stručnog ispita kojeg su položili, pri čemu bi svaki tečaj stručnog usavršavanja trebao sadržavati provjeru znanja i ocjenu predavača.
377 Karmen Komljen Petošić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 35. Slažem se s prijedlogom komore inž. graditeljstva vezano za Poglavlje VI. stoga naslov treba sadržavati "ispitivanja i prethodna istraživanja" Nadalje, svi članci poglavlja VIII. koji se referiraju ispitivanja i prethodna istraživanja treba uskladiti: pravne osobe - ostaviti ispitivanja i prethodna istraživanja, fizičke osobe - prethodna istraživanja. Djelomično prihvaćen Odredbe ispitivanja i prethodnih istraživanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
378 Emil Dereš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 35. Predlaže se u naslovu ostaviti ispitivanja i prethodna istraživanja. Djelomično prihvaćen Odredbe ispitivanja i prethodnih istraživanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
379 ADELA VISKOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 35. U skladu sa prethodno navedenim primjedbama HKIG vezanim uz Poglavlje VI. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, predlaže se u naslovu ostaviti ispitivanja i prethodna istraživanja. U poglavlju VIII. u člancima koji se odnose na pravne osobe treba ostaviti ispitivanja i prethodna istraživanja, a u člancima koji se odnose na fizičke osobe samo prethodna istraživanja. Djelomično prihvaćen Odredbe ispitivanja i prethodnih istraživanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
380 Marijan Ricov PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 35. Prijedlog: Kako je poznavanje jezika neosporno bitna stvar koja, ako se ne varam, nije regulirana nikako ovim Zakonom, predlažem da se uvede odredba koja će i to na neki način regulirati. Za primjer navodim susjednu Sloveniju u kojoj je prilikom prijave stranog državljana na neki od natječaja potrebno priložiti dokaz poznavanje jezika na kojem se projektira (ili vrši druga usluga) nivoa B2 prema Zajedničkom europskom referentnom okvirom za strane jezike. I k tome nije važeća potvrda bilo koje škole stranih jezika već samo i isključivo Centera za slovenski kao drugi i strani jezik Filozofskog fakulteta u Ljubljani. Zaštitimo i mi svoje tržište rada! Nije prihvaćen Propisivanje minimalne razine znanja hrvatskog jezika nije u skladu s EU zakonodavstvom, obzirom da provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koju osoba namjerava obavljati (npr. za obavljanje poslova projektiranja je potrebna niža razina nego za obavljanje stručnog nadzora građenja). Međutim, napominjemo da je odredbom članka 44. Nacrta prijedloga zakona (odnosno izmjenom članka 72. Zakona) propisana obveza provjere znanja hrvatskog jezika strane ovlaštene osobe kojoj je priznata inozemna stručna kvalifikacija kada postoji ozbiljna i osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju hrvatskog jezika u odnosu na profesionalnu djelatnost koju namjerava obavljati.
381 Kristina Vujica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 35. Tko i kako će se pratiti načelo uzajamnosti? Potrebno definirati pravni okvir i instituciju. Prihvaćen Utvrđivanje postojanja uzajamnosti u području prostornog uređenja i gradnje između treće države koja nije članica Svjetske trgovinske organizacije i Republike Hrvatske u nadležnosti je ministarstva nadležnog za područje prostornog uređenja i gradnje.
382 Danko Holjević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 35. U skladu sa prethodno navedenim primjedbama HKIG vezanim uz Poglavlje VI. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, predlaže se u naslovu ostaviti ispitivanja i prethodna istraživanja. U poglavlju VIII. u člancima koji se odnose na prave osobe treba ostaviti ispitivanja i prethodna istraživanja, a u člancima koji se odnose na fizičke osobe samo prethodna istraživanja. Djelomično prihvaćen Odredbe ispitivanja i prethodnih istraživanja ponovno će se urediti. Strane pravne osobe i fizičke osobe imaju pravo u Republici Hrvatskoj obavljati poslove ispitivanja te poslove prethodnih istraživanja.
383 Tomislav Brekalo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 35. Prijedlog: Kako je poznavanje jezika neosporno bitna stvar koja, ako se ne varam, nije regulirana nikako ovim Zakonom, predlažem da se uvede odredba koja će i to na neki način regulirati. Za primjer navodim susjednu Sloveniju u kojoj je prilikom prijave stranog državljana na neki od natječaja potrebno priložiti dokaz poznavanje jezika na kojem se projektira (ili vrši druga usluga) nivoa B2 prema Zajedničkom europskom referentnom okvirom za strane jezike. I k tome nije važeća potvrda bilo koje škole stranih jezika već samo i isključivo Centera za slovenski kao drugi i strani jezik Filozofskog fakulteta u Ljubljani. Zaštitimo i mi svoje tržište rada! Nije prihvaćen Propisivanje minimalne razine znanja hrvatskog jezika nije u skladu s EU zakonodavstvom, obzirom da provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koju osoba namjerava obavljati (npr. za obavljanje poslova projektiranja je potrebna niža razina nego za obavljanje stručnog nadzora građenja). Međutim, napominjemo da je odredbom članka 44. Nacrta prijedloga zakona (odnosno izmjenom članka 72. Zakona) propisana obveza provjere znanja hrvatskog jezika strane ovlaštene osobe kojoj je priznata inozemna stručna kvalifikacija kada postoji ozbiljna i osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju hrvatskog jezika u odnosu na profesionalnu djelatnost koju namjerava obavljati.
384 HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 35. U skladu sa prethodno navedenim primjedbama HKIG vezanim uz Poglavlje VI. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, predlaže se u naslovu ostaviti ispitivanja i prethodna istraživanja. U poglavlju VIII. u člancima koji se odnose na prave osobe treba ostaviti ispitivanja i prethodna istraživanja, a u člancima koji se odnose na fizičke osobe samo prethodna istraživanja. Djelomično prihvaćen Odredbe ispitivanja i prethodnih istraživanja ponovno će se urediti. Strane pravne osobe i fizičke osobe imaju pravo u Republici Hrvatskoj obavljati poslove ispitivanja te poslove prethodnih istraživanja.
385 Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 35. 14. Članak 59. stavak 2. iza riječi „ovlašteni arhitekt“ dodaje se „ovlašteni krajobrazni arhitekt“. "(2)Fizička osoba koja u stranoj državi ima pravo obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, voditelja građenja, voditelja radova, voditelja projekta i poslove ispitivanja i prethodnih istraživanja ima pravo u Republici Hrvatskoj pod pretpostavkom uzajamnosti trajno obavljati te poslove u svojstvu ovlaštene osobe pod istim uvjetima kao i ovlašteni arhitekt, ovlašteni krajobrazni arhitekt odnosno ovlašteni inženjer, ovlašteni voditelj građenja, odnosno ovlašteni voditelj radova, voditelj projekta, osoba ovlaštena za ispitivanja i prethodna istraživanja, ako ima stručne kvalifikacije potrebne za obavljanje tih poslova u skladu s posebnim zakonom kojim se uređuje priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija i drugim posebnim propisima." OBRAZLOŽENJE: Usklađenje obzirom na prijedloge izmjena i dopuna prethodnih članaka. Nije prihvaćen Odgovor kao uz članak 2.
386 Ivan Markić 84 PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 35. Prijedlog: Smatramo da strani inženjeri trebaju položiti stručni ispit da se upoznaju s našim propisima koji govore o dozvolama, sadržaju projekta i drugu. Elektronički sustav koji predlažemo može biti i na engleskom jeziku te mislimo da bi svi mogli to lako položiti. Do sada su u praksi projekti stranih inženjera izgledali svakako i tek će se pokazati nedostaci kada se krene s izvođenjem. Dok god su članovi komore, trebali bi i stručno se usavršavati. Nije prihvaćen Ovlaštenoj osobi iz države ugovornice EGP-a, u skladu s EU zakonodavstvom, mora se omogućiti obavljanje iste profesionalne djelatnosti na privremenoj ili povremenoj osnovi u drugoj državi ugovornici EGP-a (ako ona ispunjava uvjete za obavljanje te djelatnosti u svojoj državi i ako je osigurana od profesionalne odgovornosti), odnosno ne smije joj se npr. uvjetovati polaganje stručnog ispita.
387 Jasenko Kosorčić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 35. Ovje je potrebno navesti da ova osoba mora znati hrvatski jezik i to prema EU testu nivao znanja C1 Nije prihvaćen Propisivanje minimalne razine znanja hrvatskog jezika nije u skladu s EU zakonodavstvom, obzirom da provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koju osoba namjerava obavljati (npr. za obavljanje poslova projektiranja je potrebna niža razina nego za obavljanje stručnog nadzora građenja). Međutim, napominjemo da je odredbom članka 44. Nacrta prijedloga zakona (odnosno izmjenom članka 72. Zakona) propisana obveza provjere znanja hrvatskog jezika strane ovlaštene osobe kojoj je priznata inozemna stručna kvalifikacija kada postoji ozbiljna i osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju hrvatskog jezika u odnosu na profesionalnu djelatnost koju namjerava obavljati.
388 Karmen Komljen Petošić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 37. uvesti razinu znanja hrvatskog jezika B2 potvrđenu certifikatom Nije prihvaćen Propisivanje minimalne razine znanja hrvatskog jezika nije u skladu s EU zakonodavstvom, obzirom da provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koju osoba namjerava obavljati (npr. za obavljanje poslova projektiranja je potrebna niža razina nego za obavljanje stručnog nadzora građenja). Međutim, napominjemo da je odredbom članka 44. Nacrta prijedloga zakona (odnosno izmjenom članka 72. Zakona) propisana obveza provjere znanja hrvatskog jezika strane ovlaštene osobe kojoj je priznata inozemna stručna kvalifikacija kada postoji ozbiljna i osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju hrvatskog jezika u odnosu na profesionalnu djelatnost koju namjerava obavljati.
389 BRANKO POLJANIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 37. Potrebno je iza podstavka: “-ima stručne kvalifikacije..“ dodati podstavak: - Ima razinu poznavanja hrvatskog jezika na nivou B2 i definirati certifikat Nije prihvaćen Propisivanje minimalne razine znanja hrvatskog jezika nije u skladu s EU zakonodavstvom, obzirom da provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koju osoba namjerava obavljati (npr. za obavljanje poslova projektiranja je potrebna niža razina nego za obavljanje stručnog nadzora građenja). Međutim, napominjemo da je odredbom članka 44. Nacrta prijedloga zakona (odnosno izmjenom članka 72. Zakona) propisana obveza provjere znanja hrvatskog jezika strane ovlaštene osobe kojoj je priznata inozemna stručna kvalifikacija kada postoji ozbiljna i osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju hrvatskog jezika u odnosu na profesionalnu djelatnost koju namjerava obavljati.
390 Marijan Ricov PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 37. Potrebno je iza podstavka: “-ima stručne kvalifikacije..“ dodati podstavak: - Ima razinu poznavanja hrvatskog jezika na nivou B2 i definirati certifikat Obrazloženje: U regulativi za projekte, izjave i izvješća navedeno je da su pisani na hrvatskom jeziku, iz čega proizlazi da ovlaštene osobe ne mogu samostalno izvršavati zakonima i pravilnicima definirane zadaće bez znanja hrvatskog jezika. U slučaju bilo kakvog spora ovlaštena osoba može iznositi obranu na način da nije znala što ovjerava ukoliko joj je hrvatski jezik nepoznat. Neuvođenjem zahtjeva za poznavanjem hrvatskog jezika stvara se pravna nesigurnost investitora. Nije prihvaćen Propisivanje minimalne razine znanja hrvatskog jezika nije u skladu s EU zakonodavstvom, obzirom da provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koju osoba namjerava obavljati (npr. za obavljanje poslova projektiranja je potrebna niža razina nego za obavljanje stručnog nadzora građenja). Međutim, napominjemo da je odredbom članka 44. Nacrta prijedloga zakona (odnosno izmjenom članka 72. Zakona) propisana obveza provjere znanja hrvatskog jezika strane ovlaštene osobe kojoj je priznata inozemna stručna kvalifikacija kada postoji ozbiljna i osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju hrvatskog jezika u odnosu na profesionalnu djelatnost koju namjerava obavljati.
391 Kristina Vujica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 37. Potrebno je iza podstavka: “-ima stručne kvalifikacije..“ dodati podstavak: - Ima razinu poznavanja hrvatskog jezika na nivou B2 i definirati certifikat Obrazloženje: U regulativi za projekte, izjave i izvješća navedeno je da su pisani na hrvatskom jeziku, iz čega proizlazi da ovlaštene osobe ne mogu samostalno izvršavati zakonima i pravilnicima definirane zadaće bez znanja hrvatskog jezika. U slučaju bilo kakvog spora ovlaštena osoba može iznositi obranu na način da nije znala što ovjerava ukoliko joj je hrvatski jezik nepoznat. Neuvođenjem zahtjeva za poznavanjem hrvatskog jezika stvara se pravna nesigurnost investitora. Nije prihvaćen Propisivanje minimalne razine znanja hrvatskog jezika nije u skladu s EU zakonodavstvom, obzirom da provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koju osoba namjerava obavljati (npr. za obavljanje poslova projektiranja je potrebna niža razina nego za obavljanje stručnog nadzora građenja). Međutim, napominjemo da je odredbom članka 44. Nacrta prijedloga zakona (odnosno izmjenom članka 72. Zakona) propisana obveza provjere znanja hrvatskog jezika strane ovlaštene osobe kojoj je priznata inozemna stručna kvalifikacija kada postoji ozbiljna i osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju hrvatskog jezika u odnosu na profesionalnu djelatnost koju namjerava obavljati.
392 Jasenko Kosorčić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 37. Da bi u Republici Hrvatskoj inžinjer građanin RH dobio mogućnost postati ovlašteni inžinjer ili sudionik u gradnji treba položiti stručni ispit pri Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja kojim se provjerava znanje hrvatskih zakon, pravilnika i tehničkih propis iz područja gradnje i uže područja struke. Osim toga zahtjeva se radno iskustvo dvije do tri godine na stručnim poslovima. Prema ovom članku strancu se omogućuje rad u Republici Hrvatskoj kao ovlaštenom inžinjeru ili sudioniku u gradnji bez provjere znanja hrvatskih zakona, pravilnika i tehničkih propisa iz područja gradnje i uže područja struke i bez zahtjeva za dužinom radnog staža na stručnim poslovima. To je pogrešno jer ogromna većina EU i EPG zemlja (78%) uopće nemaju zakonski propisano polaganje stručnog ispita za rad u graditeljstvu.U EU i EGP samo ove zemlje imaju obvezno polaganje stručnog ispita:Austrija, Bugarska, Italija, Malta, Irska, Slovenija, Velika Britanija i Hrvatska. Znači samo 8 zemlja od 28 članica EU te niti jedna zemlja koja je članica EGP (Norveška, Island i Švicarska). Tu je potrebno naglasti da ekonomski najača članica EU, Njemačka ne zahtjeva polaganje stručnog ispita. I inžinjeri iz tih EU i EGP-a zemalja moći će raditi kao ovlašteni inžinjeri ili sudionici u gradnji u Republici Hrvatskoj. To je potpuna diskriminacija i potiranje rada hrvatskih inžinjera kao i negiranje hrvatskih zakona. Nije prihvaćen Ovlaštenoj osobi iz države ugovornice EGP-a, u skladu s EU zakonodavstvom, mora se omogućiti obavljanje iste profesionalne djelatnosti na privremenoj ili povremenoj osnovi u drugoj državi ugovornici EGP-a (ako ona ispunjava uvjete za obavljanje te djelatnosti u svojoj državi i ako je osigurana od profesionalne odgovornosti), odnosno ne smije joj se postavljati dodatni uvjeti za obavljanje profesionalne djelatnosti (npr. polaganje stručnog ispita i sl.).
393 Jasenko Kosorčić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 37. Ovo je diskriminacija hrvatskih članova komora jer oni se prema ovom prijedlogu izmjena zakona moraju obvezno stručno usavršavati dok za strance ta obveza ne postoji. U EU i EPG samo 7 zemalja članica ,ima stručno sposobljavanje što znači da 78% članica nema stručnu osposbljavanje. Od 7 članica koje imaju stručno osposobljavanje samo 4 previđaju sankcije ako se osposbljavanje ne obavi (Austrija,Mađarska, Italija, Irska, ) , dvije imaju opcionalno sankiconiranje (Bugarska i Velika Britanija) i jedna nema sankcije (Hrvatska) Stručno usavršavenje košta i te na ovaj način stranci stjeću ekonomsku prednost nad hrvatskim članovima komora u Republici Hrvatskoj. Uz to potrebno je zahtjevati za strance znanje hrvatskog jezika prema EU jezičnim okviru na nivou C1. Nije prihvaćen Arhitekti i inženjeri trebali bi upotpunjavati i usavršavati svoje znanje i pratiti razvoj tehničke regulative i nakon položenog stručnog ispita, što se ne bi trebalo smatrati uvjetom za obavljanje profesionalne djelatnosti. U pogledu propisivanja minimalne razine znanja hrvatskog jezika za strane ovlaštene osobe koje profesionalnu djelatnost namjeravaju obavljati u Hrvatskoj, skrećemo pozornost da to nije u skladu s EU zakonodavstvom obzirom da svaki zahtjev mora biti razmjeran (u smislu da ga nije moguće zamijeniti drugim, manje strogim zahtjevom kojima se postiže isti rezultat). Napominjemo da je odredbom članka 44. Nacrta prijedloga zakona (odnosno izmjenom članka 72. Zakona) propisana obveza provjere znanja hrvatskog jezika strane ovlaštene osobe kojoj je priznata inozemna stručna kvalifikacija kada postoji ozbiljna i osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju hrvatskog jezika u odnosu na profesionalnu djelatnost koju namjerava obavljati, pri čemu provjera znanja hrvatskog jezika mora biti razmjerna djelatnosti koju osoba namjerava obavljati.
394 Branimir Bosanac PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 37. Neznam zašto je potreba za nostrifikacijom projekata koji izrađuju strani projektanti, ako nije potrebna provjera poznavanja Zakona iz područja građenja u svim ostalim područjima. Nije prihvaćen Ovlaštenoj osobi iz države ugovornice EGP-a, u skladu s EU zakonodavstvom, mora se omogućiti obavljanje iste profesionalne djelatnosti na privremenoj ili povremenoj osnovi u drugoj državi ugovornici EGP-a (ako ona ispunjava uvjete za obavljanje te djelatnosti u svojoj državi i ako je osigurana od profesionalne odgovornosti), odnosno ne smije joj se npr. uvjetovati polaganje stručnog ispita.
395 Branimir Bosanac PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 37. Ovo što je navedeno u ovom članku je čista diskriminacija hrvatskih stručnjaka. Hrvatski stručnjaci moraju polagati stručni ispit kako bi dokazali poznavanje struke ali i Zakona Republike Hrvatske, a strani stručnjaci ne da moraju dokazat poznavanje Zakona Republike Hrvatske nego ne moraju poznavati znanje hrvatskog jezika koji bi te zakone proučili. Pogledajte malo u susjedne držvae i to ne daleko Slovenija Austrija.., it.d. One su jasno i glasno obavezale strane stručnjake na znanje svog jezika na nivou BB2. Prema Zakonu o postopku priznavanja poklicnih kvalifikacij za opravljanje reguliranih poklicev u članku 7 (7.člen – znanje jezikov) se navodi: (1) Strokovnjak, ki mu je v Republiki Sloveniji priznana poklicna kvalifikacija za opravljanje reguliranega poklica, mora za potrebe opravljanja reguliranega poklica znati slovenski jezik. (2) Če tako določa zakon ali drug predpis, pristojni organ za poklice, ki vplivajo na zdravje pacientov ali za druge poklice, v primeru upravičenega dvoma glede znanja jezika, preveri strokovnjakovo znanje slovenskega jezika v zvezi s poklicnimi dejavnostmi, ki jih namerava opravljati. Preverjanje mora biti sorazmerno s poklicnimi dejavnostmi, ki jih bo strokovnjak opravljal, in se lahko izvede šele po priznanju poklicne kvalifikacije oziroma po izdaji evropske poklicne izkaznice v skladu s 46. členom tega zakona. Če pristojni organ ne more sam zagotoviti preverjanja znanja jezika, lahko po njegovih navodilih preverjanje izvede drug organ ali organizacija" Za nas je interesantan članak 53 DIREKTIVE 2013/55/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 20. studenoga 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta („Uredba IMI”): Znanje jezika 1. Stručnjaci kojima su priznate stručne kvalifikacije moraju znati jezike koji su potrebni za obavljanje profesije u zemlji članici domaćinu. 2. Država članica osigurava da su sve kontrole koje provodi nadležno tijelo ili koje se provode pod njegovim nadzorom, za kontrolu usklađenosti s obvezom iz stavka 1., ograničene na znanje jednog službenog jezika države članice domaćina ili jednog administrativnog jezika države članice domaćina, pod uvjetom da je on također službeni jezik Unije. 3. Kontrole koje se provode u skladu sa stavkom 2. mogu se nametnuti ako profesija koja će se obavljati utječe na sigurnost pacijenata. Kontrole se mogu nametnuti za druge profesije u slučajevima u kojima postoji ozbiljna i konkretna sumnja o dostatnosti stručnjakova znanja jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje taj stručnjak namjerava obavljati. Kontrole se mogu provoditi samo nakon izdavanja europske strukovne iskaznice u skladu s člankom 4.d ili nakon prepoznavanja stručnih kvalifikacija, ovisno o slučaju. 4. Sve kontrole znanja jezika razmjerne su djelatnosti koja će se obavljati. Dotični stručnjak ima pravo žalbe na takve kontrole prema nacionalnom pravu.” Nažalost mi ne znamo kao drugi ograničiti pristup svom tržištu. Nije prihvaćen Odredbom članka 44. Nacrta prijedloga zakona (odnosno izmjenom članka 72. Zakona) već je propisana obveza provjere znanja hrvatskog jezika strane ovlaštene osobe kojoj je priznata inozemna stručna kvalifikacija kada postoji ozbiljna i osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju hrvatskog jezika u odnosu na profesionalnu djelatnost koju namjerava obavljati.
396 Društvo građevinskih inženjera Rijeka PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 44. - u članku 72. stavku 2.riječi „dužan je“ brišu se i zamjenjuju riječi „mora“ - u članku 72. stavak 2. brišu se riječi „služiti se hrvatskim jezikom i latiničnim pismom“ i zamjenjuju riječima „dovoljno poznavati hrvatski jezik i latinično pismo“ Nije prihvaćen Značenje riječi: "dužan je" u kontekstu predmetne odredbe ima značenje riječi: "mora". Predložena izmjena riječi nije potrebna obzirom da je isto osigurano stavkom 3. istoga članka Nacrta prijedloga zakona.
397 Karmen Komljen Petošić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 44. Komora nije kompetentna provoditi provjeru znanja hrvatskog ili bilo kojeg drugog jezika i da se poznavanje bilo kojeg jezika treba definirati odgovarajućom svjedodžbom i odgovarajućim stupnjem stranog jezika. Prijelog st (3) čl 72: Znanje služenja hrvatskim jezikom strane ovlaštene osobe kojoj se priznaje inozemna stručna kvalifikacija se dokazuje posjedovanjem potvrde B2 razine znanja hrvatskog jezika izdane od sveučilišta ili visokog učilišta u Hrvatskoj . Djelomično prihvaćen Propisivanje minimalne razine znanja hrvatskog jezika nije u skladu s EU zakonodavstvom, obzirom da provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koju osoba namjerava obavljati (npr. za obavljanje poslova projektiranja je potrebna niža razina nego za obavljanje stručnog nadzora građenja). Međutim, prihvaćamo primjedbu da Komora nije kompetentna provoditi provjeru znanja hrvatskog jezika.
398 Hrvatski savez građevinskih inženjera (HSGI) PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 44. U članku 72. stavku 2. riječi „dužan je“ brišu se i zamjenjuju riječi „mora“ U članku 72. stavak 2. brišu se riječi „služiti se hrvatskim jezikom i latiničnim pismom“ i zamjenjuju riječima „dovoljno poznavati hrvatski jezik i latinično pismo“ Nije prihvaćen Značenje riječi: "dužan je" u kontekstu predmetne odredbe ima značenje riječi: "mora". Predložena izmjena riječi nije potrebna obzirom da je isto osigurano stavkom 3. istoga članka Nacrta prijedloga zakona.
399 Nenad Petrović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 44. u članku 72. stavku 2.riječi „dužan je“ brišu se i zamjenjuju riječi „mora“ u članku 72. stavak 2. brišu se riječi „služiti se hrvatskim jezikom i latiničnim pismom“ i zamjenjuju riječima „dovoljno poznavati hrvatski jezik i latinično pismo“ Nije prihvaćen Značenje riječi: "dužan je" u kontekstu predmetne odredbe ima značenje riječi: "mora". Predložena izmjena riječi nije potrebna obzirom da je isto osigurano stavkom 3. istoga članka Nacrta prijedloga zakona.
400 Hrvatsko društvo inženjera geotehnike PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 44. u članku 72. stavku 2.riječi „dužan je“ brišu se i zamjenjuju riječi „mora“ u članku 72. stavak 2. brišu se riječi „služiti se hrvatskim jezikom i latiničnim pismom“ i zamjenjuju riječima „dovoljno poznavati hrvatski jezik i latinično pismo“ Nije prihvaćen Značenje riječi: "dužan je" u kontekstu predmetne odredbe ima značenje riječi: "mora". Predložena izmjena riječi nije potrebna obzirom da je isto osigurano stavkom 3. istoga članka Nacrta prijedloga zakona.
401 Mirna Amadori PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 44. - u članku 72. stavku 2.riječi „dužan je“ brišu se i zamjenjuju riječi „mora“ - u članku 72. stavak 2. brišu se riječi „služiti se hrvatskim jezikom i latiničnim pismom“ i zamjenjuju riječima „dovoljno poznavati hrvatski jezik i latinično pismo“ Nije prihvaćen Značenje riječi: "dužan je" u kontekstu predmetne odredbe ima značenje riječi: "mora". Predložena izmjena riječi nije potrebna obzirom da je isto osigurano stavkom 3. istoga članka Nacrta prijedloga zakona.
402 Hrvatska komora inženjera elektrotehnike PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 44. Komentar: trebalo bi se brisati sljedeće: "kada postoji ozbiljna i osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju hrvatskog jezika u odnosu na profesionalnu djelatnost koja se namjerava obavljati", Nije prihvaćen Komori je ostavljeno da sama procijeni potrebu provjere znanja hrvatskog jezika strane ovlaštene osobe.
403 Marijan Ricov PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 44. Komora nije institucija ovlaštena za provođenje provjere znanja iz područja poznavanja jezika, te je taj dio stavka 3 potrebno preformulirati:“Komora preuzima na uvid certifikat o znanju hrvatskog jezika ili sl.“ Dio članka gdje se navodi „...sumnja o dovoljnom poznavanju...“ je paušalan jer nije normirano što znači riječ dovoljan – pa predlažem da se tu navede razina B2. Predlažem da se riječi: „...mora biti razmjerna djelatnosti koju osoba namjerava obavljati.“ zamijene riječima: „...mora biti razine B2.“ stavak 4 Potrebno je navesti javnu ustanovu koja obavlja provjeru znanja i u smislu kojeg certifikata, te izostaviti dio o Komori obzirom da nije ovlaštena za provođenje provjere znanja iz područja poznavanja hrvatskog jezika. Djelomično prihvaćen Propisivanje minimalne razine znanja hrvatskog jezika nije u skladu s EU zakonodavstvom, obzirom da provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koju osoba namjerava obavljati (npr. za obavljanje poslova projektiranja je potrebna niža razina nego za obavljanje stručnog nadzora građenja). Međutim, prihvaćamo primjedbu da Komora nije kompetentna provoditi provjeru znanja hrvatskog jezika.
404 Kristina Vujica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 44. Komora nije institucija ovlaštena za provođenje provjere znanja iz područja poznavanja jezika, te je taj dio stavka 3 potrebno preformulirati:“Komora preuzima na uvid certifikat o znanju hrvatskog jezika ili sl.“ Dio članka gdje se navodi „...sumnja o dovoljnom poznavanju...“ je paušalan jer nije normirano što znači riječ dovoljan – pa predlažem da se tu navede razina B2. Predlažem da se riječi: „...mora biti razmjerna djelatnosti koju osoba namjerava obavljati.“ zamijene riječima: „...mora biti razine B2.“ stavak 4 Potrebno je navesti javnu ustanovu koja obavlja provjeru znanja i u smislu kojeg certifikata, te izostaviti dio o Komori obzirom da nije ovlaštena za provođenje provjere znanja iz područja poznavanja hrvatskog jezika. Djelomično prihvaćen Propisivanje minimalne razine znanja hrvatskog jezika nije u skladu s EU zakonodavstvom, obzirom da provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koju osoba namjerava obavljati (npr. za obavljanje poslova projektiranja je potrebna niža razina nego za obavljanje stručnog nadzora građenja). Međutim, prihvaćamo primjedbu da Komora nije kompetentna provoditi provjeru znanja hrvatskog jezika.
405 Ivan Markić 84 PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 44. Prijedlog: Smatramo da strani inženjeri trebaju položiti stručni ispit da se upoznaju s našim propisima koji govore o dozvolama, sadržaju projekta i drugu. Elektronički sustav koji predlažemo može biti i na engleskom jeziku te mislimo da bi svi mogli to lako položiti. Do sada su u praksi projekti stranih inženjera izgledali svakako i tek će se pokazati nedostaci kada se krene s izvođenjem. Dok god su članovi komore, trebali bi i stručno se usavršavati. Nije prihvaćen Ovlaštenoj osobi iz države ugovornice EGP-a, u skladu s EU zakonodavstvom, mora se omogućiti obavljanje iste profesionalne djelatnosti na privremenoj ili povremenoj osnovi u drugoj državi ugovornici EGP-a (ako ona ispunjava uvjete za obavljanje te djelatnosti u svojoj državi i ako je osigurana od profesionalne odgovornosti), odnosno ne smije joj se postavljati dodatni uvjeti za obavljanje profesionalne djelatnosti (npr. polaganje stručnog ispita i sl.).
406 Društvo građevinskih inženjera Rijeka PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 48. - u članku 77. stavak 1. brisati riječ „vrši“ i zamijeniti riječju „obavlja“ - u članku 77. stavak 1.briše se „ . „ (točka) i dodaje se „ , način provedbe će definirati Ministar Pravilnikom Nije prihvaćen Obzirom da je neposredna provedba zakona i drugih propisa, donošenje provedbenih propisa i drugi upravni i stručni poslovi koji obuhvaćaju praćenje stanja i izradu nacrta prijedloga propisa u nadležnosti Ministarstva, smatramo da je pojam "vrši" prikladniji. Odredbe kojima se uređuje nadzor propisuju se zakonima, a ne podzakonskim aktima.
407 Karmen Komljen Petošić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 48. Adekvatnije: "stručni nadzor" zamijeniti "inspekcijskim nadzorom", a stalni nadzor nad radom članova komore treba vršiti komora. Ministarstvo vrši samo inspekcijski nadzor. Djelomično prihvaćen Odredba je preformulirana i dopunjena.
408 Vedran Vesanović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 48. Predlaže se ostaviti formulaciju članka 77. iz važećeg Zakona. Djelomično prihvaćen Odredba je preformulirana i dopunjena.
409 Hrvatski savez građevinskih inženjera (HSGI) PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 48. U stvaku 77. 1. na kraju se briše točka i dodaje zarez i tekst "način provedbe će definirati Ministar Pravilnikom" Nije prihvaćen Odredbe kojima se uređuje nadzor propisuju se zakonima, a ne podzakonskim aktima.
410 Hrvatski savez građevinskih inženjera (HSGI) PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 48. U stvku 77. 1. brisati riječ „vrši“ i zamijeniti riječju „obavlja“ Nije prihvaćen Obzirom da je neposredna provedba zakona i drugih propisa, donošenje provedbenih propisa i drugi upravni i stručni poslovi koji obuhvaćaju praćenje stanja i izradu nacrta prijedloga propisa u nadležnosti Ministarstva, smatramo da je pojam "vrši" prikladniji.
411 Marko Bertolino PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 48. Članak 77. mijenja se i glasi: „(1) Komora vrši stručni nadzor osoba koje obavljaju poslove i djelatnosti uređene ovim Zakonom. (2) Fizička ili pravna osoba koja obavlja posao ili djelatnost uređenu ovim Zakonom dužna je Komori u svrhu provođenja nadzora dostaviti sve zatražene podatke, dokumente i izvješća u zatraženom roku. (3) Ako osoba koja obavlja posao ili djelatnost uređenu ovim Zakonom ne postupi po traženju Komore iz stavka 2. ovoga članka, na ispunjenje zatraženog poziva se je rješenjem. (4) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka žalba nije dopuštena ali se može pokrenuti upravni spor.“. Nije prihvaćen Stručni nadzor nad radom članova koji provodi Komora predmet je posebnog zakona.
412 Nenad Petrović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 48. u članku 77. stavak 1. brisati riječ „vrši“ i zamijeniti riječju „obavlja“ u članku 77. stavak 1.briše se „ . „ (točka) i dodaje se „ , način provedbe će definirati Ministar Pravilnikom Nije prihvaćen Obzirom da je neposredna provedba zakona i drugih propisa, donošenje provedbenih propisa i drugi upravni i stručni poslovi koji obuhvaćaju praćenje stanja i izradu nacrta prijedloga propisa u nadležnosti Ministarstva, smatramo da je pojam "vrši" prikladniji. Nadalje, odredbe kojima se uređuje nadzor propisuju se zakonima, a ne podzakonskim aktima.
413 Hrvatsko društvo inženjera geotehnike PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 48. u članku 77. stavak 1. brisati riječ „vrši“ i zamijeniti riječju „obavlja“ u članku 77. stavak 1.briše se „ . „ (točka) i dodaje se „ , način provedbe će definirati Ministar Pravilnikom Nije prihvaćen Obzirom da je neposredna provedba zakona i drugih propisa, donošenje provedbenih propisa i drugi upravni i stručni poslovi koji obuhvaćaju praćenje stanja i izradu nacrta prijedloga propisa u nadležnosti Ministarstva, smatramo da je pojam "vrši" prikladniji. Nadalje, odredbe kojima se uređuje nadzor propisuju se zakonima, a ne podzakonskim aktima.
414 Emil Dereš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 48. Predlaže se ostaviti formulaciju članka 77. iz važećeg Zakona. Ova odredba u suprotnosti je sa Zakonom o sustavu državne uprave. Naime navedenim Zakonom propisani su poslovi državne uprave i to neposredna provedba zakona i drugih propisa, donošenje provedbenih propisa, provedba upravnog nadzora, provedba inspekcijskog nadzora i drugi upravni i stručni poslovi koji obuhvaćaju praćenje stanja i izradu nacrta prijedloga propisa. Stručni nadzor nad radom fizičkih osoba (članova Komore) provode Komore u skladu sa odredbama Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (NN br. 78/2015.. Prihvaćen Odredbe su preformulirane u skladu s primjedbom.
415 Hrvatska komora arhitekata PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 48. Prijedlog: Predlažemo da se zadrži članak 77. kako je napisano u postojećem Zakonu o poslovima i djelatnostima. Nije prihvaćen Propisivanje ovih odredbi je nužno radi uređivanja načina postupanja Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja.
416 Rodoljub Lalić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 48. Ne prihvatljivo je da stručni nadzor članova komore nadzire Ministarstvo. Nadzor nad radom članova komore mora ostati u djelokrugu komore. Ministarstvo u odnosu na fizičke i pravne osobe može provoditi samo inspekcijski nadzor. Prihvaćen Odredbe su preformulirane i dopunjene.
417 Mirna Amadori PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 48. - u članku 77. stavak 1. brisati riječ „vrši“ i zamijeniti riječju „obavlja“ - u članku 77. stavak 1.briše se „ . „ (točka) i dodaje se „ , način provedbe će definirati Ministar Pravilnikom Nije prihvaćen Obzirom da je neposredna provedba zakona i drugih propisa, donošenje provedbenih propisa i drugi upravni i stručni poslovi koji obuhvaćaju praćenje stanja i izradu nacrta prijedloga propisa u nadležnosti Ministarstva, smatramo da je pojam "vrši" prikladniji. Odredbe kojima se uređuje nadzor propisuju se zakonima, a ne podzakonskim aktima
418 Udruga diplomanata Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 48. Predlaže se ostaviti formulaciju članka 77. iz važećeg Zakona. Djelomično prihvaćen Propisivanje ovih odredbi je nužno radi uređivanja načina postupanja Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim, odredba je preformulirana i dopunjena.
419 Nenad Petrović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 48. Predlaže se ostaviti formulaciju članka 77. iz važećeg Zakona. Nije prihvaćen Propisivanje ovih odredbi je nužno radi uređivanja načina postupanja Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim, odredba je preformulirana i dopunjena.
420 Dragan Kovač PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 48. Smatramo da je s obzirom na ovlasti ministarstava primjereniji naziv inspekcijski nadzor. Članak 77., stavak 1, mijenja se i glasi : (1) Ministarstvo vrši inspekcijski nadzor osoba koje obavljaju poslove i djelatnosti uređene ovim Zakonom. Djelomično prihvaćen Odredba je preformulirana i dopunjena.
421 Hrvatsko društvo inženjera geotehnike PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 48. Predlaže se ostaviti formulaciju članka 77. iz važećeg Zakona. Djelomično prihvaćen Propisivanje ovih odredbi je nužno radi uređivanja načina postupanja Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim, odredba je preformulirana i dopunjena.
422 Žarko Dešković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 48. Predlaže se ostaviti formulaciju članka 77. iz važećeg Zakona Nije prihvaćen Propisivanje ovih odredbi je nužno radi uređivanja načina postupanja Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim, odredba je preformulirana i dopunjena.
423 Vedrana Tudor PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 48. Predlaže se ostaviti formulaciju članka 77. iz važećeg Zakona. Djelomično prihvaćen Propisivanje ovih odredbi je nužno radi uređivanja načina postupanja Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim odredba je preformulirana.
424 ADELA VISKOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 48. Predlažem zadržati postojeću formulaciju članka 77. iz važečeg Zakona - Stručni nadzor nad radom fizičkih osoba (članova Komore) provode Komore. Komora je skup članova koji su stekli ovlaštenje nakon niza preduvjeta u skladu s posebnim zakonom. Logično je da su sami članovi najkvalificiraniji za nadzor rada i da je njima najviše u interesu zaštita same Komore od eventualnog nepravilnog rada pojedinih članova. Nema nikava razloga da stručni nadzor vrši vanjsko tijelo, što ste i sami prihvatili u Opatiji. Djelomično prihvaćen Propisivanje ovih odredbi je nužno radi uređivanja načina postupanja Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim, u skladu s danim primjedbama, odredba je preformulirana i dopunjena.
425 Marijan Ricov PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 48. Predlaže se ostaviti formulaciju članka 77. iz važećeg Zakona. Obrazloženje: Na okruglom stolu u Opatiji ja sam postavio pitanje vezano za ovu izmjenu članka 77. kojom se stručni nadzor nad članovima Komore prebacuje na Ministarstvo uz obrazloženje kako je to nelogično i da na takav način ostala Ministarstva ne kontroliraju Komore iz svoje nadležnosti. Predstavnik Ministarstava je odgovorio da je takva odredba u ove Izmjene napisana GREŠKOM i da će biti ispravljena. Vjerujem da će tako i biti napravljeno. Djelomično prihvaćen Propisivanje ovih odredbi je nužno radi uređivanja načina postupanja Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim, u skladu s danim primjedbama, odredba je preformulirana i dopunjena.
426 Sergej Črnjar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 48. Predlaže se zadržati postojeću formulaciju članka 77. iz važečeg Zakona - Stručni nadzor nad radom fizičkih osoba (članova Komore) provode Komore. Ministarstvo u odnosu na fizičke i pravne osobe provodi samo inspekcijski nadzor, a u provedbi upravnog nadzora tijela državne uprave (regionalne) samouprave te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti i to u dijelu povjerenih im poslova državne uprave odnosno javne ovlasti. Djelomično prihvaćen Propisivanje ovih odredbi je nužno radi uređivanja načina postupanja Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim, u skladu s danim primjedbama, odredba je preformulirana i dopunjena.
427 Projektni biro Split d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 48. Predlažemo zadržati postojeću formulaciju članka 77. iz važečeg Zakona - Stručni nadzor nad radom fizičkih osoba (članova Komore) provode Komore. Komora je skup članova koji su stekli ovlaštenje nakon niza preduvjeta u skladu s posebnim zakonom. Logično je da su sami članovi najkvalificiraniji za nadzor rada i da je njima najviše u interesu zaštita same Komore od eventualnog nepravilnog rada pojedinih članova. Isti je slučaj sa svim drugim komorama, bilo reguliranih profesija ili ostalih. Nema nikava razloga da stručni nadzor vrši vanjsko tijelo. Djelomično prihvaćen Propisivanje ovih odredbi je nužno radi uređivanja načina postupanja Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim, u skladu s danim primjedbama, odredba je preformulirana i dopunjena.
428 Danko Holjević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 48. Predlaže se ostaviti formulaciju članka 77. iz važećeg Zakona. Obrazloženje: Ova odredba u suprotnosti je sa Zakonom o sustavu državne uprave. Naime navedenim Zakonom propisani su poslovi državne uprave i to neposredna provedba zakona i drugih propisa, donošenje provedbenih propisa, provedba upravnog nadzora, provedba inspekcijskog nadzora i drugi upravni i stručni poslovi koji obuhvaćaju praćenje stanja i izradu nacrta prijedloga propisa. Ministarstvo u odnosu na fizičke i pravne osobe može provoditi samo inspekcijski nadzor, a u provedbi upravnog nadzora tijela državne uprave nadziru provedbu zakona i drugih propisa te zakonitost rada i postupanja tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti i to u dijelu povjerenih im poslova državne uprave (javne ovlasti). Stručni nadzor nad radom fizičkih osoba (članova Komore) provode Komore u skladu sa odredbama Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (NN br. 78/2015.. Djelomično prihvaćen Propisivanje ovih odredbi je nužno radi uređivanja načina postupanja Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim, u skladu s danim primjedbama, odredba je preformulirana i dopunjena.
429 Ena Holjević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 48. Predlaže se ostaviti formulaciju članka 77. iz važećeg Zakona. Djelomično prihvaćen Propisivanje ovih odredbi je nužno radi uređivanja načina postupanja Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim, u skladu s danim primjedbama, odredba je preformulirana i dopunjena.
430 BRANKO POLJANIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 48. Predlaže se ostaviti formulaciju članka 77. iz važećeg Zakona. Obrazloženje: Na okruglom stolu u Opatiji ja sam postavio pitanje vezano za ovu izmjenu članka 77. kojom se stručni nadzor nad članovima Komore prebacuje na Ministarstvo uz obrazloženje kako je to nelogično i da na takav način ostala Ministarstva ne kontroliraju Komore iz svoje nadležnosti. Predstavnik Ministarstava je odgovorio da je takva odredba u ove Izmjene napisana GREŠKOM i da će biti ispravljena. Vjerujem da će tako i biti napravljeno. Djelomično prihvaćen Propisivanje ovih odredbi je nužno radi uređivanja načina postupanja Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim, u skladu s danim primjedbama, odredba je preformulirana i dopunjena.
431 HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 48. Predlaže se ostaviti formulaciju članka 77. iz važećeg Zakona. Obrazloženje: Ova odredba u suprotnosti je sa Zakonom o sustavu državne uprave. Naime navedenim Zakonom propisani su poslovi državne uprave i to neposredna provedba zakona i drugih propisa, donošenje provedbenih propisa, provedba upravnog nadzora, provedba inspekcijskog nadzora i drugi upravni i stručni poslovi koji obuhvaćaju praćenje stanja i izradu nacrta prijedloga propisa. Ministarstvo u odnosu na fizičke i pravne osobe može provoditi samo inspekcijski nadzor, a u provedbi upravnog nadzora tijela državne uprave nadziru provedbu zakona i drugih propisa te zakonitost rada i postupanja tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti i to u dijelu povjerenih im poslova državne uprave (javne ovlasti). Stručni nadzor nad radom fizičkih osoba (članova Komore) provode Komore u skladu sa odredbama Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (NN br. 78/2015.. Djelomično prihvaćen Propisivanje ovih odredbi je nužno radi uređivanja načina postupanja Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim, u skladu s danim primjedbama, odredba je preformulirana i dopunjena.
432 Grga K PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 48. U ovim odredbama nedostaju rokovi, a rokovi iz ZOUP-a su predugi, potrebno ih je svesti na 8 dana. Također, što ako fizička ili pravna osoba ne dostavi tražena izvješća? Dakle, stvarne kontrole, kazne niti odgovornosti nema. Djelomično prihvaćen Odredba je preformulirana i dopunjena.
433 Karmen Komljen Petošić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 55. Svakako zadržati članke 92. i 93. vezano uz poslove ispitivanja i prethodnih istraživanja. Djelomično prihvaćen Odredbe ispitivanja i prethodnih istraživanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
434 HRVATSKO GEOTEHNIČKO DRUŠTVO PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 55. Ne podržava se brisanje članaka 92. i 93. Predlaže se modifikacija navedenih članaka na način da se odgovornost usmjeri i na investitora po modelu kako je to predviđeno za ostale obaveze Investitora u zakonu o gradnji (NN 153/13, 20/17): Ispitivanja i prethodna istraživanja sukladno odredbama članka 42. i članka 43. investitor mora pisanim ugovorom povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti. Pisani ugovor mora jasno i nedvosmisleno navesti svrhu ispitivanja i prethodnih istraživanja U Zakonu o gradnji (NN 153/13, 20/17) Investitora određuje Članak 49. "Investitor je pravna ili fizička osoba u čije ime se gradi građevina." Stavkom (2) Članka 49 je određeno i da "Projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor građenja investitor mora pisanim ugovorom povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano." U članku 162. nije određena novčana kazna za nepridržavanje odredbi stavka (2) članka 49, već je dovoljna kazna da projekt izrađen od neovlaštenog projektanta uzrokuje neizdavanje dozvole. Prethodna ispitivanja i istraživanja mogu se izvoditi i za projekte koji nužno ne završavaju u upravnom postupku za izdavanje dozvole (lokacijska, građevinska ili uporabna dozvola). Djelomično prihvaćen Odredbe ispitivanja i prethodnih istraživanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
435 Emil Dereš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 55. Predlaže se zadržati članke 92. i 93. vezano uz poslove ispitivanja i prethodnih istraživanja. Djelomično prihvaćen Odredbe ispitivanja i prethodnih istraživanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
436 Udruga diplomanata Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 55. Predlaže se zadržati članke 92. i 93. vezano uz poslove ispitivanja i prethodnih istraživanja. Djelomično prihvaćen Odredbe ispitivanja i prethodnih istraživanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
437 Nenad Petrović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 55. Predlaže se zadržati članke 92. i 93. vezano uz poslove ispitivanja i prethodnih istraživanja. Djelomično prihvaćen Odredbe ispitivanja i prethodnih istraživanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
438 Hrvatsko društvo inženjera geotehnike PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 55. Predlaže se zadržati članke 92. i 93. vezano uz poslove ispitivanja i prethodnih istraživanja. Djelomično prihvaćen Odredbe ispitivanja i prethodnih istraživanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
439 BRANKO POLJANIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 55. Predlaže se zadržati članke 92. i 93. vezano uz poslove ispitivanja i prethodnih istraživanja. Djelomično prihvaćen Odredbe ispitivanja i prethodnih istraživanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
440 HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 55. Predlaže se zadržati članke 92. i 93. vezano uz poslove ispitivanja i prethodnih istraživanja. Djelomično prihvaćen Odredbe ispitivanja i prethodnih istraživanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije. Ako se utvrdi da je za neko ispitivanje potrebno ispuniti zahtjev akreditacije isto će se urediti podzakonskim aktom.
441 Karmen Komljen Petošić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 56. Svakako zadržati formulaciju „ili ispitivanja i prethodnih istraživanja“. Prihvaćen Odredbe ispitivanja i prethodnih istraživanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije.
442 Emil Dereš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 56. Predlaže se zadržati formulaciju „ili ispitivanja i prethodnih istraživanja“. Djelomično prihvaćen Odredbe ispitivanja i prethodnih istraživanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije.
443 CSS d.o.o PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 56. Predlažemo zadržavanje formulacije „ili ispitivanja i prethodnih istraživanja“. Prihvaćen Odredbe ispitivanja i prethodnih istraživanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije.
444 Udruga diplomanata Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 56. Predlaže se zadržati formulaciju „ili ispitivanja i prethodnih istraživanja“. Prihvaćen Odredbe ispitivanja i prethodnih istraživanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije.
445 Nenad Petrović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 56. Predlaže se zadržati formulaciju „ili ispitivanja i prethodnih istraživanja“ Prihvaćen Odredbe ispitivanja i prethodnih istraživanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije.
446 Hrvatsko društvo inženjera geotehnike PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 56. Predlaže se zadržati formulaciju „ili ispitivanja i prethodnih istraživanja“. Prihvaćen Odredbe ispitivanja i prethodnih istraživanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije.
447 Marijan Ricov PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 56. Predlaže se zadržati formulaciju „ili ispitivanja i prethodnih istraživanja“. Prihvaćen Odredbe ispitivanja i prethodnih istraživanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije.
448 BRANKO POLJANIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 56. Predlaže se zadržati formulaciju „ili ispitivanja i prethodnih istraživanja“. Prihvaćen Odredbe ispitivanja i prethodnih istraživanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije.
449 HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 56. Predlaže se zadržati formulaciju „ili ispitivanja i prethodnih istraživanja“. Prihvaćen Odredbe ispitivanja i prethodnih istraživanja ponovno će se urediti bez obveze ispunjavanja uvjeta akreditacije.
450 Karmen Komljen Petošić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 58. Prema primjedbama na članak 37 predlažem brisati ovaj članak. Nije prihvaćen Prema uvjetima za obavljanje poslova voditelja projekta propisanim važećim Zakonom, voditelj projekta upisuje se u evidenciju, koju prema stajalištu Ministarstva ne mora nužno voditi Komora.
451 Emil Dereš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 58. Predlaže se brisanje ovog članka. Nije prihvaćen Prema uvjetima za obavljanje poslova voditelja projekta propisanim važećim Zakonom, voditelj projekta upisuje se u evidenciju, koju prema stajalištu Ministarstva ne mora nužno voditi Komora.
452 Udruga diplomanata Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 58. U skladu sa prijedlogom koji je dala HKIG na članak 24. ovoga Zakona kojim se mijenja članak 37., predlaže se brisati ovaj članak. Nije prihvaćen Prema uvjetima za obavljanje poslova voditelja projekta propisanim važećim Zakonom, voditelj projekta upisuje se u evidenciju, koju prema stajalištu Ministarstva ne mora nužno voditi Komora.
453 Nenad Petrović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 58. U skladu sa prijedlogom koji je dala HKIG na članak 24. ovoga Zakona kojim se mijenja članak 37., predlaže se brisati ovaj članak. Nije prihvaćen Prema uvjetima za obavljanje poslova voditelja projekta propisanim važećim Zakonom, voditelj projekta upisuje se u evidenciju, koju prema stajalištu Ministarstva ne mora nužno voditi Komora.
454 BRANKO POLJANIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 58. Suglasan sam s prijedlogom Komore za brisanje ovog članka.. Nije prihvaćen Prema uvjetima za obavljanje poslova voditelja projekta propisanim važećim Zakonom, voditelj projekta upisuje se u evidenciju, koju prema stajalištu Ministarstva ne mora nužno voditi Komora.
455 Hrvatsko društvo inženjera geotehnike PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 58. U skladu sa prijedlogom koji je dala HKIG na članak 24. ovoga Zakona kojim se mijenja članak 37., predlaže se brisati ovaj članak. Nije prihvaćen Prema uvjetima za obavljanje poslova voditelja projekta propisanim važećim Zakonom, voditelj projekta upisuje se u evidenciju, koju prema stajalištu Ministarstva ne mora nužno voditi Komora.
456 ADELA VISKOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 58. Apsolutno se slažem: U skladu sa prijedlogom koji je dala HKIG na članak 24. ovoga Zakona kojim se mijenja članak 37., predlaže se brisati ovaj članak. Nije prihvaćen Prema uvjetima za obavljanje poslova voditelja projekta propisanim važećim Zakonom, voditelj projekta upisuje se u evidenciju, koju prema stajalištu Ministarstva ne mora nužno voditi Komora.
457 Marijan Ricov PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 58. U skladu sa prijedlogom koji je dala HKIG na članak 24. ovoga Zakona kojim se mijenja članak 37., predlaže se brisati ovaj članak. Nije prihvaćen Prema uvjetima za obavljanje poslova voditelja projekta propisanim važećim Zakonom, voditelj projekta upisuje se u evidenciju, koju prema stajalištu Ministarstva ne mora nužno voditi Komora.
458 HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 58. U skladu sa prijedlogom koji je dala HKIG na članak 24. ovoga Zakona kojim se mijenja članak 37., predlaže se brisati ovaj članak. Nije prihvaćen Prema uvjetima za obavljanje poslova voditelja projekta propisanim važećim Zakonom, voditelj projekta upisuje se u evidenciju, koju prema stajalištu Ministarstva ne mora nužno voditi Komora.
459 Karmen Komljen Petošić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 59. Dati primjereniji rok. 90 dana je nedovoljno vremena za draft, izmjene i usvajanje. Nije prihvaćen Obzirom na izmjene odredbi važećeg Zakona, izmjene statuta i općih akata Komore ne zahtijevaju duži rok.
460 Hrvatska komora arhitekata PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 59. Prijedlog: Predlažemo da članak 59. glasi: „Komore su dužne uskladiti statut i druge opće akte s odredbama ovog Zakona u roku od 9 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.“ Obrazloženje: Predloženi rok od 90 dana je prekratak za usklađivanje statuta i drugih općih akata komora, s obzirom na proceduru donošenja statuta propisanu Zakon o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju. Tek po donošenju statuta mogu se uskladiti svi drugi opći akti komore. Nije prihvaćen Obzirom na izmjene odredbi važećeg Zakona, izmjene statuta i općih akata Komore ne zahtijevaju duži rok.
461 Karmen Komljen Petošić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 60. @Marko Bertolino zanimljv prijedlog :) Nije prihvaćen To je uobičajeni rok za donošenje podzakonskih propisa.
462 Marko Bertolino PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 60. Članak 60. (1)Ministar je dužan donijeti pravilnike iz članka 16. i članka 34. ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. (2) Ukoliko pravilnici iz stavka 1 ovog članka ne budu doneseni u propisanom roku, Ministar će biti kažnjen s kaznom od 100.000,00 kuna. Nije prihvaćen Predložene mjere nisu predmet Nacrta prijedloga zakona.
463 Društvo građevinskih inženjera Zagreb PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, Članak 61. Potrebno je definirati što s postupcima koji su u tijeku. Nije prihvaćen Svi postupci vezano za odredbe ovoga Nacrta prijedloga zakona koje vode Komore i Ministarstvo.
464 Karmen Komljen Petošić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU čl. 56 st (2) Osobe koje obavljaju poslove.....: dodati i "voditelja projekta" Nije prihvaćen Odredbe važećeg Zakona koje se mijenjaju, odnosno dopunjuju dodaju se radi lakšeg čitanja i razumijevanja Nacrta prijedloga zakona.
465 Karmen Komljen Petošić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU čl. 50 st 1 izmjena '- izrada snimke izvedenog stanja za sve građevine" zamijeniti sa '- izrada projekta izvedenog stanja za sve građevine" kako bi se termini uskladili sa ZOG-om. Nije prihvaćen Odredbe važećeg Zakona koje se mijenjaju, odnosno dopunjuju dodaju se radi lakšeg čitanja i razumijevanja Nacrta prijedloga zakona.
466 Karmen Komljen Petošić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU čl. 40 st (1) jasnija formulacija: 1) Djelatnost ispitivanja obuhvaća ispitivanja cijele građevine, dijelova građevine koje čine materijali, građevni proizvodi i elementi građevine ili oprema, uključujući i temeljno tlo u svrhu provjere, odnosno dokazivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu i/ili drugih zahtjeva, odnosno uvjeta predviđenih glavnim projektom ili izvješćem o obavljanoj kontroli projekta, koja se provode na temelju posebnih propisa, projekta ili sumnje. st. (2) zadržati st (3) zadržati Nije prihvaćen Odredbe važećeg Zakona koje se mijenjaju, odnosno dopunjuju dodaju se radi lakšeg čitanja i razumijevanja Nacrta prijedloga zakona.
467 Karmen Komljen Petošić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU čl. 37 st (2) Voditelj projekta nužno treba imati položen stručni ispit i da je upoznat s tehničkom regulativom s obzirom da se projektnim zadatkom uvijek zahtjeva poznavanje regulative. Nije prihvaćen Odredbe važećeg Zakona koje se mijenjaju, odnosno dopunjuju dodaju se radi lakšeg čitanja i razumijevanja Nacrta prijedloga zakona.
468 Karmen Komljen Petošić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU čl. 36 st (2): Smatram da voditelj projekta i projektant mogu biti jedna te ista osoba, pogotovo kada u prethodnom članku je dopušteno da ista tvrtka obavlja poslove vođenja projekta i projektiranja. Nije prihvaćen Odredbe važećeg Zakona koje se mijenjaju, odnosno dopunjuju dodaju se radi lakšeg čitanja i razumijevanja Nacrta prijedloga zakona.