Izvješće o provedenom savjetovanju - Poziv na dostavu projektnih prijedloga „Izgradnja mreža sljedeće generacije (NGN)/pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) u NGA bijelim područjima“

Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
Hrvatski Telekom d.d. UPUTE ZA PRIJAVITELJE HT uvodno pozdravlja podnošenje ovoga Poziva na javno savjetovanje, a čime je ispunjen jedan od temeljnih koraka prema započinjanju aktivnosti izgradnje NGA infrastrukture u RH u okviru ONP-a, a koja će stanovništvu RH omogućiti NGA pristup sukladno ciljevima Digitalne Agende za Europu i u čemu HT planira dati svoj značajan doprinos. HT ističe kako je vrlo velik broj jedinica lokalnih i regionalnih samouprava sa nacrtima svojih PRŠI-eva bio spreman već početkom 2017. godine, kada su započele prve javne rasprave nacrta PRŠI-eva, a vodeći se u pripremi strukturnim pravilima ONP-a. Ovim putem ističemo važnost brzog nastavka aktivnosti na državnoj razini, s ciljem što skorije objave Poziva, a s obzirom da je već sada skoro pa krajini rok za početak implementacije aktivnosti NGA projekata. HT se nada i vjeruje kako će se sredstva koja će biti dodijeljena u sklopu ovog Poziva trošiti prvenstveno po načelu učinkovitog trošenja javnih sredstava te da će za što više projekata biti omogućen prolaz svih faza postupka dodjele bespovratnih sredstava, a kako bi i projektima u manje razvijenim krajevima, koji trenutno imaju nižu broadband penetraciju, bio omogućen socio-ekonomski rast na ime novoizgrađene NGA infrastrukture, odnosno da se već u sklopu ovoga Poziva na razini države postigne cilj od 315.000 kućanstva kojima će biti omogućen NGA pristup. U tom duhu sastavljeni su svi komentari HT-a na ovaj dokument Poziva, te HT traži da se MRRFEU prilikom sastavljanja izvješća s ovog javnog savjetovanja vodi istim premisama. Primljeno na znanje Pojašnjenja vezano za učinkovito trošenje javnih sredstava vidi u odgovorima na odgovarajućim područjima/isječcima Uputa za prijavitelje, odnosno u odgovorima u točkama 2.5., 4.1.2. i 5.3.1. Uputa za prijavitelje. Nadalje, pojašnjenje vezano za pokazatelje Poziva vidi u odgovorima na odgovarajućem području/isječku Uputa za prijavitelje, odnosno u odgovorima u točki 1.3. Uputa za prijavitelje.
A1 Hrvatska d.o.o. UPUTE ZA PRIJAVITELJE 1. Zbog cjelovitosti i transparentnosti javne rasprave potrebno je bilo objaviti sve Obrasce i Priloge koje se navode u Uputama, str 83. Slijedom toga VIPnet iznosi svoje komentare uz ogradu da će po objavi Priloga moći cjelovito sagledati tekst Uputa te možda na iste postavljati pitanja ili tražiti pojašnjenja. S tim u vezi VIPnet svakako podržava da se u radionice koje će se održati sa Prijaviteljima uključe i operatori. 2. Sve definicije u Uputama potrebno je uskladiti sa definicijama iz ONPa – primjerice definicija bijelih područja. 3. Potrebna je konzistentnost u određivanju rokova (radni/kalendarski dani). 4. Nadalje potrebno je uskladiti izričaj kućanstava odnosno stanova i definiranje ciljeva obzirom na različitost u definicijama. 5.Kriteriji za dodjelu bespovratnih sredstava postavljeni su na način da eliminiraju projekte koji imaju manje od 518 poslovnih i javnih korisnika i na taj način isključuju ruralna područja 6. Potrebno je dodatno razjasniti kriterije javne nabave uz dodatnu analizu i komentare u poglavlju 5.3.1 Uputa. 7. Potrebno je omogućiti da se kroz prihvatljive troškove financiraju svi oblici mreže odnosno da je omogućena nesmetana gradnja fiksne podzemne i nadzemne te mobilne infrastrukture. Djelomično prihvaćen Točke 1. i 3. dostavljenog komentara se ne prihvaćaju budući da je navedeno u skladu s Zajedničkim nacionalnim pravilima, odnosno smjernicama o postupanju za tijela u sustavu upravljanja i kontrole korištenja Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda, u vezi s ciljem "Ulaganje za rast i radna mjesta", te koje propisuju kako sustav funkcionira na svim razinama i u svim aspektima upravljanja sredstvima EU. Točka 2. dostavljenog komentara se prihvaća te će se definicija bijelih područja iz Uputa za prijavitelje uskladiti s definicijom iz Okvirnog nacionalnog programa za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja. Odgovore vezano točke 4., 5., 6. i 7. dostavljenog komentara vidi u odgovorima na odgovarajućim područjima/isječcima Uputa za prijavitelje, odnosno u odgovorima u točkama 1.3., 2.8., 4.1.2. i 5.3.1. Uputa za prijavitelje.
Razvojni centar Daruvar UPUTE ZA PRIJAVITELJE Poštovani, pri kreiranju projektnih područja vodili smo se „Okvirnim nacionalnim programom za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja“, konkretno Prilogom F ONP-a. Na taj način nositelji projekta su uglavnom bili veći JLS-ovi koji imaju iskustva u provedbi većih infrastrukturnih projekata i kapacitete za provedbu projekta ovakve veličine. Samim time veći JLS-ovi imaju veći broj kućanstava i veći indeks razvijenosti. S druge strane u projektima se nalaze i manji JLS-ovi s manjim brojem kućanstava i manjim indeksom razvijenosti. Na ovo Vam ukazujemo jer prema trenutačnom bodovanju indeksa razvijenosti najveću težinu na indeks razvijenosti daju veći JLS-ovi (veći broj kućanstava i veći indeks razvijenosti) te konačan izračun bodova ne odražava stvarno stanje razvijenosti projektnog područja. Želimo Vam ukazati kako će ovakvim bodovanjem indeksa razvijenosti ruralna područja koja ionako imaju, kako smo već rekli, manji broj kućanstava i manji indeks razvijenosti, nepravedno dobiti manji broj bodova na kriteriju „Indeks razvijenosti“ jer se nalaze u projektu s većim JLS-om. Stoga predlažemo umjesto predloženog načina bodovanja indeksa razvijenosti u Uputama za prijavitelje uvesti srednju vrijednosti indeksa razvijenosti koji će dati pravedniju sliku razvijenosti projektnog područja. Odbijen Kriterij odabira br. 6.1. „Indeks razvijenosti“ u skladu je s uputom Koordinacijskog tijela za Operativni program „Konkurentnost i kohezija“, a u vezi sa rješavanjem specifičnih razvojnih problema određenih teritorija Republike Hrvatske kroz provedbu Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondovi) u financijskoj perspektivi 2014.-2020. Koordinacijsko tijelo izdalo je uputu kako bi se potaknulo korištenje ESI fondova upravo u onim područjima Republike Hrvatske koja najviše zaostaju za nacionalnim prosjekom prema stupnju razvijenosti. Kada se projekt provodi na području (prostorni obuhvat projekta) više JLS-ova, doprinos kriteriju pravednije je ocjenjivati kao ponderirani prosječni doprinos kriteriju prostornog obuhvata projekta (dk), a pri čemu je ponder udio korisnika (zbroj stanova, poslovnih i javnih korisnika) u NGA bijelim područjima u jedinici lokalne samouprave u ukupnom broju korisnika (zbroj stanova, poslovnih i javnih korisnika) u NGA bijelim područjima u prostornom obuhvatu projekta. Pojašnjenje vezano za pravednost ocjenjivanja prema ponderiranom prosječnom doprinosu kriteriju navedeno je u primjeru koji slijedi. Primjer – Ponderirani prosječni doprinos kriteriju kada se projekt provodi na području dva JLS-a: Slučaj A JLS pripada VIII skupini prema Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (NN 132/17), te na svojem administrativnom-teritorijalnom području ima 8000 korisnika, a koji se nalaze u NGA bijelom području. JLS pripada I skupini prema Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (NN 132/17), te na svojem administrativnom-teritorijalnom području ima 2000 korisnika, a koji se nalaze u NGA bijelom području. Prema metodologiji izračuna ponderiranog prosječnog doprinosa kriteriju projektni prijedlog dobiva 7 bodova. Slučaj B JLS pripada I skupini prema Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (NN 132/17), te na svojem administrativnom-teritorijalnom području ima 8000 korisnika, a koji se nalaze u NGA bijelom području. JLS pripada VIII skupini prema Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (NN 132/17), te na svojem administrativnom-teritorijalnom području ima 2000 korisnika, a koji se nalaze u NGA bijelom području. Prema metodologiji izračuna ponderiranog prosječnog doprinosa kriteriju projektni prijedlog dobiva 17 bodova. Ukoliko bi se doprinos kriteriju računao kao srednja vrijednost indeksa razvijenosti, u oba slučaja (slučaj A i slučaj B) projektni prijedlog bi dobio 12 bodova, te se na taj način ne bi dobila pravedna slika razvijenosti prostornog obuhvata projekta.
Tomislav Majnarić UPUTE ZA PRIJAVITELJE Opći komentar oko ukupnog raspoloživog iznosa bespovratnih sredstava za poziv S obzirom da je jasno da je trenutni ukupni raspoloživi iznos bespovratnih sredstava za dodjelu u okviru Poziva od 1.100 mil. kn nedostatan za sve potencijalne projektne prijedloge, smatramo potrebnim da se već u okviru ovog poziva osiguraju dodatna bespovratna sredstva, kako bi potpore bile dodijeljene što većem broju projekata. Na taj način bi se osigurala dodatna sredstva za izgradnju što većeg broja brzih širokopojasnih priključaka u cijeloj Hrvatskoj i značajno poboljšanje pokazatelja širokopojasne povezivosti na nacionalnoj razini, koji su trenutno među najlošijim u cijelom EU-u. Primljeno na znanje Ukupni raspoloživi iznos bespovratnih sredstava definiran je u skladu s raspoloživim sredstvima u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“, a vezano za Razvoj infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije u područjima bez infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije i bez dovoljno komercijalnog interesa, za maksimalno povećanje socijalne i ekonomske dobrobiti.
GRAD SLATINA UPUTE ZA PRIJAVITELJE Nije logičan način bodovanja kriterija 4.2. Donji prag za bodovanje iznosi 50, dok iz postavljenog proizlazi da se ne može prijeći 6 minimalnih bodova ako postoji manje od 520 poslovnih / javnih korisnika. Na radionici je rečeno da se u kriterijima neće automatski diskvalificirati projekti s manjim brojem potencijalnih korisnika, što je zadovoljeno u kriteriju 4.1., no ne i u 4.2. Smatramo da je potrebno i u područjima koja nemaju velik broj javnih i poslovnih subjekata barem omogućiti natjecanje, a ne isključiti ih prije ocjenjivanja jer ne prelaze pragove pojedinih podkriterija. Osim toga, na našem obuhvatu projekta gustoća naseljenosti je vrlo niska što rezultira sa visokom investicijom gradnje mreže po stanovniku. Obzirom na navedeno smatramo da je važno ne ograničavati privatne investitore u svojim ponudama u dijelu privatnih udjela kroz kriterij 1.1., a kako bi se osigurala njihova zainteresiranost sudjelovanja u projektu. Djelomično prihvaćen Prihvaća se prvi dio komentara vezano uz Kriterij odabira 4.2. „Broj poslovnih i javnih korisnika u bijelim područjima kojima će se u okviru projekta omogućiti NGA širokopojasni pristup“, te će se navedeno izmijeniti, a na način da navedeni kriterij ne diskvalificira niti jedan projektni prijedlog. Ne prihvaća se drugi dio komentara vezano uz Kriterij odabira 1.1 „Relativni udio (%) privatnih sredstava i/ili vlastitih sredstva JLRS-ova u odnosu na ukupne prihvatljive troškove projekta“. Navedeni kriterij definiran je u skladu s raspoloživim sredstvima u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“, a vezano za Razvoj infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije u područjima bez infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije i bez dovoljno komercijalnog interesa, za maksimalno povećanje socijalne i ekonomske dobrobiti.
Vedran Šušnjić UPUTE ZA PRIJAVITELJE 1. Rok za predaju projektnog prijedloga (poglavlje 3.2) Poziv se provodi kao otvoreni postupak u modalitetu privremenog Poziva s krajnjim rokom dostave projektnih prijedloga do 1. ožujka 2019. godine. Dostava /slanje projektnog prijedloga dozvoljena je najranije od 1. rujna 2018. godine. Nužno je da MRRFEU definira rokove u kojima će konačni Kriteriji odabira projekta i konačne Upute za prijavitelje (sa svim prilozima i obrascima) biti javno dostupne. Taj rok svakako treba prethoditi početnom roku u kojem je dozvoljena dostava/slanje projektnih prijedloga za 30 dana, tj. konačni Kriteriji odabira projekta i konačne Upute za prijavitelje (sa svim prilozima i obrascima) moraju biti javno dostupni najkasnije 1.8.2018., kako bi prijavitelji imali dovoljno vremena za provedbu svih aktivnosti oko konačnog usklađenja projektnog prijedloga prema konačnim Kriterijima i Uputama, te za završetak izrade konačnog PRŠI-ja i pripremu postupka javne nabave za odabir operatora u modelu A. U pogledu naznačenog krajnjeg roka dostave projektnih prijedloga (1.3.2019.) navedeni rok treba biti produžen za najmanje 60 dana, ako konačne verzije Kriterija odabira projekata i Uputa za prijavitelje ne budu javno objavljene barem 30 dana prije naznačenog datuma od kojeg je moguća dostava projektnih prijedloga (taj datum je trenutno 1.9.2018.), jer prijavitelji neće biti u mogućnosti pravovremeno uskladiti svoje projektne prijedloge s konačnim verzijama Kriterija i Uputa, odnosno neće moći pravovremeno završiti izradu konačnih verzija PRŠI-jeva i poslati ih na odobrenje u NOP. Nastavno na prethodno, kod projekata po modelu A, u tom slučaju prolongirat će se i postupci javne nabave za odabir operatora (trenutak objave poziva na nadmetanje), koji ne mogu započeti prije dobivanja formalnog odobrenja PRŠI-ja od strane NOP-a, čime će se dovesti u pitanje završetak provedbe postupaka javne nabave prije 1.3.2019. 2. Postupak dodjele / Faze postupka dodjele bespovratnih sredstava / Faza 2 / Tablica kriterija odabira (poglavlje 4.1.2) Komentar na minimalni bodovni prag kod kriterija 1.1 MRRFEU u prijedlogu Uputa za prijavitelje nije obrazložio razloge uvođenja minimalnog bodovnog praga kod kriterija 1.1, kao niti postavljenu vrijednost praga. Prema sadašnjem prijedlogu minimalnog bodovnog praga za kriterij 1.1 od 6 bodova, kod projekata po modelu A to znači minimalni relativni udio vlastitih sredstava operatora od 44%, odnosno najveći udio bespovratnih sredstava od 56%. S tako postavljenim pragovima većini projekata koji zahvaćaju i rjeđe naseljena područja (gdje su jedinični troškovi izgradnje mreže viši) onemogućuje se sudjelovanju u predmetnom postupku dodjele bespovratnih sredstava. Takav je slučaj i kod projekta kojeg je nositelj Grad Poreč, budući da se većina ciljanih područja projekta nalazi u rjeđe naseljenom dijelu unutrašnjosti Istre, dok su gušće naseljena obalna područja dobrim dijelom u sivim ili crnim područjima, tj. nisu u ciljanim područjima provedbe projekta, što sve skupa povećava prosječne jedinične troškove izgradnje mreže u projektu, a time i potrebni relativni udio bespovratnih sredstava (odnosno smanjuje očekivani udio vlastitih sredstava operatora). Stoga je potrebno u potpunosti ukloniti minimalni bodovni prag za kriterij 1.1, čime se omogućuje sudjelovanje na pozivu i projektima koji zahvaćaju rjeđe naseljena područja, a u kojima su potrebni relativni udjeli bespovratnih sredstava veći od 56%. Odbijen Točka 1. dostavljenog komentara se ne prihvaća. Priprema cjelokupne dokumentacije Poziva kao i određivanje rokova u skladu su s Zajedničkim nacionalnim pravilima, odnosno smjernicama o postupanju za tijela u sustavu upravljanja i kontrole korištenja Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda, u vezi s ciljem "Ulaganje za rast i radna mjesta", koje propisuju kako sustav funkcionira na svim razinama i u svim aspektima upravljanja sredstvima EU. Voditi će se računa da se pri objavi cjelokupne dokumentacije Poziva prijaviteljima ostavi dovoljno vremena za izradu projektnog prijedloga. Točka 2. dostavljenog komentara se ne prihvaća. Kriterij odabira 1.1. „Relativni udio (%) privatnih sredstava i/ili vlastitih sredstava JLRS-ova u odnosu na ukupne troškove projekta“ je definiran u skladu s raspoloživim sredstvima u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“, a vezano za Razvoj infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije u područjima bez infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije i bez dovoljno komercijalnog interesa, za maksimalno povećanje socijalne i ekonomske dobrobiti.
Hrvatski Telekom d.d. UPUTE ZA PRIJAVITELJE, 1.OPĆE INFORMACIJE HT traži da se jasno definira koje tehnologije se smatraju pod „neke napredne bežične pristupne mreže koje mogu pouzdano isporučiti veliku brzinu po korisniku“, na način da bude jasno mogu li se u postupcima javnih nabava nuditi napredna bežična tehnološka rješenja koja u trenu podnošenja ponuda nisu komercijalizirana te za iste nije zainteresiranim operatorima u svrhu zakupa ponuđen odgovarajući radio-frekvencijski spektar, niti su u tom trenutku jasno poznati kapitalni troškovi implementacije takvih rješenja. Odbijen Okvirni nacionalni program ne postavlja nikakva ograničenja u pogledu tehnologije te prema načelu tehnološke neutralnosti i brzine razvoja bežičnih tehnologija smatramo da traženo nije potrebno.
Hrvatski Telekom d.d. 1.OPĆE INFORMACIJE, 1.1.Strateški i zakonodavni okvir HT ovim putem podsjeća i potvrđuje navod kako je Europska komisija odobrila Program državnih potpora, te je prilikom odobrenja u predmetnoj odluci potvrdila da se svi projekti odobreni u sklopu ONP-a moraju pridržavati strukturnih pravila ONP-a, a poglavlje javne nabave u cijelosti kako je raspisano u ONP-u predstavlja strukturna pravila, kojih se dakle treba obvezno pridržavati. HT traži da se ovaj komentar uzme u obzir kao nadopuna komentara HT-a koji je dan dolje niže u dijelu 5.3.1. ovoga dokumenta na kriterije za provedbu postupka javne nabave. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
Hrvatski Telekom d.d. 1.OPĆE INFORMACIJE, 1.3.Predmet, svrha i pokazatelji Poziva HT smatra kako je potrebno u sklopu Predmeta i Svrhe (cilja) Poziva navesti kako se radi o pristupnoj mrežnoj infrastrukturi (NGA). Prihvaćen Navedeno će biti izmijenjeno u konačnoj verziji Uputa za prijavitelje.
Hrvatski Telekom d.d. 1.OPĆE INFORMACIJE, 1.3.Predmet, svrha i pokazatelji Poziva HT zamjećuje kako nisu istovrsni pokazatelji na razini Poziva („stanovi“) i neposredni pokazatelji na razini programa za IP 2a („kućanstva“). Obzirom na navedeno HT ukazuje kako se neće nužno ostvariti cilj na razini programa od 192.000 kućanstava ukoliko se i ostvari cilj na razini Poziva od 192.000 stanova, a s obzirom da je u Hrvatskoj prema dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku iz 2011. u Hrvatskoj veći broj stanova (1.877.126) od broja kućanstava (1.519.038). Također, HT ukazuje i na veliki aktualni problem iseljavanja stanovništva iz Hrvatske, što trenutnu razliku između broja stanova i broja kućanstava u Hrvatskoj čini možebitno još i većom. Odbijen U točki 1.3. Predmet, svrha i pokazatelji Poziva navedeni su Pokazatelji neposrednih rezultata specifičnih za program prema investicijskom prioritetu i Pokazatelji na razini Poziva. MRRFEU (UT) definira pokazatelje na razini Poziva na dostavu projektnih prijedloga. Na razini ovog Poziva ciljana vrijednost je 192.000 stanova.
Hrvatski Telekom d.d. 1.OPĆE INFORMACIJE, 1.3.Predmet, svrha i pokazatelji Poziva HT zahtijeva da se definicija Dostupnosti širokopojasnog pristupa jasno odredi posebno za napredne bežične pristupne mreže, a posebno za pristupne mreže na temelju svjetlovodnih vlakana. Definiciju dostupnosti širokopojasnog pristupa na temelju svjetlovodnih vlakana potrebno je dodatno doraditi na način da se jednoznačno odredi točka završetka mreže u „deployment“ dijelu, čime se jednoznačno definira „Home Passed“, a što je vrlo važno s aspekta komparabilnosti ponuda operatora u postupcima javne nabave. Naime, sukladno nacrtima PRŠI-eva koji su prošli javne nabave definirano je kako se očekuje da će se u postupcima javne nabave za odabir operatora tražiti prilaganje projekta u kojem mora biti definirana topologija mreže, te detaljno iscrtani plan povezivanja do krajnjih korisnika. HT snažno podupire takav pristup, a s obzirom da će jedino takvim pristupom svi zainteresirani operatori na jednak način planirati završne točke novoizgrađene mreže, a što direktno utječe na jednoznačno planiranje kapitalnih investicija na projektima odnosno komparabilnost ponuda u javnim nabavama. HT traži da se u definiciju svakako uključi kako područje dostupnosti kod fiksne pristupne mreže podrazumijeva dovođenje infrastrukture na rub parcele kod podzemnog rješenja, odnosno 100 m od ruba parcele kroz javnu površinu kod nadzemnog rješenja. S obzirom da se značajni dio kapitalne investicije odnosi na uvođenje svjetlovodnih vlakana od ruba parcele do samog objekta (ne uključujući kućnu instalaciju niti nabavku korisničke opreme), potrebno je što preciznije procijeniti taj dio kapitalne investicije. Važno je osigurati da se prethodno navedeni trošak nikako ne prevali na krajnjeg korisnika, već je potrebno navedeni trošak subvencionirati u sklopu Projekta. HT traži da se jasno definira kako se navedeni trošak u cijelosti mora osigurati od strane korisnika državnih potpora, odnosno navedeni trošak ne smije se prevaliti na krajnjeg korisnika ili davatelja maloprodajnih usluga. Prilikom procjene iznosa gore navedenog kapitalnog ulaganja (od ruba parcele do samog objekta) potrebno je jednoznačno od strane svih zainteresiranih ponuditelja (privatnih operatora) koristiti očekivanu minimalnu penetraciju na novoizgrađenoj NGA mreži, a kako bi se javnom naručitelju za odabrana tehnološka rješenja u najvećoj mogućoj mjeri osigurala komparabilnost ponuda. Kako bi se navedeno postiglo, HT traži da se za minimalnu penetraciju na novoizgrađenoj NGA mreži koristi prosječna trenutna penetracija po JLS-ovima u obuhvatu Projekta. Prosječna trenutna penetracija JLS-ova proračunava se na temelju gornje vrijednosti postotka korištenja nepokretnog širokopojasnog pristupa. Podaci o postocima korištenja brzina nepokretnog širokopojasnog pristupa dostupni su putem HAKOM preglednika na sljedećem linku: http://mapiranje.hakom.hr/hr-HR/StatistickiPrikaz#sthash.4NmzwMhA.dpbs. HT traži da se dostupnost širokopojasnog pristupa jasno definira i za napredne bežične pristupne mreže. Odbijen Definicija pojma dostupnosti širokopojasnog pristupa je identična definiciji tog pojma u uputi za dostavu podataka o dostupnosti brzina širokopojasnog pristupa koje operatori redovito dostavljaju za potrebe objave na GIS Interaktivnom portalu HAKOM-a a na osnovu kojeg se radi i postupak mapiranja bijelih područja. U tom smislu nije potrebno niti određivanje minimalne penetracije.
A1 Hrvatska d.o.o. 1.OPĆE INFORMACIJE, 1.3.Predmet, svrha i pokazatelji Poziva VIPnet smatra da je potrebno pojasniti Pokazatelje neposrednih rezultata: Broj dodatnih kućanstava koja imaju širokopojasni pristup od najmanje 30 Mbit/s. U istoj Izjavi o pokazateljima traži se Broj dodatnih stanova kojima je omogućen širokopojasni pristup od najmanje 40 Mbit/s. To su dva različita pokazatelja, a referenca za oba za ovaj poziv je 192.000. Potrebno je razjasniti koji se kriterij primjenjuje te razjasniti da li se u taj broj uključuju kućanstva ili stanovi obzirom na različitu definiciju. Dodatno, potrebno je definirati da li se u taj broj uključuju i poslovni i javni korisnici. Odbijen U točki 1.3. Predmet, svrha i pokazatelji Poziva navedeni su Pokazatelji neposrednih rezultata specifičnih za program prema investicijskom prioritetu i Pokazatelji na razini Poziva. Pokazatelj neposrednih rezultata specifičnih za program prema investicijskom prioritetu je broj kućanstava kojima je dostupan širokopojasni pristup internetu s brzinom od najmanje 30 Mbit/s. MRRFEU (UT) definira pokazatelje na razini Poziva na dostavu projektnih prijedloga. Na razini ovog Poziva pokazatelj je broj stanova kojima je dostupan širokopojasni pristup internetu s brzinom od najmanje 40 Mbit/s.
A1 Hrvatska d.o.o. 1.OPĆE INFORMACIJE, 1.3.Predmet, svrha i pokazatelji Poziva Tečaj 7,6 HRK = 1 EUR Vipnet skreće pažnju da je primijenjeni tečaj previsok, što može dati iskrivljenu sliku o ukupnoj vrijednosti privatnih ulaganja a koja je izražena u eurima. Odbijen Vrijednost privatnog ulaganja izražena u hrvatskim kunama pretvarati (konvertirati) će se koristeći tečaj 7,6 kn = 1 EUR.
A1 Hrvatska d.o.o. 1.OPĆE INFORMACIJE, 1.3.Predmet, svrha i pokazatelji Poziva Iznos bespovratnih sredstava za dodjelu u okviru ovog Poziva je 1.100.000.000,00 kn, za 192.000stanova, to je cca 5.700 kn/stanu, Šta sa poslovnim i javnim korisnicima? Odbijen U točki 1.3. Predmet, svrha i pokazatelji Poziva definirani su pokazatelji na razini Poziva na dostavu projektnih prijedloga. Na razini ovog Poziva ciljana vrijednost je 192.000 stanova.
A1 Hrvatska d.o.o. 1.OPĆE INFORMACIJE, 1.3.Predmet, svrha i pokazatelji Poziva Vezano uz definiciju dostupnosti širokopojasnog pristupa VIPnet smatra da je postojeća definicija dostupnosti iz Uputa (Poglavlje 7) u cijelosti usklađena sa definicijom koju operatori koriste u izvještavanju prema HAKOMu i ostalim javnim tijelima. Ista se već godinama koristi u navedenim izvještajima koje dostavlja i HT. Navedeni prijedlog HTa vezano uz izmjene ove definicije nije uopće povezan sa smislom iste, tj. mogućnosti stanova i korisnika da budu spojeni na pristupnu NGA širokopojasnu infrastrukturu bez dodatnih ulaganja od strane operatora i/ili značajnih jednokratnih troškova od strane korisnika. Naime, način gradnje koji će, vodeći se principom dostupnosti, operator koristiti ne smije biti ni na koji način ograničen. To naravno ne umanjuje obvezu omogućavanja dostupnosti širokopojasnog pristupa svim korisnicima. Dodatno, navedeni HTov prijedlog koji se odnosi na gradnju svjetlovodne i bežične mreže, ali ne i nadogradnju HTove bakrene mreže, usmjeren je na neopravdano povećanje troška operatora koji se u okviru projekta odluče graditi takve mreže. U dijelu penetracije VIPnet ističe da ista ne može biti sastavni obvezni dio uputa, niti ju je moguće nametati s obzirom da se ista određuje od strane svakog operatora ponaosob te je dio njegovog poslovnog plana, a koji je dio investicijske studije projekta. Penetracija se određuje iskustveno, ovisno o području i specifičnosti pojedinog projektnog područja. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
Zagrebačka županija 1.OPĆE INFORMACIJE, 1.3.Predmet, svrha i pokazatelji Poziva Pokazatelji neposrednih rezultata na razini OPKK i na razini ovog Poziva nejasno su definirani. Nije objašnjeno koja je veza kućanstava, koja su navedena u pokazatelju za OPKK, sa stanovima koji se navode u pokazatelju za ovaj Poziv. Nejasno je i zašto se uvodi ovaj novi pokazatelj kada isti nije naveden u OPKK. Također nije navedena metodologija kojom će nositelji projekata moći popisati odnosno odrediti kućanstva odnosno stanove. Skrećemo pažnju da popis kućanstava vrši DZS prilikom popisa stanovništva, te da taj popis nije dostupan drugim pravnim ni fizičkim osobama zbog zakonskih ograničenja. Nije pojašnjeno koja je veza između 315.000 kućanstava i 192.000 stanova/kućanstava. Očekuje li se da će se uz 315.000 kućanstava dodatno priključiti (omogućiti pristup) i za dodatnih 192.000 stanova ili je to isti pokazatelj koji će na razni Poziva zadovoljiti i pokazatelj za 192.000 kućanstava na razini OPKK. Dodatno, potrebno je definirati da li pokazatelj na razini Poziva uključuje i poslovne i javne korisnike što sugerira fusnota 13 na str. 7 Javnog poziva. Odbijen U točki 1.3. Predmet, svrha i pokazatelji Poziva navedeni su Pokazatelji neposrednih rezultata specifičnih za program prema investicijskom prioritetu i Pokazatelji na razini Poziva. MRRFEU (UT) definira pokazatelje na razini Poziva na dostavu projektnih prijedloga. Na razini ovog Poziva ciljana vrijednost je 192.000 stanova. Metodologiju utvrđivanja broja stanova i kućanstava koja je najvjerodostojnija i uzima u obzir lokalne prilike, Prijavitelj definira samostalno i potvrđuje je Izjavom o pokazateljima. Pri provjeri postignutih vrijednosti koristiti će se tako definirana metodologija navedena i opisana u Izjavi o pokazateljima.
Ustanova REA Kvarner 1.OPĆE INFORMACIJE, 1.3.Predmet, svrha i pokazatelji Poziva Strana 7: Problem: Pokazatelji neposrednih rezultata specifičnih za program prema investicijskom prioritetu nisu konzistentni - za kućanstva je brzina 30 Mbit/s - za stanove je brzina 40 Mbit/s - za korisnika je brzina 40/5 Mbit/s Pojašnjenje: Potpuno su nejasni kriteriji po kojima su određene brzine za kućanstva različite od brzina za stanove što uvodi metodološku zbrku. Načelno u jednom stanu može biti više kućanstava, a kućanstvo može imati veći ili manji broj članova/korisnika usluge. Što je onda na kraju brzina po korisniku? Prijedlog: „Uskladiti u tekstu da brzine prema korisniku budu 40/5 Mbit/s bez obzira da li se radi o kućanstvu ili stanu.“ Strana 7 (fusnota): Problem: Nema dostupnih, uređenih i ažurnih izvora podataka niti za kućanstva niti za stanove. Pojašnjenje: Ishodište za kvalitetnu analizu bi trebao biti ažuran adresni model i to isključivo u grafičkom (GIS) obliku za što je nadležan DGU s obzirom na obavezu izdavanja kućnog broja. Poseban problem predstavljaju objekti sa BB kućnim brojevima što je još uvijek čest slučaj u velikom broju naselja. Dakle, kao i u slučaju katastra vodova, niti ovdje nisu osigurani nacionalno dostupni i pouzdani izvori informacija za adresu – stan – kućanstvo (iako su to ključni podaci za desetke procesa na nacionalnoj razini – primjerice provođenje izbora, referenduma i sl.) , nego je sve prebačeno na teret JLS koje u velikom broju slučajeva nemaju kapacitete za prikupljanje i održavanje tih podataka ili čak nisu ni nadležni (problematika kućanstva u kontekstu prijava prebivališta/boravišta za što je nadležan MUP koji ne izdaje nikakve podatke). Prijedlog: „Osigurati pouzdane nacionalne izvore informacija do 1.1.2019. godine“ Odbijen Vezano uz prvi dio komentara u točki 1.3. Predmet, svrha i pokazatelji Poziva navedeni su Pokazatelji neposrednih rezultata specifičnih za program prema investicijskom prioritetu i Pokazatelji na razini Poziva. Pokazatelj neposrednih rezultata specifičnih za program prema investicijskom prioritetu je broj kućanstava kojima je dostupan širokopojasni pristup internetu s brzinom od najmanje 30 Mbit/s. MRRFEU (UT) definira pokazatelje na razini Poziva na dostavu projektnih prijedloga. Na razini ovog Poziva pokazatelj je broj stanova kojima je dostupan širokopojasni pristup internetu s brzinom od najmanje 40 Mbit/s. Vezano uz drugi dio komentara metodologiju utvrđivanja broja stanova i kućanstava koja je najvjerodostojnija i uzima u obzir lokalne prilike, Prijavitelj definira samostalno i potvrđuje je Izjavom o pokazateljima. Pri provjeri postignutih vrijednosti koristiti će se tako definirana metodologija navedena i opisana u Izjavi o pokazateljima.
Krunoslav Golub 1.OPĆE INFORMACIJE, 1.3.Predmet, svrha i pokazatelji Poziva „Broj dodatnih stanova kojima je omogućen širokopojasni pristup od najmanje 40 Mbit/s“ Nije objašnjeno koja je veza kućanstava, koja su navedena u prethodnom pokazatelju, sa stanovima koji se navode u ovom pokazatelju. Nejasno je i zašto se uvodi ovaj novi pokazatelj kada isti nije naveden u OPKK. Također nije navedena metodologija kojom će nositelji projekata moći popisati odnosno odrediti kućanstva odnosno stanove. Skrećemo pažnju da popis kućanstava vrši DZS prilikom popisa stanovništva, te da taj popis nije dostupan drugim pravnim ni fizičkim osobama zbog zakonskih ograničenja. PRIJEDLOG: Umjesto kućanstava, postaviti samo jedan pokazatelj – stanove. Izvor podataka o stanovima treba biti popis objekata (stambenih jedinice) čiji su vlasnici fizičke osobe, a koje JLS vode za potrebe obračuna i naplate komunalne naknade. Ovaj izvor podataka koristit će se u budućnosti kao temelj za obračun i naplatu poreza na nekretnine, pa kako je prihvatljiv Ministarstvu financija, isti je potrebno definirati kao jedini relevantan i za ovaj Poziv. Svi drugi izvori, osim onog DZS koji nije dostupan, ne mogu se smatrati relevantnim jer uvode visok stupanj rizika da će potencijalni priključci biti pogrešno procijenjeni i određeni jer ih ne vodi JLS koji kao nositelj projekta ujedno i odgovara za istinitost i točnost podataka. Nije pojašnjeno koja je veza između 315.000 kućanstava i 192.000 stanova. Konkretno da li je to neki službeno određeni omjer (1,64) ili se očekuje da će se uz 315.000 kućanstava dodatno priključiti (omogućiti pristup) i za dodatnih 192.000 stanova. PRIJEDLOG: Pojasniti odnose i ciljne vrijednosti. Odbijen Vezano uz prvi dio komentara u točki 1.3. Predmet, svrha i pokazatelji Poziva navedeni su Pokazatelji neposrednih rezultata specifičnih za program prema investicijskom prioritetu i Pokazatelji na razini Poziva. Pokazatelj neposrednih rezultata specifičnih za program prema investicijskom prioritetu je broj kućanstava kojima je dostupan širokopojasni pristup internetu s brzinom od najmanje 30 Mbit/s. MRRFEU (UT) definira pokazatelje na razini Poziva na dostavu projektnih prijedloga. Na razini ovog Poziva pokazatelj je broj stanova kojima je dostupan širokopojasni pristup internetu s brzinom od najmanje 40 Mbit/s. Vezano uz drugi dio komentara metodologiju utvrđivanja broja stanova i kućanstava koja je najvjerodostojnija i uzima u obzir lokalne prilike, Prijavitelj definira samostalno i potvrđuje je Izjavom o pokazateljima. Pri provjeri postignutih vrijednosti koristiti će se tako definirana metodologija navedena i opisana u Izjavi o pokazateljima.
Corellia savjetovanje j.d.o.o. 1.OPĆE INFORMACIJE, 1.3.Predmet, svrha i pokazatelji Poziva Nije pojašnjeno koja je veza između 315.000 kućanstava i 192.000 stanova. Konkretno da li je to neki službeno određeni omjer (1,64) ili se očekuje da će se uz 315.000 kućanstava dodatno priključiti (omogućiti pristup) i za dodatnih 192.000 stanova. Podsjećamo da je 315.000 kućanstava cilj prema OPKK-u, dok stanovi nisu. PRIJEDLOG: Pojasniti odnose i ciljne vrijednosti. Odbijen U točki 1.3. Predmet, svrha i pokazatelji Poziva navedeni su Pokazatelji neposrednih rezultata specifičnih za program prema investicijskom prioritetu i Pokazatelji na razini Poziva. MRRFEU (UT) definira pokazatelje na razini Poziva na dostavu projektnih prijedloga. Na razini ovog Poziva ciljana vrijednost je 192.000 stanova.
Corellia savjetovanje j.d.o.o. 1.OPĆE INFORMACIJE, 1.3.Predmet, svrha i pokazatelji Poziva Nije navedena jedinstvena metodologija kojom će nositelji projekata moći odrediti broj kućanstava odnosno stanove. Skrećemo pažnju da popis kućanstava vrši DZS prilikom popisa stanovništva, te da taj popis nije dostupan drugim pravnim ni fizičkim osobama zbog zakonskih ograničenja. PRIJEDLOG: Umjesto kućanstava, postaviti samo jedan pokazatelj – stanove. Osim toga potrebno je potom ujednačiti nazive u cijelim Uputama. Izvor podataka o stanovima treba biti popis objekata (stambenih jedinica), a koje JLS vode za potrebe obračuna i naplate komunalne naknade (tzv. obveznici komunalne naknade). Ovaj izvor podataka koristit će se u budućnosti kao temelj za obračun i naplatu poreza na nekretnine, pa kako je prihvatljiv Ministarstvu financija, isti je potrebno definirati kao jedini relevantan i za ovaj Poziv. Svi drugi izvori, osim onog DZS koji nije dostupan, ne mogu se smatrati relevantnim jer uvode visok stupanj rizika da će potencijalni priključci biti zapravo procijenjeni i pogrešno određeni jer ih ne vodi JLS koji kao nositelj projekta ujedno i odgovara za istinitost i točnost podataka. U rijetkim slučajevima gdje JLS ne vodi evidenciju objekata zbog naplate komunalne naknade (najčešće najslabije razvijeni JLS-ovi), treba dozvoliti alternativu - npr. popis birača Ministarstva uprave iz 2017. godine koji je usklađen sa DGU i to po principu "jedan ili više birača na jednoj adresi = jedan stan". Odbijen U točki 1.3. Predmet, svrha i pokazatelji Poziva navedeni su Pokazatelji neposrednih rezultata specifičnih za program prema investicijskom prioritetu i Pokazatelji na razini Poziva. MRRFEU (UT) definira pokazatelje na razini Poziva na dostavu projektnih prijedloga. Na razini ovog Poziva ciljana vrijednost je 192.000 stanova. Metodologiju utvrđivanja broja stanova i kućanstava koja je najvjerodostojnija i uzima u obzir lokalne prilike, Prijavitelj definira samostalno i potvrđuje je Izjavom o pokazateljima. Moguća je i kombinacija metoda kojima će se utvrđivati broj stanova i kućanstava. Pri provjeri postignutih vrijednosti koristiti će se tako definirana metodologija navedena i opisana u Izjavi o pokazateljima.
Corellia savjetovanje j.d.o.o. 1.OPĆE INFORMACIJE, 1.4.Financijska alokacija, iznosi i intenziteti bespovratnih sredstava Vezano na maksimalni iznos bespovratnih sredstava za troškove u modelima A i C (6,5 mio kn), a s ozirom da je korisnik odnosno nositelj projekta JLS ili JRLS, nije navedeno da li ovaj iznos uključuje (ili ne) PDV. PRIJEDLOG: Jasno navesti da li je PDV uključen u ovaj iznos ili ne. Odbijen U točki 1.4. Financijska alokacija, iznosi i intenziteti bespovratnih sredstava naznačeni su najviši dopušteni iznosi bespovratnih sredstava koji se mogu dodijeliti po pojedinačnom projektnom prijedlogu. U točki 2.8.1. navedene su prihvatljive kategorije troškova među kojima i: „Nenadoknadiv PDV koji nastaje izravno iz provedbe projektnih aktivnosti (trošak prihvatljiv samo za Prijavitelja/korisnika bespovratnih sredstava, odnosno, nije prihvatljiv za operatore elektroničkih komunikacija)“.
Corellia savjetovanje j.d.o.o. 1.OPĆE INFORMACIJE, 1.4.Financijska alokacija, iznosi i intenziteti bespovratnih sredstava Vezano za najviši dopušteni iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti po pojedinačnom projektnom prijedlogu nije razvidno zbog čega je ovaj iznos veći nego kod modela A i C. Također nije navedeno da li taj iznos uključuje (ili ne) PDV. Naime jasno je da u modelu A i C PDV nije prihvatljiv trošak jer se radi o trgovačkim društvima (privatnim operatorima) koji su u sustavu PDV-a. Međutim u slučaju modela B to ne mora biti slučaj. PRIJEDLOG: Pojasniti razliku kod najvišeg dopuštenog iznosa bespovratnih sredstava i prihvatljivost PDV-a po modelima. Odbijen Iznosi i intenzitet potpora određeni su vodeći računa o raspoloživoj financijskoj alokaciji za predmetni Poziv, preporukama Europske komisije i postavljenim ciljevima u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“. U točki 1.4. Financijska alokacija, iznosi i intenziteti bespovratnih sredstava naznačeni su najviši dopušteni iznosi bespovratnih sredstava koji se mogu dodijeliti po pojedinačnom projektnom prijedlogu. U točki 2.8.1. navedene su prihvatljive kategorije troškova među kojima i: „Nenadoknadiv PDV koji nastaje izravno iz provedbe projektnih aktivnosti (trošak prihvatljiv samo za Prijavitelja/korisnika bespovratnih sredstava, odnosno, nije prihvatljiv za operatore elektroničkih komunikacija)“.
ZDENKO KIRINČIĆ 1.OPĆE INFORMACIJE, 1.4.Financijska alokacija, iznosi i intenziteti bespovratnih sredstava S obzirom da u modelu B prijavitelj i ostale jedinice lokalne samouprave koje su uključene u projekt trebaju samostalno osigurati vlastita sredstava za financiranje razlike između iznosa ukupnih prihvatljivih troškova projektnog prijedloga te iznosa bespovratnih sredstava iz EFRR-a, te sredstava za financiranje ukupnih neprihvatljivih troškova, a predmetna će sredstva biti osigurana također iz javnih izvora, ali pod kontrolom jedinica lokalne samouprave, u tekstu je potrebno korigirati dio rečenice (..svime što ne predstavlja sredstva iz bilo kojeg javnog izvora...). U suprotnom, nije jasno na koji bi način prijavitelji u modelu B mogli osigurati predmetna sredstva, a da ista ne budu iz javnih izvora. Naglašavamo da je kod modela B intenzitet potpore 100%, tj. projekt se u potpunosti financira sredstvima iz javnih izvora. Djelomično prihvaćen Vezano za osiguravanje vlastitih sredstava ili vanjskog financiranja, navedeno će biti ispravljeno u finalnoj verziji Uputa za prijavitelje kod objave predmetnog Poziva. Intenziteti potpora su određeni u skladu sa raspoloživim sredstvima u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“, a vezano za Razvoj infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije u područjima bez infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije i bez dovoljno komercijalnog interesa, za maksimalno povećanje socijalne i ekonomske dobrobiti.
Ustanova REA Kvarner 1.OPĆE INFORMACIJE, 1.4.Financijska alokacija, iznosi i intenziteti bespovratnih sredstava Financijska alokacija (str. 11) Komentar: U Pozivu je određeno da je najveća alokacija naručiteljima koji koriste model B 76 milijuna kuna dok je ona kod naručitelja koji koriste modele A i C 63.5 milijuna kuna. Budući da iznos potpore određen karakteristikama projekta, logično je, društveno, opravdano i ekonomski racionalno sredstvima poduprijeti onog investitora ili primjenu onog modela koji će rezultirati većom efikasnošću, tj. većom vrijednošću za novac poreznih obveznika. U tom slučaju nejasno je zbog kojih društveno prihvatljivih razloga unaprijed definirati sklonost sufinanciranju neefikasnijeg rješenja. Prijedlog: U Pozivu definirati da je ''Najveća dopuštena alokacija, bez obzira na model nabave (A, B ili C) iznosi 76 milijuna kuna.'' Odbijen Iznosi i intenzitet potpora određeni su vodeći računa o raspoloživoj financijskoj alokaciji za predmetni Poziv, preporukama Europske komisije i postavljenim ciljevima u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“.
Ličko-senjska županija 1.OPĆE INFORMACIJE, 1.4.Financijska alokacija, iznosi i intenziteti bespovratnih sredstava Vezano za projekte koji će se provoditi u okviru investicijskih modela A i C (vidi točku 5.2. ovih Uputa), najviši dopušteni iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti po pojedinačnom projektnom prijedlogu, a koji može biti dostavljen u okviru ovog Poziva je 63.500.000,00 kn, te u skladu sa sljedećim ograničenjima: • 57.000.000,00 kn je maksimalan iznos bespovratnih sredstava za troškove planiranja i izgradnje mreže (kategorije prihvatljivih troškova detaljno pojašnjene u točki 2.8.1. ovih Uputa), a koje će imati privatni operator koji je odabran u postupku javne nabave (vidjeti točke 2.2.1. i 5.3.1. ovih Uputa); Predloženi najveći apsolutni iznos bespovratnih sredstava nije dovoljan za projekte koji većinom zahvaćaju rjeđe naseljena područja te područja s nižom (ispodprosječnom) razinom korištenja (penetracijom) širokopojasnog pristupa internetu. Troškovi izgradnje širokopojasnih mreža velikih brzina ovisne su primarno o broju potencijalnih korisnika širokopojasnog pristupa te njihovom prostornom rasporedu, tj. gustoći naseljenosti ciljanog područja izgradnje mreže. Troškovi izgradnje mreža rastu sa smanjenjem broja korisnika koje treba pokriti mrežom i smanjenjem gustoće naseljenosti, odnosno s povećanjem broja ruralnih naselja i smanjenjem broja gradskih naselja. Nadalje, potrebni relativni udjeli bespovratnih sredstava u projektu povećavaju se kako se smanjuje potencijalni broj korisnika širokopojasnog pristupa u projektu, tj. sa smanjenjem očekivane razine korištenja (penetracije) širokopojasnog pristupa u području. Važno je primijetiti da, u pravilu, jedinice lokalne samouprave u rjeđe naseljenim područjima imaju i niže vrijednosti penetracije širokopojasnog pristupa, što je moguće vidjeti iz podataka HAKOM-a (http://mapiranje.hakom.hr/hr-HR/StatistickiPrikaz#sthash.rfpPHMzv.dpbs). Uz prethodno navedeno, potrebni relativni udjeli potpora dodatno se povećavaju kao posljedica isključenja iz obuhvata projekta središnjih dijelova gradskih naselja koja su siva i crna područja (ili su postala siva i crna područja zbog prihvaćenog iskazanog komercijalnog interesa operatora). Pri tome učinci smanjenja ukupnih troškova projekta uslijed smanjenja broja pokrivenih korisnika, zbog isključenja sivih i crnih područja, nisu proporcionalni broju korisnika u sivim i crnim područjima, već su manje izraženi (jer se prosječni trošak izgradnje mreže po korisniku u takvom projektu povećava uslijed jačanja utjecaja smanjene prosječne gustoće naseljenosti u projektu, budući da prevladavajući utjecaj na prosječne troškove izgradnje mreže sada imaju okolna rjeđe naseljena ruralna područja). Slično tome, nepovoljan utjecaj kod isključenja sivih i crnih područja u projektu vidljiv je i kod potrebnog relativnog udjela bespovratnih sredstava, koji se isto povećava, jer prevladavajući utjecaj na očekivanu razinu korištenja (penetraciju) širokopojasnog pristupa sada imaju okolna rjeđe naseljena ruralna područja, u kojima je uvijek (i unutar iste jedinice lokalne samouprave), manja razina korištenja (penetracija) širokopojasnog pristupa. Stoga u projektima koji većinom zahvaćaju rjeđe naseljena područja te područja s nižom (ispodprosječnom) razinom korištenja (penetracijom) širokopojasnog pristupa internetu, kumulativno dolazi do učinaka povećanja prosječnog iznosa troška izgradnje mreže, te povećanja potrebnog relativnog udjela bespovratnih sredstava, a time i povećanja potrebnog aspolutnog udjela bespovratnih sredstava po projektu. Zbog toga najveći predloženi iznos bespovratnih sredstava po projektu, za planiranje i izgradnju mreže, od 57 mil. kn nije dostatan za takve projekte. Uzevši u obzir preporuke ONP-a oko formiranja projektnih područja s približno 10.000 kućanstava, te bodovanje kroz kriterije odabira projekata 4.1 i 4.2 (broj stanova, odnosno poslovnih i javnih korisnika u projektu), u projektima u rjeđe naseljenim područjima bilo je nužno obuhvatiti veća zemljopisna područja, kako bi se prikupio dovoljan broj stanova, poslovnih i javnih korisnika koji ne bi rezultirao velikim gubitkom bodova na kriterijima 4.1 i 4.2, a time i neuspješnom prijavom projekata. Slijedom svega navedenog predloženi najveći apsolutni iznos bespovratnih sredstava za planiranje i izgradnju mreža potrebno je korigirati na jedan od sljedećih načina: a) da se, kao i trenutno, najveći iznos bespovratnih sredstava za planiranje i izgradnju mreže veže uz apsolutni iznos bespovratnih sredstava, pri čemu je trenutno predloženi apsolutni iznos potpora potrebno povećati s 57 mil. kn na barem 95 mil. kn; b) da najveći iznos bespovratnih sredstava za planiranje i izgradnju mreže bude izražen kao najveći prosječni iznos bespovratnih sredstava po korisniku pokrivenom mrežom u bijelim područjima (korisnici su stanovi, poslovni i javni korisnici), pri čemu navedeni prosječni iznos treba biti usklađen s gornjim pragom u kriteriju 1.2 (prosječna potpora po krajnjem korisniku) – 8.000 HRK/krajnji korisnik. Naglašavamo da, u slučaju da ne dođe do korekcije predloženog apsolutnog iznosa potpora po projektu na jedan od gore navedenih načina, nećemo biti u mogućnosti prijaviti naše projektni prijedlog, što će posljedično dovesti do diskriminacije rjeđe naseljenih područja i područja s nižom razinom korištenja (penetracije) širokopojasnog pristupa, kojim bi se područjima upravo trebala dati prednost kod dodjele bespovratnih sredstava. U pravilu, takva su područja ujedno i područja s nižim (ispodprosječnim) indeksom razvijenosti, što je, samo po sebi, već dovoljan razlog za davanje određene prednosti tim područjima kod dodjele bespovratnih sredstava, radi poticanja jednolikog razvoja cijele Republike Hrvatske te zaustavljanja i smanjenja negativnih demografskih, gospodarskih i društvenih trendova u područjima s nižim indeksom razvijenosti. U potpunosti podržavamo davanje prednosti područjima s nižim indeksom razvijenosti kroz kriterij 6.1 (Indeks razvijenosti), no dodatno je potrebna i korekcija najvećeg iznosa bespovratnih sredstava kako smo prethodno obrazložili, kako bismo i naš projektni prijedlog, neovisno o kriteriju 6.1 kao i ostalim kriterijima, uopće mogli prijaviti na predmetnom pozivu. Vezano na ovaj komentar, skrećemo MRRFEU-u pozornost i na povezani komentar oko minimalnog broja bodova koji mora biti ostvaren kod kriterija 1.1 (Relativni udio (%) privatnih sredstava i/ili vlastitih sredstva JLRS-ova u odnosu na ukupne prihvatljive troškove projekta). Odbijen Iznosi i intenzitet potpora određeni su vodeći računa o raspoloživoj financijskoj alokaciji za predmetni Poziv, preporukama Europske komisije i postavljenim ciljevima u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“. Relativni značaji predmetnih kriterija su određeni u skladu s ciljevima Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“, a isti su povezani i međuovisni te osiguravaju ujednačen pristup prema svim projektnim prijedlozima, odnosno svi Prijavitelji imaju jednake mogućnosti financiranja svojih projektnih prijedloga.
Grad Gospić 1.OPĆE INFORMACIJE, 1.4.Financijska alokacija, iznosi i intenziteti bespovratnih sredstava Tekst: "Prijavitelj se obvezuje iz vlastitih sredstava ili vanjskim financiranjem (svime što ne predstavlja sredstva iz bilo kojeg javnog izvora, uključujući iz EU, odnosno europskih strukturnih i investicijskih fondova) osigurati: • sredstva za financiranje razlike između iznosa ukupnih prihvatljivih troškova projektnog prijedloga te iznosa bespovratnih sredstava iz EFRR-a dodijeljenih za financiranje prihvatljivih troškova u sklopu ovog Poziva, • sredstva za financiranje ukupnih neprihvatljivih troškova unutar projektnog prijedloga." S obzirom da u modelu B prijavitelj i ostale jedinice lokalne samouprave koje su uključene u projekt trebaju samostalno osigurati vlastita sredstava za financiranje razlike između iznosa ukupnih prihvatljivih troškova projektnog prijedloga te iznosa bespovratnih sredstava iz EFRR-a, te sredstava za financiranje ukupnih neprihvatljivih troškova, a predmetna će sredstva biti osigurana također iz javnih izvora, ali pod kontrolom jedinica lokalne samouprave, u tekstu je potrebno korigirati dio rečenice (..svime što ne predstavlja sredstva iz bilo kojeg javnog izvora...). U suprotnom, nije jasno na koji bi način prijavitelji u modelu B mogli osigurati predmetna sredstva, a da ista ne budu iz javnih izvora. Naglašavamo da je kod modela B intenzitet potpore 100%, tj. projekt se u potpunosti financira sredstvima iz javnih izvora. Djelomično prihvaćen Vezano za osiguravanje vlastitih sredstava ili vanjskog financiranja, navedeno će biti ispravljeno u finalnoj verziji Uputa za prijavitelje kod objave predmetnog Poziva. Intenziteti potpora su određeni u skladu sa raspoloživim sredstvima u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“, a vezano za Razvoj infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije u područjima bez infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije i bez dovoljno komercijalnog interesa, za maksimalno povećanje socijalne i ekonomske dobrobiti.
Zagrebačka županija 1.OPĆE INFORMACIJE, 1.4.Financijska alokacija, iznosi i intenziteti bespovratnih sredstava Tekst: "Prijavitelj se obvezuje iz vlastitih sredstava ili vanjskim financiranjem (svime što ne predstavlja sredstva iz bilo kojeg javnog izvora, uključujući iz EU, odnosno europskih strukturnih i investicijskih fondova) osigurati: - sredstva za financiranje razlike između iznosa ukupnih prihvatljivih troškova projektnog prijedloga te iznosa bespovratnih sredstava iz EFRR-a dodijeljenih za financiranje prihvatljivih troškova u sklopu ovog Poziva, - sredstva za financiranje ukupnih neprihvatljivih troškova unutar projektnog prijedloga." Predlaže se korekcija rečenice „Prijavitelj se obvezuje iz vlastitih sredstava ili vanjskim financiranjem (svime što ne predstavlja sredstva iz bilo kojeg javnog izvora, uključujući iz EU, odnosno europskih strukturnih i investicijskih fondova) osigurati:“ na način da sredstva za financiranje razlike i neprihvatljive troškove može osigurati i operator u modelu A. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje, te će navedeno biti definirano u finalnoj verziji Uputa za prijavitelje kod objave predmetnog Poziva.
Karlovačka županija 1.OPĆE INFORMACIJE, 1.4.Financijska alokacija, iznosi i intenziteti bespovratnih sredstava Tekst: Vezano za projekte koji će se provoditi u okviru investicijskih modela A i C (vidi točku 5.2. ovih Uputa), najviši dopušteni iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti po pojedinačnom projektnom prijedlogu, a koji može biti dostavljen u okviru ovog Poziva je 63.500.000,00 kn. Komentar: Za JLS-ove u rjeđe naseljenim područjima ovaj uvjet je neodrživ te se uopće neće moći javiti na natječaj. S obzirom da je natječaj namijenjen izgradnji mreža sljedeće generacije (NGA) na cijelom području RH, potrebno je ovaj uvjet izmijeniti na način da se i područja s rijetkom naseljenošću mogu na njega javiti, a ne ovakva područja diskriminirati. Tekst: Prijavitelj se obvezuje iz vlastitih sredstava ili vanjskim financiranjem (svime što ne predstavlja sredstva iz bilo kojeg javnog izvora, uključujući iz EU, odnosno europskih strukturnih i investicijskih fondova) osigurati: - sredstva za financiranje razlike između iznosa ukupnih prihvatljivih troškova projektnog prijedloga te iznosa bespovratnih sredstava iz EFRR-a dodijeljenih za financiranje prihvatljivih troškova u sklopu ovog Poziva, - sredstva za financiranje ukupnih neprihvatljivih troškova unutar projektnog prijedloga. Komentar: Budući da se očekuje od odabranog operatora u modelu A da osigura vlastita sredstava za financiranje razlike između iznosa ukupnih prihvatljivih troškova projektnog prijedloga te iznosa bespovratnih sredstava iz EFRR-a, te sredstava za financiranje ukupnih neprihvatljivih troškova (što je oboje upravo i jedan od razloga za odabir modela A), uvodnu rečenicu potrebno je korigirati na način da se, osim prijavitelja, navede i mogućnost da predmetna sredstva osigura i operator u modelu A (Prijavitelj i/ili) operator obvezuju se....). Odbijen Vezano uz prvi dio komentara navedeno se ne prihvaća. Iznosi i intenzitet potpora određeni su vodeći računa o raspoloživoj financijskoj alokaciji za predmetni Poziv, preporukama Europske komisije i postavljenim ciljevima u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“. Vezano uz drugio dio komentara, isti je primljen na znanje, te će navedeno biti definirano u finalnoj verziji Uputa za prijavitelje kod objave predmetnog Poziva.
Šibensko-kninska županija 1.OPĆE INFORMACIJE, 1.4.Financijska alokacija, iznosi i intenziteti bespovratnih sredstava Predloženi najveći apsolutni iznos bespovratnih sredstava nije dovoljan za projekte koji većinom zahvaćaju rjeđe naseljena područja te područja s nižom (ispodprosječnom) razinom korištenja (penetracijom) širokopojasnog pristupa internetu. Troškovi izgradnje širokopojasnih mreža velikih brzina ovisne su primarno o broju potencijalnih korisnika širokopojasnog pristupa te njihovom prostornom rasporedu, tj. gustoći naseljenosti ciljanog područja izgradnje mreže. Troškovi izgradnje mreža rastu sa smanjenjem broja korisnika koje treba pokriti mrežom i smanjenjem gustoće naseljenosti, odnosno s povećanjem broja ruralnih naselja i smanjenjem broja gradskih naselja. Nadalje, potrebni relativni udjeli bespovratnih sredstava u projektu povećavaju se kako se smanjuje potencijalni broj korisnika širokopojasnog pristupa u projektu, tj. sa smanjenjem očekivane razine korištenja (penetracije) širokopojasnog pristupa u području. Važno je primijetiti da, u pravilu, jedinice lokalne samouprave u rjeđe naseljenim područjima imaju i niže vrijednosti penetracije širokopojasnog pristupa, što je moguće vidjeti iz podataka HAKOM-a (http://mapiranje.hakom.hr/hr-HR/StatistickiPrikaz#sthash.rfpPHMzv.dpbs). Uz prethodno navedeno, potrebni relativni udjeli potpora dodatno se povećavaju kao posljedica isključenja iz obuhvata projekta središnjih dijelova gradskih naselja koja su siva i crna područja (ili su postala siva i crna područja zbog prihvaćenog iskazanog komercijalnog interesa operatora). Pri tome učinci smanjenja ukupnih troškova projekta uslijed smanjenja broja pokrivenih korisnika, zbog isključenja sivih i crnih područja, nisu proporcionalni broju korisnika u sivim i crnim područjima, već su manje izraženi (jer se prosječni trošak izgradnje mreže po korisniku u takvom projektu povećava uslijed jačanja utjecaja smanjene prosječne gustoće naseljenosti u projektu, budući da prevladavajući utjecaj na prosječne troškove izgradnje mreže sada imaju okolna rjeđe naseljena ruralna područja). Slično tome, nepovoljan utjecaj kod isključenja sivih i crnih područja u projektu vidljiv je i kod potrebnog relativnog udjela bespovratnih sredstava, koji se isto povećava, jer prevladavajući utjecaj na očekivanu razinu korištenja (penetraciju) širokopojasnog pristupa sada imaju okolna rjeđe naseljena ruralna područja, u kojima je uvijek (i unutar iste jedinice lokalne samouprave), manja razina korištenja (penetracija) širokopojasnog pristupa. Stoga u projektima koji većinom zahvaćaju rjeđe naseljena područja te područja s nižom (ispodprosječnom) razinom korištenja (penetracijom) širokopojasnog pristupa internetu, kumulativno dolazi do učinaka povećanja prosječnog iznosa troška izgradnje mreže, te povećanja potrebnog relativnog udjela bespovratnih sredstava, a time i povećanja potrebnog apsolutnog udjela bespovratnih sredstava po projektu. Zbog toga najveći predloženi iznos bespovratnih sredstava po projektu, za planiranje i izgradnju mreže, od 57 mil. kn nije dostatan za takve projekte. Uzevši u obzir preporuke ONP-a oko formiranja projektnih područja s približno 10.000 kućanstava, te bodovanje kroz kriterije odabira projekata 4.1 i 4.2 (broj stanova, odnosno poslovnih i javnih korisnika u projektu), u projektima u rjeđe naseljenim područjima bilo je nužno obuhvatiti veća zemljopisna područja, kako bi se prikupio dovoljan broj stanova, poslovnih i javnih korisnika koji ne bi rezultirao velikim gubitkom bodova na kriterijima 4.1 i 4.2, a time i neuspješnom prijavom projekata. Slijedom svega navedenog predloženi najveći apsolutni iznos bespovratnih sredstava za planiranje i izgradnju mreža potrebno je korigirati na jedan od sljedećih načina: a) da se, kao i trenutno, najveći iznos bespovratnih sredstava za planiranje i izgradnju mreže veže uz apsolutni iznos bespovratnih sredstava, pri čemu je trenutno predloženi apsolutni iznos potpora potrebno povećati s 57 mil. kn na barem 95 mil. kn; b) da najveći iznos bespovratnih sredstava za planiranje i izgradnju mreže bude izražen kao najveći prosječni iznos bespovratnih sredstava po korisniku pokrivenom mrežom u bijelim područjima (korisnici su stanovi, poslovni i javni korisnici), pri čemu navedeni prosječni iznos treba biti usklađen s gornjim pragom u kriteriju 1.2 (prosječna potpora po krajnjem korisniku) – 8.000 HRK/krajnji korisnik. Naglašavamo da, u slučaju da ne dođe do korekcije predloženog apsolutnog iznosa potpora po projektu na jedan od gore navedenih načina, nećemo biti u mogućnosti prijaviti naše projektne prijedloge, što će posljedično dovesti do diskriminacije rjeđe naseljenih područja i područja s nižom razinom korištenja (penetracije) širokopojasnog pristupa, kojim bi se područjima upravo trebala dati prednost kod dodjele bespovratnih sredstava. U pravilu, takva su područja ujedno i područja s nižim (ispodprosječnim) indeksom razvijenosti, što je, samo po sebi, već dovoljan razlog za davanje određene prednosti tim područjima kod dodjele bespovratnih sredstava, radi poticanja jednolikog razvoja cijele Republike Hrvatske te zaustavljanja i smanjenja negativnih demografskih, gospodarskih i društvenih trendova u područjima s nižim indeksom razvijenosti. U potpunosti podržavamo davanje prednosti područjima s nižim indeksom razvijenosti kroz kriterij 6.1 (Indeks razvijenosti), no dodatno je potrebna i korekcija najvećeg iznosa bespovratnih sredstava kako smo prethodno obrazložili, kako bismo i naše projektne prijedloge, neovisno o kriteriju 6.1 kao i ostalim kriterijima, uopće mogli prijaviti na predmetnom pozivu. Vezano na ovaj komentar, skrećemo MRRFEU-u pozornost i na povezani komentar oko minimalnog broja bodova koji mora biti ostvaren kod kriterija 1.1 (Relativni udio (%) privatnih sredstava i/ili vlastitih sredstva JLRS-ova u odnosu na ukupne prihvatljive troškove projekta). Odbijen Najviši dopušteni iznosi bespovratnih sredstava po pojedinačnom projektnom prijedlogu određeni su vodeći računa o raspoloživoj financijskoj alokaciji za predmetni Poziv, preporukama Europske komisije i postavljenim ciljevima u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“. Kriteriji odabira su određeni u skladu s ciljevima Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“, a isti su povezani i međuovisni te osiguravaju ujednačen pristup prema svim projektnim prijedlozima, odnosno svi Prijavitelji imaju jednake mogućnosti financiranja svojih projektnih prijedloga.
Grad Jastrebarsko 1.OPĆE INFORMACIJE, 1.5.Obveze koje se odnose na državne potpore / Vrste, iznos i intenzitet potpore Vezano na predloženi način odabira operatora u investicijskom modelu A, kao i način izgradnje mreže za model A (točka 2.3.1 NOP-a, NN broj 18/16) kroz postupak javne nabave, ističemo očite suprotnosti odnosno nemogućnost postupanja u odnosu na važeće odredbe Zakona o javnoj nabavi i Zakona o gradnji. „Prema modelu A projektiranje, izgradnja i operativni rad mreže prepušta se privatnom operatoru, pri čemu izgrađena mreža ostaje u vlasništvu tog operatera“ (točka 2.3.1 ONP-a). Ukoliko se prema prijedlogu u savjetovanju ide na Ugovor o javnoj nabavi radova, investitor može biti samo JLS, a operater izvođač, koji ujedno i projektira mrežu, te sve potrebne dozvole prema Zakonu o gradnji glase na JLS, koja je onda ujedno i vlasnik mreže. Slijedom toga, budući je prema ONP-u predviđeno da je vlasnik mreže operater, tada je on ujedno i investitor. U tom slučaju sklapanje Ugovora o javnoj nabavi radova nije primjenjivo u smislu odredbi Zakon o javnoj nabavi i Zakona o gradnji. Nadalje, vezano na točku 2.8.1 – prihvatljive kategorije troškova, izričito se navodi da je trošak stručnog nadzora gradnje prihvatljiv samo za Prijavitelja. Međutim poštujući odredbe ZAKONA O GRADNJI (NN, broj 153/13 i 20/17) koji u članku 49.stv.3. navodi da je „Investitor dužan osigurati stručni nadzor građenja građevine, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano“ i čl.50.stv.1. da „Investitor koji je ujedno i izvođač mora stručni nadzor građenja povjeriti drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja prema posebnom zakonu“, postavlja se pitanje TKO JE INVESTITOR, Operater ili JLS, odnosno ako je Operater investitor, onda trošak stručnog nadzora građenja nema zakonsku osnovu da bude trošak Prijavitelja!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! Nastavno na navedeno, postavlja se pitanje može li u modelu A prijavitelj uopće biti JLS ili bi to trebao biti OPERATER koji je ujedno i korisnik državne potpore???? Nadalje, kako je u točci 1.5. navedeno da je korisnik bespovratnih sredstava, ujedno i posredni davatelj potpore, postavlja se pitanje zašto je predloženo da JLS s operaterom sklapa Ugovor o javnoj nabavi radova, kad s druge strane JLS Operateru daje državnu potporu???????? Molimo nadležna tijela da slijedom iznijetog preispitaju zakonsku osnovu i usklađenost modela A prema predloženom pozivu u odnosu na Zakon o javnoj nabavi, Zakon o gradnji i državne potpore. Nadalje, molimo nadležno tijelo da ukoliko na ovaj način koncipira objavu Poziva, da uz isti objavi predložak bitnih sastojaka Ugovora o javnoj nabavi. Smatramo, ukoliko bi se išlo na predloženi model i ako je RH u interesu povlačenje sredstava iz EU fondova za ovu namjenu, da bi trebalo omogućiti svim Prijaviteljima što kvalitetniju pripremu za ovaj složeni koncept natječaja i ovakvu vrstu Ugovora o javnoj nabavi (za kojeg nema primjera u praksi). Temeljem predloženog poziva proizlazi da je funkcija nadležnog tijela usmjerena isključivo na financijske korekcije umanjenja vrijednosti dodijeljenih sredstava (točka 4.1.3. poziva), te još jednom skrećemo pozornost da priprema predloška dokumentacije za Ugovor o javnoj nabavi (u modelu A) ne bi trebala i smjela biti isključiva odgovornost Prijavitelja (JLS-a), jer interes izgradnje širokopojasne infrastrukture u ne komercijalnim područjima je nacionalni interes od iznimnog značaja ne samo za gospodarski, već i demografski razvoj, Republike Hrvatske. Odbijen Sukladno Zakonu o gradnji (NN 153/13, 20/17), investitor je Prijavitelj, odnosno nositelj projekta (JLRS), a koji ugovorom o javnoj nabavi radova povjerava poslove projektiranja i izgradnje širokopojasne infrastrukture drugim osobama. Zakonom o javnoj nabavi nije uređeno pravo vlasništva niti način stjecanja vlasništva. Nadalje, troškovi stručnog nadzora gradnje infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije prihvatljivi su isključivo za Prijavitelja, a koji je ujedno i naručitelj (JLRS) u smislu Zakona o javnoj nabavi. Troškovi savjetodavnih usluga za izradu dokumentacije za pripremu projekata prihvatljivi su za Prijavitelja i mogu uključivati među ostalim i usluge vezane uz izradu dokumentacije o nabavi.
Hrvatski Telekom d.d. 1.OPĆE INFORMACIJE, 1.5.Obveze koje se odnose na državne potpore / Vrste, iznos i intenzitet potpore HT ističe da je tvrdnju iz bilješke br. 22: „Javno nadmetanje je metoda kojom se smanjuju proračunski troškovi kako bi se na najmanju moguću mjeru smanjila potencijalna državna potpora uz istovremeno smanjivanje selektivne prirode mjere jer odabir korisnika državne potpore nije unaprijed poznat.“, potrebno svakako dovesti u vezu i s obveznim kriterijima javne nabave za odabir privatnog partnera navedenima u poglavlju 5.3.1. ovoga dokumenta, a osobito u dijelu formiranja opisnog dijela kriterija „Traženi iznos potpora“. Kako bi potonji kriterij u potpunosti korelirao s navedenom bilješkom br. 22. ovoga dokumenta , HT smatra kako je nužno putem obvezno propisanih kriterija javne nabave u investicijskim modelima A i C uspostaviti ekonomski najpovoljniju ponudu, a koja se sastoji obavezno i od kriterija cijene koja je po svom sadržaju apsolutni traženi iznos državnih potpora. HT traži da se ovaj navod uzme u obzir kao nadopuna komentara HT-a koji je dan dolje niže u dijelu 5.3.1. ovoga dokumenta, u dijelu komentiranja kriterija „Traženi iznos potpora“. Primljeno na znanje Napominjemo da pored kriterija koji se obavezno moraju uključiti u kriterije javne nabave, Prijavitelj određuje ostale kriterije i njihov relativni značaj a sukladno lokalnim prilikama i potrebama pojedinih projekata.
Marijana Žižić 1.OPĆE INFORMACIJE, 1.5.Obveze koje se odnose na državne potpore / Vrste, iznos i intenzitet potpore Posredni davatelj državne potpore „C, korisnik bespovratnih sredstava je ujedno i posredni davatelj potpore“ · Nejasno je zbog čega se davanje potpore prenosi s države na JLS. PRIJEDLOG: Izbaciti ovu definiciju. Iznos i intenzitet potpore „Obrazac 4. Investicijska studija“ · Ovaj dokument je iznimno bitan, a nije priložen u javnom savjetovanju. PRIJEDLOG: Potrebno je priložiti ovaj dokument i produžiti vrijeme javnog savjetovanja. „Očekuje se da će privatno ulaganje iznositi 40% ukupnog ulaganja ONP-a, a prosječni intenzitet potpore također 40%.“ · Nepotrebno. Može se shvatiti kao obvezujući naputak operatorima što treba izbjeći. Prosječni intenzitet potpore je nemoguće procijeniti bez poznavanja detalja svakog projekta, pa ovaj podatak može imati zavaravajući efekt. PRIJEDLOG: Ukloniti ovu rečenicu. „Ugovor o javnoj nabavi radova“ · Ovaj dokument je iznimno bitan, a nije priložen u javnom savjetovanju. PRIJEDLOG: Potrebno je priložiti ovaj dokument (ili barem primjer takvog ugovora s obveznim ključnim elementima) i produžiti vrijeme javnog savjetovanja. · Ukoliko se misli na nacrt Ugovora koji je prema ONP-u dio konačne verzije PRŠI potvrđene od HAKOM-a, to je potrebno tako i navesti. Međutim u tom slučaju potrebno je, uz suglasnost HAKOM-a, omogućiti nositeljima projekta da nacrti Ugovora budu formalno odvojeni od samog PRŠI (da ne čine jedan jedinstveni dokument). Naime u procesu javne nabave može doći, tijekom inicijalne faze savjetovanja sa zainteresiranim gospodarskim subjektima, do opravdanih zahtjeva za izmjenom i/ili dopunom dijela ugovora. U tom slučaju bi pravno PRŠI prestao biti „konačan“, te bi morao biti ponovo upućen u HAKOM na konačnu potvrdu. PRIJEDLOG: Dati službeni naputak svim nositeljima projekata da odvoje nacrt Ugovora od samog PRŠI tj. da ne čine jedan jedinstveni dokument. „Okvirni poslovni planovi provedbe projekta“ · PRIJEDLOG: U ove poslovne planove potrebno je svakako uključiti i hodograme svih projektnih aktivnosti s trajanjima istih. Djelomično prihvaćen Vezano za dio komentara koji se odnosi na posrednog davatelja, komentar je primljen na znanje. Vezano za dio komentara koji se odnosi na Investicijsku studiju i predložak ugovora o javnoj nabavi radova, predmet javnog savjetovanja su jedino Upute za prijavitelje predmetnog Poziva, te je Posredničko tijelo razine 1 u obvezi objaviti isključivo ključne dijelove Uputa za prijavitelje. Vezano uz dio komentara koji se odnosi na očekivano privatno ulaganje i prosječni intenzitet potpore, navedeno se prihvaća te će navedena rečenica biti će uklonjena. Vezano na dio komentara koji se odnosi na izostavljanje Ugovora o javnoj nabavi radova iz konačne verzije PRŠI-ja, navedeno je u nadležnosti Nositelja Okvirnog nacionalnog programa za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja te vas upućujemo na Uputu HAKOM-a na: https://nop.hakom.hr/UserDocsImages/Dokumenti/IZ-EU-UP-NP-Uputa%20nositeljima%20projektata%20vezano%20uz%20prijedlog%20ugovora_27072018.pdf. Vezano za dio komentara koji se odnosi na uključivanje hodograma projektnih aktivnosti u poslovne planove, navedeno je u nadležnosti Prijavitelja (JLRS) kao nositelja projekata, a u svojstvu naručitelja u smislu Zakona o javnoj nabavi.
Corellia savjetovanje j.d.o.o. 1.OPĆE INFORMACIJE, 1.5.Obveze koje se odnose na državne potpore / Vrste, iznos i intenzitet potpore Navedeno je sljedeće: "U provedbi postupka javne nabave za odabir privatnog operatora od ponuditelja u investicijskim modelima A i C potrebno je zatražiti da uz svoje ponude prilože i okvirne poslovne planove provedbe projekta, iz kojih su razvidni proračuni ukupnih investicija u mrežu, traženog iznosa potpora te planirani udio sufinanciranja investicije iz vlastitih izvora operatora." Predlažemo da se od privatnog operatora traži i uključivanje hodograma svih projektnih aktivnosti sa trajanjima istih kako bi se pospješilo kasnije upravljanje projektom. Primljeno na znanje Navedeni prijedlog uključivanja hodograma projektnih aktivnosti je u nadležnosti Prijavitelja (JLRS) kao nositelja projekata, a u svojstvu naručitelja u smislu Zakona o javnoj nabavi.
Corellia savjetovanje j.d.o.o. 1.OPĆE INFORMACIJE, 1.5.Obveze koje se odnose na državne potpore / Vrste, iznos i intenzitet potpore Financijska diskontna stopa (FDS) od 8,73% u potpunosti pogrešno odražava stanje na financijskim tržištima u RH i EU (značajno je previsoka), te će posljedično omogućiti bitno veće državne potpore operatorima u modelima A i C, što je u direktnoj suprotnosti sa jednim od ključnih pokazatelja OPKK za ovaj investicijski prioritet : "Privatna ulaganja koja odgovaraju javnoj potpori za projekte razvoja širokopojasnog pristupa 2a12-N". Naime od trenutka izračuna ove diskontne stope do danas fundamentalno se promijenio veći broj varijabli koje se koriste za izračun iste. Konkretno "country risk" za RH se značajno smanjio što je potvrđeno od više kreditnih agencija (Moody's, Fitch i dr.). Posljedično tome RH se zadužila u više navrata tijekom protekle 2 godine po znatno nižim kamatnim stopama i sa dužim ročnostima (podaci o izdanim obveznicama su javno raspoloživi na stranicama Ministarsta financija). Također kamatne stope na EUR i HRK su dosegle povijesno najniže razine (podaci su javno raspoloživi na stranicama HNB). Sve to ukazuje da je pretodno navedena diskontna stopa jednostavno previsoka i neodrživa, te da primjena iste može dovesti do očitih nepravilnosti poput previsoko određenih državnih potpora u modelima A i C. PRIJEDLOG: Izračunati i definirati novu diskontnu stopu temeljem raspoloživih podataka Ministarstva financija, HNB, te drugih izvora informacija sa financijskih tržišta (npr. Reuters, Bloomberg). U suprotnom koristiti diskontnu stopu od 4% koju preporuča EK prema uredbi EU 480/2014 . Primljeno na znanje Navedeno je uzeto u razmatranje te će financijska diskontna stopa biti definirana prilikom objave predmetnog Poziva.
Corellia savjetovanje j.d.o.o. 1.OPĆE INFORMACIJE, 1.5.Obveze koje se odnose na državne potpore / Vrste, iznos i intenzitet potpore Dokument Ugovor o javnoj nabavi radova je iznimno bitan za modele A i C, te se spominje u više navrata u nacrtu Uputa, ali nije priložen. Nisu naznačeni niti obvezni ključni elementi tog ugovora. PRIJEDLOG: Potrebno je priložiti ovaj dokument (ili barem primjer takvog ugovora sa obveznim ključnim elementima) i produžiti vrijeme javnog savjetovanja ili, alternativno, produžiti trajanje roka za podnošenje projektnih prijedloga za minimalno mjesec dana. Odbijen Predmet javnog savjetovanja su jedino Upute za prijavitelje predmetnog Poziva, te je Posredničko tijelo razine 1 u obvezi objaviti isključivo ključne dijelove Uputa za prijavitelje.
Zagrebačka županija 1.OPĆE INFORMACIJE, 1.5.Obveze koje se odnose na državne potpore / Vrste, iznos i intenzitet potpore Tekst: "U okviru predmetnog Poziva, a u projektima koji se provode po investicijskim modelima A i C, korisnik bespovratnih sredstava je ujedno i posredni davatelj potpore". Komentar: potpuno je nejasan pojam kao i uloga posrednog davatelja potpore, odnosno zašto se davanje potpore prenosi za države na JLRS? Koja su njegova prava i obveze, koji su financijski i pravni rizici? Smatramo kako je potrebno ovu definiciju potpuno izbaciti jer korisnik državnih potpora (operator) potpisuje ugovor sa UT i PT2 te se kroz te ugovore mogu definirati potrebne kaluzule. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
Zagrebačka županija 1.OPĆE INFORMACIJE, 1.5.Obveze koje se odnose na državne potpore / Vrste, iznos i intenzitet potpore Tekst: "Utvrđeni iznosi potpora i udjeli potpora moraju biti formalno specificirani kroz ugovor nositelja provedbe projekta (nositelj provedbe projekta detaljno pojašnjen u točki 2.1. ovih Uputa) s odabranim operatorom. U investicijskom modelu A to je Ugovor o javnoj nabavi radova , odnosno, Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava...." Komentar: Ukoliko se misli na nacrt Ugovora o javnoj nabavi radova, koji je prema ONP-u dio konačne verzije PRŠI-ja potvrđene od HAKOM-a, to je potrebno tako i navesti. Međutim, u tom slučaju potrebno je, uz suglasnost HAKOM-a, omogućiti nositeljima projekta da nacrti Ugovora budu formalno odvojeni od samog PRŠI (da ne čine jedan jedinstveni dokument). Naime u procesu javne nabave može doći, tijekom inicijalne faze savjetovanja sa zainteresiranim gospodarskim subjektima, do opravdanih zahtjeva za izmjenom i/ili dopunom dijela ugovora. U tom slučaju bi pravno PRŠI prestao biti „konačan“, te bi morao biti ponovo upućen u HAKOM na konačnu potvrdu. PRIJEDLOG: Dati službeni naputak svim nositeljima projekata da odvoje nacrt Ugovora od samog PRŠI tj. da ne čine jedan jedinstveni dokument. Primljeno na znanje Navedeno je u nadležnosti Nositelja Okvirnog nacionalnog programa za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja te vas upućujemo na Uputu HAKOM-a na: https://nop.hakom.hr/UserDocsImages/Dokumenti/IZ-EU-UP-NP-Uputa%20nositeljima%20projektata%20vezano%20uz%20prijedlog%20ugovora_27072018.pdf.
A1 Hrvatska d.o.o. 1.OPĆE INFORMACIJE, 1.5.Obveze koje se odnose na državne potpore / Vrste, iznos i intenzitet potpore Vipnet skreće pažnju da gradnja FTTH ne podrazumijeva isključivo izgradnju nove kabelske kanalizacije. Prema pravilniku o svjetlovodnim distribucijskim mrežama jasno je definirano da se FTTH gradi kao podzemna ili nadzemna mreža. Dodatno, u skladu sa načelom racionalnog korištenja državnih potpora potrebno je operatorima omogućiti gradnju mreza na bilo koji način koji iziskuje manje troškove i omogućuje efikasnu gradnju i realizaciju ovih projekata. Konkretno navedeno znači da se operatorima mora omogućiti bezuvjetna gradnja bilo fiksne bilo mobilne mreže kojim se omogućuje ostvarenje ciljeva projekata i ONPa (podzemna i nadzemna FTTH mreža i mobilna mreža). Prihvaćen Navedeno će biti ispravljeno u finalnoj verziji Uputa za prijavitelje kod objave predmetnog Poziva.
A1 Hrvatska d.o.o. 1.OPĆE INFORMACIJE, 1.5.Obveze koje se odnose na državne potpore / Vrste, iznos i intenzitet potpore U Smjernicama o državnim potporama financijski jaz (funding gap) se definira kao razlika investicijskih troškova (CAPEX) i profita operatora (a ne prihoda kako stoji u ovoj fusnoti). Profit je zapravo razlika prihoda i OPEX-a pa je potrebno riječ prihod zamijeniti s profit kako bi analiza bila u skladu sa Smjernicama (EU Guidelines for the application of State aid rules in relation to the rapid deployment of broadband networks, Annex 1) Navedena definicija odgovara i primjeru iz poglavlja VI Vodiča kroz analizu troškova i koristi investicijskih projekata u kojem se jasno vidi da je OPEX uključen u analizu (kroz izračun neto prihoda). Djelomično prihvaćen Navedena fusnota biti će djelomično izmijenjena. Financijski jaz (financiranje razlike), odnosno umanjenje prihvatljivih troškova projekta koji su sufinancirani iz ESIF-a unaprijed se smanjuju vodeći računa o mogućnosti da projekt stvara neto prihode u referentnom razdoblju koje obuhvaća provedbu projekta i razdoblje nakon završetka provedbe projekta . Ukoliko svi troškovi ulaganja nisu prihvatljivi za sufinanciranje iz sredstava ESIF-a, neto prihodi se proporcionalno raspodjeljuju na prihvatljive i neprihvatljive dijelove troškova ulaganja. U predmetnom Pozivu neto prihodi se izračunavaju metodom diskontiranog neto prihoda u referentnom razdoblju na način da se diskontirani troškovi oduzimaju od diskontiranih prihoda te se dodaje preostala vrijednost ulaganja . Nadalje, prihodi i troškovi utvrđuju se primjenom inkrementalne metode koja se temelji na usporedbi prihoda i troškova u scenariju novog ulaganja s prihodima i troškovima u scenariju bez novog ulaganja . Ako se projekt sastoji od nove imovine, prihodi i troškovi odnose se na novo ulaganje. Prihodi, troškovi i preostala vrijednost ulaganja određuju se u skladu s člancima 16. – 18. Delegirane Uredbe Komisije (EU) br. 480/2014 od 3. ožujka 2014. Pri izračunu diskontiranih neto prihoda u obzir je potrebno uzeti i čl. 19. navedene Uredbe. Referentno razdoblje i financijska diskontna stopa sastavni su dio ovih Uputa te ih prijavitelji kao takve moraju koristiti pri izradi Investicijske studije.
A1 Hrvatska d.o.o. 1.OPĆE INFORMACIJE, 1.5.Obveze koje se odnose na državne potpore / Vrste, iznos i intenzitet potpore Vipnet skreće pažnju da je vrlo bitno transparentno pojasniti prava i obaveze korisnika državne potpore, pogotovo stoga što je operator ujedno potpisnik ugovora o bespovratnim sredstvima, ali njegovi računi se dostavljaju i isplate se vrše preko drugog korisnika, tj. JLSa. Molimo pojašnjenje da li potpis Ugovora o bespovratnim sredstvima nosi neke nove obaveze za Operatora, različite ili dodatne na obaveze propisane u ONPu. Prihvaćen Obveze korisnika državne potpore u investicijskim modelima A i C biti će pojašnjene i poznate u trenutku objave predmetnog Poziva kada će biti objavljen cijeli paket dokumentacije Poziva.
Ustanova REA Kvarner 1.OPĆE INFORMACIJE, 1.5.Obveze koje se odnose na državne potpore / Vrste, iznos i intenzitet potpore Strana 12: Problem: Posredni davatelj državne potpore je JLS. Pojašnjenje: Nejasno je zašto se uvodi forma „posredni davatelj potpore“ odnosno zašto tu ulogu treba preuzeti JLS pogotovo u slučaju modela A. Iako se dalje u tekstu navodi da će se potpisati „multipartitni“ Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava koji se sklapa između UT-a, PT2, korisnika bespovratnih sredstava/posrednog davatelja državne potpore (Prijavitelj/NP) i odabranog privatnog operatora kao korisnika državne potpore. No nije jasno razrađena matrica odgovornosti – ako je JLS „posredni davatelj potpore“ odnosno preko nje se realiziraju, kontroliraju i transferiraju sredstva odabranom privatnom operateru koje su financijske obaveze i rizici povezani sa tim procesom? Prijedlog: „Detaljnije razjasniti prava i obaveze „posrednog davatelja potpore“ u kontekstu realizacije projekta i financijskih transfera na relaciji UT/PT2 – JLS- operater“ Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
Ustanova REA Kvarner 1.OPĆE INFORMACIJE, 1.5.Obveze koje se odnose na državne potpore / Vrste, iznos i intenzitet potpore Strana 15: Komentar: U dijelu koji se odnosi na korisnike državne potpore s naslovom '' Korisnici državne potpore (Korisnici operatori i krajnji korisnici mreže)'' određeno je da '' Korisnik državne potpore bit će odabrani mrežni operator (operator koji je odabran u postupku javne nabave, a u investicijskim modelima A i C).'' Iako je uredbom (EU) 1303/2013 dopušteno da korisnici potpora budu i javni i privatni naručitelji kod primjene modela A i C, praksa pokazuje da je kompleksnost imenovanja privatnog partnera (C) ili privatnog investitora (A) značajnije veća u odnosu na imenovanje javnog partnera korisnikom potpore koji potporu isplaćuje privatnom partneru nakon provedbe postupka javne nabave. Korist od potpore u cijelosti se treba koncentrirati na strani javnog naručitelja, a manifestira se, kod primjene alternativnih modela nabave, kao smanjenje naknade (do potpunog dokidanja ovisno o vrijednosti potpore). Procedura takvog postupanja definirana je u Hrvatskom institucionalnom sustavu (http://www.aik-invest.hr/wp-content/uploads/2017/11/Priru%C4%8Dnik-11-v2-Kombiniranje-modela-JPP-a-s-fondovima-EU.pdf ili http://www.aik-invest.hr/wp-content/uploads/2017/05/prirucnik_hr_full.pdf ) u okviru projekta financiranog iz EU izvora (IPA). Na ovaj način najpreciznije se utvrđuje stvarna (tržišna) vrijednost potpore uz očuvanje interesa privatnog partnera (nepromijenjen profit) kao i najveći mogući stupanj transparentnosti postupka. Prijedlog: Korisnik potpore kod primjene svih investicijskih modela je javni naručitelj. Svi ponuditelji (izvođač radova kod primjene modela B, privatni investitor kod primjene modela A te privatni partner kod primjene modela C) predat će ponudu bez uključene potpore. Učinak potpore smanjit će kapitalnu vrijednost projekta ili naknadu za raspoloživost s učinkom ostvarivanja cjelovite koristi od potpore za javnog naručitelja i neutralni učinak na privatnog ponuditzelja ili izvođača radova. U tu svrhu koristit će se procedura kombiniranog financiranja službeno raspoloživa na mrežnim stranicama Agencije za investicije i konkurentnost. Odbijen Predmetom: Državna potpora SA.38626 (2015/N) – Hrvatska, Nacionalni plan za širokopojasnu mrežu koji predstavlja program državnih potpora, u točki 11 navedeno je kako će korisnici potpore biti odabrani mrežni operatori.
Ustanova REA Kvarner 1.OPĆE INFORMACIJE, 1.5.Obveze koje se odnose na državne potpore / Vrste, iznos i intenzitet potpore Strana 15: Problem: U dijelu koji se odnosi na iznos i intenzitet potpore u poglavlju 1.5. ističe se pojam ''računovodstvenog razdvajanja'' ili ''odvojenog računovodstva'' u slučaju primjene modela B. Pojašnjenje: Iz teksta Poziva dade se zaključiti da bi javni naručitelj u modelu B trebao u okviru svojeg računovodstvenog sustava organizirati razdvojene račune za evidenciju poslovnih promjena projekta širokopojasne infrastrukture. Skreće se pozornost da evidencija ukupnog poslovanja projekta nije vezana isključivo za knjigovodstvene financijske račune već postoje različite situacije koje nastaju materijalizacijom različitih rizika (pravni rizici), ali i rizikom dostane transparentnosti poslovanja prema građanima i ostalim zainteresiranim subjektima. U tom smislu efikasnije je, što je i inače praksa, projekt po modelu B provesti u okviru nezavisne pravne osobe osnivanjem društva s ograničenom odgovornošću koje će se baviti samo jednom gospodarskom aktivnošću (DPN): provedba projekta širokopojasne infrastrukture. Na takav način javni se naručitelj štiti od rizika do visine svojeg uloga, a evidencija poslovnih promjena krajnje transparentna. Provedba projekta posredstvom DPN-a gotovo je isključiva praksa u JPP-u iz razloga zaštite interesa svih subjekata u projektu: javnog i privatnog partnera, dioničara matičnog društva, kreditora i ostalih subjekata. najposlije, troškovi osnivanja DPN-a mogu biti značajno manji od troškova nadzora poslovanja projekta u okviru ''razdvojenih računa''. Prijedlog: U okviru Poziva preporukom dati mogućnost nositeljima projekta koji primjenjuju model B da projekt provedu posredstvom DPN-a. Odbijen U skladu s Predmetom: Državna potpora SA.38626 (2015/N) – Hrvatska, Nacionalni plan za širokopojasnu mrežu i Smjernicama za primjenu pravila državnih potpora koje se odnose na brzi razvoj širokopojasnih mreža, te ukoliko se primjenjuje investicijski model B, isti je podložan općenitim ograničenjima, a između ostalog i ispunjavanju obveze računovodstvenog razdvajanja sredstava koja se rabe za rad mreža od sredstva koja se rabe za drugo poslovanje u okviru nadležnosti tijela javne uprave. Nadalje, u investicijskom modelu B poslove održavanja i upravljanja mrežom prijavitelji (nositelji projekata) mogu provoditi izravno, putem posebnog trgovačkog društva u njihovom vlasništvu ili za te poslove mogu biti angažirane privatne tvrtke (uz pridržavanje mjerodavnih propisa o javnoj nabavi), a pri čemu je bitno da kod upravljanja privatne tvrtke, iste ne dobiju pravo prikupljanja naknada od krajnjih korisnika mreže.
Ustanova REA Kvarner 1.OPĆE INFORMACIJE, 1.5.Obveze koje se odnose na državne potpore / Vrste, iznos i intenzitet potpore Sadržaj dokumentacije o nabavi (str. 14) Komentar: U provedbi postupka javne nabave, u dijelu Poziva koji se odnosi na dokumentaciju o nadmetanju, NP-ovi se obvezuju zatražiti od ponuditelja, u modelima A i C, ''… da uz svoje ponude prilože i okvirne poslovne planove provedbe projekta, iz kojih su razvidni proračuni ukupnih investicija u mrežu, traženog iznosa potpora te planirani udio sufinanciranja investicije iz vlastitih izvora operatora.'' Traženje ''…okvirnih poslovnih planova…'' je relativizacija značaja poslovnog plana (uključujući njegovu operativnu i financijsku komponentu). Poslovni plan bit će instrument ex-ante izračuna financijskog jaza na temelju kojega će se odrediti vrijednost potpore, ali i instrument ex-post kontrole planiranih učinaka projekta, provjeru prekomjernosti potpore te ocjenu ostvarene vrijednosti za novac. Iz tih razloga neprihvatljiva je ''… kasnija izrada detaljnih financijskih planova…'' iz razloga što se takvim dopuštenje može narušiti prvotna alokacija rizika projekta. Poslovni plan (bez mogućnosti naknadnih izmjena, dopuna i korekcija trebaju izraditi svi naručitelji neovisno o primijenjenom modelu nabave A, B ili C. Prijedlog: ''U provedbi postupka javne nabave za odabir privatnog operatora od ponuditelja u investicijskim modelima A i C potrebno je zatražiti da uz svoje ponude prilože i okvirne poslovne planove provedbe projekta, iz kojih su razvidni proračuni ukupnih investicija u mrežu, traženog iznosa potpora te planirani udio sufinanciranja investicije iz vlastitih izvora operatora. U okviru primjene investicijskog modela B, NP se obvezuje izraditi poslovni plan provedbe projekta iz kojeg je razvidan proračun ukupnih investicija u mrežu, traženi iznos potpore te planirani udio sufinanciranja investicije iz vlastitih izvora NP-a. Izrađeni poslovni plan služit će kao instrument ex-post analize ostvarenih učinaka projekta poput provjere potreba povrata potpore kao i ostvarene vrijednosti za novac.'' Prihvaćen Riječ „okvirnih“ će biti izbrisana, te će se ponuditelje u investicijskim modelima A i C zatražiti da uz svoje ponude prilože i poslovne planove provedbe projekta, a iz kojih su razvidni proračuni ukupnih investicija u mrežu, traženog iznosa potpora te planirani udio sufinanciranja investicije iz vlastitih izvora operatora.
ZDENKO KIRINČIĆ 1.OPĆE INFORMACIJE, 1.5.Obveze koje se odnose na državne potpore / Vrste, iznos i intenzitet potpore Tražimo da se dodatno smanji očekivani udio vlastitog sufinanciranja u projektu koje bi trebali osigurati krčki JLS-ovi (sada je 20-35%), a po mogućnosti da se i dio sredstava za to osigura s državne razine. Odbijen Iznosi i intenzitet potpora određeni su vodeći računa o raspoloživoj financijskoj alokaciji za predmetni Poziv, kao i o postavljenim ciljevima u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“.
Corellia savjetovanje j.d.o.o. 1.OPĆE INFORMACIJE, 1.5.Obveze koje se odnose na državne potpore / Vrste, iznos i intenzitet potpore Ukoliko se pod nazivom Ugovor o javnoj nabavi radova podrazumijeva nacrt Ugovora koji je prema ONP-u dio konačne verzije PRŠI potvrđene od HAKOM-a, to je potrebno tako i navesti. Međutim u tom slučaju potrebno je, uz suglasnost HAKOM-a, omogućiti nositeljima projekata da nacrti Ugovora budu formalno odvojeni od samog PRŠI (da ne čine jedan jedinstveni dokument). Naime u procesu javne nabave može doći, tijekom inicijalne faze savjetovanja sa zainteresiranim gospodarskim subjektima, do opravdanih zahtjeva za izmjenom i/ili dopunom dijela ugovora. U tom slučaju pravno bi PRŠI, zbog izmjena, prestao biti „konačan“, te bi morao biti ponovo upućen u HAKOM na konačnu potvrdu. PRIJEDLOG: Potrebno je usuglasiti nazive dokumenata sa onima iz ONP-a. Osim toga HAKOM bi trebao dati službeni naputak svim nositeljima projekata da odvoje nacrt Ugovora od samog PRŠI tj. da ne čine jedan jedinstveni dokument kako bi se izbjegli prije navedeni rizici. Prihvaćen Navedeno je u nadležnosti Nositelja Okvirnog nacionalnog programa za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja te vas upućujemo na Uputu HAKOM-a na: https://nop.hakom.hr/UserDocsImages/Dokumenti/IZ-EU-UP-NP-Uputa%20nositeljima%20projektata%20vezano%20uz%20prijedlog%20ugovora_27072018.pdf.
Corellia savjetovanje j.d.o.o. 1.OPĆE INFORMACIJE, 1.5.Obveze koje se odnose na državne potpore / Vrste, iznos i intenzitet potpore Rečenicu "Očekuje se da će privatno ulaganje iznositi 40% ukupnog ulaganja ONP-a, a prosječni intenzitet potpore također 40% (pogledaj bilješku (fusnotu) br. 20. u word dokumentu)." treba ukloniti. Prosječni intenzitet potpore je nemoguće procijeniti bez poznavanja detalja svakog projekta, pa ovaj podatak može imati zavaravajući efekt. Prihvaćen Navedena rečenica biti će uklonjena.
Corellia savjetovanje j.d.o.o. 1.OPĆE INFORMACIJE, 1.5.Obveze koje se odnose na državne potpore / Vrste, iznos i intenzitet potpore Dokument Investicijska studija je iznimno bitan u procesu prijave projektnog prijedloga, a nije priložen.. PRIJEDLOG: Potrebno je priložiti ovaj dokument (ili barem primjer takvog dokumenta sa obveznim ključnim elementima kako je napravljeno na nekim drugim pozivima koji su sufinancirani sredstvima EU) i produžiti vrijeme javnog savjetovanja ili, alternativno, produžiti trajanje roka za podnošenje projektnih prijedloga za minimalno mjesec dana. Odbijen Predmet javnog savjetovanja su jedino Upute za prijavitelje predmetnog Poziva, te je Posredničko tijelo razine 1 u obvezi objaviti isključivo ključne dijelove Uputa za prijavitelje.
Corellia savjetovanje j.d.o.o. 1.OPĆE INFORMACIJE, 1.5.Obveze koje se odnose na državne potpore / Vrste, iznos i intenzitet potpore Vezano na paragraf "Posredni davatelj državne potpore" nije jasno zbog čega se davanje potpore prenosi sa države na JLS pogotovo s obzirom na višepartitni Ugovor o sufinanciranju koji se kasnije potpisuje. PRIJEDLOG: Izbaciti ovu definiciju. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
Maria Črnac Rocco 2.PRAVILA POZIVA, 2.1.Prihvatljivost prijavitelja Nositelj projekta (ukoliko je to JLS) ne može biti odgovoran za sve jedinice lokalne samouprave uključene u projekt, niti kod prikupljanja podataka niti kod provedbe projekta, obzirom da se ovlasti JLS-ova limitirane granicama svojih područja. Pa tako, svaka pojedina JLS uključena u projekt može kod drugog tijela (županija ili JLS) trebati tražiti akte vezano za gradnju (ovisno o ustrojstvu odnosno veličini JLS odnosno o postojanju ili ne sporazuma o preuzimanju poslova iz domene akata vezanih za gradnju). Također, JLS ne može jamčiti odnosno smatrati se odgovornima za istinitost i točnost podataka koja nisu u nadležnosti JLS-a, već jesu to Državna geodetska uprava, MUP i ostala tijela javne vlasti. Odbijen Međusobna prava i obveze jedinica lokalnih samouprava na čijem se području provodi projekt uređuju se Sporazumom o zajedničkoj suradnji na projektu razvoja širokopojasne infrastrukture.
ZDENKO KIRINČIĆ 2.PRAVILA POZIVA, 2.1.Prihvatljivost prijavitelja Tražimo mogućnost formiranja partnerstva u projektu (gdje bi kod vas bilo idealno da Ponikva bude partner JLS-u koji bi bio glavni (nositelj), ili da i ostali JLSovi mogu biti partneri na projektu). Odbijen Sukladno odluci Upravljačkog tijela za Operativni program „Konkurentnost i kohezija“ nije dozvoljeno formiranje partnerstva u smislu pravila kojima se uređuje postupanje tijela u sustavima upravljanja i kontrole korištenja Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda, u vezi s ciljem "Ulaganje za rast i radna mjesta“.
ZDENKO KIRINČIĆ 2.PRAVILA POZIVA, 2.1.Prihvatljivost prijavitelja Budući da trenutno uz Upute ne nalazimo prijedlog Sporazuma o zajedničkoj suradnji na projektu razvoja širokopojasne infrastrukture (ili popis minimalnog sadržaja tog Sporazuma), naglašavamo da je predmetni prijedlog Sporazuma ili popis minimalnog sadržaja potrebno što ranije staviti na uvid i raspolaganje jedinicama lokalne samouprave koje zajednički pripremaju projekt (barem 30 dana prije najavljenog datuma otvaranja poziva, tj. najkasnije 1.8.2018.), kako bi prijavitelji imali dovoljno vremena za provedbu svih potrebnih (formalnih) procedura oko usuglašavanja i potpisivanja tog sporazuma između svih uključenih jedinica lokalne samouprave, uzevši u obzir da će i za takav sporazum vjerojatno biti potrebne i suglasnosti predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave. Odbijen Predmet javnog savjetovanja su jedino Upute za prijavitelje predmetnog Poziva, te je Posredničko tijelo razine 1 u obvezi objaviti isključivo ključne dijelove Uputa za prijavitelje. Popis minimalnog sadržaja navedenog Sporazuma biti će objavljen u trenutku objave cjelokupne dokumentacije Poziva te će se prijaviteljima ostaviti dovoljno vremena za potpisivanje istog.
Ustanova REA Kvarner 2.PRAVILA POZIVA, 2.1.Prihvatljivost prijavitelja Prihvatljivost prijavitelja (poglavlje 2.1.) Komentar: Određeno je da su prihvatljivi prijavitelji JLS ukoliko prijavljuju pojedinačni projekt ili JP(R)S ili imenovani predstavnici u slučaju grupiranih projekata. Ukoliko je JLS prijavitelj, PRŠI se radi za taj pojedinačni projekt, a ukoliko se radi o grupiranim projektima PRŠI se radi za grupu projekata. Ovdje se postavlja pitanje odgovornosti u slučaju grupnog projekta. Budući da je smisao grupnog projekta (objedinjene nabave, grupiranje projekata) postizanje učinaka ekonomike razmjera zbog objedinjenog postupka nabave više projekata, nejasan je smiso jedinstvenog PRŠI-ja i preuzimanje odgovornosti predstavnika grupe naručitelja. Svaka JLS radi svoj projekt na svom području i odgovorna je za provedbu projekta. Koja ej racionalnost da predstavnik JLS-ova preuzme odgovornost za projekt i regularnost potpore za ostale JLS-ove. Prijedlog: Primijeniti princip ''jedan projekt – jedna JLS – jedan ugovor - jedna potpora''. U slučaju grupiranih projekata nominirani predstavnik grupe zastupa grupu u postupku javne nabave. Nominirani predstavnik ne preuzima rizike provedbe projekata niti rizike vezane uz potporu za druge JLS-ove. Odbijen Po jednom PRŠI-ju koji je usklađen sa strukturnim pravilima ONP-a moguće je podnijeti isključivo jedan projektni prijedlog, te za taj PRŠI sklopiti jedan Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava. Nositelji projekata u sklopu projektnog prijedloga moraju priložiti Potvrdu o usklađenosti PRŠI-ja sa strukturnim pravilima ONP-a koju izdaje Nositelj Okvirnog nacionalnog programa za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja.
Zagrebačka županija 2.PRAVILA POZIVA, 2.1.Prihvatljivost prijavitelja Tekst: Prijavitelj mora dokazati da u trenutku podnošenja projektnog prijedloga nije niti u jednoj situaciji isključenja, a koje su definirane u točki 2.3. Uputa. Navedeno se dokazuje Izjavom prijavitelja ( Obrazac 2. Izjava prijavitelja ). Komentar: Uredba 651/2014 u članku 2. točka "18. „poduzetnik u teškoćama” znači poduzetnik za kojeg vrijedi najmanje jedna od sljedećih okolnosti:..." Prijavitelj nije poduzetnik nego JLRS te ovu definiciju treba izbaciti ili korigirati. Prihvaćen Prijavitelji neće morati potvrđivati navedeni uvjet.
Karlovačka županija 2.PRAVILA POZIVA, 2.1.Prihvatljivost prijavitelja Komentar: U slučaju zajedničkog provođenja projekta u više susjednih JLS-ova potrebno je JLS-ovima ostaviti dovoljno vremena za proceduru usuglašavanja i potpisivanja Sporazuma budući da je za to potrebno ishoditi suglasnost gradskih/općinskih vijeća. Prijedlog: Staviti na uvid prijedlog Sporazuma do 1.9.2018. Odbijen Predmet javnog savjetovanja su jedino Upute za prijavitelje predmetnog Poziva, te je Posredničko tijelo razine 1 u obvezi objaviti isključivo ključne dijelove Uputa za prijavitelje. Popis minimalnog sadržaja navedenog Sporazuma biti će objavljen u trenutku objave cjelokupne dokumentacije Poziva te će se prijaviteljima ostaviti dovoljno vremena za potpisivanje istog.
Grad Jastrebarsko 2.PRAVILA POZIVA, 2.1.Prihvatljivost prijavitelja postavlja se pitanje može li u modelu A prijavitelj uopće biti JLS ili bi to trebao biti OPERATER koji je ujedno i korisnik državne potpore???? Nadalje, kako je u točci 1.5. navedeno da je korisnik bespovratnih sredstava, ujedno i posredni davatelj potpore, postavlja se pitanje zašto je predloženo da JLS s operaterom sklapa Ugovor o javnoj nabavi radova, kad s druge strane JLS Operateru daje državnu potporu???????? Odbijen Navedeno je u skladu s Okvirnim nacionalnim programom za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja i Predmetom: Državna potpora SA.38626 (2015/N) – Hrvatska, Nacionalni plan za širokopojasnu mrežu koji predstavlja program državnih potpora.
Šibensko-kninska županija 2.PRAVILA POZIVA, 2.1.Prihvatljivost prijavitelja Budući da trenutno uz Upute ne nalazimo prijedlog Sporazuma o zajedničkoj suradnji na projektu razvoja širokopojasne infrastrukture (ili popis minimalnog sadržaja tog Sporazuma), naglašavamo da je predmetni prijedlog Sporazuma ili popis minimalnog sadržaja potrebno što ranije staviti na uvid i raspolaganje jedinicama lokalne ili regionalne samouprave koje zajednički pripremaju projekt (barem 30 dana prije najavljenog datuma otvaranja poziva, tj. najkasnije 1.8.2018.), kako bi prijavitelji imali dovoljno vremena za provedbu svih potrebnih (formalnih) procedura oko usuglašavanja i potpisivanja tog sporazuma između svih uključenih jedinica lokalne ili regionalne samouprave, uzevši u obzir da će i za takav sporazum vjerojatno biti potrebne i suglasnosti predstavničkih tijela jedinica lokalne ili regionalne samouprave. Odbijen Predmet javnog savjetovanja su jedino Upute za prijavitelje predmetnog Poziva, te je Posredničko tijelo razine 1 u obvezi objaviti isključivo ključne dijelove Uputa za prijavitelje. Popis minimalnog sadržaja navedenog Sporazuma biti će objavljen u trenutku objave cjelokupne dokumentacije Poziva te će se prijaviteljima ostaviti dovoljno vremena za potpisivanje istog.
Grad Gospić 2.PRAVILA POZIVA, 2.2.Prihvatljivost partnera i formiranje partnerstva Tekst: "U okviru ovog Poziva nije dozvoljeno formiranje partnerstva, a u smislu pravila kojima se uređuje postupanje tijela u sustavima upravljanja i kontrole korištenja Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda, u vezi s ciljem "Ulaganje za rast i radna mjesta"." Zbog opsega posla i odgovornosti u projektima koji se provode po modelu B, u kojima su jedinice lokalne odgovorne za sufinanciranje projekta vlastitim sredstvima, kao i za projektiranje mreže, izgradnju mreže te upravljanje mrežom, smatramo potrebnim da se kod projekata koji se provode po modelu B dozvoli formiranje partnerstva. Partneri prijavitelju mogu biti (ostale) jedinice lokalne samouprave koje su uključene u projekt ili javne tvrtke u vlasništvu prijavitelja i/ili (ostalih) jedinica lokalne samouprave uključenih u projekt. Budući da će navedeni potencijalni partneri ionako biti uključeni u provedbu projekta, smatramo da je potrebno i formalno dozvoliti formiranje partnerstva u projektima po modelu B, jer će to dodatno povećati učinkovitost provedbe projekta i smanjiti opterećenje na prijavitelja. Osim toga, iz Uputa i predloženih kriterija koje su predmet ovog e-savjetovanja, vidljivo je da se dodatno potiče provedba projekata po modelu B, što svakako pozdravljamo. Slijedom toga, smatramo da bi dozvola za formiranje partnerstava u projektima koji se provode po modelu B na prethodno opisani način, dodatno olakšala provedbu projekata po modelu B. Odbijen Sukladno odluci Upravljačkog tijela za Operativni program „Konkurentnost i kohezija“ nije dozvoljeno formiranje partnerstva u smislu pravila kojima se uređuje postupanje tijela u sustavima upravljanja i kontrole korištenja Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda, u vezi s ciljem "Ulaganje za rast i radna mjesta“.
ZDENKO KIRINČIĆ 2.PRAVILA POZIVA, 2.2.Prihvatljivost partnera i formiranje partnerstva Zbog opsega posla i odgovornosti u projektima koji se provode po modelu B, u kojima su jedinice lokalne odgovorne za sufinanciranje projekta vlastitim sredstvima, kao i za projektiranje mreže, izgradnju mreže te upravljanje mrežom, smatramo potrebnim da se kod projekata koji se provode po modelu B dozvoli formiranje partnerstva. Partneri prijavitelju mogu biti (ostale) jedinice lokalne samouprave koje su uključene u projekt ili javne tvrtke u vlasništvu prijavitelja i/ili (ostalih) jedinica lokalne samouprave uključenih u projekt. Budući da će navedeni potencijalni partneri ionako biti uključeni u provedbu projekta, smatramo da je potrebno i formalno dozvoliti formiranje partnerstva u projektima po modelu B, jer će to dodatno povećati učinkovitost provedbe projekta i smanjiti opterećenje na prijavitelja. Osim toga, iz Uputa i predloženih kriterija koje su predmet ovog e-savjetovanja, vidljivo je da se dodatno potiče provedba projekata po modelu B, što svakako pozdravljamo i podržavamo. Slijedom toga, smatramo da bi dozvola za formiranje partnerstava u projektima koji se provode po modelu B na prethodno opisani način, dodatno olakšala provedbu projekata po modelu B. Odbijen Sukladno odluci Upravljačkog tijela za Operativni program „Konkurentnost i kohezija“ nije dozvoljeno formiranje partnerstva u smislu pravila kojima se uređuje postupanje tijela u sustavima upravljanja i kontrole korištenja Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda, u vezi s ciljem "Ulaganje za rast i radna mjesta“.
Ustanova REA Kvarner 2.2.Prihvatljivost partnera i formiranje partnerstva, 2.2.1.Javno-privatno partnerstvo Javno-privatno partnerstvo (poglavlje 2.2.1.) Komentar: Postupak odabira privatnog partnerstva po investicijskom modelu C provodi se sukladno ZJN-u uz izuzeća propisana propisima kojima se uređuje javno-privatno partnerstvo. Radi se o relativno jednostavnom i jasnom procesu koji zbog svoje detaljne i sveobuhvatne pripreme te transparentnosti procesa traje duže razdoblje. Za provedbu postupka javne nabave privatnog partnera potrebno je izraditi najmanje komparator troškova javnog sektora (PSC) i prijedlog ugovora o JPP-u. Predviđeni rok za podnošenje projektnih prijedloga do 1. ožujka 2019. godine nerealno je kratak i bez izrađene nacionalne dokumentacije za primjenu JPP modela u ŠI provedba JPP-a nije moguća. Ovime je JPP eliminiran, a da se on nije izravno zabranio. Prijedlog: a) Izraditi nacionalne obrasce za model C (DoN je pripremljen i potrebno je provesti postupak odabira izvođača dokumenata); b) Produljiti krajnji rok za predaju projektnog prijedloga do 31. prosinca 2019. godine. Odbijen Komentar pod točkom a) se ne prihvaća budući je izrada navedenih obrazaca za provedbu investicijskog modela C tj. javno-privatnog partnerstva u nadležnosti Agencije za investicije i konkurentnost. Komentar pod točkom b) produljenje roka za podnošenje projektnih prijedloga biti će uzet u razmatranje.
Ustanova REA Kvarner 2.PRAVILA POZIVA, 2.3.Kriteriji za isključenje Problem: Kriteriji za isključenje Prijavitelja – stavak 2. Pojašnjenje: Cijeli dio prijavitelju u teškoćama je nepotreban jer Prijavitelj može biti samo JLS, a JLS NE može otići u stečaj! Prijedlog: „Brisanje teksta o predstečajnom ili stečajnom postupku…“ Prihvaćen Prijavitelji neće morati potvrđivati navedeni uvjet.
Zagrebačka županija 2.PRAVILA POZIVA, 2.3.Kriteriji za isključenje Tekst: Prijavitelj mora dokazati da u trenutku podnošenja projektnog prijedloga nije niti u jednoj situaciji isključenja, a koje su definirane u točki 2.3. Uputa. Navedeno se dokazuje Izjavom prijavitelja ( Obrazac 2. Izjava prijavitelja ). Komentar: Uredba 651/2014 u članku 2. točka "18. „poduzetnik u teškoćama” znači poduzetnik za kojeg vrijedi najmanje jedna od sljedećih okolnosti:..." Prijavitelj nije poduzetnik nego JLRS te ovu definiciju treba izbaciti ili korigirati. Prihvaćen Prijavitelji neće morati potvrđivati navedeni uvjet.
Karlovačka županija 2.PRAVILA POZIVA, 2.5.Zahtjevi koji se odnose na sposobnost Prijavitelja, usklađenost projekta/PRŠI-ja s NP-BBI-em, te učinkovito korištenje sredstava i održivost rezultata projekta Komentar: Smatramo da navedena obveza o osiguranju učinkovite uporabe sredstava, u skladu s načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti, kod projekata koji se provode po modelu A, mora biti proširena i na odabranog operatora. Primljeno na znanje Navedeno će biti definirano u finalnoj verziji Uputa za prijavitelje kod objave predmetnog Poziva.
Zagrebačka županija 2.PRAVILA POZIVA, 2.5.Zahtjevi koji se odnose na sposobnost Prijavitelja, usklađenost projekta/PRŠI-ja s NP-BBI-em, te učinkovito korištenje sredstava i održivost rezultata projekta Tekst: "Prijavitelj mora imati stabilne i dostatne izvore financiranja odnosno mora imati osigurana sredstva za financiranje cjelokupne razlike između ukupnih prihvatljivih troškova i iznosa bespovratnih sredstava (potpora) potencijalno dobivenih u sklopu ovog Poziva te ukupnosti neprihvatljivih troškova, a što Prijavitelj dokazuje Izjavom prijavitelja ( Obrazac 2. Izjava prijavitelja )" Komentar: Predlaže se proširivanje obveze o osiguranju učinkovite uporabe sredstava u skladu s načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti i na odabranog operatora u modelu A. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje, te će navedeno biti definirano u finalnoj verziji Uputa za prijavitelje kod objave predmetnog Poziva.
Grad Jastrebarsko 2.PRAVILA POZIVA, 2.5.Zahtjevi koji se odnose na sposobnost Prijavitelja, usklađenost projekta/PRŠI-ja s NP-BBI-em, te učinkovito korištenje sredstava i održivost rezultata projekta Zahtjev iz točke 2.5. da Prijavitelj treba imati osigurana sredstava za financiranje cjelokupne razlike između ukupnih prihvatljivih troškova i iznosa bespovratnih sredstava potencijalno dobivenih u sklopu ovog Poziva je u cijelosti neprihvatljiva za Prijavitelje JLS u modelu A s obzirom da je operater dužan osigurati vlastiti dio i da je on vlasnik izgrađene infrastrukture. Nadalje, ukoliko bi JLS morala jamčiti za razliku sredstava navedeno bi podlijegalo odredbama Zakona o proračunu i jamstvima a za koje JLS treba ishoditi prethodnu suglasnost Ministarstva financija!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! Nadalje, zakonska ograničenja zaduživanja i davanja jamstva prema Zakonu o proračunu određena su u postotnom iznosu, te na taj način bi se ograničilo JLS u postupcima zaduživanja za infrastrukturne projekte u vlasništvu JLS-a. Slijedom toga, postavlja se pitanje zašto država tjera JLS da jamči za udio financiranja privatnih osoba u infrastrukturu, a koja neće biti u vlasništvu JLS-a i što smatramo u suprotnosti s važećim odredbama zakona ??????????????? Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje, te će navedeno biti definirano u finalnoj verziji Uputa za prijavitelje kod objave predmetnog Poziva.
Hrvatski Telekom d.d. 2.PRAVILA POZIVA, 2.5.Zahtjevi koji se odnose na sposobnost Prijavitelja, usklađenost projekta/PRŠI-ja s NP-BBI-em, te učinkovito korištenje sredstava i održivost rezultata projekta HT smatra kako bi tekst Poziva „s nositeljem tehničke provedbe NP-BBI programa u fazi projektiranja i izgradnje infrastrukture usuglasiti uvjete, odgovornosti i točan položaj (mikrolokaciju) demarkacijskih točaka“ trebalo izmijeniti sljedećim tekstom: „Korisnik državne potpore (u investicijskim modelima A i C) dužan je nositelju tehničke provedbe usvojenog NP-BBI programa u fazi projektiranja predstaviti točan položaj (mikrolokaciju) demarkacijskih točaka i uvjete i naknade za pristup istima, u svrhu mogućeg smještaja agregacijskih točaka NP-BBI programa. Navedeno je u skladu sa uvjetima NP-BBI programa iz poglavlja 2.1, prema kojemu odabir mikrolokacija agregacijskih točaka prema NP-BBI programu ovisi o dostupnosti postojećih čvorova i/ili lokacijama postojećih čvorova te povezanim kolokacijskim prostorima u naseljima, odnosno za odabir mikrolokacija agregacijskih točaka prema NP-BBI programu koristiti će se smjernice iz NP-BBI programa, a vezano za gore spomenuti odabir postojećeg čvora. HT ovdje posebno naglašava sljedeću smjernicu iz NP-BBI-a: "agregacijski čvorovi biti će smješteni u postojećim čvorovima pristupne mreže s dostatnim raspoloživim kolokacijskim prostorom, ako će takvi čvorovi također služiti i kao NGA mrežni čvorovi ( tj. takvi čvorovi bit će definirani kao demarkacijske točke prema NGA mrežama izgrađenima u okviru ONP-a). Dakle, ukoliko se HT-ova demarkacijska točka odabere za agregacijsku, tada će HT ponuditi svoje uvjete i naknade pristupa demarkacijskim točkama, a koje će biti prethodno usuglašene s nadležnim regulatornom tijelom. HT smatra da se primjenom navedene smjernice u praksi potiče efikasno trošenje javnih bespovratnih sredstava. HT traži da se u dijelu zahtjeva koji govori o koordinaciji izgradnje infrastrukture na trasama na kojima će se graditi NP-BBI infrastruktura detaljnije pojasni što znači "koordinirati izgradnju infrastrukture na trasama na kojima će se graditi NP-BBI infrastruktura", a u svrhu planiranja provedbe oba odobrena programa (ONP i NP-BBI) posebice u dijelu arhitekture i topologije mreže odnosno planiranja kapitalnih izdataka za iste i njihove prihvatljivosti za financiranje javnim sredstvima. HT traži da se tekst „na svakoj demarkacijskoj točki trajno omogućiti pristup pasivnim dijelovima pristupne mreže (kabelskoj kanalizaciji, nadzemnoj mreži stupova, neosvijetljenim nitima, vanjskim kabinetima ) izgrađene kroz ONP program u naselju u kojem se nalazi demarkacijska točka“ pojasni na način da bude jasno odnosi li se navedeni tekst na omogućavanje fizičkog pristupa demarkacijskoj točki, a koji je u reguliranom veleprodajnom poslovanju mrežnog operatora ovisan o odobrenim veleprodajnim uvjetima i naknadama pristupa, ovisno o usluzi/proizvodu kojeg operator korisnik želi koristiti u prostoru odabrane demarkacijske točke. HT napominje kako bi NOP prilikom određivanja demarkacijskih točaka trebao svakako uzeti u obzir činjenicu da su privatni operatori vodeći se načelom maksimalnog iskorištenja postojeće infrastrukture, a čime se postiže optimum kapitalnih troškova projekata za razmještaj demarkacijskih točaka, dostavljali u javnim raspravama nacrta PRŠI-eva svoje prijedloge lokacija demarkacijskih točaka (HAKOM Uputa nositeljima projekata, KLASA: 302-03/18-04/01, URBROJ: 376-13-18-1). U većini slučajeva prethodno naveden način odabira lokacija demarkacijskih točaka rezultira sa većim brojem demarkacijskih točaka u odnosu na broj agregacijskih točaka predviđenih NP-BBI programom (označenih s najvećom razinom prioriteta). S obzirom na navedeno, HT traži NOP da u donesenim odlukama o usklađenosti finalnih PRŠI-eva s NP-BBI-em prihvati predložene demarkacijske točke privatnih operatora koje su dane u javnim raspravama nacrta PRŠI-a, a koje (sve ili poneke) će odabrani privatni operator (korisnik državne potpore) imati mogućnosti odabrati u fazi projektiranja NGA mreža. Nadalje, HT traži da NOP u suradnji s nositeljem tehničke provedbe NP-BBI programa, u kasnijoj fazi projektiranja NGA mreža, jasno naznači da se mikrolokacije agregacijskih točaka trebaju smještati u demarkacijske točke korisnika državnih potpora, koje su operatori predlagali u javnim rasparavama nacrta PRŠI-eva. Također, s obzirom na trenutno neujednačene i nejasne zahtjeve PRŠI-a po pitanju eventualnog povezivanja demarkacijskih točaka s agregacijskim točkama (najvišeg prioriteta) prema NP-BBI programu, potrebno je jasno naznačiti u sklopu teksta ovoga Poziva da li će se korisnicima državnih potpora u investicijskim modelima A i C postaviti i dodatni uvjet povezivanja odabranih demarkacijskih točaka korisnika državnih potpora sa odabranim agregacijskim točkama iz NP-BBI-a (s najvišom razinom prioriteta) u svim Projektima, iako operator (korisnik državne potpore) može osigurati vlastite agregacijske kapacitete (i na veleprodajnoj razini) koji će zadovoljiti prometne potrebe na obuhvatu projekta. U tom slučaju potrebno je jasno definirati uvjete povezivanja za privatne operatore. Također, u slučaju pozitivnog odgovora, molimo da se svakako uzme u obzir HT-ov komentar dan u dijelu 2.8.1. ovoga dokumenta Poziva, a koji se odnosi na prihvatljivost financiranja spoja između odabranih agregacijskih i demarkacijskih točaka u projektima. Djelomično prihvaćen Ne prihvaća se dio komentara koji se odnosi na zahtjev izmjene teksta. Mikrolokacije demarkacijskih točaka moraju biti usuglašene u fazi projektiranja s nositeljem tehničke provedbe NP-BBI-a. Komentar je prihvatljiv u dijelu u kojem se traži da se detaljnije pojasni što znači "koordinirati izgradnju infrastrukture na trasama na kojima će se graditi NP-BBI infrastruktura". Navedeno će biti pojašnjeno u Uputi koja će biti objavljena na stranicama Nositelja ONP-a.
A1 Hrvatska d.o.o. 2.PRAVILA POZIVA, 2.5.Zahtjevi koji se odnose na sposobnost Prijavitelja, usklađenost projekta/PRŠI-ja s NP-BBI-em, te učinkovito korištenje sredstava i održivost rezultata projekta Vipnet skreće pažnju da je prilikom definiranja obrasca „Izjava prijavitelja“ potrebno voditi računa i o modelu A prema kojem operator kroz svoju ponudu u postupku javne nabave dokazuje stabilne i dostatne izvore financiranja i za Prijavitelja. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
A1 Hrvatska d.o.o. 2.PRAVILA POZIVA, 2.5.Zahtjevi koji se odnose na sposobnost Prijavitelja, usklađenost projekta/PRŠI-ja s NP-BBI-em, te učinkovito korištenje sredstava i održivost rezultata projekta Radi potpune transparentnosti potrebno je pojasniti da su demarkacijske točke između pristupne i agregacijske mreže spoj pristupne i agregacijske mreže (čvor) na kojem je moguće agregirati promet iz pristupne mreže u projektu i na kojem se omogućuje pristup drugom operatoru. Demarkacijska točka može biti na aktivnoj ili pasivnoj razini, pri čemu je dovoljno da u jednom projektu jedna do dvije demarkacijske točke budu na aktivnoj razini, a ostale su na pasivnoj razini. Prihvaćen Navedeno će biti pojašnjeno u Uputi koja će biti objavljena na stranicama Nositelja ONP-a.
Agencija za investicije i konkurentnost 2.PRAVILA POZIVA, 2.5.Zahtjevi koji se odnose na sposobnost Prijavitelja, usklađenost projekta/PRŠI-ja s NP-BBI-em, te učinkovito korištenje sredstava i održivost rezultata projekta Komentar na točku 4. (poglavlje 2.5): Sukladno Zakonu o javno-privatnom partnerstvu (NN 78/12, 152/14) koji regulira investicijski model C – javno-privatno partnerstvo, korisnik državne potpore (privatni partner) mora kroz cjelokupno vrijeme trajanja ugovora (ne tijekom samo 7 godina) osigurati raspoloživost infrastrukture, tj. osigurati održavanje opreme i druge imovine, održivost aktivnosti i rezultata i sl. Stoga predlažemo da se u navedenoj točki za investicijski model C, izmjeni formulacija iz koje je razvidno da korisnik državne potpore (privatni parter) mora tijekom cijelog razdoblja trajanja ugovora o JPP-u osigurati naprijed navedene stavke, koje se između ostalog odnose i na održavanje opreme i druge imovine. Odbijen Navedena formulacija se odnosi isključivo na Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava. Navedeni prijedlog je u domeni Zakona o javno-privatnom partnerstvu, te Ugovora o javno-privatnom partnerstvu.
Corellia savjetovanje j.d.o.o. 2.PRAVILA POZIVA, 2.5.Zahtjevi koji se odnose na sposobnost Prijavitelja, usklađenost projekta/PRŠI-ja s NP-BBI-em, te učinkovito korištenje sredstava i održivost rezultata projekta Prijavitelj odnosno nositelj projekta je JLS ili JRLS. S obzirom da obrazac 2 (Izjava prijavitelja) kao niti Ugovor o javnoj nabavi radova (za model A i C) nisu priloženi ovom javnom savjetovanju, nije razvidno na koji način je predviđeno da JLS ili JRLS „mora imati osigurana sredstva za financiranje cjelokupne razlike između ukupnih prihvatljivih troškova i iznosa bespovratnih sredstava“. Naime u modelu A i C to znači da JLS ili JRLS jamči za sredstva koja treba osigurati privatni partner. Ukoliko je to tako (što je nelogično da JLS ili JRLS jamči za privatnog partnera), potrebno je pojasniti na koji način se to jamči (npr. bankovnom garancijom), te da li je za takvo jamstvo (radi se o velikim iznosima) potrebna i suglasnost Min. financija. U tom slučaju (dodatnog jamstva za koji jamči država) treba provjeriti i da li se radi o duploj državnoj potpori, što je zabranjeno. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje, te će navedeno biti definirano u finalnoj verziji Uputa za prijavitelje kod objave predmetnog Poziva.
Corellia savjetovanje j.d.o.o. 2.5.Zahtjevi koji se odnose na sposobnost Prijavitelja, usklađenost projekta/PRŠI-ja s NP-BBI-em, te učinkovito korištenje sredstava i održivost rezultata projekta, 2.5.1.Veleprodajni pristup infrastrukturi i mrežama izgrađenima u projektima Neprofitnost se u SDPŠM u navedenoj fusnoti uopće ne spominje. Izrijekom piše sljedeće: „The situation is different when the public authority decides to deploy and manage the network directly (or through a fully owned entity) such as in Commission Decision in Case N 330/10 — France Programme national Très Haut Débit and SA.33807 (11/N) — Italy, National Broadband Plan. In such cases, to safeguard the results of competition that have been achieved since the liberalisation of the electronic communications sector in the Union, and in particular the competition that exists today on the retail broadband market, in case of a publicly managed subsidised networks (i) the publicly owned network operators shall limit their activity on the predefined target areas and shall not expand to other commercially attractive regions; (ii) the public authority shall limit its activity to maintain the passive infrastructure and to grant access to it, but shall not engage in competition on the retail levels with commercial operators; and (iii) to have an accounting separation between the funds used for the operation of the networks and the other funds at the disposal of the public authority“. Ne postoji nikakvo zakonsko ograničenje da npr. društvo posebne namjene (DPN ili engl. SPV) koje će se u modelu B osnovati ne može poslovati na profitnim osnovama. Poslovanje na profitnim osnovama ne znači sudjelovanje u tržišnoj utakmici sa postojećim operatorima ili kršenje veleprodajnog modela. Osim toga skrećemo pažnju da SDPŠM daje preporuke. SDPŠM nije zakonski akt koji ima obvezujuće efekte. PRIJEDLOG: Ukloniti spornu obvezu. Djelomično prihvaćen U svrhu boljeg razumijevanja predmetni dio Uputa za prijavitelje biti će dodatno pojašnjen djelomičnim navođenjem točaka 20 i 86 (c) predmeta: Državna potpora SA.38626 (2015/N) – Hrvatska, a koje navode da javni operator mora ispunjavati obvezu neprofitnosti tj. ne smije ostvarivati dobit.
A1 Hrvatska d.o.o. 2.5.Zahtjevi koji se odnose na sposobnost Prijavitelja, usklađenost projekta/PRŠI-ja s NP-BBI-em, te učinkovito korištenje sredstava i održivost rezultata projekta, 2.5.1.Veleprodajni pristup infrastrukturi i mrežama izgrađenima u projektima Obzirom da se ONPom predviđa definiranje uvjeta i naknada veleprodajnih usluga šest mjeseci prije puštanja mreže u operativni rad, potrebno je u tekstu naznačiti da se od Ponuditelja u postupku javne nabave (Operatora) ne očekuje da u podnošenju ponuda na javnoj nabavi definiraju i uvjete veleprodajnih usluga, jer navedeno ne proizlazi iz ONPa. Odbijen ONP-om je jasno propisan cijeli proces odobravanja veleprodajnih naknada i uvjeta te smatramo da nema potrebe dodatno definiranje ili pojašnjavanje u Uputama za prijavitelje.
A1 Hrvatska d.o.o. 2.5.Zahtjevi koji se odnose na sposobnost Prijavitelja, usklađenost projekta/PRŠI-ja s NP-BBI-em, te učinkovito korištenje sredstava i održivost rezultata projekta, 2.5.1.Veleprodajni pristup infrastrukturi i mrežama izgrađenima u projektima Radi otklanjanja bilo kakve dvojbe potrebno je jasno naglasiti da je puštanje mreže u operativni rad moguće u fazama. Jedino na taj način se kroz bilo koji model omogućava povrat investicije, te se korisnicima u pojedinom području omogućava da paralelno sa gradnjom mreže koriste usluge širokopojasnog pristupa internetu. Prihvaćen Navedeno će biti definirano u finalnoj verziji Uputa za prijavitelje kod objave predmetnog Poziva.
Ustanova REA Kvarner 2.5.Zahtjevi koji se odnose na sposobnost Prijavitelja, usklađenost projekta/PRŠI-ja s NP-BBI-em, te učinkovito korištenje sredstava i održivost rezultata projekta, 2.5.1.Veleprodajni pristup infrastrukturi i mrežama izgrađenima u projektima Strana 23: Veleprodajne naknade Problem: Nejasna je kauzalnost. Teret specifikacije pravila određivanja i naknadne kontrole veleprodajnih naknada i uvjeta je na NP (JLS). Pojašnjenje: 1. NP (JLS) - napravi PRŠI iako (… je postupak određivanja odgovarajuće razine veleprodajnih naknada u projektima kompleksan i zahtijeva specifična znanja i iskustvo koje NP-ovi u većini slučajeva ne posjeduju!?) 2. NP (JLS) raspiše javnu nabavu i dobije ponude operatora (možda na krivim pretpostavkama iz PRŠI-ja) 3. Operator pošalje na kontrolu u HAKOM (koja je uloga NOP-a u procesu?) 4. HAKOM odobrava veleprodajne naknade 5. NP (JLS) izdaje konačno odobrenje veleprodajnih naknada Prijedlog: „Jasnije opisati proces i prava/obaveze JLS “ Odbijen Proces odobravanja veleprodajnih naknada i uvjeta kao i uloge svih dionika jasno su propisane ONP-om. Osim toga, NOP je izdao Smjernice tijelima lokalne samouprave o načelima veleprodajnog pristupa i određivanja veleprodajnih naknada, te smatramo nepotrebnim da se isto još jednom detaljno opisuje u Uputama za prijavitelje.
Hrvatski Telekom d.d. 2.PRAVILA POZIVA, 2.6.Prihvatljivost projekta HT ovim putem ukazuje NOP-u da se svakako uzmu u obzir komentari HT-a koji su dani dolje niže u dijelu 5.3.1. ovoga dokumenta na kriterije za provedbu postupka javne nabave, odnosno da se prije izdavanja potvrda od strane NOP-a (Obrazac 3.) provjeri jesu li konačni kriteriji javne nabave usklađeni sa strukturnim pravilima ONP-a odnosno s ekonomski najpovoljnijom ponudom kako se ista definira ZJN-om 2016. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
Hrvatski Telekom d.d. 2.PRAVILA POZIVA, 2.7.Prihvatljive projektne aktivnosti: koja ulaganja su dozvoljena? HT traži da se u točki 3. iza riječi „postavljanje nadzemne mreže (stupova)“ briše tekst „ukoliko drugačije rješenje nije moguće“. HT navedeno traži iz razloga što smatra da je mrežu potrebnu graditi sukladno prostorno planskim dokumentima donesenima od strane JLS-ova. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje te će isto biti definirano u finalnoj verziji Uputa za prijavitelje kod objave predmetnog Poziva.
A1 Hrvatska d.o.o. 2.PRAVILA POZIVA, 2.7.Prihvatljive projektne aktivnosti: koja ulaganja su dozvoljena? Potrebno je omogućiti da se kroz prihvatljive troškove financira gradnja svih tipova mrežne infrastrukture. Troškovi gradnje nadzemne infrastrukture (stupova) značajno su manji od izgradnje nove podzemne infrastrukture. U definiciji prihvatljivih aktivnosti (str 26), odnosno prihvatljivih troškova (str 30 ) navodi se da su troškovi izgradnje mreže stupova prihvatljivi u slučajevima kada podzemna infrastruktura nije moguća. Ne postoji pravna osnova da se ovom Uputom za prijavitelje izgradnja zračne mreže ne dozvoljava i ne priznaje kao prihvatljiv trošak. Dodatno, nejasno je što točno znači da „drugačije rješenje nije moguće“ kao i tko navedeno utvrđuje. Postavljanje stupova bi trebalo biti prihvatljivo na jednak način kao izgradnja kabelske kanalizacija, ako je isto u skladu s prostornim planovima i drugim pravilima vezano uz gradnju mreže. Zadržavanjem spornog teksta „ukoliko drugačije rješenje nije moguće“ uvodi se nesigurnost u procjenu prihvatljivih troškova jer nije jasno na koji bi se način u fazi izgradnje mreže procjenjivalo je li bilo opravdano graditi nadzemnu mrežu ili se ipak moralo graditi kabelsku kanalizaciju. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje te će isto biti definirano u finalnoj verziji Uputa za prijavitelje kod objave predmetnog Poziva.
A1 Hrvatska d.o.o. 2.PRAVILA POZIVA, 2.7.Prihvatljive projektne aktivnosti: koja ulaganja su dozvoljena? Zahtjev postavljen u dijelu "nabava i postavljanje antenskih stupova i opreme za bežični širokopojasni pristup koji ne uključuje usluge komercijalnih pokretnih pristupnih mreža i sl" u praksi nije moguće razgraničiti. Tako npr. LTE dignut na nekom području sa svrhom bežičnog širokopojasnpg pristupa će možda služiti i nekom mobilnom terminalu ukoliko uđe u radijus pokrivanja, što je komercijalni dio. Odbijen Navedeno je tehnički moguće razgraničiti, a u okviru predmetnog Poziva dozvoljeno je isključivo financiranje nabave i postavljanja antenskih stupova i opreme za bežični širokopojasni pristup koji ne uključuje usluge komercijalnih pokretnih pristupnih mreža.
Zagrebačka županija 2.PRAVILA POZIVA, 2.7.Prihvatljive projektne aktivnosti: koja ulaganja su dozvoljena? Tekst: "Savjetodavne usluge za izradu dokumentacije za pripremu projekta (npr. PRŠI, studije izvedivosti, izrada projektnog prijedloga/projektne prijave);" Komentar: Da se omogući financiranje projektne dokumentacije za JLS čija je dokumentacija već djelomično sufinancirana javnim sredstvima Naime, Zagrebačka županija sufinancirala je izradu projektne dokumentacije za JLS na svom području u određenom postotku (80-100% ovisno o stupnju razvijenosti 2015. godine) dok su preostali iznos financirali sami JLS. Smatramo kako bi im taj nesufinancirani dio trebao biti prihvatljiva aktivnost i prihvatljiv trošak. Odbijen Troškovi savjetodavnih usluga za izradu dokumentacije za pripremu projekta (npr. PRŠI) prihvatljivi su isključivo ukoliko su nastali kod Prijavitelja.
Ustanova REA Kvarner 2.PRAVILA POZIVA, 2.7.Prihvatljive projektne aktivnosti: koja ulaganja su dozvoljena? 2.7. Prihvatljive projektne aktivnosti: koja ulaganja su dozvoljena? Problem: Samo NP ima pravo na povrat sredstava. Pojašnjenje: Kako je navedeno samo NP ima pravo na povrat sredstava a time se stvara diskriminacija između onih koji su prije krenuli (u slučaju PGŽ prvi dokumenti za širokopojasnu mrežu su napravljeni još 2013. godine - projekt okosnice PGŽ i tri pilot projekta za izgradnju optičke infrastrukture za tri karakteristična područja - gorje, otoci i prigrad, a tijekom 2014. (!) su napravljeni PRŠI za prvih 6 JLS koji su potom već nekoliko puta ažurirani.) Posve je neprihvatljiva penalizacija da se ne priznaju troškovi JLS koje su imali ranije za izradu PRŠI a kasnije se udružili u konzorcije ( zajednica više JLS - prema dogovorima i pismenim naputcima: HAKOM-NOP; MPPI; MRRFEU i dr.) u odnosu na one koji su tek sada krenuli pa će sve prilagoditi sadašnjim novim uvjetima. Osim toga i sama PGŽ je financirala nekoliko studija ( primjerice PROCJENA PRENAPONA OD ATMOSFERSKIH PRAŽNJENJA U ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJSKIM MREŽAMA NOVE GENERACIJE iz 2015.) čiji rezultati su ugrađeni u sve PRŠI sa područja PGŽ. Do nedavno smo imali uvjeravanja da su to sve prihvatljivi troškovi. Prijedlog: „Svi troškovi koji su nastali u kontekstu priprema za izgradnju širokopojasne infrastrukture – studije, individualni PRŠI-ji koji su naknadno grupirani, a nastali su u razdoblju od 2014. godine do trenutka podnošenja prijave smatraju se prihvatljivim projektnim aktivnostima“ Odbijen Troškovi savjetodavnih usluga za izradu dokumentacije za pripremu projekta (npr. PRŠI) prihvatljivi su isključivo ukoliko su nastali kod Prijavitelja.
A1 Hrvatska d.o.o. 2.PRAVILA POZIVA, 2.8.Opći zahtjevi koji se odnose na prihvatljivost troškova za provedbu projekta Potrebno je navesti da za model A i C ovi troškovi nastaju kod operatora koji je korisnik državnih potpora, te je u skladu s tim potrebno napraviti nadopunu ove točke kako bi se izbjegle dvojbe oko prihvatljivosti troškova. Odbijen Prihvatljivi troškovi nastaju kod Prijavitelja (JLRS), a kroz Ugovor o javnoj nabavi radova koji naručitelj potpisuje s odabranim ponuditeljem.
Hrvatski Telekom d.d. 2.PRAVILA POZIVA, 2.8.Opći zahtjevi koji se odnose na prihvatljivost troškova za provedbu projekta S obzirom da dodatni uvjeti za prihvatljivost troškova nisi obuhvaćeni ovim Pozivom, HT predlaže da se navedeni uvjeti definiraju. Odbijen Dodatni uvjeti za prihvatljivost troškova nisu nužni u predmetnom Pozivu.
Hrvatski Telekom d.d. 2.PRAVILA POZIVA, 2.8.Opći zahtjevi koji se odnose na prihvatljivost troškova za provedbu projekta HT snažno podržava navod iz točke 6. općih uvjeta prihvatljivosti kako svi troškovi moraju biti u skladu s pravilima o javnoj nabavi te u skladu s time HT traži da se uzme u obzir komentar HT-a koji je dan dolje niže u dijelu 5.3.1. ovoga dokumenta na kriterije za provedbu javne nabave, odnosno da se isti izmijene u skladu s argumentacijom HT-a. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
Hrvatski Telekom d.d. 2.8.Opći zahtjevi koji se odnose na prihvatljivost troškova za provedbu projekta, 2.8.1.Prihvatljive kategorije troškova HT smatra kako troškovi upravljanja projektom trebaju biti prihvatljivi i za operatora elektroničkih komunikacija, korisnika državnih potpora, i to u iznosu do najviše 5% ukupne vrijednosti dodijeljenih bespovratnih sredstava za troškove planiranja i izgradnje mreže. HT navedeno traži iz razloga što, privatni operator sudjeluje u provedbi neophodnih projektnih aktivnosti (priprema i provedba projekata - upravljanje aktivnostima projekta, administracija i tehnička koordinacija, planiranje i izrada opisa poslova i tehničkih specifikacija, financijsko upravljanje i izvještavanje i sl.). Naime, u investicijskom modelu A privatni operatori odabrani su putem postupaka javne nabave za projektiranje, izgradnju i upravljanje NGA mrežama od strane NP-ova zbog toga što, između ostalog, NP-ovi nisu u mogućnosti i/ili nemaju dostatno znanje i kapacitete za pripremu i provedbu aktivnosti na projektiranju, izgradnji i održavanju mreže (ONP, poglavlje 2.3.1). Prema provedenim javnim raspravama nacrta PRŠI-eva većina NP-ova odlučuje se u ovom trenu za provedbu investicijskog modela A, a što je između ostalog, posljedica provedenih analiza rizika te mjera izbjegavanja rizika provedenih u općim specifikacijama koje su unutar nacrta PRŠI-eva izradili NP-ovi. Rizici su negativni učinci na projektu, a prema pravilima struke upravljanja projektima definirano je upravljanje istima u svrhu uspješne provedbe i praćenja projekata., za postizanje projektnih i programskih ciljeva, a vodeći se pri tom načelom dobroga gospodara. Upravljanje rizicima u ovima po svoj srži kompleksnim projektima, zahtijeva upravljanje aktivnostima i dionicima na svim razinama organizacijske sheme projekta, kako za nositelja projekta tako i za operatora, a što je i očekivani predmet budućeg ugovora o izgradnji NGA mreže. Neosporiva je dakle važnost aktivnosti upravljanja projektima te prihvatljivosti troškova istih i za operatore elektroničkih komunikacija, a koji se nalaze u strukturi projektnog vođenja. Također HT želi naglasiti kako npr. u Mađarskoj postoji praksa prihvatljivosti troškova upravljanja projektima i za privatne operatore. Odbijen Troškovi upravljanja projektom prihvatljivi su isključivo za Prijavitelja (JLRS).
Hrvatski Telekom d.d. 2.8.Opći zahtjevi koji se odnose na prihvatljivost troškova za provedbu projekta, 2.8.1.Prihvatljive kategorije troškova HT traži da se u poglavlju 2.8.1, A. Izravni troškovi, u 5. točki iza riječi „širokopojasne“ doda riječ „pristupne“. Djelomično prihvaćen Komentar se djelomično prihvaća na način da će se u finalnoj verziji Uputa za prijavitelje izbrisati riječ "šriokopojasnih", te će pojam glasiti "pristupne mreže sljedeće generacije".
Hrvatski Telekom d.d. 2.8.Opći zahtjevi koji se odnose na prihvatljivost troškova za provedbu projekta, 2.8.1.Prihvatljive kategorije troškova HT traži da se u poglavlju 2.8.1, A. Izravni troškovi, unutar točke 5. iza riječi „svjetlovodnih“ doda tekst „i bakrenih“, te da se iza riječi „kabela“ doda tekst „ovisno o odabranom tehnološkom rješenju“, a s obzirom na obvezu primjene načela tehnološke neutralnosti. Djelomično prihvaćen Komentar se djelomično prihvaća na način da će se u finalnoj verziji Uputa za prijavitelje izbrisati riječ "svjetlovodnih".
Hrvatski Telekom d.d. 2.8.Opći zahtjevi koji se odnose na prihvatljivost troškova za provedbu projekta, 2.8.1.Prihvatljive kategorije troškova HT traži da se u poglavlju 2.8.1, A. Izravni troškovi, unutar točke 5., crtica 5, iza riječi: „za realizaciju širokopojasnog pristupa“ briše tekst „u slučaju kada podzemna infrastruktura nije moguća“. HT navedeno traži iz razloga što smatra da je mrežu potrebnu graditi sukladno prostorno planskim dokumentima donesenima od strane JLS-ova. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje te će isto biti definirano u finalnoj verziji Uputa za prijavitelje kod objave predmetnog Poziva.
Hrvatski Telekom d.d. 2.8.Opći zahtjevi koji se odnose na prihvatljivost troškova za provedbu projekta, 2.8.1.Prihvatljive kategorije troškova HT traži da se u točki 6., crtici 1. iza riječi „usmjerivači (engl. router)“ ubaci tekst „ili drugi pristupni uređaji“. Prihvaćen Navedeno će biti ispravljeno u finalnoj verziji Uputa za prijavitelje kod objave predmetnog Poziva.
Hrvatski Telekom d.d. 2.8.Opći zahtjevi koji se odnose na prihvatljivost troškova za provedbu projekta, 2.8.1.Prihvatljive kategorije troškova HT traži da se u točki 6., crtici 2. briše riječ „svjetlovodne“. Prihvaćen Navedeno će biti ispravljeno u finalnoj verziji Uputa za prijavitelje kod objave predmetnog Poziva.
Hrvatski Telekom d.d. 2.8.Opći zahtjevi koji se odnose na prihvatljivost troškova za provedbu projekta, 2.8.1.Prihvatljive kategorije troškova S obzirom da su troškovi naknada za pravo puta i prava služnosti neophodni za postizanje svrhe i ciljeva projekta HT traži se tretiraju prihvatljivim za referentno razdoblje od 20 godina, a koje uključuje i razdoblje provedbe projekta. Navedeni trošak proveo bi se jednokratno kao kapitalni izdatak (CapEx) u vidu IRU instituta (ugovor o neosporivom pravu korištenja nekretnine– engl. Indefeasible Rights of Use - IRU). Pravo puta/služnosti u vidu IRU instituta (dugoročnog ugovora o najmu) kao ekskluzivnog, neograničenog i nenarušivog prava korištenja nekretnine izračunava se na temelju sadašnje vrijednosti novčanih tijekova za promatrano razdoblje IRU-a (20 godina) sa uključenim i obračunatim popustima obzirom da se radi o plaćanju unaprijed navedenog prava. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje, te će navedeno biti definirano u finalnoj verziji Uputa za prijavitelje kod objave predmetnog Poziva.
Hrvatski Telekom d.d. 2.8.Opći zahtjevi koji se odnose na prihvatljivost troškova za provedbu projekta, 2.8.1.Prihvatljive kategorije troškova HT traži da se jasno definira u sklopu kojeg od usvojenih programa, ONP-a ili NP-BBI-a, će se kao prihvatljiva kategorija troškova smatrati izgradnja trasa između postojećih demarkacijskih točaka operatora korisnika državnih potpora (operator odabran za izgradnju NGA mreže na prostornom obuhvatu projekta) i agregacijskih točaka odabranih u projektu, a gdje ti spojevi između agregacijskih i demarkacijskih točaka nisu inicijalno povezani svjetlovodnim nitima. HT smatra da se izgradnja navedenih trasa mora financirati prvenstveno iz NP-BBI programa, jer takvi spojevi u svojoj arhitektonsko-topologijskoj suštini predstavljaju agregacijsku trasu, a bez obzira nalaze li se takve agregacijske točke koje je potrebno spojiti u nižoj razini prioriteta (N1), a s obzirom da je prema usvojenom NP-BBI programu moguće naknadno reprioritizirati agregacijske točke po naseljima. Ukoliko isto nije realizirano kroz NP-BBI program odnosno ne predstavlja prihvatljive kategorije troškova za NP-BBI program, tada mora biti omogućeno da navedeni spojevi predstavljaju prihvatljive kategorije troškova iz ONP programa. Odbijen Navedeno će biti pojašnjeno u Uputi koja će biti objavljena na stranicama Nositelja ONP-a.
Grad Jastrebarsko 2.8.Opći zahtjevi koji se odnose na prihvatljivost troškova za provedbu projekta, 2.8.1.Prihvatljive kategorije troškova vezano na točku 2.8.1 – prihvatljive kategorije troškova, izričito se navodi da je trošak stručnog nadzora gradnje prihvatljiv samo za Prijavitelja. Međutim poštujući odredbe ZAKONA O GRADNJI (NN, broj 153/13 i 20/17) koji u članku 49.stv.3. navodi da je „Investitor dužan osigurati stručni nadzor građenja građevine, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano“ i čl.50.stv.1. da „Investitor koji je ujedno i izvođač mora stručni nadzor građenja povjeriti drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja prema posebnom zakonu“, postavlja se pitanje TKO JE INVESTITOR, Operater ili JLS, odnosno ako je Operater investitor, onda trošak stručnog nadzora građenja nema zakonsku osnovu da bude trošak Prijavitelja!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! Odbijen Sukladno Zakonu o gradnji (NN 153/13, 20/17), investitor je Prijavitelj, odnosno nositelj projekta (JLRS), a koji ugovorom o javnoj nabavi radova povjerava poslove projektiranja i izgradnje širokopojasne infrastrukture drugim osobama. Nadalje, troškovi stručnog nadzora gradnje infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije prihvatljivi su isključivo za Prijavitelja, a koji je ujedno i naručitelj (JLRS) u smislu Zakona o javnoj nabavi.
Grad Jastrebarsko 2.8.Opći zahtjevi koji se odnose na prihvatljivost troškova za provedbu projekta, 2.8.1.Prihvatljive kategorije troškova Vezano na točku 2.8.1 – A. Izravni troškovi, odredbu ograničavanja troškova upravljanja projektom do 5% u odnosu na uk.vrijednost bespovratnih sredstava smatramo neprihvatljivim iz sljedećih razloga: - Bespovratna sredstva ne obuhvaćaju udio vlastitog sufinanciranja investicije u modelu A, tako da ako npr. dio bespovratnih sredstava koji bi se dodijelio operateru iznosi 20 mil kn, iznos za ovu kategoriju troškova bi iznosio 1.000.000 kn, a što je nedostatno za financiranje troškova upravljanja projektom koji obuhvaća plaće osoblja koji bi izravno radili na projektu, troškove vanjskih stručnjaka za upravljanje projektom, izrade nacrta PRŠI-a i dr. za koji projekt koji će zasigurno trajati preko 2 godine, s time da bespredmetno je ovo ograničenje u smislu zadanog apsolutnog ograničenja za troškove na koje isključivo pravo ima Prijavitelj prema točci 1.4. prijedloga poziva - Postavljanjem ograničenje za ovu vrstu troškova na ovakav način nadležno tijelo onemogućit će prijaviteljima formiranje projektnog tima na adekvatan i kvalitetan način, a koji je neophodan za provedbu ovako složenog projekta Odbijen Navedeno ograničenje je postavljeno u svrhu racionalizacije trošenja javnih sredstava i na temelju dosadašnjih analiza projekata koji se provode u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“. Također, napominjemo kako su bespovratna sredstva namijenjena za troškove savjetodavnih usluga za izradu dokumentacije za pripremu projekta (npr. PRŠI, studije izvedivosti, izrada projektnog prijedloga/projektne prijave) izuzeta od navedenog ograničenja.
A1 Hrvatska d.o.o. 2.8.Opći zahtjevi koji se odnose na prihvatljivost troškova za provedbu projekta, 2.8.1.Prihvatljive kategorije troškova Vipnet skreće pažnju na komentar sa stranice 26.koji ponavljamo: Potrebno je omogućiti da se kroz prihvatljive troškove financira gradnja svih tipova mrežne infrastrukture. Troškovi gradnje nadzemne infrastrukture (stupova) značajno su manji od izgradnje nove podzemne infrastrukture. U definiciji prihvatljivih aktivnosti (str 26), odnosno prihvatljivih troškova (str 30 ) navodi se da su troškovi izgradnje mreže stupova prihvatljivi u slučajevima kada podzemna infrastruktura nije moguća. Ne postoji pravna osnova da se ovom Uputom za prijavitelje izgradnja zračne mreže ne dozvoljava i ne priznaje kao prihvatljiv trošak. Dodatno, nejasno je što točno znači da „drugačije rješenje nije moguće“ kao i tko navedeno utvrđuje. Postavljanje stupova bi trebalo biti prihvatljivo na jednak način kao izgradnja kabelske kanalizacija, ako je isto u skladu s prostornim planovima i drugim pravilima vezano uz gradnju mreže. Zadržavanjem spornog teksta „ukoliko drugačije rješenje nije moguće“ uvodi se nesigurnost u procjenu prihvatljivih troškova jer nije jasno na koji bi se način u fazi izgradnje mreže procjenjivalo je li bilo opravdano graditi nadzemnu mrežu ili se ipak moralo graditi kabelsku kanalizaciju. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje, te će navedeno biti definirano u finalnoj verziji Uputa za prijavitelje kod objave predmetnog Poziva.
A1 Hrvatska d.o.o. 2.8.Opći zahtjevi koji se odnose na prihvatljivost troškova za provedbu projekta, 2.8.1.Prihvatljive kategorije troškova Potrebno je dodati da je trošak upravljanja projektom gradnje priznat kao trošak operatora. Konkretno, trošak voditelja gradilišta je trošak operatora i kao takav treba biti prihvatljiv. Odbijen Prihvatljivi troškovi nastaju kod Prijavitelja (JLRS), a kroz Ugovor o javnoj nabavi radova koji naručitelj potpisuje s odabranim ponuditeljem.
A1 Hrvatska d.o.o. 2.8.Opći zahtjevi koji se odnose na prihvatljivost troškova za provedbu projekta, 2.8.1.Prihvatljive kategorije troškova U Napomeni je navedeno: "Prihvatljivi su i ostali troškovi vezano za provedbu elemenata projekta, a koji su neophodni za postizanje svrhe i ciljeva projekta. Svi navedeni troškovi prihvatljivi su do najdalje moguće točke prema korisniku, a do koje je Prijavitelj u mogućnosti izgraditi mrežu u vremenu trajanja projekta ." Navedenu Napomenu potrebno je nadopuniti na način da ista pokriva i model A i C u kojima mrežu ne gradi prijavitelj već odabrani operator. Odbijen Smatra se da Prijavitelj, a koji je ujedno i naručitelj u smislu Zakona o javnoj nabavi, gradi širokopojasnu infrastrukturu, dok će odabrani ponuditelji u postupku javne nabave raditi projektiranje i izvođenje radova.
A1 Hrvatska d.o.o. 2.8.Opći zahtjevi koji se odnose na prihvatljivost troškova za provedbu projekta, 2.8.1.Prihvatljive kategorije troškova Vipnet skreće pažnju da je u prihvatljive troškove potrebno uključiti i slijedeće kategorije troškova: najam DTK, najam zemljišta za smještaj opreme za fiksnu i mobilnu mrežu (npr.stupovi) i najam HEP stupova, koje treba uključiti u prihvatljive troškove za vrijeme trajanja provedbe projekta. Navedeni troškovi su u istoj kategoriji kao trenutno nabrojeni prihvatljivi troškovi, te su dio ukupne investicije u projektu. Dodatno, za navedene operativne troškove „najma“, potrebno je uzeti u obzir novi računovodstveni standard IFRS 16 koji stupa na snagu sa 01.01.2019 i uvodi reporting promjene za najmove. Prema IFRS 16 se troškovi najma prikazuju kao CAPEX (Right of use assets in lease) prema sadašnjoj vrijednosti budućih plaćanja najma. To je novi način izvještavanja odnosno prikazivanja istog u dugoročnoj imovini. Troškovi najma koji će biti u skladu sa IFRS 16 priznati kao CAPEX, stupanjem na snagu novog standarda za najmove, bit će prikazani kao CAPEX za vrijeme trajanja Ugovora o najmu. Sukladno tome, Vipnet predlaže da se i u projektu navedeni troškovi smatraju prihvatljivim investicijskim troškovima (Capex) za vrijeme trajanja Ugovora o najmu. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje, te će navedeno biti definirano u finalnoj verziji Uputa za prijavitelje kod objave predmetnog Poziva.
Zagrebačka županija 2.8.Opći zahtjevi koji se odnose na prihvatljivost troškova za provedbu projekta, 2.8.1.Prihvatljive kategorije troškova Tekst: "Troškovi stručnog nadzora gradnje infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije kao npr. troškovi stručnog nadzora građevinskih radova, izvedbe pasivnog dijela i instaliranje aktivne opreme u skladu s važećim nadležnim propisima RH (trošak prihvatljiv samo za Prijavitelja/korisnika bespovratnih sredstava, odnosno, nije prihvatljiv za operatore elektroničkih komunikacija);" Komentar: Predlaže se da trošak stručnog nadzora gradnje bude prihvatljiv i za odabranog operatora u modelu A. Predlaže se da se trošak stručnog nadzora gradnje odnosi na puni iznos prihvatljivih troškova. Predlaže se da se trošak obavljanja poslova i djelatnosti upravljanja projektom gradnje odnosi na puni iznos prihvatljivih troškova izgradnje širokopojasne mreže. Odbijen Troškovi stručnog nadzora gradnje infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije prihvatljivi su isključivo za Prijavitelja (JLRS).
Zagrebačka županija 2.8.Opći zahtjevi koji se odnose na prihvatljivost troškova za provedbu projekta, 2.8.1.Prihvatljive kategorije troškova Tekst: "Troškovi savjetodavnih usluga za izradu dokumentacije za pripremu projekta (npr. PRŠI, studije izvedivosti, izrada projektnog prijedloga/projektne prijave), a do najvišeg iznosa od 1.000.000,00 kn (trošak prihvatljiv samo za Prijavitelja/korisnika bespovratnih sredstava, odnosno, nije prihvatljiv za operatore elektroničkih komunikacija);" Komentar: Da se omogući financiranje projektne dokumentacije za JLS čija je dokumentacija već djelomično sufinancirana javnim sredstvima Naime, Zagrebačka županija sufinancirala je izradu projektne dokumentacije za JLS na svom području u određenom postotku (80-100% ovisno o stupnju razvijenosti 2015. godine) dok su preostali iznos financirali sami JLS. Smatramo kako bi im taj nesufinancirani dio trebao biti prihvatljiva aktivnost i prihvatljiv trošak. Odbijen Troškovi savjetodavnih usluga za izradu dokumentacije za pripremu projekta (npr. PRŠI) prihvatljivi su isključivo ukoliko su nastali kod Prijavitelja.
Corellia savjetovanje j.d.o.o. 2.8.Opći zahtjevi koji se odnose na prihvatljivost troškova za provedbu projekta, 2.8.1.Prihvatljive kategorije troškova Potrebno je pojasniti da se troškovi stručnog nadzora gradnje odnose na puni iznos prihvatljivih troškova izgradnje širokopojasne mreže (građevinski radovi, te implementacija pasivnog i aktivnog dijela mreže), a ne samo do ukupne vrijednosti dodijeljenih bespovratnih sredstava. Naime neupitno je da se stručni nadzor gradnje odnosni na ukupnu investiciju, te dosadašnja praksa pokazuje da društva koja tu uslugu nude tako specificiraju i svoje ponude. S obzirom da ove usluge pružaju trgovačka društva koja su u sustavu PDV-a, a ugovara ih JLS, potrebno je kod maksimalnog iznosa kojim raspolaže JLS utvrditi prihvatljivost PDV-a. Odbijen Troškovi stručnog nadzora gradnje infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije kao npr. troškovi stručnog nadzora građevinskih radova, izvedbe pasivnog dijela i instaliranje aktivne opreme prihvatljivi su isključivo za Prijavitelja (JLRS), a u skladu s navedenim ograničenjima u točki 1.4. Financijska alokacija, iznosi i intenziteti bespovratnih sredstava. Vezano za dio komentara koji se odnosi na prihvatljivost PDV-a, u točki 2.8.1. navedene su prihvatljive kategorije troškova među kojima i: „Nenadoknadiv PDV koji nastaje izravno iz provedbe projektnih aktivnosti (trošak prihvatljiv samo za Prijavitelja/korisnika bespovratnih sredstava, odnosno, nije prihvatljiv za operatore elektroničkih komunikacija)“.
Corellia savjetovanje j.d.o.o. 2.8.Opći zahtjevi koji se odnose na prihvatljivost troškova za provedbu projekta, 2.8.1.Prihvatljive kategorije troškova Potrebno je pojasniti da se troškovi upravljanja projektom gradnje odnose na puni iznos prihvatljivih troškova izgradnje širokopojasne mreže (građevinski radovi, te implementacija pasivnog i aktivnog dijela mreže), a ne samo do ukupne vrijednosti dodijeljenih bespovratnih sredstava. Naime neupitno je da se upravljanje projektom gradnje odnosni na ukupnu investiciju, te dosadašnja praksa pokazuje da društva koja tu uslugu nude tako specificiraju i svoje ponude. S obzirom da ove usluge pružaju trgovačka društva koja su u sustavu PDV-a, a ugovara ih JLS, potrebno je kod maksimalnog iznosa kojim raspolaže JLS utvrditi prihvatljivost PDV-a. Odbijen Troškovi obavljanja poslova i djelatnosti upravljanja projektom gradnje prihvatljivi su isključivo za Prijavitelja (JLRS), a u skladu s navedenim ograničenjima u točki 1.4. Financijska alokacija, iznosi i intenziteti bespovratnih sredstava. Vezano za dio komentara koji se odnosi na prihvatljivost PDV-a, u točki 2.8.1. navedene su prihvatljive kategorije troškova među kojima i: „Nenadoknadiv PDV koji nastaje izravno iz provedbe projektnih aktivnosti (trošak prihvatljiv samo za Prijavitelja/korisnika bespovratnih sredstava, odnosno, nije prihvatljiv za operatore elektroničkih komunikacija)“.
Karlovačka županija 2.8.Opći zahtjevi koji se odnose na prihvatljivost troškova za provedbu projekta, 2.8.1.Prihvatljive kategorije troškova Komentar: Budući da će u modelu A upravo operatori biti odgovorni za gradnju širokopojasne mreže, te osigurati stručni nadzor građevinskih radova, predmetni trošak treba biti prihvatljiv i za odabranog operatora u modelu A. Odbijen Troškovi stručnog nadzora gradnje infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije prihvatljivi su isključivo za Prijavitelja (JLRS).
Grad Novi Marof 2.8.Opći zahtjevi koji se odnose na prihvatljivost troškova za provedbu projekta, 2.8.1.Prihvatljive kategorije troškova Potrebno je pojasniti da se troškovi stručnog nadzora gradnje odnose na puni iznos prihvatljivih troškova izgradnje širokopojasne mreže (građevinski radovi, te implementacija pasivnog i aktivnog dijela mreže), a ne samo do ukupne vrijednosti dodijeljenih bespovratnih sredstava. Naime, neupitno je da se stručni nadzor gradnje odnosni na ukupnu investiciju, te dosadašnja praksa pokazuje da društva koja tu uslugu nude tako specificiraju i svoje ponude. S obzirom da ove usluge pružaju trgovačka društva koja su u sustavu PDV-a, a ugovara ih JLS, potrebno je kod maksimalnog iznosa kojim raspolaže JLS utvrditi prihvatljivost PDV-a. Odbijen Troškovi stručnog nadzora gradnje infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije kao npr. troškovi stručnog nadzora građevinskih radova, izvedbe pasivnog dijela i instaliranje aktivne opreme prihvatljivi su isključivo za Prijavitelja (JLRS), a u skladu s navedenim ograničenjima u točki 1.4. Financijska alokacija, iznosi i intenziteti bespovratnih sredstava. Vezano za dio komentara koji se odnosi na prihvatljivost PDV-a, u točki 2.8.1. navedene su prihvatljive kategorije troškova među kojima i: „Nenadoknadiv PDV koji nastaje izravno iz provedbe projektnih aktivnosti (trošak prihvatljiv samo za Prijavitelja/korisnika bespovratnih sredstava, odnosno, nije prihvatljiv za operatore elektroničkih komunikacija)“.
Grad Novi Marof 2.8.Opći zahtjevi koji se odnose na prihvatljivost troškova za provedbu projekta, 2.8.1.Prihvatljive kategorije troškova Potrebno je pojasniti da se troškovi upravljanja projektom gradnje odnose na puni iznos prihvatljivih troškova izgradnje širokopojasne mreže (građevinski radovi, te implementacija pasivnog i aktivnog dijela mreže), a ne samo do ukupne vrijednosti dodijeljenih bespovratnih sredstava. Naime, neupitno je da se upravljanje projektom gradnje odnosni na ukupnu investiciju, te dosadašnja praksa pokazuje da društva koja tu uslugu nude tako specificiraju i svoje ponude. S obzirom da ove usluge pružaju trgovačka društva koja su u sustavu PDV-a, a ugovara ih JLS, potrebno je kod maksimalnog iznosa kojim raspolaže JLS utvrditi prihvatljivost PDV-a. Odbijen Troškovi obavljanja poslova i djelatnosti upravljanja projektom gradnje prihvatljivi su isključivo za Prijavitelja (JLRS), a u skladu s navedenim ograničenjima u točki 1.4. Financijska alokacija, iznosi i intenziteti bespovratnih sredstava. Vezano za dio komentara koji se odnosi na prihvatljivost PDV-a, u točki 2.8.1. navedene su prihvatljive kategorije troškova među kojima i: „Nenadoknadiv PDV koji nastaje izravno iz provedbe projektnih aktivnosti (trošak prihvatljiv samo za Prijavitelja/korisnika bespovratnih sredstava, odnosno, nije prihvatljiv za operatore elektroničkih komunikacija)“.
Tomislav Majnarić 2.8.Opći zahtjevi koji se odnose na prihvatljivost troškova za provedbu projekta, 2.8.1.Prihvatljive kategorije troškova Prihvatljive kategorije troškova / A. Izravni troškovi / Troškovi gradnje infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije / troškovi kupnje ili najma prostora Troškovi kupnje ili najma prostora za smještaj opreme širokopojasne mreže svakako trebaju spadati u kategorije prihvatljivih troškova, no smatram da, kod troškova najma, prihvatljivost treba vremenski proširiti i nakon vremena trajanja provedbe projekta, kako bi troškovi kupnje i troškovi najma imali jednak utjecaj na financijske pokazatelje svakog projekta, uključujući i potrebni udio potpora. Naime, prema sadašnjem prijedlogu po kojem su troškovi najma prihvatljivi samo za vrijeme trajanja provedbe projekta, prijavitelj (ili operator u modelu A), praktički može sufinancirati samo vrlo mali dio troškova najma bespovratnim sredstvima, budući da su prihvatljivi troškovi najma samo prije ili neposredno nakon početka rada mreže, a dok još traje provedba projekta (a većina troškova najma u stvari se realizira kroz idućih 10-20 godina (nakon završetka provedbe projekta) u kojem je mreža operativna). PRIJEDLOG: Potrebno je i troškove najma uključiti kao prihvatljive kategorije troškova u punom očekivanom vremenskom razdoblju rada mreže, što je najviše 20 godina. Konkretno, prijedlog je da troškovi najma budu prihvatljivi i izvan vremena trajanja provedbe projekta, ali samo u slučaju da je unaprijed izvršeno plaćanje troškova najma (za vrijeme trajanja provedbe projekta) i da je plaćanje izvršeno i za razdoblje najma nakon završetka trajanja provedbe projekta, a najdulje za idućih 20 godina od početka rada mreže. Također, kod troškova najma prostora, u slučaju da je prostor iznajmljen od prijavitelja ili jedinica lokalne samouprave uključenih u projekt, MRRFEU bi trebao dozvoliti opciju da se ti troškovi mogu smatrati doprinosom u naravi prijavitelja i ostalih jedinica lokalne samouprave uključenih u projekt, u smislu Pravilnika o prihvatljivosti izdataka (NN 143/2014), Prilog 1 (Tablica), red 18, gdje je doprinos u naravi naveden kao uvjetno prihvatljiv izdatak. Naime, budući da su troškovi najma prostora formalno prihodi jedinica lokalne samouprave, u slučaju da se prijavitelji i jedinice lokalne samouprave uključene u projekt odreknu tih prihoda u budućem razdoblju rada mreže, vrijednost tih prihoda može se smatrati doprinosom u naravi jedinica lokalne samouprave. Ovakvim pristupom smanjili bi se budući operativni troškovi operatora u modelu A (radi izostanka obveze plaćanja troškova najma prostora), čime bi se poboljšali financijski pokazatelji projekta, što bi rezultiralo manjim potrebnim udjelom bespovratnih sredstava, a time i manjim potrebnim apsolutnim iznosom bespovratnih sredstava u projektu. Razdoblje odricanja od naplate troškova najma prostora, tj. doprinosa u naravi jedinica lokalne samouprave, može biti postavljeno na najviše 20 godina od početka rada mreže. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje, te će navedeno biti definirano u finalnoj verziji Uputa za prijavitelje kod objave predmetnog Poziva.
Tomislav Majnarić 2.8.Opći zahtjevi koji se odnose na prihvatljivost troškova za provedbu projekta, 2.8.2.Neprihvatljivi troškovi Neprihvatljivi troškovi / Neprihvatljivi troškovi prijavitelja / Nabava korisničke opreme (CPE – Customer Premises Equipment); Troškovi vezano za kućne instalacije kod korisnika; Potrebno je preciznije definirati pojam korisničke opreme i troškova vezanih za kućne instalacije u smislu neprihvatljivih troškova, kako ne bi došlo do diskriminacije pojedinih tehnoloških rješenja u projektima, a time i narušavanja pravila državnih potpora i ONP-a vezanih uz tehnološku neutralnost. Osiguranje dostupnost širokopojasnog pristupa definirano je u bilješci (fusnoti) 13 Uputa - Dostupnost širokopojasnog pristupa, odnosno pokrivenost širokopojasnim pristupom definira se kao mogućnost stanova, poslovnih i javnih korisnika da budu spojeni na pristupnu NGA širokopojasnu infrastrukturu (eng. home passed), bez značajnih dodatnih ulaganja od strane operatora i/ili značajnih jednokratnih troškova od strane korisnika (stanova, poslovnih i javnih korisnika). „Home Passed“- stanovi/poslovni/javni korisnici kojima su dostupne NGA širokopojasne usluge prema zahtjevu projekta unutar ONP-a, a operator im u kratkom roku (maksimalno 60 dana) može aktivirati uslugu. Aktivacija usluge zahtijeva instalaciju korisničke opreme te, u slučaju žičnih mreža, postavljanje vodova od pristupnog prostora objekta/zgrade do korisničkog prostora, ukoliko isti vodovi nisu već postavljeni tijekom izgradnje NGA mreže. Potrebno je uočiti da postoji razlika u osiguranju dostupnosti širokopojasnog pristupa kod žičnih tehnoloških rješenja koja koriste čvrsti medij (bakreni, koaksijalni ili svjetlovodni kabel) i tehnoloških rješenja koja se temelje na bežičnom pristupu. Dok se kod žičnih rješenja, radi osiguranja dostupnosti širokopojasnog pristupa kod izgradnje mreže, kabel polaže u blizinu ili do ulaska u prostor korisnika, kod bežičnih rješenja za istu je svrhu potrebno na lokaciji korisnika u pravilu postaviti specifičnu terminalnu opremu, a često i korisničku antenu radi osiguranja kvalitetnog prijama bežičnog signala. Troškovi takve terminalne opreme i korisničkih antena svakako trebaju biti prihvatljivi troškovi, budući da isti sudjeluju sa značajnim relativnim udjelima (20-50%) u ukupnim troškovima osiguranja dostupnosti širokopojasnih mreža temeljenih na bežičnim tehnologijama, tj. navedeni troškovi ne mogu se smatrati beznačajnim dodatnim ulaganjima za operatora koji namjerava ponuditi širokopojasni pristup pojedinom korisniku putem bežičnih tehnologija (niti se ti troškovi mogu smatrati beznačajnim troškovima za krajnjeg korisnika, ukoliko operator iste troškove djelomično ili u potpunosti prebacuje na krajnjeg korisnika). S druge strane, kod žičnih rješenja troškovi polaganja završnog dijela kabela do prostora krajnjeg korisnika (u slučaju da kabeli već nisu položeni od ranije, ili nisu položeni kod izgradnje mreže koja je predmet projekta) imaju daleko manje relativne udjele u ukupnim troškovima izgradnje mreže (do 10%), tj. ne radi se o značajnim dodatnim troškovima koje ima operator ili o značajnim troškovima koje bi operator (djelomično ili u potpunosti) prebacio na krajnjeg korisnika. Budući da se terminalna oprema i korisničke antene kod bežičnih tehnologija mogu djelomično smatrati korisničkom opremom, potrebno je preciznije razlučiti dijelove korisničke opreme koji spadaju u kategoriju neprihvatljivih troškova. Pri tome troškovi terminalne opreme i korisničkih antena kod bežičnih mreža ne smiju biti svrstani u neprihvatljive troškove, budući da bi to u praksi ograničavalo kompetitivnost bežičnih tehnologija naspram žičnih tehnologija, budući da bi se značajno veći dio ukupnih troškova izgradnje mreža kod bežičnih tehnologija smatrao neprihvatljivim troškom (u usporedbi sa žičnim mrežama), te bi posljedično financijski parametri kod bežičnih rješenja bili značajno lošiji (s većim potrebnim relativnim udjelom bespovratnih sredstava u ukupnim prihvatljivim troškovima, a potrebni udjeli bespovratnih sredstava mogu biti i veći od najvećih očekivanih i općenito prihvatljivih vrijednosti (npr. iznad 80% ili više od 85%). Ovo je bitno i radi sprječavanja narušavanja tehnološke neutralnosti projekata i ONP-a u cjelini. PRIJEDLOG: Prijedlog je da se u kategoriju neprihvatljivih troškova svrstaju samo oni dijelovi korisničke opreme koji služe za razvod korisničkog prometa ostvarenog na širokopojasnog priključku korisnika (funkcionalnosti usmjeravanja i preklapanja – routing i switching, npr. za korisničku WiFi mrežu) te dijelovi korisničke opreme koji služe za pružanje svih dodatnih širokopojasnih usluga koje se ne mogu smatrati uslugom širokopojasnog pristupa internetu (npr. telefonija, distribucija TV i video sadržaja). U pogledu predložene neprihvatljivosti troškova vezanih uz kućne instalacije kod korisnika, prijedlog je da se preciznije definira pojam kućne instalacije. Neprihvatljivi bi svakako trebali biti troškovi razvoda (instalacije) mreže unutar prostora u vlasništvu korisnika (npr. unutar stana, poslovnog prostora ili prostora javnog korisnika). No prihvatljivim bi trebali biti troškovi postavljanja mreže do točke ulaska u prostor u vlasništvu korisnika, što uključuje i troškove razvoda instalacije do svakog korisničkog prostora u višekorisničkim objektima (npr. u višestambenim zgradama). Prihvaćen Navedeno će biti definirano u finalnoj verziji Uputa za prijavitelje kod objave predmetnog Poziva.
A1 Hrvatska d.o.o. 2.8.Opći zahtjevi koji se odnose na prihvatljivost troškova za provedbu projekta, 2.8.2.Neprihvatljivi troškovi U neprihvatljivim troškovima navedeni su: Operativni troškovi (izuzev troškova upravljanja projektom ). U skladu sa prihvatljivim troškovima na str 30 i 31 potrebno je u izuzetke dodati sve operativne troškove koji su prihvatljivi. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje, te će navedeno biti definirano u finalnoj verziji Uputa za prijavitelje kod objave predmetnog Poziva.
Zagrebačka županija 2.PRAVILA POZIVA, 2.9.Horizontalna načela Obzirom na predmet Javnog poziva: "Ulaganja u širokopojasnu infrastrukturu sljedeće generacije (NGN) u područjima bez širokopojasne infrastrukture sljedeće generacije i bez dovoljnog tržišnog interesa za ulaganja u takvu infrastrukturu od strane operatora na tržištu elektroničkih komunikacija (tzv. "bijela područja" mreža sljedeće generacije)." smatramo kako horizontalna načela nisu prilagođena ovom javnom pozivu, nego više kasnijim učincima projekata, odnosno uslugama koje će se moći pružati različitim skupinama na koje se odnose horizontalna načela. Odbijen Točka 2.9. u skladu je sa „Uputama za prijavitelje i korisnike Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ o provedbi horizontalnih načela“ u kojima je navedeno da su sve aktivnosti unutar Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija” (OPKK) dužne uzeti u obzir ravnopravnost spolova, zabranu diskriminacije i održivi razvoj kao horizontalna načela programa. Doprinos svim horizontalnim načelima nije obavezan za svaki pojedini projekt, već se primjenjuje sukladno aktivnostima i opsegu projekta, kao i informacijama koje sadrži točka 2.9 Uputa za prijavitelje. Kriterij odabira 7.1. „Doprinos horizontalnim politikama“ određuje bodovanje ovisno o broju dodatnih aktivnosti koje aktivno doprinose jednoj od gore navedenih kategorija.
Ustanova REA Kvarner 2.9.Horizontalna načela, 2.9.1.Promicanje ravnopravnosti žena i muškaraca i zabrana diskriminacije  2.9.1. Promicanje ravnopravnosti žena i muškaraca i zabrana diskriminacije Problem: Neadekvatnost horizontalnih aktivnosti koje NISU primjenjive na ovaj Poziv. Pojašnjenje: Sve navedene horizontalne aktivnosti se odnose na ponudu budućih servisa i direktno nemaju veze sa izgradnjom infrastrukture ili aktivnostima koje su predmet ovog Poziva. Prijedlog: „Brisanje postojećeg teksta ili prilagođavanje horizontalnih aktivnosti kontekstu izgradnje infrastrukture“ Odbijen Točka 2.9. u skladu je sa „Uputama za prijavitelje i korisnike Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ o provedbi horizontalnih načela“ u kojima je navedeno da su sve aktivnosti unutar Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija” (OPKK) dužne uzeti u obzir ravnopravnost spolova, zabranu diskriminacije i održivi razvoj kao horizontalna načela programa.. Doprinos svim horizontalnim načelima nije obavezan za svaki pojedini projekt, već se primjenjuje sukladno aktivnostima i opsegu projekta, kao i informacijama koje sadrži točka 2.9 Uputa za prijavitelje. Kriterij odabira 7.1. „Doprinos horizontalnim politikama“ određuje bodovanje ovisno o broju dodatnih aktivnosti koje aktivno doprinose jednoj od gore navedenih kategorija.
Karlovačka županija 3.KAKO SE PRIJAVITI, 3.1.Izgled i sadržaj projektnog prijedloga Komentar: MRRFEU treba potpuni obrazac investicijske studije što ranije, i prije otvaranja poziva (1.9.2018.), staviti na uvid i raspolaganje potencijalnim prijaviteljima, kako bi prijavitelji bili u mogućnosti pravovremeno planirati i uskladiti sve aktivnosti u pripremi projektnih prijedloga. Odbijen Predmet javnog savjetovanja su jedino Upute za prijavitelje predmetnog Poziva, te je Posredničko tijelo razine 1 u obvezi objaviti isključivo ključne dijelove Uputa za prijavitelje. Obrazac Investicijske studije biti će objavljen u trenutku objave cjelokupne dokumentacije Poziva te će se prijaviteljima ostaviti dovoljno vremena za izradu istog.
Agencija za investicije i konkurentnost 3.KAKO SE PRIJAVITI, 3.1.Izgled i sadržaj projektnog prijedloga Komentar na tablicu u točki 6. Ugovor o javno-privatnom parterstvu (poglavlje 3.1) U sadržaju projektnog prijedloga, pod rednim brojem 6. propisana je dostava Ugovora o javno-privatnom partnerstvu, ukoliko se projekt realizira investicijskim modelom C. Imajući u vidu načelo jednakog tretmana, nejasno je zašto se i u modelu A ne traži ugovor s odabranim operatorom koji sklapa prijavitelj. Ujedno molimo pojašnjenje odnosi li se navedena formulacija o obvezi dostave ugovora o JPP-u na potpisani ugovor ili na nacrt ugovora? Prijedlog je da se pored obveze dostave ugovora o JPP-u, alternativno dopusti i mogućnost dostave odluke o odabiru privatnog partnera, koja je donijeta u provedenom postupku javnog nadmetanja za odabir privatnog partnera. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje, te će navedeno biti definirano u finalnoj verziji Uputa za prijavitelje kod objave predmetnog Poziva.
Zagrebačka županija 3.KAKO SE PRIJAVITI, 3.2.Podnošenje projektnog prijedloga Predlaže se promjena krajnjeg roka dostave projektnih prijedloga do 30. lipnja 2018. godine. Predlaže se da Kriteriji odabira projekata i konačne Upute za prijavitelje zajedno sa svim pripadajućim prilozima i obrascima budu javno objavljeni najkasnije 30 dana uoči prvog dana za dostavu/slanje projektnih prijedloga. Odbijen Priprema cjelokupne dokumentacije Poziva kao i određivanje rokova u skladu su s Zajedničkim nacionalnim pravilima, odnosno smjernicama o postupanju za tijela u sustavu upravljanja i kontrole korištenja Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda, u vezi s ciljem "Ulaganje za rast i radna mjesta", koje propisuju kako sustav funkcionira na svim razinama i u svim aspektima upravljanja sredstvima EU. Voditi će se računa da se pri objavi cjelokupne dokumentacije Poziva prijaviteljima ostavi dovoljno vremena za izradu projektnog prijedloga.
Ličko-senjska županija 3.KAKO SE PRIJAVITI, 3.2.Podnošenje projektnog prijedloga Poziv se provodi kao otvoreni postupak u modalitetu privremenog Poziva s krajnjim rokom dostave projektnih prijedloga do 1. ožujka 2019. godine. Dostava /slanje projektnog prijedloga dozvoljena je najranije od 1. rujna 2018. godine. Nužno je da MRRFEU definira rokove u kojima će konačni Kriteriji odabira projekta i konačne Upute za prijavitelje (sa svim prilozima i obrascima) biti javno dostupne. Taj rok svakako treba prethoditi početnom roku u kojem je dozvoljena dostava/slanje projektnih prijedloga za 30 dana, tj. konačni Kriteriji odabira projekta i konačne Upute za prijavitelje (sa svim prilozima i obrascima) moraju biti javno dostupni najkasnije 1.8.2018., kako bi prijavitelji imali dovoljno vremena za provedbu svih aktivnosti oko konačnog usklađenja projektnog prijedloga prema konačnim Kriterijima i Uputama, te za završetak izrade konačnog PRŠI-ja i pripremu postupka javne nabave za odabir operatora u modelu A. U pogledu naznačenog krajnjeg roka dostave projektnih prijedloga (1.3.2019.) navedeni rok treba biti produžen za najmanje 60 dana, ako konačne verzije Kriterija odabira projekata i Uputa za prijavitelje ne budu javno objavljene barem 30 dana prije naznačenog datuma od kojeg je moguća dostava projektnih prijedloga (taj datum je trenutno 1.9.2018.), jer prijavitelji neće biti u mogućnosti pravovremeno uskladiti svoje projektne prijedloge s konačnim verzijama Kriterija i Uputa, odnosno neće moći pravovremeno završiti izradu konačnih verzija PRŠI-jeva i poslati ih na odobrenje u NOP. Nastavno na prethodno, kod projekata po modelu A, u tom slučaju prolongirat će se i postupci javne nabave za odabir operatora (trenutak objave poziva na nadmetanje), koji ne mogu započeti prije dobivanja formalnog odobrenja PRŠI-ja od strane NOP-a, čime će se dovesti u pitanje završetak provedbe postupaka javne nabave prije 1.3.2019. Odbijen Priprema cjelokupne dokumentacije Poziva kao i određivanje rokova u skladu su s Zajedničkim nacionalnim pravilima, odnosno smjernicama o postupanju za tijela u sustavu upravljanja i kontrole korištenja Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda, u vezi s ciljem "Ulaganje za rast i radna mjesta", koje propisuju kako sustav funkcionira na svim razinama i u svim aspektima upravljanja sredstvima EU. Voditi će se računa da se pri objavi cjelokupne dokumentacije Poziva prijaviteljima ostavi dovoljno vremena za izradu projektnog prijedloga.
Ustanova REA Kvarner 3.KAKO SE PRIJAVITI, 3.3.Rok za predaju projektnog prijedloga Problem: U poglavlju 3.3. određeno je da se projektni prijedlozi podnose u razdoblju od 1. rujna 2018. do 1. ožujka 2019. godine. Pojašnjenje: Za predaju projektnih prijedloga predviđeno je 5 mjeseci. Uz brojene dileme koje proizlaze iz teksta Poziva i kod primjene modela B (modela u kojem sve rizike preuzima javni naručitelj – JLS) bit će osobito teško pripremiti svu dokumentaciju i predati projektni prijedlog. Ovaj rok je za primjenu modela C nemoguć što znači da je model C izbačen iz bilo kakve opcije primjene. Ostaje za vidjeti na koji će način JLS-ovi pokriti eventualne financijske potrebe ukoliko se ne zadovolji idealan slučaj ostvarivanja idealne vrijednosti potpore koja bi eliminirala potreba za vlastitim financiranjem. Bez mogućnosti primjene modela C, koji omogućava plaćanje tih financijskih potreba u razdoblju od 20 i više godina iz tekućeg proračuna, korisnici modela B morat će cijeli iznos isplatiti iz proračuna ili se zadužiti. Prijedlog: Izraditi nacionalne obrasce ugovora za modele A i C i krajnji rok za predaju projektnih prijedloga produljiti do 31.12.2019. godine. Odbijen Priprema cjelokupne dokumentacije Poziva kao i određivanje rokova u skladu su s Zajedničkim nacionalnim pravilima, odnosno smjernicama o postupanju za tijela u sustavu upravljanja i kontrole korištenja Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda, u vezi s ciljem "Ulaganje za rast i radna mjesta", koje propisuju kako sustav funkcionira na svim razinama i u svim aspektima upravljanja sredstvima EU. Voditi će se računa da se pri objavi cjelokupne dokumentacije Poziva prijaviteljima ostavi dovoljno vremena za izradu projektnog prijedloga. Sadržaj ugovora o javnoj nabavi u modelu A definiran je Zakonom o javnoj nabavi, dok u modelu C sadržaj Ugovora o JPP-u definira Zakon o javno-privatnom partnerstvu.
Zagrebačka županija 3.KAKO SE PRIJAVITI, 3.3.Rok za predaju projektnog prijedloga Rok je prekratak. Dobivanje konačne potvrde PRŠI može trajati do 30 dana što je realnost jer HAKOM ima ograničene resurse, a trenutno je javnu raspravu prošlo preko 60 PRŠI. Po odobrenju HAKOM, svi JLS-i u jednom projektu moraju na svojim vijećima potvrditi projekt što može trajati nekoliko tjedana. U modelu A potrebno je provesti javne nabave odabira operatora koja će minimalno trajati 3 mjeseca (bez eventualnih žalbi). Po provedenim javnim nabavama potrebno je provesti ugovaranje radova sa odabranim operatorom. Isto može trajati 2 tjedna. Potom je potrebno izraditi investicijsku studiju (nepoznatog sadržaja i složenosti) i prijavu za projekt što može trajati do 30 dana. Ovim aktivnostima, koje su navedene u najkraćem mogućem trajanju, se već doseglo predviđenih 6 mjeseci. PRIJEDLOG: Krajnji rok 30.6.2019 Odbijen Priprema cjelokupne dokumentacije Poziva kao i određivanje rokova u skladu su s Zajedničkim nacionalnim pravilima, odnosno smjernicama o postupanju za tijela u sustavu upravljanja i kontrole korištenja Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda, u vezi s ciljem "Ulaganje za rast i radna mjesta", koje propisuju kako sustav funkcionira na svim razinama i u svim aspektima upravljanja sredstvima EU. Voditi će se računa da se pri objavi cjelokupne dokumentacije Poziva prijaviteljima ostavi dovoljno vremena za izradu projektnog prijedloga.
Corellia savjetovanje j.d.o.o. 3.KAKO SE PRIJAVITI, 3.3.Rok za predaju projektnog prijedloga Vezano na mogućnost prijevremene obustave poziva ili prijevremenog zatvaranja, a kako bi se omogućilo ravnopravno sudjelovanje svih JLS-ova u RH, neovisno o veličini projekta ili investicijskom modelu, predlažemo da se izbjegne rangiranje projektnih prijedloga po vremenu predaje, te da se isto jasno navede kao u nekim drugim nedavno završenim pozivima. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje, te će navedeno biti definirano u finalnoj verziji Uputa za prijavitelje kod objave predmetnog Poziva.
Šibensko-kninska županija 3.KAKO SE PRIJAVITI, 3.3.Rok za predaju projektnog prijedloga Nužno je da MRRFEU definira rokove u kojima će konačni Kriteriji odabira projekta i konačne Upute za prijavitelje (sa svim prilozima i obrascima) biti javno dostupne. Taj rok svakako treba prethoditi početnom roku u kojem je dozvoljena dostava/slanje projektnih prijedloga za 30 dana, tj. konačni Kriteriji odabira projekta i konačne Upute za prijavitelje (sa svim prilozima i obrascima) moraju biti javno dostupni najkasnije 1.8.2018., kako bi prijavitelji imali dovoljno vremena za provedbu svih aktivnosti oko konačnog usklađenja projektnog prijedloga prema konačnim Kriterijima i Uputama, te za završetak izrade konačnog PRŠI-ja i pripremu postupka javne nabave za odabir operatora u modelu A. U pogledu naznačenog krajnjeg roka dostave projektnih prijedloga (1.3.2019.) navedeni rok treba biti produžen za najmanje 60 dana, ako konačne verzije Kriterija odabira projekata i Uputa za prijavitelje ne budu javno objavljene barem 30 dana prije naznačenog datuma od kojeg je moguća dostava projektnih prijedloga (taj datum je trenutno 1.9.2018.), jer prijavitelji neće biti u mogućnosti pravovremeno uskladiti svoje projektne prijedloge s konačnim verzijama Kriterija i Uputa, odnosno neće moći pravovremeno završiti izradu konačnih verzija PRŠI-jeva i poslati ih na odobrenje u NOP. Nastavno na prethodno, kod projekata po modelu A, u tom slučaju prolongirat će se i postupci javne nabave za odabir operatora (trenutak objave poziva na nadmetanje), koji ne mogu započeti prije dobivanja formalnog odobrenja PRŠI-ja od strane NOP-a, čime će se dovesti u pitanje završetak provedbe postupaka javne nabave prije 1.3.2019. Odbijen Priprema cjelokupne dokumentacije Poziva kao i određivanje rokova u skladu su s Zajedničkim nacionalnim pravilima, odnosno smjernicama o postupanju za tijela u sustavu upravljanja i kontrole korištenja Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda, u vezi s ciljem "Ulaganje za rast i radna mjesta", koje propisuju kako sustav funkcionira na svim razinama i u svim aspektima upravljanja sredstvima EU. Voditi će se računa da se pri objavi cjelokupne dokumentacije Poziva prijaviteljima ostavi dovoljno vremena za izradu projektnog prijedloga.
Razvojna agencija Ćazma d.o.o. 3.KAKO SE PRIJAVITI, 3.3.Rok za predaju projektnog prijedloga „Poziv se provodi kao otvoreni postupak u modalitetu privremenog Poziva s krajnjim rokom dostave projektnih prijedloga do 1. ožujka 2019. godine.“ · Rok je prekratak. Dobivanje konačne potvrde PRŠI može trajati do 30 dana što je realnost jer HAKOM ima ograničene resurse, a trenutno je javnu raspravu prošlo preko 60 PRŠI. Po odobrenju HAKOM, svi JLS-i u jednom projektu moraju na svojim vijećima potvrditi projekt što može trajati 2 tjedna. U modelima A i C potrebno je provesti javne nabave odabira operatora koja će minimalno trajati 3 mjeseca (bez eventualnih žalbi). Po provedenim javnim nabavama potrebno je provesti ugovaranje radova sa odabranim operatorom. Isto može trajati 2 tjedna. Potom je potrebno izraditi investicijsku studiju (nepoznatog sadržaja i složenosti) i prijavu za projekt što može trajati do 30 dana. Ovim aktivnostima, koje su navedene u najkraćem mogućem trajanju, se već doseglo predviđenih 6 mjeseci. PRIJEDLOG: Krajnji rok 30.6.2019 Odbijen Priprema cjelokupne dokumentacije Poziva kao i određivanje rokova u skladu su s Zajedničkim nacionalnim pravilima, odnosno smjernicama o postupanju za tijela u sustavu upravljanja i kontrole korištenja Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda, u vezi s ciljem "Ulaganje za rast i radna mjesta", koje propisuju kako sustav funkcionira na svim razinama i u svim aspektima upravljanja sredstvima EU. Voditi će se računa da se pri objavi cjelokupne dokumentacije Poziva prijaviteljima ostavi dovoljno vremena za izradu projektnog prijedloga.
Grad Nova Gradiška 3.KAKO SE PRIJAVITI, 3.3.Rok za predaju projektnog prijedloga Rok je prekratak, odnosno realan rok je 01.06.2019.g. Odbijen Priprema cjelokupne dokumentacije Poziva kao i određivanje rokova u skladu su s Zajedničkim nacionalnim pravilima, odnosno smjernicama o postupanju za tijela u sustavu upravljanja i kontrole korištenja Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda, u vezi s ciljem "Ulaganje za rast i radna mjesta", koje propisuju kako sustav funkcionira na svim razinama i u svim aspektima upravljanja sredstvima EU. Voditi će se računa da se pri objavi cjelokupne dokumentacije Poziva prijaviteljima ostavi dovoljno vremena za izradu projektnog prijedloga.
Karlovačka županija 3.KAKO SE PRIJAVITI, 3.4.Dodatne informacije uz projektni prijedlog Komentar: Izuzetno je važno pridržavanje naznačenog maksimalnog roka od 180 dana tijekom postupka dodjele bespovratnih sredstava, jer njegovo prekoračenje od strane nadležnih tijela javne uprave može imati posljedice na podnesene projektne prijedloge i njihovu prihvatljivost. Naime, ONP-om je propisano „da je drugi postupak javne rasprave potrebno ponoviti, u slučaju da nije moguće započeti s provedbom projekta najkasnije 24 mjeseci nakon završetka druge javne rasprave (pri čemu se početak provedbe projekta smatra trenutkom u kojem NP zaprimi formalnu odluku Upravljačkog tijela/Posredničkog tijela nadležnog za investicijski prioritet 2a OPKK-a da je projekt odabran za sufinanciranje u sklopu OPKK-a).“ (poglavlje 2.5 ONP-a). U slučaju daljnje prolongacije rokova otvaranja poziva za dostavu projektnih prijedloga, rokova za podnošenje projektnih prijedloga, a posebno rokova u postupku dodjele bespovratnih sredstava, rezultati drugih javnih rasprava koje su proveli prijavitelji došli bi u pitanje, te bi prijavitelji bili prisiljeni ponovo pokrenuti druge javne rasprave, što bi posljedično moglo dovesti do promjena ciljanih područja provedbe projekta i PRŠI-ja, tj. do promjene osnovnih parametara projektnih prijedloga, čime bi postojeći projektni prijedlozi mogli postati nevažeći, a upitna je i mogućnost pravovremene dostave nadopunjenih projektnih prijedloga unutar predloženih rokova. Stoga molimo MRRFEU da u konačnim verzijama Uputa za prijavitelje precizno definira krajnji datum završetka postupka dodjele bespovratnih sredstava, te da se sva tijela javne uprave koja sudjeluju u postupku dodjele bespovratnih sredstava pridržavaju navedenog roka. Na taj način prijavitelji bi imali mogućnost pravovremene provjere da li će dosada provedene javne rasprave biti važeće do predmetnog roka završetka postupka dodjele bespovratnih sredstava, te bi, u slučaju potrebe, bili u mogućnosti, prije prijave projektnog prijedloga, obaviti dodatni postupak javne rasprave. Primljeno na znanje Priprema cjelokupne dokumentacije Poziva kao i određivanje rokova u skladu su s Zajedničkim nacionalnim pravilima, odnosno smjernicama o postupanju za tijela u sustavu upravljanja i kontrole korištenja Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda, u vezi s ciljem "Ulaganje za rast i radna mjesta", koje propisuju kako sustav funkcionira na svim razinama i u svim aspektima upravljanja sredstvima EU.
Karlovačka županija 4.1.Faze postupka dodjele bespovratnih sredstava, 4.1.2.Faza 2. Tekst: U kriterijima odabira gdje se broj bodova određuje kroz navedene formule bodovi se moraju zaokružiti na cijele brojeve te će se primijeniti pravila zaokruživanja decimalnih brojeva. Pravila zaokruživanja glase: • ako je prvi broj koju izostavljamo 0,1,2,3 ili 4, posljednji broj koji zadržavamo se ne mijenja • ako je prvi broj koji izostavljamo 6,7,8 ili 9, posljednji broj koji zadržavamo se povećava za 1 • ako je prvi broj koji izostavljamo 5 i iza njega ima još brojeva, posljednji broj koji zadržavamo povećava se za 1 • ako je prvi broj koji izostavljamo 5 i iza njega nema drugih brojeva tada se primjenjuje pravilo parnog broja, naime; a) ako je broj ispred parni, broj ostaje nepromijenjen b) ako je broj ispred neparni on se povećava za 1 (postaje parni broj) Komentar: Posljednja točka u bilješci (fusnoti) 48 kojom se objašnjavaju pravila zaokruživanja je problematičan sa stajališta pravila zaokruživanja koja se primijenjuju u matematici, a s obzirom da se ovdje konkretno radi zaokruživanje na cijele brojeve. Naime, primijenjujući pravila zaokruživanja u zadnjoj točki bilješke broj 4,5 bio bi zaokružen na 4, dok bi broj 5,5 bio zaokružen na 6. To nije matematički korektno, budući da se svi decimalni brojevi veći ili jednaki od x,5 (pri čemu je irrelevantno da li je x parna ili neparna znamenka) zaokružuju na veću vrijednost, tj. na x+1. U praksi bi to dovelo do potencijalne diskriminacije projektnih prijedloga (npr. konkretno za ove primjere, projektni prijedlozi s 5,5, odnosno 4,5 bodova, koji inicijalno imaju samo 1 bod razlike, u konačnici bi (nakon zaokruživanja) imali 2 boda razlike (tj. dvostruko više bodova razlike). Prijedlog: U cijelosti izbrisati zadnju točku bilješke 48, a prethodna (treća) točka da se promjeni u „ako je prvi broj koji izostavljamo 5, posljednji broj koji zadržavamo povećava se za 1“. Komentar na kriterij 1.1 – minimalni bodovni prag: Za JLS-ove u rjeđe naseljenim područjima ovaj uvjet je neodrživ te se uopće neće moći javiti na natječaj. S obzirom da je natječaj namijenjen izgradnji mreža sljedeće generacije (NGA) na cijelom području RH, potrebno je ukinuti minimalni bodovni prag, kako se ova područja ne bi diskriminirala. Komentar na kriterije 1.1 i 2.1: Vezano na predložene promjene u kriterijima K1.1 i K2.1 koji povećavaju atraktivnost modela B i olakšavaju provedbu projekata po modelu B, tj. postavljaju usporedive uvjete za provedbu projekata i po modelu A i po modelu B, skrećemo pozornost MRRFEU-a da razmotri poduzimanje dodatnih mjera i aktivnosti kojima bi se prijaviteljima koji su se odlučili provoditi projekte po modelu B olakšalo osiguranje vlastitih sredstava za sufinanciranje projekta (uz bespovratna sredstva iz EU fondova). U trenutnim okolnostima potencijalni prijavitelji projekata po modelu B imaju mogućnost osiguranja vlastitih sredstava za sufinanciranje projekta na sljedeće načine: - unutar proračuna jedinica lokalne ili regionalne samouprave (radi se o vrlo ograničenim sredstvima, koja su nedostatna za potrebne iznose vlastitih sredstava u projektu); - zaduživanjem na financijskom tržištu, uključujući i kroz namjenske kreditne linije HBOR-a (npr. kroz kreditnu liniju za EU projekte javnog sektora); - putem Fonda za sufinanciranje provedbe EU projekata MRRFEU-a, pri čemu je i dalje nepoznato da li će se iz tog fonda moći financirati i projekti širokopojasnih mreža tijekom 2019. i 2020. Stoga je bitno da MRRFEU već sada, u 2018., kod objave konačnih Kriterija i Uputa, odredi da li će se projekti širokopojasnih mreža moći sufinancirati iz Fonda za sufinanciranje provedbe EU projekata tijekom idućih godina (2019., 2020. i kasnije) i u kojem iznosu (udjelu) s obzirom na potrebne iznose vlastitih sredstava jedinica lokalne ili regionalne samouprave u projektima po modelu B. Nadalje, nužno je da MRRFEU razmotri mogućnosti osiguranja dodatnih financijskih sredstava za vlastita sredstva jedinica lokalne i regionalne samouprave u projektima po modelu B, unutar proračunskih sredstava na državnoj razini. Napominjemo da je, po ONP-u, intenzitet potpore u projektima koji se provode po modelu B 100%, te formalno nema prepreka i da više od 85% sredstava za pojedinačni projekt može biti osigurano unutar državnog proračuna. Karlovačka županija i jedinice lokalne samouprave u Karlovačkoj županiji većinom imaju niži (ispodprosječni) indeks razvijenosti, te je izvedivost osiguranja vlastitih sredstava za sufinanciranje projekata kroz model B zahtjevna i neizvjesna. Zbog toga, Karlovačka županija se odlučila za provedbu projekta kroz model A. Međutim, zbog ograničene razine tržišnog natjecanja u Hrvatskoj praktično postoje samo dva operatora koja su potencijalno zainteresirana za sudjelovanje u projektima po modelu A, a upitno je da li ti operatori imaju dostatne financijske, tehničke i operativne kapacitete za sudjelovanje u postupcima javne nabave za odabir operatora u svim pripremljenim projektima po modelu A u Hrvatskoj (trenutno ih je sigurno više od 50), što uključuje i projekte u Karlovačkoj županiji. Budući da su spomenuta dva operatora u pravilu sklona izabrati atraktivnija područja, tj. projekte s modelom A u područjima s višom razinom korištenja širokopojasnog pristupa i time bržim povratom vlastitih uloženih sredstava kroz model A (a ta područja su razvijenija područja s višim indeksom razvijenosti), neizvjesan je ishod postupaka javne nabave za odabir operatora u modelu A. Shodno tome, provedba projekata po modelu B može se pokazati i kao jedina moguća opcija provedbe projekta, u slučaju nezainteresiranosti operatora za sudjelovanjem u projektu po modelu A. U tom slučaju Karlovačka županija i jedinice lokalne samouprave u Županiji trebale bi samostalno, ili uz pomoć MRRFEU-a, osigurati potrebna vlastita sredstva za sufinanciranje projekata, te je eventualna participacija države u osiguranju tih sredstava, kao što je prethodno obrazloženo, više nego poželjna opcija koja će olakšati provedbu projekata. Komentar na kriterij 4.2 – gornji prag i donji prag Vrijednost gornjeg bodovnog praga (900 poslovnih i javnih korisnika) nije odgovarajuća ako se radi o području RH u kojem poduzetništvo nije razvijeno. Ta područja bi trebalo dodatno poticati, a ne na taj način ih još kažnjavati. Predlažemo da se gornji prag za bodovanje postavi na 650 poslovnih i javnih korisnika, a da se minimalni bodovni prag potpuno ukine, kako bi omogućilo i projektnim prijedlozima iz područja sa slabije razvijenim poduzetništvom da se prijave na natječaj. Komentar na kriterije 5.1 i 5.2: U potpunosti podržavamo dodatno povećanje pondera u kriterijima 5.1 i 5.2 - Ukupan udio stanova u bijelim područjima, a kojima će se u okviru projekta omogućiti ultrabrzi pristup od najmanje 100 Mbit/s simetrično, odnosno Ukupan udio poslovnih i javnih korisnika u bijelim područjima, a kojima će se u okviru projekta omogućiti ultrabrzi pristup od najmanje 100 Mbit/s simetrično. Uslijed višegodišnjeg kašnjenja postupka dodjele bespovratnih sredstava za izgradnju brzih širokopojasnih mreža, te izrazito nepovoljnih statističkih pokazatelja širokopojasne povezivosti za Hrvatsku u okviru EU-a, potrebno je napraviti još veći iskorak i okrenuti se sufinanciranju javnim sredstvima naprednih širokopojasnih rješenja koja podržavaju brzine iznad 100 Mbit/s simetrično i više, a koja će rješenja biti i strateški i praktično nužna iza 2020. godine. Dodatno je to potrebno i zbog činjenice da će završetak izgradnje mreža u projektima biti najranije 2021. ili 2022. Na taj način izbjegava se i neučinkovito trošenje javnih sredstava na suboptimalna i tehnološki ograničena rješenja širokopojasnih mreža koja će već u trenutku završetka izgradnje biti zastarjela i neće moći ispuniti strateške ciljeve iza 2020. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje, te će navedeno biti definirano u finalnoj verziji Uputa za prijavitelje kod objave predmetnog Poziva.
Marijana Žižić 4.1.Faze postupka dodjele bespovratnih sredstava, 4.1.2.Faza 2. Diskvalificirajući kriteriji odabira Kriterij - Prosječna potpora po korisniku je potencijalno diskvalificirajući za manje projekte. Naime manji projekti (sa manjim brojem kućanstava, poslovnih i javnih korisnika) u modelu A su manje isplativi nego veći projekti (stvaraju manje prihoda uz sličnu troškovnu osnovu), te zbog toga u financijskoj analizi rezultiraju sa većim prihvatljivim udjelom EU financiranja (tzv. financijski jaz je manji). Zbog toga prosječna potpora po korisniku raste, te bodovi padaju ispod trenutno definiranog minimalnog praga. PRIJEDLOG: Minimalni prag treba ukloniti. Kriterij - prema kriteriju odabira (pitanja za ocjenjivanje kvalitete i maksimalan broj bodova) „Broj poslovnih i javnih korisnika u bijelim područjima kojima će se u okviru projekta omogućiti NGA širokopojasni pristup“ velik broj projekata na razini RH neće dosegnuti postavljeni minimalan broj bodova (6). Naime broj poslovnih i javnih korisnika u bijelim područjima osobito u manjim JLS-ovima u ruralnim područjima je malen a i oni koji djeluju na projektnom području nalaze se u sivim područjima a ne bijelim. Ovim putem predlažemo da se minimalni prag kriterija „Broj poslovnih i javnih korisnika u bijelim područjima kojima će se u okviru projekta omogućiti NGA širokopojasni pristup“ ukine. PRIJEDLOG: Kriterij treba u potpunosti ukloniti. Odbijen Kriterij odabira 1.2. „Prosječna potpora po krajnjem korisniku“ je u skladu s raspoloživim sredstvima u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“, a vezano za Razvoj infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije u područjima bez infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije i bez dovoljno komercijalnog interesa, za maksimalno povećanje socijalne i ekonomske dobrobiti. Kriterij odabira 4.2. „Broj poslovnih i javnih korisnika u bijelim područjima kojima će se u okviru projekta omogućiti NGA širokopojasni pristup“, će se izmijeniti, a na način da navedeni kriterij ne diskvalificira niti jedan projektni prijedlog.
Marijana Žižić 4.1.Faze postupka dodjele bespovratnih sredstava, 4.1.2.Faza 2. HAKOM i MRRFEU nisu nedvosmisleno definirali izvor podataka o stambenim jedinicama, međutim tražit će od JLS-ova da jamče za kvalitetu ovih podataka. Jedini logičan izvor, koji je prihvatljiv i Ministarstvu financija za primjenu budućeg poreza na nekretnine, je popis objekata obveznika komunalne naknade (u ovom slučaju su to specifično fizičke osobe). Nedostatak ovog popisa je to da može obuhvaćati i kuće za odmor jer većina JLS-ova nema razdvojene objekte prema namjeni, ali je jedini relevantan i za vođenje istog je odgovorna sama JLS. PRIJEDLOG: Treba inzistirati na korištenju isključivo popisa objekata obveznika komunalne naknade, osim u rijetkim slučajevima kada JLS ne vodi takav popis (npr. ne naplaćuje komunalnu naknadu ili smatra da je popis netočan). Kod takvih iznimaka mogao bi se koristiti Popis birača iz 2017. Ministarstva uprave (javno dostupan) koji je usklađen sa DGU i moguće je konzervativno odrediti broj kućanstva metodom „jedna adresa sa barem jednim biračem = jedno kućanstvo). Odbijen Metodologiju utvrđivanja broja stanova i kućanstava koja je najvjerodostojnija i uzima u obzir lokalne prilike, Prijavitelj definira samostalno i potvrđuje je Izjavom o pokazateljima. Pri provjeri postignutih vrijednosti koristiti će se tako definirana metodologija navedena i opisana u Izjavi o pokazateljima.
Zagrebačka županija 4.1.Faze postupka dodjele bespovratnih sredstava, 4.1.2.Faza 2. MRRFEU u prijedlogu Uputa za prijavitelje nije obrazložio razloge uvođenja minimalnog bodovnog praga kod kriterija 1.1, kao niti postavljenu vrijednost praga. Prema sadašnjem prijedlogu minimalnog bodovnog praga za kriterij 1.1 od 6 bodova, kod projekata po modelu A to znači minimalni relativni udio vlastitih sredstava operatora od 44%, odnosno najveći udio bespovratnih sredstava od 56%. S tako postavljenim pragovima ograničavaju se projekti koji zahvaćaju rjeđe naseljena područja (gdje su jedinični troškovi izgradnje mreže viši) i gdje potrebni udio bespovratnih sredstava iznosi više od 56%. Napominjemo da projekt kojem je nositelj Grad Sveta Nedelja zahvaća veliko područje Žumberačkog i Samoborskog gorja koje je izuzetno rijetko naseljeno i u kojem su jedinični troškovi izgradnje širokopojasnih mreža visoki, te se ukupno projekt ne može uklopiti u predloženi minimalni bodovni prag za kriterij 1.1 (neovisno o tome što je preostalo područje projekta gusto naseljeno). Stoga je potrebno u potpunosti ukloniti minimalni bodovni prag za kriterij 1.1 i time omogućiti sufinanciranje svih projekata u pogledu udjela bespovratnih sredstava, odnosno udjela vlastitih sredstava operatora koji su oni u mogućnosti uložiti u projekte. Odbijen Kriterij odabira 1.1. „Relativni udio (%) privatnih sredstava i/ili vlastitih sredstava JLRS-ova u odnosu na ukupne troškove projekta“ definiran je u skladu s raspoloživim sredstvima u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“, a vezano za Razvoj infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije u područjima bez infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije i bez dovoljno komercijalnog interesa, za maksimalno povećanje socijalne i ekonomske dobrobiti.
Zagrebačka županija 4.1.Faze postupka dodjele bespovratnih sredstava, 4.1.2.Faza 2. Kriterij Prosječna potpora po korisniku je potencijalno diskvalificirajući za manje projekte. Naime manji projekti (sa manjim brojem kućanstava, poslovnih i javnih korisnika) u modelu A su manje isplativi nego veći projekti (stvaraju manje prihoda uz sličnu troškovnu osnovu), te zbog toga u financijskoj analizi rezultiraju sa većim prihvatljivim udjelom EU financiranja (tzv. financijski jaz je manji). Zbog toga prosječna potpora po korisniku raste, te bodovi padaju ispod trenutno definiranog minimalnog praga. PRIJEDLOG: Minimalni prag treba ukloniti. Odbijen Kriterij odabira 1.2. “Prosječna potpora po krajnjem korisniku“ definiran je u skladu s raspoloživim sredstvima u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“, a vezano za Razvoj infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije u područjima bez infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije i bez dovoljno komercijalnog interesa, za maksimalno povećanje socijalne i ekonomske dobrobiti.
Zagrebačka županija 4.1.Faze postupka dodjele bespovratnih sredstava, 4.1.2.Faza 2. Kriterij Broj poslovnih i javnih korisnika u bijelim područjima je potencijalno diskvalificirajući za velik broj projekata. Ovaj kriterij je prvenstveno dvojben i iz razloga što prema Operativnom programu konkurentnost i kohezija 2014-2020 Republika Hrvatska u investicijskom prioritetu 2a1 ima za cilj C010 sredstvima EU izgraditi 315.000 priključaka za kućanstva. Na niti jedan direktan način ovaj cilj nije povezan sa brojem poslovnih i javnih korisnika u bijelim područjima. Međutim ono što je dodatno problematično kod ovog kriterija je činjenica da se većina poslovnih i javnih korisnika nalazi u središtima JLS-ova, koje su u najvećem broju slučajeva u tzv. „sivom“ području u kojem se ne može graditi sredstvima EU. Preostalih „bijelih“ poslovnih i javnih korisnika ima bitno manje, te zbog toga bodovi padaju ispod trenutno definiranog minimalnog praga. Ovako definiran kriterij potiče i tzv. digitalnu razdvojenost jer „nagrađuje“ područja koja su poslovno aktivnija od onih koja su poslovno deprivirana, a investicijski prioritet 2a1 želi upravo napraviti preokret u tim depriviranim područjima. PRIJEDLOG: Kriterij treba u potpunosti ukloniti. Odbijen Navedeno je u skladu sa trenutno raspoloživim sredstvima u okviru OPKK za investicijski prioritet ulaganja u razvoj širokopojasnog pristupa. Nadalje, OPKK definira sljedeće: „Korisnici potpore bit će tijela lokalne i regionalne samouprave (općine, gradovi i županije) u bijelim NGA područjima, dok će građani i tvrtke predstavljati ciljne skupine. Među navedenim ciljnim skupinama, prioritet će imati poslovne zone, poduzetničke poslovne institucije i poduzeća.“
Zagrebačka županija 4.1.Faze postupka dodjele bespovratnih sredstava, 4.1.2.Faza 2. S obzirom da se radi o infrastrukturnim projektima za koji ste i sami napisali da „su u skladu s nacionalnim zakonskim okvirom i propisima“ jer inače ne bi prošli cijeli proces do prijave, doprinos horizontalnim politikama je neutralan. Prema tome, nema smisla prisiljavati nositelje projekata da izmišljaju aktivnosti kojima bi se zadovoljila forma koja je ovdje definirana, a koja u praksi nije provediva. PRIJEDLOG: smanjiti broj bodova na 1 u slučaju da se neki JLS ipak odvaži na provedbu neke aktivnosti koja možda promiče horizontalna načela, te svakako ukloniti minimalni broj bodova. Odbijen Navedeno ju u skladu sa „Uputama za prijavitelje i korisnike Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ o provedbi horizontalnih načela“ u kojima je navedeno da su sve aktivnosti unutar Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija” (OPKK) dužne uzeti u obzir ravnopravnost spolova, zabranu diskriminacije i održivi razvoj kao horizontalna načela programa. Doprinos svim horizontalnim načelima nije obavezan za svaki pojedini projekt, već se primjenjuje sukladno aktivnostima i opsegu projekta, kao i informacijama koje sadrži točka 2.9 Uputa za prijavitelje.
Bjelovarsko-bilogorska županija 4.1.Faze postupka dodjele bespovratnih sredstava, 4.1.2.Faza 2. Bjelovarsko-bilogorska županija Pozdravljamo i snažno podržavamo predložene promjene u kriterijima 1.1 i 2.1 koji povećavaju atraktivnost modela B i olakšavaju provedbu projekata po modelu B, kroz smanjenje gornjeg praga za vlastita sredstva JLRS-ova (trenutno 35%) u kriteriju 1.1 i dodjelu 5 dodatnih bodova za projekte kroz model B i projektne s veleprodajnim poslovnim modelom u kriteriju 1.2. Vezano na to, predlažemo manju promjenu u kriteriju 1.1 koja bi dodatno olakšala provedbu projekata kroz model B – predlažemo da se, uz zadržavanje raspona između gornjeg i donjeg praga bodovanja vlastitih sredstava JLRS-ova od 15 postotnih bodova (od 20% do 35%), donji prag postavi na 15% (što ionako odgovara minimalnom udjelu sufinanciranja vlastitim sredstvima kojeg treba osigurati uz maksimalni iznos bespovratnih sredstava iz fondova EU-a – 85%), te predlažemo da se gornji prag postavi na 30%. Ističemo da je prijaviteljima osiguranje vlastitih sredstava za sufinanciranje izuzetno zahtjevno, s obzirom da redovito implicira zaduženja u okviru ograničenih proračunskih okvira u kojima funkcioniraju jedinice lokalne ili regionalne samouprave. Vezano na predložene promjene u kriterijima 1.1 i 1.2 koji povećavaju atraktivnost modela B i olakšavaju provedbu projekata po modelu B, tj. postavljaju usporedive uvjete za provedbu projekata i po modelu A i po modelu B, skrećemo pozornost MRRFEU-a da razmotri poduzimanje dodatnih mjera i aktivnosti kojima bi se prijaviteljima koji su se odlučili provoditi projekte po modelu B olakšalo osiguranje vlastitih sredstava za sufinanciranje projekta (uz bespovratna sredstva iz EU fondova). U trenutnim okolnostima potencijalni prijavitelji projekata po modelu B imaju mogućnost osiguranja vlastitih sredstava za sufinanciranje projekta na sljedeće načine: - unutar proračuna jedinica lokalne ili regionalne samouprave (radi se o vrlo ograničenim sredstvima, koja su nedostatna za potrebne iznose vlastitih sredstava u projektu); - zaduživanjem na financijskom tržištu, uključujući i kroz namjenske kreditne linije HBOR-a (npr. kroz kreditnu liniju za EU projekte javnog sektora); - putem Fonda za sufinanciranje provedbe EU projekata MRRFEU-a, pri čemu je i dalje nepoznato da li će se iz tog fonda moći financirati i projekti širokopojasnih mreža tijekom 2019. i 2020. Stoga je bitno da MRRFEU već sada, u 2018., kod objave konačnih Kriterija i Uputa, odredi da li će se projekti širokopojasnih mreža moći sufinancirati iz Fonda za sufinanciranje provedbe EU projekata tijekom idućih godina (2019., 2020. i kasnije) i u kojem iznosu (udjelu) s obzirom na potrebne iznose vlastitih sredstava jedinica lokalne ili regionalne samouprave u projektima po modelu B. Nadalje, nužno je da MRRFEU razmotri mogućnosti osiguranja dodatnih financijskih sredstava za vlastita sredstva jedinica lokalne i regionalne samouprave u projektima po modelu B, unutar proračunskih sredstava na državnoj razini. Napominjemo da je, po ONP-u, intenzitet potpore u projektima koji se provode po modelu B 100%, te formalno nema prepreka i da više od 85% sredstava za pojedinačni projekt može biti osigurano unutar državnog proračuna. Predloženim mjerama i aktivnostima primarno treba pomoći jedinicama lokalne i regionalne samouprave u područjima s nižim (ispodprosječnim) indeksom razvijenosti, budući da je postupak osiguranja vlastitih sredstava za sufinanciranje projekata upravo najzahtjevniji za jedinice lokalne i regionalne samouprave u tim područjima. Podržavamo dodatno bodovanje projektnih prijedloga iz jedinica lokalne samouprave s nižim indeksom razvijenosti, jer se na taj način daje prednost projektnim prijedlozima u manje razvijenim područjima Republike Hrvatske u kojima su demografski, zemljopisni, i s time povezani financijski i ekonomski pokazatelji izgradnje širokopojasnih mreža, nepovoljniji nego u slučaju razvijenih područja. Dodatno, predlažemo MRRFEU-u da se ponder za kriterije 6.1 poveća s trenutnih 20% na 30%, kako bi se dodatno dao poticaj za projekte iz područja s nižim indeksom razvijenosti Odbijen Ne prihvaćaju se prva dva komentara vezana uz Kriterij odabira 1.1. „Relativni udio (%) privatnih sredstava i/ili vlastitih sredstava JLRS-ova u odnosu na ukupne troškove projekta“ i Kriterij odabira 1.2. “Prosječna potpora po krajnjem korisniku“. Navedeni kriteriji odabira definirani su u skladu s raspoloživim sredstvima u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“, a vezano za Razvoj infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije u područjima bez infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije i bez dovoljno komercijalnog interesa, za maksimalno povećanje socijalne i ekonomske dobrobiti. Ne prihvaća se komentar koji se odnosi na Kriterij odabira 6.1. „Indeks razvijenosti“. Navedeni kriterij u skladu je s uputom Koordinacijskog tijela za Operativni program „Konkurentnost i kohezija“, a u vezi sa rješavanjem specifičnih razvojnih problema određenih teritorija Republike Hrvatske kroz provedbu Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondovi) u financijskoj perspektivi 2014.-2020. Koordinacijsko tijelo izdalo je uputu kako bi se potaknulo korištenje ESI fondova upravo u onim područjima Republike Hrvatske koja najviše zaostaju za nacionalnim prosjekom prema stupnju razvijenosti.
Razvojni centar Daruvar 4.1.Faze postupka dodjele bespovratnih sredstava, 4.1.2.Faza 2. Vezano za kriterij „5.1. Ukupan udio stanova u bijelim područjima, a kojima će se u okviru projekta omogućiti ultrabrzi pristup od najmanje 100 Mbit/s simetrično“ Iako je očigledno da autor ovog kriterija ima hvalevrijedne namjere „prisiljavanja“ privatnih operatora u modelima A i C da čak 80% stanova moraju spojiti ultrabrzim pristupom (u slučaju da je postotak manji, projekt bi bio diskvalificiran), ovako oštro postavljen prag može predstavljati rizik za nositelje projekata da se niti jedan operator niti ne javi u područjima u kojima implementacija ultrabrzog rješenja u tako visokim postocima može iznimno povećati ukupnu investiciju do razina gdje će projekt pasti na drugim kriterijima (npr. prosječna potpora po korisniku). PRIJEDLOG:smanjiti minimalni broj bodova na 6. Odbijen Navedeno je u skladu sa službenim preporukama i smjernicama EK vezano za Razvoj infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije u područjima bez infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije i bez dovoljno komercijalnog interesa, za maksimalno povećanje socijalne i ekonomske dobrobiti.
Razvojni centar Daruvar 4.1.Faze postupka dodjele bespovratnih sredstava, 4.1.2.Faza 2. Vezano za kriterij „5.2. Ukupan udio poslovnih i javnih korisnika u bijelim područjima, a kojima će se u okviru projekta omogućiti ultrabrzi pristup od najmanje 100 Mbit/s simetrično“ Ovaj kriterij je prvenstveno dvojben i iz razloga što prema Operativnom programu konkurentnost i kohezija 2014-2020 Republika Hrvatska u investicijskom prioritetu 2a1 ima za cilj C010 sredstvima EU izgraditi 315.000 priključaka za kućanstva. Na niti jedan direktan način ovaj cilj nije povezan sa brojem poslovnih i javnih korisnika u bijelim područjima. Ako se već i želi „nagraditi“ one projekte koje će ultrabrzim pristupom spojiti više poslovnih i javnih korisnika, maksimalni broj bodova u ovom kriteriju bi trebao biti manji. Naime tih priključaka je manje u bijelim područjima, jasan je komercijalni interes privatnih operatora da takve korisnike spoje i pruže im maksimalnu uslugu. Bitno je „nagraditi“ spajanje stanova ultrabrzim pristupom. PRIJEDLOG: smanjiti maksimalni broj bodova na 6, a u prethodnom kriteriju povećati na 18 (sa potrebnim redefiniranjem formula). Odbijen Navedeno je u skladu sa trenutno raspoloživim sredstvima u okviru OPKK za investicijski prioritet ulaganja u razvoj širokopojasnog pristupa. Nadalje, OPKK definira sljedeće: „Korisnici potpore bit će tijela lokalne i regionalne samouprave (općine, gradovi i županije) u bijelim NGA područjima, dok će građani i tvrtke predstavljati ciljne skupine. Među navedenim ciljnim skupinama, prioritet će imati poslovne zone, poduzetničke poslovne institucije i poduzeća.“
Razvojni centar Daruvar 4.1.Faze postupka dodjele bespovratnih sredstava, 4.1.2.Faza 2. Vezano za kriterij „7.1. Doprinos horizontalnim politikama“ S obzirom da se radi o infrastrukturnim projektima za koji ste i sami napisali da „su u skladu s nacionalnim zakonskim okvirom i propisima“ jer inače ne bi prošli cijeli proces do prijave, doprinos horizontalnim politikama je neutralan. Prema tome, nema smisla prisiljavati nositelje projekata da izmišljaju aktivnosti kojima bi se zadovoljila forma koja je ovdje definirana, a koja u praksi nije provediva. PRIJEDLOG: smanjiti broj bodova na 1 u slučaju da se neki JLS ipak odvaži na provedbu neke aktivnosti koja možda promiče horizontalna načela, te svakako ukloniti minimalni broj bodova. Odbijen Navedeno ju u skladu sa „Uputama za prijavitelje i korisnike Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ o provedbi horizontalnih načela“ u kojima je navedeno da su sve aktivnosti unutar Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija” (OPKK) dužne uzeti u obzir ravnopravnost spolova, zabranu diskriminacije i održivi razvoj kao horizontalna načela programa.. Doprinos svim horizontalnim načelima nije obavezan za svaki pojedini projekt, već se primjenjuje sukladno aktivnostima i opsegu projekta, kao i informacijama koje sadrži točka 2.9 Uputa za prijavitelje.
Grad Gospić 4.1.Faze postupka dodjele bespovratnih sredstava, 4.1.2.Faza 2. Komentari oko kriterija 1.1 (Relativni udio (%) privatnih sredstava i/ili vlastitih sredstva JLRS-ova u odnosu na ukupne prihvatljive troškove projekta) i 2.1 (Model upravljanja NGA širokopojasnom mrežom izgrađenom u okviru projekta) Snažno podržavamo predložene promjene u kriterijima 1.1 i 2.1 koji povećavaju atraktivnost modela B i olakšavaju provedbu projekata po modelu B, kroz smanjenje gornjeg praga za vlastita sredstva JLRS-ova (trenutno 35%) u kriteriju 1.1 i dodjelu 5 dodatnih bodova za projekte kroz model B i projektne s veleprodajnim poslovnim modelom u kriteriju 1.2. Vezano na to, predlažemo manju promjenu u kriteriju 1.1 koja bi dodatno olakšala provedbu projekata kroz model B – predlažemo da se, uz zadržavanje raspona između gornjeg i donjeg praga bodovanja vlastitih sredstava JLRS-ova od 15 postotnih bodova (od 20% do 35%), donji prag postavi na 15% (što ionako odgovara minimalnom udjelu sufinanciranja vlastitim sredstvima kojeg treba osigurati uz maksimalni iznos bespovratnih sredstava iz fondova EU-a od 85%), te predlažemo da se gornji prag postavi na 30%. Ističemo da je prijaviteljima osiguranje vlastitih sredstava za sufinanciranje izuzetno zahtjevno, s obzirom da redovito implicira zaduženja u okviru ograničenih proračunskih okvira u kojima funkcioniraju jedinice lokalne samouprave. Odbijen Kriterij odabira 1.1. „Relativni udio (%) privatnih sredstava i/ili vlastitih sredstava JLRS-ova u odnosu na ukupne troškove projekta“ u skladu je sa trenutno raspoloživim sredstvima u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“, a vezano za Razvoj infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije u područjima bez infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije i bez dovoljno komercijalnog interesa, za maksimalno povećanje socijalne i ekonomske dobrobiti.
Grad Gospić 4.1.Faze postupka dodjele bespovratnih sredstava, 4.1.2.Faza 2. Vezano na predložene promjene u kriterijima 1.1 i 1.2 koji povećavaju atraktivnost modela B i olakšavaju provedbu projekata po modelu B, tj. postavljaju usporedive uvjete za provedbu projekata i po modelu A i po modelu B, skrećemo pozornost MRRFEU-a da razmotri poduzimanje dodatnih mjera i aktivnosti kojima bi se prijaviteljima koji su se odlučili provoditi projekte po modelu B olakšalo osiguranje vlastitih sredstava za sufinanciranje projekta (uz bespovratna sredstva iz EU fondova). U trenutnim okolnostima potencijalni prijavitelji projekata po modelu B imaju mogućnost osiguranja vlastitih sredstava za sufinanciranje projekta na sljedeće načine: - unutar proračuna jedinica lokalne samouprave (radi se o vrlo ograničenim sredstvima, koja su nedostatna za potrebne iznose vlastitih sredstava u projektu); - zaduživanjem na financijskom tržištu, uključujući i kroz namjenske kreditne linije HBOR-a (npr. kroz kreditnu liniju za EU projekte javnog sektora); - putem Fonda za sufinanciranje provedbe EU projekata MRRFEU-a, pri čemu je i dalje nepoznato da li će se iz tog fonda moći financirati i projekti širokopojasnih mreža tijekom 2019. i 2020. Stoga je bitno da MRRFEU već sada, u 2018., kod objave konačnih Kriterija i Uputa, odredi da li će se projekti širokopojasnih mreža moći sufinancirati iz Fonda za sufinanciranje provedbe EU projekata tijekom idućih godina (2019., 2020. i kasnije) i u kojem iznosu (udjelu) s obzirom na potrebne iznose vlastitih sredstava jedinica lokalne ili regionalne samouprave u projektima po modelu B. Nadalje, nužno je da MRRFEU razmotri mogućnosti osiguranja dodatnih financijskih sredstava za vlastita sredstva jedinica lokalne samouprave u projektima po modelu B, unutar proračunskih sredstava na državnoj razini. Napominjemo da je, po ONP-u, intenzitet potpore u projektima koji se provode po modelu B 100%, te formalno nema prepreka i da više od 85% sredstava za pojedinačni projekt može biti osigurano unutar državnog proračuna. Predloženim mjerama i aktivnostima primarno treba pomoći jedinicama lokalne samouprave u područjima s nižim (ispodprosječnim) indeksom razvijenosti, budući da je postupak osiguranja vlastitih sredstava za sufinanciranje projekata upravo najzahtjevniji za jedinice lokalne samouprave u tim područjima. Naglašavamo i da je alternativna opcija provedbe projekata u tim područjima kroz model A neizvjesna. Naime, zbog ograničene razine tržišnog natjecanja u Hrvatskoj praktično postoje samo dva operatora koja su potencijalno zainteresirana za sudjelovanje u projektima po modelu A, a upitno je da li ti operatori imaju dostatne financijske, tehničke i operativne kapacitete za sudjelovanje u postupcima javne nabave za odabir operatora u svim pripremljenim projektima po modelu A u Hrvatskoj (trenutno ih je sigurno više od 60). Ti operatori su u pravilu skloni izabrati atraktivnija područja, tj. projekte s modelom A u područjima s višom razinom korištenja širokopojasnog pristupa i time bržim povratom vlastitih uloženih sredstava kroz model A (a ta područja su razvijenija područja s višim indeksom razvijenosti). Drugim riječima, provedba projekata po modelu B može se pokazati kao jedina moguća opcija provedbe projekta u manje razvijenim područjima. Odbijen Kriterij odabira 1.1. „Relativni udio (%) privatnih sredstava i/ili vlastitih sredstava JLRS-ova u odnosu na ukupne troškove projekta“ i Kriterij odabira 1.2. “Prosječna potpora po krajnjem korisniku“ u skladu su sa raspoloživim sredstvima u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“, a vezano za Razvoj infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije u područjima bez infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije i bez dovoljno komercijalnog interesa, za maksimalno povećanje socijalne i ekonomske dobrobiti.
Grad Gospić 4.1.Faze postupka dodjele bespovratnih sredstava, 4.1.2.Faza 2. Ponderi za kriterije 5.1 i 5.2 – inovativnost u planu izvedbe projekta U potpunosti podržavamo dodatno povećanje pondera u kriterijima 5.1 i 5.2 na 12% - Ukupan udio stanova u bijelim područjima, a kojima će se u okviru projekta omogućiti ultrabrzi pristup od najmanje 100 Mbit/s simetrično, odnosno Ukupan udio poslovnih i javnih korisnika u bijelim područjima, a kojima će se u okviru projekta omogućiti ultrabrzi pristup od najmanje 100 Mbit/s simetrično. Uslijed višegodišnjeg kašnjenja postupka dodjele bespovratnih sredstava za izgradnju brzih širokopojasnih mreža, te izrazito nepovoljnih statističkih pokazatelja širokopojasne povezivosti za Hrvatsku u okviru EU-a, potrebno je napraviti još veći iskorak i okrenuti se sufinanciranju javnim sredstvima naprednih širokopojasnih rješenja koja podržavaju brzine iznad 100 Mbit/s simetrično i više, a koja će rješenja biti i strateški i praktično potrebna iza 2020. godine. Dodatno je to potrebno i zbog činjenice da će završetak izgradnje mreža u projektima biti najranije 2021. ili 2022. Na taj način izbjegava se i neučinkovito trošenje javnih sredstava na suboptimalna i tehnološki ograničena rješenja širokopojasnih mreža koja će već u trenutku završetka izgradnje biti zastarjela i neće moći ispuniti strateške ciljeve iza 2020. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
Grad Gospić 4.1.Faze postupka dodjele bespovratnih sredstava, 4.1.2.Faza 2. Komentar na minimalni bodovni prag kod kriterija 1.1 MRRFEU u prijedlogu Uputa za prijavitelje nije obrazložio razloge uvođenja minimalnog bodovnog praga kod kriterija 1.1, kao niti postavljenu vrijednost praga za projekte po modelu B. Smatramo da uvođenje navedenog minimalnog bodovnog praga nije potrebno, budući da su potrebni iznosi bespovratnih sredstava ovisni o prosječnim troškovima izgradnje mreže i očekivanoj razini korištenja (penetracije) širokopojasnog pristupa, tj. radi se o vanjski zadanim parametrima na koje utjecaj ne može imati prijavitelj i jedinice lokalne samouprave koje su uključene u projekt. Stoga je potrebno u potpunosti ukloniti minimalni bodovni prag za kriterij 1.1, kako bi se prijaviteljima u projektima po modelu B omogućilo fleksibilno određivanje potrebnog udjela bespovratnih sredstava, odnosno udjela vlastitih sredstava, sukladno financijskim parametrima izgradnje i eksploatacije mreže u projektu, te mogućnostima osiguranja vlastitih sredstava za sufinanciranje projekta od strane prijavitelja i jedinica lokalne samouprave koje su uključene u projekt. Odbijen Kriterij odabira 1.1. „Relativni udio (%) privatnih sredstava i/ili vlastitih sredstava JLRS-ova u odnosu na ukupne troškove projekta“ u skladu je sa raspoloživim sredstvima u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“, a vezano za Razvoj infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije u područjima bez infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije i bez dovoljno komercijalnog interesa, za maksimalno povećanje socijalne i ekonomske dobrobiti.
Grad Gospić 4.1.Faze postupka dodjele bespovratnih sredstava, 4.1.2.Faza 2. Komentari na kriterij 4.2 Smatramo da je vrijednost gornjeg praga za bodovanje kod kriterija 4.2 (900 poslovnih i javnih korisnika) previsoka. Tu vrijednost nemoguće je ostvariti u slučaju slabije razvijenog poduzetništva (manjeg broja tvrtki i obrta) na području projekta, ili većeg udjela sivih ili crnih područja u projektu (jer su poslovni i javni korisnici većinom koncentrirani u središnjim područjima naselja koja su uobičajeno siva ili crna područja). Stoga predlažemo da se gornji prag za bodovanje u kriteriju 4.2 postavi na 500 poslovnih i javnih korisnika, kako projekti u područjima u kojima je manji broj poslovnih i javnih korisnika ne bi bili diskriminirani, tj. kako bi i ti projekti imali mogućnost postizanja većeg broja bodova na tom kriteriju. Također smatramo nepotrebnim propisivati minimalni broj bodova za kriterij 4.2, jer je broj bodova određen stupnjem razvoja poduzetništva na kojeg ne može utjecati prijavitelj. Stoga predlažemo da se taj minimalni bodovni prag za kriterij 4.2 u potpunosti ukloni, kako bi se prijava na Poziv omogućila i projektnim prijedlozima iz područja sa slabije razvijenim poduzetništvom. Djelomično prihvaćen Kriterij odabira 4.2. „Broj poslovnih i javnih korisnika u bijelim područjima kojima će se u okviru projekta omogućiti NGA širokopojasni pristup“ će se izmijeniti na način da navedeni kriterij ne diskvalificira niti jedan projektni prijedlog. Ne prihvaća se dio komentara koji se odnosi na potpuno uklanjanje Kriterija odabira 4.2.
Ličko-senjska županija 4.1.Faze postupka dodjele bespovratnih sredstava, 4.1.2.Faza 2. Komentar na minimalni bodovni prag kod kriterija 1.1 MRRFEU u prijedlogu Uputa za prijavitelje nije obrazložio razloge uvođenja minimalnog bodovnog praga kod kriterija 1.1, kao niti postavljenu vrijednost praga. Prema sadašnjem prijedlogu minimalnog bodovnog praga za kriterij 1.1 od 6 bodova, kod projekata po modelu A to znači minimalni relativni udio vlastitih sredstava operatora od 44%, odnosno najveći udio bespovratnih sredstava od 56%. S tako postavljenim pragovima većini projekata u rjeđe naseljenim područjima (gdje su jedinični troškovi izgradnje mreže viši) i projekata s nižim razinama korištenja (penetracije) širokopojasnog pristupa (gdje je povrat vlastitih sredstava operatora duži, odnosno potreban je veći relativni udio bespovratnih sredstava) onemogućuje se sudjelovanju u predmetnom postupku dodjele bespovratnih sredstava. Naglašavamo da su takvi projekti većinom u područjima s nižim (ispodprosječnim) indeksom razvijenosti, čime se, umjesto poticanja razvoja manje razvijenih područja i pozitivne diskriminacije tih područja, u stvari dodatno potiču projekti u razvijenijim sredinama, te time dodatno produbljuju regionalne razlike u Hrvatskoj. Stoga je potrebno u potpunosti ukloniti minimalni bodovni prag za kriterij 1.1, čime se omogućuje sudjelovanje na pozivu i projektima u manje razvijenim područjima, u kojima potrebni relativni udjeli bespovratnih sredstava iznose i do 80%. Odbijen Kriterij odabira 1.1. „Relativni udio (%) privatnih sredstava i/ili vlastitih sredstava JLRS-ova u odnosu na ukupne troškove projekta“ u skladu je sa raspoloživim sredstvima u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“, a vezano za Razvoj infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije u područjima bez infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije i bez dovoljno komercijalnog interesa, za maksimalno povećanje socijalne i ekonomske dobrobiti.
Ličko-senjska županija 4.1.Faze postupka dodjele bespovratnih sredstava, 4.1.2.Faza 2. Komentari na kriterij 4.2 Smatramo da je vrijednost gornjeg praga za bodovanje kod kriterija 4.2 (900 poslovnih i javnih korisnika) previsoka. Tu vrijednost nemoguće je ostvariti u slučaju slabije razvijenog poduzetništva (manjeg broja tvrtki i obrta) na području projekta, ili većeg udjela sivih ili crnih područja u projektu (jer su poslovni i javni korisnici većinom koncentrirani u središnjim područjima naselja koja su uobičajeno siva ili crna područja). Stoga predlažemo da se gornji prag za bodovanje u kriteriju 4.2 postavi na 500 poslovnih i javnih korisnika, kako projekti u područjima u kojima je manji broj poslovnih i javnih korisnika ne bi bili diskriminirani, tj. kako bi i ti projekti imali mogućnost postizanja većeg broja bodova na tom kriteriju. Također smatramo nepotrebnim propisivati minimalni broj bodova za kriterij 4.2, jer je broj bodova određen stupnjem razvoja poduzetništva na kojeg ne može utjecati prijavitelj. Stoga predlažemo da se taj minimalni bodovni prag za kriterij 4.2 u potpunosti ukloni, kako bi se prijava na Poziv omogućila i projektnim prijedlozima iz područja sa slabije razvijenim poduzetništvom. Djelomično prihvaćen Kriterij odabira 4.2. „Broj poslovnih i javnih korisnika u bijelim područjima kojima će se u okviru projekta omogućiti NGA širokopojasni pristup“ će se izmijeniti na način da navedeni kriterij ne diskvalificira niti jedan projektni prijedlog. Ne prihvaća se dio komentara koji se odnosi na potpuno uklanjanje Kriterija odabira 4.2.
Ličko-senjska županija 4.1.Faze postupka dodjele bespovratnih sredstava, 4.1.2.Faza 2. Komentar na kriterij 6.1 - Indeks razvijenosti Podržavamo dodatno bodovanje projektnih prijedloga iz jedinica lokalne samouprave s nižim indeksom razvijenosti, jer se na taj način daje prednost projektnim prijedlozima u manje razvijenim područjima Republike Hrvatske u kojima su demografski, zemljopisni, i s time povezani financijski i ekonomski pokazatelji izgradnje širokopojasnih mreža, nepovoljniji nego u slučaju razvijenih područja. Dodatno, predlažemo MRRFEU-u da se ponder za kriterije 6.1 poveća s trenutnih 20% na 30%, kako bi se dodatno dao poticaj za projekte iz područja s nižim indeksom razvijenosti. Odbijen Kriterij odabira 6.1. „Indeks razvijenosti“ u skladu je s uputom Koordinacijskog tijela za Operativni program „Konkurentnost i kohezija“, a u vezi sa rješavanjem specifičnih razvojnih problema određenih teritorija Republike Hrvatske kroz provedbu Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondovi) u financijskoj perspektivi 2014.-2020. Koordinacijsko tijelo izdalo je uputu kako bi se potaknulo korištenje ESI fondova upravo u onim područjima Republike Hrvatske koja najviše zaostaju za nacionalnim prosjekom prema stupnju razvijenosti.
Općina Medulin 4.1.Faze postupka dodjele bespovratnih sredstava, 4.1.2.Faza 2. Ovim putem želimo skrenuti pažnju na to da je više bodovnih pragova unutar jednog kriterija prerestriktivno i može dovesti do preferiranja izgradnje infrastrukture niže kvalitete. Npr. u Istri pretpostavljamo da će zbog konfiguracije terena biti primjenjiva kombinacija više tehnologija, što potencijalno može prouzročiti viši trošak po priključku u odnosu na neki projekt gdje je teren ujednačen / ravan / pristupačniji. Kriterij 1.2. odnosno prag iznosa potpore po krajnjem korisniku može uzrokovati da se zaobilaze optimalna rješenje, te da se nude jeftinije i funkcionalno upitne varijante, samo da bi se uklopilo u postavljeni prag. Obzirom da se u kriteriju 1.1. inzistira na udjelu privatnih sredstava dodatan je pritisak na dizanje tog udjela u 1.2. Iznos subvencije po priključku se može smanjiti i ako postoji veći broj priključaka, ali to onda diže vrijednost projekta i odvlači potencijalne investitore zbog traženih visokih učešća. Ispada da praktički treba težiti isključivo najjeftinijoj mogućoj ponudi neovisno o performansama tehnologije i specifičnim zahtjevima nekog područja (krajobrazni, okolišni, turistički aspekt). Odbijen Kriterij odabira 1.1. „Relativni udio (%) privatnih sredstava i/ili vlastitih sredstava JLRS-ova u odnosu na ukupne troškove projekta“ i Kriterij odabira 1.2. “Prosječna potpora po krajnjem korisniku“ u skladu su sa raspoloživim sredstvima u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“, a vezano za Razvoj infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije u područjima bez infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije i bez dovoljno komercijalnog interesa, za maksimalno povećanje socijalne i ekonomske dobrobiti.
Ustanova REA Kvarner 4.1.Faze postupka dodjele bespovratnih sredstava, 4.1.2.Faza 2. Strana 43: Definicija ''vlastitih sredstava JLS'' Komentar: U tekstu Poziva, na primjer u numerički neodređenoj tablici na str. 43 s naslovom '' Kriteriji odabira, pitanja za ocjenjivanje kvalitete i maksimalan broj bodova'' (i drugdje u tekstu Poziva) navodi se kao jedan od kriterija ''1.1. Relativni udio (%) privatnih sredstava i/ili vlastitih sredstva JLRS-ova u odnosu na ukupne prihvatljive troškove projekta''. U svrhu otklanjanja bilo kakvih nejasnoća u pogledu definicije ''vlastitih sredstava JLRS'' ili ''privatnih sredstava'', ali i smanjenja rizika u postupcima javne nabave, predlaže se ove pojmove definirati. Praksa pokazuje da značenje ovih pojmova nije jasno samo po sebi. Prijedlog: Vlastita sredstva JLP(R)S: Iznos izražen u kunama namijenjen za namirenje kapitalne vrijednosti projekta (ukupne ili njenog dijela) neovisno o njegovim izvorima (proračun JLP(R)S, kredit i slično). Privatna sredstva: Iznos izražen u novcu namijenjen za namirenje kapitalne vrijednosti projekta (ukupne ili njenog dijela) neovisno o njegovim izvorima (vlastiti izvori financiranja – equity, podređeni zajam, nadređeni kredit ili slično). Primljeno na znanje Razmotriti će se je li potrebno dodatno definiranje pojmova u konačnoj verziji Uputa za prijavitelje.
Šibensko-kninska županija 4.1.Faze postupka dodjele bespovratnih sredstava, 4.1.2.Faza 2. Komentar na minimalni bodovni prag kod kriterija 1.1 MRRFEU u prijedlogu Uputa za prijavitelje nije obrazložio razloge uvođenja minimalnog bodovnog praga kod kriterija 1.1, kao niti postavljenu vrijednost praga. Prema sadašnjem prijedlogu minimalnog bodovnog praga za kriterij 1.1 od 6 bodova, kod projekata po modelu A to znači minimalni relativni udio vlastitih sredstava operatora od 44%, odnosno najveći udio bespovratnih sredstava od 56%. S tako postavljenim pragovima većini projekata u rjeđe naseljenim područjima (gdje su jedinični troškovi izgradnje mreže viši) i projekata s nižim razinama korištenja (penetracije) širokopojasnog pristupa (gdje je povrat vlastitih sredstava operatora duži, odnosno potreban je veći relativni udio bespovratnih sredstava) onemogućuje se sudjelovanju u predmetnom postupku dodjele bespovratnih sredstava. Naglašavamo da su takvi projekti većinom u područjima s nižim (ispodprosječnim) indeksom razvijenosti, čime se, umjesto poticanja razvoja manje razvijenih područja i pozitivne diskriminacije tih područja, u stvari dodatno potiču projekti u razvijenijim sredinama, te time dodatno produbljuju regionalne razlike u Hrvatskoj. Stoga je potrebno u potpunosti ukloniti minimalni bodovni prag za kriterij 1.1, čime se omogućuje sudjelovanje na pozivu i projektima u manje razvijenim područjima, u kojima potrebni relativni udjeli bespovratnih sredstava iznose i do 80%. Komentar na kriterij 6.1 - Indeks razvijenosti Podržavamo dodatno bodovanje projektnih prijedloga iz jedinica lokalne samouprave s nižim indeksom razvijenosti, jer se na taj način daje prednost projektnim prijedlozima u manje razvijenim područjima Republike Hrvatske u kojima su demografski, zemljopisni, i s time povezani financijski i ekonomski pokazatelji izgradnje širokopojasnih mreža, nepovoljniji nego u slučaju razvijenih područja. Dodatno, predlažemo MRRFEU-u da se ponder za kriterije 6.1 poveća s trenutnih 20% na 30%, kako bi se dodatno dao poticaj za projekte iz područja s nižim indeksom razvijenosti. Odbijen Ne prihvaća se komentar koji se odnosi na Kriterij odabira 1.1. „Relativni udio (%) privatnih sredstava i/ili vlastitih sredstava JLRS-ova u odnosu na ukupne troškove projekta“. Navedeni kriterij definiran je u skladu s raspoloživim sredstvima u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“, a vezano za Razvoj infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije u područjima bez infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije i bez dovoljno komercijalnog interesa, za maksimalno povećanje socijalne i ekonomske dobrobiti. Ne prihvaća se komentar koji se odnosi na Kriterij odabira 6.1. „Indeks razvijenosti“. Navedeni kriterij u skladu je s uputom Koordinacijskog tijela za Operativni program „Konkurentnost i kohezija“, a u vezi sa rješavanjem specifičnih razvojnih problema određenih teritorija Republike Hrvatske kroz provedbu Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondovi) u financijskoj perspektivi 2014.-2020. Koordinacijsko tijelo izdalo je uputu kako bi se potaknulo korištenje ESI fondova upravo u onim područjima Republike Hrvatske koja najviše zaostaju za nacionalnim prosjekom prema stupnju razvijenosti.
Krapinsko-zagorska županija 4.1.Faze postupka dodjele bespovratnih sredstava, 4.1.2.Faza 2. Kriteriji odabira, pitanja za ocjenjivanje kvalitete … Diskvalificirajući kriteriji odabira 1.2. Kriterij Prosječna potpora po korisniku je potencijalno diskvalificirajući za manje projekte. Naime manji projekti (sa manjim brojem kućanstava, poslovnih i javnih korisnika) u modelu A su manje isplativi nego veći projekti (stvaraju manje prihoda uz sličnu troškovnu osnovu), te zbog toga u financijskoj analizi rezultiraju sa većim prihvatljivim udjelom EU financiranja (tzv. financijski jaz je manji). Zbog toga prosječna potpora po korisniku raste, te bodovi padaju ispod trenutno definiranog minimalnog praga. PRIJEDLOG: Minimalni prag treba ukloniti. 4.2. i 5.2. Kriterij Broj poslovnih i javnih korisnika u bijelim područjima je potencijalno diskvalificirajući za velik broj projekata. Ovaj kriterij je prvenstveno dvojben i iz razloga što prema Operativnom programu konkurentnost i kohezija 2014-2020 Republika Hrvatska u investicijskom prioritetu 2a1 ima za cilj C010 sredstvima EU izgraditi 315.000 priključaka za kućanstva. Na niti jedan direktan način ovaj cilj nije povezan sa brojem poslovnih i javnih korisnika u bijelim područjima. Međutim ono što je dodatno problematično kod ovog kriterija je činjenica da se većina poslovnih i javnih korisnika nalazi u središtima JLS-ova, koje su u najvećem broju slučajeva u tzv. „sivom“ području u kojem se ne može graditi sredstvima EU. Preostalih „bijelih“ poslovnih i javnih korisnika ima bitno manje, te zbog toga bodovi padaju ispod trenutno definiranog minimalnog praga. Ovako definiran kriterij potiče i tzv. digitalnu razdvojenost jer „nagrađuje“ područja koja su poslovno aktivnija od onih koja su poslovno deprivirana, a investicijski prioritet 2a1 želi upravo napraviti preokret u tim depriviranim područjima. PRIJEDLOG: Kriterij treba u potpunosti ukloniti. Diskriminirajući kriteriji 6.1. Kriterij vezan uz indeks razvijenosti daje najveću težinu na indeks razvijenosti nositelja projekta (koji je najčešće i najrazvijeniji u projektu, ima viši indeks razvijenosti, te ima i najveći broj kućanstava), dok nerazvijeniji JLS-ovi koji su u istom projektu (čiji je indeks razvijenosti niži, te imaju i bitno manji broj kućanstava) dobivaju znatno manju težinu u ovom kriteriju. Rezultat ovako definiranog kriterija sigurno će dovesti do toga da će najnerazvijeniji JLS-ovi izgubiti priliku da dobiju ovakvu infrastrukturu jer će biti povezani sa znatno razvijenijim nositeljima projekata koji možda zbog visokog indeksa razvijenosti neće proći na natječaju. PRIJEDLOG: Uvesti multiplikatore koji će povećati udio u bodovima za sve potpomognute JLS-ove (indeks razvijenosti od 1 do 4) i čiji broj „bijelih“ kućanstava iznosi ispod 1000. Odbijen Kriterij odabira 1.2. “Prosječna potpora po krajnjem korisniku“ i 5.2. „Ukupan udio poslovnih i javnih korisnika u bijelim područjima, a kojima će se u okviru projekta omogućiti ultrabrzi pristup od najmanje 100Mbit/s simetrično“ definirani su u skladu s raspoloživim sredstvima u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“, a vezano za Razvoj infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije u područjima bez infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije i bez dovoljno komercijalnog interesa, za maksimalno povećanje socijalne i ekonomske dobrobiti. Djelomično se prihvaća komentar uz Kriterij odabira 4.2. „Broj poslovnih i javnih korisnika u bijelim područjima kojima će se u okviru projekta omogućiti NGA širokopojasni pristup“. Kriterij neće biti u potpunosti uklonjen već će se izmijeniti na način da ne diskvalificira niti jedan projektni prijedlog. Kriterij odabira 6.1. „Indeks razvijenosti“ u skladu je s uputom Koordinacijskog tijela za Operativni program „Konkurentnost i kohezija“, a u vezi sa rješavanjem specifičnih razvojnih problema određenih teritorija Republike Hrvatske kroz provedbu Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondovi) u financijskoj perspektivi 2014.-2020. Koordinacijsko tijelo izdalo je uputu kako bi se potaknulo korištenje ESI fondova upravo u onim područjima Republike Hrvatske koja najviše zaostaju za nacionalnim prosjekom prema stupnju razvijenosti.
A1 Hrvatska d.o.o. 4.1.Faze postupka dodjele bespovratnih sredstava, 4.1.2.Faza 2. Prema predloženim kriterijima Investicijski Model B je preferiran kroz tri elementa kriterija, što smatramo neopravdanim: a) Kriterij 1.1. Relativni udio (%) privatnih sredstava i/ili vlastitih sredstva JLRS-ova u odnosu na ukupne prihvatljive troškove projekta Model B ostvaruje maksimalan broj bodova (10 bodova) već sa svega 35% udjela, a Model A i C sa 60% udjela u troškovima što pokazuje preferiranje Modela B te je u suprotnosti sa načelima pravičnosti i jednakog tretmana svih investicijskih modela te diskrecionim pravom nositelja projekta da samostalno odlučuje o investicijskom modelu. Na ovaj način nositelj projekta usmjerava se u model koji je financijski i operativno zahtjevniji od drugih modela te je na granici održivosti. b) Kriterij 1.2. Model upravljanja NGA širokopojasnom mrežom izgrađenom u okviru projekta Model B ostvaruje maksimalan broj bodova (5 bodova) bez dodatnih uvjeta, isto dobivaju projektni prijedlozi u kojima se mrežom upravlja isključivo prema veleprodajnom poslovnom modelu. Na ovaj način se automatski za Model A umanjuje mogućnost financiranja s obzirom da već u prvom koraku ovaj model gubi 5 bodova jer praktično privatni operatori pružaju i veleprodajne i maloprodajne usluge tj. ne nude usluge isključivo prema veleprodajnom poslovnom modelu. c) Najviši dopušteni iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti po pojedinačnom projektnom prijedlogu Za Model B najviši dopušteni iznos bespovratnih sredstava iznosi 76.000.000,00 kn, što je značajno više u odnosu na ostale Modele A i C (63.500.000,00 kn ukupni iznos koji projekt po Modelu A i C može dobiti od čega privatni operatori mogu dobiti najviše 57.000.000,00 kn) Odbijen Navedeno je u skladu sa službenim preporukama i smjernicama EK vezano za Razvoj infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije u područjima bez infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije i bez dovoljno komercijalnog interesa, za maksimalno povećanje socijalne i ekonomske dobrobiti.
A1 Hrvatska d.o.o. 4.1.Faze postupka dodjele bespovratnih sredstava, 4.1.2.Faza 2. Vezano uz komentar tvrtke Profuturus; Kriterij 1.1 vezan je na relativni udio (%) privatnih sredstava i/ili vlastitih sredstva JLRS-ova u odnosu na ukupne prihvatljive troškove projekta i, zajedno s kriterijem 5 Inovativnost u planu izvedbe projekta, stimulira ulaganje operatora u kvalitetna tehnološka rješenja. Vipnet napominje da kriterij 1.1 ne uspoređuje ponude dva različita operatora za isti projekt, već rangira različite projekte za koje je već u postupku javne nabave, koja je prethodila prijavi za dobivanje bespovratnih sredstava, odabran operator i tehnološko rješenje. Provođenjem javne nabave osigurana je učinkovita uporaba sredstava u skladu s načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti. Obzirom da se projekti razlikuju po veličini (broj planiranih priključaka), broju i gustoći stanovništva te geografskim karakteristikama, usporedba projekata po apsolutnim iznosima nije opravdana jer su ukupna ulaganja u infrastrukturu, a samim time i privatna sredstva bitno različita od projekta do projekta. Konkretno, projekti koji obuhvaćaju veći broj korisnika u bijelom području zahtijevaju u apsolutnom smislu i veća ulaganja, odnosno veći udio privatnih sredstava. Korištenjem apsolutnih iznosa u usporedbi projekata, manji projekti bi bili dodatno diskriminirani i u ovom kriteriju. Slijedom navedenog potrebno je zadržati ocjenjivanje projekata u odnosu na relativne iznose naznačenih privatnih sredstava. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
A1 Hrvatska d.o.o. 4.1.Faze postupka dodjele bespovratnih sredstava, 4.1.2.Faza 2. Vezano uz Kriterij 1.1. potrebno je pojasniti da se kao relativni udio privatnih sredstava smatraju samo privatna ulaganja koja se odnose na prihvatljive troškove. Naime ukupna privatna ulaganja uključuju i prihvatljive i neprihvatljive troškove pa je potrebno naglasiti da se promatra relativni omjer u sklopu prihvatljivih troškova. Odbijen Privatna ulaganja koja odgovaraju javnoj potpori za projekte razvoja širokopojasnog pristupa odnose se na ukupnu vrijednost privatnih ulaganja u projektima za razvoj širokopojasnog interneta, uključujući i dijelove projekta s neprihvatljivim troškovima.
Hrvatski Telekom d.d. 4.1.Faze postupka dodjele bespovratnih sredstava, 4.1.2.Faza 2. HT napominje kako kriteriji odabira priloženi u pdf. formatu u okviru fusnote 46 nisu istovjetni onima koji su priloženi u tabličnom obliku od str. 44. do str. 63. ovoga dokumenta. HT napominje kako se bilješka (fusnota) br. 47 poziva na bilješku (fusnotu) br. 26 u ovom dokumentu međutim između tih dviju bilješki nije jasna korelacija. Prihvaćen Navedeno će biti ispravljeno u finalnoj verziji Uputa za prijavitelje kod objave predmetnog Poziva.
Hrvatski Telekom d.d. 4.1.Faze postupka dodjele bespovratnih sredstava, 4.1.2.Faza 2. HT traži sljedeće: • da se minimalni broj bodova sagledava na ukupnoj razini kriterija, odnosno da se ne postavljaju minimalni pragovi na razini pod-kriterija • da se iznos maksimalno ostvarive ocjene u kriteriju 1. "Vrijednost za novac koju projekt nudi" podigne s 15 na minimalno 30, na način da se iznos maksimalno ostvarive ocjene u pod-kriteriju 1.1 podigne na 20, a u pod-kriteriju 1.2 na 10 • da se iznos minimalnog broja bodova na razini kriterija 1. "Vrijednost za novac koju projekt nudi" smanji s 9 na 5 bodova • da se iznos minimalnog broja bodova u kriteriju 4.2 (Broj poslovnih i javnih korisnika) smanji sa 6 na 2 • da se smanje iznos maksimalno ostvarive ocjene u kriteriju 4. "Dizajn i zrelost projekta" i kriteriju 6. "Doprinos projektnog prijedloga rješavanju specifičnih razvojnih problema na određenom teritoriju" HT posebno ističe kako su se projekti razvoja širokopojasne infrastrukture pripremali vodeći se ONP-om te u trenutku pripreme projekta NP-ovi nisu imali saznanja o kriterijima odabira i minimalnim pragovima unutar istih, te naglašava kako su navedeni minimalni pragovi iznimno strogi posebno iz razloga što je potrebno zadovoljiti i minimalne pragove pod-kriterija unutar kriterija odabira. Nadalje, HT smatra da su ovako zadani kriteriji kontradiktorni u međusobnoj korelaciji kriterija 1., 4. i 6. HT smatra kako je kod pod-kriterija odabira 1.1. („Relativni udio privatnih sredstava“) potrebno povećati maksimalno ostvarivo ocjenu s 10 na minimalno 20 iz razloga što je bitno da se većom ocjenom boduju projektni prijedlozi u kojima se ulaže više privatnog kapitala što kao posljedicu ima manji iznos traženih sredstava državnih potpora, a što je vrlo važno s aspekta ograničenog iznosa sredstava (definirano u točki 1.4 ovoga dokumenta) odnosno u skladu je s općim načelom efikasnog trošenja javnih sredstava (Financijska uredba EU br. 966/2012) u projektima čije aktivnosti se financiraju bespovratnim javnim sredstvima. Navedeno traženo povećanje je u skladu s strukturnim pravilima javne nabave iz poglavlja 2.7. ONP-a, a u kojem se navodi kako traženi iznos potpora mora imati najveći relativni značaj u odnosu na sve ostale kriterije. Bez obzira što se u tom dijelu ONP-a govori o kriterijima odabira za postupke javne nabave u investicijskim modelima A i C, a u ovome dijelu dokumenta Poziva o kriterijima odabira u fazi postupke dodjela, HT smatra da navedeni relativni udjeli važnosti trebaju biti isti ili bar približno isti, a s obzirom da ocjena kvalitete projektnog prijedloga mora svakako korelirati sa kvalitetom ponude odabranog privatnog operatora, a što se postiže na način da kriterij apsolutnog traženog iznosa potpora unutar kriterija odabira javne nabave imaj najveći relativni značaj kako se traži u ONP-u, a analogno da financijski kriteriji odabira 1.1 i 1.2 koji direktno utječu na iznos tražene potpore također zajedno trebaju imati najveći iznos maksimalno ostvarive ocjene (minimalno 30). HT smatra kako je potrebno ukinuti minimalni bodovni prag pod-kriterija 1.1 („Relativni udio privatnih sredstava“) iz razloga vrlo male prolaznosti projekata, a što proizlazi iz sljedećeg. Iz matematičkog izračuna je razvidno kako privatni operator mora ponuditi minimalno 44% privatnog udjela, odnosno iznos potpore po stanu ne smije prelaziti iznos od 5.600 Kn, a iz čega se može zaključiti da je tendencija da u daljnju fazu postupka dodjele prolaze projekti koji su ekonomski isplativiji s aspekta ulaganja privatnih operatora, a to su za privatnog operatora upravo oni projekti koji imaju veću broadband penetraciju, veću gustoću naseljenosti koja utječe na efikasnost trošenja javnih sredstava odnosno manju kapitalnu investiciju po stanu. Na ovaj način onemogućeno je velikom broju projekata sa nižom broadband penetracijom i manjom gustoćom naseljenosti prolaz u daljnju fazu postupka dodjele bespovratnih sredstava. Navedeno je kontradiktarno s raspisanim kriterijem 6.1 Indeks razvijenost iz čijih postavki je razvidno kako se preferiraju projekti čiji prostorni obuhvati spadaju u nerazvijenije krajeve RH. Istovremeno tako razvijen kriterij 6. je kontradiktoran s kriterijem 4., a po kojem se preferiraju uglavnom geografski veliki projekti sa minimalno 560 poslovnih i javnih korisnika. HT smatra da je unutar pod-kriterija 4.2 ("Broj poslovnih i javnih korisnika") potrebno smanjiti minimalni bodovni prag sa 6 na 2, a s obzirom da preliminarni izračuni od strane HT-a, a koji su uzeli u obzir projekte koji su prošli javne rasprave, pokazuju kako u daljnju fazu postupka odabira zbog minimalnog bodovnog praga od 6 ne bi prošli projekti koji imaju manje od 560 poslovnih i javnih korisnika, a što nije u skladu sa svrhom Poziva kako je određena unutar točke 1.3 ovoga Dokumenta. HT smatra da je potrebno omogućiti i prolaz "manjih" projekata s aspekta poslovnih i javnih korisnika, a kako bi i na području tih projekata došlo do smanjenja digitalnog jaza odnosno povećanje konkurentnosti pojedinih radnih mjesta i gospodarskih grana. Nadalje, unutar HT-a napravljene su detaljne analize poslovnih slučajeva po svakom od projekata čiji nacrti PRŠI-eva su prošli javne rasprave, a koji sadrže proračune ukupnih investicija u mrežu, izračune financijskog jaza, a iz kojeg proizlaze izračuni traženog iznosa potpora te planirani udjeli sufinanciranja investicije iz vlastitih izvora operatora. Navedena analiza pokazuje da s obzirom na ovako postavljen minimalni bodovni prag fazu 2.a postupka dodjele bespovratnih sredstava prolaze samo projektni prijedlozi unutar kojih privatni operatori kao partneri u projektnim prijedlozima nude minimalno 44% relativnih privatnih sredstava, a što su po komercijalnoj računici operatora upravo oni projekti s višom broadband penetracijom odnosno s višim indeksom razvijenosti. S druge strane, u projektima s nižom broadband penetracijom odnosno s nižim indeksom razvijenosti HT zbog nametnutog minimalnog ograničenja privatnog udjela možebitno neće biti u mogućnosti podnijeti svoje ponude na postupke javnih nabava. Opravdana je pretpostavka kako se i ostali operatori u RH vode sličnom investicijskom politikom, odnosno neće biti u mogućnosti donijeti poslovnu odluku o podnošenju svojih ponuda na postupke javne nabava, te će na taj način dijelovi RH kojima je NGA infrastruktura prijeko-potrebna za daljnji socio-ekonomski razvoj ostati bez takve infrastrukture. Pri tome HT napominje kako je velik broj tih JLS-ova uložio vlastita sredstva za financiranje PRŠI-a te se isto tako očekuje da će uložiti značajna sredstva za pripremu i vođenje postupaka javnih nabava, što predstavlja značajna financijska opterećenja lokalnih proračuna, a vodeći se ciljem da im se na postupke nabave jave zainteresirani operatori te da se nakon toga natječu za bespovratna sredstva i da im se konačnici spomenuti troškovi refundiraju javnim sredstvima. HT smatra da privatni operatori i u praksi moraju imati mogućnost ulagati minimalno 20% privatnih sredstava kao što je određeno minimalnim pragom k1 (20%). Na taj način omogućiti će se da se više privatnih operatora odluči podnijeti svoje ponude na otvorene postupke javnih nabava nositelja projekata, a čime će se postići veća kompetitivnost između privatnih operatora, kao i uspješna prolaznost faze ocjenjivanja 2.a te zadovoljenje predviđenog iznosa privatnih ulaganja unutar OPKK od 44 milijuna EUR-a te pokrivanje minimalno 192.000 stanova NGA pristupom, a što je zadano kao ciljana vrijednost pokazatelja neposrednih rezultata na razini ovoga Poziva. Bitno je naglasiti kako preliminarni izračuni HT-a pokazuju kako će HT u svojim ponudama nuditi privatni udio koji će prosječno na razini svih HT ponuda iznositi oko 40%, a što je i u skladu s očekivanjem navedenom u poglavlju 1.4. ovoga dokumenta ("Očekuje se da će privatno ulaganje iznositi 40% ukupnog ulaganja ONP-a"). HT predlaže da se detaljnije definiraju uvjeti upravljanja mrežom prema veleprodajnom poslovnom modelu. HT traži transparentno jednoznačno vrednovanje kriterija kapaciteta prijavitelja u provedbi projekta, na način da se u dokumentaciji otvorenog Poziva na dostavu projektnog prijedloga raspišu ključni parametri vrednovanja kvalitete opisa predložene metodologije uspostave projektnog tima, odnosno na koji dokaziv način će se prilikom bodovanja utvrđivati da je projektni tim uspostavljen u praksi. Odbijen Ne prihvaćaju se komentari vezani uz Kriterij odabira 1.1. „Relativni udio (%) privatnih sredstava i/ili vlastitih sredstava JLRS-ova u odnosu na ukupne troškove projekta“, Kriterij odabira 1.2. “Prosječna potpora po krajnjem korisniku“, Kriterij odabira 4.1. „Broj stanova u bijelim područjima kojima će se u okviru projekta omogućiti NGA širokopojasni pristup“, Kriterij odabira 4.2. „Broj poslovnih i javnih korisnika u bijelim područjima kojima će se u okviru projekta omogućiti NGA širokopojasni pristup“ i Kriterij odabira 6.1. „Indeks razvijenosti“. Kriterij odabira 1.1. „Relativni udio (%) privatnih sredstava i/ili vlastitih sredstava JLRS-ova u odnosu na ukupne troškove projekta“ i Kriterij odabira 1.2. “Prosječna potpora po krajnjem korisniku “definirani su u skladu s raspoloživim sredstvima u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“, a vezano za Razvoj infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije u područjima bez infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije i bez dovoljno komercijalnog interesa, za maksimalno povećanje socijalne i ekonomske dobrobiti. Kriterij odabira 4.2. „Broj poslovnih i javnih korisnika u bijelim područjima kojima će se u okviru projekta omogućiti NGA širokopojasni pristup“ će se izmijeniti, a na način da navedeni kriterij ne diskvalificira niti jedan projektni prijedlog. Kriterij odabira 6.1. „Indeks razvijenosti“ u skladu je s uputom Koordinacijskog tijela za Operativni program „Konkurentnost i kohezija“, a u vezi sa rješavanjem specifičnih razvojnih problema određenih teritorija Republike Hrvatske kroz provedbu Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondovi) u financijskoj perspektivi 2014.-2020. Koordinacijsko tijelo izdalo je uputu kako bi se potaknulo korištenje ESI fondova upravo u onim područjima Republike Hrvatske koja najviše zaostaju za nacionalnim prosjekom prema stupnju razvijenosti. Ne prihvaća se komentar koji se odnosi na detaljnije definiranje uvjeta upravljanja mrežom prema veleprodajnom poslovnom modelu. Navedeno će biti definirano općim i posebnim uvjetima Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava. Nadalje, vezano uz Kriterij odabira 3.1. Kapacitet prijavitelja u provedbi projekta, MRRFEU (UT) smatra da je vrednovanje Kriterija odabira dovoljno jasno definirano.
A1 Hrvatska d.o.o. 4.1.Faze postupka dodjele bespovratnih sredstava, 4.1.2.Faza 2. Vipnet podržava značaj koji je stavljen na kriterij 5. (Inovativnost u planu izvedbe projekta) i potrebu za kvalitetnim tehnološkim rješenjem. Navedeno je usuglašeno sa strategijom razvoja širokopojasnog pristupa u RH i komunikacijom Europske komisije „Povezivošću do konkurentnog jedinstvenog digitalnog tržišta - Ususret europskom gigabitnom društvu“, kao i ciljevima digitalne agende. Strategija razvoja širokopojasnog pristupa stavlja naglasak i na potrebu osiguranja dostupnosti širokopojasnog pristupa s brzinama većim od 100 Mbit/s, kako bi razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa pratio i razvoj usluga i aplikacija kojima su, za nesmetani rad, potrebne brzine širokopojasnog pristupa veće od 100 Mbit/s, što uključuje i simetričnost pristupnih brzina. U Komunikaciji Europske komisije Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija pod naslovom „Povezivošću do konkurentnog jedinstvenog digitalnog tržišta - Ususret europskom gigabitnom društvu“ (Komunikacija EK) jasno se ističe da Europa mora sada uspostaviti mreže za svoju digitalnu budućnost. U tu svrhu u njoj se iznosi plan kreiranja europskog gigabitskog društva u kojem je zbog dostupnosti mreža vrlo visokog kapaciteta i njihove uporabe moguća raširena uporaba proizvoda, usluga i aplikacija na jedinstvenom digitalnom tržištu. U navedenom dokumentu Europska komisija jasno navodi kako dostupnost NGA mreža koje omogućuju brzine veće od 30Mbit/s, ali manje od 100 Mbit/s neće biti dovoljne te da će biti potreban iskorak naprijed na ultra-brzi internet s brzinama većim od 100 Mbit/s. Dodatno, Europska komisija vrlo jasno u posljednjem komunikacijskom dokumentu o gigabitskom društvu navodi da se FTTC konceptom, s obzirom da se njime ne postižu garantirane brzine od minimalno 100 Mbit/s, ne postižu ciljevi DAE 2020 (cilj da 50% kućanstava koristi internet uz minimalnu brzinu od 100 Mbit/s) pa samim time nije moguće s istim konceptom niti ostvariti ciljeve DAE 2025. Europska komisija u posljednjem komunikacijskom dokumentu navedeno potvrđuje i stavlja fokus na prezentirano tehnološko rješenje te potrebu gradnje takvih mreža već danas kako bi se pravovremeno osigurali uvjeti za njihovo korištenje i razvoj digitalnog gigabitskog društva najkasnije do 2025. godine. U slučaju kada bi se EU fondovi/bespovratna sredstva koristila samo za ostvarenje ciljeva DAE EU 2020, Hrvatska bi se u 2020. godini našla u situaciji da još više zaostaje za EU s obzirom na ciljeve DAE 2025 s obzirom da se završetak gradnje mreža financiranih ONP-om očekuje u 2021./2022. godini. U skladu s navedenim, uz poticanje kvalitetnih tehnoloških rješenja kroz ovaj kriterij, potrebno je osigurati da se u kriteriju 1 (Vrijednost za novac koju projekt nudi) ne diskriminiraju projekti koji nude navedena kvalitetna tehnološka rješenja. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
A1 Hrvatska d.o.o. 4.1.Faze postupka dodjele bespovratnih sredstava, 4.1.2.Faza 2. Kriteriji su postavljeni na način da se automatski eliminiraju projekti koji imaju manje od 518 poslovnih i javnih korisnika. Navedeno proizlazi iz uvjeta da minimalni broj bodova na ovom kriteriju iznosi 6 od mogućih 10. Na taj način eliminiraju se i penaliziraju ruralna područja koja nemaju razvijene poslovne i javne korisnike, a sredstva bi se trebala između ostalog koristiti za razvoj gospodarstva upravo u tim područjima. Primljeno na znanje Kriterij odabira 4.2. „Broj poslovnih i javnih korisnika u bijelim područjima kojima će se u okviru projekta omogućiti NGA širokopojasni pristup“ će se izmijeniti na način da navedeni kriterij ne diskvalificira niti jedan projektni prijedlog.
A1 Hrvatska d.o.o. 4.1.Faze postupka dodjele bespovratnih sredstava, 4.1.2.Faza 2. Vezano uz poglavlje 2.b) Provjera prihvatljivosti troškova napominjeno da konačni iznos prihvatljivih troškova utječe na rezultat i ukupni broj bodova pojedinog projekta, pa bi izmjene iznosa prihvatljivih troškova mogle utjecati na rezultat prethodne faze (Faze 2.a), odnosno neki projekti koji su inicijalno bili na rezervnoj listi bi, nakon ovih ispravaka, mogli biti bolje rangirani na listi. Naime, uslijed promjene iznosa prihvatljivih troškova navedeni projekti mogli bi dobiti veći broj bodova po kriteriju relativnog udjela vlastitih sredstava (Kriterij 1.1) Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
Grad Nova Gradiška 4.1.Faze postupka dodjele bespovratnih sredstava, 4.1.2.Faza 2. Opća ocjena je da se zahtijeva previsoki prag prihvatljivih projekata s obzirom na broj poslovnih i javnih korisnika u bijelim područjima kojima će se u okviru projekta omogućiti NGA širokopojasni pristup Nastavno, kriteriji su postavljeni na način da se projekti koji imaju manje od 518 poslovnih i javnih korisnika eliminiraju . Naglašavamo da se Većina poslovnih i javnih korisnika nalazi u središtima JLS-ova, koje su u najvećem broju slučajeva u tzv. „sivom“ području. Na taj način, područja koja nemaju razvijene poslovne i javne korisnike - ruralnim područjima(prema kojima je i okrenut ovaj projekt u cilju ostvarenja preduvjeta razvoja), smanjuje se broj bodova te u najgorem slučaju projekt može biti eliminiran. Prihvaćen Kriterij odabira 4.2. „Broj poslovnih i javnih korisnika u bijelim područjima kojima će se u okviru projekta omogućiti NGA širokopojasni pristup“, će se izmijeniti na način da navedeni kriterij ne diskvalificira niti jedan projektni prijedlog.
Grad Nova Gradiška 4.1.Faze postupka dodjele bespovratnih sredstava, 4.1.2.Faza 2. U potpunosti podržavamo postojeći ali i moguće jačanje kriterija 5 - inovativnost u planu izvedbe projekta. Isti će na taj način pridonijeti na područjima izgradnju kvalitetne NGA mreže sa dugoročnim tehnološkim rješenjem. Nastavno ovakvi kriteriji potiču izgradnja mreže kojom će se u okviru projekta omogućiti ultrabrzi pristup od najmanje 100 Mbit/s simetrično i za privatne i za poslovne i javne korisnike što i sa većim brojem bodova treba potaknuti. Želimo sugerirati, ukoliko nije moguće povećati ukupni maksimalan broj bodova (sada 24), da se u cilju razvoja privrede osigura veći broj bodova većem udjelu poslovnih i javnih korisnika u bijelim područjima, kojima će se u okviru projekta omogućiti ultrabrzi pristup od najmanje 100 Mbit/s simetrično . Odbijen Relativni značaji predmetnih kriterija su određeni u skladu s ciljevima Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“, a isti su povezani i međuovisni te osiguravaju ujednačen pristup prema svim projektnim prijedlozima, odnosno svi prijavitelji imaju jednake mogućnosti financiranja svojih projektnih prijedloga.
ZDENKO KIRINČIĆ 4.1.Faze postupka dodjele bespovratnih sredstava, 4.1.2.Faza 2. Komentari oko bodovanja broja korisnika .Sada su dosta strogi, pa bi se moglo dogoditi da tu cijeli Krk izgubi koji bod zbog sivih/crnih zona. Odbijen Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije ne može utjecati na određivanje područja u kojima je opravdano provoditi projekte razvoja širokopojasne infrastrukture (tzv. mapiranje).
ZDENKO KIRINČIĆ 4.1.Faze postupka dodjele bespovratnih sredstava, 4.1.2.Faza 2. Pozdravljamo i snažno podržavamo predložene promjene u kriterijima 1.1 i 2.1 koji povećavaju atraktivnost modela B i olakšavaju provedbu projekata po modelu B, kroz smanjenje gornjeg praga za vlastita sredstva JLRS-ova (trenutno 35%) u kriteriju 1.1 i dodjelu 5 dodatnih bodova za projekte kroz model B i projektne s veleprodajnim poslovnim modelom u kriteriju 1.2. Vezano na to, predlažemo manju promjenu u kriteriju 1.1 koja bi dodatno olakšala provedbu projekata kroz model B – predlažemo da se, uz zadržavanje raspona između gornjeg i donjeg praga bodovanja vlastitih sredstava JLRS-ova od 15 postotnih bodova (od 20% do 35%), donji prag postavi na 15% (što ionako odgovara minimalnom udjelu sufinanciranja vlastitim sredstvima kojeg treba osigurati uz maksimalni iznos bespovratnih sredstava iz fondova EU-a – 85%), te predlažemo da se gornji prag postavi na 30%. Ističemo da je prijaviteljima osiguranje vlastitih sredstava za sufinanciranje izuzetno zahtjevno, s obzirom da redovito implicira zaduženja u okviru ograničenih proračunskih okvira u kojima funkcioniraju jedinice lokalne samouprave. Odbijen Kriterij odabira 1.1. „Relativni udio (%) privatnih sredstava i/ili vlastitih sredstava JLRS-ova u odnosu na ukupne troškove projekta“ u skladu je sa trenutno raspoloživim sredstvima u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“, a vezano za Razvoj infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije u područjima bez infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije i bez dovoljno komercijalnog interesa, za maksimalno povećanje socijalne i ekonomske dobrobiti.
ZDENKO KIRINČIĆ 4.1.Faze postupka dodjele bespovratnih sredstava, 4.1.2.Faza 2. Vezano na predložene promjene u kriterijima 1.1 i 1.2 koji povećavaju atraktivnost modela B i olakšavaju provedbu projekata po modelu B, tj. postavljaju usporedive uvjete za provedbu projekata i po modelu A i po modelu B, skrećemo pozornost MRRFEU-a da razmotri poduzimanje dodatnih mjera i aktivnosti kojima bi se prijaviteljima koji su se odlučili provoditi projekte po modelu B olakšalo osiguranje vlastitih sredstava za sufinanciranje projekta (uz bespovratna sredstva iz EU fondova). U trenutnim okolnostima potencijalni prijavitelji projekata po modelu B imaju mogućnost osiguranja vlastitih sredstava za sufinanciranje projekta na sljedeće načine: - unutar proračuna jedinica lokalne samouprave (radi se o vrlo ograničenim sredstvima, koja su nedostatna za potrebne iznose vlastitih sredstava u projektu); - zaduživanjem na financijskom tržištu, uključujući i kroz namjenske kreditne linije HBOR-a (npr. kroz kreditnu liniju za EU projekte javnog sektora); - putem Fonda za sufinanciranje provedbe EU projekata MRRFEU-a, pri čemu je i dalje nepoznato da li će se iz tog fonda moći financirati i projekti širokopojasnih mreža tijekom 2019. i 2020. Stoga je bitno da MRRFEU već sada, u 2018., kod objave konačnih Kriterija i Uputa, odredi da li će se projekti širokopojasnih mreža moći sufinancirati iz Fonda za sufinanciranje provedbe EU projekata tijekom idućih godina (2019., 2020. i kasnije) i u kojem iznosu (udjelu) s obzirom na potrebne iznose vlastitih sredstava jedinica lokalne samouprave u projektima po modelu B. Nadalje, nužno je da MRRFEU razmotri mogućnosti osiguranja dodatnih financijskih sredstava za vlastita sredstva jedinica lokalne samouprave u projektima po modelu B, unutar proračunskih sredstava na državnoj razini. Napominjemo da je, po ONP-u, intenzitet potpore u projektima koji se provode po modelu B 100%, te formalno nema prepreka i da više od 85% sredstava za pojedinačni projekt može biti osigurano unutar državnog proračuna. Ponderi za kriterije 5.1 i 5.2 – inovativnost u planu izvedbe projekta U potpunosti podržavamo dodatno povećanje pondera u kriterijima 5.1 i 5.2 na 12% - Ukupan udio stanova u bijelim područjima, a kojima će se u okviru projekta omogućiti ultrabrzi pristup od najmanje 100 Mbit/s simetrično, odnosno Ukupan udio poslovnih i javnih korisnika u bijelim područjima, a kojima će se u okviru projekta omogućiti ultrabrzi pristup od najmanje 100 Mbit/s simetrično. Uslijed višegodišnjeg kašnjenja postupka dodjele bespovratnih sredstava za izgradnju brzih širokopojasnih mreža, te izrazito nepovoljnih statističkih pokazatelja širokopojasne povezivosti za Hrvatsku u okviru EU-a, potrebno je napraviti još veći iskorak i okrenuti se sufinanciranju javnim sredstvima naprednih širokopojasnih rješenja koja podržavaju brzine iznad 100 Mbit/s simetrično i više, a koja će rješenja biti i strateški i praktično potrebna iza 2020. godine. Dodatno je to potrebno i zbog činjenice da će završetak izgradnje mreža u projektima biti najranije 2021. ili 2022. Na taj način izbjegava se i neučinkovito trošenje javnih sredstava na suboptimalna i tehnološki ograničena rješenja širokopojasnih mreža koja će već u trenutku završetka izgradnje biti zastarjela i neće moći ispuniti strateške ciljeve iza 2020. Komentar na minimalni bodovni prag kod kriterija 1.1 MRRFEU u prijedlogu Uputa za prijavitelje nije obrazložio razloge uvođenja minimalnog bodovnog praga kod kriterija 1.1, kao niti postavljenu vrijednost praga za projekte po modelu B. Smatramo da uvođenje navedenog minimalnog bodovnog praga nije potrebno, budući da su potrebni iznosi bespovratnih sredstava ovisni o prosječnim troškovima izgradnje mreže i očekivane razine korištenja (penetracije) širokopojasnog pristupa, tj. radi se o vanjski zadanim parametrima na koje utjecaj ne može imati prijavitelj i jedinice lokalne samouprave koje su uključene u projekt. Stoga je potrebno u potpunosti ukloniti minimalni bodovni prag za kriterij 1.1, kako bi se prijaviteljima u projektima po modelu B omogućilo fleksibilno određivanje potrebnog udjela bespovratnih sredstava, odnosno udjela vlastitih sredstava, sukladno financijskim parametrima izgradnje i eksploatacije mreže u projektu, te mogućnostima osiguranja vlastitih sredstava za sufinanciranje projekta od strane prijavitelja i jedinica lokalne samouprave koje su uključene u projekt. Komentar na kriterije 4.1 i 4.2 Smatramo da kriteriji 4.1 i 4.2 imaju prevelike pondere (ukupno 30%), čime se onemogućuje ravnopravno sudjelovanje u postupku dodjele bespovratnih sredstava projektima s manjim brojem korisnika. Ukoliko je intencija MRRFEU-a bila slijediti preporuku ONP-a o najviše 10.000 kućanstava obuhvaćenih projektom, ista je preporuka kroz Kriterije postavljena kao glavni i najvažniji kriterij odabira projekta, za što ne vidimo uporište. Dodatno, kriteriji 4.1 i 4.2 navedeni su kao kriteriji dizajna i zrelosti projekta, pri čemu je veza tih kriterija s dizajnom i zrelošću projekta krajnje upitna („Dizajn i zrelost projekta (odnosi se na (1) utvrđivanje potrebe odnosno problemskog stanja koje projekt rješava te opis željenog stanja, (2) internu intervencijsku logiku projekta i provjerljivost pokazatelja kojima se treba potvrditi ostvarenje ciljanih vrijednosti – pokazatelji moraju biti racionalni, odgovarajuće vrste i iz pouzdanih izvora, i (3) spremnost za početak provedbe svih odgovarajućih komponenti projekta; obuhvaća pravne, tehničke i organizacijske aspekte“). Broj korisnika u projektnom prijedlogu vezan je uz mogućnost postizanja sporazuma sa susjednim jedinicama lokalne samouprave s ciljem povećanja broja korisnika u projektu, praktične mogućnosti povezivanja sa susjednim jedinicama lokalne samouprave (npr. izvan zaokruženih zemljopisnih prostora kao što su pojedinačni otoci ili izvan administrativno zaokruženih cjelina kao što su pojedinačne županije), afinitetima pojedinih jedinica lokalne samouprave u pogledu investicijskog modela projekta te ishodima javne rasprave u smislu konačnog udjela sivih područja u projektu (uključujući i siva područja koja su to postala zbog iskazanog komercijalnog interesa operatora na javnoj raspravi). Drugim riječima, mogućnosti moduliranja konačnog broja korisnika u projektnom prijedlogu često su ograničene za pojedine prijavitelje i ne opravdavaju davanje predloženih visokih pondera za kriterije 4.1 i 4.2. Stoga predlažemo da se kriterijima 4.1 i 4.2 dodijele ponderi od ukupno najviše 15% (npr. 10% za broj stanova u bijelim područjima, a 5% za broj poslovnih i javnih korisnika u bijelim područjima). Preostali ostvareni „višak“ pondera predlaže se jednoliko rasporediti na kriterije 2.1, 5.1, 5.2 i 6.1. Također je potrebno ukloniti minimalne bodovne pragove za kriterije 4.1 i 4.2, budući da se njima samo dodatno ograničava i sprječava projekte s manjim brojem korisnika da sudjeluju u postupku dodjele bespovratnih sredstava, a bez ikakvog vidljivog razloga. Komentari na kriterij 4.2 Smatramo da je vrijednost gornjeg praga za bodovanje kod kriterija 4.2 (900 poslovnih i javnih korisnika) previsoka. Tu vrijednost nemoguće je ostvariti u slučaju slabije razvijenog poduzetništva (manjeg broja tvrtki i obrta) na području projekta, ili većeg udjela sivih ili crnih područja u projektu (jer su poslovni i javni korisnici većinom koncentrirani u središnjim područjima naselja koja su uobičajeno siva ili crna područja). Stoga predlažemo da se gornji prag za bodovanje u kriteriju 4.2 postavi na 500 poslovnih i javnih korisnika, kako projekti u područjima u kojima je manji broj poslovnih i javnih korisnika ne bi bili diskriminirani, tj. kako bi i ti projekti imali mogućnost postizanja većeg broja bodova na tom kriteriju. Djelomično prihvaćen Vezano za dio komentara koji se odnosi na Kriterije odabira 1.1. i 1.2. te pripadajuće minimalne bodovne pragove, navedeno se ne prihvaća. Financijska alokacija i intenzitet potpore definirani su u skladu s raspoloživim sredstvima u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“, a vezano za Razvoj infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije u područjima bez infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije i bez dovoljno komercijalnog interesa, za maksimalno povećanje socijalne i ekonomske dobrobiti. Vezano za dio komentara koji se odnosi na Kriterije odabira 5.1. i 5.2., navedeno je primljeno na znanje. Vezano za dio komentara koji se odnosi na relativni značaj (ponder) Kriterija odabira 4.1. i 4.2., navedeno se ne prihvaća. Relativni značaji predmetnih kriterija su određeni u skladu s ciljevima Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“, a predmetni su kriteriji povezani i međuovisni te osiguravaju ujednačen pristup prema svim projektnim prijedlozima, odnosno svi prijavitelji imaju jednake mogućnosti financiranja svojih projektnih prijedloga. Vezano za dio komentara koji se odnosi na gornji prag u Kriteriju odabira 4.2., isti se djelomično prihvaća. Naime, gornji prag koji je postavljen na 900 poslovnih i javnih korisnika neće biti izmijenjen, već će se u istom kriteriju ukloniti minimalni bodovni prag koji projektni prijedlozi moraju ostvariti. Navedenom izmjenom projektni prijedlozi na područjima u kojima je manji broj poslovnih i javnih korisnika neće biti diskriminirani.
Razvojna agencija Ćazma d.o.o. 4.1.Faze postupka dodjele bespovratnih sredstava, 4.1.2.Faza 2. „FUSNOTA: 46Dostupno na: https://strukturnifondovi.hr/wp-content/uploads/2017/12/KOO-2a1.pdf.“ Ovaj dokument nije dostupan, a iznimno je bitan za cijeli proces. Prihvaćen Prihvaća se. Navedeno će biti izmijenjeno. Trenutno važeće Kriterije za odabir operacija i pripadajuću metodologiju u okviru OPKK, PO 2, IP 2a, SC 2a1 možete pronaći na sljedećoj poveznici: https://strukturnifondovi.hr/wp-content/uploads/2018/06/KOO-2a1.2_izmjene_v03_6-mjesec-2018_clean.pdf.
GRAD VALPOVO 4.1.Faze postupka dodjele bespovratnih sredstava, 4.1.2.Faza 2. Nije logičan način bodovanja kriterija 4.2. Donji prag za bodovanje iznosi 50, dok iz postavljenog proizlazi da se ne može prijeći 6 minimalnih bodova ako postoji manje od 520 poslovnih / javnih korisnika. Na radionici je rečeno da se u kriterijima neće automatski diskvalificirati projekti s manjim brojem potencijalnih korisnika, što je zadovoljno u kriteriju 4.1., no ne i u 4.2. Smatramo da je potrebno i u područjima koja nemaju velik broj javnih i poslovnih subjekata barem omogućiti natjecanje, a ne isključiti ih prije ocjenjivanja jer ne prelaze pragove pojedinih podkriterija. Također, napominjemo kako je na našem obuhvatu projekta gustoća naseljenosti stanovnika vrlo niska što rezultira sa visokom investicijom gradnje mreže po stanovniku. Obzirom na navedeno smatramo da je važno ne ograničavati privatne investitore u svojim ponudama u dijelu privatnih udjela kroz kriterij 1.1., a kako bi se osigurala njihova zainteresiranost sudjelovanja u projektu. Djelomično prihvaćen Prihvaća se dio komentara koji se odnosi na Kriterij odabira 4.2. Broj poslovnih i javnih korisnika u bijelim područjima kojima će se u okviru projekta omogućiti NGA širokopojasni pristup te će se u istom ukloniti minimalni bodovni prag koji projektni prijedlozi moraju ostvariti. Navedenom izmjenom projektni prijedlozi na područjima u kojima je manji broj poslovnih i javnih korisnika neće biti diskriminirani. Ne prihvaća se dio komentara koji se odnosi na Kriterij odabira 1.1. Financijska alokacija i intenzitet potpore definirani su u skladu s raspoloživim sredstvima u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“, a vezano za Razvoj infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije u područjima bez infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije i bez dovoljno komercijalnog interesa, za maksimalno povećanje socijalne i ekonomske dobrobiti.
GRAD VALPOVO 4.1.Faze postupka dodjele bespovratnih sredstava, 4.1.2.Faza 2. U kriteriju 4.1. Broj stanova u bijelim područjima kojima će se u okviru projekta omogućiti NGA širokopojasni pristup gornji prag za bodovanje iznosi 10.000 stanova. Sukladno napomeni ukoliko je u projektu broj stanova u bijelim područjima veći od 10.000 tada će taj projekt po tom kriteriju dobiti maksimalnih 20 bodova. Smatramo da je to neprihvatljivo za manje projekte u kojima nisu uključeni veliki gradovi koji i uz izraženi komercijalni interes vrlo lako dosežu 10.000 stanova u bijelim područjima pa i dvostruko više. Predlažemo da se za navedeni kriterij smanji ukupan broj bodova s 20 na 10, kao što je to određeno u kriteriju 4.2. Broj poslovnih i javnih korisnika. Ujedno predlažemo da se u Kriteriju 6.1. Indeks razvijenosti poveća maksimalni broj bodova s 20 na ukupno 30, prvenstveno iz razloga jer se radi o projektu kojemu je cilj razviti ona područja u kojima operatori nemaju komercijalni interes za izgradnju NGA mreže. To se prvenstveno odnosi na područja koja su nerazvijena a što je i prikazano indeksom razvijenosti. U poglavlju 2.4.1. Okvirnog nacionalnog programa za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja pod nazivom „Definiranje svih potencijalnih korisnika u projektu“ utvrđeno je da su potencijalni korisnici privatna kućanstva, gospodarski i javni korisnici. Termin „Stanovi“ koji se navodi u predmetnom pozivu nije usklađen s ONP-om. Stanovi obuhvaćaju naseljene i nenaseljene adrese. Naseljena adresa je ona adresa na kojoj osoba ima prijavljeno stalno prebivalište u Ministarstvu unutarnjih poslova, te s osnova koje plaća sva porezna davanja. Nenaseljena adresa je ona na kojoj osoba privremeno živi kao što su kuće za odmor odnosno vikendice, te s osnova kojih ne plaća porezna davanja. ONP-om je točno definirano da su prihvatljivi korisnici isključivo privatna kućanstva. Kućanstvo nije ne naseljena adresa niti vikendica na moru, već ona adresa na kojoj osoba stalno prebiva. Sukladno navedenom predlažemo da se termin „Stanovi“ izmjeni s terminom „Privatna kućanstva“ kako bi predmetni poziv bio usklađen s ONP-om, te kako bi se izbjegla mogućnost za žalbe budući da na taj način poziv pogoduje turističkim središtima i okolici koje obiluju s kućama za odmor, odnosno ne naseljenim adresama. Cilj samog projekta je osigurati pristup internetu što većem broju korisnika, ali aktivnih korisnika koji će isti koristiti svakodnevno, a ne povremeno tijekom ljetnih mjeseci. Ujedno predlažemo da MRRFEU točno navede izvor podataka za „Privatna kućanstva“, kako bi svi projekti imali jednaku bazu podataka i na temelju koje bi upravljačko tijelo lako izvršilo kontrolu broja prihvatljivih korisnika. Ostaviti mogućnost nositeljima projekata da sami odlučuju o bazi podataka o kućanstvima, koju u konačnici u obliku izjave potpisuje ovlaštena osoba pod materijalnom i kaznenom dogovornošću krajnje je neozbiljno i dovodi do velike mogućnosti filtriranja podataka. Odbijen Ne prihvaća se dio komentara koji se odnosi na prijedlog izmjena relativnih značaja Kriterija odabira 4.1. Broj stanova u bijelim područjima kojima će se u okviru projekta omogućiti NGA širokopojasni pristup i Kriterija odabira 6.1. Indeks razvijenosti. Kriteriji odabira predmetnog Poziva su povezani i međuovisni te osiguravaju ujednačen pristup prema svim projektnim prijedlozima, odnosno svi prijavitelji imaju jednake mogućnosti financiranja svojih projektnih prijedloga. Ne prihvaća se dio komentara koji se odnosi na prijedlog izmjene termina „Stanovi“. Termin „Stanovi“ se koristi u predmetnom Pozivu zbog geo-demografskih specifičnosti Republike Hrvatske, te je usuglašen s Europskom komisijom. Ne prihvaća se dio komentara koji se odnosi na prijedlog objave jedinstvenog izvora podataka za stanove/kućanstva iz razloga jer Popis stanovništva, kućanstava i stanova iz 2011. godine više nije ažuran niti je javno objavljen. Načinom izvješćivanja koji je naveden u predmetnom Pozivu, prijaviteljima je ostavljena mogućnost odabira metodologije koja je najvjerodostojnija i najbolje odgovara lokalnim prilikama.
Tomislav Majnarić 4.1.Faze postupka dodjele bespovratnih sredstava, 4.1.2.Faza 2. Postupak dodjele / Faze postupka dodjele bespovratnih sredstava / Faza 2 / Tablica kriterija odabira (poglavlje 4.1.2) Komentari na kriterij 6.1 – bodovanje projekata koji se provode na području JLS-a na otocima S obzirom da, prema Zakonu o otocima, postoje samo dijelovi pojedinačnih JLS-ova (manji otoci) koji imaju status otoka prema Zakonu o otocima, no takav status istovremeno nema preostali dio JLS-a koji se nalazi na kopnu (primjeri su manji otoci u sastavu Gradova Zadra, Šibenika, Trogira i Dubrovnika), potrebno je definirati princip računanja doprinosa bodovanju dijelova JLS-a koji imaju status otoka ukupnom bodovanju JLS-a i cijelog projekta. PRIJEDLOG: Prijedlog je koristiti isti princip i formulu koja je već navedena za računanje doprinosa pojedinačnog JLS-a cijelom projektu. Odbijen Navedeno je u skladu s Uputom Koordinacijskog tijela u vezi sa rješavanjem specifičnih razvojnih problema određenih teritorija Republike Hrvatske kroz provedbu ESI fondova.
ProFUTURUS 4.1.Faze postupka dodjele bespovratnih sredstava, 4.1.2.Faza 2. Kriterij 1 - Iako se pod točkom 2.5. navodi da prijavitelj treba osigurati učinkovitu uporabu sredstava u skladu s načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti, poštivanje tih načela ne proizlazi iz kriterija 1.1. Naime, trenutno postavljen način bodovanja po kriteriju 1.1 omogućuje da se jednako tretiraju projekti koji imaju isti cilj i pokazatelje, ali gdje jedan projekt porezne obveznike stoji duplo više nego drugi. Npr. u projektima A i B predviđena je izgradnja istog broja priključaka i postavljeni su jednaki ciljevi vezani uz brzine. Kod projekta A operator 1 nudi jedno tehnološko rješenje, a kod projekta B operator 2 nudi drugo tehnološko rješenje, dok oba trebaju izgraditi isti broj priključaka i osigurati iste brzine. Obzirom da operatori nude različite tehnologije, projekt A košta 1 mil kn, a projekt B 2 mil kn. U slučaju bodovanja relativnog udjela privatnih sredstava, dolazi do toga da će projekt A (u kojem operator 1 osigurava 70%, odnosno kojem treba 30% potpore ili 300.000 kn u apsolutnom iznosu) dobiti isto bodova kao i projekt B (u kojem operator 2 također osigurava 70% i kojem isto tako treba 30% potpore, ali što iznosi 600.000 kn u apsolutnom iznosu, odnosno duplo više javnog novca). Ova situacija je prepoznata i u ONP-u, gdje se takav scenarij želio izbjeći kroz poglavlje 2.7.1. i tablicu 2-4 Popis kriterija odabira ekonomski najpovoljnije ponude, gdje se kao preporučeni kriterij za odabir operatora navodi Traženi iznos potpora - apsolutni traženi iznos državnih potpora kojeg je ponuditelj naznačio, te Vlastiti iznos sufinanciranja - apsolutni iznos investicijskih sredstava koja će biti uložena u projekt. Predlaže se grupiranje projekata sličnih vrijednosti i bodovanje na sljedeći način: k = apsolutni traženi iznos državnih potpora. kMIN = najniži traženi iznos državnih potpora među pristiglim prijedlozima projekata slične vrijednosti. Doprinos kriteriju ocjenjivati će se na temelju bodova pokazatelja: ako je k > 80% investicije naznačene u prijavi: 0 bodova ako je k < 80% investicije naznačene u prijavi: kMIN / k * 100 bodova Odbijen Kriteriji odabira predmetnog Poziva su u skladu s preporukama i smjernicama Europske komisije za razvoj infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije u područjima bez infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije i bez dovoljno komercijalnog interesa.
ProFUTURUS 4.1.Faze postupka dodjele bespovratnih sredstava, 4.1.2.Faza 2. Dupli pragovi unutar kriterija 1 i 4 – projekti s brojem poslovnih i javnih subjekata manjim od 520 praktički ne mogu doći u situaciju ocjenjivanja jer ne mogu proći minimalni prag kod kriterija 4.2. Obzirom da je natječaj namijenjen sredinama koje su na tržištu već ocijenjene kao neisplative za ulaganja zbog gospodarske nerazvijenosti, proizlazi da su takve sredine i u natječaju diskriminirane zbog manjka gospodarske aktivnosti privatnih subjekata. Stoga se predlaže uklanjanje duplih pragova unutar kriterija 4 te kroz bodovanje dati mogućnosti kompenzacije npr. nižeg broja poslovnih i javnih korisnika s višim brojem privatnih korisnika, odnosno omogućiti i onim projektima s nižim brojem poslovnih i javnih subjekata ocjenjivanje i rangiranje. Također se predlaže uklanjanje duplih pragova kod kriterija 1 i prihvatljivost udjela privatnih sredstava od 25-30%. Sudeći prema broju projekata koji se spremaju na razini RH, gdje su nadležni javni dionici pozivali i poticali JLS-ove na pripremu ovih projekata kako bi se čim više teritorija RH pokrilo brzim Internetom jer je to očito javni interes, nije za očekivati da će operatori biti spremni investirati barem 42% u svim projektima. Realno je za očekivati da će zbog velikog broja projekata i ograničenog investicijskog kapaciteta pomno analizirati gdje nisu i gdje jesu spremni uložiti (odnosno gdje očekuju optimalan povrat iz budućih prihoda). Slijedom toga je vrlo moguće da će dio pripremljenih projekata zastati u fazi javne nabave na koju se nitko neće javiti. Stoga se predlaže omogućiti operatorima ponudu nižih iznosa vlastitog učešća primjerice kod projekata koji se (uvjetno rečeno) mogu smatrati manjim investicijama (npr. do 30 mil kn) kako bi ih se stimuliralo da ipak uzmu u obzir i područja u kojima ne vide zadovoljavajuću dinamiku povrata, a kako bi takvi projekti i dalje mogli biti ocjenjivani i rangirani kod prijave na ovaj natječaj. Djelomično prihvaćen Prihvaća se dio komentara koji se odnosi na Kriterij odabira 4.2. Broj poslovnih i javnih korisnika u bijelim područjima kojima će se u okviru projekta omogućiti NGA širokopojasni pristup te će se u istom ukloniti minimalni bodovni prag koji projektni prijedlozi moraju ostvariti. Navedenom izmjenom projektni prijedlozi na područjima u kojima je manji broj poslovnih i javnih korisnika neće biti diskriminirani. Ne prihvaća se dio komentara koji se odnosi na Kriterij odabira 1.1. Financijska alokacija i intenzitet potpore, kao i predmetni minimalni bodovni prag definirani su u skladu s raspoloživim sredstvima u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“, a vezano za Razvoj infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije u područjima bez infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije i bez dovoljno komercijalnog interesa, za maksimalno povećanje socijalne i ekonomske dobrobiti.
ProFUTURUS 4.1.Faze postupka dodjele bespovratnih sredstava, 4.1.2.Faza 2. Podatci nositelja projekta - Obzirom da se u nacrtu javnog poziva radi poveznica na dokument od 1. lipnja 2017., pretpostavka je da je primjenjivo sljedeće: „Prijavitelji će u Izjavi Prijavitelja prilikom prijave projektnog prijedloga navesti ukupan broj stanova i kućanstava odvojeno koje obuhvaća njihov projektni prijedlog pod materijalnom i kaznenom odgovornošću. Nakon završetka provedbe projekta, postignuti rezultati će se provjeravati Izvješćima o provedbi projekta.“ Predlaže se navesti koje su pravne konzekvence u slučaju navođenja krivih podataka, posebice zato jer ne postoje objektivno provjerljivi i službeni izvori podataka koji se traže od prijavitelja u sklopu ovog javnog poziva. Također se predlaže navesti i pojasniti metodologiju kojom će se vršiti provjera tih podataka, kako bi se osigurali valjani revizorski tragovi. Odbijen U Uputama za prijavitelje predmetnog Poziva navedena je poveznica koja se odnosi na Kriterije za odabir operacija i pripadajuću metodologiju u okviru OPKK, PO 2, IP 2a, SC 2a1 iz prosinca 2017. godine. Trenutno važeće Kriterije za odabir operacija i pripadajuću metodologiju u okviru OPKK, PO 2, IP 2a, SC 2a1 možete pronaći na sljedećoj poveznici: https://strukturnifondovi.hr/wp-content/uploads/2018/06/KOO-2a1.2_izmjene_v03_6-mjesec-2018_clean.pdf.
Grad Vodnjan - Dignano 4.1.Faze postupka dodjele bespovratnih sredstava, 4.1.2.Faza 2. 4.1.2. Faza 2. 2a) Provjera prihvatljivosti projekta i aktivnosti te ocjenjivanje kvalitete Kriterij pod 6.1. Indeks razvijenosti - predlažemo da Indeks razvijenosti utječe s manje bodova te da razlike među skupinama budu manje. Predlaže se: 8. skupina nosi 3 boda, sedma 4 boda, šesta 5 boda, peta 6 boda, četvrta 7 boda, treća 8 boda, druga 9 boda i prva skupina da donosi 10 boda. Odbijen Navedeno je u skladu s Uputom Koordinacijskog tijela u vezi sa rješavanjem specifičnih razvojnih problema određenih teritorija Republike Hrvatske kroz provedbu ESI fondova.
OPĆINA ŽMINJ 4.1.Faze postupka dodjele bespovratnih sredstava, 4.1.2.Faza 2. 4.1.2. Faza 2. 2a) Provjera prihvatljivosti projekta i aktivnosti te ocjenjivanje kvalitete Kriterij pod 6.1. Indeks razvijenosti - predlažemo da Indeks razvijenosti utječe s manje bodova te da razlike među skupinama budu manje. Predlaže se: 8. skupina nosi 3 boda, sedma 4 boda, šesta 5 boda, peta 6 boda, četvrta 7 boda, treća 8 boda, druga 9 boda i prva skupina da donosi 10 boda. Odbijen Navedeno je u skladu s Uputom Koordinacijskog tijela u vezi sa rješavanjem specifičnih razvojnih problema određenih teritorija Republike Hrvatske kroz provedbu ESI fondova.
Maria Črnac Rocco 4.1.Faze postupka dodjele bespovratnih sredstava, 4.1.2.Faza 2. 4.1.2. Faza 2. 2a) Provjera prihvatljivosti projekta i aktivnosti te ocjenjivanje kvalitete Kriteriji bodovanja: Smanjiti udio Kriterija 6 - Indeks razvijenosti (sada do maksimalno 20%) na maksimalno 10% u korist Kriterija 3 - Provedbeni kapaciteti, koji sa max. 3% bi trebao biti 8% te Kriterija 4 - Dizajn i zrelost projekta, koji u prijedlogu nosi 30%, a predlažem da iznosi 35%. Predlažem da Indeks razvijenosti utječe s manje bodova (maksimalno 10) te da razlike među skupinama budu manje. Predlaže se: 8. skupina nosi 3 boda, sedma 4 boda, šesta 5 boda, peta 6 boda, četvrta 7 boda, treća 8 boda, druga 9 boda i prva skupina da donosi 10 boda. Odbijen Relativni značaji predmetnih kriterija su određeni u skladu s ciljevima Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“, a isti su povezani i međuovisni te osiguravaju ujednačen pristup prema svim projektnim prijedlozima, odnosno svi prijavitelji imaju jednake mogućnosti financiranja svojih projektnih prijedloga.
Corellia savjetovanje j.d.o.o. 4.1.Faze postupka dodjele bespovratnih sredstava, 4.1.2.Faza 2. Kriterij Broj poslovnih i javnih korisnika u bijelim područjima je potencijalno diskvalificirajući za velik broj projekata. Ovaj kriterij je osim toga dvojben i iz razloga što prema Operativnom programu konkurentnost i kohezija 2014-2020 Republika Hrvatska u investicijskom prioritetu 2a1 ima za cilj C010 sredstvima EU izgraditi 315.000 priključaka za kućanstva. Na niti jedan direktan način ovaj cilj nije povezan sa brojem poslovnih i javnih korisnika u bijelim područjima. Ono što je dodatno problematično kod ovog kriterija je činjenica da se većina poslovnih i javnih korisnika nalazi u središtima JLS-ova, koje su u najvećem broju slučajeva u tzv. „sivom“ području u kojem se ne može graditi sredstvima EU. Preostalih „bijelih“ poslovnih i javnih korisnika ima bitno manje, te zbog toga bodovi padaju ispod trenutno definiranog minimalnog praga. Ovako definiran kriterij potiče i tzv. digitalnu razdvojenost jer „nagrađuje“ područja koja su poslovno aktivnija od onih koja su poslovno deprivirana, a investicijski prioritet 2a1 želi upravo napraviti preokret u tim depriviranim područjima. PRIJEDLOG: Kriterij treba u potpunosti ukloniti ili alternativno mu treba dodatno smanjiti broj bodova, te ukloniti bilo kakav minimalni broj bodova. Odbijen Navedeno je u skladu sa trenutno raspoloživim sredstvima u okviru OPKK za investicijski prioritet ulaganja u razvoj širokopojasnog pristupa. Nadalje, OPKK definira sljedeće: „Korisnici potpore bit će tijela lokalne i regionalne samouprave (općine, gradovi i županije) u bijelim NGA područjima, dok će građani i tvrtke predstavljati ciljne skupine. Među navedenim ciljnim skupinama, prioritet će imati poslovne zone, poduzetničke poslovne institucije i poduzeća.“
Corellia savjetovanje j.d.o.o. 4.1.Faze postupka dodjele bespovratnih sredstava, 4.1.2.Faza 2. Kriterij "5.1. Ukupan udio stanova u bijelim područjima, a kojima će se u okviru projekta omogućiti ultrabrzi pristup od najmanje 100 Mbit/s simetrično" je očigledno postavljen da je minimalni prolazni postotak nešto ispod 80%. Kada bi raspoloživih sredstava za državne potpore bilo znatno više od 1,1 mlrd kn, takav kriterij bi možda bio prihvatljiv. Međutim raspoloživa sredstva iznose 1,1 mlrd kn, projekata je više od 60 i veći dio njih zahvaća izrazito ruralna područja u kojima će implementacija ultrabrzog pristupa biti skuplja, a broj kućanstava/stanova je manji. Ovako ovaj kriterij zapravo ne postavlja "visoku letvicu" za operatore, nego će dovesti do situacije da se operatori neće niti javiti na javne nabave u projektnim područjima koja su zahtjevnija za implementaciju ultrabrzog pristupa (a time i znatno skuplja) jer će na drugim kriterijima (npr. prosječna potpora po korisniku) gubiti bodove ili čak i pasti. PRIJEDLOG: smanjiti minimalni broj bodova na 6. Odbijen Navedeno je u skladu sa službenim preporukama i smjernicama EK vezano za Razvoj infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije u područjima bez infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije i bez dovoljno komercijalnog interesa, za maksimalno povećanje socijalne i ekonomske dobrobiti.
Corellia savjetovanje j.d.o.o. 4.1.Faze postupka dodjele bespovratnih sredstava, 4.1.2.Faza 2. Kriterij 5.2 je prvenstveno dvojben i iz razloga što prema OPKK 2014-2020 Republika Hrvatska u investicijskom prioritetu 2a1 ima za cilj C010 sredstvima EU izgraditi 315.000 priključaka za kućanstva. Na niti jedan direktan način ovaj cilj nije povezan sa brojem poslovnih i javnih korisnika u bijelim područjima. Ako se već i želi „nagraditi“ one projekte koje će ultrabrzim pristupom spojiti više poslovnih i javnih korisnika, maksimalni broj bodova u ovom kriteriju bi trebao biti manji jer je to sekundarni cilj. Osim toga tih priključaka je manje u bijelim područjima, jasan je komercijalni interes privatnih operatora da takve korisnike spoje čim prije i u što većem broju, te da im pruže maksimalnu uslugu. Za to ih nije potrebno posebno "nagrađivati" bodovima. Bitno je „nagraditi“ spajanje stanova ultrabrzim pristupom. PRIJEDLOG: smanjiti maksimalni broj bodova na 6, a u prethodnom kriteriju 5.1 povećati maksimalni broj bodova na 18 (sa potrebnim redefiniranjem formula). Odbijen Navedeno je u skladu sa službenim preporukama i smjernicama EK vezano za Razvoj infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije u područjima bez infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije i bez dovoljno komercijalnog interesa, za maksimalno povećanje socijalne i ekonomske dobrobiti. Nadalje, OPKK definira sljedeće: „Korisnici potpore bit će tijela lokalne i regionalne samouprave (općine, gradovi i županije) u bijelim NGA područjima, dok će građani i tvrtke predstavljati ciljne skupine. Među navedenim ciljnim skupinama, prioritet će imati poslovne zone, poduzetničke poslovne institucije i poduzeća.“
Corellia savjetovanje j.d.o.o. 4.1.Faze postupka dodjele bespovratnih sredstava, 4.1.2.Faza 2. Iako se udio ovog kriterija čini prihvatljvim (20% ukupnih bodova) s obzirom da se želi potaknuti investicije u šir. infrastrukturu u ekonomski depriviranim područjima sa negativnim demografskim kretanjima, kriterij vezan uz indeks razvijenosti daje najveću težinu na indeks razvijenosti nositelja projekta (koji je najčešće i najrazvijeniji u projektu, ima viši indeks razvijenosti, te ima i najveći broj kućanstava/stanova), dok nerazvijeniji JLS-ovi koji su u istom projektu (čiji je indeks razvijenosti niži, te imaju i bitno manji broj kućanstava/stanova) dobivaju znatno manju težinu u ovom kriteriju. U nekim slučajevima je njihov doprinos beznačajan zbog toga što u RH postoji velik broj vrlo malih općina. Rezultat ovako definiranog kriterija sigurno će dovesti do toga da će najnerazvijeniji JLS-ovi izgubiti priliku da dobiju ovakvu infrastrukturu jer će biti povezani sa znatno razvijenijim nositeljima projekata koji možda zbog visokog indeksa razvijenosti neće proći na natječaju. A to nije cilj investicijskog prioriteta 2a1. PRIJEDLOG: redefinirati formulu koja će povećati udio u bodovima za sve potpomognute JLS-ove (indeks razvijenosti od 1 do 4) ili putem multiplikatora ili srednjom vrijednošću koja nije izračunata ponderiranjem. Odbijen Važeći Kriteriji za odabir operacija su povezani i međuovisni. Kriterij odabira br. 8. (indeks razvijenosti) povezan je i međuovisan sa Kriterijima odabira br. 1., 2., 4. i 5.
Corellia savjetovanje j.d.o.o. 4.1.Faze postupka dodjele bespovratnih sredstava, 4.1.2.Faza 2. U kriteriju 7.1. Doprinos horizontalnim politikama treba ukloniti minimalni broj bodova jer će svi projekti biti usklađeni sa nacionalnim i EU zakonodavstvom jer to jednostavno moraju biti, čime svi projekti imaju neutralan karakter. Odbijen Navedeno ju u skladu sa „Uputama za prijavitelje i korisnike Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ o provedbi horizontalnih načela“ u kojima je navedeno da su sve aktivnosti unutar Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija” (OPKK) dužne uzeti u obzir ravnopravnost spolova, zabranu diskriminacije i održivi razvoj kao horizontalna načela programa.. Doprinos svim horizontalnim načelima nije obavezan za svaki pojedini projekt, već se primjenjuje sukladno aktivnostima i opsegu projekta, kao i informacijama koje sadrži točka 2.9 Uputa za prijavitelje.
Grad Jastrebarsko 4.1.Faze postupka dodjele bespovratnih sredstava, 4.1.3.Faza 3. Ex post kontrola za postupke javne nabave za odabir privatnih operatora u investicijskim modelima A i C Vezano na predloženi način odabira operatora u investicijskom modelu A, kao i način izgradnje mreže za model A (točka 2.3.1 NOP-a, NN broj 18/16) kroz postupak javne nabave, ističemo očite suprotnosti odnosno nemogućnost postupanja u odnosu na važeće odredbe Zakona o javnoj nabavi i Zakona o gradnji. „Prema modelu A projektiranje, izgradnja i operativni rad mreže prepušta se privatnom operatoru, pri čemu izgrađena mreža ostaje u vlasništvu tog operatera“ (točka 2.3.1 ONP-a). Ukoliko se prema prijedlogu u savjetovanju ide na Ugovor o javnoj nabavi radova, investitor može biti samo JLS, a operater izvođač, koji ujedno i projektira mrežu, te sve potrebne dozvole prema Zakonu o gradnji glase na JLS, koja je onda ujedno i vlasnik mreže. Slijedom toga, budući je prema ONP-u predviđeno da je vlasnik mreže operater, tada je on ujedno i investitor. U tom slučaju sklapanje Ugovora o javnoj nabavi radova nije primjenjivo u smislu odredbi Zakon o javnoj nabavi i Zakona o gradnji. Nadalje, vezano na točku 2.8.1 – prihvatljive kategorije troškova, izričito se navodi da je trošak stručnog nadzora gradnje prihvatljiv samo za Prijavitelja. Međutim poštujući odredbe ZAKONA O GRADNJI (NN, broj 153/13 i 20/17) koji u članku 49.stv.3. navodi da je „Investitor dužan osigurati stručni nadzor građenja građevine, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano“ i čl.50.stv.1. da „Investitor koji je ujedno i izvođač mora stručni nadzor građenja povjeriti drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja prema posebnom zakonu“, postavlja se pitanje TKO JE INVESTITOR, Operater ili JLS, odnosno ako je Operater investitor, onda trošak stručnog nadzora građenja nema zakonsku osnovu da bude trošak Prijavitelja!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! Nastavno na navedeno, postavlja se pitanje može li u modelu A prijavitelj uopće biti JLS ili bi to trebao biti OPERATER koji je ujedno i korisnik državne potpore???? Nadalje, kako je u točci 1.5. navedeno da je korisnik bespovratnih sredstava, ujedno i posredni davatelj potpore, postavlja se pitanje zašto je predloženo da JLS s operaterom sklapa Ugovor o javnoj nabavi radova, kad s druge strane JLS Operateru daje državnu potporu???????? Molimo nadležna tijela da slijedom iznijetog preispitaju zakonsku osnovu i usklađenost modela A prema predloženom pozivu u odnosu na Zakon o javnoj nabavi, Zakon o gradnji i državne potpore. Nadalje, molimo nadležno tijelo da ukoliko na ovaj način koncipira objavu Poziva, da uz isti objavi predložak bitnih sastojaka Ugovora o javnoj nabavi. Smatramo, ukoliko bi se išlo na predloženi model i ako je RH u interesu povlačenje sredstava iz EU fondova za ovu namjenu, da bi trebalo omogućiti svim Prijaviteljima što kvalitetniju pripremu za ovaj složeni koncept natječaja i ovakvu vrstu Ugovora o javnoj nabavi (za kojeg nema primjera u praksi). Temeljem predloženog poziva proizlazi da je funkcija nadležnog tijela usmjerena isključivo na financijske korekcije umanjenja vrijednosti dodijeljenih sredstava (točka 4.1.3. poziva), te još jednom skrećemo pozornost da priprema predloška dokumentacije za Ugovor o javnoj nabavi (u modelu A) ne bi trebala i smjela biti isključiva odgovornost Prijavitelja (JLS-a), jer interes izgradnje širokopojasne infrastrukture u ne komercijalnim područjima je nacionalni interes od iznimnog značaja ne samo za gospodarski, već i demografski razvoj, Republike Hrvatske. Odbijen Sukladno Zakonu o gradnji (NN 153/13, 20/17), investitor je Prijavitelj, odnosno nositelj projekta (JLRS), a koji ugovorom o javnoj nabavi radova povjerava poslove projektiranja i izgradnje širokopojasne infrastrukture drugim osobama. Nadalje, troškovi stručnog nadzora gradnje infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije prihvatljivi su isključivo za Prijavitelja, a koji je ujedno i naručitelj (JLRS) u smislu Zakona o javnoj nabavi. Zakonom o javnoj nabavi nije uređeno pravo vlasništva niti način stjecanja vlasništva.
A1 Hrvatska d.o.o. 4.1.Faze postupka dodjele bespovratnih sredstava, 4.1.4.Faza 4. Donošenje Odluke o financiranju Potrebno je za ovu fazu uzeti u obzir i projekt koji je prijavljen po modelu A te eventualnu spremnost operatora da snosi nastalu razliku u financiranju. Stoga je potrebno predvidjeti da se kao dokaz financijske sposobnosti mogu dostaviti i financijska izvješća operatora. Dodatno, Prijavitelji svoje obaveze trebaju preuzimati sukladno Zakonu o proračunu (članak 44), te je stoga nužno predvidjeti gore navedenu mogućnost za operatore. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje, te će navedeno biti definirano u finalnoj verziji Uputa za prijavitelje kod objave predmetnog Poziva.
Ustanova REA Kvarner 4.1.Faze postupka dodjele bespovratnih sredstava, 4.1.4.Faza 4. Donošenje Odluke o financiranju 4.1.4. Faza 4. Donošenje Odluke o financiranju Potpuno nelogično. Ako JLS u projektu od 10 M kn osigura primjerice 2 M kn, a UT donese odluku da može sufinancirati samo 5 M kn, te potom JLS NE može nikako osigurati dodatna sredstva – projekt ne prolazi jer nije dozvoljeno smanjenje obima radova: To je posve neprihvatljivo Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje. Napominjemo da smanjenje obujma radova potencijalno znači i smanjenje doprinosa projektnog prijedloga ciljevima predmetnog Poziva, te je posljedično moguće ostvarenje manjeg broja bodova prilikom ocjene kvalitete, a samim time postoji mogućnost utjecaja na rang-listu projektnih prijedloga. Također, ukupna financijska alokacija je određena u skladu sa raspoloživim sredstvima u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“, a vezano za Razvoj infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije u područjima bez infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije i bez dovoljno komercijalnog interesa, za maksimalno povećanje socijalne i ekonomske dobrobiti.
Hrvatski Telekom d.d. 4.POSTUPAK DODJELE, 4.3.Prigovori HT predlaže da se tekst „Rok za donošenje odluke o prigovoru od strane nadležnog tijela ne smije biti duži od 30 (trideset) radnih dana“ nadopuni sa tekstom „od dana zaprimanje urednog prigovora“. HT predlaže da se u dijelu teksta koji se odnosi na rok mirovanja (3. Paragraf) zamijeni dio teksta „nakon faze provjere prihvatljivosti troškova. „sa tekstom“ nakon faze 3“. Djelomično prihvaćen Prihvaća se prvi dio komentara koji se odnosi na odnosi na nadopunu teksta vezano za rok za donošenje odluke o prigovoru, a na predloženi način. Ne prihvaća se drugi dio komentara koji se odnosi na rok mirovanja. U predmetnim Uputama za prijavitelje je navedeno sljedeće: „Rok mirovanja obuhvaća razdoblje unutar kojega se Prijavitelju dostavlja pisana obavijest o statusu njegova projektnog prijedloga nakon Faze 3. Postupka dodjele te rok unutar kojeg Prijavitelj može izjaviti prigovor čelniku UT-a, i ne može biti duži od 15 radnih dana.“
Hrvatski Telekom d.d. 4.POSTUPAK DODJELE, 4.4.Ugovaranje S obzirom da nedostaju prilozi ovom Pozivu na dostavu projektnih prijedloga HT smatra da je Poziv nepotpun u svim poglavljima u kojima se Poziv referira na predmetne priloge i tražimo da ih u što skorijem roku dostave zainteresiranim stranama na uvid i komentiranje prije formalne objave poziva. Odbijen Predmet javnog savjetovanja su jedino Upute za prijavitelje predmetnog Poziva, te je Posredničko tijelo razine 1 u obvezi objaviti isključivo ključne dijelove Uputa za prijavitelje. Prilozi predmetnog Poziva biti će objavljeni u trenutku objave cjelokupne dokumentacije Poziva.
Grad Gospić 5.ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA PROVEDBU PROJEKTA, 5.2.Investicijski modeli za provedbu projekta Tekst: "Investicijski model B – (....) Nadalje, za poslove održavanja i upravljanja mrežom u modelu B NP mora osnovati posebno trgovačko društvo." Nejasno je iz čega proizlazi ovako predložena obveza za projekte po modelu B u Uputama, po kojoj je za poslove održavanja i upravljanja mrežom u modelu B potrebno osnovati posebno trgovačko društvo. Takva obveza nije u skladu s pravilima državnih potpora niti je propisana ONP-om, te ograničava slobodu nositelja projekta (prijavitelja) da slobodno odlučuju o načinu upravljanja mrežom izgrađenom kroz projekte po modelu B. Naime, za upravljanje mrežama izgrađenim u modelu B odgovorna su tijela javne vlasti (jedinice lokalne ili regionalne samouprave). Samo upravljanje mrežama može biti izvedeno izravno od strane jedinica lokalne ili regionalne samouprave, putem postojećeg društva u vlasništvu jedinica lokalne ili regionalne samouprave ili putem novoosnovanog društva u vlasništvu jedinica lokalne ili regionalne samouprave, tj. osnivanje novog trgovačkog društva samo je jedan od načina upravljanja mrežom izgrađenom kroz model B. Stoga je potrebno citiranu rečenicu ukloniti iz Uputa za prijavitelje, kako se ne bi ograničavale mogućnosti provedbe projekata po modelu B, a time i narušavale odredbe ONP-a, kao programa državnih potpora odobrenog od Komisije. Prihvaćen U investicijskom modelu B poslove održavanja i upravljanja mrežom prijavitelji (nositelji projekata) mogu provoditi izravno, putem posebnog trgovačkog društva u njihovom vlasništvu ili za te poslove mogu biti angažirane privatne tvrtke (uz pridržavanje mjerodavnih propisa o javnoj nabavi), a pri čemu je bitno da kod upravljanja privatne tvrtke, iste ne dobiju pravo prikupljanja naknada od krajnjih korisnika mreže.
Bjelovarsko-bilogorska županija 5.ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA PROVEDBU PROJEKTA, 5.2.Investicijski modeli za provedbu projekta Investicijski model B – (....) Nadalje, za poslove održavanja i upravljanja mrežom u modelu B NP mora osnovati posebno trgovačko društvo Nejasno je iz čega proizlazi ovako predložena obveza za projekte po modelu B u Uputama, po kojoj je za poslove održavanja i upravljanja mrežom u modelu B potrebno osnovati posebno trgovačko društvo. Takva obveza nije u skladu s pravilima državnih potpora niti je propisana ONP-om, te ograničava slobodu nositelja projekta (prijavitelja) da slobodno odlučuju o načinu upravljanja mrežom izgrađenom kroz projekte po modelu B. Naime, za upravljanje mrežama izgrađenim u modelu B odgovorna su tijela javne vlasti (jedinice lokalne ili regionalne samouprave). Samo upravljanje mrežama može biti izvedeno izravno od strane jedinica lokalne ili regionalne samouprave, putem postojećeg društva u vlasništvu jedinica lokalne ili regionalne samouprave ili putem novoosnovanog društva u vlasništvu jedinica lokalne ili regionalne samouprave, tj. osnivanje novog trgovačkog društva samo je jedan od načina upravljanja mrežom izgrađenom kroz model B. Stoga je potrebno citiranu rečenicu ukloniti iz Uputa za prijavitelje, kako se ne bi ograničavale mogućnosti provedbe projekata po modelu B, a time i narušavale odredbe ONP-a, kao programa državnih potpora odobrenog od Komisije. Prihvaćen U investicijskom modelu B poslove održavanja i upravljanja mrežom prijavitelji (nositelji projekata) mogu provoditi izravno, putem posebnog trgovačkog društva u njihovom vlasništvu ili za te poslove mogu biti angažirane privatne tvrtke (uz pridržavanje mjerodavnih propisa o javnoj nabavi), a pri čemu je bitno da kod upravljanja privatne tvrtke, iste ne dobiju pravo prikupljanja naknada od krajnjih korisnika mreže.
Corellia savjetovanje j.d.o.o. 5.ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA PROVEDBU PROJEKTA, 5.2.Investicijski modeli za provedbu projekta Napomena "Primjena kombiniranih investicijskih modela u projektu nije dozvoljena." nije u skladu sa ONP-om (vidi poglavlje 2.3.4). Primjer kombiniranog investicijskog modela može biti model u kojem će JLS ili JRLS osnovati DPN (društvo posebne namjene) zajedno sa privatnim partnerom (ne operatorom) koji će imati ulogu manjinskog institucionalnog investitora (dakle ne radi se niti o modelu C). U tom modelu se primjenjuje isključivi veleprodajni model, kao i sva druga pravila ONP-a, dok je JLS vlasnik mreže. PRIJEDLOG: Izbaciti spornu napomenu. Odbijen U okviru predmetnog Poziva nije dozvoljena primjena kombiniranih investicijskih modela.
ZDENKO KIRINČIĆ 5.ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA PROVEDBU PROJEKTA, 5.2.Investicijski modeli za provedbu projekta Investicijski model B – (....) Nadalje, za poslove održavanja i upravljanja mrežom u modelu B NP mora osnovati posebno trgovačko društvo Nejasno je iz čega proizlazi ovako predložena obveza za projekte po modelu B u Uputama, po kojoj je za poslove održavanja i upravljanja mrežom u modelu B potrebno osnovati posebno trgovačko društvo. Takva obveza nije u skladu s pravilima državnih potpora niti je propisana ONP-om, te ograničava slobodu nositelja projekta (prijavitelja) da slobodno odlučuju o načinu upravljanja mrežom izgrađenom kroz projekte po modelu B. Naime, za upravljanje mrežama izgrađenim u modelu B odgovorna su tijela javne vlasti (jedinice lokalne samouprave). Samo upravljanje mrežama može biti izvedeno izravno od strane jedinica lokalne samouprave, putem postojećeg društva u vlasništvu jedinica lokalne samouprave ili putem novoosnovanog društva u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, tj. osnivanje novog trgovačkog društva samo je jedan od načina upravljanja mrežom izgrađenom kroz model B. Stoga je potrebno citiranu rečenicu ukloniti iz Uputa za prijavitelje, kako se ne bi ograničavale mogućnosti provedbe projekata po modelu B, a time i narušavale odredbe ONP-a, kao programa državnih potpora odobrenog od Komisije. Prihvaćen U investicijskom modelu B poslove održavanja i upravljanja mrežom prijavitelji (nositelji projekata) mogu provoditi izravno, putem posebnog trgovačkog društva u njihovom vlasništvu ili za te poslove mogu biti angažirane privatne tvrtke (uz pridržavanje mjerodavnih propisa o javnoj nabavi), a pri čemu je bitno da kod upravljanja privatne tvrtke, iste ne dobiju pravo prikupljanja naknada od krajnjih korisnika mreže.
Krunoslav Golub 5.ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA PROVEDBU PROJEKTA, 5.2.Investicijski modeli za provedbu projekta „Za provedbu projekata u okviru ovog Poziva, a prema ONP-u mogu se primijeniti tri glavna investicijska modela, te se NP-ovima ostavlja mogućnost da samostalno odaberu investicijski model za pojedinačni projekt. Investicijski modeli su:“ ONP predviđa i druge investicijske modele (vidi poglavlje 2.3.4). PRIJEDLOG: držati se definicija u ONP-u Odbijen U okviru predmetnog Poziva primjenjuju se tri glavna investicijska modela, te se prijaviteljima (nositeljima projekata) ostavlja mogućnost da sami odaberu investicijski model za pojedinačni projekt.
Agencija za investicije i konkurentnost 5.ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA PROVEDBU PROJEKTA, 5.3.Nabava Unutar poglavlja 5.3. Nabava, detaljno je točkom 5.3.1. propisan postupak javne nabave za odabir privatnog operatora u investicijskom modelu A, dok za investicijski model B i investicijski model C nije propisan detaljan postupak nabave. Uvažavajući načela jednakog tretmana, predlažemo da se i za ostala dva modela (model B i model C), propišu detaljne upute za provedbu postupaka javne nabave. Odbijen U okviru predmetnog Poziva, u točki 2.2.1. Javno privatno partnerstvo pojašnjen je investicijski model C tj. javno-privatno partnerstvo kao i odabir privatnog partnera u sklopu istoga. Skrećemo pažnju na drugi odlomak točke 2.2.1. te točku 5.3.1 i fusnotu 59 predmetnog Poziva. Također, u okviru predmetnog Poziva prihvatljivi su troškovi savjetodavnih usluga.
ProFUTURUS 5.3.Nabava, 5.3.1.Postupak javne nabave za odabir privatnog operatora u investicijskom modelu A Kriteriji javne nabave Traženi iznos potpore i Vlastiti iznos sufinanciranja – ovi kriteriji su u suprotnosti s ONP-om (poglavlje 2.7.1. i tablica 2-4 Popis kriterija odabira ekonomski najpovoljnije ponude), gdje se kao preporučeni kriteriji za odabir operatora navode kriterij Traženi iznos potpora - apsolutni traženi iznos državnih potpora kojeg je ponuditelj naznačio, te kriterij Vlastiti iznos sufinanciranja - apsolutni iznos investicijskih sredstava koja će biti uložena u projekt. Kriteriji za odabir operatora u javnoj nabavi, kakvi su propisani ovim nacrtom javnog poziva, odstupaju od načela ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti javnih sredstava jer se jednako boduju projekti koji zahtijevaju npr. 300 i 600 tisuća javne potpore, iako osiguravaju isti cilj i imaju jednak učinak. Odbijen Obvezni kriteriji za provedbu postupka javne nabave navedeni u predmetnom Pozivu nisu u suprotnosti s Okvirnim nacionalnim planom za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja, a koji navodi da je jedino pravilo kojeg se projekti moraju pridržavati je da traženi iznos potpora mora biti uključen u kriterije odabira ekonomski najpovoljnije ponude te da isti mora imati najveći relativni značaj u odnosu na sve ostale kriterije.
Tomislav Majnarić 5.3.Nabava, 5.3.1.Postupak javne nabave za odabir privatnog operatora u investicijskom modelu A Postupak javne nabave za odabir privatnog operatora u investicijskom modelu A Kriteriji za provedbu postupka javne nabave za odabir privatnog operatora, a koje se NP-ovi obvezni uključiti u kriterije javne nabave (bilješka (fusnota) 50 - Navedeni kriteriji se obvezno moraju primijeniti u postupcima javne nabave za odabir privatnog partnera u JPP-u.) Neovisno o tome da li se primjenjuje model A ili C, propisivanje obveznih kriterija javne nabave u Uputama je nepotrebno, budući da se time ograničava mogućnost prijaviteljima da slobodno oblikuju kriterije javne nabave prema potrebama pojedinačnih projekata. Pravilima ONP-a i pravilima državnih potpora propisana je obvezna primjena samo jednog kriterija u postupcima javne nabave za odabir operatora – radi se traženom iznosu potpora. Nadalje, neke od ostalih kriterija navedenih u tablici nije moguće ili nije potrebno primijeniti kod svih pojedinačnih projekata, a za dio kriterija upitna je i sukladnost s odredbama ZJN-a. PRIJEDLOG: Nije potrebno propisivati obvezne kriterije javne nabave za odabir operatora u modelima A i C, već odluku o kriterijima javne nabave treba prepustiti nositeljima projekta, odnosno prijaviteljima, koji su i odgovorni za taj postupak. Navedeni kriteriji u Uputama i predmetnoj tablici, slično kao i kod ONP-a, trebali bi služiti tek kao preporuke. Odbijen Uz obvezne kriterije za provedbu postupka javne nabave, prijavitelji (JLRS) mogu odrediti i dodatne kriterije za provedbu postupka javne nabave i njihove relativne značaje u skladu s Zakonom o javnoj nabavi i pripadajućim podzakonskim propisima, kao i uvažavajući određena ograničenja navedena u predmetnom Pozivu.
Tomislav Majnarić 5.3.Nabava, 5.3.1.Postupak javne nabave za odabir privatnog operatora u investicijskom modelu A Postupak javne nabave za odabir privatnog operatora u investicijskom modelu A S odabranim privatnim operaterom će se sklopiti Ugovor o javnoj nabavi radova s odgodnim uvjetom, te isti proizvodi učinke nakon odobrenja sredstava za sufinanciranje i sklapanja Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava),), a na temelju članka 218. ZJN-a. U slučaju da Prijavitelj/NP ne sklopi Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava, Ugovor o javnoj nabavi radova se raskida. Zakon o javnoj nabavi (ZJN) omogućuje i alternativne načine odgode sklapanja ugovora o javnoj nabavi radova, u slučajevima u kojima javni naručitelj nema osigurana sredstva za provedbu ugovora u trenutku donošenja odluke o odabiru. Jedan od takvih alternativnih načina je i pozivanje na odredbe čl. 307 st. 4 ZJN-a, pri čemu se ugovor s odabranim operatorom sklapa tek po osiguranju bespovratnih sredstava za projekt. Navedeni način već se koristi u sličnim situacijama kod ugovora o javnoj nabavi radova koji se sufinanciraju bespovratnim sredstvima fondova EU-a, npr. kod projekata energetske obnove u kojima je nadležno tijelo javne uprave koje dodjeljuje bespovratna sredstva Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja. PRIJEDLOG: U Uputama treba odrediti da je citirano pozivanje na čl. 218 ZJN-a kod provedbe postupka javne nabave za odabir operatora samo preporuka. Nositeljima projekta u postupku javne nabave za odabir operatora u modelu A treba omogućiti i korištenje odredbi čl. 307 st.4 ZJN-a, kako je gore obrazloženo. Bolje je rješenje ostaviti mogućnost prijaviteljima da samostalno odaberu način na koji će provesti i zaključiti postupak javne nabave, a s obzirom na vremenski odmak između donošenja odluke o odabiru i potencijalnog osiguranja bespovratnih sredstava za provedbu financijskih obveza koji proizlaze iz postupka javne nabave. Odbijen Članak 307. stavak 4. Zakona o javnoj nabavi nije primjenjiv na propisivanje uvjeta u dokumentaciji o nabavi budući da se tom odredbom uređuje pitanje trenutka nastanka ugovora o javnoj nabavi u slučajevima kada naručitelj za preuzimanje obveza mora imati suglasnost drugog tijela.
Marijana Žižić 5.3.Nabava, 5.3.1.Postupak javne nabave za odabir privatnog operatora u investicijskom modelu A Prijedlog Ugovora o projektiranju, izgradnji i upravljanju širokopojasnom infrastrukturom je obvezni dio svakog PRŠI koji će biti prijavljen na natječaj po modelu A (privatni investitor). Ugovor je vrlo specifične prirode (uključuje područja gradnje, telekomunikacija, sufinanciranja sredstvima EU) i većina JLS-ova nema vlastitih iskusnih pravnih stručnjaka koji bi ovaj ugovor mogli kvalitetno pripremiti za predstojeće javne nabave odabira operatora. Prema dosad održanim javnim raspravama, većina komentara i primjedbi telekomunikacijskih operatora bila je usmjerena upravo prema prijedlogu ugovora. Isto se može očekivati i kad krenu javne nabave odabira operatora, s time da tada nastupa rizik produžavanja trajanja javnih nabava, kako zbog mogućih dopuna ugovora, ali i zbog kasniji žalbi. Posljedično neki projekti koji će ući u žalbenu proceduru možda neće stići u roku prijaviti se na poziv. PRIJEDLOG: Angažirati iskusne vanjske pravne stručnjake koji će pripremiti konačnu verziju prijedloga ugovora za sve nositelje projekata. Odbijen U skladu s prihvatljivim troškovima, prijavitelji imaju pravo na troškove savjetodavnih usluga za izradu dokumentacije za pripremu projekta, uključujući i troškove stručnjaka za javnu nabavu.
Zagrebačka županija 5.3.Nabava, 5.3.1.Postupak javne nabave za odabir privatnog operatora u investicijskom modelu A Molimo da se nedvosmisleno i jasno napiše koji su kriteriji obavezni u provedbi postupka javne nabave za odabir privatnog operatora. Fusnota 59 odnosi se samo na javnu nabavu u JPP? Prihvaćen U fusnoti 59 nedostaje slovo „i“. Navedena fusnota će biti izmijenjena na sljedeći način: „Navedeni kriteriji se obvezno moraju primijeniti i u postupcima javne nabave za odabir privatnog partnera u JPP-u“.
Karlovačka županija 5.3.Nabava, 5.3.1.Postupak javne nabave za odabir privatnog operatora u investicijskom modelu A Tekst: Budući da će odabrani operator biti jedan od potpisnika Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava (ukoliko projektni prijedlog bude odabran za financiranje) dokumentacija o nabavi obvezno mora sadržavati: - Prilog 1. Opći uvjeti – nacrt ugovora; - Prilog 2. Posebni uvjeti – nacrt ugovora. Komentar: Citirana formulacija iz prijedloga Uputa je nejasna. Potrebno je preciznije objasniti vezu između Općih uvjeta i Posebnih uvjeta i nacrta ugovora (nejasno je o kojem nacrtu ugovora se radi). Tekst: Kriteriji za provedbu postupka javne nabave za odabir privatnog operatora, a koje se NP-ovi obvezni uključiti u kriterije javne nabave (bilješka (fusnota) 50 - Navedeni kriteriji se obvezno moraju primijeniti u postupcima javne nabave za odabir privatnog partnera u JPP-u.) Komentar: Potrebno je jasnije i nedvosmisleno u glavnom dijelu teksta navesti da li se obveza primjene kriterija iz tablice odnosi samo na projekte po modelu C, kao što je navedeno u bilješci (fusnoti) 50. Djelomično prihvaćen Ne prihvaća se prvi dio komentara vezano za Opće i Posebne uvjete ugovora. Opći i Posebni uvjeti ugovora sastavni su dio Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, a s obzirom da će odabrani izvođači radova kroz postupak javne nabave(privatni operatori) ujedno biti i korisnici državne potpore, te će biti jedan od supotpisnika Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, isti moraju biti upoznati s Općim i Posebni uvjetima Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava prije podnošenja ponude u postupku javne nabave (dokumentacija o nabavi mora sadržavati navedeno). Prihvaća se drugi dio komentara vezano za fusnotu 59 u kojoj nedostaje slovo „i“. Navedena fusnota će biti izmijenjena na sljedeći način: „Navedeni kriteriji se obvezno moraju primijeniti i u postupcima javne nabave za odabir privatnog partnera u JPP-u“.
Hrvatski Telekom d.d. 5.3.Nabava, 5.3.1.Postupak javne nabave za odabir privatnog operatora u investicijskom modelu A HT smatra kako je u dijelu teksta Poziva: „Od ponuditelja je potrebno zatražiti da uz svoje ponude prilože i okvirne poslovne planove provedbe projekta, iz kojih su razvidni proračuni ukupnih investicija u mrežu, traženog iznosa potpora te planirani udio sufinanciranja investicije iz vlastitih izvora operatora“, potrebno staviti u posebnu napomenu kako je za izračun traženog iznosa potpora važno realno procijeniti prihode veleprodajnih usluga, a koji direktno proizlaze iz pretpostavljenih cijena veleprodajnih usluga (naknada). Potrebno je uputiti sve zainteresirane gospodarske subjekte da pri izradi svojih poslovnih planova koriste kao osnovu za izračun postojeće regulirane cijene/veleprodajne naknade koje su kao takve određene operatoru sa značajnom tržišnom snagom (Hrvatski Telekom d.d.) od strane HAKOM-a, a kako je definirano i u ONP-u. Odbijen Budući da je konačna verzija PRŠI-ja dokument na temelju kojeg će ponuditelji raditi svoje ponude i poslovne planove, a u PRŠI-jima se za izračun prihoda od veleprodajnih naknada već koriste regulirane cijene propisane od strane HAKOM-a za operatora sa značajnom tržišnom snagom, smatramo da nije potrebno isto posebno definirati u Uputama za prijavitelje.
Hrvatski Telekom d.d. 5.3.Nabava, 5.3.1.Postupak javne nabave za odabir privatnog operatora u investicijskom modelu A HT ističe kako kriterij "Traženi iznos potpora" definiran kao "Relativni" nije u skladu s Zakonom o javnoj nabavi (ZJN 2016) te HT snažno traži da se opisni dio kriterija "Traženi iznos potpora" definira kao "Apsolutni", a što detaljno obrazlaže u nastavku. HT ističe kako ovako propisanim kriterijima javne nabave nije zadovoljeno formiranje kriterija ekonomski najpovoljnije ponude sukladno ZJN-u 2016, a s obzirom da u istima niti kroz jedan od navedenih kriterija nije predložena cijena. Naime, sukladno odredbama SDPŠM-a, odnosno ONP-a propisano je kako primijenjeni kriterij odabira operatora u investicijskim modelima mora biti ekonomski najpovoljnija ponuda (dalje ENP), u skladu s odredbama aktualnoga Zakona o javnoj nabavi (ZJN 2016), a koja nije zadovoljena ovim propisanim kriterijima. Sukladno ZJN-u 2016., članku 283. kriterij za odabir ponude u postupcima javne nabave je ENP, a koja se pojašnjava u članku 284. Iz potonjeg proizlazi kako je ENP ona koja se utvrđuje na temelju cijene ili troška primjenom pristupa isplativosti kao što je trošak životnog vijeka, te može uključivati najbolji omjer između cijene i kvalitete. Navedeno je dodatno pojašnjeno u priručniku Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta pod nazivom Ekonomski najpovoljnija ponuda (objavljen na: http://www.javnanabava.hr/userdocsimages/ENP%20prirucnik_MGPO_final.pdf)_(dalje u tekstu: Priručnik), a u kojem se dodatno pojašnjava kako je najbolji omjer cijene i kvalitete dio nove terminologije iz EU Direktive o javnoj nabavi (2014/24/EU), a označava ocjenu ponuda i na temelju cijene i na temelju kvalitete, tj. nikako se kriterij „cijena“ ovom novom odredbom ne može eliminirati, jer bi se time izgubila usporedba cijene i kvalitete tj. ocjenjivala bi se samo kvaliteta proizvoda. Štoviše na str. 9. Priručnika navodi se: „Uvijek uspoređujte i cijenu ili trošak i kvalitetu.“ Kada se govori o cijeni, navodimo ovdje definiciju cijene, kako slijedi: „Cijena je vrijednost dobara izražena drugim dobrima, najčešće novcem“ (Izvor: MIKROEKONOMIJA menadžerski pristup, 2. izdanje, Školska knjiga, Zagreb, 2017.) Pojašnjeno, s aspekta gospodarstva cijena kao izraz predstavlja novčani izraz mjere vrijednosti nekog dobra, dakle cijena se u današnje moderno vrijeme izražava u novčanim jedinicama koji odražavaju ili nabavnu ili tržišnu vrijednost robe, a koji se izražavaju isključivo u apsolutnom iznosu. Iz navedenih obveznih kriterija ovoga dokumenta razvidno je kako su svi po svojoj vrsti kvalitativno odnosne nijedan kriterij ne predstavlja cijenu, a upravo to predstavlja ozbiljnu manjkavost odnosno neusklađenost sa ZJN-om 2016 iz razloga što se u sklopu kriterija ENP-a ne mogu koristiti samo i isključivo kriteriji kvalitativnog karaktera već se mora koristiti najbolji omjer cijene i kvalitete. Vezano za navedeno, HT poručuje kako ovim predloženim obvezujućim kriterijem nije zadovoljeno formiranje kriterija ENP-a. Nadalje, razvidno jest da se uputom za NP-ove ("relativni značaj svih kriterija određuju sami NP-ovi") nameće relativno rangiranje ponuda, a s obzirom da je svakom od kriterija odabira dodijeljen relativni udio značaja koji se u praksi vrlo često koristi za bodovanje cjenovnog aspekta ponude na način da broj bodova koje ponuda dobiva na temelju cijene je obrnuto proporcionalna cijeni ponude tj. maksimalan broj bodova koje ponuda dobiva na temelju cijene je iskazan formulom 100 x (najniža cijena ponuđena u postupku javne nabave / cijena ponude koja je predmet ocjene), a dobivena vrijednost se tada množi sa težinom kriterija cijena kako bi se dobili bodovi za cijenu. Prikazani izračun proizlazi iz Smjernica br. 2 – Kriterij za odabir ekonomski najpovoljnije ponude Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta (dostupno na: http://www.javnanabava.hr/default.aspx?id=6156). HT ovime želi pokazati kako traženi parametri za matematički izračun dodatno potvrđuju kako je nužno odrediti cijene u apsolutnim iznosima. HT dodatno poručuje da ovako definirani model u kojem nema kriterija cijene nema apsolutno nikakvu zaštitu od odabira ponude s neželjeno visokom cijenom i ima direktan negativan utjecaj na ekonomičnu potrošnju javnih sredstava, odnosno na taj način se krši načelo javne nabave iz članka 4., stavak 3. ZJN-a 2016., a prema kojem je Naručitelj obvezan primjenjivati odredbe ZJN-a 2016., pa tako i kriterije odabira za ENP, na način koji omogućava učinkovitu javnu nabavu te ekonomično i svrhovito trošenje javnih sredstava. Definiranje predmetnog kriterija kao „relativnog“ umjesto „apsolutnog“ za direktnu posljedicu ima neefikasno trošenje javnih sredstava iz razloga što skuplja ponuda kao takva zahtijeva veći apsolutni iznos državne potpore, a iz razloga što ta ponuda ukoliko ima jednaki relativni udio u odnosu na jeftiniju ponudu će u konačnici biti jednako bodovana iako troši veći iznos bespovratnih sredstava. Navedeno nije u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja koje proizlazi iz Financijske uredbe EU-a br. 966/2012. Dodatno, unutar Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. (dalje u tekstu: OPKK) naveden je zahtjev: „Financiranje će pokriti troškove ulaganja u izgradnju pristupnih mreža do maksimalnog prihvatljivog prosječnog troška po krajnjem korisniku po operaciji.“ Iz ovog zahtjeva razvidno je kako je nužno vrednovati ponude na način da se potiče efikasno trošenje bespovratnih sredstava za ostvarenje zadanih ciljeva Projekta. Dodatno napominjemo kako je razumljivo da je ONP „okvirni“ program, međutim svi projekti moraju svakako biti usklađeni sa strukturnim pravilima ONP-a koja proizlaze iz SDPŠM-a (ONP, str. 4.; „Svi projekti unutar Okvirnog programa pridržavat će se strukturnih pravila“), a upravo je poglavlje 2.7. ONP-a Javna nabava u svojoj cijelosti predstavlja strukturna pravila ONP-a. Obvezno pridržavanje strukturnih pravila ONP-a potvrdila je i Europska komisija u svojoj odluci o odobravanju ONP-a kojom se dozvoljavaju ove vrste državne potpore u Hrvatskoj navodeći sljedeće: „Okvirnim se programom utvrđuju strukturna pravila javne nabave s kojima moraju biti usklađeni svi projekti unutar Okvirnog programa. Ta pravila obuhvaćaju sljedeće: postupci javne nabave u okviru pojedinačnih projekata moraju se provoditi u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi i s njime povezanim pod-zakonskim propisima. Pri odabiru privatnog partnera koji će graditi širokopojasnu mrežu mora se primijeniti kriterij ekonomski najpovoljnije ponude, a traženi iznos potpora mora imati najveći iznos ponderiranja od svih utvrđenih kriterija za odabir.“ Nadalje, kriterij „Traženi iznos potpora“ je unutar Tablice 2-4 ONP-a (Popis kriterija odabira ekonomski najpovoljnije ponude) u koloni „Opis“ naveden kao „Apsolutni“. HT naglašava kako je u strukturnom pravilu javne nabave u ONP-u, u poglavlju 2.7 Javna nabava definirano je sljedeće: „Pridržavajući se odredaba SDPŠM-a vezanih uz javnu nabavu (čl. 78c, 78d i 80b), Okvirnim programom propisana su strukturna pravila javne nabave kojih se moraju pridržavati svi projekti unutar Okvirnog programa, što obuhvaća sljedeća pravila: - postupci javne nabave u projektima moraju biti provedeni u skladu s ZJN-om i pripadajućim podzakonskim propisima – pravilnicima i uredbama na koje upućuje ZJN i koji će biti važeći u trenutku provedbe projekta - primijenjeni kriterij za odabir operatora koji će graditi, održavati i upravljati širokopojasnom mrežom u investicijskim modelima A i C mora biti ekonomski najpovoljnija ponuda, pri čemu traženi iznos potpora mora biti jedan od kriterija te mora imati najveći relativni značaj u odnosu na ostale kriterije.“ Iz odredbi poglavlja 2.7 ONP-a razvidno je kako je „apsolutni traženi iznos potpora“ upravo pandan kriteriju „cijena“ unutar ekonomski najpovoljnije ponude, a koji sukladno ZJN-u mora biti obavezno sadržan kao kriterij unutar ekonomski najpovoljnije ponude. Da bi kriterij „cijena“ zadovoljio svrhu ENP-a, a to je svako dobivanje što veće vrijednosti predmeta nabave za novac (novac u ovom slučaju predstavlja upravo novčana javna sredstva državne potpore koja će operator tražiti preko nositelja projekta) nužno jest i kao takvo jedino ispravno da ista bude formirana u apsolutnom izrazu, a što je između ostalog i definirano u opisnom dijelu pod kriterijem „cijena“ u Tablici 2-4 ONP-a (Popis kriterija odabira ekonomski najpovoljnije ponude), na sljedeći način: „Apsolutni traženi iznos državnih potpora kojeg je ponuditelj naznačio“. Svi ostali kriteriji navedeni kriteriji pored cijene izražene u apsolutnom iznosu predstavljat će kvalitativne kriterije za odabir ENP-a koja je prethodno sastavljena po principu zadane tehnološke neutralnosti unutar ONP-a za omogućavanje realizacije zadanih ciljeva odobrenih u finalnoj verziji PRŠI-eva. Dodatno, HT podržava navedenu „Napomenu“ ispod tablice obveznih kriterija javne nabave u kojoj se navodi da se kriterijem Traženi iznos potpora optimizira utrošak sredstava državnih potpora s obzirom na ostvarenje ciljeva projekta, ali napominje kako bi za potpunu točnost navoda ispred riječi „Traženi“ trebalo dodati riječ „Apsolutni“, a sve u skladu s obrazloženjima iznad, tj. upravo kombinacijom cijene koja predstavlja apsolutni traženi iznos potpora (a nikako eliminacijom iste) i svih ostalih kriterija javne nabave koji predstavljaju kvalitativne kriterije odabira postići će se ekonomski najpovoljnija ponuda odnosno optimizacija utroška sredstava državnih potpora. Također, HT podržava napomenu kako NP-ovi sami određuju relativni značaj svih kriterija, kao i ostale kriterije pored obveznih, no s obzirom da je unutar tablice obveznih kriterija kriterij Traženi iznos potpora definiran kao „relativan“, time nije dana mogućnost NP-u da predmetni kriterij odredi samostalno kao „apsolutan“, a što je nužno s aspekta ekonomski najpovoljnije ponude. S obzirom da HT snažno smatra i vjeruje kako dokumentacija o nabavi u kojoj je cijena definirana kao „relativni“ traženi iznos potpora nije u skladu sa ZJN-om 2016., a s obzirom da je time eliminirana „ekonomski najpovoljnija ponuda“, velika je vjerojatnost je da će HT sukladno svojim poslovnim odlukama izjavljivati žalbe na tako pripremljene dokumentacije o nabavi, a što će rezultirati protekom vremena u kojem će Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave donositi odluke o žalbama, možebitno vraćati postupke na početak i što će posljedično odužiti postupak odabira i prolongirati početak projektnih aktivnosti te možebitno ugroziti pravovremen završetak projektnih aktivnosti. Zaključno, HT poručuje kako jedino ponuda sastavljena po obveznom načelu tehnološke neutralnosti i ponuda odabrana po kriteriju ekonomski najpovoljnije ponude s najboljim omjerom cijene i kvalitete predstavlja ponudu koja je u potpunosti usklađena s ONP-om, ZJN-om 2016 i načelom efikasnog trošenja javnih sredstava. Odbijen Navedeno nije u suprotnosti sa Zakonom o javnoj nabavi budući da pored kriterija koji se obavezno moraju uključiti u kriterije javne nabave, prijavitelji (JLRS) određuju ostale kriterije i njihov relativni značaj a sukladno lokalnim prilikama i potrebama pojedinih projekata.
Grad Jastrebarsko 5.3.Nabava, 5.3.1.Postupak javne nabave za odabir privatnog operatora u investicijskom modelu A Vezano na predloženi način odabira operatora u investicijskom modelu A, kao i način izgradnje mreže za model A (točka 2.3.1 NOP-a, NN broj 18/16) kroz postupak javne nabave, ističemo očite suprotnosti odnosno nemogućnost postupanja u odnosu na važeće odredbe Zakona o javnoj nabavi i Zakona o gradnji. „Prema modelu A projektiranje, izgradnja i operativni rad mreže prepušta se privatnom operatoru, pri čemu izgrađena mreža ostaje u vlasništvu tog operatera“ (točka 2.3.1 ONP-a). Ukoliko se prema prijedlogu u savjetovanju ide na Ugovor o javnoj nabavi radova, investitor može biti samo JLS, a operater izvođač, koji ujedno i projektira mrežu, te sve potrebne dozvole prema Zakonu o gradnji glase na JLS, koja je onda ujedno i vlasnik mreže. Slijedom toga, budući je prema ONP-u predviđeno da je vlasnik mreže operater, tada je on ujedno i investitor. U tom slučaju sklapanje Ugovora o javnoj nabavi radova nije primjenjivo u smislu odredbi Zakon o javnoj nabavi i Zakona o gradnji. Nadalje, vezano na točku 2.8.1 – prihvatljive kategorije troškova, izričito se navodi da je trošak stručnog nadzora gradnje prihvatljiv samo za Prijavitelja. Međutim poštujući odredbe ZAKONA O GRADNJI (NN, broj 153/13 i 20/17) koji u članku 49.stv.3. navodi da je „Investitor dužan osigurati stručni nadzor građenja građevine, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano“ i čl.50.stv.1. da „Investitor koji je ujedno i izvođač mora stručni nadzor građenja povjeriti drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja prema posebnom zakonu“, postavlja se pitanje TKO JE INVESTITOR, Operater ili JLS, odnosno ako je Operater investitor, onda trošak stručnog nadzora građenja nema zakonsku osnovu da bude trošak Prijavitelja!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! Nastavno na navedeno, postavlja se pitanje može li u modelu A prijavitelj uopće biti JLS ili bi to trebao biti OPERATER koji je ujedno i korisnik državne potpore???? Nadalje, kako je u točci 1.5. navedeno da je korisnik bespovratnih sredstava, ujedno i posredni davatelj potpore, postavlja se pitanje zašto je predloženo da JLS s operaterom sklapa Ugovor o javnoj nabavi radova, kad s druge strane JLS Operateru daje državnu potporu???????? Molimo nadležna tijela da slijedom iznijetog preispitaju zakonsku osnovu i usklađenost modela A prema predloženom pozivu u odnosu na Zakon o javnoj nabavi, Zakon o gradnji i državne potpore. Nadalje, molimo nadležno tijelo da ukoliko na ovaj način koncipira objavu Poziva, da uz isti objavi predložak bitnih sastojaka Ugovora o javnoj nabavi. Smatramo, ukoliko bi se išlo na predloženi model i ako je RH u interesu povlačenje sredstava iz EU fondova za ovu namjenu, da bi trebalo omogućiti svim Prijaviteljima što kvalitetniju pripremu za ovaj složeni koncept natječaja i ovakvu vrstu Ugovora o javnoj nabavi (za kojeg nema primjera u praksi). Temeljem predloženog poziva proizlazi da je funkcija nadležnog tijela usmjerena isključivo na financijske korekcije umanjenja vrijednosti dodijeljenih sredstava (točka 4.1.3. poziva), te još jednom skrećemo pozornost da priprema predloška dokumentacije za Ugovor o javnoj nabavi (u modelu A) ne bi trebala i smjela biti isključiva odgovornost Prijavitelja (JLS-a), jer interes izgradnje širokopojasne infrastrukture u ne komercijalnim područjima je nacionalni interes od iznimnog značaja ne samo za gospodarski, već i demografski razvoj, Republike Hrvatske. Odbijen Prijavitelj (JLRS) je investitor u navedenom slučaju, te je trošak stručnog nadzora gradnje infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije prihvatljiv za Prijavitelja. Sukladno Zakonu o gradnji (NN 153/13, 20/17), investitor je Prijavitelj, odnosno nositelj projekta (JLRS), a koji ugovorom o javnoj nabavi radova povjerava poslove projektiranja i izgradnje širokopojasne infrastrukture drugim osobama. Zakonom o javnoj nabavi nije uređeno pravo vlasništva niti način stjecanja vlasništva. Nadalje, troškovi stručnog nadzora gradnje infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije prihvatljivi su isključivo za Prijavitelja, a koji je ujedno i naručitelj (JLRS) u smislu Zakona o javnoj nabavi. Troškovi savjetodavnih usluga za izradu dokumentacije za pripremu projekata prihvatljivi su za Prijavitelja i mogu uključivati među ostalim i usluge vezane uz izradu dokumentacije o nabavi.
Šibensko-kninska županija 5.3.Nabava, 5.3.1.Postupak javne nabave za odabir privatnog operatora u investicijskom modelu A Zakon o javnoj nabavi (ZJN) omogućuje i alternativne načine odgode sklapanja ugovora o javnoj nabavi radova, u slučajevima u kojima javni naručitelj nema osigurana sredstva za provedbu ugovora u trenutku donošenja odluke o odabiru. Jedan od takvih alternativnih načina je i pozivanje na odredbe čl. 307 st. 4 ZJN-a, pri čemu se ugovor s odabranim operatorom sklapa tek po osiguranju bespovratnih sredstava za projekt. Navedeni način već se koristi u sličnim situacijama kod ugovora o javnoj nabavi radova koji se sufinanciraju bespovratnim sredstvima fondova EU-a, npr. kod projekata energetske obnove u kojima je nadležno tijelo javne uprave koje dodjeljuje bespovratna sredstva Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja. Stoga MRRFEU treba jasno u Uputama navesti da li je citirano pozivanje na čl. 218 ZJN-a kod provedbe postupka javne nabave za odabir operatora samo preporuka, ili je riječ o obvezi koju trebaju striktno primijeniti svi projekti po modelu A. U slučaju da se radi o obvezi, MRRFEU treba preuzeti i odgovornost da je primjena čl. 218 ZJN-a u predmetnoj situaciji u potpunosti sukladna svim pravilima javne nabave. Smatramo boljim rješenjem da MRRFEU ostavi mogućnost prijaviteljima da samostalno odaberu način na koji će provesti i zaključiti postupak javne nabave, a s obzirom na vremenski odmak između donošenja odluke o odabiru i potencijalnog osiguranja bespovratnih sredstava za provedbu financijskih obveza koji proizlaze iz postupka javne nabave. Odbijen Članak 307. stavak 4. Zakona o javnoj nabavi nije primjenjiv na propisivanje uvjeta u dokumentaciji o nabavi budući da se tom odredbom uređuje pitanje trenutka nastanka ugovora o javnoj nabavi u slučajevima kada naručitelj za preuzimanje obveza mora imati suglasnost drugog tijela.
A1 Hrvatska d.o.o. 5.3.Nabava, 5.3.1.Postupak javne nabave za odabir privatnog operatora u investicijskom modelu A Odredbom članka 280 Zakona o javnoj nabavi propisano je da se cijena ponude piše brojkama u apsolutnom iznosu i izražava se u kunama, osim ako je dokumentacijom o nabavi omogućeno iskazivanje cijene u drugoj valuti. Slijedom navedenog, kriterij ENPa može biti određen u relativnom iznosu, a pogotovo uzimajući u obzir činjenicu, da je vrijednost predmeta nabave jednaka iznosu državne potpore. Odbijen Procijenjena vrijednost nabave određuje se prema tržišnoj vrijednosti usluga, radova, roba koja je obično rezultat provedenog istraživanja tržišta. Sukladno Zakonu o javnoj nabavi (NN 120/16): čl. 16. (4) Naručitelj je obvezan u obavijesti javne nabave navesti procijenjenu vrijednost nabave i čl. 17. Izračunavanje procijenjene vrijednosti nabave temelji se na ukupnom iznosu, bez poreza na dodanu vrijednost (PDV), uključujući sve opcije i moguća obnavljanja ugovora, što se izričito određuje u dokumentaciji o nabavi. Sllijedom navedenoga napominjemo da ukupnu vrijednost projektnog prijedloga čini zbroj svih procijenjenih vrijednosti nabava koje su nužne za provedbu projekta (i obuhvaća prihvatljive i neprihvatljive troškove).
A1 Hrvatska d.o.o. 5.3.Nabava, 5.3.1.Postupak javne nabave za odabir privatnog operatora u investicijskom modelu A Potrebno je korigirati citirani članak ZJN, naime radi se o čl. 307 st 4 ZJN Odbijen Članak 307. stavak 4. Zakona o javnoj nabavi nije primjenjiv na propisivanje uvjeta u dokumentaciji o nabavi budući da se tom odredbom uređuje pitanje trenutka nastanka ugovora o javnoj nabavi u slučajevima kada naručitelj za preuzimanje obveza mora imati suglasnost drugog tijela.
A1 Hrvatska d.o.o. 5.3.Nabava, 5.3.1.Postupak javne nabave za odabir privatnog operatora u investicijskom modelu A U svrhu transparentnosti i unificiranosti postupka javne nabave molimo potvrdu da je procijenjena vrijednost nabave jednaka iznosu državne potpore (maximalno 57 mil Kn). Odbijen Procijenjena vrijednost nabave određuje se prema tržišnoj vrijednosti usluga, radova, roba koja je obično rezultat provedenog istraživanja tržišta. Sukladno Zakonu o javnoj nabavi (NN 120/16): čl. 16. (4) Naručitelj je obvezan u obavijesti javne nabave navesti procijenjenu vrijednost nabave i čl. 17. Izračunavanje procijenjene vrijednosti nabave temelji se na ukupnom iznosu, bez poreza na dodanu vrijednost (PDV), uključujući sve opcije i moguća obnavljanja ugovora, što se izričito određuje u dokumentaciji o nabavi. Ukupnu vrijednost projektnog prijedloga čini zbroj svih procijenjenih vrijednosti nabava koje su nužne za provedbu projekta (i obuhvaća prihvatljive i neprihvatljive troškove).
A1 Hrvatska d.o.o. 5.3.Nabava, 5.3.1.Postupak javne nabave za odabir privatnog operatora u investicijskom modelu A Skrećemo pažnju da prema ONPu traženi iznos potpora ne mora biti izražen u apsolutnom iznosu, već da obvezno mora imati najveći relativni značaj. Podržavamo prijedlog MRRFEU da kriterij „traženi iznos državnih potpora“ bude iskazan u relativnom iznosu. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
A1 Hrvatska d.o.o. 5.3.Nabava, 5.3.1.Postupak javne nabave za odabir privatnog operatora u investicijskom modelu A Potrebno je pojasniti da li se relativni traženi iznos potpora iskazuje u odnosu na prihvatljive troškove ili u odnosu na ukupne troškove. Prihvaćen Relativni traženi iznos potpore iskazuje se u odnosu na ukupne prihvatljive troškove projekta.
A1 Hrvatska d.o.o. 5.3.Nabava, 5.3.1.Postupak javne nabave za odabir privatnog operatora u investicijskom modelu A Kao što je navedeno u komentaru na str 43, potrebno je pojasniti da se kao relativni udio privatnih sredstava smatraju samo privatna ulaganja koja se odnose na prihvatljive troškove. Naime ukupna privatna ulaganja uključuju i prihvatljive i neprihvatljive troškove pa je potrebno naglasiti da se promatra relativni omjer u sklopu prihvatljivih troškova. Odbijen Privatna ulaganja koja odgovaraju javnoj potpori za projekte razvoja širokopojasnog pristupa odnose se na ukupnu vrijednost privatnih ulaganja u projektima za razvoj širokopojasnog interneta, uključujući i dijelove projekta s neprihvatljivim troškovima.
A1 Hrvatska d.o.o. 5.3.Nabava, 5.3.1.Postupak javne nabave za odabir privatnog operatora u investicijskom modelu A Pitanje standardiziranost tehnološkog rješenja (ITU-T, IEEE) trebalo bi biti dio tehničke specifikacije i eliminatorno. Ukoliko ponuditelj nema standardizirano rješenje isključuje se iz postupka nabave, te ne može biti vrednovan kroz ENP. Odbijen Kako je navedeno u točki 5.3.1. UzP, kroz kriterije javne nabave, nositelji projekata ne smiju diskriminirati niti jedno tehnološko rješenje koje može biti prihvatljivo za ostvarenje ciljeva projekta. To također obuhvaća i mogućnost da operatori, tijekom postupka javne nabave, ponude izgradnju mreže putem više tehnoloških rješenja (engl. technology mix), sukladno optimalnim ekonomskim i tehničkim karakteristikama primjene pojedinih tehnologija koje predviđaju ponuditelji na određenom području.
A1 Hrvatska d.o.o. 5.3.Nabava, 5.3.1.Postupak javne nabave za odabir privatnog operatora u investicijskom modelu A U predloženim obaveznim kriterijima navedene su nelogičnosti jer se dodatno boduje ponuditelj koji će poslovati isključivo po veleprodajnom poslovnom modelu te se istovremeno dodatno boduje rješenje koje nudi „Dodatne maloprodajne usluge, osim širokopojasnog pristupa internetu, koje će biti podržane (npr. TV, govorna usluga).“ Naime, prema ONP-u bilo koji model podrazumijeva obvezno pružanje veleprodajnih usluga neovisno o tome da li se istovremeno pružaju i maloprodajne usluge te je stoga dodatno bodovanje isključivo veleprodajnog poslovnog modela neopravdano. Dodatno, postavlja se pitanje bodovanja po navedenim kriterijima ako naručitelj traži obje usluge radi ekonomičnog trošenja sredstava i financijske održivosti projekta sukladno lokalnim prilikama i potrebama Odbijen Navedeno je u skladu sa službenim preporukama i smjernicama EK vezano za Razvoj infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije u područjima bez infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije i bez dovoljno komercijalnog interesa, za maksimalno povećanje socijalne i ekonomske dobrobiti. Nadalje, prijavitelji (JLRS) sami određuju kvantitativni karakter kriterija sukladno lokalnim prilikama i potrebama pojedinih projekata.
A1 Hrvatska d.o.o. 5.3.Nabava, 5.3.1.Postupak javne nabave za odabir privatnog operatora u investicijskom modelu A U Kriterijima za provedbu postupka javne nabave za odabir privatnog operatora moguće je dodatno bodovanje za veleprodajne usluge koje će biti podržane, osim obvezno propisanih. Popis obaveznih veleprodajnih usluga definiran je u ONPu, poglavlje 2.6, tablica 2-3. Važeći popis definira kao obavezne sve usluge koje su u prethodnim verzijama ONPa postojale bilo kao kao obavezne bilo kao opcionalne. Kako bi se izbjegla situacija da se definiraju „nove“ usluge upitne iskoristivosti i na taj načini manipulira korištenjem bespovratnih sredstava, potrebno je u Uputama točno definirati koje se dodatne veleprodajne usluge mogu pružati, a time i bodovati, povrh onih koje su navedene kao obavezne u ONPu. Dodatno, lista obveznih usluga u ONPu je iscrpna i konačna i u potpunosti pokriva zahtjev iz odredbe čl.78g SDPŠM. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje, te će navedeno biti definirano u finalnoj verziji Uputa za prijavitelje kod objave predmetnog Poziva.
A1 Hrvatska d.o.o. 5.3.Nabava, 5.3.1.Postupak javne nabave za odabir privatnog operatora u investicijskom modelu A Kako bi se izbjegle dileme u definiciji maloprodajnih usluga, odnosno situacija da se definiraju „nove“ usluge upitne iskoristivosti, i na taj način manipulira korištenjem bespovratnih sredstava, potrebno je u Uputama točno definirati koje dodatne maloprodajne usluge, osim širokopojasnog pristupa internetu, će biti podržane i bodovane. Prihvaćen Komentar se prihvaća te će Upute za prijavitelje biti izmijenjene sukladno komentaru.
A1 Hrvatska d.o.o. 5.ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA PROVEDBU PROJEKTA, 5.4.Provjere upravljanja projektom Obzirom da je javna nabava za odabir operatora već provedena, molimo potvrdu našeg razumijevanja da odabrani operator nije obavezan postupati po NOJNu Primljeno na znanje Odabrani operator (izvođač radova) nije obavezan postupati po Pravilima o provedbi postupaka nabava za neobveznike zakona o javnoj nabavi.
A1 Hrvatska d.o.o. 5.ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA PROVEDBU PROJEKTA, 5.5.Podnošenje zahtjeva za predujmom/nadoknadom sredstava Nastavno na komentar u poglavlju 2.8, u kojem je Vipnet istaknuo da je za model A i C potrebno navesti da troškovi nastaju i kod operatora koji je korisnik državnih potpora, potrebno je u ovom dijelu pojasniti da li se na operatora primjenjuju obje metode nadoknade sredstava. Konkretno, iz trenutnog teksta proizlazi da bi operator mogao koristiti jedino metodu plaćanja jer u metodi nadoknade nije predviđeno da prihvatljivi troškovi mogu biti plaćeni od strane operatora. Odbijen Prihvatljivi troškovi nastaju kod Prijavitelja (JLRS), a kroz Ugovor o javnoj nabavi radova koji naručitelj potpisuje s odabranim ponuditeljem.
A1 Hrvatska d.o.o. 5.ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA PROVEDBU PROJEKTA, 5.5.Podnošenje zahtjeva za predujmom/nadoknadom sredstava Potrebno je pojasniti da li predujam mogu koristiti operatori. Prema mišljenju VIPneta isto je potrebno omogućiti u svrhu što efikasnijeg korištenja i brže apsorcije bespovratnih sredstava. Odbijen Podnošenje zahtjeva za predujmom definirano je u točki 5.5. Uputa za prijavitelje i definira da predujam može zatražiti Korisnik bespovratnih sredstava (JLRS).
A1 Hrvatska d.o.o. 5.ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA PROVEDBU PROJEKTA, 5.5.Podnošenje zahtjeva za predujmom/nadoknadom sredstava Molimo pojašnjenje kako će se odluka o predujmu bazirati na planu nabave ako je nabava već uredno provedena i prošla je ex post kontrolu? Odbijen Podnošenje zahtjeva za predujmom definirano je u točki 5.5. Uputa za prijavitelje i definira da predujam može zatražiti Korisnik bespovratnih sredstava: Korisnik bespovratnih sredstava (Prijavitelj/NP) ima pravo zatražiti isplatu predujma u skladu s Ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava , a do najviše 40% od odobrenog iznosa bespovratnih sredstava. Iznos predujma utvrđuje se u uvjetima Ugovora, na način da se utvrdi da korisnik bespovratnih sredstava ima pravo potraživati iznos predujma u iznosu koji je opravdan dinamikom aktivnosti na projektu i potrebama korisnika bespovratnih sredstava u svrhu provedbe projekta. Korisnik bespovratnih sredstava ima pravo potraživati onaj iznos predujma koji odgovara njegovim potrebama i dinamici aktivnosti na projektu. Opravdanost potraživanja predujma, dokazuje korisnik bespovratnih sredstava, a procjenjuje PT2, te mora biti u skladu s planiranim aktivnostima u okviru projekta i napretkom provedbe projekta. PT2 u odnosu na pojedinog korisnika bespovratnih sredstava, procjenjuje opravdanost korištenja predujma na temelju parametara kao što su: vrsta korisnika bespovratnih sredstava, potreba korisnika bespovratnih sredstava za određenim iznosom sredstava, ponajprije se bazirajući na planu nabave korisnika bespovratnih sredstava i planu plaćanja. Ako je na temelju Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava dopuštena isplata predujma, korisnik bespovratnih sredstava može podnijeti Zahtjev za plaćanje predujma PT2 te PT2 provjerava Zahtjev i odlučuje o isplati traženog iznosa predujma.
Hrvatski Telekom d.d. 5.ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA PROVEDBU PROJEKTA, 5.5.Podnošenje zahtjeva za predujmom/nadoknadom sredstava HT traži da se u Ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava omogući prijevremeno predavanje Zahtjeva za nadoknadom sredstava (ZNS), odnosno da se omogući da Prijavitelj može ZNS-ove dostavljati češće od dinamike predviđene Općim uvjetima Ugovora. Primljeno na znanje Dinamika dostavljanja Zahtjeva za nadoknadom sredstava definirati će se u Posebnim uvjetima Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava a do objave konačne verzije Poziva.
Bjelovarsko-bilogorska županija 5.ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA PROVEDBU PROJEKTA, 5.5.Podnošenje zahtjeva za predujmom/nadoknadom sredstava Ako je na temelju Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava dopuštena isplata predujma, korisnik bespovratnih sredstava može podnijeti Zahtjev za plaćanje predujma PT2 te PT2 provjerava Zahtjev i odlučuje o isplati traženog iznosa predujma. U Uputama bi trebalo odrediti da li je isplata predujma dozvoljena isključivo na početku provedbe projekta (nakon potpisivanja ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava), ili je isplata predujma moguća (i) u bilo kojem kasnijem trenutku provedbe projekta, neovisno o tome da li je korisnik već prethodno podnio zahtjeve za nadoknadu sredstava za određene izdatke koji su nastali prije toga. Također je potrebno precizirati da li su moguće višekratne isplate predujmova tijekom provedbe projekta, u trenucima u kojima korisnik procjeni da mu je to potrebno. Naime, tijekom provedbe projekata izgradnje širokopojasnih mreža iznos izdataka počinje se povećavati nakon početka izgradnje mreže, tj. očekivano nakon razdoblja 12-18 mjeseci nakon potpisivanja Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava i početka provedbe projekta. U tih 12-18 mjeseci planirano je projektiranje mreže i ishođenje potrebnih dozvola i suglasnosti iz djelokruga gradnje, kako bi se moglo pristupiti izgradnji mreže. Upravo zbog toga, eventualni zahtjev za isplatom predujma na početku provedbe projekta (ako je takav zahtjev za isplatom predujma moguće podnijeti samo u tom trenutku), moguće ne bi bio prihvatljiv za PT-2, jer bi se praktično visina izdataka (zbog kojih bi korisnik i tražio predujam) počela povećavati tek 12 mjeseci nakon zahtjeva za isplatom predujma i eventualne isplate predujma. Napominjemo da su precizne odredbe o mogućnostima isplate predujma posebno bitne kod projekata koji se provode po modelu B, budući da prijavitelji, uz vlastiti udio sufinanciranja prihvatljivih troškova projekta, moraju osigurati i sredstva za pretfinanciranje troškova projekta, što sve predstavlja značajan financijski teret za prijavitelje. Visina troškova pretfinanciranja uvjetovana je i podržanom dinamikom isplate predujma, pa je upravo zato bitno unaprijed znati sve mogućnosti oko isplate predujma bespovratnih sredstava radi planiranja proračuna projekta. Primljeno na znanje Mogućnost, iznosi i uvjeti za podnošenje zahtjeva za plaćanje predujma određeni su u Posebnim uvjetima Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.
Grad Gospić 5.ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA PROVEDBU PROJEKTA, 5.5.Podnošenje zahtjeva za predujmom/nadoknadom sredstava Tekst: "Ako je na temelju Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava dopuštena isplata predujma, korisnik bespovratnih sredstava može podnijeti Zahtjev za plaćanje predujma PT2 te PT2 provjerava Zahtjev i odlučuje o isplati traženog iznosa predujma." U Uputama bi trebalo odrediti da li je isplata predujma dozvoljena isključivo na početku provedbe projekta (nakon potpisivanja ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava), ili je isplata predujma moguća (i) u bilo kojem kasnijem trenutku provedbe projekta, neovisno o tome da li je korisnik već prethodno podnio zahtjeve za nadoknadu sredstava za određene izdatke koji su nastali prije toga. Također je potrebno precizirati da li su moguće višekratne isplate predujmova tijekom provedbe projekta, u trenucima u kojima korisnik procjeni da mu je to potrebno. Naime, tijekom provedbe projekata izgradnje širokopojasnih mreža iznos izdataka počinje se povećavati nakon početka izgradnje mreže, tj. očekivano nakon razdoblja 12-18 mjeseci nakon potpisivanja Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava i početka provedbe projekta. U tih 12-18 mjeseci planirano je projektiranje mreže i ishođenje potrebnih dozvola i suglasnosti iz djelokruga gradnje, kako bi se moglo pristupiti izgradnji mreže. Upravo zbog toga, eventualni zahtjev za isplatom predujma na početku provedbe projekta (ako je takav zahtjev za isplatom predujma moguće podnijeti samo u tom trenutku), moguće ne bi bio prihvatljiv za PT-2, jer bi se praktično visina izdataka (zbog kojih bi korisnik i tražio predujam) počela povećavati tek 12 mjeseci nakon zahtjeva za isplatom predujma i eventualne isplate predujma. Napominjemo da su precizne odredbe o mogućnostima isplate predujma posebno bitne kod projekata koji se provode po modelu B, budući da prijavitelji, uz vlastiti udio sufinanciranja prihvatljivih troškova projekta, moraju osigurati i sredstva za pretfinanciranje troškova projekta, što sve predstavlja značajan financijski teret za prijavitelje. Visina troškova pretfinanciranja uvjetovana je i podržanom dinamikom isplate predujma, pa je upravo zato bitno unaprijed znati sve mogućnosti oko isplate predujma bespovratnih sredstava radi planiranja proračuna projekta. Primljeno na znanje Mogućnost, iznosi i uvjeti za podnošenje zahtjeva za plaćanje predujma određeni su u Posebnim uvjetima Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.
ZDENKO KIRINČIĆ 5.ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA PROVEDBU PROJEKTA, 5.5.Podnošenje zahtjeva za predujmom/nadoknadom sredstava Ako je na temelju Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava dopuštena isplata predujma, korisnik bespovratnih sredstava može podnijeti Zahtjev za plaćanje predujma PT2 te PT2 provjerava Zahtjev i odlučuje o isplati traženog iznosa predujma. U Uputama bi trebalo odrediti da li je isplata predujma dozvoljena isključivo na početku provedbe projekta (nakon potpisivanja ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava), ili je isplata predujma moguća (i) u bilo kojem kasnijem trenutku provedbe projekta, neovisno o tome da li je korisnik već prethodno podnio zahtjeve za nadoknadu sredstava za određene izdatke koji su nastali prije toga. Također je potrebno precizirati da li su moguće višekratne isplate predujmova tijekom provedbe projekta, u trenucima u kojima korisnik procjeni da mu je to potrebno. Naime, tijekom provedbe projekata izgradnje širokopojasnih mreža iznos izdataka počinje se povećavati nakon početka izgradnje mreže, tj. očekivano nakon razdoblja 12-18 mjeseci nakon potpisivanja Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava i početka provedbe projekta. U tih 12-18 mjeseci planirano je projektiranje mreže i ishođenje potrebnih dozvola i suglasnosti iz djelokruga gradnje, kako bi se moglo pristupiti izgradnji mreže. Upravo zbog toga, eventualni zahtjev za isplatom predujma na početku provedbe projekta (ako je takav zahtjev za isplatom predujma moguće podnijeti samo u tom trenutku), moguće ne bi bio prihvatljiv za PT-2, jer bi se praktično visina izdataka (zbog kojih bi korisnik i tražio predujam) počela povećavati tek 12 mjeseci nakon zahtjeva za isplatom predujma i eventualne isplate predujma. Napominjemo da su precizne odredbe o mogućnostima isplate predujma posebno bitne kod projekata koji se provode po modelu B, budući da prijavitelji, uz vlastiti udio sufinanciranja prihvatljivih troškova projekta, moraju osigurati i sredstva za pretfinanciranje troškova projekta, što sve predstavlja značajan financijski teret za prijavitelje. Visina troškova pretfinanciranja uvjetovana je i podržanom dinamikom isplate predujma, pa je upravo zato bitno unaprijed znati sve mogućnosti oko isplate predujma bespovratnih sredstava radi planiranja proračuna projekta. Primljeno na znanje Mogućnost, iznosi i uvjeti za podnošenje zahtjeva za plaćanje predujma određeni su u Posebnim uvjetima Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.
Karlovačka županija 5.ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA PROVEDBU PROJEKTA, 5.6.Povrat sredstava Tekst: Ako postoji opravdana sumnja ili je utvrđeno da je korisnik bespovratnih sredstava ugrozio izvršavanje Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava značajnim pogreškama ili nepravilnostima ili prijevarom, UT može obustaviti plaćanja, odnosno ako je navedeno utvrđeno, obustaviti plaćanja i/ili zahtijevati povrat plaćenih iznosa razmjerno težini utvrđenih pogrešaka, nepravilnosti i prijevara. Razlozi i osnova za pokretanja postupka obustavljanja plaćanja i povrata sredstava bit će definirani Ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava. Komentar: Odgovornost za eventualni povrat plaćenih iznosa, u slučaju ugrožavanja izvršavanja Ugovora u navedenim okolnostima, u projektima po modelu A treba proširiti i na odabranog operatora. Odbijen Navedeno je u domeni definiranja međusobnih odnosa Prijavitelja (JLRS) i izvođača radova (operatora) kroz Ugovor o javnoj nabavi.
Zagrebačka županija 5.ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA PROVEDBU PROJEKTA, 5.6.Povrat sredstava Tekst: "Ako postoji opravdana sumnja ili je utvrđeno da je korisnik bespovratnih sredstava ugrozio izvršavanje Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava značajnim pogreškama ili nepravilnostima ili prijevarom, UT može obustaviti plaćanja, odnosno ako je navedeno utvrđeno, obustaviti plaćanja i/ili zahtijevati povrat plaćenih iznosa razmjerno težini utvrđenih pogrešaka, nepravilnosti i prijevara. Razlozi i osnova za pokretanja postupka obustavljanja plaćanja i povrata sredstava bit će definirani Ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava." Komentar: U projektima po modelu A treba proširiti i odgovornost i na odabranog operatora. Odbijen Navedeno je u domeni definiranja međusobnih odnosa Prijavitelja (JLRS) i izvođača radova (operatora) kroz Ugovor o javnoj nabavi.
A1 Hrvatska d.o.o. 5.6.Povrat sredstava, 5.6.1.Povrat prekomjernih potpora (engl. clawback) Molimo potvrdu da se procedura povrata prekomjernih potpora odnosi isključivo na projekte u kojima je iznos dodijeljene državne potpore iznad 10 mil EUR, a sve u skladu sa ONP-om i čl.78i SDPŠM. Odbijen Sustav praćenja i povrata sredstava za sve projekte kod investicijskih modela A i C provodi se kroz 2 faze kako slijedi: U prvoj fazi koja predstavlja početni postupak provjere potpora, provjeravaju se troškovi ulaganja nakon dovršetka izgradnje mreže (planirani troškovi ulaganja se uspoređuju sa stvarno nastalim rashodima). Druga faza (naknadni postupak provjere potpora) obvezna je samo u slučaju projekata u kojima iznos potpore premašuje 10 milijuna EUR.
Zagrebačka županija UPUTE ZA PRIJAVITELJE, 6.OBRASCI I PRILOZI Obrasci i prilozi sastavni su dio Poziva te predlažemo da se objave što prije, prvenstveno Obrazac 7. Sporazuma o zajedničkoj suradnji na projektu kojim se definira minimalni sadržaj Sporazuma za JLS koje su dio zajedničkih projekta. Same procedure usklađivanja, potpisivanja i potvrđivanja ovih dokumenata od strane izvršnih i predstavničkih tijela JLRS mogu potrajati i više od 60 dana. Odbijen Predmet javnog savjetovanja su jedino Upute za prijavitelje predmetnog Poziva, te je Posredničko tijelo razine 1 u obvezi objaviti isključivo ključne dijelove Uputa za prijavitelje. Popis minimalnog sadržaja navedenog Sporazuma biti će objavljen u trenutku objave cjelokupne dokumentacije Poziva te će se prijaviteljima ostaviti dovoljno vremena za potpisivanje istog
Tomislav Majnarić UPUTE ZA PRIJAVITELJE, 6.OBRASCI I PRILOZI Obrazac 5. Izjava glavnog projektanta ili druge ovlaštene osobe; Navedeni obrazac nije potrebno ovdje navoditi, budući da je predmetnu izjavu moguće pribaviti tek nakon završetka projektiranja mreže, a prije početka njezine izgradnje, tj. takvu izjavu nije moguće pribaviti u trenutku podnošenja projektnog prijedloga. Odbijen Predmetni obrazac će biti Prilog koji se dostavlja uz prvi zahtjev za nadoknadom sredstva izdataka povezanih s gradnjom.
OPĆINA ŽMINJ UPUTE ZA PRIJAVITELJE, 6.OBRASCI I PRILOZI Tražimo da Indeks razvijenosti utječe sa manje bodova te da razlike među skupinama budu manje. Npr., da 8. skupina nosi 3 boda, sedma 4 boda, šesta 5 boda, peta 6 boda, četvrta 7… i prva skupina da donosi 10 boda. Odbijen Kriteriji odabira su povezani i međuovisni te osiguravaju ujednačen pristup prema svim projektnim prijedlozima, odnosno svi prijavitelji imaju jednake mogućnosti financiranja svojih projektnih prijedloga.
Hrvatski Telekom d.d. UPUTE ZA PRIJAVITELJE, 7.POJMOVNIK HT traži da se briše ova definicija koja s aspekta struke nije točna i da se za definiciju FTTC-a prepiše definicija iz ONP-a. Prihvaćen Navedeno će biti ispravljeno u finalnoj verziji Uputa za prijavitelje kod objave predmetnog Poziva.