Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu Odluke o određivanju relativnih pondera za arhitektonske i inženjerske i s njima povezane savjetodavne usluge u graditeljstvu i prostornom uređenju
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Grga K | ODLUKU | Određivanje minimalne cijene rada, težinski koeficijenti vrednovanja koje određuje komisija i sl.; su načini "kontrole" javne nabave koji nisu u skladu s vrijednostima kvalitete i slobodnog tržišta EU. Ovakav način uređenja ovog tržišta nije dobar. Naime, očito je da određene tvrtke koje sudjeluju u javnoj nabavi i dobivaju većinu poslova urbanizacije (od javnih prostora i zgrada do prostornih planova); nedovoljno kvalitetno (da ne upotrijebim druge izraze koji su prikladniji njihovim proizvodima) odrađuju dobivene poslove. Problem nećete rješiti mjenjanjem natječajnih uvjeta (takvim promjenama se lakše prilagođavaju muljatori nego ozbiljni stručnjaci) već uvođenjem reda. Za loše radove ovlaštenici MORAJU ODGOVARATI! Onaj tko je stavio svoj potpis na nešto što je protivno pravilima struke - MORA OSTATI BEZ LICENCE. Tako bi morao izgledati i ovaj ponder koji treba imati samo dvije odredbe - odgovornost i kaznu. Uzmimo za primjer prostorne planove - većinom nekvalitetni, neprilagođeni i kopirani "uradci" (iste tvrkte imaju isti nagib krova i izgradnju čestice za planinska sela, slavonska naselja i primorske gradove), s čijom nekvalitetom je upoznata cijela struka i javnost, koji su ispravljani bezbroj puta u nekoliko godina, a nitko ne odgovara za to! Uvijek se pokušava prebaciti krivnja na druge te izbjeći odgovornost. Vjerojatno je povod ove odluke medijska pompa oko devastacije Plitvičkih jezera. Nisam pročitao niti jednu izjavu stručnjaka koja je detektirala stvarni problem; pokušavaju se okriviti investitori koji grade hotele bez kanalizacije usred najvrijednijeg dijel Hrvatske (mislim ljepotom, ne financijski) - iznad samog Plitvičkog slapa, a nitko nije rekao da rade po prostornom planu koji to dozvoljava i predviđa! I po ovom prijedlogu takav (takvi) "uradak" je vrhunska refernca koja osigurava daljnje takve poslove i nove takve "uradke". Bez obzira tko je radio u toj tvtrki nekad, a tko će raditi taj posao ubuduće, tko se vodi na papiru, a tko uistinu odrađuje tu sramotu. Jer NEMA ODGOVORNOSTI NITI KAZNE. Niti ovaj prijedlog to predviđa. Predviđa krivulje koje rastu u pozitivnom smjeru jer nema stvarnog vrednovanja dosadašnjih poslova - što je netko više "sfušao" to će imati više prilike za takve stvari ubuduće... Dok se ne uvede princip; jedan čovjek - jedna odgovornost; nema svjetla na kraju tunela! | Nije prihvaćen | Odgovornost i kazne za nestručnost u pružanju arhitektonskih i inženjerskih usluga nisu tema Nacrta odluke već primjena koncepta ekonomski najpovoljnije ponude, koji podrazumijeva najbolji omjer između cijene i kvalitete. |
| 2 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | Predmet Odluke, Članak 1. | Zakon o javnoj nabavi, članak 284. definira da čelnik središnjeg tijela državne uprave može javnim naručiteljima iz svog djelokruga odlukom odrediti relativne pondere za pojedine vrste predmeta nabave, s time da relativni ponder cijene ili troška ne smije biti veći od postotka iz članka 284. stavka 4. Nije jasno zašto su predmet ove Odluke samo usluge u graditeljstvu i prostornom uređenju, s obzirom da pod istog čelnog čovjeka spadaju i radovi arhitektonske i inženjerske struke? S obzirom da je područje struke isto, često dolazi i do nabava u kojima se istovremeno nabavljaju i usluge i radovi (trenutno jako aktualni uređaji za pročišćavanje otpadnih voda)? | Nije prihvaćen | Metoda određivanja pondera za arhitektonske i inženjerske i s njima povezane savjetodavne usluge u prostornom uređenju i gradnji ne može se primijeniti na uslugu izvođenja radova, odnosno potrebno je utvrditi drugu metodu za određivanje pondera za radove. |
| 3 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | Pojmovi i definicije, Članak 2. | Primjedba na stavak (4) i (5): Idejno rješenje i recenziju bi trebalo definirati zakonom koji definira vrste projekata i nivoe njihove razrade, a ne Odlukom o određivanju relativnih pondera. | Nije prihvaćen | Idejno rješenje i recenzija nisu predmet propisa kojima se uređuju projekti. |
| 4 | HUSZPO | Pojmovi i definicije, Članak 2. | Člankom je definiran pojam odgovarajuća struka kao struka iz tehničkog područja predmeta nabave. Isto nije razumljivo, posebice u odnosu na skupine i vrste usluga definirane člankom 3. - primjerice krajobrazne elaborate izrađuju krajobrazni arhitekti koji pripadaju biotehničkoj struci odnosno području; konzervatorske elaborate i podloge izrađuju pretežito arheolozi i povjesničari umjetnosti koji pripadaju humanističkoj struci odnosno području; studije izvodljivosti u dijelu financijske i ekonomske analize te analize troškova i koristi izrađuju diplomirani ekonomisti čija struka spada u društvene… Prema navedenom molimo za ispravak definicije pojma odgovarajuća struka jer ona može biti iz bilo kojeg područja, ovisno o predmetu nabave (prema vrsti usluge). Isto se odnosi i na pojam prevladavajuća struka. | Nije prihvaćen | Odredbom članka 69. Zakona o gradnji uređeno je da izrada elaborata prethodi izradi projekta, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je potrebno. Nadalje, člankom 15. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje uređeno je da ovlašteni arhitekt urbanist koji samostalno obavlja stručne poslove prostornog uređenja, odnosno pravna osoba registrirana za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja, ovisno o razini i sadržaju prostornog plana koji izrađuje u izradi nacrta prostornog plana, po potrebi osigurava sudjelovanje stručnih osoba... Dakle, propisima u području prostornog uređenja i gradnje nije uređeno koje struke su nužne za izvršenje pojedine usluge, slijedom čega to nije moguće utvrditi niti Nacrtom odluke. |
| 5 | Hrvatski savez građevinskih inženjera (HSGI) | Pojmovi i definicije, Članak 2. | Čl. 2 Komentar Pojmovi i definicije Pojmovi i definicije navedeni u ovom članku: (1) Komore arhitekata i inženjera (2) Pravilnici o standardu usluga komora arhitekata i inženjera (3) Norma sat (6) Odgovarajuća struka (7) Prevladavajuća struka nigdje nisu uključeni u sadržaj Odluke iako smatramo da su to važni čimbenici u postupku određivanja ekonomski najpovoljnije ponude za javnu nabavu inženjerskih usluga. Vezano uz: definicije kriterija, ocjenjivanje po kriterijima kvalitete i kvantitete te određivanja istoznačnosti vrsta usluga | Nije prihvaćen | Zakon o javnoj nabavi omogućuje da članovi stručnog povjerenstva za javnu nabavu ne moraju biti zaposlenici javnog naručitelja, međutim ne omogućuje da se članove stručnog povjerenstva za javnu nabavu utvrdi posebnim aktom. |
| 6 | Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata | Pojmovi i definicije, Članak 2. | Odgovarajuća struka iz predmeta nabave i koja je nužna za izvršenje usluge nije nužno struka iz tehničkog područja. Tako npr. krajobrazni elaborat izrađuju krajobrazni arhitekti koji su biotehničke ili interdisciplinarne struke. Stoga predlažemo da se stavak 6 mijenja i glasi: (6) Odgovarajuća struka iz predmeta nabave je struka koja je nužna za izvršenje usluge. | Nije prihvaćen | Nije sporno da krajobrazni elaborat izrađuju krajobrazni arhitekti, međutim predmet Nacrta odluke su prvenstveno usluge projektiranja, stručnog nadzora građenja i usluge u prostornom uređenju te se pod pojmom odgovarajuće struke, u smislu Nacrta odluke misli na struke koje imaju ovlasti za projektiranje i/ili stručni nadzor građenja te obavljanje stručnih poslova prostornog uređena, a to su arhitektonska, građevinska, strojarska i elektrotehnička struka. |
| 7 | Hrvatski savez građevinskih inženjera (HSGI) | Pojmovi i definicije, Članak 2. | Čl. 2 Komentar Pojmovi i definicije Pojmovi i definicije navedeni u ovom članku: (1) Komore arhitekata i inženjera (2) Pravilnici o standardu usluga komora arhitekata i inženjera (3) Norma sat (6) Odgovarajuća struka (7) Prevladavajuća struka nigdje nisu uključeni u sadržaj Odluke iako smatramo da su to važni čimbenici u postupku određivanja ekonomski najpovoljnije ponude za javnu nabavu inženjerskih usluga. Vezano uz: definicije kriterija, ocjenjivanje po kriterijima kvalitete i kvantitete te određivanja istoznačnosti vrsta usluga. | Nije prihvaćen | Zakon o javnoj nabavi omogućuje da članovi stručnog povjerenstva za javnu nabavu ne moraju biti zaposlenici javnog naručitelja, međutim ne omogućuje da se članove stručnog povjerenstva za javnu nabavu utvrdi posebnim aktom. |
| 8 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | Skupine i vrste usluga, Članak 3. | Ovim popisom nisu obuhvaćene usluge iz područja zaštite okoliša – studije utjecaja na okoliš, što bi značilo da se one ne moraju nabavljati sukladno ovoj odredbi (one spadaju pod ministarstvo zaštite okoliša, te bi za njih pondere trebao odrediti njihov čelni čovjek). Također nema ni prostorno – prometno – građevinskih studija. Postavlja se pitanje kako naručitelj treba postupati u nabavama koje sadržavaju i usluge za koje čelni čovjek nije odredio težinske pondere (nabava studija utjecaja na okoliš, ili prostorno – prometno – građevinskih studija)? | Nije prihvaćen | Za usluge za koje nisu određeni ponderi naručitelj sam utvrđuje kriterije za ekonomski najpovoljniju ponudu u skladu s Zakonom o javnoj nabavi. |
| 9 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | Skupine i vrste usluga, Članak 3. | Primjedba na stavak (1): S obzirom da tehničke specifikacije za potrebe javne nabave izrađuju inženjeri odgovarajuće struke, smatramo potrebnim dodati i ovom Odlukom obuhvatiti i usluge izrade dokumentacije o nabavi s tehničkim specifikacijama. | Nije prihvaćen | Izradu dokumentacije za provođenje postupka javne nabave izrađuje naručitelj. |
| 10 | HUSZPO | Skupine i vrste usluga, Članak 3. | Postoje usluge koje su sličnog ili identičnog sadržaja ali drugačijeg naziva od navedenih u članku 3. Primjerice Studija izvodljivosti se još naziva i studija opravdanosti ili studija izvedivosti. Navedene razlike u izričaju ne smiju biti razlog za odbacivanje reference jer se radi o identičnoj vrsti usluge. Također smatramo kako bi ukoliko usluga nije navedena u ovom članku, a ima slični ili identični sadržaj jednoj od navedenih usluga, članovi povjerenstva trebali utvrditi da li se radi o traženoj vrsti usluga različitog naziva. | Nije prihvaćen | Nije potrebno obzirom da je za tumačenje odredbi Nacrta odluke nadležno ovo Ministarstvo. |
| 11 | Jurica Matošević | Skupine i vrste usluga, Članak 3. | U slučaju iskustva ponuditelja na usluzi koja nije navedena u ovom članku, a ima slično ili isto značenje članovi povjerenstva odgovarajuće struke utvrđuju da li se radi o traženoj vrsti usluga različitog naziva. Naručitelj može tražiti stručno tumačenje odgovarajuće komore arhitekata ili inženjera. | Nije prihvaćen | Nije potrebno obzirom da je za tumačenje odredbi Nacrta odluke nadležno ovo Ministarstvo. |
| 12 | Jurica Matošević | Skupine i vrste usluga, Članak 3. | Među nazivima usluga postoje sinonimi odnosno usluge koje su sličnog ili istog značenja ali drugačijeg naziva od usluga navedenih u ovom članku. Na primjer u Odluci je navedena vrsta usluge „Idejno rješenje“, a ponuditelj ima dokazivu referencu s nazivima „koncepcijsko rješenje“ ili „osnovno rješenje“ ili „osnovni projekt“ što ne smije biti razlog za odbacivanje reference jer se radi o identičnoj vrsti usluge. Prijedlaže se tekst nadopune uvrstiti na kraju članka 3. kao novi stavak | Nije prihvaćen | Nije potrebno obzirom da je za tumačenje odredbi Nacrta odluke nadležno ovo Ministarstvo. |
| 13 | Hrvatski savez građevinskih inženjera (HSGI) | Skupine i vrste usluga, Članak 3. | Čl. 3 Prijedlog nadopune teksta U slučaju da usluga nije navedena u ovom članku, a ima slični ili identični sadržaj članovi povjerenstva odgovarajuće struke utvrđuju da li se radi o traženoj vrsti usluga različitog naziva. | Nije prihvaćen | Nije potrebno obzirom da je za tumačenje odredbi Nacrta odluke nadležno ovo Ministarstvo. |
| 14 | Zdenko Mahmutović | Skupine i vrste usluga, Članak 3. | Čl. 3 Prijedlog nadopune teksta U slučaju da usluga nije navedena u ovom članku, a ima slični ili identični sadržaj članovi povjerenstva odgovarajuće struke utvrđuju da li se radi o traženoj vrsti usluga različitog naziva. (veza HSGI komentar) | Nije prihvaćen | Nije potrebno obzirom da je za tumačenje odredbi Nacrta odluke nadležno ovo Ministarstvo. |
| 15 | Hrvatski savez građevinskih inženjera (HSGI) | Skupine i vrste usluga, Članak 3. | Čl. 3 Komentar Skupine i vrste usluga Postoje usluge koje su sličnog ili identičnog sadržaja ali drugačijeg naziva od navedenih u ovom članku. Na primjer u Odluci je navedena vrsta usluge „Studija izvodljivosti“, a ponuditelj ima referencu s nazivom „Studija opravdanosti“ što ne smije biti razlog za odbacivanje reference jer se radi o identičnoj vrsti usluge. Čl. 3 Prijedlog nadopune teksta U slučaju da usluga nije navedena u ovom članku, a ima slični ili identični sadržaj članovi povjerenstva odgovarajuće struke utvrđuju da li se radi o traženoj vrsti usluga različitog naziva. | Nije prihvaćen | Nije potrebno obzirom da je za tumačenje odredbi Nacrta odluke nadležno ovo Ministarstvo. |
| 16 | Ivan Markić 84 | Skupine i vrste usluga, Članak 3. | Predlažem da se geomehanički elaborat izmjeni u geotehnički elaborat. Obrazloženje: Kolege geotehničari, članovi tehničkog PO7 pri HZNu, su inzistirali da oni nisu geomehaničari već geotehničari, te da nije geomehanički elaborat već geotehnički elaborat. Geotehnika je puno šire područje od geomehanike. | Nije prihvaćen | Nije sporno da geomehanički elaborat izrađuje geotehnička struka, međutim geomehaničkim elaboratom daju se, između ostalog, dodatna mišljenja i tumačenja u cilju utvrđivanja pouzdanih rezultata za izradu građevinskog projekta. |
| 17 | Ivan Markić 84 | Skupine i vrste usluga, Članak 3. | Krivo je naveden Elaborata toplinskih svojstava građevine. Prema Tehničkom propisu o racionalnoj uporabi energije Članak 62., taj elaborat je dignut na razinu projekta jer svi dijelovi bivšeg elaborata su navedeni kao dio ovog projekta. Još je posebno navedeno u tablici da za podatke odgovara Projektant dijela glavnog projekta zgrade koji se odnosi na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu (potpisi i žig). Molim vas da ili u tom propisu uskladite ili ovdje promijenite. Čak mi je i predsjednica Komore arhitekata na javnom skupu rekla da me treba sa strane podučiti koji su projekti, a koji elaborati. Izgleda da se i ona pogubila ili ne prati Tehnički propis za racionalnu uporabu energije. Još jednom napominjem da svi imamo subjektivno mišljenje jer nema nigdje popisano koji su projekti koje struke. To treba definirati u Zakonu i poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje. | Nije prihvaćen | Zakon o gradnji (članak 69.) navodi geomehanički elaborat. |
| 18 | Ivan Markić 84 | Skupine i vrste usluga, Članak 3. | Smatram da pod 1b nije dobro definirano. Idejno rješenje, Idjeni projekt, Glavni projekt i Izvedbeni projekt su razine obrade projekta a ne vrste projekta. Kod elaborata piše da su to elabroat zaštite od požara, zaštite na radu, geomehanički elaborat. Tako bi i ovdje trebalo biti Mehaničke otpornosti i stabilnosti, geotehnički projekt, projekt vodovoda i odvodnje a onda da se oni mogu raditi na razini idjenog, glavnog i izvedbenog projekta. U suprotnom se nije trebalo raspisivati elaborate pojedinačno. | Nije prihvaćen | U skladu s člankom 67. Zakona o gradnji, projekti se razvrstavaju prema namjeni i razini razrade na: glavni projekt, izvedbeni projekt, tipski projekt, projekt uklanjanja građevine. |
| 19 | Mateo Biluš | Skupine i vrste usluga, Članak 3. | Članak 3. pod (1c) Zakonodavac i ovim propisom kao i drugima, krivo promovira naziv i korištenje izraza Elabora za dijelove dokumentacije koji su dio projekte dokumentacije idejnog i posebno glavnog projekta za zgrade i dokaz temeljnih svojstava za građevine, a ne elaborati koji prethode projektu (pogotovo glavnom projektu). Za razliku od dokumenata koji su stvarno Elaborati i utvrđuju kriterije ili čine podloge za projektiranje, kao što su to. na primjer Geomehanički elaborat (podloga za idejni ili glavni projekt meh. otpornosti i stabilnosti građevine) Elaborata zaštite od požara (koji daje uvjete temelj kojeg se projektira i dokazuje ispunjenje temeljnog zahtjev za građevinu - zaštita od požara u projektima arhitektonske, građevinske, elektro ili strojarske struke Konzervatorsli elabora i podloge (daju uvjete projektiranja za građevine i komplekse pod konzervatorskom zaštitom), Elaborat alternativnih sustava opskrbe energijom (koji prethodi glavnom projektu za odluku o odabiru termotehničkih sustava kod zgrada), Geodetskog elaborata, Elaborata o iskolčenju i slični drugi elaborati koji su PODLOGA za izradu projekata, dijelovi projektne dokumentacije koje predlagatelj naziva elaborati, a u stvari su dio projektne dokumentacije idejnog ili pogotovo glavnog projekta zgrada i u kojima svaki od projektanata arhitektonske, građevinske, strojarske ili elektro struke dokazuje (svaki u svome području izrade projekta) u glavnom projektu više temeljnih zahtjeva za građevinu i koji NE PRETHODE PROJEKTU (kao što su to "pravi" elaborati, već su sastavni dio projekta pojedine strukovne odrednice i izrađuju se simultano i u koordinaciji s projektantima i projektima ostalih dijelova glavnog projekta, a ne prethodno su: 1. Arhitektonski/građevinski/strojarski (eventualno i elektro) projekt - Projekt zaštite od buke (ovisno o struci projektanta) a NE Elabora zaštite od buke 2 Arhitektonski/građevinski/(eventualno strojarski) projekt - Projekt racionalne uporabe energije i toplinske zaštite zgrade (ovisno o struci projektanta), a NE Elaborat toplinskih svojstava građevine - ovaj naziv nije ni u skladu s Tehničkim propisom o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama NN 128/17 3. Arhitektonski/građevinski/strojarski (eventualno i elektro) projekt - Projekt akustičkih svojstava zgrade (ovisno o struci projektanta), a NE Elaborata akustičkih svojstava građevine (kod građevina se ne provjerava arhitektonska ili elektroakustika, već samo kod užeg područja - zgrada) Elaborat o zgradi gotovo nulte energije (nZEB) može postojati i kao elaborat, ali to nije nužno, svi kriteriji koje treba ostvariti zgrada u projektu su definirani u Tehničkom propisu o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti zgrada NN 129/15 i to ne treba posebno elaborirati, pogotovo ako je za zgradu obavna izrada Elaborata alternativnih sustava opskrbe energijom, kojim se ionako mora dokazati izvedivost zadovoljanja kriterije za nZEB, a to se mora i dokazati u sklopu glavnog projekta u odgovarajućem Arhitektonskim/građevinskim/strojarskom projektu racionalne uporabe energije i toplinske zaštite zgrade da bi se zadovoljili kriteriji iz Zakona o gradnji i TPRUETZZ NN128/15 vezani na nZEB. (1d) Točka 9. Projekt energetske učinkovitosti nije Tehničko savjetovanje, već u pravilu Glavni projekt energetske obnove zrgade, koji u pravilu obično sadrži Arhitektonski, strojarski, a po potrebi i građevinski i elektro glavni projekt, a po potrebi i izvedbeni projekt te obavezno troškovnik i detalje izvedbe. Ovakvi projekti se ne mogu podvesti pod "savjetovanje" i moraju ih izraditi ovlašteni inženjeri u graditeljstvu (ovlašteni inženjer nije nužan status za energetsko certificiranje zgrada, na primjer).. Ovakvom klasifikacijom se omogućava pod firmom "savjetovanje" da i neovlašteni inženjeri ili čak druge struke mogu raditi na projektima energetske učinkovitosti, tj. nadri-inžinjerstvo. | Prihvaćen | Odredbe su usklađene s danom primjedbom uz napomenu da se elaborat zaštite od buke navodi u Zakonu o gradnji. |
| 20 | Zvonimir Ajduk | Skupine i vrste usluga, Članak 3. | "(1) Osnovne skupine usluga u smislu ove Odluke su: 1. Prostorno uređenje 2. Projektiranje i projektantski nadzor 3. Stručni i obračunski nadzor...." Projektiranje i projektantski nadzor neodvojive su cjeline, jer nitko do li projektant ne može obaviti projektantski nazor. Slijedom toga petljati projektantski nadzor sa stručnim i obračunskim nadzorom je pogrešno, ali i otvaranje prostora SUKOBU INTERESA. P.S.: "Divan" ste program napravili!? - nikako razlučiti Opći komentar od Prijedloga novog teksta. Bravo uhljebi! | Nije prihvaćen | Usluga projektiranja ne uključuje i uslugu projektantskog nadzora, a usluga projektantskog nadzora ne uključuje i uslugu stručnog nadzora, slijedom čega je riječ o različitim uslugama koje može obavljati ista fizička osoba. |
| 21 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | Sastavnice kriterija ekonomski najpovoljnije ponude, Članak 4. | Primjedba na stavak (2), kriterij K2: Članak 285. Zakona o javnoj nabavi: „(1) Kriteriji za odabir ponude ne smiju biti diskriminirajući, moraju biti povezani s predmetom nabave te moraju omogućiti učinkovito nadmetanje. (2) Smatra se da su kriteriji za odabir ponude povezani s predmetom nabave ako se odnose na radove, robu ili usluge koji će se pružati u okviru tog ugovora u bilo kojem pogledu i u bilo kojoj fazi njihova životnog vijeka, uključujući čimbenike obuhvaćene u: 1. određenom postupku proizvodnje, izvedbe ili trgovine tim radovima, robom ili uslugama, ili 2. određenom postupku za drugu fazu njihova životnog vijeka, i onda kada takvi čimbenici nisu dio njihova materijalnog sadržaja.“ Tekst stavka (2), kriterij K2: „Kriteriji vezani na potencijal ponuditelja povezuju se također s pojmovima organizacijskog učenja (učenje organizacije) i krivuljom iskustva (krivulja učenja) koji su temelj inovativnosti, prilagođavanja okolišu i održivosti te smanjenja rizika od šteta na okoliš i društvo u vremenu izvršenja usluge kao i u vremenu korištenja rezultata usluge u daljnjim fazama projektnog ciklusa“ – nije u skladu s naprijed citiranom odredbom Zakona o javnoj nabavi, stoga predmetni tekst treba brisati. Nije jasno niti kako bi se ocjenjivao potencijal ponuditelja. | Nije prihvaćen | Kriterij K2 nije potrebno obvezno definirati obzirom da težinski faktor kvalitete za kriterij K2 može biti 0%. |
| 22 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | Sastavnice kriterija ekonomski najpovoljnije ponude, Članak 4. | Primjedba na stavak (2): Ako je težinski faktor kvalitete za kriterij K1 100%, da li to znači da cijena ponude nije bitna i ne utječe na odabir najpovoljnijeg ponuditelja? | Nije prihvaćen | Zbroj težina, odnosno pondera kriterija kvaliteta (t) i financijskog kriterija (f) je 100% Naručitelj obzirom na složenost usluge odabire: • težinski faktor kriterija kvalitete (t) • težinske faktore skupina kriterija kvalitete (q) tako da je suma 100% • težinske faktore podkriterija skupine kvalitete. Dakle, ako je težinski faktor kvalitete (q) za kriterij K1 100% tada su ostali kriteriji kvalitete (K2 i K3) 0%. |
| 23 | Danijel Krešić | Sastavnice kriterija ekonomski najpovoljnije ponude, Članak 4. | Kriteriji vezani na te čimbenike nemaju za cilj procjenu opće sposobnosti ponuditelja nego procjenu konkretnog čimbenika koji utječe na pružanje usluga i njihovu kvalitetu. | Primljeno na znanje | U tom smislu su kriteriji kvalitete i predloženi. |
| 24 | Danijel Krešić | Sastavnice kriterija ekonomski najpovoljnije ponude, Članak 4. | Kriterij K2. Potencijal ponuditelja U cilju naglaska na razlikama u prirodi i ulozi kriterija sposobnosti od kriterija kvalitete K2 predlaže se dodati rečenicu na kraju paragrafa o kriteriju K2 kako je navedeno u prijedlogu. Tekst prijedloga je parafrazirani tekst iz rješenja Općeg suda EU u predmetu Serco, T-644/13, od 04.02.2014. godine. U tom smislu potencijal ponuditelja može biti sva ona svojstva ponuditelja koja mogu utjecati na izvršenje usluge i njenu kvalitetu | Nije prihvaćen | Nije potrebno obzirom na dano objašnjenje za K2. |
| 25 | Mladen Barišić | Sastavnice kriterija ekonomski najpovoljnije ponude, Članak 4. | (6) Kvalitativno ocjenjivanje provodi se kvalitativnom pojedinačnom stručnom analizom svakog člana stručnog povjerenstva odgovarajuće struke iz koje proizlaze opisne ocjene pretvorene u brojčane ocjene. Iz brojčanih ocjena dolazi se do kvantifikatora iz članka 5. ove Odluke. Kvantifikator kvalitativnog ocjenjivanja je srednja vrijednost rangova ponuda (redoslijeda po brojčanim ocjenama ponuda). | Prihvaćen | Odredba je preformulirana. |
| 26 | Mladen Barišić | Sastavnice kriterija ekonomski najpovoljnije ponude, Članak 4. | Kriterij K4. Cijena ponude Predlaže se malo dopunjen stavak (6) članka 4 vezano na provedbu kvalitativnog ocjenjivanja, a u cilju jasnoće odredbe. | Prihvaćen | Odredba je preformulirana |
| 27 | Ivan Markić 84 | Sastavnice kriterija ekonomski najpovoljnije ponude, Članak 4. | Neznam da li sam dobro shvatio cijeli ovaj proces pa me zanima da li ide u ovom smjeru? Predlažem da krajnji rezultat ovoga bude da sve svaka stavka nudi po inženjer satu gdje će broj sati odrediti javni naručitelj ili sam ili pomoću kalkulatora norma sati od Komore. Nakon toga bi se u troškovnik upisivala samo satnica inženjera iz koje bi se vidjelo da li je to realna cijena i na taj način bi investitor mogao zaključiti da li će netko stvarno odraditi taj posao ili ne. To bi riješilo i problem definiranja minimalnih cijena jer ako se definira minimalna satnica inženjera kao što to postoji za radnike općenito onda bi se cijene mogle stabilizirati. Kada se nudi komada 1 onda je to apstraktno naručitelju i teško mu je usporediti, ali satnicu uvijek može usporediti i za to ima osjećaj jer i sam radi za plaću. | Nije prihvaćen | Prema članku 2. Nacrta odluke, pravilnici o standardu usluga komora arhitekata i inženjera su podloga javnim naručiteljima za utvrđivanje procijenjene vrijednosti nabave. |
| 28 | Ivan Markić 84 | Sastavnice kriterija ekonomski najpovoljnije ponude, Članak 4. | Predlažem da K1. Ključno osoblje nosi 50-100% jer to su ipak osobe koje će odraditi posao a ostalo treba biti dodatni plus a ne da se može više vrednovati od onih koji će sve odraditi. | Nije prihvaćen | Značaj kriterija K1 definiran je mogućnošću odabira najveće vrijednosti pondera 100% kriterija kvalitete, a značaj kriterija K2 i K3 mogućnošću odabira najmanje vrijednosti pondera 0% kriterija kvalitete. Ovim rasponima javni naručitelj nije ograničen i ima dovoljno prostora u odabiru pondera kvalitete. |
| 29 | Ivan Markić 84 | Sastavnice kriterija ekonomski najpovoljnije ponude, Članak 4. | Što bi bilo K2? ISO certifikati i sl.? Molim vas da pojasnite ili date primjer. | Nije prihvaćen | Kriterij K2 se odnosi se na pokazatelje kojima se utječe na trošak životnog vijeka usluge i na smanjenje onečišćenja okoliša, zdravlje čovjeka i zaštitu prirode (npr. reference na projektima energetske obnove). |
| 30 | Sanja Milić | Sastavnice kriterija ekonomski najpovoljnije ponude, Članak 4. | Vezano posebice uz K2., ističem da bi se zakonske odredbe trebale pisati razumljivo, a ne na vrlo nejasan način kako je propisana ova odredba. Upitan je već i sam naziv "potencijal ponuditelja" jer bi brojne naručitelje mogao navesti da pomisle da je kroz kriterij ekonomski najpovoljnije ponude dozvoljeno bodovati elemente vezane uz gospodarski subjekt (bez obzira na lirsko pojašnjenje nakon toga, naziv je problematičan). Naručiteljima nije od nikakve koristi filozofski izričaj o krivulji učenja kao temelju inovativnosti, već bi im ovakva odluka morala dati jasne naznake na koje se vrste kriterija misli. Naručitelji su ti koji će ovu odluku morati primjenjivati u praksi te im ovakve definicije pri tome ničemu ne koriste. Primjerice, pod koji od ovih kriterija bi naručitelj stavio npr. rok izvršenja usluge (nije isto što i vremenski plan), kao jedan od vrlo čestih i važnih kriterija koji se koriste u praksi? Vezano uz "kvalitativno" ocjenjivanje, stječe se dojam da članovi povjerenstva ne moraju raditi po određenoj metodologiji koju je potrebno unaprijed razraditi, a što baš i nije u skladu s brojnim rješenjima DKOM-a. Odredba da se financijski dio ponude vrednuje usporedbom u odnosu na srednju cijenu ponuda, kao prvo, nije "relativni ponder", tako da izlazi iz predmeta ovog akta. Nadalje, usporedba cijene prema srednoj cijeni može imati značaj element korupcije i namještanja jer gospodarski subjekti mogu dogovornim slanjem većeg broja ponuda utjecati na srednju cijenu. | Djelomično prihvaćen | Nije sporno da članovi povjerenstva moraju raditi po određenoj metodi koju je potrebno unaprijed razraditi. U pogledu primjedbe koja se odnosi na odredbu da se financijski dio ponude vrednuje usporedbom u odnosu na srednju cijenu ponuda, navodimo da je odredba preformulirana. |
| 31 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | Ocjena vrijednosti ponude, Članak 5. | Primjedba: Srednja cijena prikladne ponude – srednja cijena prikladne formule obuhvaća i cijene ponuda koje ne ulaze u bodovanje (koje se u postupku isključuju ili odbijaju). Isto direktno utječe na rangiranje ponuda po težini pondera. Izračun je napravljen na način da je redoslijed ponuda u odnosu na ponderiranu vrijednost (bodove) jednak redoslijedu razlika cijene pojedine ponude u odnosu na srednju vrijednost svih ponuda. Tako da primjenom formule postoji potencijalna opasnost da najpovoljnija ponuda bude ponuda s cijenom višom od procijenjene vrijednosti. Formula ne predviđa utjecaj procijenjene vrijednosti (a naručitelj po ovoj Odluci, procijenjenu vrijednost nabave određuje sukladno Pravilniku o standardu usluga komora arhitekata i inženjera (članak 2. nacrta ove Odluke). S obzirom na to da zakonodavac formulom nije predvidio utjecaj procijenjene vrijednosti nabave, nije razvidno zašto je člankom 2. ove Odluke predviđeno da je Pravilnik o standardu usluga podloga za izračun iste? S obzirom da se izračun bazira na srednjoj vrijednosti ponuda, molimo da razjasnite postupanje naručitelja u slučaju zaprimanja izrazito niskih ili izrazito visokih cijena ponuda? | Djelomično prihvaćen | Izraz "prikladna ponuda" zamijenjen je pojmom "valjana ponuda". Postupanje u slučaju izrazito niskih cijena i cijena većih od procijenjene vrijednosti nabave uređeno je Zakonom o javnoj nabavi. |
| 32 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | Ocjena vrijednosti ponude, Članak 5. | Primjedba na stavak (4): Članak. 3. ZJN: „…12. nepravilna ponuda je svaka ponuda koja nije sukladna dokumentaciji o nabavi, ili je primljena izvan roka za dostavu ponuda, ili postoje dokazi o tajnom sporazumu ili korupciji, ili nije rezultat tržišnog natjecanja, ili je naručitelj utvrdio da je izuzetno niska, ili ponuda ponuditelja koji nije prihvatio ispravak računske pogreške 13. neprihvatljiva ponuda je svaka ponuda čija cijena prelazi planirana, odnosno osigurana novčana sredstva naručitelja za nabavu ili ponuda ponuditelja koji ne ispunjava kriterije za kvalitativni odabir gospodarskog subjekta 15. neprikladna ponuda je svaka ponuda koja nije relevantna za ugovor o javnoj nabavi jer bez značajnih izmjena ne može zadovoljiti potrebe i zahtjeve naručitelja propisane dokumentacijom o nabavi“ Iz navedenog slijedi da nepravilna i neprihvatljiva ponude nisu neprikladne. Odredbom ove Odluke cijene ponuda koje su nepravilne i neprihvatljive, te kao takve, ne ulaze u rangiranje za dodjelu ugovora, ipak ulaze u formule za vrednovanje financijskog dijela. | Prihvaćen | Izraz "prikladna ponuda" zamijenjen je pojmom "valjana ponuda". |
| 33 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | Ocjena vrijednosti ponude, Članak 5. | Primjedba na stavak (4): Odredba je suprotna odredbama Zakona o javnoj nabavi i Pravilniku o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave koji točno definiraju postupak pregleda i ocjene ponuda. | Prihvaćen | Izraz "prikladna ponuda" zamijenjen je pojmom "valjana ponuda". |
| 34 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | Ocjena vrijednosti ponude, Članak 5. | Primjedba na stavak (3): Ovako formuliran članak dozvoljava različita tumačenja. Nije jasno da li su formulom obuhvaćene sve ponude, pa se onda sve ponude moraju pregledavati i ponderirati, uključivo i one koje su isključene iz postupka, ili se formula odnosi na ponude koje nisu nepravilne, neprihvatljive i neprikladne. | Prihvaćen | Izraz "prikladna ponuda" zamijenjen je pojmom "valjana ponuda". |
| 35 | Nenad Heček | Ocjena vrijednosti ponude, Članak 5. | Vrednovanje financijskog dijela ponude j-tog ponuditelja provodi se na način: Fj = f x [1 - |Cj-Csr|/(Cmax-Cmin)] gdje su: F - Ponderirana vrijednost (bodovi) j-te ponude po kriteriju cijene f -Težina (ponder ) financijskog dijela ponude, odnosno relativni značaj cijene, prema članku 9. ove Odluke Csr -Srednja cijena ponuđenih prikladnih ponuda Cj - Cijena ponude j-tog ponuditelja Cmax - Najviša cijena Cmin - Najniža cijena | Prihvaćen | Formula je prihvaćena. |
| 36 | Nenad Heček | Ocjena vrijednosti ponude, Članak 5. | Vrednovanje financijskog dijela ponude Kod predloženih formula raspodjela bodova nije simetrična kod simetrične raspodjele cijena. Predlažemo u tom smislu prikladniju formulu. Formula se preporuča od strane Europskog vijeća inžinjerskih komora (European Council of Engineers Chambers - ECEC). U javnoj nabavi EU postoji više formula koje se koriste za vrednovanje financijskog dijela koje koriste najnižu cijenu, najvišu cijenu, srednju cijenu, „referentnu“ cijenu, procijenjenu vrijednost nabave, „najnižu realnu“ cijenu. | Prihvaćen | Formula je prihvaćena. |
| 37 | Hrvatska komora arhitekata | Ocjena vrijednosti ponude, Članak 5. | Hrvatska komora arhitekata daje slijedeće primjedbe: Članak 5., stavak (4) mijenja se i glasi: (4) Financijski dio ponude vrednuje se nakon vrednovanja kvalitete. Cijene ponuda uspoređuju se u odnosu na medijan prikladnih ponuda. Vrednovanje u bodovima financijskog (cjenovnog) dijela ponude j-tog ponuditelja se provodi na način: Fj=f ×(1- |Cj-Cmed |/Cmed )2 gdje su: F - Ponderirana vrijednost (bodovi) j-te ponude po kriteriju cijene f - Težina (ponder) financijskog dijela ponude, odnosno relativni značaj cijene, prema članku 9. ove Odluke Cmed - Vrijednost ponude koja je medijan, odnosno vrijednost ponude koja je srednja u nizu svih prikladnih ponuda poredanih po veličini od najniže do najviše ukoliko je broj prikladnih ponuda neparan, odnosno srednja vrijednost dviju srednjih ponuda u nizu svih prikladnih ponuda poredanih po veličini od najniže do najviše ukoliko je broj prikladnih ponuda paran Cj - Cijena ponude j-tog ponuditelja Obrazloženje: Financijski dio ponude treba vrednovati tako da se najbolje ocjenjuje ponuda koja je najsličnija srednjoj u nizu svih ponuda, čime će se na isti način tretirati sve ponude koje su ili više ili niže od srednje u nizu (medijana) svih ponuda. Na taj način će se poticati ponuditelje da izračun financijskog dijela ponude vrše temeljem stvarnih i realnih troškova za obavljanje usluga, a ekstremne ponude, bez obzira na to jesu li ekstremno niske ili ekstremno visoke, imat će najmanji utjecaj na ocjenu ostalih prikladnih ponuda. | Nije prihvaćen | Zbog pojednostavljenja postupka prihvaćena je formula: Fj = f x [1 - |Cj-Csr|/(Cmax-Cmin)] |
| 38 | Krešimir Kuštrak | Ocjena vrijednosti ponude, Članak 5. | Prijedlog nadopune teksta 1 Ponude po kriterijima kvalitete ocjenjuju stručnjaci odgovarajuće struke kao članovi stručnog povjerenstva sa znanjem i iskustvom potrebnim za izvršenje usluge. Svaki član povjerenstva odgovarajuće struke ocjenjuje ponude pojedinačno uz kratko obrazloženje. Ocjenjivanjem se utvrđuje rang ocjena i srednja vrijednost ranga. | Djelomično prihvaćen | Odredbe su preformulirane. |
| 39 | Krešimir Kuštrak | Ocjena vrijednosti ponude, Članak 5. | Komentar 1 Vrednovanje ponuda kriterijima kvalitete U cilju osiguranja objektivnosti u ocjenjivanju kriterija kvalitete potrebno je: - ponude za arhitektonske i inženjerske i njima povezane usluge ocjenjuju arhitekti i inženjeri odgovarajuće struke sa znanjem i iskustvom potrebnim za izvršenje usluge - ponude se ocjenjuju pojedinačno s kratkim obrazloženjem svakog ocjenitelja - utvrditi rang ocjena ponuda od strane svakog ocjenitelja i srednja vrijednost ranga ocjena (a ne srednje vrijednost ocjena) čime se poništava anomalija osrednjavanja ocjena iz literature poznato kao „ocjenjivanje strogih i blagih profesora“. Predloženi tekst dodati kao novi stavak iza postojećeg stavka (3) | Prihvaćen | Odredba je preformulirana. |
| 40 | Hrvatski savez građevinskih inženjera (HSGI) | Ocjena vrijednosti ponude, Članak 5. | Čl. 5 Prijedlog nadopune teksta Ponude po kriterijima kvalitete ocjenjuju stručnjaci odgovarajuće struke kao članovi stručnog povjerenstva. Svaki član povjerenstva odgovarajuće struke ocjenjuje ponude pojedinačno uz kratko obrazloženje. Ocjenjivanjem se utvrđuje rang ocjena i srednja vrijednost ranga. Čl. 5 Prijedlog nadopune teksta Financijski dio ponude vrednuje se nakon vrednovanja kvalitete. Uspoređuju se cijene prikladnih ponuda. Vrednovanje u bodovima financijskog (cjenovnog) dijela ponude j-tog ponuditelja provodi se po jednoj od sljedeće dvije formule: Fj=f•(1-|Cj-Csr|/Cmax-Cmin)2 Fj=f•(1-|Cj-Csr|/Cmax-Cmin) gdje su: F - Ponderirana vrijednost (bodovi) j-te ponude po kriteriju cijene f - Težina (ponder ) financijskog dijela ponude, odnosno relativni značaj cijene, prema članku 9. ove Odluke Csr - Srednja cijena ponuđenih prikladnih ponuda Cj - Cijena ponude j-tog ponuditelja Cmax - Najviša cijena Cmin - Najniža cijena | Prihvaćen | Prihvaćena je formula: Fj = f x [1 - |Cj-Csr|/(Cmax-Cmin)] |
| 41 | Hrvatski savez građevinskih inženjera (HSGI) | Ocjena vrijednosti ponude, Članak 5. | Čl. 5 Prijedlog nadopune teksta Financijski dio ponude vrednuje se nakon vrednovanja kvalitete. Uspoređuju se cijene prikladnih ponuda. Vrednovanje u bodovima financijskog (cjenovnog) dijela ponude j-tog ponuditelja provodi se po jednoj od sljedeće dvije formule: Fj=f•(1-|Cj-Csr|/Cmax-Cmin)2 Fj=f•(1-|Cj-Csr|/Cmax-Cmin) gdje su: F - Ponderirana vrijednost (bodovi) j-te ponude po kriteriju cijene f - Težina (ponder ) financijskog dijela ponude, odnosno relativni značaj cijene, prema članku 9. ove Odluke Csr - Srednja cijena ponuđenih prikladnih ponuda Cj - Cijena ponude j-tog ponuditelja Cmax - Najviša cijena Cmin - Najniža cijena | Prihvaćen | Prihvaćena je formula: Fj = f x [1 - |Cj-Csr|/(Cmax-Cmin)] |
| 42 | Hrvatski savez građevinskih inženjera (HSGI) | Ocjena vrijednosti ponude, Članak 5. | Čl. 5 Komentar Vrednovanje ponuda kriterijima kvalitete U cilju isključivanja subjektivnosti u ocjenjivanju kriterija kvalitete nužno je: - da ponude za arhitektonske i inženjerske i njima povezane usluge ocjenjuju arhitekti i inženjeri odgovarajuće struke - da se ponude ocjenjuju pojedinačno s kratkim obrazloženjem svakog ocjenitelja - da se utvrđuje rang ocjena ponuda od strane svakog ocjenitelja i srednja vrijednost ranga ocjena (a ne srednje vrijednost ocjena). Ako je jedna ponuda ocjenjena od većine članova povjerenstva kao najbolja dobiva rang 1 (jedan). Ovim se načinom poništavaju moguće razlike ocjena ocjenitelja nastale pretvorbom opisne u brojčanu ocjenu. Čl. 5 Prijedlog nadopune teksta Ponude po kriterijima kvalitete ocjenjuju stručnjaci odgovarajuće struke kao članovi stručnog povjerenstva. Svaki član povjerenstva odgovarajuće struke ocjenjuje ponude pojedinačno uz kratko obrazloženje. Ocjenjivanjem se utvrđuje rang ocjena i srednja vrijednost ranga. Čl. 5 Komentar Vrednovanje financijskog dijela ponude Kod predloženih formula u slučaju simetrične raspodjele cijena ponuda, raspodjela bodova nije simetrična, odnosno cijene više od srednje cijene dobivaju više bodova od cijena koje su niže od srednje cijene. Predlažemo u odluku uvrstiti dvije formule koje nemaju opisanu pojavu, a javni naručitelj može odabrati jednu od njih. | Prihvaćen | Odredba je preformulirana. Prihvaćena je formula: Fj = f x [1 - |Cj-Csr|/(Cmax-Cmin)] |
| 43 | Sanja Milić | Ocjena vrijednosti ponude, Članak 5. | Člankom 284. st. 8. Zakona o javnoj nabavi je propisano da čelnik tijela može propisati pondere za određene kriterije. U članku se, kao ni u u prvom članku ove odluke, ne spominje propisivanje i formule za ocjenjivanje ponude. Naime, formula koju će naručitelj primjeniti je nešto sasvim drugo od pondera kriterija. Na ovaj način vi naručitelje prisiljavate da koriste samo jednu formulu (vjerojatno samo tu autor zna), dok praksa moderne javne nabave koristi veći broj raznih formula koje naručitelji određuju ovisno o nabavi (postoje npr. i brojni stručni članci o tome kada je koja formula bolja, a ovisno o brojnim aspektima nabave). U skladu s time, ova odredba uopće nije u skladu s člankom 284. st. ZJN jer izlazi iz njegova okvira, a nije ni primjerena jer bespotrebno ograničava naručitelje tj. onemogućava im da odaberu najekonomičniju formulu. | Nije prihvaćen | Nacrtom odluke utvrđuje se metoda utvrđivanja relativnih pondera u skladu s člankom 284. stavkom 8. Zakona o javnoj nabavi. |
| 44 | HUSZPO | Kategorije usluga, Članak 6. | Člankom su definirane kategorije usluga – unutar kategorije A navode se i: Druge usluge iz područja prostornog uređenja određene posebnim propisima Na koje se druge usluge misli? Usluge stručnih poslova zaštite okoliša definirane su i regulirane važećim Zakonom o zaštiti okoliša te podzakonskim aktima. | Nije prihvaćen | Pod pojmom "druge usluge iz područja prostornog uređenja određene posebnim propisima" misli se na stručne poslove prostornog uređenja prema propisima iz područja prostornog uređenja. |
| 45 | Mateo Biluš | Kategorije usluga, Članak 6. | Članak 6. stavak (2) točka 4. Kategorija D Iste primjedbe za nomenklaturu, što je elaborat, a što nije elaborat, već dio glavnog projekta (i idejnog) kao i kod članka 3. Nadalje, Projekt, a ne elaborati racionalne uporabe energije i toplinske zaštite i Projekt zaštite od buke i prostorne akustike imaju dugoročne posljedice na više temeljnih zahtjeva za građevine (posebno za zgrade u pogledu energetske održivosti i zdravlja), te kako su navedeni projektia ne elaborati dijelovi glavnih projekata, a ne podloge za projektiranje, trebaju biti navedeni u Kategoriji C, a ne D jer je njihov utjecaj isti kao i za ostale nevedene u Kategoriji C u odnosu na pojašljenje u stavku (1) ovog članka. U nastavku je ponovljena primjedba na članak 3. koja vrijedi i za članak 6: uz dodatak: Evidentno je iz ovakvog nazivlja da se ne razumije proces projektiranja i što je funkcija elaborata, a što projekta, te kada se koji izrađuje, što je podloga a što se koordinirano i simultano izrađuje s drugim dijelovima projektne dokumentacije, kada govorimo o projektima iz područja fizike zgrade i energetske učinkovitosti. Zakonodavac i ovim propisom kao i drugima, krivo promovira naziv i korištenje izraza Elabora za dijelove dokumentacije koji su dio projekte dokumentacije idejnog i posebno glavnog projekta za zgrade i dokaz temeljnih svojstava za građevine, a ne elaborati koji prethode projektiranju (pogotovo kada govorimo o glavnom projektu i dokazu temeljnih zahtjeva za građevine). Za razliku od dokumenata koji su stvarno Elaborati i utvrđuju kriterije ili čine podloge za projektiranje, kao što su to. na primjer Geomehanički elaborat (podloga za idejni ili glavni projekt meh. otpornosti i stabilnosti građevine) Elaborata zaštite od požara (koji daje uvjete temelj kojeg se projektira i dokazuje ispunjenje temeljnog zahtjev za građevinu - zaštita od požara u projektima arhitektonske, građevinske, elektro ili strojarske struke Konzervatorsli elabora i podloge (daju uvjete projektiranja za građevine i komplekse pod konzervatorskom zaštitom), Elaborat alternativnih sustava opskrbe energijom (koji prethodi glavnom projektu za odluku o odabiru termotehničkih sustava kod zgrada), Geodetskog elaborata, Elaborata o iskolčenju i slični drugi elaborati koji su PODLOGA za izradu projekata, dijelovi projektne dokumentacije koje predlagatelj naziva elaborati, a u stvari su dio projektne dokumentacije idejnog ili pogotovo glavnog projekta zgrada i u kojima svaki od projektanata arhitektonske, građevinske, strojarske ili elektro struke dokazuje (svaki u svome području izrade projekta) u glavnom projektu više temeljnih zahtjeva za građevinu i koji NE PRETHODE PROJEKTU (kao što su to "pravi" elaborati, već su sastavni dio projekta pojedine strukovne odrednice i izrađuju se simultano i u koordinaciji s projektantima i projektima ostalih dijelova glavnog projekta, a ne prethodno su: 1. Arhitektonski/građevinski/strojarski (eventualno i elektro) projekt - Projekt zaštite od buke (ovisno o struci projektanta) a NE Elabora zaštite od buke 2 Arhitektonski/građevinski/(eventualno strojarski) projekt - Projekt racionalne uporabe energije i toplinske zaštite zgrade (ovisno o struci projektanta), a NE Elaborat toplinskih svojstava građevine - ovaj naziv nije ni u skladu s Tehničkim propisom o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama NN 128/17 3. Arhitektonski/građevinski/strojarski (eventualno i elektro) projekt - Projekt akustičkih svojstava zgrade (ovisno o struci projektanta), a NE Elaborata akustičkih svojstava građevine (kod građevina se ne provjerava arhitektonska ili elektroakustika, već samo kod užeg područja - zgrada) Elaborat o zgradi gotovo nulte energije (nZEB) može postojati i kao elaborat, ali to nije nužno, svi kriteriji koje treba ostvariti zgrada u projektu su definirani u Tehničkom propisu o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti zgrada NN 129/15 i to ne treba posebno elaborirati, pogotovo ako je za zgradu obavna izrada Elaborata alternativnih sustava opskrbe energijom, kojim se ionako mora dokazati izvedivost zadovoljanja kriterije za nZEB, a to se mora i dokazati u sklopu glavnog projekta u odgovarajućem Arhitektonskim/građevinskim/strojarskom projektu racionalne uporabe energije i toplinske zaštite zgrade da bi se zadovoljili kriteriji iz Zakona o gradnji i TPRUETZZ NN128/15 vezani na nZEB. (1d) Točka 9. Projekt energetske učinkovitosti nije Tehničko savjetovanje, već u pravilu Glavni projekt energetske obnove zrgade, koji u pravilu obično sadrži Arhitektonski, strojarski, a po potrebi i građevinski i elektro glavni projekt, a po potrebi i izvedbeni projekt te obavezno troškovnik i detalje izvedbe. Ovakvi projekti se ne mogu podvesti pod "savjetovanje" i moraju ih izraditi ovlašteni inženjeri u graditeljstvu (ovlašteni inženjer nije nužan status za energetsko certificiranje zgrada, na primjer).. Ovakvom klasifikacijom se omogućava pod firmom "savjetovanje" da i neovlašteni inženjeri ili čak druge struke mogu raditi na projektima energetske učinkovitosti, tj. nadri-inžinjerstvo. | Prihvaćen | Odredbe Nacrta odluke izmijenjene su u skladu s primjedbama. |
| 46 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | Težinski faktori (ponderi) kriterija kvalitete i kategorije usluga, Članak 7. | Primjedba na stavak (3): Molimo primjer određivanja težinskih pondera za nabavu studije o utjecaju na okoliš u okviru koje se izrađuje idejno rješenje? | Nije prihvaćen | Usluge stručnih poslova zaštite okoliša nisu regulirane propisima iz nadležnosti ovoga Ministarstva. |
| 47 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | Težinski faktori (ponderi) kriterija kvalitete i kategorije usluga, Članak 7. | Primjedba na stavak (2) Odredba nije sukladna Zakonu o javnoj nabavi, jer Zakonom o javnoj nabavi nigdje nije definirano da članovi povjerenstva uz obrazloženje odabiru težinske faktore. Osim navedenog, Zakonom o fiskalnoj odgovornosti i Uredbom o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila, se zahtjeva da u pripremi tehničkih specifikacija sudjeluju osobe različite od ovlaštenih predstavnika naručitelja koje ocjenjuju ponude. S obzirom da članovi povjerenstva nisu uključeni u pripremu tehničkih specifikacija, ne mogu znati odrediti vrijednosti njihovih težinskih pondera, niti obrazložiti minimalne i maksimalne vrijednosti pondera. | Nije prihvaćen | Članovi povjerenstva zastupaju interese naručitelja i obzirom na svoje iskustvo i znanje najbolje će primijeniti kriterije u odabiru najbolje ponude pri čemu, u skladu s odredbama Zakona o javnoj nabavi, mogu koristiti usluge osoba koje nisu članovi povjerenstva. |
| 48 | Zdenko Mahmutović | Težinski faktori (ponderi) kriterija kvalitete i kategorije usluga, Članak 7. | " Dodatno, traženje takvih obrazloženja je dodatno birokratiziranje, posebice jer se ovom odlukom već skoro sve određuje u ime naručitelja (što će obrazlagati ako moraju primijeniti pondere iz tablice?)" Obrazloženje svakog pojedinog člana povjerenstva je dobro dati jer se time preuzima individualna stručna odgovornost pojedinca, a birokratiziranje nije jer je to interna dokumentacija naručitelja koja nastaje u procesu javne nabave. | Prihvaćen | Obrazloženje se prihvaća. |
| 49 | Zdenko Mahmutović | Težinski faktori (ponderi) kriterija kvalitete i kategorije usluga, Članak 7. | "Zašto se propisuje nepotrebna odredba da članovi stručnog povjerenstva odabiru težinske faktore s obzirom da najčešće nisu članovi stručnog povjerenstva uoopće ti koji izrađuju dokumentaciju o nabavi?" Članovi stručnog povjerenstva ne moraju izraditi DoN da bi odredili težinske faktore. Članovi povjerenstva zastupaju interese naručitelja i obzirom na svoje iskustvo i znanje najbolje će primijeniti kriterije u odabiru najbolje ponudu, ali i odabrati iste te kriterije kriterije. | Prihvaćen | Obrazloženje se prihvaća. |
| 50 | Sanja Milić | Težinski faktori (ponderi) kriterija kvalitete i kategorije usluga, Članak 7. | Zašto se propisuje nepotrebna odredba da članovi stručnog povjerenstva odabiru težinske faktore s obzirom da najčešće nisu članovi stručnog povjerenstva uoopće ti koji izrađuju dokumentaciju o nabavi? Dodatno, traženje takvih obrazloženja je dodatno birokratiziranje, posebice jer se ovom odlukom već skoro sve određuje u ime naručitelja (što će obrazlagati ako moraju primijeniti pondere iz tablice?). Kod tablice iz st. 3. nisu uopće uzete u obzir mještovite nabave u kojima se nabavljaju usluge i radovi ili usluge i robe. S obzirom da je 100 postotnih dijelova podijeljeno samo po kriterijima za usluge, to značida za npr. obuhvaćene radove naručitelj uopće ne može odrediti niti jedan kriterij. To je posebice problematično jer se i kod nas sve više koristi nabava projektiranja i gradnje u jednom postupku. | Nije prihvaćen | Članovi povjerenstva zastupaju interese naručitelja i obzirom na svoje iskustvo i znanje najbolje će primijeniti kriterije u odabiru najbolje ponude pri čemu, u skladu s odredbama Zakona o javnoj nabavi, mogu koristiti usluge osoba koje nisu članovi povjerenstva. Usluga izvođenja radova nije predmet Nacrta odluke. |
| 51 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | Težinski faktori svih kriterija kvalitete (t) za skupine zahvata u prostoru, Članak 8. | Primjedba na stavak (5): Veliki infrastrukturni projekti se redovito nabavljaju u kombinaciji usluga raznih kategorija – usluge izrade građevinskog projekta ceste i objekata, pripadajuća geodezija, geomehanika, projekti instalacija i po potrebi stabilizacije nestabilnih kosina. Izračunavanje procijenjene vrijednosti pojedine kategorije dodatno komplicira pripreme postupka javne nabave. | Nije prihvaćen | Složene građevine moguće je rasčlaniti na građevine, odnosno potrebne usluge nabave. |
| 52 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | Težinski faktori svih kriterija kvalitete (t) za skupine zahvata u prostoru, Članak 8. | Molimo pojašnjenje vezano za kombiniranje: na koji način će se vršiti kombiniranje, s obzirom da je minimalan težinski ponder 55%, iz čega proizlazi da kombiniranje s bilo kojim drugim težinskim ponderom rezultira s preko 100 % težinskim dijelom kvalitete. (npr. naručitelj se odluči kvalitetom ocjenjivati projektanta glavnog projekta i projektanta geotehničkog projekta) Također molimo pojašnjenje za izračun pondera za nabavu projekta autoceste duljine veće od 10 km, koja u sebi sadrži 2 mosta preko 100 m, i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda – idejne i glavne projekte, uključivo i idejne i glavne projekte postojećih i novih instalacija, te geotehniku i geodeziju. | Nije prihvaćen | U postupcima ocjenjivanja ponude ocjenjuju se sve stručne osobe: voditelj usluge i nositelji stručnih područja. Složene građevine moguće je rasčlaniti na građevine, odnosno potrebne usluge nabave. |
| 53 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | Težinski faktori svih kriterija kvalitete (t) za skupine zahvata u prostoru, Članak 8. | Primjedba na stavak (1): Odredba nije sukladna Zakonu o javnoj nabavi, jer Zakonom o javnoj nabavi nigdje nije definirano da članovi povjerenstva uz obrazloženje odabiru težinske faktore. Osim navedenog, Zakonom o fiskalnoj odgovornosti i Uredbom o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila, se zahtjeva da u pripremi tehničkih specifikacija sudjeluju osobe različite od ovlaštenih predstavnika naručitelja koje ocjenjuju ponude. S obzirom da članovi povjerenstva nisu uključeni u pripremu tehničkih specifikacija, ne mogu znati odrediti vrijednosti njihovih težinskih pondera, niti obrazložiti minimalne i maksimalne vrijednosti pondera. | Nije prihvaćen | Nacrt odluke izrađen je u skladu s člankom 284. stavkom 8. Zakona o javnoj nabavi, a članovi povjerenstva, u skladu s odredbama istoga Zakona, mogu koristiti usluge osoba koje nisu članovi povjerenstva. |
| 54 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | Financijski težinski faktor, Članak 9. | Ako je težinski faktor kvalitete 100% po članku 4. stavku (2), onda po ovoj formuli, cijena nema utjecaja na odabir ponude, a što je suprotno Zakonu o javnoj nabavi. | Nije prihvaćen | Ukupni kriterij kvalitete je 100%, a težinski faktor kvalitete određuje se u skladu s člankom 8. Nacrta odluke. |
| 55 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | Tražena minimalna vrijednost kvalitete, Članak 10. | Primjedba na stavak (2): Odredba nije sukladna Zakonu o javnoj nabavi, jer Zakonom o javnoj nabavi nigdje nije definirano da članovi povjerenstva uz obrazloženje odabiru težinske faktore. Osim navedenog, Zakonom o fiskalnoj odgovornosti i Uredbom o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila, se zahtjeva da u pripremi tehničkih specifikacija sudjeluju osobe različite od ovlaštenih predstavnika naručitelja koje ocjenjuju ponude. S obzirom da članovi povjerenstva nisu uključeni u pripremu tehničkih specifikacija, ne mogu znati odrediti niti obrazložiti traženu minimalnu vrijednost kvalitete. | Nije prihvaćen | Nacrt odluke izrađen je u skladu s člankom 284. stavkom 8. Zakona o javnoj nabavi, a članovi povjerenstva, u skladu s odredbama istoga Zakona, mogu koristiti usluge osoba koje nisu članovi povjerenstva. |
| 56 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | Tražena minimalna vrijednost kvalitete, Članak 10. | Primjedba na stavak (1): Odredba je suprotna Zakonu o javnoj nabavi. Čelni čovjek može odrediti težinsku pondera, ali ne i uvjete za odbijanje ponude. Osim navedenog, ponuda se ne može odbiti temeljem kriterija za odabir ponude. Minimalna vrijednost kvalitete se određuje kroz sposobnost ponuditelja (za koje se određuju ponderi). Sposoban ponuditelj može kroz kriterije ostvariti 0% kvalitete. I takav ulazi u rangiranje – ne odbija se. | Nije prihvaćen | Tražena minimalna kvaliteta za usluge je isto što i tehnička specifikacija za robu i proizvode. Tako ako neki proizvod ne ispunjava tehničke specifikacije može biti odbijen isto kao i usluga koja ne ispunjava traženu razinu kvalitete. |
| 57 | Zdenko Mahmutović | Tražena minimalna vrijednost kvalitete, Članak 10. | "Minimalne elemente temeljem kojih naručitelj može odbiti ponudu naručitelj mora odrediti na drugim mjestima, npr. kod sposobnosti ili u tehničkim specifikacijama / opisu predmeta nabave" Tražena minimalna kvaliteta za usluge je isto što i tehnička specifikacija za robu i proizvode. Tako ako neki proizvod ne ispunjava tehničke specifikacije može biti odbijen isto kao i usluga koja ne ispunjava traženu razinu kvalitete. | Prihvaćen | Obrazloženje se prihvaća. |
| 58 | Sanja Milić | Tražena minimalna vrijednost kvalitete, Članak 10. | Ponude se po kriteriju kvalitete ne mogu odbijati s obzirom da se radi o bodovanju dodatnih razina kvalitete (ponuda može dobiti nula bodova). Minimalne elemente temeljem kojih naručitelj može odbiti ponudu naručitelj mora odrediti na drugim mjestima, npr. kod sposobnosti ili u tehničkim specifikacijama / opisu predmeta nabave. Vezano uz ovo postoje i rješenja DKOM-a, tako da naručitelji primjenom ovakve odredbe riskiraju poništenje dokumentacije o nabavi. | Nije prihvaćen | Tražena minimalna kvaliteta za usluge je isto što i tehnička specifikacija za robu i proizvode. Tako ako neki proizvod ne ispunjava tehničke specifikacije može biti odbijen isto kao i usluga koja ne ispunjava traženu razinu kvalitete. |
| 59 | Zvonimir Ajduk | Tražena minimalna vrijednost kvalitete, Članak 10. | Zašto mi vaš program ne dopušta sugestiju po ovom članku? Konstantno dobivam obavijest da je moja sugestija "Potencijalno opasan unos" - baš poučno! | Primljeno na znanje | Ne znamo o čemu se radi. |