Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o potpomognutim područjima sa Obrascem iskaza o procjeni učinaka propisa

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Ured pučke pravobraniteljice SAVJETOVANJE O NACRTU PRIJEDLOGA ZAKONA O POTPOMOGNUTIM PODRUČJIMA Ponukani raspravom o ljudskim pravima u ruralnim područjima u Hrvatskom saboru u prosincu 2015. godine, kako bismo identificirali izazove s kojima se stanovnici ovih područja svakodnevno susreću, 2016. započeli smo obilaziti područja županija kako bi u razgovoru s čelnicima regionalnih i lokalnih jedinica, predstavnicima OCD-a, LAG-ova i nacionalnih manjina te građanima doznali te potom ukazali na probleme s kojima se susreću, posebice u slabije razvijenim dijelovima zemlje. O uočenom sukladno svojim nadležnostima ukazujemo Hrvatskom saboru te Vladi Republike Hrvatske. Prema dostupnim podacima čak petina građana RH živi u riziku od siromaštva, no stopa rizika od siromaštva još je viša u ruralnim područjima, što uz iznimno slabu gospodarsku aktivnost i nedostupnost osnovnih javnih usluga, znatno doprinosi depopulaciji ovih područja, stoga svaka politika i zakonodavna inicijativa kojoj je cilj zaustaviti ove negativne trendove mora biti prioritet te se nadamo da ćete u svom radu koristiti preporuke iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2017. godinu. Prilikom obilazaka županija gotovo svi ključni dionici s kojima smo razgovarali ukazivali su na njihovo nedostatno uključivanje u procese odlučivanja, pa sukladno tome predlažemo da se članak 15. Nacrta nadopuni stavkom 2. koji bi propisao obvezu savjetovanja sa ključnim dionicima koji djeluju u potpomognutim područjima (jedinicama lokalne i regionalne samouprave, organizacija civilnog društva, LAG-ova i predstavnika nacionalnih manjina) pri donošenju Programa održivog društvenog i gospodarskog razvoja potpomognutih područja. Nadalje, budući da su naselja u ruralnim područjima u pravilu znatno slabije pokrivena javnim vodoopskrbnim mrežama, a kanalizacijski sustavi izgrađeni tek iznimno, predlažemo u članku 20. stavku 1. dopuniti alineju 5 i propisati kako Ministarstvo osigurava financijsku pomoć za provedbu projekata koji pridonose održivom razvoju lokalne zajednice u smislu poboljšanja dostupnosti lokalne infrastrukture, prvenstveno izgradnje, obnove i rekonstrukcije i vodnih građevina odnosno vodne infrastrukture, sukladno Zakonu o vodama. Pri tome je važno u vodne projekte uračunati i cijene priključaka, jer ih brojna kućanstva, zbog loše financijske situacije, ne mogu sama platiti. Također, s obzirom da su na ovim područjima u posebno teškom položaju i ona kućanstva koja nemaju mogućnost priključenja na energetsku mrežu, za što je najčešći razlog nedostatak sredstava i neisplativost investicija potrebnih za izgradnju infrastrukture, nužno je iznaći rješenja za takve slučajeve i ispuniti obvezu svih nadležnih tijela da energiju svakome učine dostupnom i omoguće dostojan život i primjeren životni standard građana, a time i zaštitu od energetskog siromaštva. Stoga na isti način predlažemo u članku 20. stavku 1. dopuniti alineju 5 i pobliže propisati da Ministarstvo osigurava financijsku pomoć za izgradnju, obnovu i rekonstrukciju energetske infrastrukture te priključaka na nju, kako bi javna usluga opskrbe energijom bila dostupna, dostatna i održiva, kao što je to propisano Zakonom o energiji. Djelomično prihvaćen Poštovana, prihvaća se prijedlog vezano za članak 15. te se dodaje stavak 2. kojim se propisuju i sudionici u izradi Programa održivog društvenog i gospodarskog razvoja potpomognutih područja. Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru vezano za članak 20. Navedeno je već sadržano u točki pet navedenog članka koji se odnosi na Program te izgradnju socijalne, komunalne i gospodarske infrastrukture. Također napominjemo da je Nacrt prijedloga Zakona o potpomognutim područjima temeljni dokument koji objedinjava materiju potpomognutih područja, a koja se regulira i drugim posebnim propisima. Nacrt prijedloga Zakona o potpomognutim područjima je pravni okvir za donošenje Programa u kojem će detaljno biti razrađene konkretne mjere i projekti poticanja razvoja potpomognutih područja, nositelji i sudionici njihove provedbe, opći kriteriji odabira projekata, provedbene aktivnosti, izvori sredstava te metodologija praćenja provedbe i vrednovanja pojedinih mjera. Sukladno prirodi mjera i provedbi istih u navedenom Programu bit će definirani i pokazatelji za svaku pojedinu mjeru. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije već provodi određene mjere zbog ujednačavanja razvoja svih područja Republike Hrvatske, a jedna od mjera je i „Program održivog razvoja lokalne zajednice“. Navedenim Programom financiraju se projekti usmjereni upravo na gospodarsku i socijalnu revitalizaciju slabije razvijenih područja, odnosno projekti komunalne i socijalne infrastrukture. Temeljem objavljenog poziva za iskaz interesa na godišnjoj razini, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave prijavljuju projekte sa svojeg područja, a koji su prepoznati kao prioritetni i koji će pridonijeti znatnijem razvoju te poboljšati standard i kvalitetu života lokalnog stanovništva. Uz sve navedeno ovim Zakonskim prijedlogom omogućava se usmjeravanje dodatnih sredstava na projekte koji će doprinijeti gospodarskom, socijalnom i demografskom razvoju potpomognutih područja
2 Grga Kostelac SAVJETOVANJE O NACRTU PRIJEDLOGA ZAKONA O POTPOMOGNUTIM PODRUČJIMA Glavni temelj pristupa ovog zakonodavnog okvira, kao i inače pristup "potpomaganja" centralne države se temelji na indeksu razvijenosti iz 2017. Već pri njegovom donošenju upozorio sam da isti nije sastavljen od adekvatnih parametara i zbog toga ne može biti odraz stvarnog stanja. To je jasno vidljivo kod "susjeda" po indeksu razvijenosti; Otočac - Vukovar, Čabar - Đurmanec, Gospić - Bjelovar, Brestovac - Skradin ili po tome da se Brod Moravice (320) nalaze u skupini sa Tuheljom iako ne mogu biti ni ispred Vrhovina (549), geografski bliski Primorski Dolac prikazan je kao daleko razvijeniji od Lećevice te ostale nebuloze i nepravilnosti. Efekt takvog izračuna vidimo kao jedna mala općina u katastrofalnom demografskom stanju (koja po broju stanovnika ne bi niti trebala biti samostalna upravna jedinica) je ispred brzorastućih gradova konkretno Jasenice (južni Velebit) su ispred Kaštela?! Također nije primjereno, da se područja i naselja koja je uistinu potrebno potpomagati kako bi uopće opstala, promatraju odnosno svrstavaju zajedno sa općinskim i županijskim centrima - jer iz takvih analiza se ne mogu izvesti pravilni zaključci primjer - Čabar i županijski centar Rijeka nemaju niti jednu poveznicu osim što su u istoj županiji! Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru. Ovim Nacrtom prijedloga Zakona nije predviđena izmjena indeksa razvijenosti. Zakonom o regionalnom razvoju (Narodne novine, br. 147/14 i 123/17) utvrđena je obveza ocjenjivanja svih jedinica lokalne i područne samouprave prema stupnju razvijenosti temeljem indeksa razvijenosti. Novi model izračuna indeksa razvijenosti temeljen je na stručnoj podlozi. Slijedom modela izračuna indeksa razvijenosti, Vlada Republike Hrvatske donijela je i novu Uredbu o indeksu razvijenosti (Narodne novine, br. 131/17) kojom su utvrđeni pokazatelji za izračun indeksa razvijenosti, njihov izračun i izvori podataka te način izračuna indeksa razvijenosti.
3 Grga Kostelac SAVJETOVANJE O NACRTU PRIJEDLOGA ZAKONA O POTPOMOGNUTIM PODRUČJIMA Svi "stručnjaci" koji se bave razvojem ruralnih krajeva - bi trebali izaći iz ureda i posjetiti ta mjesta (barem imaju jako veliki izbor) i promisliti kako je živjeti ljudima koji su 20 km od općinsko središta, 50km od županijskog središta i 150 km od najbližeg KBC. Ta mjesta nemaju NIKAKAV javni prijevoz, društveni i kulturni život, komunalnu infrastrukturu ili doktora, zubara i hitnu bliže od 50 km. Kako će tu odrastati djeca? Kako tim ljudima na bilo koji način poboljšati životne uvjete? Ovaj zakon ne nudi rješenja za takve situacije iako ona postoje. Međutim, upravo preko tih naselja i nauštrb njih, manipulacijom statističkih podataka će do sredstava i ljudskih potencijala doći županijska središta i veliki gradovi. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije svjesno je problema s kojim se suočavaju stanovnici potpomognutih područja. U svrhu što primjernijeg detektiranja potreba stanovništva s potpomognutih područja i izrade što kvalitetnije zakonske podloge koja pruža fleksibilnost i širinu prilikom kreiranja Programa u kojem će se detaljno razraditi konkretne mjere, u travnju 2017. formirana je i Radna skupina za izradu novog Zakona o potpomognutim područjima. Članovi Radne skupine su: predstavnici ministarstava, Središnjeg državnog ureda, Agencije za regionalni razvoj RH, Hrvatske zajednice županija, Udruge općina, Udruge gradova, znanstvenih institucija, nacionalnih manjina i Zajednice povratnika Hrvatske. Rad radne skupine temeljen je na partnerskom pristupu. Također ovim Zakonskim prijedlogom omogućava se osiguravanje dodatnih financijskih sredstava za razvoj potpomognutih područja uspostavom aktivnosti-Fond za potpomognuta područja. Sredstva navedenog Fonda bit će usmjerena isključivo za poticanje razvoja potpomognutih područja.
4 Josip Kompanović SAVJETOVANJE O NACRTU PRIJEDLOGA ZAKONA O POTPOMOGNUTIM PODRUČJIMA Zajednica povratnika Hrvatske predlaže da se u sklopu prijedloga Zakona o potpomognutim područjima posebnim poglavljem obradi tematika ratom stradalih područja. Naime, ako se zadržavaju Zakon o otocima i Zakon o brdsko-planinskim područjima, onda nam nije jasno zbog čega se ukida jedino Zakon o područjima posebne državne skrbi koji se odnosio uglavnom na ratom stradala područja. Podsjećamo da su ratom stradala područja koja su u Domovinskom ratu bila okupirana, pretrpjela ratne štete u iznosu od 234 milijarde kuna (procjena Državne komisije za popis i procjenu ratnih šteta iz 1999. godine.). Isto tako, činjenica je da je demografska slika na ratom stradalim područjima puno teža nego na ostalim područjima RH. U relativnom smislu najveći broj mladih ljudi iselio je upravo iz tih područja. Gospodarstvo na ratom stradalim područjima nikada se nije ozbiljno oporavilo što je izazvalo iseljavanje jer se mladi ljudi nisu imali gdje zaposliti a temelj egzistencije su krov nad glavom i posao, pristojno plaćen, da bi se mogla uzdržavati obitelj. Bez ta dva uvjeta nemoguće je popraviti demografsko stanje na ratom stradalim područjima. Stambeno zbrinjavanje je dalo dobre rezultate, ali - još jednom ističemo, gospodarstvo nije obnovljeno, nema radnih mjesta - pogotovo kada je riječ o industriji i primarnoj proizvodnji. Zajednica povratnika Hrvatske traži da se ne žuri sa donošenjem ovog zakona nego da se nacrt prijedloga ozbiljno doradi ugrađivanjem poticajnih mjera za oživljavanje gospodarstva i zapošljavanja na ratom stradalim područjima. Te poticajne mjere moraju biti barem na razini mjera koje su bile propisane PRVIM Zakonom o poticanju ulaganja, dodjela građevinskog zemljišta za izgradnju proizvodnih pogona bez natječaja, darovanje zemljišta nakon izgradnje objekta i zapošljavanja ljudi uz prethodni prijenos prava korištenja i građenja, oslobađanje plaćanja komunalnog doprinosa za izgradnju objekta, oslobađanje plaćanja poreza na dobit....etc. Naprosto nema drugog načina da se privuče investicijski kapital u ratom stradalim područjima bez radikalnih poticajnih mjera jer ako investitor mora plaćati sve isto u Kninu ili u Baranji kao i u Varaždinu onda sigurno neće doći na ratom stradala područja. Zajednica povratnika Hrvatske posebno ističe da je pitanje oživljavanja gospodarstva i zapošljavanja ne samo demografsko pitanje nego i prvorazredno pitanje nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske jer se radi o neuralgičnim točkama istočne i južne granice Republike Hrvatske gdje nam se ponovno može svašta dogoditi ukoliko ta područja ostanu bez hrvatskog čovjeka. S poštovanjem! Josip Kompanović, predsjednik ZPH Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru. Zakon o regionalnom razvoju RH obvezuje sva središnja tijela državne uprave da pri planiranju mjera i projekata uzmu u obzir njihov učinak na potpomognuta područja i druga područja s razvojnim posebnostima. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije na potpomognutim područjima provodi određene mjere zbog ujednačavanja razvoja svih područja Republike Hrvatske kroz „Program održivog razvoja lokalne zajednice“. Navedenim Programom sufinanciraju se projekti usmjereni upravo na gospodarsku i socijalnu revitalizaciju slabije razvijenih područja koja u svom razvoju zaostaju za nacionalnim prosjekom, pri čemu udio sufinanciranja za I. i II. skupinu jedinica lokalne samouprave sa statusom potpomognutih područja, a u kojima je obuhvaćen i dio ratom stradalih područja, veći je u odnosu na III. i IV. skupinu jedinica lokalne samouprave s navedenim statusom. Uz sve navedeno ovim Zakonskim prijedlogom omogućava se usmjeravanje dodatnih sredstava na projekte koji će doprinijeti gospodarskom socijalnom i demografskom razvoju potpomognutih područja, a u kojima je obuhvaćen i dio ratom stradalih područja.
5 Ličko-senjska županija DIO PRVI - OSNOVNE ODREDBE , Članak 1. Smatramo da se kod potpomognutih područja ne radi o homogenoj skupini jedinica lokalne i područne samouprave. Uzroci i posljedice zaostajanja u razvoju prema Indeksu razvijenosti su vrlo različiti u potpomognutim područjima. Zbog toga predlažemo da se uvede razvrstavanje potpomognutih područja koje će uzimati u obzir specifične potrebe pojedinih područja kao npr. slabo naseljena područja, područja s vidljivim posljedicama Domovinskog rata, pogranična područja, starost stanovništva i sl. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru. Ovim Nacrtom prijedloga Zakona nije predviđena izmjena načina razvrstavanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Potpomognuta područja razvrstana su prema stupnju razvijenosti u četiri skupine jedinica lokalne i dvije skupine jedinica područne (regionalne) samouprave temeljem Odluke Vlade RH o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (Narodne novine br. 132/17) koja je na snazi.
6 Primorsko-goranska županija DIO TREĆI - MJERE ZA RAZVOJ POTPOMOGNUTIH PODRUČJA, Članak 11. Nacrtom nije definiran način sudjelovanja JLS sa statusom potpomognutog područja u postupku predlaganja projekata odnosno mjera prilikom usvajanja Programa održivog društvenog i gospodarskog razvoja potpomognutih područja kao ključnog provedbenog dokumenta. Obzirom da se cijeli Nacrt svodi na Program održivog društvenog i gospodarskog razvoja potpomognutih područja, od velike je važnosti da JLS sa statusom potpomognutog područja budu izravno uključene u postupak izrade navedenog Programa. Nacrt je neodređen jer se sve svodi na provedbu kroz Program održivog društvenog i gospodarskog razvoja potpomognutih područja i podzakonske akte pri čemu nije definiran niti postupak predlaganja projekata i mjera za potrebe izrade navedenog Programa. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru. Jedinice lokalne i područne samouprave i do sada su bile aktivno uključene prilikom planiranja aktivnosti na potpomognutim područjima. Predstavnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ujedno su i članovi Radne skupine za izradu Nacrta prijedloga Zakona o potpomognutim područjima čiji se rad temelji na partnerskom pristupu, a u Nacrt prijedloga Zakona dodana je i odredba u kojoj se navodi da su jedinice lokalne samouprave aktivni sudionici u izradi Programa održivog društvenog i gospodarskog razvoja potpomognutih područja, odnosno prilikom planiranja i kreiranja konkretnih mjera za potpomognuta područja.
7 Primorsko-goranska županija DIO TREĆI - MJERE ZA RAZVOJ POTPOMOGNUTIH PODRUČJA, Članak 14. Koncept Nacrta je da sve svodi na Program održivog društvenog i gospodarskog razvoja potpomognutih područja i podzakonske akte koje tek treba donijeti, a izostale su konkretne mjere ključne za razvoj potpomognutih područja. U Nacrt bi obavezno u članku 14. trebalo uključiti neke od slijedećih mjera: • subvencioniranje javnog prijevoza • osiguranje plaćanja pravične komunalne naknade za kapitalne nacionalne koridore i objekte na potpomognutom području (npr. naftovod, plinovod, dalekovodi, akumulacijska jezera) • sufinanciranje režijskih troškova i plaća nastavnika u osnovnim školama u JLS na potpomognutom području uključujući i osnovne škole koje imaju manje od 5 učenika • osiguranje efikasne primarne zdravstvene zaštite na potpomognutom području • osiguranje dostupnosti jaslica i vrtića na potpomognutom području • olakšice za poduzetnike na potpomognutom području (umanjena stopa plaćanja poreza na dobit). Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru. Konkretne mjere biti će razrađene u Programu, uz prethodno usuglašavanje svih ostalih resora nadležnih za svako pojedino područje.
8 Primorsko-goranska županija DIO TREĆI - MJERE ZA RAZVOJ POTPOMOGNUTIH PODRUČJA, Članak 15. U Nacrtu nema konkretnih mjera i aktivnosti za JLS sa statusom potpomognutog područja već je ključni provedbeni dokument Program održivog društvenog i gospodarskog razvoja potpomognutih područja, ali nema odredbi na koji će način JLS sa statusom potpomognutog područja sudjelovati u predlaganju projekata odnosno mjera za potrebe izrade navedenog Programa. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru. Ovim Nacrtom prijedloga Zakona objedinjava se materija potpomognutih područja, a koja se regulira i drugim posebnim propisima. Naglasak je na Programu u kojem će biti detaljno razrađene ključne mjere u cilju ravnomjernog razvoja svih područja RH. U članku 15. dodan je stavak 2. kojim se propisuje da u izradi Programa sudjeluju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sa statusom potpomognutih područja te ostali ključni dionici koji doprinose razvoju tih područja
9 Primorsko-goranska županija DIO TREĆI - MJERE ZA RAZVOJ POTPOMOGNUTIH PODRUČJA, Članak 15. U članku 15. dodati stavak 2. o obaveznom sudjelovanju JLS sa statusom potpomognutog područja u postupku izrade Programa održivog društvenog i gospodarskog razvoja potpomognutih područja. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru. U članku 15. dodan je stavak 2. kojim se propisuje da u izradi Programa sudjeluju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sa statusom potpomognutih područja te ostali ključni dionici koji doprinose razvoju tih područja.
10 Primorsko-goranska županija DIO TREĆI - MJERE ZA RAZVOJ POTPOMOGNUTIH PODRUČJA, Članak 16. U Nacrtu nema konkretnih mjera i aktivnosti za JLS sa statusom potpomognutog područja već je ključni provedbeni dokument Program održivog društvenog i gospodarskog razvoja potpomognutih područja, ali nema odredbi na koji će način JLS sa statusom potpomognutog područja sudjelovati u predlaganju projekata odnosno mjera za potrebe izrade navedenog Programa. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru. Konkretne mjere bit razrađene u Programu uz prethodno usuglašavanje svih ostalih resora nadležnih za svako pojedino područja. U izradi konkretnih mjera, odnosno samog Programa, jedinice lokalne samouprave su obvezene sudjelovati budući da najbolje prepoznaju potrebe i specifičnostima svoga područja. U članku 15. dodan je stavak 2. kojim se i propisuje da u izradi Programa sudjeluju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sa statusom potpomognutih područja te ostali ključni dionici koji doprinose razvoju tih područja.
11 Ličko-senjska županija DIO TREĆI - MJERE ZA RAZVOJ POTPOMOGNUTIH PODRUČJA, Članak 16. Očito je Program održivog društvenog i gospodarskog razvoja potpomognutih područja ključni dokument za provedbu Zakona. Zbog toga predlažemo da se već u samom Zakonu definiraju osnovni elementi Programa: mogući korisnici, predviđene aktivnosti, način (su)financiranja itd. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te naglašavamo da se ovim Nacrtom prijedloga Zakona objedinjava materija potpomognutih područja, a koja se regulira i drugim posebnim propisima. Zbog svega navedenog naglasak je na Programu u kojem će biti detaljno razrađene ključne mjere usuglašene sa svim ostalim resorima nadležnim za svako pojedino područje.
12 Primorsko-goranska županija DIO TREĆI - MJERE ZA RAZVOJ POTPOMOGNUTIH PODRUČJA, Članak 17. U Nacrtu nema konkretnih mjera i aktivnosti za JLS sa statusom potpomognutog područja već je ključni provedbeni dokument Program održivog društvenog i gospodarskog razvoja potpomognutih područja, ali nema odredbi na koji će način JLS sa statusom potpomognutog područja sudjelovati u predlaganju projekata odnosno mjera za potrebe izrade navedenog Programa. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te navodimo da će konkretne mjere biti razrađene u Programu uz prethodno usuglašavanje svih ostalih resora nadležnih za svako pojedino područja. U izradi konkretnih mjera odnosno samog Programa jedinice lokalne samouprave su obvezene sudjelovati budući da najbolje poznaju potrebe i specifičnosti svoga područja. U članku 15. dodan je stavak 2. kojim se i propisuje da u izradi Programa sudjeluju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sa statusom potpomognutih područja te ostali ključni dionici koji doprinose razvoju tih područja.
13 Primorsko-goranska županija DIO TREĆI - MJERE ZA RAZVOJ POTPOMOGNUTIH PODRUČJA, Članak 18. U Nacrtu nema konkretnih mjera i aktivnosti za JLS sa statusom potpomognutog područja već je ključni provedbeni dokument Program održivog društvenog i gospodarskog razvoja potpomognutih područja, ali nema odredbi na koji će način JLS sa statusom potpomognutog područja sudjelovati u predlaganju projekata odnosno mjera za potrebe izrade navedenog Programa. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru. U izradi konkretnih mjera, odnosno samog Programa jedinice lokalne samouprave su obvezene sudjelovati budući da najbolje prepoznaju potrebe i specifičnostima svoga područja. U članku 15. dodan je stavak 2. kojim se i propisuje da u izradi Programa sudjeluju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sa statusom potpomognutih područja te ostali ključni dionici koji doprinose razvoju tih područja.
14 Primorsko-goranska županija DIO TREĆI - MJERE ZA RAZVOJ POTPOMOGNUTIH PODRUČJA, Članak 22. Iznos ostvarenog godišnjeg neto prihoda od prodaje ulaznica za posjećivanje zaštićenog prirodnog područja veći od 20.000.000,00 kuna nerazmjerno je visok u odnosu na prihode koje ostvaruju jedinice lokalne samouprave na potpomognutim područjima, a koje na svom području imaju evidentirano zaštićeno prirodno područje kojim sukladno posebnom zakonu upravlja javna ustanova. Predlaže se korekcija odnosno smanjenje predloženog iznosa u članku 22. stavku 1. Nacrta kao uvjeta za ostvarenje prava na novčanu naknadu. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru. Članak 22. usuglašen je sa ministarstvom nadležnim za zaštitu prirode.