Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o otocima

Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
Primorsko-goranska županija MINISTARSTVO REGIONALNOGA RAZVOJA Nacrtom prijedloga Zakona nije definiran način dodjele poticaja s obzirom na kategorije otoka kao niti način određivanja razvijenosti otoka jer se navedeno planira regulirati podzakonskim propisima i putem Nacionalnog plana razvoja otoka. Stoga je od velike važnosti da jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave budu uključene u izradu navedenih dokumenata. Odbijen Zahvaljujemo na komentaru. Komentar se ne prihvaća u smislu propisivanja takve odredbe u Zakonu, ali sukladno propisima koji uređuju postupak donošenja propisa te sukladno Kodeksu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (“Narodne novine”, broj140/09.), svi stručni nositelji su dužni uključiti zainteresiranu javnost u postupak izrade propisa i akata.
OTOČNI SABOR -udruga za razvitak hrvatskih otoka MINISTARSTVO REGIONALNOGA RAZVOJA Nacrt prijedloga Zakona o otocima potrebno je uskladiti sa Direktivom Vijeća EU 2006/112/EZ o posebnim porezima kao kompenzacija za prirodne nedostatke i trajne demografske poteškoće. Odbijen Zahvaljujemo na komentaru. Komentar se ne prihvaća pošto Zakon o otocima nema odredbi koje bi se trebale usklađivati s Direktivom Vijeća 2006/112/EZ od 28. studenoga 2006.o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost. Ukoliko se mislilo na izuzeća od neprimjene Direktive na neke dijelove teritorija koje čine dio carinskog područja Zajednice, ona su Direktivom propisana za striktno navedena područja, među njima i za poimenice navedene europske otoke koji međutim ne obuhvaćaju otoke Republike Hrvatske.
Jadranka d.d. MINISTARSTVO REGIONALNOGA RAZVOJA U članku 27. stav 1. navodi se da otočni razvojni sporazum mogu sklopiti za područje najmanje tri jedinice lokalne samouprave , tu se u neravnopravan položaj stavljaju otoci koji se nisu nepotrebno rascjepkali na gradove i općine , tako npr. otok Lošinj i otok Cres imaju samo po jednu jedinicu lokalne samouprave , te ako Cres i Lošinj ( koji su povezani u puno segmenta) žele sklopiti takav sporazum nije im omogućeno, ili otok Rab koji ima 2 jedinice također ne može sklopiti razvojni sporazum za program koji obuhvaća cijeli otok. Predlažem da se stav 1. izmjeni u smislu da sporazum mogu sklopiti i dvije jedinice lokalne samouprave . Tatjana Braškić, Mali Lošinj Odbijen Zahvaljujemo na komentaru. Kometar se ne prihvaća jer se otočni razvojni sporazum može sklopiti za područje najmanje tri jedinice područne (regionalne) samouprave, a ne najmanje tri jedinice lokalne samouprave kako se u komentaru navodi.
Marjana Botić MINISTARSTVO REGIONALNOGA RAZVOJA Načelno smatram prijedlog Zakona određenim poboljšanjem uz slijedeće napomene: 1. Hrvatski otoci su posebnost u svjetskim i Europskim omjerima, tradicija i kultura života na hrvatskim otocima je nacionalno hrvatsko blago i smatram da bi demografski slom otoka koji nam prijeti ukoliko se ne provedu radikalne mjere za obnovu života i rada na otocima predstavljao nenadoknadiv kulturni, gospodarski, sigurnosni i svaki drugi gubitak za Republiku Hrvatsku. Stoga smatram da određene mjere ovog Zakona moraju u radikalnim omjerima povećati određena porezna i druga oslobođenja života i rada na otocima kako bi bar u nekoj mjeri pružili određene povlastice kojima bi se kompezirale sadašnji teži uvjeti života i rada na otocima i tako motivirali građani da se vrate ili nasele te stvore poslove na otocima. Također smatram da to nije proces koji se može odvijati u jednom koraku, te da stoga RH treba uvažiti kategoriju građana koja sa otocima ima određene veze i što više motivirati tu kategoriju građana na stvaranje uvjeta za eventualni povratak životu na otocima, a do tada im omogućiti da u procesima života na otoku sudjeluju povremnim, što češćim angažmanom. Dalje u komentarima takvu kategoriju otočana predlažem nazvati: otočani sa povremenim statusom, definiram je i apeliram da se uvaži da je to kategorija otočana koja tradicionalno postoji već više desetljeća: ljudi su to koji su poslom vezani za veća središta, ali se redovno vikendima i praznicima vraćaju na otoke, gdje održavaju stalne obiteljske veze, spriječavaju propadanje nekretnina, vrtova, nasada... i zapravo sudjeluje u životu otoka. Nije dobro što ta kategorija nije prepoznata, kao ni to što je sve teže održavati veze sa otokom budući da je za prosječnu hrvatsku obitelj cijena karata za otoke bez ikakve povlastice enormno previsoka. Nadalje: najvažnije je financijski motivirati život i rad na otocima što se ovim Zakonom provodi u nedovoljnoj mjeri stoga predlažem slijedeća rasterećenja poreznih i drugih davanja: Poduzetnicima: reinvestiranje u ovom zakonom popisane gospodarske djelatnosti na otocima uvrstiti među slučajeve koji se sukladno Zakonu o poticanju ulaganja oporezuju sa primjenom porezne stope 0% trajno Otoke uvrstiti u skupinu u kojoj se u skladu sa posebnim propisima porez na dobit ne plaća (vidi: grad Vukovar) Oporezivanje dohotka: Za male i srednje poduzetnike koji ostvaruju poslovanje na otocima tijekom cijele godine (isključuju se sezonske djelatnosti) porez na dohodak od samostalnog rada po stopi 0% čime bi se stvorile mogućnosti privlačenja poduzetnika za preseljenje i otvaranje djelatnosti na otocima Za male i srednje poduzetnike koji ostvaruju sezonsko poslovanje na otocima porez na dohodak od samostalnog rada po stopi od 12 % Porez na dohodak od nesamostalnog rada na otocima po jedinstvenoj stopi od 15% bez obzira na poreznu osnovicu čime se stvaraju povoljniji uvjeti privlačenja visokotehnoloških, razvojnih, osiguravajućih, financijskih, IT i sl. tvrtki za poslovanje na otocima. 3. U pogledu poštivanja tradicionalnih načina života na otocima smatram pogrešnim što se ovaj Zakon nije očitovao o tradicijskom (otočnom) ribolovu koji je radom udruga, prvenstveno udruge a razvitak otoka "Otočni sabor" (u radu koje participiram) i Sveučilišta u Zadru, dobio i svoju zakonsku zaštitu kao nematerijalno kulturno blago. Napominjem da je tradicionalni ribolov živo kulturno blago koje sadašnjim i budućim otočanima dozvoljava očuvanje zapravo opstanak od mora kao najbitnije odrednice otoka. Otočani su prvenstveno oslonjeni na more, stoga bi Zakon o otocima i o ovom segmentu: tradicionalnom ribarstvu trebao povesti računa: definirati alate i količine koje bi omogućile otočanima da nastave sa načinom života koji je podrazumjevao osiguravanje ribe za osobne potrebe (Poražavajuća je situacija da otočani ni nemaju mogućnost drugačije nabve ribe budući da ne postoje ribarnice na većini otoka, a u Hrvatskoj je oražavajuća situacija da na svojim stolovima imamo među najmanjim količina ribe od svih članica EU. Predlažem stoga potvrdu prava otočana na tradicijski ribolov u sklopu ovog Zakona kako bi se sa otoka, što je u skladu sa namjerom ovog Zakona pokrenule promjene na području RH). 4. Voda koja je temelj opstanka i života na otocima mora se osigurati stalnim cjevovodima čije je postavljanje i cijena, te tehnološki načini osiguravanja protočnosti kod vršnih (najnižih i najviših) protoka nisu više ni toliko nedostupni ni skupi, te bi ovaj Zakon kao jedan od svojih ciljeva trebao postaviti osiguranje vode cjevovodima. Do tada, samo kao prijelazno riješenje treba propisati očuvanje dosadašnjih načina osiguravanja vode vodonoscima, ne izbacivati turističku djelatnost iz nabrojanih gospodarskih djelatnosti koje također imaju pravo na izjednačenucijenu vode sa kopnom i naravno osigurati određene količine vode i za predloženu novu kategoriju otočana: otočane sa povremenim statusom. 5. Što se tiče stvaranja postavki za kružnu ekonomiju koja je esencijalno važna za očuvanje sustava otoka kao posebno osjetljivih cjelina, a u koju spada i gospodarenje otpadom smatram da je RH u velikoj mjeri u zaostatku u pogledu razvrstavanja otpada ali da baš na jednom otoku: Krku, imamo dobar primjer prakse. Predlažem također usvajanje prijedloga koji je Klub Akcije mladih i Mosta predložio u proceduru za usvajanje u Zadarskoj županiji a kojim se propisuju načini zbrinjavanja otpada sa nautičkih plovila, jer je to kategorija otpada čije se zbrinjavanje na području cijele RH ne naplaćaju (što je protuzakonito), a prilično opterećuje otočne sustave zbrinjavanja otpada osobito u ljetnim mjesecima. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Komentar se ne prihvaća. Predložene zakonske odredbe ne uključuju porezne olakšice jer se drugim mjerama nastoji olakšati život otočana i gospodarstevnika koji djeluju na otocima. Porezne olakšice su u nadležnosti drugog tijela državne uprave. 2. Zahvaljujemo na komentaru. Zakon ne predviđa proširenje pojma “otočana” pojmom “otočana sa povremenim statusom” jer je intencija Zakona poticati stalno, a ne povremeno (sezonsko) naseljavanje otoka. 3. Prihvaća se uvrštavanje tradicijskog ribolova u članku 34. 4. Zahvaljujemo na komentaru. Komentar se ne prihvaća. Imajući u vidu mali broj potencijalnih korisnika javnih usluga na pojedinim otocima ili dijelovima otoka, ulaganja u otočnu infrastrukturu se često pokazuju neisplativa te postoji potreba za izradom prethodnih dubljih analiza za rješenja takvih potreba. 5. Zahvaljujemo na komentaru. Komentar se djelomično prihvaća vezano za zbrinjavanje otpada na otocima, dok je zbrinjavanje otpada s objekata nautičkog turizma predmet drugih propisa.
Goran Levačić MINISTARSTVO REGIONALNOGA RAZVOJA Prošle godine sa dao prijedlog vezano za robinzonski turizam na otocima. Moje su se strahovi obistinili. Donešen je zakon o robinzonskom turizmu koji je mrtvo slovo na papiru. Naime, što vrijedi taj zakon ako lokalna zajednica nije definirala lokacije na otocima ili priobalju gdje se može tom granom turizma baviti. Taj vid turizma je vrlo prikladan za otoke: netaknuta priroda , daleko od civilizacije , osamljena mjesta , smještaj objekata na ne-građevinskim parcelama , i što je najvažnije RELATIVNO JEFTINA GRADNJA koja daje dobre financijske rezultate. Tražim da se tako nešto obavezno stavi u novi zakon o otocima. Npr. kako bi to izgledalo: " na otocima se dozvoljava postavljanje drvene kućice max. površine 25 m2 na parceli minimalne površine 1000 m2. Parcela mora biti zasađena nekom kulturom (masline ili vinograd) , a vlasnik mora otvoriti OPG. Objekt mora imati sav ostali sadržaj koji se traži za robinzonski smještaj." Odbijen Zahvaljujemo na komentaru. Komentar se ne prihvaća. S obzirom da objekt za robinzonski smještaj ne mora nužno biti smješten na području otoka te da je navedeni pojam uređen odnosnim propisima vezanim za razvrstavanje ugostiteljskih objekata, smatramo da isti nije predmet ovog Zakona.
Maja Dragojević MINISTARSTVO REGIONALNOGA RAZVOJA Najvažnije primjedbe na Zakon: definiciju otočanina s prebivalištem na otoku proširiti i na one koji maju privremeno boravište na otoku povećati subvencioniranje pitke vode s 5m3 na 7m3 te definitivno omogućuavanje subvencija svima uključujući i one koje se bave turističkom djelatnošću uvođenje subvencija na odvoz otpada s otoka po potrebi uvrstiti otočne razvojne dionike i znastvenu zajednicu prilikom sklapanja otočnog razvojnog sporazuma kojeg predlažemo da se sklapa između najmanje 2 JLS-a, a ne tri kako je predloženo Nacrtom Zakona…. Djelomično prihvaćen 1. Zahvaljujemo na komentaru. Zakon ne predviđa proširenje pojma “otočana” jer je intencija Zakona poticati stalno, a ne povremeno (sezonsko) naseljavanje otoka. 2. Zahvaljujemo na komentaru. Komentar se djelomično prihvaća u smislu uključivanja turističke djelatnosti. Što se tiče određene količine, prema izvješću Eurostata iz 2013. potrošnja vode u hrvatskim kućanstvima (izražena u m3 po stanovniku) za 2013. iznosi 46 m3 po stanovniku odnosno na mjesečnoj razini 3,58 m3 po stanovniku RH. Tako da je subvencioniranje pitke vode na otocima od 5m3 značajno iznad hrvatskog standarda. 3. Prihvaća se 4. Zahvaljujemo na komentaru. Otočni razvojni sporazum sklapa se sukladno Zakonu o regionalnom razvoju sa najmanje tri jedinice područne (regionalne) samouprave.
Radoslav Lakoš MINISTARSTVO REGIONALNOGA RAZVOJA Vezano za komentar Općine Murter-Kornati od 21.06.2018. (Primjedbe na Nacrt prijedloga Zakona o otocima članak 6., stavak 2. /Prilog 1/ Popis otoka iz Priloga 1 se ne podudara sa službenim popisom otoka koji se nalaze u sastavu Nacionalnog parka Kornati. Potrebno je konzultirati JU NP Kornati. Službeni podaci dostupni na njihovoj stranici se razlikuju od podataka navedenih u prilogu 1. po imenima i površinama otoka, a pojedini otoci nisu ni navedeni.), pregledao sam dostupne podatke i utvrdio da se površine otoka i otočića iz Priloga 1 Nacrta prijedloga Zakona o otocima nalaze kod 1) Duplančić, Ujević, Čala: 2004., 2) Državni program MPNNOo: 2007. i 3) Drenovec: 2012. i da su ISTE kod sva tri izvora. Jedno neslaganje u površini otočića u Općini Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) pronašao sam kod otočića Tovarnjak: 472. TOVARNJAK 22.239 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) Ispraviti površinu otočića na 22.229 m2. Radoslav Lakoš 23. 06. 2018. Prihvaćen Prihvaća se.
Radoslav Lakoš MINISTARSTVO REGIONALNOGA RAZVOJA Primjedbe na Nacrt prijedloga Zakona o otocima (članak 6., stavak 2. /Prilog 1/ i članak 10.) Pozdravljam donošenje novog Zakona o otocima, posebice činjenicu da je u tekst Nacrta prijedloga Zakona o otocima unesen broj otoka, otočića i hridi (1224) i popis otoka i otočića, i na taj se način izbjegavaju daljnje polemike o tom broju. Čitajući tekst Nacrta prijedloga Zakona, u članku 6., stavku 2. /Prilog 1/ i članku 10. uočio sam određeni broj nelogičnosti i netočnosti vezano za nazive otoka i otočića i njihov broj (preko 10 % od broja otoka i otočića). Prijedloge za ispravak nelogičnosti i netočnosti dostavljam u prilogu. Literatura koju sam koristio: 1.ATLAS SVIJETA, Leksikografski zavod Zagreb 1961. 2.NAUTIČKI VODIČ JADRANA, Leksikografski zavod Zagreb 1986. 3.VELIKI ATLAS HRVATSKE, Mozaik knjiga Zagreb 2002. 4.DUPLANČIĆ LEDER, T., UJEVIĆ, T., ČALA, M.: Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene sa topografskih kartata mjerila 1 : 25 000 Geoadria, 9/1, 5-32, 2004. 5.DRŽAVNI PROGRAM ZAŠTITE I KORIŠTENJA MALIH, PRIVREMENO NASTANJENIH I NENASTANJENIH OTOKA I OKOLNOG MORA, 2007. 6.I I PREGLED, POLOŽAJ I RASPORED MALIH, POVREMENO NASTANJENIH I NENASTANJENIH OTOKA I OTOČIĆA, 2007. 7.POPIS STANOVNIŠTVA, KUĆANSTVA I STANOVA 2011, Državni zavod za statistiku RH, Zagreb 2011. 8.DRENOVEC, F: Hrvatski jadranski otoci, otočići i hridi, 2012., http://www.hrvatskiotoci. com/, 27. 11. 2013. Metković, 18. 06. 2018. PRILOG Redni broj Naziv otoka/otočića Geografska površina (m2) Podjela otok/ otočić Županija Jedinica lokalne samouprave (teritorijalno nadležna za otok/otočić) PRIMJEDBA/PRIJEDLOG 46. SV. ANDRIJA/SVETAC 4.193.858 otok SDŽ Grad Komiža Zamjeniti mjesta - SVETAC/SV. ANDRIJA; u članku 10. Nacrta izmjeniti naziv otoka. U dostupnim popisima otoka/knjigama/atlasima, ime ovog otoka je SVETAC. Na otoku je naselje SVETI ANDRIJA (bez stanovnika) - (v. POPIS 2011., DZS RH) 62. PRVIĆ (ŠIBENIK) 2.407.033 otok ŠKŽ Grad Vodice Otok Prvić teritorijalno pripada Gradu Vodice; treba brisati (ŠIBENIK) i upisati (VODICE). (v. članak 10. Nacrta) 122. TETOVIŠNJAK V. 348.028 otočić ŠKŽ Općina Tisno Umjesto kratice V. upisati VELI. 131. BUDIKOVAC V. 316.748 otočić SDŽ Grad Vis Umjesto kratice V. upisati VELI; u članku 10. Nacrta izmjeniti naziv otočića Veli Budikovac u Budikovac Veli. 156. BOROVNJAK V. 234.007 otočić ŠKŽ Grad Šibenik Umjesto kratice V. upisati VELI. 166. SESTRICA V. 211.744 otočić ŠKŽ Grad Šibenik Umjesto kratice V. upisati VELA. 181. BRUŠNJAK V. 181.802 otočić ZŽ Grad Pag Umjesto kratice V. upisati VELI. 183. SMOKVICA V. 173.243 otočić ŠKŽ Općina Rogoznica Umjesto kratice V. upisati VELA. 188. BOROVAC (e) 167.533 otočić SDŽ Grad Hvar Umjesto kratice (e) upisati (ISTOČNI). 189. BALABRA V. 167.342 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Žutsko-Sitsko otočje) Umjesto kratice V. upisati VELA. 191. MOLUNAT 164.647 otočić DNŽ Općina Konavle Iza MOLUNAT dodati (VELJIKI ŠKOLJ). 192. LUTROŠNJAK 163.511 otočić ZŽ Grad Zadar Iza LUTROŠNJAK dodati (STROŠNJAK). 193. SESTRICA M. 162.974 otočić ŠKŽ Grad Šibenik Umjesto kratice M. upisati MALA. 210. ZAP. GREBEN 135.655 otočić ZŽ Grad Zadar Umjesto kratice ZAP. upisati ZAPADNI. 219. VELA KOTULA 123.703 otočić ZŽ Općina Tkon Umjesto VELA upisati VELIKA. 220. DRAŽEMANSKIV 123.431 otočić ŠKŽ Općina Tisno Brisati slovo V i upisati VELI. 221. ULJANIK 123.233 otočić IŽ Grad Pula Brisati s popisa. Nekadašnji prirodni otoci u uvali luke Pula, Katarina (vojarna) i Uljanik (brodogradilište), danas to više nisu (čvrsti cestovni spoj s kopnom). (v. Državni program MPNNOo 2007.) 235. BOROVNJAK M. 106.809 otočić ŠKŽ Grad Šibenik Umjesto kratice M. upisati MALI. 238. SESTRICA SRID. 104.837 otočić ZŽ Općina Preko Umjesto kratice SRID. upisati SRIDNJA. 246. SESTRICA V. 97.760 otočić ZŽ Općina Sali (Park prirode Telašćica) Umjesto kratice V. upisati VELA. 255. BISAGA V. (BISAGA) 94.167 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) Umjesto kratice V. upisati VELA. 258. GARMENJAK V. 92.863 otočić ZŽ Općina Sali (Park prirode Telašćica) Umjesto kratice V. upisati VELI. 275. SRED. GREBEN 82.160 otočić ZŽ Grad Zadar Umjesto kratice SRED. upisati SREDNJI. 286. RAŽANAC V. KRIVI 77.183 otočić ZŽ Općina Ražanac Umjesto kratice V. upisati VELI/KRIVI ŠKOLJ. 291. KAMEŠNJAK M. 73.626 otočić ŠKŽ Grad Šibenik Umjesto kratice M. upisati MALI. 293. TETOVIŠNJAK M. 72.703 otočić ŠKŽ Općina Tisno Umjesto kratice M. upisati MALI. 295. KAMEŠNJAK V. 72.407 otočić ŠKŽ Grad Šibenik Umjesto kratice V. upisati VELI. 300. PLANATAK V. 69.229 otočić ZŽ Općina Sali Umjesto kratice V. upisati VELI. 340. LAVDARA M. 53.806 otočić ZŽ Općina Sali Umjesto kratice M. upisati MALA. 368. RAŽANAC M. DEB. 45.547 otočić ZŽ Općina Ražanac Umjesto kratice M. DEB. upisati MALI/DEBELI ŠKOLJ. 375. PRIŠNJAK M. 42.117 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati Umjesto kratice M. upisati MALI. 382. BRUŠNJAK M. 40.867 otočić ZŽ Grad Pag Umjesto kratice M. upisati MALI. 384. VODNJAK 40.294 otočić ŠKŽ Općina Tisno U naziv otočića dodati /PLITKI KUKULJAR. 390. SALAMUN V. 39.881 otočić IŽ Općina Vrsar Umjesto kratice V. upisati VELI. 408. POD KOPIŠT 35.835 otočić DNŽ Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje) Dodati slovo E - POD KOPIŠTE 409. SPAREŠNJAK 35.294 otočić ZŽ Općina Sali Nalazim i SPARUŠNJAK (Duplančić..., 2004.) 411. PARANAK V. 34.463 otočić ZŽ Općina Preko Umjesto kratice V. upisati VELI. 414. SESTRICA M. 33.732 otočić ZŽ Općina Preko Umjesto kratice M. upisati MALA. 422. RUNJAV. KOTULA 32.382 otočić ZŽ Općina Tkon Umjesto kratice RUNJAV. upisati RUNJAVA. 424. KATARINA 31.883 otočić IŽ Grad Pula Brisati s popisa. Nekadašnji prirodni otoci u uvali luke Pula, Katarina (vojarna) i Uljanik (brodogradilište), danas to više nisu (čvrsti cestovni spoj s kopnom). (v. Državni program MPNNOo 2007.) 425. GARMENJAK M. 31.353 otočić ZŽ Općina Sali (Park prirode Telašćica) Umjesto kratice M. upisati MALI. 437. SESTRICA M. 28.692 otočić ZŽ Općina Sali (Park prirode Telašćica) Umjesto kratice M. upisati MALA. 439. PARANAK M. 28.516 otočić ZŽ Općina Preko Umjesto kratice M. upisati MALI. 440. SMOKVICA M. 28.230 otočić ŠKŽ Općina Rogoznica Umjesto kratice M. upisati MALA. 445. MASLOVNJAK V. 27.565 otočić DNŽ Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje) Umjesto kratice V. upisati VELI. 446. LUKAVCI (V) 27.387 otočić SDŽ Grad Hvar Umjesto kratice (V) upisati (VELI). 448. DRAŽEMANSKI M. 26.908 otočić ŠKŽ Općina Tisno Umjesto kratice M. upisati MALI. 449. M. PALAGRUŽA 26.510 otočić SDŽ Grad Komiža Umjesto kratice M. upisati MALA. 452. BUDIKOVAC M. 25.565 otočić SDŽ Grad Vis Umjesto kratice M. upisati MALI. 458. GUBAVAC V. 24.800 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati Umjesto kratice M. upisati MALI. 459. BABULJAK 24.722 otočić ŠKŽ Općina Tisno U naziv otočića dodati /VISOKI KUKULJAR. 461. SALAMUN M. 24.587 otočić IŽ Općina Vrsar Umjesto kratice M. upisati MALI. 476. BOROVAC (w) 21.666 otočić SDŽ Grad Hvar Umjesto kratice (w) upisati (ZAPADNI). 498. PREMANTURSKI 18.734 otočić IŽ Općina Medulin U naziv otočića dodati ŠKOLJIĆ. 507. TRIMULIĆ V/SRE. 18.046 otočić ZŽ Općina Sali Umjesto kratice V/SRE. upisati VELI/SREDNJI. 511. LUKAVCI (M) 17.441 otočić SDŽ Grad Hvar Umjesto kratice (M) upisati (MALI). 541. POMERSKI 14.407 otočić IŽ Općina Medulin U naziv otočića dodati ŠKOLJIĆ. 549. PLANATAK M. 13.452 otočić ZŽ Općina Sali Umjesto kratice M. upisati MALI. 554. SESTRICE (VELA) 13.331 otočić ZŽ Grad Zadar Naziv otočića izmjeniti u SESTRICA (VELA). 573. SV. ANTON 11.621 otočić PGŽ Grad Novi Vinodolski Brisati s popisa. Nekada otočić u ovom akvatoriju (kod Klenovice - nap. a.), Sv. Anton, nasipom je spojen s kopnom pa više nije u kategoriji MPNNOo. (v. Državni program MPNNOo 2007.) 585. BISAGA M. (GOLIĆ) 11.051 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) Umjesto kratice M. upisati MALA. 600. KOKOŠAR (Brijesta) 10.100 otočić DNŽ Općina Ston Ime naselja (Brijesta) pisati velikim slovima (BRIJESTA). Prihvaćen Prihvaća se.
Paško Bonja MINISTARSTVO REGIONALNOGA RAZVOJA Ukoliko mladi napuštaju Republiku Hrvatsku te velike gradove kao što u Zagreb, Split, Osijek i Zadar u kojima imaju svu potrebnu komunalnu infrastrukturu, ustanove i institucije kako očekivati da će ovakav Zakon zadržati mlade na otocima te im olakšati život?! Ljudi mogu ostati živjeti i raditi jedino ukoliko imaju osigurano radno mjesto te (bar) osnovne uvijete za život. Prosječnom stanovniku velikog grada je ne moguće zamisliti da otočani nemaju liječnika, zubara, ljekarnu, dječji vrtić, pekaru, vodu tijekom ljeta, a da za kupovinu najobičnijih cipela moraju izgubiti pola dana. Uz sve to, život na otoku je 20-30% skuplji nego na kopnu pa se i mi nekada zapitamo tko to uopće može živjeti na otoku? Jedino porezna reforma tj. smanjenje ili potpuno ukidanje svih vrsta poreza može potaknuti gospodarski razvoj pučinskih otoka te sačuvati život na školju. Sve ostalo je unaprijed osuđeno na propast te je nastavak propadanja otoka! Odbijen Zahvaljujemo na komentaru. Komentar se ne prihvaća. Predložene zakonske odredbe ne uključuju porezne olakšice jer se drugim mjerama nastoji olakšati život otočana i gospodarstevnika koji djeluju na otocima.
Općina Murter-Kornati MINISTARSTVO REGIONALNOGA RAZVOJA Primjedbe na Nacrt prijedloga Zakona o otocima članak 6., stavak 2. /Prilog 1/ Popis otoka iz Priloga 1 se ne podudara sa službenim popisom otoka koji se nalaze u sastavu Nacionalnog parka Kornati. Potrebno je konzultirati JU NP Kornati. Službeni podaci dostupni na njihovoj stranici se razlikuju od podataka navedenih u prilogu 1. po imenima i površinama otoka, a pojedini otoci nisu ni navedeni. članak 10. Ovim člankom se definiraju otoci sa specifičnim položajem kao otoka i dijelova otoka kojima se sjedište jedinice lokalne samouprave nalazi na kopnu ili na drugom otoku, međutim izostavljeni su Kornati koji po svim kriterijima zaslužuju posebnu razvojnu pažnju na svim upravnim razinama. članak 32., stavak 4. Smatramo da bi trebalo ukloniti dio rečenice ''osim djelatnosti koja se po posebnom zakonu definira kao turistička djelatnost '' u čl. 32., st. 4 iz razloga što se njime isključuje turistička djelatnost iz raspona gospodarskih djelatnosti, a koja je prevladavajuća na našim otocima. Slijedom navedenoga predlažemo da stavak glasi: ''Fizička osoba – obrtnik, trgovac pojedinac i pravna osoba, registrirana za gospodarsku djelatnost koju obavlja u naselju iz stavka 1. ovog članka, ima pravo na opskrbu pitkom vodom po cijeni koja je jednaka cijeni vode vodoopskrbnog područja kojem pripada.'' Prihvaćen 1. Prihvaća se. 2. Prihvaća se. 3. Prihvaća se.
OPĆINA SALI MINISTARSTVO REGIONALNOGA RAZVOJA Nacrt prijedloga Zakona o otocima svakako je poboljšanje i korak naprijed u odnosu na trenutno važeći Zakon o otocima (NN 34/99, 149/99, 32/02, 33/06). Pozdravljamo izradu istog, kao i sve koji su dali svoj doprinos u dosadašnjem postupku te ih podržavamo u daljnjem tijeku postupka izrade kako bi konačni tekst bio što kvalitetniji. Za primjetiti je kako ovaj nacrt prijedloga Zakona, koji je trenutno na savjetovanju, sadrži, po smislu prilično široke odredbe, ali, u nekim drugim dijelovima, i sasvim detaljne odredbe. Jedna od takvih odredbi Nacrta koja zadire u životne detalje, članak je 32. Nacrta kojim se isključuje turistička djelatnost iz mjere izjednačavanja cijene pitke vode na otoku s cijenom na kopnu. Ovakva odredba nema svoje stvarne razloge za uvrštenjem u konačni tekst Zakona, kao što ni objašnjenje čl. 32. nije u tom dijelu potpuno. Ovaj Nacrt prijedloga Zakona je svakako jedan od modernijih tekstova u hrvatskom zakonodavstvu, ali ga odredbe poput gore navedene čine neujednačim. Hrvatski otoci su od iznimne geopolitičke važnosti za Republiku Hrvatsku, kao što se kroz njenu povijest potvrdilo već više puta te nije izgledno kako će u budućnosti ta važnost opadati. Stoga hrvatski otoci zaslužuju niz konkretnih i brzih mjera koji bi doveli do osnaživanja njihovog položaja te nijedna kuna utrošena u tom smjeru, u obliku sufinanciranja ili poreznih olakšica, neće biti utrošena uzalud. Djelomično prihvaćen 1.Prihvaća se 2. Zahvaljujemo na komentaru. Komentar se ne prihvaća. Predložene zakonske odredbe ne uključuju porezne olakšice jer se drugim mjerama nastoji olakšati život otočana i gospodarstvenika koji djeluju na otocima.
katarina gregov MINISTARSTVO REGIONALNOGA RAZVOJA Nacrt je detaljno i jako široko razređen te cijenim trud radne skupine i nadležnog ministarstva. Uz komentare po pojedinim člancima željela bi istaknuti još neke tegobe otoka Šibensko kninske županije koji bi se mogli riješiti novim Zakonom. *Naime, otoci ŠK županije nemaju adekvatnu zdravstvenu skrb. Jedan dr. (obično na praksi) radi na pet otoka tijekom radnih dana i to na Žiriju i Kapriju samo jedan dan u tjednu. Neophodna je hitna zdravstvena pomoć kojoj bi centar trebao biti na jednom od otoku i da imaju gliser te da rade tijekom cijele godine. *Sve veći problem je invazije divljih svinja koje narušavaju nasade. Za Zlarin je propisano da su za odstrijel no nužno je i propisati koliko puta godišnje se mora doći. *Potrebno je poticati adekvatni program socijalne skrbi i pomoći za starije, poticati mlade na otvaranje kućnih njega na otoku i zakonom im to omogućiti. *Za specijalna područja gdje postoju područne škole moglo bi se omogućiti i uvođenje područnih vrtića. *Nužni su podaci o točnom broju kućanstava i vlasnika kuća, uređivanje katastarskih čestica i gruntovnica. Primjerice, Zlarin je gradska četvrt te kao takva sva kućanstva se pribrojavaju GŠ i nemamo nikakvu arhivu. Djelomično prihvaćen 1. Zahvaljujemo na komentaru. Kometar se djelomično prihvaća jer je zdravstevna skrb na otocima definirana kao jedno od programskih područja obuhvaćenih Nacionalnim planom razvoja otoka. 2. Komentar se ne prihvaća. Gospodarenje divljači propisuje se materijalnim zakonom odnosno Zakonom o lovstvu. Lovstvo je gospodarska grana koja može uvelike pomoći razvoju otoka ako je to u interesu lokalne zajednice. Svaki otok je jedinstven i smatramo da se nikako ne smije generalizirati te na svim otocima zabranjivati razvoj gospodarske grane lovstva. Također, odredbe novog Zakona o lovstvu, propisuju da se preko jedinica lokalne i područne samouprave osigura jedinstvenost svakog otoka po pitanju lovnog gospodarstva. Izvršna tijela županija ovlaštena su u provedbi Zakona o lovstvu pa tako odobravaju lovnogospodarske osnove u zajedničkim lovištima, donose mjere za sprečavanje šteta od divljači i imaju ovlasti postupati kako bi se te mjere provodile čime se štiti interes jedinica lokalne i područne samouprave. 3. Zahvaljujemo na komentaru. Kometar se djelomično prihvaća jer je socijalna skrb na otocima definirana kao jedno od programskih područja obuhvaćenih Nacionalnim planom razvoja otoka. 4. Zahvaljujemo na komentaru. Kometar se djelomično prihvaća jer je predškolski odgoj na otocima definiran kao jedno od programskih područja obuhvaćenih Nacionalnim planom razvoja otoka. 5. Zahvaljujemo na komentaru. Kometar se djelomično prihvaća. Podaci o točnom broju otočana odnosno članova kućanstava bit će obuhvaćeni evidencijom informacijom sustava otočnih prava. Podaci o vlasnicima kuća nisu predmet ovog Zakona. Komentar uređenja katastarskih čestica i gruntovnica prihvaća se.
Udruga Otok MINISTARSTVO REGIONALNOGA RAZVOJA U ime Udruge Otok koja je registrirana i djeluje na području otoka Prvića, otoka koji bi prema ovom nacrtu prijedloga Zakona o otocima spadao među otoke sa specifičnim položajem u nadležnosti jedinice lokalne samouprave Grada Vodica, pozdravljamo nacrt prijedloga, kao značajan iskorak prema prepoznavanju i evaluaciji posebnosti naših otoka i nužnosti uvođenja konkretnih mjera i programa za gospodarski razvoj i očuvanje kulturne i prirodne otočke baštine. Zahvaljujemo svima koji su u izradi nacrta sudjelovali. Imamo nekoliko primjedbi: 1. Proširiti definiciju otočanina i na one koji imaju privremeno boravište na otoku te na “vikendaše” – one koji imaju prebivalište na kopnu, a posjeduju i održavaju nekretnine na otoku i aktivno sudjeluju u jačanju civilnog društva. 2. Povećati subvencioniranje pitke vode. Članak 32. (4) izbaciti “osim djelatnosti koja se po posebnom zakonu definira kao turistička djelatnost” što diskriminira poduzetnike u turizmu. Uvesti subvencije na razvrstavanje i zbrinjavanje otpada. 3. Nedovoljno konkretno definirane odrednice poticanja konkurentnosti i rasta poduzetništva na otocima kroz “potpore male vrijednosti”. Otočkim poduzetnicima trebaju porezne olakšice, niži PDV i porez na dobit zbog većih troškova poslovanja i uvjeta rada, ograničenih mogućnosti pronalaska radne snage i sezonalnosti koja nije samo karakteristika turističke djelatnosti, već i mnogih drugih, a koje su sastavnica otočkog gospodarstva – tradicijsko ribarstvo, poljoprivreda, itd. 4. Članak 27. (1) “radi provedbe ovog Zakona i učinkovite koordinacije politike otočnog razvoja, može se sklopiti otočni razvojni sporazum za područje najmanje TRI jedinice područne (regionalne) samouprave” izmijeniti “TRI” u “DVA” te uvrstiti otočne razvojne dionike i znanstvenu zajednicu u stavak (5) istoga članka. Konkretno većina otoka Šibenskog arhipelaga pripada dvjema JLS-ovima, Gradu Vodice i Gradu Šibeniku. Otoci Prvić (Vodice), Zlarin, Kaprije i Žirije (Šibenik), u slučaju da ostane ovakav članak 27., ne bi mogli sklapati otočni razvojni sporazum, a spaja ih redovna brodska linija, tradicija, kultura te brojni zajednički problemi (i rješenja). 5. Posljednje, ali ne i najmanje važno. Pozdravljamo osnivanje Otočnog vijeća i uvođenje otočnog koordinatora. Međutim, smatramo kako je nedovoljno konkretno definirano koje kvalifikacije kandidat za otočnog koordinatora mora imati i koje uvjete zadovoljiti kako bi mogao obnašati svoju dužnost na zadovoljstvo otočana. Za otoke sa specifičnim položajem, članak 19. (3) koji kaže “jednog ili više otočnih koordinatora na temelju natječaja zapošljava jedinica lokalne samouprave u čijem se sastavu nalazi otok” trebalo bi biti propisano i kako otočni koordinator mora imati prebivalište na otoku ili kako imenovanje otočnog koordinatora mora odobriti mjesni odbor. Nažalost, mnogo je primjera u kojima na ovakva radna mjesta na otoku nisu zapošljavani otočani, iako je bilo kandidata s prebivalištem na otoku koji su zadovoljavali sve uvjete natječaja. Smatramo kako je distinkcija otoka na otoke “sa specifičnim položajem koji zbog svoje specifičnosti i ograničenog samoupravnog djelokruga nemaju dovoljno ovlasti i instrumenata za upravljanje svojim razvojem” dobra, ali su ovim nacrtom nedovoljno definirani instrumenti kojima bi otok sa specifičnim položajem mogao u svojem razvoju sudjelovati. Hvala, Antonia Dobrota, Udruga Otok Prvić, otok sa specifičnim položajem, Grad Vodice Djelomično prihvaćen 1.Zahvaljujemo na komentaru. Komentar se ne prihvaća jer je intencija ovog Zakona poticati stalno, a ne povremeno ili sezonsko naseljavanje otoka. 2. Zahvaljujemo na komentaru. Komentar se ne prihvaća. Prema izvješću Eurostata iz 2013. potrošnja vode u hrvatskim kućanstvima (izražena u m3 po stanovniku) za 2013. iznosi 46 m3 po stanovniku odnosno na mjesečnoj razini 3,58 m3 po stanovniku RH. Tako da je subvencioniranje pitke vode na otocima od 5m3 značajno iznad hrvatskog standarda. 3. Prihvaća se. 4. Prihvaća se. 5. Zahvaljujemo na komentaru. Komentar se ne prihvaća. Predložene zakonske odredbe ne uključuju porezne olakšice jer se drugim mjerama nastoji olakšati život otočana i gospodarstevnika koji djeluju na otocima. Nadalje, poticanje konkurentnosti i rasta poduzetništva na otocima odnosno kriterije, visinu i način ostvarivanja prava na potporu male vrijednosti detaljnije će se propisati pravilnikom. 6. Zahvaljujemo na komentaru. Komentar se ne prihvaća s obzirom da je sklapanje razvojnih sporazuma usklađeno sa zakonom kojim se uređuje regionalni razvoj. Napominjemo da svi otoci šibenskog arhipelaga pripadaju Šibensko-kninskoj županiji slijedom čega će biti uključeni u sklapanje otočnog razvojnog sporazuma. 7. Zahvaljujemo na komentaru. Komentar se ne prihvaća jer je u članku 19. stavku 12. Ovog Zakona propisano da će se područje nadležnosti svakog otočnog koordinatora, uvjete koje mora ispuniti za prijem na radno mjesto, način provođenja natječaja za prijem na radno mjesto i način osiguravanja uvjeta za rad otočnog koordinatora propisati pravilnikom. 8. Prihvaća se.
Marija Dejanović MINISTARSTVO REGIONALNOGA RAZVOJA Nacrt je detaljno i jako široko razrađen te jako cijenim trud radne skupine i nadležnog ministarstva. Zaštita otoka je interes Republike Hrvatske jer su otoci kao prirodno bogatstvo osobitog nacionalnog, povijesnog, gospodarskog i ekološkog značenja. Starogradska jezgra Nina smještena na otočiću ima izuzetno povijesno i posebno nacionalno značenje stoga ističem zamolbu za uključivanje Starog grada Nina na popis otočića prema novom Zakonu. Predlažem da se Stari grad Nin razvrsta prema Zakonu o otocima u Članku 2. Poluotok Pelješac i Stari grad Nin u smislu ovog Zakona imaju status otoka. Danas je Stari grad Nin otočić promjera oko 500 m i površine 15 ha okružen morem sa svih strana. U terminologiji znanstvenika pojavljuje se Nin otok ili Nin otočić od prapovijesnog do suvremenog doba i to kako slijedi: Batović Šime, "Nin u prapovijesti", u: Nin – problemi arheoloških istraživanja, Zadar, 1968., str. 7, 17, 18,32; Batović Šime, "Nin u prapovijesno doba", u: Povijest grada Nina, Zadar, 1969., str. 9,32, 33, 34; Dejanović Marija i Bralić Ante, "Demografski razvoj Nina u 20. stoljeću", raspoloživo na: https://hrcak.srce.hr/148949 , 2015.; Kolacio Zdenko, "Elementi urbanističkog razvoja Nina", u: Povijest grada Nina, Zadar, 1969., str. 742, 744; Magaš Damir, Povijesno-zemljopisne osnove razvoja Nina i problem njegove suvremene valorizacije, Zadar, 1995., str. 4, 6, 36, 40, 41, 42, 49, 65, 112, 116, 128; Maštrović Vjekoslav, "Nin od pada Mletačke Republike 1797. do 1941. godine", u: Povijest grada Nina, Zadar, 1969., str. 211, 212, 213, 225 ; Novak-Sambrailo Maja, "Političko-upravni položaj Nina u doba Mletačke Republike", u: Povijest grada Nina, Zadar, 1969., str. 168; Piplović Stanko, "Prostorima Nina kroz XIX. stoljeće", Na pragovima Nina, Nin, 2002., str. 83; Suić Mate, "Nin u antici", u: Nin – problemi arheoloških istraživanja, Zadar, 1968., str. 44, 45; Suić Mate, "Antički Nin (Aenona) i njegovi spomenici", u: Povijest grada Nina, Zadar, 1969., str. 88. Odbijen Zahvaljujemo na komentaru. Komentar se ne prihvaća. Ministarstvo trenutno koristi službene podatke Hrvatskog hidrografskog institutu o broju i nazivima otoka, prema kojima Republika Hrvatska ima 1244 otoka, otočića, hridi i grebena. Definicije otoka i otočića usklađene su s Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora od 1994. U ovaj Zakon prvi put se uvodi pojam „otočnost“ kao skup ekoloških, društvenih, gospodarskih i povijesnih posebnosti koje proizlaze iz potpune okruženosti morem. Upravo uvođenjem „otočnosti“ želi se izbjeći izjednačavanje otoka i kopna posebice prilikom definiranja provedbe razvojnih politika te opravdanosti mjera koje se provode na otocima. Napominjemo da se na otoke koji su smješteni uz matično kopno i s kojim su povijesno, društveno i gospodarski usko povezani kao što je u ovom slučaju Stari grad Nin ne može primijeniti spremnost za prepoznavanje i uvažavanje otočnih posebnosti. Takvi otoci predstavljaju ekstenzije kopna pa se provedba razvojne politike može podvesti pod kopnenu i ni u kom slučaju ne može se smatrati otočnom.
Josip Faričić MINISTARSTVO REGIONALNOGA RAZVOJA, I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA A. Nacrt novoga Zakona o otocima konceptualno je bolji od postojećeg zakona iz 1999. Novi zakon najvećim dijelom čini važan iskorak sa svrhom stvaranja optimalnog okvira za usmjeravanje razvoja otoka koji su strateški osobito važan dio domovine. B. Unatoč tome, izražavam zabrinutost da će, ako taj zakon ne budu pratili odgovarajući programi i planovi razvoja s konkretnim mjerama, to biti samo još jedan pravni dokument koji neće imati pozitivne učinke na život otočana. Jasno je da Zakon o otocima ne može cjelovito zahvaćati u temeljni otočni razvojni problem – depopulaciju, ali otvarajući prostor za mjere koje će pridonijeti unaprjeđenju kvalitete života na otocima i na tom planu bi se mogli barem ublažiti negativni demografski procesi. C. Iščitavajući novi zakon uočio sam mnoge iskorake, posebno u pogledu uvođenja novih pojmova i koncepata, primjerice otočnost kao skup pokazatelja koji otoke jasno diferencira u odnosu na kopneni prostor i prepoznaje njihove razvojne probleme i potrebe ili pak uvođenje otočnih kooordinatora koji će na biti zaduženi za koordinaciju i povezivanje svih aktivnosti s ciljem razvoja otoka kao cjelina čime će se bar dijelom nadoknaditi problemi upravno-teritorijalne usitnjenosti otočnog prostora. Izvrsno je što se kao posebna kategorija (otoci sa specifičnim položajem) izdvajaju otoci koji su sastavni dio jedinica lokalne samouprave sa sjedištem na kopnu ili na većim otocima. Do sada su ih zaobilazile poticajne mjere jer su bili unutar jedinica lokalne samouprave s visokim indeksom razvijenosti. Po tome je ispadalo da su, primjerice, Rava, Iž, ist, Molat, Olib, Silba i Premuda natprosječno razvijeni prostori jer su u sastavu Grada Zadra koji je po indeksu razvijenosti natprosječno razvijen dio Hrvatske. D. Unatoč mnogim dobrim novostima u predloženom zakonu, ostalo je mnogo nepoznanica, a uočeni su i odgovarajući nedostatci. 1. U zakonu se navodi ukupan broj hrvatskih otoka koji je pogrešan. U zakonu se ne bi trebao navoditi taj broj (koji bi time bio "ozakonjen"?!) jer broj otoka ovisi o mjerilu karata na kojima je utvrđen ali i o stalnim promjenama u prostoru, primjerice nasipanjem kojim se smanjuje broj geografskih objekata okruženih morskom vodom (naravno, pri tome nisu sporni otoci i otočići već grebeni i hridi). 2. Nije precizirana kategorija malih otoka, a vrlo je važna jer se na nju odnose zakonske odredbe koje reguliraju pravo prvokupa pri prodajama nekretnina. To otvara, u specifičnim hrvatskim okolnostima, prostor za različite manipulacije. 3. Nedovoljno širokom smatram definiciju otočanina jer ona ima izravne posljedice u ostvarivanju različitih prava, posebno onoga na povlaštene cijene u linijskom brodskom prijevozu. U tu kategoriju trebalo bi uključiti i osobe koje imaju prebivalište na kopnu, a na otocima rade. Dakle, te osobe na otocima ostvaruju radnu funkciju i na taj način izravno pridonose stvaranju novih vrijednosti, a istodobno imaju velike putne troškove što dodatno financijski opterećuje radnike ili njihove otočne poslodavce. 4. Zabrinjavajuće je kako se u Zakonu precizno određuje eksploatacija mineralnih sirovina na otocima, a nigdje se izrijekom ne spominje tradicijski ribolov koji je važan sastavni dio života otočana. 5. Smatram da je Zakon o otocima akt u kojemu bi trebalo omogućiti pravni okvir za zaštitu tradicijske graditeljske baštine (suhozidi, kameni pristani i dr.) koja rapidno propada ili se degradira betonskim intervencijama, a trebala bi biti pod skrbi državne i regionalne zajednice jer je dio identiteta otočnog prostora. 6. Premda je linijski putnički promet definiran drugim zakonom, u Zakonu o otocima bi trebalo izrijekom navesti da postoji obveza osiguravanja linijskoga putničkog prometa koji će povezati sve naseljene otoke s kopnom (izravno ili preko najbližega većeg otoka). 7. Na mnogim otocima naseljene su (aktivnostima koncesionara za lovna područja) ili su se nedavno same nastanile invazivne alohtone vrste poput divlje svinje. Predviđenim mjerama u Zakonu nije navedeno jedino kvalitetno rješenje tog problema, a to je njihovo potpuno uklanjanje iz otočnog prostora. Alohtone vrste (posebno spomenuta divlja svinja) narušavaju postojeće ekosustave, uzrokuju štete ionako krhkim otočnim gospodarstvima i kućanstvima, a predstavljaju i potencijalnu opasnost za život otočana. Srdačan pozdrav, Josip Faričić (redoviti profesor na Sveučilištu u Zadru, znanstvenik koji se bavi otocima) Djelomično prihvaćen 1. Zahvaljujemo na komentaru. Komentar se ne prihvaća. Ministarstvo trenutno koristi službene podatke Hrvatskog hidrografskog institutu o broju i nazivima otoka, prema kojima Republika Hrvatska ima 1244 otoka, otočića, hridi i grebena. Definicije otoka i otočića usklađene su s Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora od 1994. godine. 2. Prihvaća se 3. Zahvaljujemo na komentaru. Komentar se ne prihvaća. Definicija je usklađena s propisima kojima se uređuje pravo povlaštenog prijevoza u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu s obzirom da se odnosi na isti krug ovlaštenika te je intencija ovog Zakona poticati stalno, a ne povremeno (sezonsko) naseljavanje otoka. 4.Prihvaća se 5. Zahvaljujemo na komentaru. Komentar se ne prihvaća jer je u članku 34. ovog Zakona tradicionalna gradnja koja uključuje upotrebu kamena kao građevnog materijala uvrštena u djelatnosti koje su od značaja za gospodarski razvoj otoka i koje, kao takve, podupire država. 6. Primljeno na znanje. Pravo na povlašteni javni pomorski prijevoz je uređeno Zakonom o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu („Narodne novine“, broj: 33/06, 38/09, 87/09, 18/11, 80/13 i 56/16) i Pravilnikom o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na povlašteni prijevoz na linijama u javnom pomorskom prijevozu („Narodne novine“, broj: 41/17) u nadležnosti Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. 7. Komentar se ne prihvaća. Gospodarenje divljači propisuje se materijalnim zakonom odnosno Zakonom o lovstvu. Lovstvo je gospodarska grana koja može uvelike pomoći razvoju otoka ako je to u interesu lokalne zajednice. Svaki otok je jedinstven i smatramo da se nikako ne smije generalizirati te na svim otocima zabranjivati razvoj gospodarske grane lovstva. Također, odredbe novog Zakona o lovstvu, propisuju da se preko jedinica lokalne i područne samouprave osigura jedinstvenost svakog otoka po pitanju lovnog gospodarstva. Izvršna tijela županija ovlaštena su u provedbi Zakona o lovstvu pa tako odobravaju lovnogospodarske osnove u zajedničkim lovištima, donose mjere za sprečavanje šteta od divljači i imaju ovlasti postupati kako bi se te mjere provodile čime se štiti interes jedinica lokalne i područne samouprave.
Goran Levačić MINISTARSTVO REGIONALNOGA RAZVOJA, I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA Indeks razvijenosti ? Ne vidim nigdje novu definiciju indeksa razvijenosti pojedinih otoka. Do sada je zakon bio u suprotnosti sa činjeničnim stanjem. Pučinski mali otoci (npr. Premuda , Silba , Olib , IST , Molat) su imali indeks razvijenosti svoga matičnog grada ( Zadar ). Ne može jedna Premuda biti isto razvijena kao i jedna Voštarnica ili Jazine2 (mjesni odbori grada Zadra). Rečeno je da će to biti ispravljeno u novom zakonu o otocima, ali ja to ne mogu naći. Dakle: indeks razvijenosti otoka mora odražavati njegovu realnu razvijenost kao otoka , a ne gradu kome administrativno pripada. Odbijen Zahvaljujemo na komentaru. Komentar se ne prihvaća. Ovim se Zakonom uređuje novi pristup razvijenosti/nerazvijenosti otoka na način da se uvodi vrednovanje otoka otočnim razvojnim pokazateljima te se na osnovu tog vrednovanja otoci razvrstavaju u nerazvijene, manje razvijene i razvijene otoke. Svaki otok se vrednuje skupom raznovrsnih pokazatelja. Kroz otočne razvojne pokazatelje (geografske, demografske, gospodarske, infrastrukturne, suprastrukturne i okolišne) koji će se izračunavati na osnovi niza podataka i osnovnih pokazatelja te obuhvatiti sve vidove otočnog razvoja određivat će se mjere i pratiti njihovi učinci na način da će se definirati u skladu s njihovim vrijednostima koji će ukazivati koji vid razvoja na pojedinim otocima treba potaknuti i što na otoku treba zaštititi. Također, iz razloga što se službeni indeks razvijenosti iskazuje samo na razini jedinice lokalne samouprave, ovim se Zakonom uvodi se pojam i podjela na grupu otoka sa specifičnim položajem kako bi se izbjeglo da redovno niski stupanj razvijenosti ovih otoka ostaje skriven iza redovno višeg stupnja razvijenosti njihovih jedinica lokalne samouprave.
Milan Rogic MINISTARSTVO REGIONALNOGA RAZVOJA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U dijelu teksta gdje se navodi "otoka Europske unije" izmjeniti na način da naziv glasi: Hrvatskih otoka. Odbijen Zahvaljujemo na komentaru. Komentar se ne prihvaća. U dijelu II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI citirana je točka 14. Rezolucije o posebnoj situaciji otoka (2015/3014(RSP)) koja glasi: “Europski parlament poziva države članice te regionalne i lokalne vlasti da preuzmu važnu ulogu u razvoju strategija otoka na temelju vertikalnog pristupa koji obuhvaća sve razine vlasti, u skladu s načelom supsidijarnosti, kako bi se zajamčio održivi razvoj otoka EU-a.”
Udruga gradova u RH MINISTARSTVO REGIONALNOGA RAZVOJA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Pozdravljamo donošenje noveliranog zakona za otoke, posebice u pogledu uvođenja nove metodologije izračuna razvijenosti za otoke u odnosu na postojeći sustav razvrstavanja JLS-a po indeksu razvijenosti. No, primjećujemo da pojedine odredbe prijedloga zakona normiraju provedbu razvojnih politika preko nužne mjere, zadirući u načelo supsidijarnosti i samoupravni djelokrug gradova i općina, uz nametanje novih financijskih troškova za iste. Pri tome primjećujemo rizik od dodatnog birokratiziranja procesa izrade i provedbe politike otočnog razvoja. Odbijen Zahvaljujemo na komentaru. Komentar se ne prihvaća. Fiskalni učinak jedinica lokalne samouprave odnosi se jedino na sudjelovanje u izradi planova razvoja otoka. Sredstva potrebna za izradu planova razvoja otoka osigurat će u jednakim omjerima: Ministarstvo, jedinica područne (regionalne) samouprave i zajedno jedinice lokalne samouprave na čije područje ili skupinu otoka se plan razvoja otoka izrađuje.
Udruga gradova u RH MINISTARSTVO REGIONALNOGA RAZVOJA, III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA Uvođenje obveze plaćanja procjenjenih financijskih troškova (zapošljavanja i izrade planskih dokumenata) za jedinice lokalne samouprave nije prihvatljivo. Razvoj otočnih zajednica neće se potaknuti ni olakšati dodatnom presijom na već limitirane financijske kapacitete. Prije odluke o uvođenja novih financijskih tereta za proračune jedinica lokalne i regionalne samouprave potrebno je organizirati detaljni, strukturirani dijalog i konzultacije s njihovim predstavnicima. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Komentar se djelomično prihvaća. Osiguravanje financiranja i drugih uvjeta potrebih za rad Otočnog koordinatora, Ministarstvo i regionalni koordinatori urediti će sporazumno. Sredstva potrebna za izradu svakog pojedinog Plana razvoja otoka kao preduvjeta za korištenje sredstava fondova Europske unije, dijele se u jednakim omjerima Ministarstvo, jedinica područne (regionalne) samouprave i zajedno jedinice lokalne samouprave na čije područje ili skupinu otoka se plan razvoja otoka izrađuje. Stoga smatramo da će učinak provedbe planova za JLS-ove nadmašiti njegov/e sudjelovanje u troškovima izrade.
Hrvatski hidrografski institut MINISTARSTVO REGIONALNOGA RAZVOJA, III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA OCJENA POTREBITIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA – je li postoji procjena sredstava za prvokup na MPNNOo? Bilo bi dobro predvidjeti barem za najizglednije prvokupe (s najviše bodova u Državnom programu zaštite i korištenja MPNNOo)? Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Primljeno na znanje.
Hrvatski hidrografski institut Predmet Zakona , Članak 1. Čl. 1. Zakon se ne odnosi samo na otoke, već se odnosi i na skupinu otoka i otočića (njih 688) iz Državnog programa zaštite i korištenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i okolnog mora (dalje MPNNOo). Prihvaćen Primljeno na znanje.
Hrvatski hidrografski institut Značenje pojmova , Članak 5. Čl. 5. Preporuka je da se otok i otočić ne definiraju isključivo površinom. U svakom slučaju otočići ne smiju biti ograničeni s donjom granicom od 0,01 km2 (10000 m2) već njihovu definiciju treba uskladiti na način da obuhvaćaju i one s popisa MPNNOo (veći od 4000 m2 plus iznimke). Preporuka je da umjesto definicije otoka i otočića u ovom članku bude Popis otoka i otočića iz Pravilnika (o razvrstavanju otoka i otočića) koji bi se donio po usvajanju Zakona, a u kojem bi bili poimence navedeni svi otoci i otočići, stanje i vrsta nastanjenosti i drugi osnovni podaci. Djelomično prihvaćen 1. Zahvaljujemo na komentaru. Komentar se djelomično prihvaća. Razmatra se uvođenje Registra otoka kao jedinstvenog registra otoka, otočića i hridi u kojem su isti klasificirani po vanjskim karakteristikama i obilježjima i drugim parametrima bitnim za upravljanje, korištenje i čuvanje (naziv, geografski položaj, površina, teritorijalna nadležnost, naseljenost, gospodarski, infrastrukturni, suprastrukturni i okolišni pokazatelji). 2. Prihvaća se. Metodologiju ustrojavanja i način vođenja Registra otoka uredit će se pravilnikom.
Joško Radić Značenje pojmova , Članak 5. U članku 5. sukladno točki 3., državljani članica Europskog gospodarskog prostora (EGP) koji imaju prijavljen privremeni boravak u RH i koji najmanje 183 dana u jednoj godini borave na otocima jesu otočani. Da li su državljani RH koji borave više od 183 dana na otoku otočani, i ako nisu da li su time diskriminirani u odnosu na državljane država članica Europskog gospodarskog prostora koji temeljem prijavljenog privremenog boravka u RH imaju navedeni status ukoliko borave na otoku najmanje 183 dana? Ova odredba slijedi iz Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu (članak 47. točka 1.), međutim ovim nacrtom prijedloga to pravo se može proširiti. Ako državljani EGP-a mogu imati status otočana temeljem privremenog boravka, a bez prebivališta, zašto isto pravo ne bi mogli imati državljani RH temeljem boravka a bez prebivališta pod istim uvjetima, odnosno ako borave dulje od 183 dana na otoku. Odbijen Zahvaljujemo na komentaru. Komentar se ne prihvaća. Proširenje definicije otočanina u članku 5. implicira i proširenje korisnika svih prava na temelju ovog Zakona što bi predstavljalo dodatno opterećenje za državni proračun za što u ovom trenutku kao ni u projekcijama za buduće financijsko razdoblje nisu osigurana dodatna sredstva.
Maja Jurišić Značenje pojmova , Članak 5. hrvatski i strani državljani koji imaju prebivalište ili boravište na otocima ili na poluotoku Pelješcu Odbijen Zahvaljujemo na komentaru. Zakon ne predviđa proširenje pojma “otočana” jer je intencija Zakona poticati stalno, a ne povremeno (sezonsko) naseljavanje otoka.
Maja Dragojević Značenje pojmova , Članak 5. hrvatski i strani državljani koji imaju prebivalište ili boravište na otocima ili na poluotoku Pelješcu Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Zakon ne predviđa proširenje pojma “otočana” pojmom “otočana sa povremenim statusom” jer je intencija Zakona poticati stalno, a ne povremeno (sezonsko) naseljavanje otoka.
Udruga gradova u RH Značenje pojmova , Članak 5. 8.otočni razvojni dionici – otočne jedinice lokalne samouprave, otočni poslovni sektor te znanstvenici, zadruge i organizacije civilnog društva koje djeluju na otocima. Djelomično prihvaćen Prihvaća se. Samo umjesto u otočne razvojne dionike, predstavnicima jedinica lokalne samouprave je dopunjena odredba o članstvu u Otočnom vijeću.
Udruga gradova u RH Značenje pojmova , Članak 5. Sukladno čl.136 Ustava RH i čl.10 Zakona o regionalnom razvoju, jedinicama lokalne samouprave treba prepustiti slobodu i autonomiju u određivanju načina ustroja i obavljanja poslova otočnog koordinatora. Ovisno o mogućnostima i potrebama svakog otočnog grada i općine, poslove otočnog koordinatora mogu obavljati pojedina tijela jedinica lokalne samouprave, njihove lokalne razvojne agencije ili lokalne akcijske grupe kojih su član i osnivač. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Komentar se djelomično prihvaća. Otočni koordinator je fizička osoba koju zapošljava regionalni koordinator radi obavljanja poslova organiziranja, pokretanja i koordiniranja planova i projekata važnih za održivi razvoj otoka. Otočni koordinator bit će spona između nacionalne, regionalne i lokalne razine.
Marjana Botić Značenje pojmova , Članak 5. st.4: Otočani sa povremenim statusom – hrvatski državljani koji nemaju prebivalište na otoku, ali su sa otocima vezani obiteljskim, gospodarskim, imovinskim i drugim vezama zbog kojih imaju potrebu češćeg povremenog boravka na otocimalk Odbijen Zahvaljujemo na komentaru. Zakon ne proširuje pojam “otočana” jer je intencija Zakona poticati stalno, a ne povremeno (sezonsko) naseljavanje otoka.
Marjana Botić Značenje pojmova , Članak 5. Predlažem uvođenje pojma "otočanin sa povremenim statusom" kojim bi bili obuhvaćene osobe koje su otočani porijeklom i/ili odabirom, koje na otocima imaju članove obitelji (obično starije životne dobi), zatim nekretnine, vrtove, zasade i druge gospodarske djelatnosti zbog kojih imaju potrebu češćeg povremnog boravka na otocima. Ova kategorija otočana je tradicionalno prisutna dugi niz godina: ne mogu se definirati kao klasični vikendaši ili sezonski posjetitelji otoka budući da o njihovom angažmanu oko starijih članova obitelji, održavanja nekretnine, zasada i slićno u mnogome ovisi očuvanje kakve takve domaće djelatnosti na otocima bilo u obliku koji omogućava recimo starijim članovima trajni boravak, odnosno koji omogućava da se održavaju nekretnine, vrtovi, zasadi kako ne bi zarasli, propali do razine koja ne bi omogućavala eventuano planiranje povratka odnosno stalnog života na otocima. Odbijen Zahvaljujemo na komentaru. Zakon ne proširuje pojam “otočana” jer je intencija Zakona poticati stalno, a ne povremeno (sezonsko) naseljavanje otoka.
Nenad Starc Značenje pojmova , Članak 5. Brisati: "...bez obzira na njegovu djelomičnu okruženost morem". Poluotok Pelješac je po definiciji djelomično okružen morem Prihvaćen Prihvaća se
Domagoj Križaj Značenje pojmova , Članak 5. 3.otočani – hrvatski i strani državljani koji imaju nekretnine na otocima ili na poluotoku Pelješcu i članovi njihovih obitelji, te koji uredno ispunjavaju svoje obveze prema jedinicama lokalne samouprave na tim otocima ili na poluotoku Pelješcu. nije li nam u interesu povratak stanovništva na otoke? je li u skladu s Ustavom RH ograničavati prava nekome samo zato jer nema prijavljeno prebivalište na otoku ali posjeduje nekretninu na otoku i uredno podmiruje svoje obveze odnosno uredno plaća davanja za tu nekretninu JLS na otoku? Ako je radi straha da će se zloupotrebljavati povlastice otočana, veća je vjerojatnost lažnog prijavljivanja prebivališta na otoku nego li koristi od jeftinije karte za trajekt. U konačnici, ljudi će se lakše odlučiti za ostanak na otoku ako ih se bude smatralo otočanima na temelju nekretnine koju posjeduju na otoku. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Zakon ne proširuje pojam “otočana” jer je intencija Zakona poticati stalno, a ne povremeno (sezonsko) naseljavanje otoka.
OTOČNI SABOR -udruga za razvitak hrvatskih otoka Značenje pojmova , Članak 5. Članak 5 otočani – hrvatski i strani državljani koji imaju prebivalište na otocima ili na poluotoku Pelješcu te državljani država članica Europskog gospodarskog prostora i članovi njihovih obitelji s prijavljenim privremenim boravkom u Republici Hrvatskoj i koji najmanje 183 dana u jednoj godini borave na otocima ili poluotoku Pelješcu. U obrazloženje otočanin uvrstiti u hrvatske građane koji borave više od 183 dana. Omogućiti hrvatskim građanima koji imaju nekretnine na otocima, a nemaju prebivalište na otocima jednaka prava kao i građanima EU, ako borave više od 183 dana. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Zakon ne proširuje pojam “otočana” jer je intencija Zakona poticati stalno, a ne povremeno (sezonsko) naseljavanje otoka.
katarina gregov Značenje pojmova , Članak 5. Želim istaknuti probleme čl.5 - st.3 koju nitko ne uzima u obzir, a zbog kojeg smatram da otočanin može biti samo onaj koji živi cijelu godinu na otoku. Na manjim otocima kao što je Zlarin imate prijavljenih preko 350 stanovnika od kojih mnogi žive i u zemljama van EU gospodarskog prostora. Koriste razne beneficije, plaćaju manje poreze nego u gradovima gdje žive, a ljeti svi imaju preko 30 članova obitelji i nemaju se obvezu prijavljivati te nisu ni dužnici plaćanja boravišne pristojbe. Osim što koriste otočne iskaznice, plaćaju minimalne komunalne pristojbe, ne sudjeluju i ne pridonose na nijedan način održivom razvoju i populaciji otoka. Ovaj na oko mali problem svakodnevno pogađa prave otočane jer oni pak nemaju nikakve povlastice. Ne postoji realna evidencija vlasnika kuća za odmor i vlasnika stalnih stanovnika, a ujedno se ne riješavaju ostavinske rasprave pa imate situacije gdje na jednoj kući ima 5 nasljednika i svaki od njih po troje djece i par članova uže obitelji. Stvarni broj stanovnika na otoku Zlarinu nije poznat, ali se kreće od 100-150 stanovnika. Ni sada ne postoji način praćenja tko živi koliko na otoku, tko dolazi vikendom, tko praznicima, a tko samo ljeti. Ne zna se tko iznajmljuje na crno, tko je naslijedio pa je lišen plaćanja pristojbe itd. Ukoliko tome pridodate da je otočanin onaj koji živi tu 6mj. pitam se kako će se to pratiti i tko će to provoditi. Na Zlarinu neće nitko i onda otočna iskaznica isto gubi smisao jer su svi otočani. Već vidim da ćemo imati rekordni demografski porast. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Definicija “otočani” usklađena je s Zakonom o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu („Narodne novine“, broj: 33/06, 38/09, 87/09, 18/11, 80/13 i 56/16).
goran olujić Otoci, otočići, hridi i grebeni , Članak 6.   Nije potrebno navoditi koliko ima otoka, otočića hridi i grebena jer broj ovisi o metodologiji koja se koristi prilikom njihova prebrojavanja. Navođenjem broja u samom članku ništa se ne dobiva jer je broj otoka i otočića vidljiv iz popisa koji se spominje u drugom stavku, a u tom se popisu još može navesti i koliko ima hridi i grebena. Ako bi se budućim istraživanjem, u kojem bi se koristila metodologija različita od sadašnje, dobili drugi brojevi otoka, otočića, hridi i grebena, primjerice 1247, tada bi se postavilo pitanje jesu li tri nove hridi sastavni dio teritorija RH. Dakle, nije svrha zakona da (deskriptivno) opisuje koliko ima otoka, otočića, hridi i grebena, već da (preskriptivno) propisuje da su svi otoci, otočići, hridi i grebeni koji se nalaze u teritoriju RH sastavni dio njezina teritorija. Ako bi se u budućnosti dobio novi broj hridi (s obzirom na to da u ovom trenutku ne postoji adekvatan broj hridi), lakše je promijeniti popis, nego cijeli zakon. Ako se mislilo graditi imidž RH kao države s 1244 otoka, otočića, hridi i grebena, onda se to ne radi kroz ovaj zakon. Ovako napisan članak danas-sutra može dovesti do pravne zavrzlame. Stoga, predlažem da čl. 6. st. 1. glasi: „Hrvatsko otočje je jedinstvena otočna geografska cjelina koja se sastoji od otoka, otočića hridi i grebena koji su sastavni dio teritorija Republike Hrvatske.“, a da st. 2. glasi: „Popis otoka i otočića i broj hridi i grebena prikazan je u Prilogu 1 koji je sastavni dio ovoga Zakona.“ Odbijen Zahvaljujemo na komentaru. Komentar se ne prihvaća. Ovaj Zakon odnosi se na hrvatsko otočje koje prema služebnim podacima Hrvatskog hidrografskog instituta čini 1.244 otoka, otočića, hridi i grebena
Hrvatski hidrografski institut Otoci, otočići, hridi i grebeni , Članak 6.   Čl. 6., st. 1. S obzirom na današnja saznanja ne postoji adekvatan popis, a time ni broja hridi (sada se može dati relevantan popis i broj otoka i otočića, ali za točniji broj hridi treba dodatno istraživanje). Čl. 6., st. 2. Popis otoka i otočića, umjesto u sadašnjem Prilogu 1 (koji nije adekvatan), bio bi u Pravilniku (o razvrstavanju otoka i otočića) koji bi se donio po usvajanju Zakona. Prihvaćen Prihvaća se.
Hrvatski hidrografski institut Razvrstavanje otoka po geografskom kriteriju i teritorijalnoj nadležnosti , Članak 8. Čl. 8., st. 1. Nekonzistentno nabrajanje. Negdje su nabrajani i naseljeni otoci i MPNNOo, a negdje su zaboravljeni neki naseljeni otoci – nedosljedno. Bolje bi bilo navesti samo županije koje pokrivaju otočno područje bez poimeničnog nabrajanja, ili pak doraditi nabrajanje po obalnim županijama. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Komentar se djelomično prihvaća. Ministarstvo smatra da je nabrajanje otoka prema geografskom kriteriju važno za nositelje razvojne politike na nacionalnoj i regionalnoj razini.
Nenad Starc Razvrstavanje otoka po geografskom kriteriju i teritorijalnoj nadležnosti , Članak 8. U IV području nedostaje otok Babac (U Članku 10. je naveden) Prihvaćen Prihvaća se.
Nenad Starc Razvrstavanje otoka prema udaljenosti od kopna , Članak 9. I ovdje nedostaje Babac. Mjesto mu je u točki (4) Prihvaćen Prihvaća se
Primorsko-goranska županija Razvrstavanje otoka prema udaljenosti od kopna , Članak 9. Vezano uz stavak 6., nije jasno koje mjere će se osigurati, tko će ih odrediti i koje tijelo će osigurati financijska sredstva za njihovu provedbu. Prihvaćen Prihvaća se. Ministarstvo će svake godine donijeti Program mjera za otoke koji su razvrstani u četiri skupine prema udaljenosti otoka od kopna (pučinski, kanalski, priobalni i premošteni otoci).
Grad Mali Lošinj Razvrstavanje otoka prema udaljenosti od kopna , Članak 9. Uz članak 9, stavak 6. Predlažemo da se jedna od mjera odnosi na prijevoz roba, odnosno energenata morem za otoke iz članka 9, stavka 2, kojim bi se omogućio prijevoz energenata npr. plinskih boca na način da se utječe da cijene energenata budu iste kao na matičnom otoku. Naime, postojeći koncesionar formulira svoje cijene u koje kalkulira i trošak prijevoza stoga cijene plinskih boca na otocima Iloviku, Unijama, Susku i Srakanama redovito iznose više nego na matičnom otoku Lošinju. Za isto molimo da Ministarstvo razmotri mogućnost sufinanciranja razlike koja proizlazi iz troškova prijevoza s obzirom da isti nije legaliziran. Odbijen Zahvaljujemo na komentaru. Ne prihvaća se. Prijedlog nije predmet ovog Zakona. Ministarstvo će svake godine donijeti Program mjera kroz otočni godišnji program kojim će se nastojati izjednačiti nepovoljniji uvjeti na otocima u usporedbi s uvjetima na kopnu.
Grad Mali Lošinj Razvrstavanje otoka prema udaljenosti od kopna , Članak 9. 1. Prijedlog Za otoke iz članka 9, stavak 2, molimo da se kod stavka 6 istog članka predvidi mjera kojom bi se sufinanciralo prikupljanje komunalnog otpada. Naime, prikupljanje mješanog komunalnog otpada i odvojeno prikupljenog otpada sa otoka Unija, Suska i Malih i Velih Srakana zbog velike udaljenosti i prijevoza brodom stvara izuzetno velike troškove. Direktni troškovi prijevoza su bili u 2017.god 696.924,08 kn (prijevoznik odabran javnom nabavom). Zbog ispunjavanja zakonskih obveza u svezi odvoza glomaznog otpada i povećanja količina odvojeno prikupljenog otpada očekuje se i dodatno povećanje tih troškova za 100.000,00 kn. Troškovi radne snage na otocima na kojima nije moguć pristup vozilima, te prijevoz otpada od luke do odlagališta: “Kalvarija“ za svaku vrstu otpada posebno, predstavlja dodatne troškove koje terete naše komunalno društvo. Prijedlog 2 . Isto tako, molimo da se iznađe mogućnost sveobuhvatnog rješavanja problema otkupa sortiranog otpada. Naime, zakonska obveza odvojenog prikupljanja otpada na slabo naseljenom prostoru otoka Cresa i Malog Lošinja, u međusobno vrlo udaljenim naseljima te udaljenim otocima Iloviku, Unijama i Susku stvara velike transportne troškove po jedinici težine pojedine vrste otpada. Ako se tome pribroje troškovi sortiranja da bi se dobila vrsta otpada koja uopće ima neku otkupnu cijenu, ukupni troškovi znatno premašuju otkupnu cijenu pojedinih vrsta otpada. Troškovi prikupljanja višestruko su veći od cijena koje se postižu za sortirane vrste otpada i to bez troškova sortiranja. Primjerice, otkupna cijena stakla je 0 kn. Treba napomenuti da se odvoz i zbrinjavanje glomaznog otpada naplaćuje prema cjeniku koncesionara koji je znatno veći u odnosu na kontinent zbog troškova prijevoza. Prijedlog 3. Integralni sustav gospodarenja otpadom Primorsko-goranske županije predvidio je, za područje gradova Cresa i Malog Lošinja, zajedničku pretovarnu stanicu na Cresu. Obzirom na logistički vrlo složenu situaciju prikupljanja otpada s otoka Ilovika, Suska i Unija koji se u luci pretovaruje sa broda u manje kamione te prikupljanja otpada sa izdvojenih manjih naselja rada Malog Lošinja i obzirom na udaljenost grada Malog Lošinja od pretovarne stanice u Cresu koja je veća od udaljenosti nekih pretovarnih stanica od ŽCGO Mariščina, bilo je nužno izgraditi pretovarnu stanicu i u gradu Malom Lošinju. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost uočio je tu potrebu te sufinancira izgradnju pretovarne stanice:“Kalvarija“ u Malom Lošinju. Nakon izgradnje pretovarne stanice u Malom Lošinju i zatvaranja postojećeg odlagališta pojavit će se dodatni trošak prijevoza otpada od pretovarne stanice:“ Kalvarija“ u Malom Lošinju do pretovarne stanice:“ Pržić“ u Cresu. Zbog ograničenja težine vozila na 30t na pokretnim mostovima u Malom Lošinju i Osoru potrebno je nabaviti i posebna vozila za prijevoz pres spremnika. Stoga, molimo da se predvidi mjera kojom bi se utjecalo na formiranje cijene odvoza komunalnog otpada sa pretovarnih stanica i da se ista na neki način kasnije i sufinancira. Prihvaćen 1.Prihvaća se. U prijedlog Nacrta prijedloga Zakona o otocima unesena je odrednica gospodarenja otpadom na otocima. Jedinice lokalne samuprave nadležne su za osiguranje javne usluge prikupljanja komunalnog otpada, uspostavu reciklažnih dvorišta te provedbu mjera sprečavanja odlaganja otpada u okoliš kao i uklanjanje u okoliš odbačenog otpada, davanje suglasnosti za akcije prikupljanja otpada, planiranje lokacija gtađevina od lokalnog značaja, provedbu mjera i obveza propisanih Planom gospodarenja otpadom za razdoblje 2017. do 2022. (Narodne novine, br. 3/17) I Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (Narodne novine, br. 94/13 I 73/13). 2. Primljeno na znanje. Predloženo je predmet drugog pravnog propisa. 3.Primljeno na znanje. U Nacrt prijedloga Zakona o otocima unesena je odrednica da Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost može sufinancirati i prihvatljive troškove izgradnje i opremanja građevina za gospodarenje otpadom na otocima koje su u sustavu centara za gospodarenje otpadom (pretovarne stanice) te koje su od lokalnog/regionalnog interesa (reciklažna dvorišta, sortirnice, sanacije odlagališta otpada i sl.).
Hrvatski hidrografski institut Razvrstavanje otoka prema udaljenosti od kopna , Članak 9. Čl. 9., st. 2. Pučinski otoci: Umjesto Kornati ispravan je naziv Kornat, a gdje je Prežba? Čl. 9., st. 3. Kanalski otoci: gdje je Vrnik? Čl. 9., st. 4. Priobalni otoci: gdje je Babac? Prihvaćen Prihvaća se.
Joško Radić Razvrstavanje otoka prema udaljenosti od kopna , Članak 9. U članku 9., u stavku (6) navodi se da će se za otoke iz stavka 2. donijeti dodatne mjere, međutim nije propisano tko će donijeti dodatne mjere i u kojem roku. Prihvaćen Prihvaća se. Ministarstvo će svake godine donijeti Program mjera za otoke koji su razvrstani u četiri skupine prema udaljenosti otoka od kopna (pučinski, kanalski, priobalni i premošteni otoci).
Grad Cres Otoci sa specifičnim položajem, Članak 10. Predlažemo da se uz navedene kao dio otoka sa specifičnim položajem uvrsti i Tramuntana na otoku Cresu (u sastavu Grada Cresa). Naime, Tramuntana na Cresu je zaista dio otoka sa specifičnim položajem pošto na području od 88 km2 živi manje od 200 stanovnika. Poprilično je izolirana, sa lošom cestovnom infrastrukturom u nadležnosti HC i ŽUC- a, bez vodovoda i kanalizacije, a zimi povremeno odsječena zbog snijega i često bez struje. Stoga je Tramuntana definitivno spada u dio otoka sa specifičnim položajem. Odbijen Zahvaljujemo na komentaru. Komenatar se ne prihvaća. Odredba koja uređuje otoke sa specifičnim položajem ne odnosi se na nerazvijenije dijelove nekog otoka kojima je sjedište jedinice lokalne samouprave na tom otoku. Izraz “dijelovi otoka” ovdje se koristi samo zbog navođenja nadležnosti više jedinica lokalne samouprave na pojedinim otocima, ali su ti otoci također ovom odredbom obuhvaćeni u cijelosti.
OPĆINA SALI Otoci sa specifičnim položajem, Članak 10. Jeli ovaj članak u skladu s tekstom članka 5. koji govori o "otocima sa specifičnim UPRAVNIM položajem"? Namjera isticanja specifičnosti navedenih otoka i dijelova otoka je za svaku pohvalu, ali zakonski pojmovi bi trebali biti usklađeni. Odbijen Zahvaljujemo na komentaru. Komentr se ne prihvaća. U članku 5. se ova skupina otoka također definira kao otoci sa specifičnim položajem.
OPĆINA SALI Otoci sa specifičnim položajem, Članak 10. U stavku 2. redak 3. predlažemo novi tekst "i Lavdara", iza riječi "Zverinac", a prije zagrade. Taj dio bi trebao glasiti "Zverinac i Lavdara (u sastavu Općine Sali)". Gore navedeno iz razloga što je i na otoku Lavdari kroz godine došlo do izgradnje te je otok Lavdara prebivalište više stanovnika. Prihvaćen Prihvaća se.
Primorsko-goranska županija Otoci sa specifičnim položajem, Članak 10. Dio otoka sa spacifičnim položajem je Tramuntana na Cresu gdje na 88 km2 živi manje od 200 stanovnika. Poprilično je izolirana, sa lošom cestovnom infrastrukturom u nadležnosti HC i ŽUCa, bez vodovoda i kanalizacije, a zimi povremeno odsječena zbog snijega i često bez struje. Odbijen Zahvaljujemo na komentaru. Komenatr se ne prihvaća. Odredba koja uređuje otoke sa specifičnim položajem ne odnosi se na nerazvijenije dijelove nekog otoka kojima je sjedište jedinice lokalne samouprave na tom otoku. Izraz “dijelovi otoka” ovdje se koristi samo zbog navođenja nadležnosti više jedinica lokalne samouprave na pojedinim otocima, ali su ti otoci također ovom odredbom obuhvaćeni u cijelosti.
Udruga gradova u RH Otočna urbana područja  , Članak 11. Nejasno je kako će uvođenje posebne kategorije Otočnog urbanog područja pridonijeti učinkovitom planirnaju i provedbi otočne razvojne politike. Utoliko je i uvođenje kriterija stanovništva nepotrebno i arbitrarno. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. S ciljem jačanja uloge gradova kao pokretača gospodarskog razvoja uvode se otočna urbana područja. Kako na otocima postoje područja koja imaju tražene karakteristike urbanosti osim veličine, granica otočnih urbanih je prilagođena otočnim razvojnim uvjetima kao i kriteriju broja stanovnika.
Grad Cres Otočna urbana područja  , Članak 11. Postavlja se pitanje što su točno urbana područja i iz kojeg je razloga kao kriterij uzeta granica od 3000 stanovnika?! Cres je po svim pokazateljima i nekad i danas urbani grad. Statut grada ima od 13 st., prije 500 godina bio je sjedište Osorske biskupije, a danas ima jaslice i vrtić, osnovnu i srednju školu, gradsku knjižnicu, gradski muzej, policiju, komunalne tvrtke, razvojnu agenciju, dvije banke, poštu, FINU, primarnu zdravstvenu zaštitu, stomatološke ambulante, hitnu pomoć, ljekarnu, u naselju Cres je 100% pokrivenost vodovodom i kanalizacijom.... Ali po broju stanovnika smo ispod predviđene granice jer naselje Cres, kao urbano središte otoka Cresa, nema ni 2500 stanovnika. Stoga predlažemo da se u stavku 2. smanji granica na 2.000 stanovnika. Prihvaćen Prihvaća se. Otočna urbana područja su gradovi na otocima koji prema posljednjem popisu stanovništva imaju više od 2.000 stanovnika.
Joško Radić Vrednovanje razvijenosti otoka temeljem otočnih razvojnih pokazatelja, Članak 12. U članku 12. u stavku (3) u zadnjoj riječi nedostaje prvo slovo. Da li su tri ili četiri godine? Prihvaćen Primljeno na znanje. U predzadnjoj riječi nedostaje slovo t, pa članak 12. stavak (3) glasi: Ministarstvo kontinuirano prati razvoj otoka i vrednuje njihovu razvijenost najmanje jednom u tri godine.
Joško Radić Razvrstavanje nastanjenih otoka prema otočnim razvojnim pokazateljima, Članak 13. Članak 13. definira razvrstavanje otoka prema razvijenosti. Međutim, postoje primjeri gdje na istom otoku postoje velika odstupanja u razvijenosti pojedinih JLS-a od prosječne razvijenosti samog otoka. Npr. otok Hvar će vjerojatno biti razvrstan u III. kategoriju, međutim općina Sućuraj teško da može spadati u tu kategoriju. Možda bi bilo dobro predvidjeti izuzetke za pojedine JLS u opravdanim slučajevima. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Komentar se djelomično prihvaća jer su otočna prioritetna područja definirana na razini područja/dijela otoka a ne cijelog otoka te se razvrstavaju prema udaljenosti otoka od kopna, specifičnom položaju otoka i otočnim razvojnim pokazateljima.
Hrvatski hidrografski institut Razvrstavanje nastanjenih otoka prema otočnim razvojnim pokazateljima, Članak 13. Čl. 13. Razvrstavanje nastanjenih otoka i otočića nije dobro (jasno) napravljeno. Postoje različite vrste stalne nastanjenosti, pa stoga treba poimence navesti otoke s vrstom nastanjenosti (imamo više od 100 otoka/otočića s različitim vrstama nastanjenosti). To je sve moguće u Pravilniku (o razvrstavanju otoka i otočića) koji bi se donio po usvajanju Zakona. Čl. 13., st. 3. Prema ovome, otočići MPNNOo koji se sada ubrajaju u povremeno nastanjene, a na njima borave ljudi tijekom cijele godine (ne samo u dužim i kraćim razdobljima), više nisu povremeno nastanjeni – time dobivamo više naseljenih otočića . Prihvaćen Prihvaća se.
Grad Mali Lošinj Otočno prioritetno područje, Članak 14. Svi otoci su prioritetna područja bez obzira na predloženo razvrstavanje prema otočnim razvojnim pokazateljima te smatramo da sve tri skupine otoka moraju biti jednako zastupljene prilikom izrade Plana razvoja otoka koji je osnova za određivanje razvojnih projekata i programa u postupku izrade Operativnog programa korištenja sredstva fondova Europske unije za razvoj otoka. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Planovi razvoja otoka izraditi će se za sve otoke koji imaju predstavnička tijela jedinica lokalne samouporave na otoku i jedinica lokalne samouporave u čijem je sastavu otok ili otočna skupina. Detaljnu razradu metodologije izrade Planova razvoja otoka propisat će se pravilnikom.
Udruga gradova u RH Otočno prioritetno područje, Članak 14. Nejasna svrha uvođenja posebnog članka i razvojne kategorije ''otočno prioritetno područje'' s obzirom na to da je u uvodnim člancima zakona istaknuto da su otoci područja s razvojnim posebnostima koji uživaju posebnu zaštitu RH. predlažemo brisanje članka i dopunu prethodnog članka s odredbom da su I. i II. skupina nastanjenih otoka prioritetne ciljne skupine za provedbu razvojne otočne politke (što ne isključuje mogućnost da otoci iz skupine III. ne sudjeluju u korištenju razvojnih mjera). Odbijen Zahvaljujemo na komentaru. Komentar se ne prihvaća. Otočno prioritetno područje se uređuje kao skupina nerazvijenih i manje razvijenih otoka radi daljnje posebne brige o tim otocima kako bi se spriječio ili ublažio daljnji porast nerazvijenosti. Otočnim prioritetnim područjem smo obuhvatili sve otoke.
LJEČILIŠTE VELI LOŠINJ Otočno prioritetno područje, Članak 14. Predlažem da se briše stavak 2. ovog članka iz razloga što i razvijeniji otoci mogu imati dobre indikatore uloženog/dobivenog u pojedinim društvenim i gospodarskim područjima. Ne vidim stvarnu potrebu izričitog izbacivanja razvijenih otoka iz mogućnosti stavljanja u otočna prioritetna područja posebno u kontekstu povlačenja sredstava iz EU fondova. Odbijen Zahvaljujemo na komentaru. Komentar se ne prihvaća. Otočno prioritetno područje se uređuje kao skupina nerazvijenih i manje razvijenih otoka radi daljnje posebne brige o tim otocima kako bi se spriječio ili ublažio daljnji porast nerazvijenosti.
Primorsko-goranska županija Otočno prioritetno područje, Članak 14. Prema navedenim zakonskim odredbama otočna prioritetna područja su manje razvijeni i nerazvijeni otoci (članak 13., stavak 1.). Budući da je jedan od ciljeva razvoja otoka „pametni otok“, razvijeni otoci također moraju biti prioritetno otočno područje za određenu vrstu ulaganja. Budući da je Plan razvoja otoka podloga za izradu operativnih programa za povlačenje sredstava iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova, svim otocima treba osigurati poticaje prema njihovim potrebama kao i pristup europskim sredstvima. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Komentar se ne prihvaća. Otočno prioritetno područje se uređuje kao skupina nerazvijenih i manje razvijenih otoka radi daljnje posebne brige o tim otocima kako bi se spriječio ili ublažio daljnji porast nerazvijenosti.
Maja Jurišić Otoci u planiranju i provođenju programa, mjera i aktivnosti tijela državne uprave i drugih javnopravnih tijela, Članak 15. dodati stavak 3: „Ministarstvo daje prethodnu suglasnost na planske i programske akte tijela državne uprave i druga javnopravna tijela koji se donose prilikom planiranja i provođenja projekata, mjera i aktivnosti iz stavka 1. ovog članka“ Svjesni smo da suglasnost može predstavljati dodatno administriranje, međutim držimo potrebnim uvrstiti ovaj stavak . Naime, po donošenju Zakona slijedi zahtjevno vrijeme provedbe i kako bi se osigurao nadzor i utjecaj MRRFEU u provedbi politike razvoja otoka nad drugim TDU i drugim javnopravnim tijelima. Odbijen Zahvaljujemo na komentaru. Komentar se ne prihvaća. Ministarstvo nema ovlasti davanja prethodne suglasnosti na programsko planske dokumente tijela državne uprave i druga javnopravna tijela ukoliko to nije uređeno posebnim propisima kojima se uređuje donošenje tih akata.
Maja Jurišić Otoci u planiranju i provođenju programa, mjera i aktivnosti tijela državne uprave i drugih javnopravnih tijela, Članak 15. na stavka 2. i 3. (novopredloženi stavak) nadopuniti “te odredbe članaka 20. i 21. ovog Zakona“. Odbijen Zahvaljujemo na komentaru. Komentar se ne prihvaća. Ministarstvo nema ovlasti davanja prethodne suglasnosti na programsko planske dokumente tijela državne uprave i druga javnopravna tijela ukoliko to nije uređeno posebnim propisima kojima se uređuje donošenje tih akata.
katarina gregov Briga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave o otocima, Članak 16. Otočni Mjesni odbori moraju imati veće ovlasti i mogućnosti pogotovo pri donošenju Proračuna i korištenju sredstava. Premda imamo jako dobru komunikaciju s GŠ moramo istaknuti trenutno stanje otoka Zlarin. Vodimo se kao gradska četvrt, mjesni odbor je volonterska funkcija, godišnji prihodi su dostatni za režijske troškove. Za provesti nekakvo ulaganje ili obnovu komunalne infrastrukture je gotovo nemoguće jer GŠ ima još 32 gradske četvrti. Otoci Šibensko kninske županije su specifični te u novom Zakonu mora postojati stavka prilagođena njima. U MO odboru bi morale biti zaposlene stručne osobe kako bi se ta funkcija prvenstveno ozbiljnije mogla odrađivati i proračunom moraju biti osigurana sredstva za ulaganje u mjesto. Otvaranjem ovih radnih mjesta dodatno bi se poticalo mlado stanovništvo na ostanak, a ujedno bi pridonijelo bržem i kvalitetnijem razvoju otoka. Zakonom o turističkim zajednicama je predviđen godišnji transfer 30% prihoda boravišne pristojbe nadležnim gradovima koji onda moraju u zajedničkoj suradnji taj prihod uložiti u mjesto. Na Zlarinu djeluje samostalna TZ koja bi mogla kad bi smjela taj prihod transferirati u Mjesni odbor Zlarin te dijelom rasteretiti gradski proračun. Djelomično prihvaćen Komentar se djelomično prihvaća. Za otoke sa specifičnim položajem Ministarstvo će svake godine donijeti Program mjera kroz Otočni godišnji program. Nacrtom prijedloga Zakona o otocima predviđeno je uvođenje Otočnih koordinatora koji bi obavljali poslove organiziranja, pokretanja i koordinranja planova i projekata važnih za održivi razvoj otoka (odgovor na MO).
Maja Dragojević Otočno vijeće , Članak 18. Stavak 6. - Predlaže se članovima otočnog vijeća koji pripadaju kategoriji d) i e) osigurati minimalno putne troškove za potrebe sudjelovanja u otočnom vijeću. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Prijedlog će se razmotriti prilikom izrade provedbenog propisa na temelju ovog Zakona.
Maja Jurišić Otočno vijeće , Članak 18. Stavak 6. - Predlaže se članovima otočnog vijeća koji pripadaju kategoriji d) i e) osigurati minimalno putne troškove za potrebe sudjelovanja u otočnom vijeću. Prihvaćen Primljeno na znanje. Molimo vidjeti odgovor na isti komentar drugog korisnika uz ovaj članak.
Primorsko-goranska županija Otočno vijeće , Članak 18. Otočni godišnji program donosi se na temelju Nacionalnog plana razvoja otoka u skladu s planovima razvoja otoka te sadrži mjere, projekte i aktivnosti tijela državne uprave i drugih javnopravnih tijela vezanih uz otočni razvoj te izvore njihovog financiranja. Slijedom navedenog, i jedinice područne (regionalne) samouprave bi trebale sudjelovati u radu Otočnog vijeća i u izradi Otočnog godišnjeg programa. Prihvaćen Prihvaća se. Predstavnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u čijoj nadležnosti su otoci uključeni su u Otočno vijeće.
HGK Otočno vijeće , Članak 18. Predlaže se dopuniti članak 18. stavak 2. Nacrta prijedloga zakona tako da glasi: „ (2) Otočno vijeće čine: a) predstavnici Hrvatskoga sabora b) predstavnici tijela državne uprave c) otočni koordinatori d) predstavnici otočnih razvojnih dionika e) predstavnici znanstvene zajednice koji se bave otočnim razvojem, f) predstavnici Hrvatske gospodarske komore s obalnoga područja.“ Smatramo da bi se na ovaj način, odnosno uključivanjem gospodarstva u rad Otočnoga vijeća, osiguralo sveobuhvatno i učinkovito savjetovanje resornoga ministra. Odbijen Zahvaljujemo na komentaru. Komentar se ne prihvaća. S tim da napominjemo da sjednice Otočnog vijeća mogu biti tematskog karaktera pa se prema potrebi mogu pozvati i predstavnici HGK.
Udruga gradova u RH Otočno vijeće , Članak 18. (2)Otočno vijeće čine : a)predstavnici Hrvatskog sabora b)predstavnici tijela državne uprave c)predstavnici otočnih jedinica lokalne samouprave d)otočni koordinatori e)predstavnici otočnih razvojnih dionika f)predstavnici znanstvene zajednice koji se bave otočnim razvojem. ... (4) Otočno vijeće sudjeluje u izradi Otočnog godišnjeg programa iz članka 26. ovog Zakona i daje preporuke na prijedlog Nacionalnog plana razvoja otoka iz članka 24. ovog Zakona ... (6)Za svoj rad u otočnom vijeću, članovi Otočnog vijeća ne primaju naknadu ali imaju pravo na povrat putnih troškova. Prihvaćen 1. Prihvaća se. 2. Otočno vijeće biti će aktivno uključeno u izradu Nacionalnog plana razvoja otoka što će biti definirano podzakonskim aktom u kojem će se uz broj članova Otočnog vijeća, način odabira članova definirati i djelokrug rada Otočnog vijeća. 3. Primljeno na znanje. Prijedlog će se uzeti u obzir prilikom izrade provedbenog propisa na temelju ovog Zakona.
Udruga gradova u RH Otočni koordinatori , Članak 19. Sukladno čl.136 Ustava RH i čl.10 Zakona o regionalnom razvoju, jedinicama lokalne samouprave treba prepustiti slobodu i autonomiju u određivanju načina ustroja i obavljanja poslova otočnog koordinatora. Obim poslova koje obavlja otočni koordinator kompatibilan je sa zaduženjima koja provode Lokalne razvojne agencije, Lokalne akcijske grupe ili neka tijela jedinica lokalne samouprave. Striktno propisivanje kako je predloženo predmetnim člankom zadire u prava jedinica lokalne samouprave da samostalno organizira obavljanje poslova shodno potrebama lokalne zajednice. Nadalje, za navedeno vremensko razdoblje i uzimajući u obzir predloženu dinamiku, izračun prosječnog mjesečnog troška za jedinice lokalne samouprave po otočnom koordinatoru iznosi oko 6100kn dok Ministarstvo za istu stavku sudjeluje s iznosom potpore od 3800 kn. Predlažemo ravnopravniji udio u zajedničkim troškovima. Stavak 10. nije u skladu s odredbama nadzora u područjima relevantnima za nadležnost otočnog koordinatora, a koja su obuhvaćena Zakonom o radu, Zakonom o jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, Zakonom o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalne) samoupravi... Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Komentar se djelomično prihvaća. Odredba vezana uz rad i djelovanje otočnog koordinatora je izmjijenjena na način da je otočni koordinator fizička osoba koju zapošljava regionalni koordinator radi organiziranja, pokretanja i koordiniranja planova i projekata važnih za održivi razvoj otoka. Predviđeno je da će Ministarstvo i regionalni koorinatori sklopiti Sporazum u kojem će se definirati prava i obveze u vezi s osiguravanjem financiranja i drugih uvjeta potrebnih za rad otočnih koordinatora.
LJEČILIŠTE VELI LOŠINJ Otočni koordinatori , Članak 19. Predlažem da otočnog kordinatora zapošljavaju Županije a ne gradovi i općine jer će biti lakša organizacija teritorijalnog pokrivanja otoka na kojem se nalazi više općina i gradova. Broj otočnih koordinatora bi trebao odgovarati broju urbanih područja uz proširenje nadležnosti svakog koordinatora i na ostala područja. Primjerice, primjenom stavka (2) ovog prijedloga Grad Mali Lošinj bi trebao zaposliti dva otočna koordinatora - jednog za otok Cres i jednog za otok Lošinj s obzirom da teritorijalno pokriva oba otoka i da ima viši izvorni prihod od Grada Cresa. Vjerujem da sličnih primjera ima i na drugim otocima. Prihvaćen Prihvaća se.
Nenad Starc Otočni koordinatori , Članak 19. Tiskarska greška. Stoji: "(4) Otočni koordinator je nadležan na područje cijelog otoka" Treba: "(4) Otočni koordinator je nadležan za područje cijelog otoka" Prihvaćen Prihvaća se
Joško Radić Otočni koordinatori , Članak 19. Stavak 2. članka 19. propisuje koja JLS zapošljava otočnog koordinatora. Postavlja se pitanje, na koji način otočni koordinator može imati nadležnost za rad u drugim JLS na otoku ako one imaju svoja demokratski izabrana tijela čiji rad i obaveze su u potpunosti deinirani zakonom. U članku 25. je propisano da JLS sporazumno donose jedinstveni plan razvoja otoka, a ministar propisuje metodologiju i postupak. Zašto koordinator provjerava usklađenost plana razvoja otoka s Nacionalnim planom razvoja otoka i još k tome izvještava ministarstvo ako članak 25. potpuno definira proceduru? Da li koordinator s ministarstvom komunicira direktno ili preko ovlaštenih predstavnika JLS koji su demokratski izabrani? Na koji način koordinator sudjeluje u radu drugih JLS na otoku u kojima ima nadležnost? Da li sudjeluje u radu vijeća, i tko plaća putne troškove? Ako je cilj poboljšati koordinaciju i dati poticaj JLS-ima u rješavanju otočnih problema, smatram da to ne bi trebalo biti na način da se zaposli osoba u JLS koja će u JLS-ima u kojima nije zaposlenik biti doživljavan kao strano tijelo, čak i ako budu sudjelovali u izboru tog kandidata jer se radi o zakonskoj obvezi a ne potrebi te JLS. Uspješna suradnja JLS na otocima je moguća samo ako ta potreba dolazi od njih samih, a ne ako se to nameće preko osobe koja je zaposlena u jednoj od tih JLS i još k tome nije sudjelovala u izbornom procesu. Koordinator s ulogom kako se to predlaže će biti puno bliže povjereniku, i gotovo da se šalje poruka da tijela koja su demokratskim putem izabrana nisu dobra i treba netko tko će to poboljšati. Čak su i po funkciji članovi otočnog vijeća, a predviđa se da ih može biti do 22. Prostor i potreba za poboljšanjem suradnje JLS-a na otocima postoje, ali način kojim to postići treba biti vrlo dobro promišljen i razrađen, i s potvrdom u praksi. JLS na otocima su često male zajednice, koje nisu nastale na slučajan način i imaju određenu tradiciju, ali s diskontinuitetom u funkcioniranju. Iz tog razloga potrebno je posebnu pažnju posvetiti tome kako ih motivirati na zajedničko promišljanje o održivom razvoju otoka. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo se na komentaru. Komentar se djelomično prihvaća. Odredba vezana uz rad i djelovanje otočnog koordinatora je izmjenjena na način da je Otočni koordinator fizička osoba koju zapošljava regionalni koordinator radi organiziranja, pokretanja i koordiniranja planova i projekata važnih za održivi razvoj otoka. Predviđeno je da će Ministarstvo i regionalni koorinatori sklopiti Sporazum u kojem će se definirati prava i obveze u vezi s osiguravanjem financiranja i drugih uvjeta potrebnih za rad otočnih koordinatora.
Grad Cres Otočni koordinatori , Članak 19. Zašto se otočni koordinator mora zaposliti pri jedinici lokalne samouprave? Primjerice, gradovi Mali Lošinj i Cres imaju osnovanu zajedničku Otočku razvojnu agenciju (OTRA) koja je kao institucija bila provedbeno tijelo izrade Pilot projekta lokalnog razvoja otok Cres u kojem je sudjelovalo i Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije. OTRA je sad tijelo za nadzor provedbe strategije koja je proizašla iz tog Pilot projekta. Stoga se postavlja pitanje zašto se gradovi Mali Lošinj i Cres ne bi dogovorili da će otočni koordinator biti zaposlen pri njihovoj razvojnoj agenciji, i ne samo mi nego i drugi? A drugo je pitanje zašto to mora biti baš fizička osoba? Drugi problem je političke naravi jer zapošljavanje u gradovima i općinama nije popularno a nekima bi to mogao biti problem zbog ograničenja u korištenju proračunskih sredstava za plaće svojih djelatnika. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo se na komentaru. Komentar se djelomično prihvaća. Odredba vezana uz rad i djelovanje otočnog koordinatora je izmjenjena na način da je Otočni koordinator fizička osoba koju zapošljava regionalni koordinator radi organiziranja, pokretanja i koordiniranja planova i projekata važnih za održivi razvoj otoka. Predviđeno je da će Ministarstvo i regionalni koorinatori sklopiti Sporazum u kojem će se definirati prava i obveze u vezi s osiguravanjem financiranja i drugih uvjeta potrebnih za rad otočnih koordinatora
katarina gregov Otočni koordinatori , Članak 19. Smatram da otočni koordinator treba biti izabran od nadležnog ministarstva i na funkciji pod Regionalnim razvojnim agencijama. Na taj način bi se izbjegla stranačka biranja i mijenjanja vlasti, a sjedište rada bi mu trebao biti otok, barem 80% vremena. Ovdje se opet ističe specifičnost malih otoka Šibensko kninske županije. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo se na komentaru. Komentar se djelomično prihvaća. Otočni koordinator je fizička osoba koju zapošljava regionalni kordinator, radi organiziranja, pokretanja i koordiniranja planova i projekata važnih za održivi razvoj otoka. Funkcija otočnog koordinatora uvodi se kako bi se točno odredio subjekt koji će za svaki otok organizirati, pokretati i koordinirati izradu, provedbu i praćenje planova i projekata od zajedničkog interesa.
Grad Mali Lošinj Otočni koordinatori , Članak 19. Predlažemo da otočni koordinator ne bude nužno fizička osoba koju na temelju natječaja zapošljava jedinica lokalne samouprave na otoku, već da se dozvoli mogućnost da navedenu ulogu mogu preuzeti osobe zaposlene u lokalnim ili županijskim razvojnim agencijama ili drugim ustanovama čiji su osnivači jedinica lokalne samouprave. Odbijen Zahvaljujemo se na komentaru. Komentar se ne prihvaća. Otočni koordinator je fizička osoba koju zapošljava regionalni koordinator radi organiziranja, pokretanja i koordiniranja planova i projekata važnih za održivi razvoj otoka. Osnivači Regionalnih koordinatora jesu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave a kontrolu nad njihovim radom ostvaruje Ministarstvo.
Primorsko-goranska županija MINISTARSTVO REGIONALNOGA RAZVOJA, CILJEVI RAZVOJA OTOKA U ciljevima razvoja otoka nedostaje osiguranje bazične infrastrukture i usluga (npr. osiguranje obrazovnih i zdravstvenih usluga itd.) što je preduvjet da bi se moglo raditi na postizanju ostalih ciljeva. Ciljevi bi trebali integrirati sva programska područja koja su navedena kod Nacionalnog plana razvoja otoka (članak 24.). Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Primljeno na znanje. Nacionalni plan u najvećoj mogućoj mjeri mora slijediti odrednice pametnog otoka, kao i posebne ciljeve povezane s državnim proračunom i predstavlja okvir za oblikovanje programa, projekata, mjera i aktivnosti.
LJEČILIŠTE VELI LOŠINJ Održivi razvoj otoka, Članak 20. U stavku (1) predlažem dodati demografsku obnovu kao opći cilj. Odbijen Zahvaljujemo na komentaru. Komentar se ne prihvaća. Odredba je usklađena sa Strategijom održivog razvitka Republike Hrvatske (,,Narodne novine", broj 30/09).
Nenad Starc Pametni otok, Članak 21. Određivanje prirode i kulture kao kapitala vodi u vrednovanje i iskorištavanje suprotno predlošku pametnog otoka. Prijedlog: (7) očuvanje karakteristične prirodne i kulturne baštine otoka Prihvaćen Prihvaća se
Udruga gradova u RH Poticanje razvoja civilnog društva na otocima , Članak 23. Dopuna teksta: (3)Ministarstvo dodjeljuje financijske potpore organizacijama civilnom društva na otocima kroz Program iz stavka 2. ovog članaka i u skladu s Uredbom o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge (NN 26/15) Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Komentar se ne prihvaća. Navedeni prijedlog članka usklađen je s posebnim propisom kojim se uređuje civilno društvo.
katarina gregov Poticanje razvoja civilnog društva na otocima , Članak 23. Predlažem dodatak članka kojim se može poticati mlado stanovništvo na poljoprivredne aktivnosti, lakšu kupnju zemljišta s manjim porezima, poticaj pri riješavanju stambenog pitanja i sl. Odbijen Zahvaljujemo na komentaru. Komentar se ne prihvaća. Poticanje razvoja civilnog društva na otocima ne odnosi se poticanje mladog stanovništva na poljoprivredne aktivnosti, lakšu kupnju zemljišta s manjim porezima, poticaj pri rješavanju stambenog pitanja. Poticanje razvoja civilnog društva na otocima omogućiti će uvođenje novih modela za jačanje ipromoviranje socijalne uključenosti, edukacije i potpore.
Maja Dragojević Poticanje razvoja civilnog društva na otocima , Članak 23. (3)Ministarstvo dodjeljuje financijske potpore organizacijama civilnom društva na otocima kroz Program iz stavka 2. ovog članaka i u skladu s Uredbom o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge (NN 26/15) Odbijen Zahvaljujemo na komentaru. Komentar se ne prihvaća. Navedeni prijedlog članka usklađen je s posebnim propisom kojim se uređuje civilno društvo.
Hrvatski hidrografski institut Nacionalni plan razvoja otoka, Članak 24. Čl. 24., st. 3. Među programska područja dodatno uvrstiti MPNNOo. Prihvaćen Prihvaća se.
Primorsko-goranska županija Nacionalni plan razvoja otoka, Članak 24. Uvažavajući opseg i važnost ovog dokumenta, u njegovoj izradi trebale bi sudjelovati jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave s prijedlozima mjera, programa i projekata. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Primljeno na znanje. Prijedlog će se uzeti u obzir prilikom formiranja radne skupine za izradu Nacionalnog plana razvoja otoka.
Nenad Starc Nacionalni plan razvoja otoka, Članak 24. Navedeno je za koje razdoblje se Nacionalni plan donosi ali ne i u kojem roku ga treba donijeti Prihvaćen Prihvaća se
OTOČNI SABOR -udruga za razvitak hrvatskih otoka Nacionalni plan razvoja otoka, Članak 24. U čl. 24 govori se samo o razdoblju Nacionalnog programa. Treba staviti i rok u kojem se treba donijeti Nacionalni program od stupanja na snagu Zakona Prihvaćen Prihvaća se.
Udruga gradova u RH PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE, Plan razvoja otoka Postavlja se pitanje koliko je potrebno uvođenje novog planskog dokumenta uz postojanje razvojnih strategija otočnih JLS-a i njihoviih akcijskih planova (Npr. Strategija razvoja Grada Cresa, Razvojna strategija Grada Visa, Program ukupnog razvoja Grada Krka, Strateški razvojni program Grada Komiže)? Ti strateški dokumenti su također preduvjet za korištenje sredstava EU-a i izrađeni su sukladno uvriježenim metodologijama EU i gotovo bez iznimke obuhvaćaju razdoblje do 2020. godine. Umjesto troška javnih sredstava za izradu svakog novog pojedinog plana razvoja otoka, predlažemo noveliranje postojećih razvojnih planova otočnih i obalnih JLS-a (koje imaju otoke na svom području) s dopunskim ciljevima, mjerama i aktivnostima za otoke te financiranje navedenih mjera u postojećim razvojnim dokumentima. To bi bilo svrsishodnije korištenje javnih sredstava. Naravno, otočne JLS koje nemaju odgovarajuće razvojne strategije i akcijske planove, pristupaju izradi Plana razvoja otoka Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Planovi razvoja otoka strateški su srednjoročni dokumenti koji se izrađuju za otok kao jedinstven sustav. Pri izradi planova razvoja otoka pristup će se noveliranju lokalnih strateških dokumenata.
Primorsko-goranska županija Plan razvoja otoka, Članak 25. Budući da se očekuje od jedinica područne (regionalne) samouprave da sudjeluju u sufinanciranju Plana razvoja otoka, trebalo bi ih uključiti i u njihovu izradu. Prihvaćen Prihvaća se.
Grad Cres Plan razvoja otoka, Članak 25. Otok Cres ima plan razvoja koji je nastao kao Pilot projekt razvoja otoka Cresa u kojem je, uz Vijeće Europe sudjelovalo veliki broj ministarstava: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Ministarstvo kulture, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvo graditeljstva, zatim Primorsko-goranska županija i Gradovi Mali Lošinj i Cres. ovo ministarstvo. Stoga predlažemo da ovaj pilot projekt, sa svojim iskustvima, bude iskorišten kod izrade pravilnika koji će odrediti metodologiju, postupak i rokove. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Primljeno na znanje.
Maja Dragojević Otočni razvojni sporazum, Članak 27. Predlaže se dodati u stavak 5. - Na prijedlog Ministarstva, otočnom razvojnom sporazumu mogu se priključiti i druga tijela državne uprave i javnopravna tijela, predstavnike otočnih razvojnih dionika i znanstvene zajednice. Predlaže se izmjena stavka 1. - sklopiti otočni razvojni sporazum za područje najmanje dvije jedinice područne (regionalne) samouprave. Odbijen Zahvaljujemo na komentaru. Komentar se ne prihvaća s obzirom da je sklapanje razvojnih sporazuma usklađeno sa zakonom kojim se uređuje regionalni razvoj.
Primorsko-goranska županija Otočni razvojni sporazum, Članak 27. Radi smanjenja administrativnog opterećenja predlaže se da otočni razvojni sporazum bude dio razvojnog sporazuma prema postojećem Pravilniku o sadržaju i postupku izrade i sklapanja razvojnog sporazuma (NN, 45/2018), a ne kao zasebni razvojni sporazum. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Otočni razvojni sporazum pokrivati će tematske cijeline koje su specifične za otoke kao što su solarne energane, vodne aglomeracije i sl.
Maja Jurišić Otočni razvojni sporazum, Članak 27. Predlaže se izmjena stavka 1. - sklopiti otočni razvojni sporazum za područje najmanje dvije jedinice područne (regionalne) samouprave Odbijen Ne prihvaća se. Predloženo je nije predmet ovog Zakona, navedeno je regulirano i usklađeno sa Zakonom o regionalnom razvoju (Narodne novine, broj 147/14, 123/17).
Maja Jurišić Otočni razvojni sporazum, Članak 27. Predlaže se dodati u stavak 5. - Na prijedlog Ministarstva, otočnom razvojnom sporazumu mogu se priključiti i druga tijela državne uprave i javnopravna tijela, predstavnike otočnih razvojnih dionika i znanstvene zajednice.... Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Prijedlog će se razmotriti prilikom izrade provedbenog propisa na temelju ovog Zakona.
Grad Zadar MINISTARSTVO REGIONALNOGA RAZVOJA, OTOČNA PRAVA U ovom poglavlju predlažemo da se jednim ili s više članaka definira da se u državnom proračunu na proračunskoj stavci Ministarstva osiguravaju sredstva otočnim JLS-a za potrebe subvencioniranja odvoza otpada sa otoka. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Predloženo bi predstavljalo dodatno opterećenje za državni proračun za što u ovom trenutku kao ni u projekcijama za buduće financijsko razdoblje nisu osigurana dodatna sredstva.
Grad Mali Lošinj MINISTARSTVO REGIONALNOGA RAZVOJA, POGLAVLJE I. U sklopu ovog poglavlja, predlažemo definirati pravo prvenstva ukrcaja na trajekt, posebno u turističkoj sezoni, za stanovnike Grada Malog Lošinja i Cresa na minimalno dvije linije (jedna jutarnja u odlasku sa otoka, jedna popodnevna u dolasku na otok). Odbijen Komentar se ne prihvaća. Prijedlog nije predmet ovog Zakona. Ujedno smatramo da bi predloženo dovelo do pozitivne diskriminacije neotočnog stanovništva.
Paško Bonja PRAVA U SUSTAVU JAVNOG PRIJEVOZA, Sustav pomorskog, zračnog i cestovnog prometa Potrebno je i razmotriti ideju prof. Ratka Radulića prema kojoj se trajekt treba početi percipirati kao most. Takvi načini prijevoza su u zapadnoeuropskim zemljama prihvaćeni kao jeftinije i učinkovitije rješenje povezivanja otoka s kopnom. Odbijen Komentar se ne prihvaća. Prijedlog nije predmet ovog Zakona.
Grad Mali Lošinj Sustav pomorskog, zračnog i cestovnog prometa, Članak 28. Iako ovaj članak navodi da će se Nacionalnim planom definirati linije, razmještaj, rokovi i izvori financiranja, ističemo važnost međusobnog povezivanja otoka, u našem slučaju lošinjskog arhipelaga - povezivanje otoka Ilovika, Suska i Unija, Velih i Malih Srakana sa Lošinjem, ali i nužnost međužupanijskog povezivanja među otocima, primjerice Lošinj, Pag, Rab. Navedena povezivanja trebala bi biti planirana Nacionalnim planom. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prihvaća se. Navedena pozivanja bit će planirana Nacionalnim planom razvoja otoka.
katarina gregov Sustav pomorskog, zračnog i cestovnog prometa, Članak 28. Još jednom ističem specifičnost Šibensko kninske županije i smatram da Zakonom treba biti propisano i omogućeno da svaki otočanin ima osigurano parkirno mjesto pod nadzorom sa povlaštenim mjesečnim/godišnjim iznosom. Ujedno ističem problem turista koji dolaze na otoke gdje je zabranjena vožnja te svoja vozila moraju ostaviti u Šibeniku. Često bez video nadzora i na skupim parkirnim mjestima. Predlažem da se registriranim iznajmljivačima omoguću i dodatna parkirna mjesta tijekom sezone. Odbijen Komentar se ne prihvaća. Predloženo bi dovelo do pozitivne diskriminacije neotočnog stanovništva.
katarina gregov Pravo na povlašteni javni pomorski prijevoz, Članak 29. Predlažem da pravo na povlašteni javni pomorski prijevoz dobiju i oni koji imaju privremeno prijavljen boravak na otoku s tim da moraju dokazati da na otoku i žive. Protivnik sam ideje 183 dana jer nema načina praćenja koliko tko gdje živi. slažem se da treba propisati minimalni broj brzobrodskih i trajektnih linija te i povećati broj odobrenih milja koje RH godišnje financira . Odbijen Komentar se ne prihvaća. Pravo na povlašteni javni pomorski prijevoz je uređeno Zakonom o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu („Narodne novine“, broj: 33/06, 38/09, 87/09, 18/11, 80/13 i 56/16) i Pravilnikom o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na povlašteni prijevoz na linijama u javnom pomorskom prijevozu („Narodne novine“, broj: 41/17) u nadležnosti Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.
AGENCIJA ZA OBALNI LINIJSKI POMORSKI PROMET Pravo na povlašteni javni pomorski prijevoz, Članak 29. Zakon o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu (NN 33/06, 38/09, 87/09, 18/11, 80/13,56/16) u članku 47. definira kategorije korisnika povlaštenog prijevoza koji ostvaruju pravo na povlašteni prijevoz na svim linijama koje povezuju otoke s kopnom i otoke međusobno i to kako slijedi: 1. hrvatski i strani državljani koji imaju prebivalište na otocima ili na poluotoku Pelješcu te državljani država članica Europskog gospodarskog prostora i članovi njihovih obitelji bez obzira na njihovo državljanstvo koji imaju prijavljen privremeni boravak i koji najmanje 183 dana u jednoj godini borave na otocima ili poluotoku Pelješcu (u daljnjem tekstu: otok), 2. djeca starija od tri do navršenih 12 godina života, 3. učenici i studenti s prebivalištem na otoku koji svakodnevno putuju do škole ili visokoškolske ustanove izvan otoka, 4. učenici i studenti s prebivalištem na otoku koji za vrijeme školovanja privremeno borave izvan otoka, a vikendom dolaze na otok, 5. djeca koja pohađaju obvezni predškolski program izvan otoka svoga prebivališta, kao i učenici i studenti koji se školuju na otoku svoga prebivališta te djeca koja pohađaju predškolski program na otoku svoga prebivališta, za aktivnosti izvan otoka svoga prebivališta, 6. djeca od jedne do navršene tri godine života, 7. umirovljenici i osobe starije od 65 godina s prebivalištem na otoku, Nadalje, Pravilnikom o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na povlašteni prijevoz na linijama u javnom pomorskom prijevozu (NN 41/17) u članku 5. jasno se definira pravo na povlašteni prijevoz za vozila. (1) Za vozila iz članka 2. stavka 2. točke 3. ovoga Pravilnika može se ostvariti pravo na prijevoz s popustom na jednom polazno-povratnom putovanju dnevno na svim trajektnim linijama koje otok prebivališta vlasnika odnosno korisnika povezuju s kopnom ili drugim otokom, uključujući i na linijama i relacijama navedenim u Prilogu 1. ovog Pravilnika koje se primjenjuju na otok prebivališta fizičke osobe. (2) Za vozila iz članka 2. stavka 2. točke 4. ovoga Pravilnika može se ostvariti pravo na prijevoz s popustom na neograničenom broju putovanja dnevno na svim trajektnim linijama koje otok sjedišta pravnih osoba, obrta, obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva (OPG), djelatnosti slobodnog zanimanja i korisnika leasinga povezuju s kopnom ili drugim otokom, uključujući i na linijama i relacijama navedenim u Prilogu 1. ovoga Pravilnika koje se primjenjuju na otok sjedišta. Slijedom navedenog, stavak 1. članka 29. nacrta Zakona o otocima navodi da povlašteni pomorski prijevoz otočani za svoja vozila ostvaruju na svim linijama što je u koliziji sa navedenim Zakonom i Pravilnikom te Vas ovim putem molimo za ispravku istoga. U stavku 3. istoga članka pogrešno se navodi naziv Agencije za obalni linijski pomorski promet te bi isto trebalo ispraviti. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prihvaća se
Maja Jurišić Pravo na povlašteni javni pomorski prijevoz, Članak 29. osim „otočana“ nadopuniti ovaj stavak formulacijom iz Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu, članak 47., stavak 2., točka 4., a koji se odnosi na vozila pravnih osoba (itd. – definirano u navedenom članku). U protivnom će se doći u koliziju s pravima u prijevozu. Odbijen Komentar se ne prihvaća. Ovime Zakon o otocima nije u koliziji sa Zakonom o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu („Narodne novine“, broj: 33/06, 38/09, 87/09, 18/11, 80/13 i 56/16) i Pravilnikom o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na povlašteni prijevoz na linijama u javnom pomorskom prijevozu („Narodne novine“, broj: 41/17) već određene pravnih osoba za svoja vozila i dalje zadržavaju pravo na povlastice u pomorskom prijevozu po navedenim propisima.
Joško Radić Pravo na povlašteni javni pomorski prijevoz, Članak 29. Predlažem da se u Zakon uvrsti odredba po kojoj se određuje maksimalna cijena povlaštenog javnog pomorskog prijevoza, slično kao što je to napravljeno u članku 30. za javni cestovni prijevoz. Dosadašnji pokušaji su bili da se uvede visina popusta do 50%, ali na cijene koje važe u sezoni. Na taj način se otežava slobodno formiranje cijene u sezoni jer se time zadire u cijene povlaštenog prijevoza. Odbijen Komentar se ne prihvaća. Navedeno je predmet propisa koji se odnose na pomorski prijevoz.
Maja Dragojević Pravo na povlašteni javni pomorski prijevoz, Članak 29. osim „otočana“ nadopuniti ovaj stavak formulacijom iz Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu, članak 47., stavak 2., točka 4., a koji se odnosi na vozila pravnih osoba (itd. – definirano u navedenom članku). U protivnom će se doći u koliziju s pravima u prijevozu. Prihvaćen Komentar se ne prihvaća. Molimo vidjeti odgovor na isti komentar drugog korisnika uz ovaj članak.
OTOČNI SABOR -udruga za razvitak hrvatskih otoka Pravo na povlašteni javni pomorski prijevoz, Članak 29. Omogućiti hrvatskim građanima koji imaju nekretnine na otocima, a nemaju prebivalište na otocima jednaka prava kao i građanima EU, ako borave više od 183 dana da imaju prava na povlašteni prijevoz temeljem Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu. Potrebno je Zakonom o otocima decidirano navesti da svaki naseljeni otok mora biti povezan brodskom, brzobrodskom ili trajektnom linijom sa kopnom ili preko susjednog otoka do kopna, također navesti i minimalno povezivanje istih. U tekstu Nacrta prijedloga zakona se spominje i Rezolucija o posebnoj situaciji otoka (2015/3014(RSP))koju je usvojio Europski parlament, temeljem navedena rezolucije potrebno je u prava na povlašteni prijevoz uvrstiti i otočne gospodarstvenike. Odbijen 1. Proširenje definicije otočanina u članku 5. kao i proširivanje korisnika prava na povlašteni javni pomorski prijevoz i prava na povlašteni prijelaz mosta predstavljalo bi dodatno opterećenje za državni proračun za što u ovom trenutku kao ni u projekcijama za buduće financijsko razdoblje nisu osigurana dodatna sredstva. Uz navedeno, pravo na povlašteni javni pomorski prijevoz je uređeno Zakonom o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu („Narodne novine“, broj: 33/06, 38/09, 87/09, 18/11, 80/13 i 56/16) i Pravilnikom o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na povlašteni prijevoz na linijama u javnom pomorskom prijevozu („Narodne novine“, broj: 41/17) u nadležnosti Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. 2. Komentar se ne prihvaća. Navedeno je predmet propisa koji se odnose na pomorski prijevoz. 3. Komentar se ne prihvaća. U točki 4. Rezolucije Europskog parlamenta o posebnoj situaciji otoka (2015/3014(RSP)) Europski parlament traži od Komisije da provede detaljnu studiju/analizu dodatnih troškova u pogledu sustava prijevoza osoba i robe, opskrbe energijom i pristupa tržištima, posebno za mala i srednja poduzeća, koji nastaju zbog činjenice da se radi o otocima.
Primorsko-goranska županija Pravo na povlašteni javni pomorski prijevoz, Članak 29. U određivanju prava na povlašteni javni prijevoz trebale bi sudjelovati jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Primljeno na znanje.
LJEČILIŠTE VELI LOŠINJ Pravo na povlašteni javni pomorski prijevoz, Članak 29. U stavku (3) dodati i obvezu uvođenja minimalno jedne jutarnje i jedne popodnevne trajektne linije na kojima otočani imaju prednost ukrcaja. S obzirom na rast turizma problem otočana koji zajedno sa turistima stoje satima u redovima na trajektnim pristaništima a radi odlaska liječniku ili nekih drugih osobnih potreba postaje sve izraženiji. Sve ankete provedene na lokalnim razinama ukazuju na veliku frustraciju otočana u ljetnim mjesecima. Odbijen Komentar se ne prihvaća. Predloženo bi dovelo do pozitivne diskriminacije neotočnog stanovništva.
Hrvatski Crveni križ Pravo na povlašteni javni otočni cestovni prijevoz , Članak 30. Vezano za predmetni Nacrt, predlažemo u članku 30. stavku 3. iza alineje dva, dodavanje nove alineje koja glasi: „zaposlenici i vozila Hrvatskog Crvenog križa i njegovih ustrojstvenih oblika (županijskih, gradskih i općinskih društava Hrvatskog Crvenog križa) prilikom obavljanja redovnih djelatnosti“. Članak 30. stavak 3. glasio bi: „(3) Osim kategorija otočana iz stavka 2. ovoga članka, pravo na besplatan javni otočni cestovni prijevoz imaju:  učenici i studenti koji se školuju odnosno studiraju na otoku  korisnici domova za starije i nemoćne osobe na otocima,  zaposlenici i vozila Hrvatskog Crvenog križa i njegovih ustrojstvenih oblika (županijskih, gradskih i općinskih društava Hrvatskog Crvenog križa) prilikom obavljanja redovnih djelatnosti.“ Obrazloženje Hrvatski Crveni križ i njegovi ustrojstveni oblici (županijska, gradska i općinska društva Hrvatskog Crvenog križa) svoje redovne djelatnosti obavljaju sukladno Zakonu o Hrvatskom Crvenom križu („Narodne novine“, broj 71/10). Vozila Hrvatskog Crvenog križa i društava Hrvatskog Crvenog križa sukladno odredbi članka 19. Pravilnika o načinu korištenja znaka crvenog križa u Hrvatskom Crvenom križu i njegovim ustrojstvenim oblicima („Narodne novine“, broj 49/18) u vrijeme mira obilježavaju se znakom Hrvatskog Crvenog križa odnosno znakom društava Hrvatskog Crvenog križa, na sljedeći način:  na prednjoj strani vozila kao naljepnica, otisak boje ili zastavica,  na bočnim stranama vozila kao naljepnica ili otisak boje,  na stražnjoj strani vozila kao naljepnica ili otisak boje. Visok postotak starijih osoba, intenzivno iseljavanje i smanjenje broja mladih nalažu donošenje mjera koje bi omogućile prihvatljivu socijalnu sigurnost otočanima. Stoga je nužno ulagati u aktivnosti kojima bi se stanovništvu na otoku omogućila socijalna sigurnost kao i u drugim područjima, što se je između ostalog Hrvatska i obvezala potpisivanjem Ugovora o funkcioniranju Europske Unije (članak 174. i 175. ). Društva Hrvatskog Crvenog križa koja djeluju na otocima (Brač, Hvar, Korčula, Krk, Mali Lošinj, Pag, Rab i Vis) skrbe za socijalno ugrožene osobe, od kojih je veliki postotak djece u dobi do 18 godina što govori o visokom udjelu socijalno ugroženog stanovništva u otočnoj populaciji. Sukladno navedenim trendovima društva Hrvatskog Crvenog križa teže unaprjeđenju pružanja izvaninstitucionalnih usluga za umirovljenike i otočane starije od 65 godina kroz programe: klub i dnevni boravak za starije, pomoć u kući, dostava toplih obroka u dom korisnika te posudionica medicinskih i ortopedskih pomagala. Pružanje izvaninstitucionalnih usluga za starije u skladu je s preporukama vezanima uz skrb za starije, ali i činjenicu da druge ustanove koje pružaju takvu skrb imaju sjedište u većim mjestima, obično izvan otoka i daleko od krajnjeg korisnika. Ovakav oblik skrbi doprinosi boljoj kvaliteti života korisnika, ali ujedno predstavlja izazov za društva Hrvatskog Crvenog križa kao pružatelja usluge koja svakodnevno obilaze starije osobe u njihovim domovima na površinom velikim i rijetko naseljenim otocima. Drugi socijalni problem koji se javlja na otocima je velik broj djece i mladeži koja manifestiraju različite oblike neprihvatljivog ponašanja, kao i visok udio broja ovisnika. Zimski mjeseci u manjim sredinama donose prijetnju dosade i manjka interesa i aktivnosti te društva Hrvatskog Crvenog križa ulažu značajne napore u kreiranju slobodnog vremena za učenike i studente kroz rad Klubova mladih Crvenog križa i Savjetovališta za djecu, mlade i obitelj. Također, na otoku Korčuli i Rabu djeluju Klubovi liječenih ovisnika (KLA). Hrvatski Crveni križ je jedna od malobrojnih organizacija civilnog društva koja djeluje na ovim otocima i kroz svoje socijalne programe radi prvenstveno s djecom i starijim osobama koji se nalaze u najvećem riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Navedeno je prepoznato u ovom Nacrtu Zakona i sukladno tome im se osigurava besplatan javni prijevoz. Nadalje, Hrvatski Crveni križ je temeljna operativna snaga sustava civilne zaštite Republike Hrvatske u velikim nesrećama i katastrofama i djeluje u svim fazama operacije žurne pomoći (u fazi pripreme, odgovora i oporavka na kriznu situaciju). Veliki dio djelatnosti u kriznim situacijama se odnosi na prijevoz operativnih snaga Hrvatskog Crvenog križa, humanitarne pomoći, opreme te ispomoć pri evakuaciji stradalog stanovništva. Kako je trajekt u većini slučajeva jedino prijevozno sredstvo do otoka, u slučaju krizne situacije nema drugog načina za dostavu pomoći ili prijevoza operativnih snaga Hrvatskog Crvenog križa. Besplatan prijevoz trajektom te besplatan prijelaz mosta bi nam omogućio da osiguramo razinu pomoći stanovništvu i gostima sukladno potrebama te da pravodobno reagiramo s odgovarajućim brojem operativnih snaga. Napose ističemo da nastojeći izjednačiti količinu i kvalitetu pomoći uvjetima na kopnu, pomažemo smanjiti razlike u stupnju razvijenosti među regijama odnosno jačanje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije. Slijedom svega iznesenoga predlažemo dopuniti odredbe članka 30. predmetnog Nacrta prijedloga Zakona o otocima kako je to naprijed navedeno. Odbijen 1. Zahvaljujemo na komentaru. Komentar se ne prihvaća. Predloženim člankom Zakona točno su definirane određene kategorije otočana koje imaju pravo na povlašteni javni otočni cestovni prijevoz na linijama koje povezuju otok s kopnom i otoke međusobno. Javni otočni cestovni prijevoz odvija se autobusima prijevoznika. Stoga obavljanje redovitih djelatnosti zaposlenika i vozila Hrvatskog Crvenog križa, odnosno prošrenja aktivnosti vezanih uz socijalnu sigurnost otočana nisu vezana uz odvijanje javnog otočnog cestovnog prijevoza. Predloženim zakonskim odredbama Minstarstvo drugim mjerama potiče i nastoji olakšati život otočana. Proširenje korisnika prava na temelju ovog Zakona predstavljalo bi dodatno opterećenje za državni proračun za što u ovom trenutku kao ni u projekcijama za buduće financijsko razdoblje nisu osigurana dodatna sredstva.
Hrvatski Crveni križ Pravo na povlašteni prijelaz mosta, Članak 31. Sukladno odredbi članka 31. Nacrta otočna društva Hrvatskog Crvenog križa kao pravne osobe koje imaju sjedište na premoštenom otoku, odnosno na otoku koji je s premoštenim otokom povezan brodom ili/i trajektom pri prijelazu mosta vlastitim vozilom svih kategorija ne plaćaju mostarinu. Predlažemo da se u odredbu članka 31. stavka 1. iza riječi „i/ili trajektom“ dodaju riječi: „Hrvatski Crveni križ i njegovi ustrojstveni oblici (županijska, gradska i općinska društva Hrvatskog Crvenog križa) prilikom obavljanja redovnih djelatnosti“. Članak 31. stavak 1. glasio bi: „(1)Otočani te fizičke osobe -obrtnici i pravne osobe koje imaju sjedište na premoštenom otoku, odnosno na otoku koji je s premoštenim otokom povezan brodom i/ili trajektom, Hrvatski Crveni križ i njegovi ustrojstveni oblici (županijska, gradska i općinska društva Hrvatskog Crvenog križa) prilikom obavljanja redovnih djelatnosti, pri prijelazu mosta vlastitim vozilom svih kategorija ne plaćaju mostarinu.“ Obrazloženje Hrvatski Crveni križ i njegovi ustrojstveni oblici (županijska, gradska i općinska društva Hrvatskog Crvenog križa) svoje redovne djelatnosti obavljaju sukladno Zakonu o Hrvatskom Crvenom križu („Narodne novine“, broj 71/10). Vozila Hrvatskog Crvenog križa i društava Hrvatskog Crvenog križa sukladno odredbi članka 19. Pravilnika o načinu korištenja znaka crvenog križa u Hrvatskom Crvenom križu i njegovim ustrojstvenim oblicima („Narodne novine“, broj 49/18) u vrijeme mira obilježavaju se znakom Hrvatskog Crvenog križa odnosno znakom društava Hrvatskog Crvenog križa, na sljedeći način:  na prednjoj strani vozila kao naljepnica, otisak boje ili zastavica,  na bočnim stranama vozila kao naljepnica ili otisak boje,  na stražnjoj strani vozila kao naljepnica ili otisak boje. Visok postotak starijih osoba, intenzivno iseljavanje i smanjenje broja mladih nalažu donošenje mjera koje bi omogućile prihvatljivu socijalnu sigurnost otočanima. Stoga je nužno ulagati u aktivnosti kojima bi se stanovništvu na otoku omogućila socijalna sigurnost kao i u drugim područjima, što se je između ostalog Hrvatska i obvezala potpisivanjem Ugovora o funkcioniranju Europske Unije (članak 174. i 175. ). Društva Hrvatskog Crvenog križa koja djeluju na otocima (Brač, Hvar, Korčula, Krk, Mali Lošinj, Pag, Rab i Vis) skrbe za socijalno ugrožene osobe, od kojih je veliki postotak djece u dobi do 18 godina što govori o visokom udjelu socijalno ugroženog stanovništva u otočnoj populaciji. Sukladno navedenim trendovima društva Hrvatskog Crvenog križa teže unaprjeđenju pružanja izvaninstitucionalnih usluga za umirovljenike i otočane starije od 65 godina kroz programe: klub i dnevni boravak za starije, pomoć u kući, dostava toplih obroka u dom korisnika te posudionica medicinskih i ortopedskih pomagala. Pružanje izvaninstitucionalnih usluga za starije u skladu je s preporukama vezanima uz skrb za starije, ali i činjenicu da druge ustanove koje pružaju takvu skrb imaju sjedište u većim mjestima, obično izvan otoka i daleko od krajnjeg korisnika. Ovakav oblik skrbi doprinosi boljoj kvaliteti života korisnika, ali ujedno predstavlja izazov za društva Hrvatskog Crvenog križa kao pružatelja usluge koja svakodnevno obilaze starije osobe u njihovim domovima na površinom velikim i rijetko naseljenim otocima. Drugi socijalni problem koji se javlja na otocima je velik broj djece i mladeži koja manifestiraju različite oblike neprihvatljivog ponašanja, kao i visok udio broja ovisnika. Zimski mjeseci u manjim sredinama donose prijetnju dosade i manjka interesa i aktivnosti te društva Hrvatskog Crvenog križa ulažu značajne napore u kreiranju slobodnog vremena za učenike i studente kroz rad Klubova mladih Crvenog križa i Savjetovališta za djecu, mlade i obitelj. Također, na otoku Korčuli i Rabu djeluju Klubovi liječenih ovisnika (KLA). Hrvatski Crveni križ je jedna od malobrojnih organizacija civilnog društva koja djeluje na ovim otocima i kroz svoje socijalne programe radi prvenstveno s djecom i starijim osobama koji se nalaze u najvećem riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Navedeno je prepoznato u ovom Nacrtu Zakona i sukladno tome im se osigurava besplatan javni prijevoz. Nadalje, Hrvatski Crveni križ je temeljna operativna snaga sustava civilne zaštite Republike Hrvatske u velikim nesrećama i katastrofama i djeluje u svim fazama operacije žurne pomoći (u fazi pripreme, odgovora i oporavka na kriznu situaciju). Veliki dio djelatnosti u kriznim situacijama se odnosi na prijevoz operativnih snaga Hrvatskog Crvenog križa, humanitarne pomoći, opreme te ispomoć pri evakuaciji stradalog stanovništva. Kako je trajekt u većini slučajeva jedino prijevozno sredstvo do otoka, u slučaju krizne situacije nema drugog načina za dostavu pomoći ili prijevoza operativnih snaga Hrvatskog Crvenog križa. Besplatan prijevoz trajektom te besplatan prijelaz mosta bi nam omogućio da osiguramo razinu pomoći stanovništvu i gostima sukladno potrebama te da pravodobno reagiramo s odgovarajućim brojem operativnih snaga. Napose ističemo da nastojeći izjednačiti količinu i kvalitetu pomoći uvjetima na kopnu, pomažemo smanjiti razlike u stupnju razvijenosti među regijama odnosno jačanje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije. Slijedom svega iznesenoga predlažemo dopuniti odredbe članaka 31. predmetnog Nacrta prijedloga Zakona o otocima kako je to naprijed navedeno. Odbijen 1. Zahvaljujemo na komentaru. Komentar se ne prihvaća. Predloženim člankom Zakona točno je definirano besplatni prijelaz mosta za vlastita vozila otočana te vozila fizičkih osoba-obrtnika i pravnih osoba koje imaju sjedište na premoštrenom otoku, odnosno otoku koji je s premoštenim otokom povezan brodom i/ili trajektom, te bi proširenje korisnika prava na temelju ovog Zakona predstavljalo bi dodatno opterećenje za državni proračun za što u ovom trenutku kao ni u projekcijama za buduće financijsko razdoblje nisu osigurana dodatna sredstva.
Primorsko-goranska županija Pravo na povlašteni prijelaz mosta, Članak 31. U određivanju prava na ostvarivanje prava na oslobođenje od plaćanja mostarine trebale bi sudjelovati jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Primljeno na znanje.
OTOČNI SABOR -udruga za razvitak hrvatskih otoka Izjednačavanje cijene pitke vode na otoku s cijenom na kopnu, Članak 32. Čl. 32 Fizička osoba – obrtnik, trgovac pojedinac i pravna osoba, registrirana za gospodarsku djelatnost, osim djelatnosti koja se po posebnom zakonu definira kao turistička djelatnost, koja tu djelatnost obavlja u naselju ima pravo na opskrbu pitkom vodom po cijeni koja je jednaka cijeni vode vodoopskrbnog područja kojem pripada. U cilju poboljšanja uvjeta života te opskrbe otočnog stanovništva i otočnog gospodarstva vodom, otočna naselja ili dijelovi naselja koja nisu spojena na vodoopskrbni sustav imaju pravo na opskrbu pitkom vodom treba omogućiti i turističkoj djelatnosti na pravo povlaštene vode, ako je turizam motor razvoja, zašto turistička djelatnost nema pravo na povlaštenu vodu. Smatramo da u suprotnom dolazi do kršenja Ustava Republike Hrvatske. Da li na kopnu turistička djelatnost plača skuplju vodu u odnosu na ostale gospodarske grane. U stavku 3 možda bi trebalo staviti mogućnost povećanja količine vode po otočaninu u ekstremnim sušama, koje nažalost su sve češće. Tako ako otočanin potroši svoj godišnji limit da mu se omogući i dalje korištenje subvencionirane vode do uspostave normalizacije vremenskih uvjeta. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Primljeno na znanje. Prijedlog će se uzeti u razmatranje prilikom izrade provedbenog propisa na temelju ovog Zakona.
Maja Jurišić Izjednačavanje cijene pitke vode na otoku s cijenom na kopnu, Članak 32. Predlažemo povećati količin po osobi na minimalno 7m3 mjesečno odnosno 63m3 godišnje Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Komentar se ne prihvaća. Prema izvješću Eurostata iz 2013. potrošnja vode u hrvatskim kućanstvima (izražena u m3 po stanovniku) za 2013. iznosi 46 m3 po stanovniku odnosno na mjesečnoj razini 3,58 m3 po stanovniku RH. Tako da je subvencioniranje pitke vode na otocima od 5m3 značajno iznad hrvatskog standarda.
Maja Jurišić Izjednačavanje cijene pitke vode na otoku s cijenom na kopnu, Članak 32. Predlažemo brisanje dijela rečenice koja isključuje turističku djelatnost. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Komentar se prihvaća.
Maja Jurišić Izjednačavanje cijene pitke vode na otoku s cijenom na kopnu, Članak 32. Predlaže se: iza poglavlja II. dodati novo poglavlje III. – Pravo na povlašteni prijevoz otpada s otoka na kopno ; poglavlje III. iz ovog Nacrta postaje poglavlje IV. Poglavlje III. Pravo na povlašteni prijevoz otpada s otoka na kopno Definirati članak koji će regulirati pravo otočnih JLS te otoka sa specifičnim upravnim položajem na državnu subvenciju za prijevoz otpada na kopno radi daljnjeg zbrinjavanja u skladu s posebnim propisom. Visinu subvencije u postotku definirati prema podjeli otoka u skupine prema otočnom pokazatelju razvoja (npr. 60% za 1. skupinu, 45% za 2. skupinu, 30% za 3. skupinu – ovisno o financijskoj projekciji.) Naime, sredstva za tu namjenu su povelik teret za navedene JLS, a dosadašnja subvencija koja se dodjeljivala do 2016. sa pozicije Fonda za zaštitu okoliša i energ učinkovitost je uvelike olakšavala taj teret. Djelomično prihvaćen Primljeno na znanje. Molimo vidjeti odgovor na isti komentar drugog korisnika uz ovaj članak.
Maja Dragojević Izjednačavanje cijene pitke vode na otoku s cijenom na kopnu, Članak 32. Predlaže se: iza poglavlja II. dodati novo poglavlje III. – Pravo na povlašteni prijevoz otpada s otoka na kopno ; poglavlje III. iz ovog Nacrta postaje poglavlje IV. Poglavlje III. Pravo na povlašteni prijevoz otpada s otoka na kopno Definirati članak koji će regulirati pravo otočnih JLS te otoka sa specifičnim upravnim položajem na državnu subvenciju za prijevoz otpada na kopno radi daljnjeg zbrinjavanja u skladu s posebnim propisom. Visinu subvencije u postotku definirati prema podjeli otoka u skupine prema otočnom pokazatelju razvoja (npr. 60% za 1. skupinu, 45% za 2. skupinu, 30% za 3. skupinu – ovisno o financijskoj projekciji.) Naime, sredstva za tu namjenu su povelik teret za navedene JLS, a dosadašnja subvencija koja se dodjeljivala do 2016. sa pozicije Fonda za zaštitu okoliša i energ učinkovitost je uvelike olakšavala taj teret. Predlažemo brisanje dijela rečenice koja isključuje turističku djelatnost. Predlažemo povećati količin po osobi na minimalno 7m3 mjesečno odnosno 63m3 godišnje Djelomično prihvaćen 1. Zahvaljujemo na komentaru. Prijedlog će se uzeti u obzir prilikom izrade provedbenog propisa. 2. Prihvaća se. Stavak 4. članka 32. Nacrta prijedloga Zakona o otocima glasi: Fizička osoba – obrtnik, trgovac pojedinac i pravna osoba, registrirana za gospodarsku djelatnost, koja tu djelatnost obavlja u naselju iz stavka 1. ovog članka, ima pravo na opskrbu pitkom vodom po cijeni koja je jednaka cijeni vode vodoopskrbnog područja kojem pripada i to do maksimalno 50% razlike u cijeni vode ili do maksimalno 30% ukupne godišnje potrošnje vode. 3. Zahvaljujemo na komentaru. Komentar se ne prihvaća. Prema izvješću Eurostata iz 2013. potrošnja vode u hrvatskim kućanstvima (izražena u m3 po stanovniku) za 2013. iznosi 46 m3 po stanovniku odnosno na mjesečnoj razini 3,58 m3 po stanovniku RH. Tako da je subvencioniranje pitke vode na otocima od 5m3 značajno iznad hrvatskog standarda.
Grad Cres Izjednačavanje cijene pitke vode na otoku s cijenom na kopnu, Članak 32. Podržavamo što je u Zakon ugrađena odredba od 5 m3 po stanovnik, a ne kao dosad 20 m3 po domaćinstvu na što smo godinama upozoravali kao problem. Ovo je puno poštenije rješenje. Također, drago nam je da se gospodarstvu sufinancira voda, no apeliram da se još jednom razmotri i u članku 3. dozvoli sufinanciranje i u turistička djelatnost. Naime, sjeverni dio otoka Cresa Tramuntana nema izgrađenu vodovodnu mrežu. Kao Grad pripremili smo dokumentaciju za vodoopskrbne sustave naselja Porozina i Beli u nadi da ćemo ostvariti sufinanciranje navedenih projekata iz EU fondova. No nažalost teško da će neki od fondova u skorije vrijeme sufinancirati izgradnju sustava vrijednu više milijuna eura za svega dvjestotinjak stanovnika na 88 km2. No potrebe za vodovodom ima, pogotovo ukoliko želimo razviti ta područja, a dokaz tome je i nedavno izhođena građevinska dozvola za mali hotel razine 5 zvjezdica u Porozini. No dok se ne izgradi vodovod, potreba za opskrbom autocisternama postoji i smatramo da bi trebalo sufinancirati vodu i turističkim djelatnostima. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Komentar se prihvaća.
Paško Bonja Izjednačavanje cijene pitke vode na otoku s cijenom na kopnu, Članak 32. Bez komentara na ovu glupost. Pa jeli vi znate koja je glavna gospodarska djelatnost na otocima? Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Komentar se prihvaća pod pretpostavkom da se komentar odnosi na članak 36., stavak 4. “osim djelatnosti koja se po posebnom zakonu definira kao turistička djelatnost".
Grad Zadar Izjednačavanje cijene pitke vode na otoku s cijenom na kopnu, Članak 32. S obzirom na stavak 3. ovog članka, smatramo da je predložena količina pitke vode po otočaninu nedostatna te predlažemo da se ista utvrdi na način do najviše 7 m3 mjesečno, odnosno do najviše 65 m3 godišnje. Također, u stavku 4. predmetnog članka apsolutno je potrebno uključiti i turističku djelatnost tj. istu ne izuzimati. Djelomično prihvaćen 1. Zahvaljujemo na komentaru. Komentar se ne prihvaća. Prema izvješću Eurostata iz 2013. potrošnja vode u hrvatskim kućanstvima (izražena u m3 po stanovniku) za 2013. iznosi 46 m3 po stanovniku odnosno na mjesečnoj razini 3,58 m3 po stanovniku RH. Tako da je subvencioniranje pitke vode na otocima od 5m3 značajno iznad hrvatskog standarda. 2. Prihvaća se.
OPĆINA SALI Izjednačavanje cijene pitke vode na otoku s cijenom na kopnu, Članak 32. Predlažemo novi tekst članka 32. stavka 4. kako slijedi: "Fizička osoba – obrtnik, trgovac pojedinac i pravna osoba, registrirana za gospodarsku djelatnost, koja tu djelatnost obavlja u naselju iz stavka 1. ovog članka, ima pravo na opskrbu pitkom vodom po cijeni koja je jednaka cijeni vode vodoopskrbnog područja kojem pripada." Dakle, potrebno je izbrisati dio redka 2. gore navedenog stavka članka 32. koji glasi "osim djelatnosti koja se po posebnom zakonu definira kao turistička djelatnost,". Prihvaćen Prihvaća se.
OPĆINA SALI Izjednačavanje cijene pitke vode na otoku s cijenom na kopnu, Članak 32. Nema razloga, kao što nema ni objašnjenja, za izuzeće turističke djelatnosti iz mjere propisane stavkom 4. Budući da se u tekstu članka 21. stavka 1. navode projekti: "5.smanjenje i konačno uklanjanje nedostatka i oskudice vode primjenom nekonvencionalnih i pametnih načina upravljanja vodnim resursima" i "10.prelazak na alternativne, dugoročne, održive i odgovorne oblike turizma na otocima." te da se u tekstu članka 34. među djelatnostima koje su od značaja za gospodarski razvoj otoka koje podupire država navode: "turizam održivih razmjera u novim i postojećim obnovljenim i prenamijenjenim objektima; ekoturizam; kulturni turizam i ostali selektivni oblici turističke ponude, medicinsko-zdravstveni turizam" smatramo kako je ovo izuzeće, osim što je bezrazložno, u suprotnosti s ostatkom teksta Nacrta zakona. Nijedan oblik turizma nije moguće razvijati u otočnim naseljima ili dijelovima naselja koja nisu spojena na vodoopskbni sustav bez izjednačavanja cijene vode s cijenom na kopnu. Prihvaćen Prihvaća se.
Maja Dragojević Otočna iskaznica , Članak 33. Stavak 2. predlaže se dodati - kako bi se učinkovito pratilo korištenje prava omogućava se Ministarstvu pokretanje postupka sukladno posebnom propisu kojim je regulirano prebivalište/boravište u svrhu utvrđivanja prava i povlastica. Odbijen Zahvaljujemo na komentaru. Ne prihvaća se. Nadzor nad provođenjem propisa kojima se uređuje prebivalište i boravište u nadležnosti je drugog tijela državne uprave. Otočna iskaznica se može dodijeliti isključivo korisnicima koji udovoljavaju uvjetima iz definicije otočanina.
Maja Jurišić Otočna iskaznica , Članak 33. Stavak 2. predlaže se dodati - kako bi se učinkovito pratilo korištenje prava omogućava se Ministarstvu pokretanje postupka sukladno posebnom propisu kojim je regulirano prebivalište/boravište u svrhu utvrđivanja prava i povlastica. Odbijen Zahvaljujemo na komentaru. Komentar se ne prihvaća. Molimo vidjeti odgovor na isti komentar drugog korisnika uz ovaj članak.
OTOČNI SABOR -udruga za razvitak hrvatskih otoka Otočna iskaznica , Članak 33. Otočni sabor u skladu sa čl. 38. st. 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske podnio je Ustavnom sudu prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Republike Hrvatske i Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na povlašteni prijevoz na linijama u javnom pomorskom prijevozu. Otočni sabor smatra da je provedba čl. 2 st. 2 Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na povlašteni prijevoz na linijama u javnom pomorskom prijevozu u kojem se govori da pravo na povlašteni prijevoz ostvaruju Otočnom iskaznicom u suprotnosti sa Zakonom o osobnoj iskaznici. U Zakonu o osobnoj iskaznici u čl. 1 stoji „Osobna iskaznica je javna isprava kojom državljanin Republike Hrvatske dokazuje identitet, hrvatsko državljanstvo, spol, datum rođenja, prebivalište i adresu stanovanja“. Smatramo da se sva prava na povlastice mogu evidentirati preko osobnih iskaznica. Nažalost postupak na Ustavnom sudu traje od 2014. godine. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Primljeno na znanje. Odredbama prijedloga novog Zakona o otocima definirana je Otočna iskaznica kao isprava kojom otočanin ostvarivaju otočna prava, povlastice i mjere koje su propisane predloženim otočaninu se ne ukida ni jedno otočno pravo, povlastica ili propisana mjera. Nadalje, izdavanje Otočne iskaznice uređuje se Zakonom o prijevozu u linijskom i povremeno obalnom pomorskom prometu (“Narodne novine, broj 33/06., 38/09., 87/09., 18/11., 80/13. I 56/16) te se koristi kao sredstvo za pristup sustavu otočnih prava, povlastica i mjera koje se provode temeljem ovog Zakona kroz informacijski sustav otočnih prava.
Primorsko-goranska županija MINISTARSTVO REGIONALNOGA RAZVOJA, DIO OSMI U ovom dijelu, osim navedenih područja koja se planiraju poticati, važno je dodatno naglasiti razvoj poduzetničke infrastrukture (poduzetničke zone) u svrhu razvoja poduzetništva, a ne samo dobivanje potpora male vrijednosti za fizičke i pravne osobe. Također treba uključiti i poticanje zapošljavanja osoba u deficitarnim zanimanjima. Primljeno na znanje 1. Zahvaljujemo na komentaru. Primljeno na znanje. Odredbama novog Zakona o otocima predviđene su mjere za djelatnosti koje će doprinijeti poticanju konkurentnosti i rasta gospodarstva na otocima. Također su propisane i mjere poticanja zadrugarstva na otocima, kao i poticanje razvoja civilnog društva. 2. Primljeno na znanje. Prijedlog će se uzeti u obzir prilikom izrade provedebenog propisa kojim će se nastojati omogućit poticanje zapošljavanja osoba u deficitarnim zanimanjima.
Paško Bonja MINISTARSTVO REGIONALNOGA RAZVOJA, GOSPODARSKI RAZVOJ OTOKA Da bi se broj stanovnika, broj radnih mjesta i kvaliteta života na otocima povećala potrebno je provesti radikalne mjere. Pod hitno je potrebno smanjiti ili potpuno ukinuti PDV te sve doprinose na plaće zaposlenih na otoku tj. da se bruto 2 isplaćuje kao neto plaća. Također, svim poduzetnicima (bez obzira na djelatnost) je potrebno subvencionirati vodu tj. da cijena bude ista kao i njihovim kolegama na kopnu. Djelomično prihvaćen 1.Zahvaljujemo na komentaru. Kometar se ne prihvaća jer je demografska obnova na otocima definirana kao jedno od programskih područja obuhvaćenih Nacionalnim planom razvoja otoka. Također porezna i fiskalna politika su u nadležnosti drugog tijela državne uprava, o odredbe ovog zakona između ostaloga obuhvaćaju mjeru dodjelu potpore za otočane zaposlene na otoku. 2. Prihvaća se.
OPĆINA SALI Poticanje djelatnosti od značaja za gospodarski razvoj otoka, Članak 34. U tekstu članka 34. navodi se i "tradicionalna gradnja koja uključuje upotrebu kamena kao građevnog materijala" kao jedna od djelatnosti koje su od značaja za gospodarski razvoj otoka koje podupire država. Na području naše JLS, zbog specifičnih geografskih uvjeta, tradicionalna gradnja kamenih poljskih kućica nailazi na niz administrativnih zapreka zbog vrlo restriktivnog tumačenja i primjene članka 45. Zakona o prostornom uređenju koji govori o ograničenjima u planiranju i korištenju prostora zaštićenog obalnog pojasa mora (ZOP). Molimo Vas da prije upućivanja konačnog teksta Nacrta Zakona o otocima u saborsku proceduru u tekst uvrstite i odredbu koja bi uzela u obzir specifični geografski položaj otoka na kojima najvrednija poljoprivredna zemljišta spadaju u ZOP. Gore navedeno molimo kako bi novi Zakon o otocima ispunio svoju svrhu kao "lex specialis". Odbijen 1.Zahvaljujemo na komentaru. Komentar se ne prihvaća pošto je navedena problematika u nadležnosti Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja.
OPĆINA SALI Poticanje djelatnosti od značaja za gospodarski razvoj otoka, Članak 34. Molimo prije upućivanja konačnog teksta Nacrta Zakona o otocima u saborsku proceduru u tekst uvrstiti i odredbu koja bi omogućila tradicionalnu gradnju kamenih poljskih kućica uzimajući u obzir specifični geografski položaj otoka na kojima najvrednija poljoprivredna zemljišta spadaju u zaštićeni obalni pojas (ZOP) propisan odredbom čl. 45. Zakona o prostornom uređenju. Na ovaj način bi Zakon o otocima ispunio svrhu kao "lex specialis" u odnosu na Zakon o prostornom uređenju, a imajući u vidu niz hrvatskih otoka, pogotovo u zadarskom i šibenskom arhipelagu, koji su posebnih geografskih obilježja. Odbijen 1.Zahvaljujemo na komentaru. Komentar se ne prihvaća navedena problematika je u nadležnosti Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja. Nadalje, u članku 34. ovog Zakona tradicionalna gradnja koja uključuje upotrebu kamena kao građevnog materijala uvrštena u djelatnosti koje su od značaja za gospodarski razvoj otoka i koje, kao takve, podupire država.
LJEČILIŠTE VELI LOŠINJ Poticanje djelatnosti od značaja za gospodarski razvoj otoka, Članak 34. Voće se razlikuje prema vremenu sazrijevanja, stupnju sazrijevanja, namjeni i prema podrijetlu proizvodnje. Prema podrijetlu proizvodnje razlikuju se kontinentalno voće, koje uspijeva na području kontinentalne i umjerene klime i južno voće, koje uspijeva na području sredozemne i suptropske klime. Voće iz tropskih krajeva naziva se još i egzotično voće (mango, papaja...). U kontinentalno voće ubrajaju se: - jabučasto voće (jabuke, kruška, dunja, mušmula) - koštunjičavo voće (šljive, višnje, trešnje, breskve, marelice...) - jagodasto voće (vrtne i šumske jagode, kupine, maline, dud) - bobičasto voće (grožđe, ribiz, ogrozd, borovnice, brusnice, ružin šipak, aronija, jarebika, mukinja) - jezgrasto voće (orah, lješnjak, badem, kesten, mak, kikiriki) - dinje i lubenice Južno voće (sredozemno voće) U južno voće ubrajaju se: - agrumi (limun, naranča, mandarina, grejp, smokva, rogač, šipak, kaki, žižula, oskoruša, planika, pinjol, kivi) - voće s područja sutropske klime (ananas, banana, datulja, kokosov orah, avokado, pistacija, kiwano). Kao što se vidi iz gornjeg prikaza postoji veliki broj voćnih kultura koje su profitabilne i održive na otocima a da, strogo gledano, spadaju u kontinentalno voće. Stoga predlažem da se umjesto termina "sredozemno voćarstvo" koristi termin "voćarstvo". Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prihvaća se.
LJEČILIŠTE VELI LOŠINJ Hrvatski otočni proizvod , Članak 35. Možda bi bilo dobro aktivnost proširiti i na usluge jer je u suvremenom turizmu iskustvo ono što je najvažnija konkurentska prednost a temelj iskustva je usluga. Prihvaćen Primljeno na znanje. Primljeno na znanje. Program HOP prvenstveno je usmjeren na izvorne otočne proizvode s dodanom vrijednosti, što može uključiti i inovativno-inovacijske proizvode. Usluge su specifičnost tercijarnog, a ne proizvodnog i prerađivačkog sektora, što ne umanjuje njihovu važnost. Budući da se ne navodi koji bi to tip usluga mogao ući u eventualno razmatranje za dodjelu oznake HOP i po čemu su te usluge specifične samo za naše otoke, ne može načelna primjedba i prijedlog biti predmet i podloga proširenja u projektu HOP. Usluge u turizmu u fokusu su interesa i djelokruga Ministarstva turizma koje može osmisliti projekt adekvatnog valoriziranja usluga u ovom sektoru.
Grad Mali Lošinj Poticanje konkurentnosti i rasta poduzetništva na otocima, Članak 36. Skrećemo pozornost da se ovim Zakonom ili budućim Pravilnikom predvide poticaji za otočna gospodarstva, te da se uzmu u obzir specifičnosti otoka i otočnih investicija. Primjerice, cijena prijevoza opreme, materijala i ostalih proizvoda, bitno utječe na formiranje konačne cijene radova ili usluga na otoku. (Kućanske potrepštine, građevinski materijal i sl. skuplji su 30-40% u odnosu na cijenu na kopnu zbog troška prijevoza) Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Komentar je uzet u obzir. U članku 36. ovoga Zakona propisuje se mogućnost ostvarenja prava na potporu male vrijednosti za fizičke osobe-obrtnike i pravne osobe koje svoju registriranu djelatnost, neovisno o svom sjedištu, obavljaju na otocima. Ovim pravom se pokušava ublažiti djelomično neravnopravni položaj gospodarstvenika na otocima u odnosu na položaj gospodarstvenika koji obavljaju istovrsne djelatnosti na kopnu te im se na taj način omogućuju povoljniji uvjeti poslovanja što bi moglo biti od značaja za poticanje gospodarstva odnosno obavljanje djelatnosti, kao i ostanak ili zapošljavanje na otocima.
Joško Radić Poticanje konkurentnosti i rasta poduzetništva na otocima, Članak 36. U stavku 2., članka 36. spominje se otočni poslodavac, ali pojam nije definiran. U važećem Zakonu to je definirano. Stavak 1. članka 36. navodi da sve pravne osobe i obrtnici neovisno o sjedištu mogu ostvariti potporu male vrijednosti. Međutim u stavku 2. otočni poslodavci (pretpostavljam samo dio onih iz stavka 1. koji imaju djelatnost registriranu na otoku) potporu mogu ostvariti samo za djelatnosti definirane člankom 34. Za obrtnike i pravne osobe koji nisu registrirani na otoku nema ograničenja da potporu mogu ostvariti isklučivo za djelatnosti iz članka 34. Prema važećem Zakonu, potporu (za očuvanje radnih mjesta) mogu ostvariti samo poslodavci koji imaju djelatnost registriranu na otoku. Po ovom prijedlogu, s obzirom da potporu mogu ostvariti i oni koji nisu registrirani na otoku za očekivati je da će manje sredstava dobiti oni koji imaju djelatnost registriranu na otoku. U obrazloženju članka 36. navodi se da se pokušava ublažiti neravnopravan položaj gospodarstvenika na otocima, ali nije jasno kako su poslodavci koji nisu registrirani na otoku i koji vlastitom poslovnom odlukom pristaju raditi na otoku u neravnopravnom položaju pa time mogu ostvariti i potporu. Prihvaćen Prihvaća se.
Paško Bonja GOSPODARSKI RAZVOJ OTOKA, Divljač i invazivne strane životinjske vrste na otocima Nemoguće je kontrolirati uvođenje alohtone divljači na otoke jer nitko ne može provjeravati svaki kamion koji dolazi na otok (primjer Dugi otok). Potrebno je zabraniti lovišta na otocima te ukloniti u najkraćem roku svu alohtonu divljač jer ionako od njih koristi ima vrlo uski krug ljudi, a poljoprivredom se bavi većina. Planirate poticati poljoprivredu i OPG-ove, a istovremeno imati muflone, srne, lopatare i veprove na malom području. Odbijen Zahvaljujemo se na komentaru. Komentar se ne prihvaća. Napominjemo nekoliko činjenica o prirodi odnosno biologiji divljači, posebice svinja divljih. Divljač, u slučaju kad je ugrožena napušta stanište na kojem se nalazila i traži prikladnije stanište. Otkako je vuk, kao vrhunski predator i jedini prirodni neprijatelj svinje divlje u Republici Hrvatskoj, pod potpunom zaštitom te širi svoj areal i zauzima nove površine, svinja divlja se sve češće povlači te je se nalazi i na otocima, čak i na onima na kojima nikad prije nije bila. Razlog tome je da je svinja divlja kad je ugrožena u stanju preplivati velike udaljenosti da bi se spasila te će u bijegu dospjeti i na otoke. Nažalost, stanišne prilike na našim otocima su se uvelike promijenile jer obrađenih poljoprivredni ima sve manje, a njihovo mjesto zauzimaju prostori makije koji čine idealno stanište upravo za svinju divlju. Nastavno, makija svojim sastavom otežava ili čak onemogućava provedbu jačih lovnih aktivnosti te je svaki pokušaj potpunog uklanjanja svinje divlje s otoka, a bez povratka stanovništva i intenzivnije obrade površina, unaprijed osuđen na propast odnosno bilo kakva zakonska odredba koja bi tako nešto nalagala nije provediva. Sukladno odredbama Zakona o lovstvu o prioritetima će, putem danih im ovlasti, odlučivati JLS i u smislu gospodarenja divljači, pojedinačno odlučivati koje su djelatnosti od značaja za gospodarski razvoj otoka.
Grad Cres GOSPODARSKI RAZVOJ OTOKA, Divljač i invazivne strane životinjske vrste na otocima S obzirom da na pojedinim otocima postoji više lovišta, a dosadašnja praksa pokazuje da svaki lovoovlaštenik / lovozakupnik ima različit pristup provedbi izlučenja divljači koja od prirode ne obitava na otocima, aktivnosti lovoovlaštenika / lovozakupnika nisu usklađene, a divljač nesmetano migrira iz lovišta u lovište, što umanjuje učinkovitost poduzetih mjera, predlažemo da se u Nacrt prijedloga Zakona o otocima uvrsti odredba koja će omogućiti donošenje posebnog akcijskog plana gospodarenja pojedinom divljači na razini jednog ili više otoka, slično odredbi članka 44. stavka 5. NP Zakona o lovstvu. Radi omogućavanja provedbe predložene odredbe mora se provjeriti je li potrebno uskladiti odgovarajuće odredbe NP Zakona o lovstvu. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Primljeno na znanje. Propisivati odredbe o jedno te istoj materiji s dva različita propisa nije uputno, pa se tako i gospodarenje divljači propisuje materijalnim zakonom odnosno Zakonom o lovstvu. Nadalje, lovstvo je gospodarska grana koja može uvelike pomoći razvoju otoka ako je to u interesu lokalne zajednice. Zakon o lovstvu omogućuje jedinicama lokalne i područne samouprave osiguranje jedinstvenosti svakog otoka po pitanju lovnog gospodarstva. Izvršna tijela županija odobravaju lovnogospodarske osnove u zajedničkim lovištima, donose mjere za sprečavanje šteta od divljači i imaju ovlasti postupati kako bi se te mjere provodile čime se štiti interes jedinica lokalne i područne samouprave.
Grad Cres Divljač i invazivne strane životinjske vrste na otocima, Članak 37. Stavak 1. U članku 13. stavku 1. Zakona o otocima koji je trenutačno na snazi (NN 34/99, 149/99, 32/02, 33/06) određuje se zabrana unošenja i uzgoja divljači koja od prirode ne obitava na otoku. U stavcima 2. i 3. eksplicite je navedeno koje vrste divljači smiju obitavati na otocima što implicira da je zabranjen uzgoj onih vrsta koje nisu na popisu. Drugim riječima, odredbe aktualnog zakona o otocima odražavaju općeniti stav zakonodavca da određene životinjske vrste iz kategorije divljači nisu sastavni dio otočnog ekosustava. Te se životinjske vrste de facto mogu smatrati stranim vrstama koje su uvedene u prirodu, sukladno članku 4. stavku 1. točki 15. Zakona o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima (NN 15/2018). One doduše nisu nikada bile stavljene na popis stranih, odnosno invazivnih stranih vrsta, ali je ministarstvo nadležno za poslove zaštite prirode ipak smatralo da predstavljaju ekološki rizik na otocima s obzirom da je rješavanje problematike prisutnosti tih vrsta na otocima bilo uvršteno u Strategiju i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NN 143/2008) pod točkom 3.3 - Suzbijanje invazivnih vrsta. Isto je ministarstvo temeljem članka 92. Zakona o zaštiti prirode („Narodne novine“, broj 70/2005, 139/2008 i 57/2011) donijelo Naredbu o uklanjanju strane svojte (Sus scrofa – divlje svinje) iz otočnih ekosustava („Narodne novine“, broj 49/2012) kako bi se zaštitila bioraznolikost Republike Hrvatske. U skladu s člankom 13. stavkom 5. aktualnog Zakona o otocima, ministarstvo nadležno za lovstvo donijelo je Naredbu o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači (NN 42/07). U Nacrtu prijedloga Zakona o otocima stav zakonodavca se u potpunosti mijenja te se sada smatra da dosadašnje nepoželjne životinjske vrste mogu biti dio otočnog sustava pa se izjednačavaju s ostalim (autohtonim) vrstama divljači. Novi stav usklađen je s tezom, koju već dulje vrijeme promovira Lovački savez Primorsko-goranske županije, da su se divlje svinje i jeleni lopatari tijekom vremena „udomaćili“ na otocima (neosporno je da te životinje mogu preživjeti na otocima). Radi se, međutim, klasičnom izvrtanju teza jer se u ovom slučaju se ne treba postaviti pitanje da li i u kojoj se mjeri strana vrsta prilagodila novom ekosustavu, već koje i kolike štete trpi ekosustav (uključujući i čovjeka) zbog nazočnosti strane vrste. Novi stav zakonodavaca može se prepoznati iz činjenice da u nacrtu prijedloga novog zakona ne nalazimo više odredbu zabrane unošenja i uzgoja divljači koja od prirode ne obitava na otoku, a izbrisan je i popis u kojem su izrijekom bile navedene vrste divljači koje se smiju uzgajati na otocima. Umjesto toga, u članku 37. stavku 1. NP Zakona o otocima nalazimo odredbu koja u biti samo preuzima dio odredbe iz članka 77. stavka 3. točke 2. NP Zakona o lovstvu (usvojen na 96. sjednici Vlade Republike Hrvatske i poslan u saborsku zakonodavnu proceduru) koja glasi: „dopustiti provedbu sanitarnog ili redukcijskog odstrjela te izlučenje divljači osim ptica s površina na kojima ugrožava sigurnost ljudi i imovine ili na kojima prema drugim propisima ne smiju obitavati (otoci, zračne luke i sl.) pravnoj ili fizičkoj osobi (obrtniku) osposobljenoj za lov. Dopuštenjem se propisuje i visina odstrjela te raspolaganje s odstrijeljenom divljači i njezinim dijelovima.“ Željeli bismo skrenuti pozornost da: • se odredbom iz članka 37. stavka 1. NP Zakona o otocima ne uvodi nikakva zakonodavna novina već se stvara redundancija u odnosu na već postojeću odredbu iz članka 77. stavka 3. točke 2. NP Zakona o lovstvu; • se odredba iz članka 77. stavka 3. točke 2. NP Zakona o lovstvu poziva na „druge propise“ koji ograničavaju obitavanje divljači na određenim površinama; u ovom konkretnom slučaju poziva se na članak 13. trenutno važećeg Zakona o otocima. Izostavljanjem odredbe o zabrani obitavanja određenih vrsta divljači na otocima iz NP Zakona o otocima, nakon usvajanja zakona prestat će pravna osnova za primjenu dijela članka 77. stavka 3. točke 2. NP Zakona o lovstvu kojim se automatizmom omogućuje izlučenje divljači zbog zabrane obitavanja na određenim površinama temeljem drugih propisa, te će mogućnost izlučenja ostati samo u slučajevima ugroze sigurnosti ljudi i imovine; • je mogućnost provedbe sanitarnog ili redukcijskog odstrjela te izlučenje divljači samo u slučajevima ugroze sigurnosti ljudi i imovine vrlo dvojbena, jer je iz iskustva poznato da u mnogim slučajevima ugroza, odnosno šteta na imovini nije bila priznata od strane nadležnih tijela, a treba uzeti u obzir da mnogi (demotivirani) poljoprivrednici više ni ne prijavljuju štete; • nije definiran postupak utvrđivanja praga nastanka ugroze (temelji li se prag na objektivnim pokazateljima ili na slobodnoj (diskrecijskoj) ocjeni ministarstva, odnosno nadležnog tijela ili nekog drugog tijela). Stoga predlažemo da se članak 37. stavak 1. NP Zakona o otocima formulira na način da se predvidi obveza izlučenja divljači koja od prirode ne obitava na otocima, odnosno da se izrijekom navede divljač kojoj se zabranjuje obitavanje na otoku kako bi se stvorio pravni temelj za primjenu članka 77. stavka 3. točke 2. NP Zakona o lovstvu. Stavak 2. Slično kao i u prethodnom stavku, stavkom 2. članka 37. NP Zakona o otocima ne uvodi se nikakva zakonodavna novina već se stvara redundancija u odnosu na već postojeći Zakona o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima (NN 15/2018). Napominjemo da se na popisu invazivnih stranih vrsta ne nalaze divlja svinja i jelen lopatar s obzirom da se radi o vrstama koji su u kopnenom dijelu RH autohtone. Stavak 3. Odredba iz stavka 3. članka 37. NP Zakona o otocima istovjetna je odredbi iz članka 48. stavka 4. NP Zakona o lovstvu, kojoj je dodan uvjet ishođenja prethodnog mišljenja ministarstva nadležnog za otoke. Pravno je dvojbeno može li se odredbom jednog zakona uvjetovati provođenje odredbe drugog zakona. S obzirom da se NP Zakona o lovstvu trenutno nalazi u saborskoj zakonodavnoj proceduri, ispravnije bi bilo da se uvjet ishođenja prethodnog mišljenja ministarstva nadležnog za otoke uvrsti u tekst NP Zakona o lovstvu putem vladinog amandmana. Ovaj bi se stavak u tom slučaju brisao. Odredba da će ministarstvo nadležno za lovstvo propisati posebne uvjete za gospodarenje divljači na otocima je nebitna u kontekstu rješavanja problematike divljači koja od prirode ne obitava na otocima, ako se u NP Zakona o otocima izričito ne zabrani uzgoj divljači koja od prirode ne obitava na otocima, ne navede popis vrsta na koje se zabrana odnosi i ne propiše potreba izrade posebnih otočnih akcijskih planova za izlučenje divljači koja od prirode ne obitava na otocima. Naime, ako se status divljači koja od prirode ne obitava na otocima izjednači sa statusom otočne autohtone divljači, propisivanje posebnih uvjeta gospodarenja divljači na otocima neće imati učinka na rješavanje problematike divljači koja od prirode ne obitava na otocima. Stavak 4. Iz odredbe stavka 4. članka 37. NP Zakona o otocima nije jasno koje mjere može poduzeti ministarstvo nadležno za otoke u slučajevima kada izvještaji ministarstva nadležnog za lovstvo ukažu na neučinkovitost mjera i radnji koje se provode na temelju lovnogospodarske osnove, a u cilju rješavanja problema koje na otocima uzrokuje divljač koja od prirode na njima ne obitava. Ako je cilj odredbe isključivo dobivanje izvještaja o provedbi lovnogospodarske osnove, onda se odredba slobodno može brisati iz NP Zakona. Izvještaj se po potrebi uvijek može zatražiti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Molimo vidjeti odgovor na isti komentar drugog korisnika uz ovaj članak.
Grad Mali Lošinj Divljač i invazivne strane životinjske vrste na otocima, Članak 37. Stavak 1. U članku 13. stavku 1. Zakona o otocima koji je trenutačno na snazi (NN 34/99, 149/99, 32/02, 33/06) određuje se zabrana unošenja i uzgoja divljači koja od prirode ne obitava na otoku. U stavcima 2. i 3. eksplicite je navedeno koje vrste divljači smiju obitavati na otocima što implicira da je zabranjen uzgoj onih vrsta koje nisu na popisu. Drugim riječima, odredbe aktualnog zakona o otocima odražavaju općeniti stav zakonodavca da određene životinjske vrste iz kategorije divljači nisu sastavni dio otočnog ekosustava. Te se životinjske vrste de facto mogu smatrati stranim vrstama koje su uvedene u prirodu, sukladno članku 4. stavku 1. točki 15. Zakona o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima (NN 15/2018). One doduše nisu nikada bile stavljene na popis stranih, odnosno invazivnih stranih vrsta, ali je ministarstvo nadležno za poslove zaštite prirode ipak smatralo da predstavljaju ekološki rizik na otocima s obzirom da je rješavanje problematike prisutnosti tih vrsta na otocima bilo uvršteno u Strategiju i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NN 143/2008) pod točkom 3.3 - Suzbijanje invazivnih vrsta. Isto je ministarstvo temeljem članka 92. Zakona o zaštiti prirode („Narodne novine“, broj 70/2005, 139/2008 i 57/2011) donijelo Naredbu o uklanjanju strane svojte (Sus scrofa – divlje svinje) iz otočnih ekosustava („Narodne novine“, broj 49/2012) kako bi se zaštitila bioraznolikost Republike Hrvatske. U skladu s člankom 13. stavkom 5. aktualnog Zakona o otocima, ministarstvo nadležno za lovstvo donijelo je Naredbu o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači (NN 42/07). U Nacrtu prijedloga Zakona o otocima stav zakonodavca se u potpunosti mijenja te se sada smatra da dosadašnje nepoželjne životinjske vrste mogu biti dio otočnog sustava pa se izjednačavaju s ostalim (autohtonim) vrstama divljači. Novi stav usklađen je s tezom, koju već dulje vrijeme promovira Lovački savez Primorsko-goranske županije, da su se divlje svinje i jeleni lopatari tijekom vremena „udomaćili“ na otocima (neosporno je da te životinje mogu preživjeti na otocima). Radi se, međutim, klasičnom izvrtanju teza jer se u ovom slučaju se ne treba postaviti pitanje da li i u kojoj se mjeri strana vrsta prilagodila novom ekosustavu, već koje i kolike štete trpi ekosustav (uključujući i čovjeka) zbog nazočnosti strane vrste. Novi stav zakonodavaca može se prepoznati iz činjenice da u nacrtu prijedloga novog zakona ne nalazimo više odredbu zabrane unošenja i uzgoja divljači koja od prirode ne obitava na otoku, a izbrisan je i popis u kojem su izrijekom bile navedene vrste divljači koje se smiju uzgajati na otocima. Umjesto toga, u članku 37. stavku 1. NP Zakona o otocima nalazimo odredbu koja u biti samo preuzima dio odredbe iz članka 77. stavka 3. točke 2. NP Zakona o lovstvu (usvojen na 96. sjednici Vlade Republike Hrvatske i poslan u saborsku zakonodavnu proceduru) koja glasi: „dopustiti provedbu sanitarnog ili redukcijskog odstrjela te izlučenje divljači osim ptica s površina na kojima ugrožava sigurnost ljudi i imovine ili na kojima prema drugim propisima ne smiju obitavati (otoci, zračne luke i sl.) pravnoj ili fizičkoj osobi (obrtniku) osposobljenoj za lov. Dopuštenjem se propisuje i visina odstrjela te raspolaganje s odstrijeljenom divljači i njezinim dijelovima.“ Željeli bismo skrenuti pozornost da: • se odredbom iz članka 37. stavka 1. NP Zakona o otocima ne uvodi nikakva zakonodavna novina već se stvara redundancija u odnosu na već postojeću odredbu iz članka 77. stavka 3. točke 2. NP Zakona o lovstvu; • se odredba iz članka 77. stavka 3. točke 2. NP Zakona o lovstvu poziva na „druge propise“ koji ograničavaju obitavanje divljači na određenim površinama; u ovom konkretnom slučaju poziva se na članak 13. trenutno važećeg Zakona o otocima. Izostavljanjem odredbe o zabrani obitavanja određenih vrsta divljači na otocima iz NP Zakona o otocima, nakon usvajanja zakona prestat će pravna osnova za primjenu dijela članka 77. stavka 3. točke 2. NP Zakona o lovstvu kojim se automatizmom omogućuje izlučenje divljači zbog zabrane obitavanja na određenim površinama temeljem drugih propisa, te će mogućnost izlučenja ostati samo u slučajevima ugroze sigurnosti ljudi i imovine; • je mogućnost provedbe sanitarnog ili redukcijskog odstrjela te izlučenje divljači samo u slučajevima ugroze sigurnosti ljudi i imovine vrlo dvojbena, jer je iz iskustva poznato da u mnogim slučajevima ugroza, odnosno šteta na imovini nije bila priznata od strane nadležnih tijela, a treba uzeti u obzir da mnogi (demotivirani) poljoprivrednici više ni ne prijavljuju štete; • nije definiran postupak utvrđivanja praga nastanka ugroze (temelji li se prag na objektivnim pokazateljima ili na slobodnoj (diskrecijskoj) ocjeni ministarstva, odnosno nadležnog tijela ili nekog drugog tijela). Stoga predlažemo da se članak 37. stavak 1. NP Zakona o otocima formulira na način da se predvidi obveza izlučenja divljači koja od prirode ne obitava na otocima, odnosno da se izrijekom navede divljač kojoj se zabranjuje obitavanje na otoku kako bi se stvorio pravni temelj za primjenu članka 77. stavka 3. točke 2. NP Zakona o lovstvu. Stavak 2. Slično kao i u prethodnom stavku, stavkom 2. članka 37. NP Zakona o otocima ne uvodi se nikakva zakonodavna novina već se stvara redundancija u odnosu na već postojeći Zakon o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima (NN 15/2018). Napominjemo da se na popisu invazivnih stranih vrsta ne nalaze divlja svinja i jelen lopatar s obzirom da se radi o vrstama koji su u kopnenom dijelu RH autohtone. Stavak 3. Odredba iz stavka 3. članka 37. NP Zakona o otocima istovjetna je odredbi iz članka 48. stavka 4. NP Zakona o lovstvu, kojoj je dodan uvjet ishođenja prethodnog mišljenja ministarstva nadležnog za otoke. Pravno je dvojbeno može li se odredbom jednog zakona uvjetovati provođenje odredbe drugog zakona. S obzirom da se NP Zakona o lovstvu trenutno nalazi u saborskoj zakonodavnoj proceduri, ispravnije bi bilo da se uvjet ishođenja prethodnog mišljenja ministarstva nadležnog za otoke uvrsti u tekst NP Zakona o lovstvu putem vladinog amandmana. Ovaj bi se stavak u tom slučaju brisao. Odredba da će ministarstvo nadležno za lovstvo propisati posebne uvjete za gospodarenje divljači na otocima je nebitna u kontekstu rješavanja problematike divljači koja od prirode ne obitava na otocima, ako se u NP Zakona o otocima izričito ne zabrani uzgoj divljači koja od prirode ne obitava na otocima, ne navede popis vrsta na koje se zabrana odnosi i ne propiše potreba izrade posebnih otočnih akcijskih planova za izlučenje divljači koja od prirode ne obitava na otocima. Naime, ako se status divljači koja od prirode ne obitava na otocima izjednači sa statusom otočne autohtone divljači, propisivanje posebnih uvjeta gospodarenja divljači na otocima neće imati učinka na rješavanje problematike divljači koja od prirode ne obitava na otocima. Stavak 4. Iz odredbe stavka 4. članka 37. NP Zakona o otocima nije jasno koje mjere može poduzeti ministarstvo nadležno za otoke u slučajevima kada izvještaji ministarstva nadležnog za lovstvo ukažu na neučinkovitost mjera i radnji koje se provode na temelju lovnogospodarske osnove, a u cilju rješavanja problema koje na otocima uzrokuje divljač koja od prirode na njima ne obitava. Ako je cilj odredbe isključivo dobivanje izvještaja o provedbi lovnogospodarske osnove, onda se odredba slobodno može brisati iz NP Zakona. Izvještaj se po potrebi uvijek može zatražiti. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Komentar se ne prihvaća.ost, nije oportuno propisivati odredbe o jedno te istoj materiji s dva različita propisa pa se tako i gospodarenje divljači propisuje materijalnim zakonom odnosno Zakonom o lovstvu. Nadalje, lovstvo je gospodarska grana koja može uvelike pomoći razvoju otoka ako je to u interesu lokalne zajednice. Svaki otok je jedinstven i smatramo da se nikako ne smije generalizirati te na svim otocima zabranjivati razvoj gospodarske grane lovstva. Zakon o lovstvu omogućuje jedinicama lokalne i područne samouprave osiguranje jedinstvenosti svakog otoka po pitanju lovnog gospodarstva. Izvršna tijela županija odobravaju lovnogospodarske osnove u zajedničkim lovištima, donose mjere za sprečavanje šteta od divljači i imaju ovlasti postupati kako bi se te mjere provodile čime se štiti interes jedinica lokalne i područne samouprave. Sukladno Zakonu o lovstvu JLS će u smislu gospodarenja divljači, pojedinačno odlučivati koje su djelatnosti od značaja za gospodarski razvoj otoka.
LJEČILIŠTE VELI LOŠINJ Divljač i invazivne strane životinjske vrste na otocima, Članak 37. U stavku (2) predlažem da se koristi izraz "mora " umjesto "može" jer se u nastavku stavka navodi invazivna strana vrsta. Ne vidim razlog zašto bi se ministarstvu ostavio prostor da odluči da se NE MOŽE dozvoliti uklanjanje invazivne strane vrste. Odbijen Zahvaljujemo na komentaru. Ne prihvaća se. Općenito, kako bi se osigurala pravna sigurnost, nije oportuno propisivati odredbe o jedno te istoj materiji s dva različita propisa pa se tako i gospodarenje divljači propisuje materijalnim zakonom odnosno Zakonom o lovstvu dok se postupanje s invazivnim stranim vrstama propisuje Zakonom o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima.
Primorsko-goranska županija Divljač i invazivne strane životinjske vrste na otocima, Članak 37. Članak 37., stavak 1. U članku 13. stavku 1. Zakona o otocima koji je trenutačno na snazi (NN 34/99, 149/99, 32/02, 33/06) određuje se zabrana unošenja i uzgoja divljači koja od prirode ne obitava na otoku. U stavcima 2. i 3. eksplicite je navedeno koje vrste divljači smiju obitavati na otocima što implicira da je zabranjen uzgoj onih vrsta koje nisu na popisu. Drugim riječima, odredbe aktualnog zakona o otocima odražavaju općeniti stav zakonodavca da određene životinjske vrste iz kategorije divljači nisu sastavni dio otočnog ekosustava. Te se životinjske vrste de facto mogu smatrati stranim vrstama koje su uvedene u prirodu, sukladno članku 4. stavku 1. točki 15. Zakona o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima (NN 15/2018). One doduše nisu nikada bile stavljene na popis stranih, odnosno invazivnih stranih vrsta, ali je ministarstvo nadležno za poslove zaštite prirode ipak smatralo da predstavljaju ekološki rizik na otocima s obzirom da je rješavanje problematike prisutnosti tih vrsta na otocima bilo uvršteno u Strategiju i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NN 143/2008) pod točkom 3.3 - Suzbijanje invazivnih vrsta. Isto je ministarstvo temeljem članka 92. Zakona o zaštiti prirode NN 70/2005, 139/2008 i 57/2011) donijelo Naredbu o uklanjanju strane svojte (Sus scrofa – divlje svinje) iz otočnih ekosustava NN 49/2012) kako bi se zaštitila bioraznolikost Republike Hrvatske. U Nacrtu prijedloga Zakona o otocima stav zakonodavca se u potpunosti mijenja te se sada smatra da dosadašnje nepoželjne životinjske vrste mogu biti dio otočnog sustava pa se izjednačavaju s ostalim (autohtonim) vrstama divljači. Naime, u Nacrtu prijedloga novog zakona na nalazimo više odredbu zabrane unošenja i uzgoja divljači koja od prirode ne obitava na otoku, a izbrisan je i popis u kojem su izrijekom bile navedene vrste divljači koje se smiju uzgajati na otocima. Umjesto toga, u članku 37. stavku 1. Nacrta prijedloga Zakona o otocima nalazimo odredbu koja u biti samo preuzima dio odredbe iz članka 77. stavka 3. točke 2. Nacrta prijedloga Zakona o lovstvu (usvojen na 96. sjednici Vlade Republike Hrvatske i poslan u saborsku zakonodavnu proceduru) koja glasi: „dopustiti provedbu sanitarnog ili redukcijskog odstrjela te izlučenje divljači osim ptica s površina na kojima ugrožava sigurnost ljudi i imovine ili na kojima prema drugim propisima ne smiju obitavati (otoci, zračne luke i sl.) pravnoj ili fizičkoj osobi (obrtniku) osposobljenoj za lov. Dopuštenjem se propisuje i visina odstrjela te raspolaganje s odstrijeljenom divljači i njezinim dijelovima.“ Željeli bismo skrenuti pozornost da: • se odredbom iz članka 37. stavka 1. Nacrta prijedloga Zakona o otocima ne uvodi nikakva zakonodavna novina već se stvara redundancija u odnosu na već postojeću odredbu iz članka 77. stavka 3. točke 2. Nacrta prijedloga Zakona o lovstvu; • se odredba iz članka 77. stavka 3. točke 2. Nacrta prijedloga Zakona o lovstvu poziva na „druge propise“ koji ograničavaju obitavanje divljači na određenim površinama; u ovom konkretnom slučaju poziva se na članak 13. trenutno važećeg Zakona o otocima. Izostavljanjem odredbe o zabrani obitavanja određenih vrsta divljači na otocima iz Nacrta prijedloga Zakona o otocima, nakon usvajanja zakona prestat će pravna osnova za primjenu dijela članka 77. stavka 3. točke 2. Nacrta prijedloga Zakona o lovstvu u dijelu u kojem se omogućuje izlučenje divljači zbog zabrane obitavanja na određenim površinama temeljem drugih propisa, te će mogućnost izlučenja ostati samo u slučajevima ugroze sigurnosti ljudi i imovine; • je mogućnost provedbe sanitarnog ili redukcijskog odstrjela te izlučenje divljači samo u slučajevima ugroze sigurnosti ljudi i imovine vrlo dvojbena, jer je iz iskustva poznato da u mnogim slučajevima ugroza, odnosno šteta na imovini nije bila priznata od strane nadležnih tijela; • nije definiran postupak utvrđivanja praga nastanka ugroze (temelji li se prag na objektivnim pokazateljima ili na slobodnoj (diskrecijskoj) ocjeni ministarstva, odnosno nadležnog tijela). Stoga predlažemo da se članak 37. stavak 1. Nacrta prijedloga Zakona o otocima formulira na način da se predvidi obveza izlučenja divljači koja od prirode ne obitava na otocima, odnosno da se izrijekom navede divljač kojoj se zabranjuje obitavanje na otoku kako bi se stvorio pravni temelj za primjenu članka 77. stavka 3. točke 2. Nacrta prijedloga Zakona o lovstvu. Članak 37., stavak 2. Slično kao i u prethodnom stavku, stavkom 2. članka 37. Nacrta prijedloga Zakona o otocima ne uvodi se nikakva zakonodavna novina već se stvara redundancija u odnosu na već postojeći Zakona o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima (NN 15/2018). Članak 37., stavak 3. Odredba iz stavka 3. članka 37. Nacrta priojedloga Zakona o otocima istovjetna je odredbi iz članka 48. stavka 4. Nacrta prijedloga Zakona o lovstvu, kojoj je dodan uvjet ishođenja prethodnog mišljenja ministarstva nadležnog za otoke. Pravno je dvojbeno može li se odredbom jednog zakona uvjetovati provođenje odredbe drugog zakona. S obzirom da se Nacrt prijedloga Zakona o lovstvu trenutno nalazi u saborskoj zakonodavnoj proceduri, ispravnije bi bilo da se uvjet ishođenja prethodnog mišljenja ministarstva nadležnog za otoke uvrsti u tekst Nacrta prijedloga Zakona o lovstvu putem vladinog amandmana. Ovaj bi se stavak u tom slučaju brisao. Odredba da će ministarstvo nadležno za lovstvo propisati posebne uvjete za gospodarenje divljači na otocima je nebitna u kontekstu rješavanja problematike divljači koja od prirode ne obitava na otocima, ako se u Nacrtu prijedloga Zakona o otocima izričito ne zabrani uzgoj divljači koja od prirode ne obitava na otocima, ne navede popis vrsta na koje se zabrana odnosi i ne propiše potreba izrade posebnih otočnih akcijskih planova za izlučenje divljači koja od prirode ne obitava na otocima. Naime, ako se status divljači koja od prirode ne obitava na otocima izjednači sa statusom otočne autohtone divljači, propisivanje posebnih uvjeta gospodarenja divljači na otocima neće imati učinka na rješavanje problematike divljači koja od prirode ne obitava na otocima. Članak 37., stavak 4. Iz odredbe stavka 4. članka 37. Nacrta prijedloga Zakona o otocima nije jasno koje mjere može poduzeti ministarstvo nadležno za otoke u slučajevima kada izvještaji ministarstva nadležnog za lovstvo ukažu na neučinkovitost mjera i radnji koje se provode na temelju lovnogospodarske osnove, a u cilju rješavanja problema koje na otocima uzrokuje divljač koja od prirode ne obitava na otocima. Ako je cilj odredbe isključivo dobivanje izvještaja o provedbi lovnogospodarske osnove, onda se odredba slobodno može brisati iz Nacrta prijedloga Zakona. Izvještaj se po potrebi uvijek može zatražiti. Naredba ministra poljoprivrede o smanjenju brojnog stanja iz 2007. temeljena je na odredbi sadašnjeg Zakona o otocima (ne temelji se na Zakonu o lovstvu). Izmjenom zakona i nestankom te odredbe prestati će važiti i sama naredba na temelju koje je bio omogućen cjelogodišnji lov. Važnost posebnog pristupa alohtonoj (nezavičajnoj) divljači dokazuje i to da je tekstu Nacionalnog programa razvitka otoka jasno dana odrednica o takvoj divljači (Nacionalni program razvitka otoka prihvaćen je na Saboru Republike Hrvatske 28. veljače 1997.). Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Molimo vidjeti odgovor na isti komentar drugog korisnika uz ovaj članak.
Nenad Starc Divljač i invazivne strane životinjske vrste na otocima, Članak 37. Znamo da je ovo nedovoljno. Može li se još jednom razmisliti ne samo o zabrani uvođenja invazivnih vrsta nego i obaveznom izlučenju vrsta koje su invaziju već izvršile, s njihovog stanovišta uspješno, s otočnog katastrofalno. Ovako formuliran Članak 37 je u suprotnosti s Člankom 34. Država u Članku 34. podupire djelatnosti koje Člankom 37 praktički onemogućuje. Na Cresu je došlo dotle da očekuju prvu ljudsku žrtvu divljih svinja. Ne pretjeruju. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Primljeno na znanje. Navodimo nekoliko činjenica o prirodi odnosno biologiji divljači, posebice svinja divljih. Divljač, u slučaju kad je ugrožena napušta stanište na kojem se nalazila i traži prikladnije stanište. Otkako je vuk, kao vrhunski predator i jedini prirodni neprijatelj svinje divlje u Republici Hrvatskoj, pod potpunom zaštitom te širi svoj areal i zauzima nove površine, svinja divlja se sve češće povlači te je se nalazi i na otocima, čak i na onima na kojima nikad prije nije bila. Razlog tome je da je svinja divlja kad je ugrožena u stanju preplivati velike udaljenosti da bi se spasila te će u bijegu dospjeti i na otoke. Nažalost, stanišne prilike na našim otocima su se uvelike promijenile jer obrađenih površina ima sve manje, a njihovo mjesto zauzimaju prostori makije koji čine idealno stanište upravo za svinju divlju. Nastavno, makija svojim sastavom otežava ili čak onemogućava provedbu jačih lovnih aktivnosti te je svaki pokušaj potpunog uklanjanja svinje divlje s otoka, a bez povratka stanovništva i intenzivnije obrade površina, unaprijed osuđen na propast odnosno bilo kakva zakonska odredba koja bi tako nešto nalagala nije provediva. Sukladno Zakonu o lovstvu o prioritetima će, putem danih im ovlasti, odlučivati JLS te smatramo da je ovakvo rješenje optimalno.
Domagoj Križaj Divljač i invazivne strane životinjske vrste na otocima, Članak 37. stavak 1. je nepotreban jer je to sve propisano Zakonom o lovstvu. Ovako dolazi do dupliranja propisa što dovodi do pravne nesigurnosti. Odbijen Ne prihvaća se. Odgovor molimo vidjeti uz komentare na pojedine članke.
OTOČNI SABOR -udruga za razvitak hrvatskih otoka Divljač i invazivne strane životinjske vrste na otocima, Članak 37. Izlov alohtone divljači mora biti jače normiran uz jasne obveze svih uključenih (Ministarstvo, Županija, ovlaštenici lova itd). Potrebno je donijeti jasne mjere i obveze te Zakon o otocima u ovom predmetu mora biti iznad Zakona o lovu (jer je potonji usmjeren zaštiti divljači, a ovdje se radi o zaštiti otoka i otočana). U nacrtu prijedloga novog zakona na nalazimo više odredbu zabrane unošenja i uzgoja divljači koja od prirode ne obitava na otoku, a izbrisan je i popis u kojem su izrijekom bile navedene vrste divljači koje se smiju uzgajati na otocima. Stoga predlažemo da se članak 37. stavak 1. NP Zakona o otocima formulira na način da se predvidi obveza izlučenja divljači koja od prirode ne obitava na otocima, odnosno da se izrijekom navede divljač kojoj se zabranjuje obitavanje na otoku kako bi se stvorio pravni temelj za primjenu članka 77. stavka 3. točke 2. NP Zakona o lovstvu. Stavak 2. Slično kao i u prethodnom stavku, stavkom 2. članka 37. NP Zakona o otocima ne uvodi se nikakva zakonodavna novina već se stvara redundancija u odnosu na već postojeći Zakona o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima (NN 15/2018). Stavak 3. Odredba iz stavka 3. članka 37. NP Zakona o otocima istovjetna je odredbi iz članka 48. stavka 4. NP Zakona o lovstvu, kojoj je dodan uvjet ishođenja prethodnog mišljenja ministarstva nadležnog za otoke. Pravno je dvojbeno može li se odredbom jednog zakona uvjetovati provođenje odredbe drugog zakona. S obzirom da se NP Zakona o lovstvu trenutno nalazi u saborskoj zakonodavnoj proceduri, ispravnije bi bilo da se uvjet ishođenja prethodnog mišljenja ministarstva nadležnog za otoke uvrsti u tekst NP Zakona o lovstvu putem vladinog amandmana. Ovaj bi se stavak u tom slučaju brisao. Odredba da će ministarstvo nadležno za lovstvo propisati posebne uvjete za gospodarenje divljači na otocima je nebitna u kontekstu rješavanja problematike divljači koja od prirode ne obitava na otocima, ako se u NP Zakona o otocima izričito ne zabrani uzgoj divljači koja od prirode ne obitava na otocima, ne navede popis vrsta na koje se zabrana odnosi i ne propiše potreba izrade posebnih otočnih akcijskih planova za izlučenje divljači koja od prirode ne obitava na otocima. Naime, ako se status divljači koja od prirode ne obitava na otocima izjednači sa statusom otočne autohtone divljači, propisivanje posebnih uvjeta gospodarenja divljači na otocima neće imati učinka na rješavanje problematike divljači koja od prirode ne obitava na otocima. Stavak 4. Iz odredbe stavka 4. članka 37. NP Zakona o otocima nije jasno koje mjere može poduzeti ministarstvo nadležno za otoke u slučajevima kada izvještaji ministarstva nadležnog za lovstvo ukažu na neučinkovitost mjera i radnji koje se provode na temelju lovnogospodarske osnove, a u cilju rješavanja problema koje na otocima uzrokuje divljač koja od prirode ne obitava na otocima. Odbijen 1. Zahvaljujemo na komentaru. Komentar se ne prihvaća. Kako bi se osigurala pravna sigurnost, nije oportuno propisivati odredbe o jedno te istoj materiji s dva različita propisa pa se tako i gospodarenje divljači propisuje materijalnim zakonom odnosno Zakonom o lovstvu. Nadalje, lovstvo je gospodarska grana koja može uvelike pomoći razvoju otoka ako je to u interesu lokalne zajednice. Svaki otok je jedinstven i smatramo da se nikako ne smije generalizirati te na svim otocima zabranjivati razvoj gospodarske grane lovstva. Zakon o lovstvu omogućuje jedinicama lokalne i područne samouprave jedinstvenost svakog otoka po pitanju lovnog gospodarstva. Naime, izvršna tijela županija imaju ovlasti u provedbi Zakona o lovstvu pa tako odobravaju lovnogospodarske osnove u zajedničkim lovištima, donose mjere za sprečavanje šteta od divljači i imaju ovlasti postupati kako bi se te mjere provodile čime se štiti interes jedinica lokalne i područne samouprave.
Iva Tuhtan Grgić MINISTARSTVO REGIONALNOGA RAZVOJA, PRAVO PRVOKUPA Doc.dr.sc. Iva Tuhtan Grgić (ituhtan@pravri.hr) ZAVOD ZA POMORSKO I TRANSPORTNO PRAVO Sveučilište u Rijeci, Pravni fakultet Rijeka Komentari i prijedlozi vezano uz Dio deveti - Pravo prvokupa Nacrta prijedloga Zakona o otocima 1) Čl. 39. st. 2. Nacrta Prijedloga Zakona o otocima „Vlasnik nekretnine iz stavka 1. ovoga članka koji namjerava takvu nekretninu prodati, dužan je dostaviti pisanu ponudu za prodaju nekretnine po tržišnoj cijeni nadležnom tijelu za upravljanje imovinom Republike Hrvatske, određenom posebnim propisom.“ KOMENTAR - TRŽIŠNA CIJENA Pravo prvokupa je povlastica nositelja toga prava koje ga ovlašćuje da stvar ili pravo (na kojima ima pravo prvokupa) kupi prije svih ostalih, za istu cijenu i pod istim uvjetima pod kojima je vlasnik tu stvar ili pravo namjeravao prodati trećoj osobi. Odredbom čl. 39. st. 2. Nacrta Prijedloga Zakona o otocima propisano je da je vlasnik nekretninu dužan ponuditi prodaju nekretnine po tržišnoj cijeni. Bitno je naglasiti da je pravo svakog vlasnika samostalno odlučiti želi li svoju stvar prodati ili ne želi, kao i, ukoliko je želi prodati, odrediti kupoprodajnu cijenu, a koju zainteresirani kupac može i ne mora prihvatiti. Ovlaštenik prava prvokupa ima pravo kupiti opterećenu stvar po istoj cijeni i pod istim uvjetima pod kojima bi je kupila treća osoba, a ta cijena ne mora nužno biti tržišna cijena, odnosno može biti više od tržišne cijene. Stoga, ovako formulirana odredba predstavlja veće ograničenje za vlasnika nekretnine nego što je slučaj kod općeg režima prava prvokupa. PRIJEDLOG: u čl. 39. st. 2. brisati riječi „po tržišnoj cijeni“ ili ih zamijeniti riječima: „za istu cijenu i pod istim uvjetima pod kojima je vlasnik tu stvar ili pravo namjeravao prodati trećoj osobi“ 2) Čl. 39. st. 3. Nacrta Prijedloga Zakona o otocima „Pravo prvokupa na nekretnine iz stavka 1. ovog članka odnosi se i na njihovo otuđenje na temelju darovnih ugovora, sporazuma o razvrgnuću ili pravomoćne odluke suda o razvrgnuću, unošenjem nekretnine kao uloga u trgovačko društvo, u postupcima podjele društva kapitala, u ovršnim i stečajnim postupcima kao i u postupcima stjecanja fiducijalnog vlasništva. Iznimno, pravo prvokupa ne odnosi se na otuđenje nekretnina na temelju darovnih ugovora pod uvjetom da su darovatelj i obdarenik svrstani u prvi nasljedni red.“ KOMENTAR - PROŠIRENA PRIMJENA PRAVA PRVOKUPA Razlog uvođenja zakonskog prava prvokupa je sprečavanje rasprodaje otoka i otočića koji predstavljaju nacionalno bogatstvo. Zakonsko pravo prvokupa, općenito, ne predstavlja za vlasnika preveliko ograničenje, budući da će mu, u pravilu biti svejedno kome će nekretninu prodati. Institut prava prvokupa tradicionalno je vezan uz kupoprodaju, na što upućuje i sam naziv instituta (vidjeti Zakon o obveznim odnosima koji je opći propis koji regulira pravo prvokupa). Zakonsko pravo prvokupa, kako je uređeno važećim Zakonom o otocima, i predloženo u Nacrtu Prijedloga Zakona o otocima (i u važećem Zakonu o otocima) u znatnoj mjeri odstupa od klasičnog instituta prava prvokupa i općeg stvarnopravnog i obveznopravnog uređenja. Polje primjene zakonskog prava prvokupa Nacrtom Prijedloga Zakona o otocima prošireno je s kupoprodaje i na neke druge, (ali ne sve – primjerice, ugovor o zamjeni) dobrovoljne raspoložbe nekretninama, kao i na prodaju u stečajnom i ovršnom postupku i postupcima stjecanja fiducijalnog vlasništva. Upravo ta proširena primjena otvara brojna pitanja provedivosti Zakona, kao i njegove ustavnosti i usklađenosti s načelom jamstva vlasništva i razmjernosti ograničenja vlasništva. Čl. 16. st. 2. Ustava RH propisano je da “Svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju.”, a ovako prošireno pravo prvokupa za vlasnika predstavlja ograničenje prava vlasništva nerazmjerno cilju koji se želi odredbom postići. Nadalje, zakonom propisana ograničenja vlasništva, pa tako i ona iz Zakona o otocima, morala bi biti u skladu s međunarodnim ugovorima, posebice čl. 1. Prvog protokola uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (NN, Međunarodni ugovori, br. 18/97. i 6/99.) 2.1. UGOVOR O DAROVANJU: je besplatan pravni posao za koji se ne traži protučinidba, a po svojoj prirodi je ugovor intuitu personae, odnosno sklapa se zbog osobnih svojstava i osobnih odnosa ugovornih strana. Namjera (animus donandi) je, volja, darovatelja obogatiti drugu stranu, povećati joj imovinu iz nekih osobnih razloga, primjerice osobite privrženosti ili zahvalnosti. Namjera darovatelja nije stvar prodati niti na njoj zaraditi pa predloženo rješenje predstavlja znatno odstupanje od klasičnog shvaćanja instituta prvokupa (nekoga tko ima nakanu darovanja prisiljava se na prodaju). Za pretpostaviti je da je pravo prvokupa prošireno na ugovor o darovanju zbog bojazni da će se u praksi zaključivati simulirani ugovori o darovanju koji bi prikrivali kupoprodaju. Za rješavanje takvih zlouporaba postoje drugi mehanizmi kojima bi se postigao cilj ove odredbe, primjerice primjena općih pravila o simuliranim poslovima iz Zakona o obveznim odnosima. Pitanje je na koji način vlasnik treba ponuditi takvu nekretninu državi, županiji i općini. Ukoliko vlasnik nekretnine ovu ponudi po tržišnoj cijeni nositeljima prava prvokupa, a nositelji prava prvokupa ne iskoriste to svoje pravo, vlasnik svejedno ne bi mogao realizirati ugovor o darovanju jer bi takav ugovor bio sklopljen po povoljnijim uvjetima i stoga ništetan. 2.2. IZNIMKA PREDVIĐENA ZA PRVI NASLJEDNI RED Iznimno, pravo prvokupa ne odnosi se na otuđenje nekretnina na temelju darovnih ugovora pod uvjetom da su “darovatelj i obdarenik svrstani u prvi nasljedni red” Navedena iznimka nespretno je formulirana i mogla bi se tumačiti na tri različita načina. Naime, ukoliko bi se zahtijevalo da stranke darovnog ugovora međusobno budu u prvom nasljednom redu, to bi onda bilo jedino u slučaj darovanja između bračnih i izvanbračnih drugova i istospolnih partnera i to samo u slučaju da imaju zajedničku djecu (u protivnom oni prelaze u drugi nasljedni red i nasljeđuju zajedno s roditeljima (čl. 11. ZN-a) pa u tom slučaju nasljednika prvog nasljednog reda uopće ne bi bilo). Ovakvo usko shvaćanje navedene iznimke čini nam se neprihvatljivim. Iste su dvojbe postojale u primjeni odredbe čl. 9. Zakona o naknadi pa je bilo opravdano očekivati da će se iskustva i zauzeta stajališta o tumačenju kruga zakonskih nasljednika i nasljednih redova koristiti i prilikom izrade Nacrta Prijedloga Zakona o otocima. Drugi način na koji se navedena iznimka može tumačiti je slučaj kada je obdarenik svrstan u prvi nasljedni red darovatelja. Dakle, odnosila bi se na darovanja učinjena djeci, posvojčetu te bračnom ili izvanbračnom drugu. Konačno, ukoliko bi se iznimka tumačila najšire ne bi bilo odlučno koja od ugovornih strana ugovora o darovanju je drugoj strani u prvom nasljednom redu, dakle, konkretno, bila bi dopuštena i darovanja roditeljima i posvojiteljima. 2.3. OVRŠNI POSTUPAK Prema općem pravilu Zakona o obveznim odnosima, koji se podredno primjenjuje, nositelj prava prvokupa čije je pravo prvokupa bilo upisano u javnoj knjizi može zahtijevati poništaj javne prodaje, ako nije bio posebno pozvan da joj pristupi (čl. 452. st. 2. ZOO-a). Budući da se pravila o kupoprodaji s pravom prvokupa na odgovarajući način primjenjuju i na zakonsko pravo prvokupa, pravo zahtijevati poništaj javne prodaje imao bi i nositelj zakonskog prava prvokupa po Zakonu o otocima. I Ovršnim je zakonom, propisano da se zaključak o prodaji dostavlja i osobama koje imaju upisano pravo prvokupa, a osoba, koja ima zakonsko ili ugovorno pravo prvokupa upisano u zemljišnoj knjizi, ima prednost pred najpovoljnijim ponuditeljem ako odmah po zaključenju dražbe izjavi da nekretninu kupuje uz iste uvjete. Stoga je odredba suvišna, a u odnosu na rok za prihvaćanje ponude različita od Zakona o obveznim odnosima i Ovršnog zakona. 2.4. POSTUPAK STJECANJE FIDUCIJARNOG VLASNIŠTVA Nejasno je na koji bi način (odnosno u kojem trenutku) ovlaštenik prava prvokupa mogao ostvariti to svoje pravo u postupku stjecanja fiducijarnog vlasništva. Fiducijarno vlasništvo je institut stvarnopravnog osiguranja tražbine vjerovnika (fiducijara ili predlagatelja osiguranja) prijenosom prava vlasništva dužnikove nekretnine (fiducijanta ili protivnika osiguranja). Kod stjecanja fiducijarnog vlasništva na vjerovnika se doista prenosi pravo vlasništva, međutim, svrha toga prijenosa nije stjecanje prava vlasništva već osiguranje tražbine. Stjecanje prava vlasništva može biti posljedica neispunjenja tražbine osigurane fiducijarnim vlasništvom, ali tek po provedenom postupku namirenja. U postupku namirenja, prije prodaje nekretnine, odnosno prije izdavanja potvrde o punopravnom vlasništvu, javni bilježnik bi trebao pozvati nositelje prava prvokupa da odluče žele li se koristiti svojim pravom i kupiti nekretninu po postignutoj cijeni, odnosno ukoliko se nije javio zainteresirani kupac, po cijeni za koju se smatra da bi predlagatelj osiguranja postao punopravni vlasnik – visina ugovorene tražbine, uvećana za kamate, troškove i porez. Ukoliko se zadrži ova odredba bilo bi korisno pojasniti je. PRIJEDLOG: a) brisati čitav st. 2. b) Ukoliko se odluči zadržati prošireno polje primjene koristiti formulaciju: „kada se stvar otuđuje na naplatnom pravnom temelju“ c) Ukoliko se ne prihvate prijedlozi pod a) odnosno b) svakako brisati riječi: „darovnih ugovora“, a time i zadnju rečenicu: „Iznimno, pravo prvokupa ne odnosi se na otuđenje nekretnina na temelju darovnih ugovora pod uvjetom da su darovatelj i obdarenik svrstani u prvi nasljedni red.“ d) Ukoliko se ne prihvate prijedlozi od a)-c) pojasniti sintagmu „pod uvjetom da su darovatelj i obdarenik svrstani u prvi nasljedni red“, primjerice na način: „pod uvjetom da je darovanje učinjeno u korist bračnog ili izvanbračnog druga ili srodnika u uspravnoj liniji ili s njima izjednačenim osobama.“ 3.) čl. 39. st. 9. Nacrta Prijedloga Zakona o otocima KOMENTAR – OBVEZA ISPLATE NAKNADE: Nacrt Prijedloga Zakona o otocima ne sadrži odredbu o obvezi korisnika prava prvokupa na isplatu cijene, a niti o rokovima, odnosno obvezi njezina polaganja kod suda, odnosno druge zakonom ovlaštene osobe. Premda bi se ovdje u nedostatku izričite odredbe specijalnog zakona primjenjivale odredbe ZOO-a (čl. 450. st. 2.), nepotrebno se otvara mogućnost za drugačije tumačenje te da bi izrijekom trebalo propisati dužnost i rok isplate kupoprodajne cijene. PRIJEDLOG Dodaje se st. 10: „Izjava o prihvaćanju ponude proizvodit će pravne učinke samo ako nositelj prava prvokupa isplati cijeli iznos vlasniku ili ga deponira kod javnog bilježnika i nadležnog suda u roku iz stavka 5. ovoga članka.“ 4.) Čl. 40. st. 4. Nacrta Prijedloga Zakona o otocima „Ništetan je ugovor o kupoprodaji sklopljen protivno članku 39. ovog Zakona i stavku 1. ovoga članka.“ KOMENTAR - NIŠTETNOST: Od svih pozitivnih hrvatskih propisa kojima je osnovano zakonsko pravo prvokupa Zakon o otocima je jedini koji propisuje sankciju ništetnosti ugovora u slučaju povrede prava prvokupa. I prema odredbi Zakona o obveznim odnosima nositelj prava prvokupa čije je pravo bilo povrijeđeno može zahtijevati da se prijenos poništi i da se stvar njemu proda pod istim uvjetima (čl. 454. ZOO-a). 5.) Čl. 41. Nacrta Prijedloga Zakona o otocima „ (1)Nekretnina iz članka 39. stavka 1. ovoga Zakona koja je prva čestica do mora ili prva čestica do obalne čestice ne smije biti predmetom prodaje dok se ne utvrdi granica pomorskog dobra sukladno posebnom zakonu. (2) Ništetan je ugovor o kupoprodaji sklopljen protivno odredbi stavka 1. ovoga članka.“ KOMENTAR – OBVEZA UTVRĐIVANJA GRANICE POMORSKOG DOBRA: Najveće ograničenje prava vlasništva propisano ZO-om odnosi se na zabranu prodaje nekretnine koja je prva čestica do mora ili prva čestica do obalne čestice dok se ne utvrdi granica pomorskog dobra. Opravdanost ovog ograničenja višestruko je upitna. Naime, pomorsko dobro, radi čije je zaštite uvedeno ovo ograničenje, postoji ex lege i zaštićeno je neovisno o tome tko je u zemljišnim knjigama upisan kao vlasnik nekretnine koja je prva do mora ili prva do obalne čestice. Ni pomorsko dobro niti otoci, radi čije je zaštite ova mjera propisna nisu njome dobili dodatnu zaštitu, a vlasnika se nepotrebno ograničava u mogućnosti raspolaganja njegovom nekretninom. S druge strane, apsurdno je da se, pozivajući se na interes Republike Hrvatske i zaštitu pomorskog dobra o kojemu je po zakonu dužna voditi brigu i upravljati Republika Hrvatska, ograničava pravo vlasništva, kada je upravo nedovoljna briga države dovela do toga da granica pomorskog dobra nije utvrđena. Prilikom propisivanja ovog ograničenja prava vlasništva zakonodavac nije vodio računa o načelu razmjernosti ograničenja koje se vlasniku nameće i javnog interesa koji se tim ograničenjem želi postići, što ovu odredbu čini upitnom s ustavnopravnog aspekta. Treba istaknuti da je postupak utvrđivanja granica pomorskog dobra relativno dugotrajan i skup budući da je podnositelj zahtjeva dužan je prikupiti i podnijeti detaljnu dokumentaciju i platiti naknadu za utvrđivanje granice pomorskog dobra. Tek nakon što je utvrđena granica pomorskog dobra, vlasnik će morat proći postupak ponude nekretnine nositeljima prava prvokupa, pa je razdoblje Ovom su odredbom vlasnici nekretnina na koje se odnosi odredba neopravdano dovedeni u puno nepovoljniji položaj od vlasnika nekretnina koje su prve čestice do mora ili prve čestice do obalne čestice, a nisu u skupini otoka na koje se ova odredba odnosi. 6.) Čl. 44. st. 1. Nacrta Prijedloga Zakona o otocima „Tijelo nadležno za geodetske poslove i katastar dužno je u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona dostaviti nadležnom općinskom sudu podatke i dokumentaciju o katastarskim česticama za nekretnine na otocima iz članka 39. stavka 1. ovoga Zakona, koji će po službenoj dužnosti izvršiti zabilježbu zabrane otuđenja na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske i zabilježbu prava prvokupa u korist Republike Hrvatske na nekretninama u vlasništvu drugih osoba.“ KOMENTAR – ZABILJEŽBA PRVOKUPA: Nacrt Prijedloga Zakon o otocima propisuje da će se pravo prvokupa upisati zabilježbom, dok je Zakon o zemljišnim knjigama propisano da pravo prvokupa može biti predmet uknjižbe i predbilježbe (čl. 31. st. 1. ZZK). Zakon o otocima valjalo bi uskladiti sa Zakonom o zemljišnim knjigama. Neobično je da je zabilježba zabrane otuđenja propisana samo za Republiku Hrvatsku, budući da je zabrana otuđenja na malim, povremeno nastanjenim i nenastanjenim otočićima i nekretninama propisana, ne samo za Republiku Hrvatsku, nego i za županiju, grad i općinu na čijem se području nekretnina nalazi. Ovakvo rješenje vjerojatno je posljedica ograničene mogućnosti pravnog raspolaganja svim nekretninama koje su u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i to na način da mogu raspolagati u pravilu samo na temelju javnog natječaja i uz naknadu po tržišnoj cijeni. Za razliku od jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave Republika Hrvatska nije općim zakonom ograničena u raspolaganju svojim nekretninama. Neovisno o postojanju ograničenja iz čl. 391. ZV-a smatram da bi odredbu čl. 44. st. 1. Nacrta Prijedloga ZO-a bilo korisno dopuniti na način da se zabilježba zabrane otuđenja po službenoj dužnosti ima izvršiti i na nekretninama u vlasništvu županije, grada i općine. PRIJEDLOG: 1) dio rečenice: “izvršiti zabilježbu zabrane otuđenja na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske“ dopuniti na način da glasi „izvršiti zabilježbu zabrane otuđenja na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, jedinca područne (regionalne) samouprave i jedinica lokalne samouprave“ 2) riječi „zabilježbu prava prvokupa“ zamijeniti riječima „uknjižbu ili predbilježbu prava prvokupa“ U Rijeci, 14. lipnja 2018. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prihvaća se.
OTOČNI SABOR -udruga za razvitak hrvatskih otoka Pravo prvokupa Republike Hrvatske, Članak 39. Čl: 39 Republika Hrvatska ima pravo prvokupa nekretnina koje se nalaze na malim, povremeno nastanjenim i nenastanjenim otocima definiranim u Državnom programu zaštite i korištenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i okolnog mora. Postavlja se pitanje koji su mali otoci jer u opisu pojmova (čl:5) nema opisa za mali otok. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Komentar se prihvaća. Donošenjem novog Zakona o otocima, donijet će se i novi podzakonski akt, odnosno novi program.
Nenad Starc Pravo prvokupa Republike Hrvatske, Članak 39. Državni program iz 2007. godine itekako vodi računa račuina o veličini otoka ali mu je osnovni kriterij nastanjenost. Najveći otoci na popisu su tako Sv. Grgur (6,4 km2) i Goli otok (4,5 km2) a mnogi, od njih manji otoci nisu uvršteni jer su „tehnički nastanjeni“ (otoci na kojima su samo hoteli, redovnički otoci, svjetionici itd.). Opasnosti od podvođenja otoka veličine Silbe, Suska, Zlarina ili Koločepa u režim prvokupa dakle nema, ali ostaje primjedba da naziv državnog programa zbunjuje. Dovoljno bi bilo reći „povremeno nastanjeni i nenastanjeni“ i skup otoka na kojima vrijedi režim prvokupa bio bi dovoljno dobro određen. Ono „mali“ se može izbaciti Prihvaćen Prihvaća se
LJEČILIŠTE VELI LOŠINJ Pravo prvokupa Republike Hrvatske, Članak 39. Radi pojednostavljenja procesa bilo bi dobro veća sada primijeniti sličan princip kao što je predložen u PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI I OČUVANJU KULTURNIH DOBARA, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA koji je upravo u postupku e-savjetovanja odnosno uredit će se pravo prvokupa za Republiku Hrvatsku i jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave tako da će se navedene pravne osobe moći unaprijed odreći prava prvokupaza kupnju kojih nemaju interesa čime će se olakšati prodaja nekretnina za kupnju kojih Republika Hrvatska i jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave, nemaju interesa Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Navedeno je regulirano posebnim propisom kojim se uređuje pravo prvokupa Republike Hrvatske.
Hrvatski hidrografski institut Gospodarenje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, Članak 42. Čl. 42., st. 1. Treba zabraniti otuđenje nekretnina i kod javnih poduzeća i ustanova, i svih društava gdje je država (županija/grad/općina) vlasnik, a nalaze se na MPNNOo. Zašto više nema odredbe iz aktualnog Zakona čl. 35.b st. 4. (vrlo korisna odredba koju bi trebalo uvrstiti u „novi“ Zakon): „U iznimnim slučajevima, a sukladno Državnom programu iz članka 27. stavka 1. točke 12. ovoga Zakona, u korist Republike Hrvatske, a radi njezina posebnog interesa, može se pristupiti izvlaštenju nekretnina na otočićima iz članka 2. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona sukladno Zakonu o izvlaštenju.“ Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Primljeno na znanje. Gospodarenje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske ili jednica lokalne i podrućne (regionalne) samouprave uređeno je odredbama posebnog propisa.
Maja Dragojević Izvršenje zabilježbe, Članak 45. dodati stavak 5: „Nacionalni plan razvoja otoka iz članka 24. ovog Zakona donijeti će Vlada RH u roku od 270 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. dodati stavak 6: „Planovi razvoja otoka iz članaka 25. ovog Zakona donijeti će se u roku od 180 dana od dana donošenja NPRO“. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Nacionalni plan razvoja otoka donijet će se u određenom roku od dana od usvajanja Nacionalne razvojne strategije sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje strateško planiranje i upravljanje razvojem Republike Hrvatske. 2. Prihvaća se
Maja Jurišić Izvršenje zabilježbe, Članak 45. dodati stavak 5: „Nacionalni plan razvoja otoka iz članka 24. ovog Zakona donijeti će Vlada RH u roku od 270 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. dodati stavak 6: „Planovi razvoja otoka iz članaka 25. ovog Zakona donijeti će se u roku od 180 dana od dana donošenja NPRO“. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Molimo vidjeti odgovor na isti komentar drugog korisnika uz ovaj članak.
Nenad Starc Izvršenje zabilježbe, Članak 47. Prijedlog: brisati "malih" Prihvaćen Prihvaća se
Hrvatski hidrografski institut MINISTARSTVO REGIONALNOGA RAZVOJA, PRILOG 1 Ima značajnijih grešaka koje treba ispraviti, te je preporuka umjesto Priloga 1. propisati obvezu donošenja Pravilnika (o razvrstavanju otoka i otočića) koji bi sadržavao Popis otoka i otočića, a koji bi se donio po usvajanju Zakona, što isključuje Prilog 1. kao sastavni dio prijedloga Zakona. Treba navesti sve MPNNOo i spustiti granicu ispod 10000 m2. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Primljeno na znanje. Prijedlog se odnosi na provedbeni propis ovog Zakona kojim će se razraditi metodologija izrade.
Grad Mali Lošinj MINISTARSTVO REGIONALNOGA RAZVOJA, POPIS OTOKA I OTOČIĆA Potrebno je napraviti nove katastarske izmjere za otoke jer su postojeće iznimno stare i više gotovo i ne odgovaraju stvarnom stanju na terenu. Isto tako, molimo da se iznađu financijska sredstva za sufinanciranje navedenih novih izmjera s obzirom da je to trošak koji bi dodatno opteretio gradski proračun. Također, dajemo punu podršku Vladi RH koja je krenula u smjeru spajanja zemljišnih i katastarskih knjiga čime bi se pojednostavio postupak ishođenja potvrda za korisnike/stranke. Prihvaćen Prihvaća se.
OPĆINA SALI OBRAZLOŽENJE, III. OBJAŠNJENJE ODREDBI PREDLOŽENOG ZAKONA Objašnjenje članka 10. nastoji "ukoriti" jedinice lokalne samouprave zbog "nedovoljnog utjecaja" mjesnih odbora na upravljanje. Jeli članu radne skupine koji stoji iza ovakvog objašnjenja poznata realnost hrvatskih otoka na kojima je sastavljanje kandidacijske liste na izborima za vijeće mjesnog odbora ozbiljan i nepremostiv problem? Jeli taj član radne skupine ikad pokušao sastaviti prijedlog za osnivanje mjesnog odbora, a potom i prijedlog kandidacijske liste za vijeće mjesnog odbora - uz poštovanje načela spolne ravnopravnosti - u naseljima na hrvatskim otocima koja broje manje od 100 (sto) stanovnika? Svaki mjesni odbor na hrvatskim otocima je neprocjenjive vrijednosti kao oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad tih istih građana i kao takav zaslužuje najveću moguću pažnju i pomoć u radu. Međutim, vijeće mjesnog odbora biraju građani među građanima, pa tamo gdje nema dovoljno građana, nema ni mjesnog odbora. O toj jednostavnoj formuli bi morao voditi računa svaki član radne skupine prije nego pokuša "ukoriti" jedinice lokalne samouprave. Vratimo mi najprije građane na hrvatske otoke, pa će biti i dovoljno mjesnih odbora i utjecaja istih! Prihvaćen Prihvaća se.
OPĆINA SALI OBRAZLOŽENJE, III. OBJAŠNJENJE ODREDBI PREDLOŽENOG ZAKONA Objašnjenje članka 32. je nepotpuno iz razloga što ne sadrži razlog izuzeća turističke djelatnosti iz obuhvata mjere izjednačavanja cijene pitke vode na otoku s cijenom na kopnu. Ukoliko radna skupina smatra kako je to pitanje uređeno nekim prethodnim propisom - trebalo je navesti kojim. Ovako nepotpunim objašnjenjem uskraćeni smo za pravo na kvalitetno komentiranje članka. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Primljeno na znanje. Intencija ovog članka je da se izdvoje otoci i dijelovi otoka sa specifičnim položajem u svrhu daljnjeg planiranja i provođenja specifičnih programa, projekata, mjera i aktivnosti propisanih ovim Zakonom kao i drugim propisima koji se bave otočnom razvojnom politikom, između ostalog i zbog nedostataka koje navodite u kometaru. Stoga obrazloženje ovog članka služi samo kao potpora navedenim odredbama i u svrhu daljnjeg rješavanja realnih problema s kojima se navedeni otoci suočavaju, bez razmatranja razloga zbog kojih je do njih došlo. Ipak, s obzirom na Vaš komentar, obrazloženje će biti dodatno pojašnjeno načelnim razlozima smanjene participacije građana u mjesnim odborimana na nekim od ovih otoka (slaba naseljenost i starost stanovništva te stoga i smanjena mogućnost participacije).
Hrvatski hidrografski institut OBRAZLOŽENJE, IV. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA OCJENA POTREBITIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA Postoji li procjena sredstava za prvokup na MPNNOo? Bilo bi dobro predvidjeti barem za najizglednije prvokupe (s najviše bodova u Državnom programu zaštite i korištenja MPNNOo)? Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Komentar je primljen na znanje.
Maja Dragojević MINISTARSTVO REGIONALNOGA RAZVOJA, ZAKON O OTOCIMA Primjedbe na prijedlog Zakona: definiciju otočanina s prebivalištem na otoku proširiti i na one koji maju privremeno boravište na otoku povećati subvencioniranje pitke vode s 5m3 na 7m3 te definitivno omogućuavanje subvencija svima uključujući i one koje se bave turističkom djelatnošću uvođenje subvencija na odvoz otpada s otoka po potrebi uvrstiti otočne razvojne dionike i znastvenu zajednicu prilikom sklapanja otočnog razvojnog sporazuma kojeg predlažemo da se sklapa između najmanje 2 JLS-a, a ne tri kako je predloženo Nacrtom Zakona Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Zakon ne predviđa proširenje pojma “otočana” jer je intencija Zakona poticati stalno, a ne povremeno (sezonsko) naseljavanje otoka. 2. Zahvaljujemo na komentaru. Komentar se djelomično prihvaća u smislu uključivanja turističke djelatnosti. Što se tiče određene količine, prema izvješću Eurostata iz 2013. potrošnja vode u hrvatskim kućanstvima (izražena u m3 po stanovniku) za 2013. iznosi 46 m3 po stanovniku odnosno na mjesečnoj razini 3,58 m3 po stanovniku RH. Tako da je subvencioniranje pitke vode na otocima od 5m3 značajno iznad hrvatskog standarda. 3. Prihvaća se 4. Zahvaljujemo na komentaru. Otočni razvojni sporazum sklapa se sukladno Zakonu o regionalnom razvoju sa najmanje tri jedinice područne (regionalne) samouprave.