Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Nevenka Fresl PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI U potpunosti podržavam primjedbe uz novi Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti Stručnog odbora Hrvatskoga knjižničarskog društva i nadam se da ćete uvažiti glas struke. S poštovanjem, Nevenka Fresl Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
2 Marija Tomečak, dipl. knjižničarka PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Podržavam komentar Hrvatskog knjižničarskog društva koji glasi: "Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručno odbor HKD-a traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz daljnje procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
3 Jelena Žagrović PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Slažem se s prijedlogom Stručnog odbora Hrvatskog knjižničarskog društva: "Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručni odbor HKD-a traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
4 Indira Šamec Flaschar PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Poštovane kolegice i kolege, podržavam primjedbe Hrvatskog knjižničarskog društva da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz daljnje procedure te se pristupi izradi novog prijedloga Zakona koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke. Nadalje navodim: “Izmjene i dopune prijedloga sukladno stavu KOMISIJE ZA MUZEJSKE I GALERIJSKE KNJIŽNICE HKD-a:” 1. "Relevantan je problem da stručno knjižničarsko osoblje u muzejima i galerijama nije zakonski regulirano niti u Zakonu o muzejima niti u prijedlogu Zakona o knjižnicama." 17. pod Obrazloženje dodatak "A kulturno dobro može biti i druga knjižnična građa novijeg datuma, npr. obvezni primjerak, zavičajne zbirke, legati, jedinstveni i rijetki primjerci koji su od iznimne kulturne važnosti." 25. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA "Članak 10. treba odbaciti, u skladu s obrazloženjem uz čl. 3." 26. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (1) Čl. 11., st. 1. izmijeniti tako da glasi: "U školskim ustanovama, visokim učilištima , javnim znanstvenim institutima, javnim ustanovama u kulturi (muzeji, galerije, arhivi) te bolnicama i javnopravnim tijelima djeluju knjižnice kao sastavni dio ustanova kao posebne ustrojbene jedinice." 42. Fakultativna iznimka od pravila da knjižnica u sastavu može i ne mora imati voditelja, a pogotovo da ne mora imati Knjižnično vijeće, odredbu čini besmislenom. Postojeći prijedlog s formulacijom: Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće, nije dobar za knjižnice u sastavu jer se tako organizacija i stručno vođenje knjižnice prepušta volji osnivača, odnosno ustanove u čijem se sastavu knjižnica nalazi. Formulacija koju predlažemo slična je formulaciji iz Zakona o knjižnicama iz 1997. čl. 28. (N.N. 105, 1997) koja se je u proteklom periodu pokazala značajnom za rad knjižnica u sastavu jer do donošenja ovog Zakona mnoge knjižnice u sastavu nisu uopće imale voditelja te je njihov rad bio prepušten osobama bez odgovarajućeg stručnog obrazovanja. 46. OBRAZLOŽENJE: "Posebno važno za knjižnice u sastavu muzeja - jer se jedino ovim Zakonom reguliraju stručna knjižničarska zvanja koja nisu definirana u Zakonu o muzejima." Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
5 Dejana Golenko PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam iznesena stajališta Hrvatskog knjižničarskog društva u tekstu Primjedbi uz novi Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, kao i zamolbu da se predloženi Zakon povuče iz procedure i vrati na doradu, uz savjetovanje hrvatske knjižničarske zajednice (znanstvene i stručne), pritom uzevši u obzir pristigle primjedbe nakon javne rasprave. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
6 Damjana Frančić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Podržavam primjedbe Hrvatskog knjižničarskog društva da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz daljnje procedure te se pristupi izradi novog prijedloga Zakona koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
7 Violeta Lukač PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Čitajući Prijedlog slažem se sa svim izmjenama i predlažem ovaj prijedlog TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA: Članak 23. Stavak 2. (2) Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće. Komentar: Školska knjižnica je također knjižnica u sastavu koja ima najčešće samo jednog zaposlenog knjižničara pa ne može stajati da knjižnica u sastavu u pravilu ima stručno vijeće. Predlažemo izmjenu: Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće. Stručno vijeće se ne osniva jedino u slučajevima kada je voditelj ujedno i jedini zaposleni u knjižnici. Time bi i školski knjižničari konačno dobili status voditelja kao i kolege u visokoškolskim knjižnicama. Primljeno na znanje Odredba je izmijenjena na način da stručno vijeće imaju knjižnice koje imaju više od 5 zaposlenih.
8 Višnja Tepeš PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Prijedlog zakona treba povući iz procedure i u novi prijedlog zakona unijeti između ostalih i sljedeće izmjene koje se odnose na status školskih knjižničara: Pravilnik o stručnim knjižničnim zvanjima te uvjete i način njihova stjecanja trebali bi zajednički donositi ministar nadležan za kulturu i ministar nadležan za znanost i obrazovanje na prijedlog HKV-a i HUŠK-a. Nadalje, do sada su školski knjižničari polagali dva stručna ispita, te se ovaj problem mora riješiti budućim Pravilnikom u suradnji dvaju ministarstava na način da se jasno definira kako su školski knjižničari obvezni položiti jedan (1) stručni ispit i to onaj pri AZOO. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Prijedloga zakona iz procedure. Prema Prijedlogu zakona stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje.
9 Sveučilište u Zadru PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Prijedlog Zakona ne rješava funkcioniranje knjižnične djelatnosti u Hrvatskoj jer je nedosljedan, nesustavan, unosi terminološku zbrku i ne akceptira postojeće međunarodne dokumente i domaća dostignuća struke. Nije ga moguće komentirati po člancima, jer oni polaze od nedorađenih polazišta, a i ovakvi kakvi jesu, često nisu usklađeni ni unutar samog prijedloga. Stječe se dojam da je namjera bila urediti pitanje narodnih knjižnica, a ne svih knjižnica u sustavu i cjelovite knjižnične djelatnosti. Prijedlog bi trebao krenuti od postojećeg zakona u kojem je trebalo urediti neke zastarjele stvari – postojeći je zakon aktualniji i precizniji od ovog prijedloga Zakona koji sugerira daleko niži standard za knjižničnu djelatnost nego je to bilo prije više desetaka godina. 1. Terminologija općenito unosi nered u cijeli sustav jer se iste riječi/pojmovi koriste u različitim značenjima i kontekstima (npr. javno je ponekad u značenju suprotnosti privatnom, a drugi put u značenju narodne knjižnice). Vrste knjižnica treba uskladiti s međunarodnom klasifikacijom i ustaljenom hrvatskom praksom. 2. Postavka da su zbirke od javnog interesa za RH, a ne knjižnična djelatnost kao što bi trebalo biti, može imati dalekosežne negativne posljedice. Zbirke same po sebi nemaju smisla ako se izdvajaju iz konteksta djelatnosti koja osigurava njihovu opstojnost u namjeni i svrsi, a to uključuje cjelokupnu knjižničnu djelatnost, a ne zbirke (fizičke?) same po sebi. 3. Prijedlog Zakona pisan je gotovo isključivo za narodne knjižnice, izuzev dijela o Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu i spominjanja drugih vrsta knjižnica usputno i ne dosljedno, unatoč činjenici da je gotovo 3/4 sveukupnog broja knjižnica u Republici Hrvatskoj te njihovi materijalni i humani resursi nisu narodne knjižnice (najviše je školskih i visokoškolskih) koje se od narodnih razlikuju i po funkciji i po uslugama, što posljedično utječe i na stručne aspekte rada i njihovo funkcioniranje. 4. U ocjeni stanja zanemareno je da se usluge za korisnike ne tiču samo fizičke građe, nego ponajprije pristupa, obrade i postupanja s informacijama, neovisno o nositelju informacije (formatu i mediju). Prijedlog Zakona u potpunosti zanemaruje činjenicu da knjižničari ne rade (samo) s fizičkim objektima (građom) - takav loš pristup provlači se kroz cijeli tekst. To je posebice vidljivo s obzirom na djelatnost i usluge visokoškolskih knjižnica, pa se tako zanemaruje njihova uloga u obrazovanju korisnika (znanstvenika i studenata) i znanstvenoj komunikaciji koja uključuje digitalne repozitorije, digitalno znanstveno izdavaštvo i rad s raznim vrstama informacijskih sustava. Sve što se odnosi na uporabu novih tehnologija u okviru knjižnične djelatnosti dodano je „kao ukras“, sporadično i često na neodgovarajućim mjestima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
10 Anita Tufekčić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Podržavam molbu Hrvatske udruge školskih knjižničara, kao i molbu Hrvatskog knjižničarkog društva da se povuče Prijedlog zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti iz dalje procedure i izradi novi nacrt. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure
11 Goran Galinec PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Podržavam komentar Hrvatskog knjižničarskog društva koji glasi: "Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručno odbor HKD-a da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
12 Annabel Domović Luketić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI U potpunosti podržavam zahtjev Hrvatske udruge školskih knjižničara i Hrvatskog knjižničarskog društva za povlačenjem prijedloga Zakona iz procedure u cilju dorade i izrade novog prijedloga Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
13 Društvo bibliotekara Istre PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Dijelimo stav i mišljenje Stručnog vijeća Hrvatskoga knjižničarskog društva kao i brojnih kolega iz knjižničarske zajednice te upućujemo zamolbu za povlačenjem ovog prijedloga Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave. Ovaj prijedlog zakona s jedne je strane loše strukturiran, nejasan, u pojedinim odredbama kontradiktoran, neusklađen s teorijom i praksom hrvatskog i međunarodnog knjižničarstva dok s druge strane zanemaruje osobitosti knjižničarske djelatnosti uvodeći upitne odredbe za daljnji razvoj knjižnica i knjižnične djelatnosti. Stoga podržavamo prijedlog cjelokupne knjižničarske zajednice da se temeljem pristiglih primjedbi napravi novi nacrt zakona. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
14 Ivana Rakonić Leskovar PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI U potpunosti podržavam stavove predstavnika Hrvatske udruge školskih knjižničara i Stručnog odbora Hrvatskog knjižničarskog društva za povlačenjem prijedloga Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti iz procedure. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
15 Daria Pestić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI U podržavam stavove Hrvatske udruge školskih knjižničara i slažem se s prijedlogom da se prijedlog Zakona povuče iz procedure i vrati na doradu u cilju izrade novog prijedloga Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
16 Mirjana Kotromanović PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Podržavam primjedbe Hrvatskog knjižničarskog društva da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz daljnje procedure te se pristupi izradi novog prijedloga Zakona koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
17 Knjižničarsko društvo Rijeka PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Podržavamo zahtjev Hrvatske udruge školskih knjižničara za povlačenjem ovog Prijedloga Zakona i obrazloženje poslano na sva Ministarstva uključena u donošenje Zakona o knjižnicama: Knjižnična djelatnost od posebnoga je društvenog interesa za Republiku Hrvatsku jer, u skladu s međunarodnim dokumentima i smjernicama, ispunjava svoju informacijsku, obrazovnu, kulturnu i socijalnu ulogu u zajednici. Da bi u potpunosti mogao ispuniti sve te društveno važne uloge, sustav knjižnica Republike Hrvatske mora biti definiran kao učinkovita i funkcionalna mreža knjižnica povezanih u jedinstveni nacionalni knjižnični informacijski sustav, imati ravnomjerne infrastrukturne pretpostavke za obavljanje knjižnične djelatnosti te kompetencijski okvir stručnih znanja i vještina djelatnika u knjižničarstvu. Nažalost, prijedlog zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti ne ispunjava niti jedan od neophodnih ciljeva: ne promatra i ne definira knjižnice Republike Hrvatske kao povezani sustav, ne definira načine koji osiguravaju njegovu učinkovitost, ne osigurava ravnomjerne infrastrukturne preduvjete i ne određuje kompetencijski okvir stručnih znanja i vještina djelatnika u knjižničarstvu. Budući da ne osigurava niti jedan od elemenata neophodnih za funkcioniranje knjižnica i knjižnične djelatnosti, a k tome ne poštuje ni postojeće međunarodne profesionalne standarde i terminologiju, mišljenja smo da Prijedlog zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti mora biti u potpunosti povučen iz dalje procedure, a umjesto njega izrađen novi prijedlog utemeljen na profesionalnim načelima i usklađen sa strateškim ciljevima razvoja društva. Zastupamo i stav da bi prije donošenja zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti bilo neophodno donijeti Nacionalnu strategiju razvoja knjižnica i knjižnične djelatnosti koja bi bila usklađena s već donesenom Nacionalnom strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije i Nacionalnom strategijom poticanja čitanja. Samo tako doneseni i usklađeni dokumenti mogli bi osigurati zakonodavni okvir koji omogućava ne samo razvoj knjižnične djelatnosti, nego i njeno potpuno i svrsishodno sudjelovanje u ostvarenju društva kakvo želimo! Vjerujemo da to i jest cilj donošenja svih zakonodavnih dokumenata! Školske knjižnice u Prijedlogu zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije (NN 124/2014) određuje obrazovanje i znanost kao razvojne prioritete Hrvatske jer joj jedino oni mogu donijeti dugoročnu društvenu stabilnost, ekonomski napredak i osiguranje kulturnog identiteta. Isti dokument prepoznaje koncept cjeloživotnoga učenja kao temelj obrazovanja koji potiče pojedinca iz bilo koje dobne skupine da uči, omogućuje mu stalan pristup obrazovanju i priznavanje različitih oblika učenja. Prema važećim nacionalnim (Nacionalni okvirni kurikulum) i međunarodnim dokumentima (UNESCO-ov i IFLA-in manifest), školska je knjižnica ključna sastavnica poučavanja i učenja u školi. Cilj djelatnosti školske knjižnice je promicanje informacijske pismenosti koju u 21. stoljeću, prema UNESCO-ovoj definiciji (Horton, Forest W., Jr. 2008. Understanding Information Literacy: A Primer) definiramo kao krovnu pismenost koja u sebi uključuje sve druge. U najnovijim promišljanjima znanstvenika (Mackey, Thomas P.; Jacobson, Trudi E. 2011. Reframing Information Literacy as a Metaliteracy. College and Research Libraries 72/1. 62-78.) zamjenjuje ju metapismenost koja predstavlja sklop vještina informacijske pismenosti primijenjen u digitalnom okruženju. Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj 2016. je djelovalo 1768 knjižnica od kojih su njih 1217 knjižnice osnovnih i srednjih škola, što čini 70 % ukupnoga broja knjižnica u Republici Hrvatskoj. Od 3380 zaposlenih na stručnim poslovima u svim knjižnicama 1329 knjižničara ili 40 % radi u školskim knjižnicama. Školski knjižničari su i među najobrazovanijima u struci (preko 93 % ima potrebnu visoku stručnu spremu, završen studij bibliotekarstva i pedagoške kompetencije). Bez obzira na veliku ulogu školskih knjižnica u ukupnome odgojno-obrazovanom sustavu definiranu Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije, na veliku ulogu školskih knjižnica u Nacionalnoj strategiji poticanja čitanja i na njihovu nadmoćnu zastupljenost u knjižničnom sustavu Republike Hrvatske, školske knjižnice nisu niti u jednom bitnom segmentu zastupljene u predloženom zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Niti jedan od ključnih problema školskih knjižnica i knjižničara nije ovim zakonom reguliran: nisu osigurani ravnomjerni infrastrukturni preduvjeti, nije određen kompetencijski okvir stručnih znanja i vještina djelatnika u knjižničarstvu, nije osigurano sudjelovanje predstavnika školskih knjižničara u donošenju bitnih zakonodavnih dokumenata – sukladno tome nisu riješeni problemi financiranja nabave knjižnične građe, polaganja stručnih ispita, usklađenih kriterija za stručno napredovanje, članstvo predstavnika školskih knjižničara u Hrvatskome knjižničnome vijeću. Prijedlog S obzirom na značajnu obrazovnu ulogu svih knjižnica, a naročito na činjenicu da najbrojnije knjižnice u knjižničnom sustavu Republike Hrvatske imaju prvenstveno obrazovnu ulogu (sve osnovnoškolske, srednjoškolske i visokoškolske knjižnice, a velikim dijelom i Nacionalna i sveučilišna knjižnica), smatramo da je neophodan snažniji angažman i utjecaj Ministarstva znanosti i obrazovanja na donošenje zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti trebala bi kreirati oba ministarstva uz potporu Hrvatskog knjižničnog vijeća i profesionalnih udruženja – Hrvatskog knjižničarskog društva koje zastupa interese svih vrsta knjižnica i Hrvatske udruge školskih knjižničara koja zagovara interese školskih knjižnica i knjižničara. Hrvatska udruga školskih knjižničara je brojem članova, aktivnostima u Međunarodnoj udruzi školskih knjižničara (IASL-u), s predstavnicima u najvišim svjetskim stručnim tijelima, IFLA-inoj Sekciji za školske knjižnice i zajedničkom IFLA/IASL-ovom radnom tijelu, a prije svega svakodnevnim iskustvom svojih predstavnika u neposrednom radu u školskim knjižnicama, apsolutno kompetentna zastupati i zagovarati interese djelatnosti školskih knjižnica i njenih knjižničara. Samo dokument koji svim vrstama knjižnica, kao i knjižničarima zaposlenim u njima, omogućava podjednake uvjete rada i razvoja može biti preduvjet za razvoj knjižničnog sustava Hrvatske. Vjerujemo da će i taj napor, s ciljem stvaranja zaista kvalitetnog dokumenta za sve knjižnice i knjižničare Hrvatske, biti učinjen zbog njihova značaja u odgoju i obrazovanju, osiguranju ekonomskog razvoja i očuvanju kulturnog identiteta! S poštovanjem, Članovi Upravnoga odbora Hrvatske udruge školskih knjižničara: Anica Tkalčević, dr.sc. Korina Udina, Goranka Braim Vlahović, Beata Doko, Tanja Radiković i Vedran Škarica Vanja Jurilj Predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara Predsjednica Međunarodne udruge školskih knjižničara za Europu Članica IFLA-ine Sekcije za školske knjižnice Članica IFLA/IASL-ovog radnog tijela Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
18 Goranka Braim Vlahović, predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Podržavam očitovanje predstavnika Hrvatske udruge školskih knjižničara na predloženi zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti koji je dan na javnu raspravu s molbom za njegovo povlačenje iz dalje procedure i prijedlogom izrade novoga nacrta: "Obrazloženje Knjižnična djelatnost od posebnog je društvenog interesa za Republiku Hrvatsku jer u skladu s međunarodnim dokumentima i smjernicama ispunjavaju svoju informacijsku, obrazovnu, kulturnu i socijalnu ulogu u društvu. Da bi u potpunosti mogao ispuniti sve te društveno važne uloge, sustav knjižnica Republike Hrvatske mora biti definiran kao učinkovita i funkcionalna mrežu knjižnica povezanih u jedinstveni nacionalni knjižnični informacijski sustav, ravnomjerne infrastrukturne pretpostavke za obavljanje knjižnične djelatnosti te kompetencijski okvir stručnih znanja i vještina djelatnika u knjižničarstvu. Nažalost, prijedlog zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti ne ispunjava niti jedan od neophodnih ciljeva: ne promatra i ne definira knjižnice republike Hrvatske kao povezani sustav, ne definira načine koji osiguravaju njegovu učinkovitost, ne osigurava ravnomjerne infrastrukturne preduvjete i ne određuje kompetencijski okvir stručnih znanja i vještina djelatnika u knjižničarstvu. S obzirom da ne osigurava niti jedan od elemenata neophodnih za funkcioniranje knjižnica i knjižnične djelatnosti, k tome ne poštuje ni postojeće međunarodne profesionalne standarde i terminologiju, mišljenja smo da prijedlog zakona mora biti u potpunosti povučen iz dalje procedure, a umjesto njega izrađen novi prijedlog utemeljen na profesionalnim načelima i usklađen sa strateškim ciljevima razvoja društva. Zastupamo i stav da bi prije donošenja zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti bilo neophodno donijeti Nacionalnu strategiju razvoja knjižnica i knjižnične djelatnosti koja bi bila usklađena s već donesenom Nacionalnom strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije i Nacionalnom strategijom poticanja čitanja. Samo tako doneseni i usklađeni dokumenti mogli bi osigurati zakonodavni okvir koji omogućava ne samo razvoj knjižnične djelatnosti, nego i njeno potpuno i svrsishodno sudjelovanje u ostvarenju društva kakvo želimo! Vjerujemo da to i jest cilj donošenja svih zakonodavnih dokumenata! Školske knjižnice u prijedlogu zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije (NN 124/2014) određuje obrazovanje i znanost kao razvojne prioritete Hrvatske jer joj jedino oni „mogu donijeti dugoročnu društvenu stabilnost, ekonomski napredak i osiguranje kulturnog identiteta“. Isti dokument prepoznaje koncept cjeloživotnoga učenja „kao temelj obrazovanja koji potiče pojedinca iz bilo koje dobne skupine da uči, omogućuje mu stalan pristup obrazovanju i priznavanje različitih oblika učenja.“ Prema važećim nacionalnim (NOK) i međunarodnim dokumentima (UNESCO-ov i IFLA-in manifest) školska je knjižnica ključna sastavnica poučavanja i učenja u školi. Cilj djelatnosti školske knjižnice je promicanje informacijske pismenosti koju u 21. stoljeću, prema UNESCO-ovoj definiciji (Horton, Forest W., Jr. 2008. Understanding Information Literacy: A Primer) definiramo kao krovnu pismenost koja u sebi uključuje sve druge. U najnovijim promišljanjima znanstvenika (Mackey, Thomas P.; Jacobson, Trudi E. 2011. Reframing Information Literacy as a Metaliteracy. College and Research Libraries 72/1. 62-78.) zamjenjuje ju metapismenost koja predstavlja sklop vještina informacijske pismenosti primijenjen u digitalnom okruženju. Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj 2016. djelovalo je 1768 knjižnica od kojih su njih 1217 knjižnice osnovnih i srednjih škola, što čini 70 % ukupnoga broja knjižnica u Republici Hrvatskoj. Od 3380 zaposlenih na stručnim poslovima u svim knjižnicama 1329 knjižničara ili 40 % radi u školskim knjižnicama. Školski knjižničari su i među najobrazovanijima u struci (preko 93 % ima potrebnu visoku stručnu spremu, završen studij bibliotekarstva i pedagoške kompetencije). Bez obzira na veliku ulogu školskih knjižnica u ukupnome odgojno-obrazovanom sustavu definiranu Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije, na veliku ulogu školskih knjižnica u Nacionalnoj strategiji poticanja čitanja i na njihovu nadmoćnu zastupljenost u knjižničnom sustavu Republike Hrvatske, školske knjižnice nisu niti u jednom bitnom segmentu zastupljene u predloženom zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Niti jedan od ključnih problema školskih knjižnica i knjižničara nije ovim zakonom reguliran: nisu osigurani ravnomjerni infrastrukturni preduvjeti, nisu određeni kompetencijski okvir stručnih znanja i vještina djelatnika u knjižničarstvu, nije osigurano sudjelovanje predstavnika školskih knjižničara u donošenju bitnih zakonodavnih dokumenata … sukladno tome nisu riješeni problemi financiranja nabave knjižnične građe, polaganja stručnih ispita, usklađenih kriterija za stručno napredovanja, članstvo predstavnika školskih knjižničara u Hrvatskome knjižničnome vijeću. Prijedlog rješenja S obzirom na značajnu obrazovnu ulogu svih knjižnica, a naročito na činjenicu da najbrojnije knjižnice u knjižničnom sustavu Republike Hrvatske imaju prvenstveno obrazovnu ulogu (sve osnovnoškolske, srednjoškolske i visokoškolske knjižnice i velikim dijelom i Nacionalna i sveučilišna knjižnica), smatramo da je neophodan snažniji angažman i utjecaj Ministarstva znanosti i obrazovanja na donošenje zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti trebala bi kreirati oba ministarstva uz potporu Hrvatskog knjižničnog vijeća i strukovnih udruga - Hrvatskog knjižničarskog društva koje zastupa interese svih vrsta knjižnica i Hrvatske udruge školskih knjižničara koja zagovara interese školskih knjižnica i knjižničara. Hrvatska udruga školskih knjižničara je brojem članova, aktivnostima u Međunarodnoj udruzi školskih knjižničara (IASL), s predstavnicima u najvišim svjetskim stručnim tijelima, IFLA-inoj Sekciji za školske knjižnice i zajedničkom IFLA/IASL radnom tijelu, a prije svega svakodnevnim iskustvom svojih predstavnika u neposrednom radu u školskim knjižnicama apsolutno kompetentna zastupati i zagovarati interese djelatnosti školskih knjižnica i njenih knjižničara. Samo dokument koji svim vrstama knjižnica, kao i knjižničarima zaposlenim u njima, omogućava podjednake uvjete rada i razvoja može biti preduvjet za razvoj knjižničnog sustava Hrvatske. Vjerujemo da će i taj napor s ciljem stvaranja zaista kvalitetnog dokumenta za sve knjižnice i knjižničare Hrvatske biti učinjen jer smo jedino kao snažan sustav održivi i funkcionalni!" Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. Ovaj Nacrt prijedloga zakona donesen je uz konzultacije s Ministarstvom znanosti i obrazovanja kao i brojnim drugim zainteresiranim dionicima.
19 Simona Šamanić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Podržavam primjedbe Hrvatskog knjižničarskog društva da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz daljnje procedure te se pristupi izradi novog prijedloga Zakona koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke. Također, podržavam prijedlog Hrvatske udruge školskih knjižničara kojim bi se u novi Zakon uvrstile odredbe o školskim knjižnicama jer "niti jedan od ključnih problema školskih knjižnica i knjižničara nije ovim zakonom reguliran: nisu osigurani ravnomjerni infrastrukturni preduvjeti, nije određen kompetencijski okvir stručnih znanja i vještina djelatnika u knjižničarstvu, nije osigurano sudjelovanje predstavnika školskih knjižničara u donošenju bitnih zakonodavnih dokumenata - sukladno tome nisu riješeni problemi financiranja nabave knjižnične građe, polaganja stručnih ispita, usklađenih kriterija za stručno napredovanje, članstvo predstavnika školskih knjižničara u Hrvatskome knjižničnome vijeću." Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. Normiranje područja koja predlagatelj navodi kao neriješena, opterećivalo bi te tekst Zakona te će se navedena pitanja riješiti podzakonskim aktima i drugim dokumentima.
20 Nerina Banović PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Podržavam primjedbe Hrvatskog knjižničarskog društva da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz daljnje procedure te se pristupi izradi novog prijedloga Zakona koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
21 Višnja Tepeš PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Uz podršku očitovanju Hrvatske udruge školskih knjižničara na Prijedlog zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti koji je dan na javnu raspravu, posebno naglašavam da:"Niti jedan od ključnih problema školskih knjižnica i knjižničara nije ovim zakonom reguliran: nisu osigurani ravnomjerni infrastrukturni preduvjeti, nije određen kompetencijski okvir stručnih znanja i vještina djelatnika u knjižničarstvu, nije osigurano sudjelovanje predstavnika školskih knjižničara u donošenju bitnih zakonodavnih dokumenata - sukladno tome nisu riješeni problemi financiranja nabave knjižnične građe, polaganja stručnih ispita, usklađenih kriterija za stručno napredovanje, članstvo predstavnika školskih knjižničara u Hrvatskome knjižničnome vijeću." Nije prihvaćen Normiranje područja koja predlagatelj navodi kao neriješena, opterećivalo bi te tekst Zakona te će se navedena pitanja riješiti podzakonskim aktima i drugim dokumentima.
22 SARA BAKOTA PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Podržavam stav Hrvatskoga knjižničarskog društva te smatram da se Prijedlog treba povući iz saborske procedure nakon javne rasprave. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
23 Anica Tkalčević PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI U cijelosti podržavam očitovanje Hrvatske udruge školskih knjižničara na Prijedlog zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti koji je dan na javnu raspravu a posebno naglašavam da "Niti jedan od ključnih problema školskih knjižnica i knjižničara nije ovim zakonom reguliran: nisu osigurani ravnomjerni infrastrukturni preduvjeti, nije određen kompetencijski okvir stručnih znanja i vještina djelatnika u knjižničarstvu, nije osigurano sudjelovanje predstavnika školskih knjižničara u donošenju bitnih zakonodavnih dokumenata - sukladno tome nisu riješeni problemi financiranja nabave knjižnične građe, polaganja stručnih ispita, usklađenih kriterija za stručno napredovanje, članstvo predstavnika školskih knjižničara u Hrvatskome knjižničnome vijeću." Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. Normiranje područja koja predlagatelj navodi kao neriješena, opterećivalo bi te tekst Zakona te će se navedena pitanja riješiti podzakonskim aktima i drugim dokumentima.
24 Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica, Hrvatsko knjižničarsko društvo, Sekcija za narodne knjižnice - Komisija za narodne knjižnice PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Prijedlog Zakona nije prošao stručnu raspravu koja bi pravovremeno ukazala na brojne sporne elemente te bi ga zbog toga bilo potrebno nakon javne rasprave povući iz saborske procedure i temeljem prijedloga teksta Zakona iz 2014. (dostupan na webu) i pristiglih primjedbi, napraviti novi nacrt zakona, koji će biti usklađen sa suvremenim pravcima razvoja, teorije i prakse domaćeg i međunarodnog knjižničarstva te potrebama razvoja hrvatskoga društva. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. Naime, Nacrt prijedloga zakona prošao je između ostaloga i stručnu raspravu.
25 Nataša Karlovčec PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Zbog dosta propusta, nedorečenih uredbi i nedovoljnog konzultiranja struke u izradi ovog zakona u potpunosti podržavam prijedlog Stručnog odbora HKD-a i tražim da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure kao i da se na temelju primjedbi napravi novi nacrt zakona. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
26 Davorka Semenić-Premec, dipl. knjižničar / član Komisije za čitanje / član Komisije za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i posebnim potrebama / Zagrebačko knjižničarsko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI U cijelosti podržavam prijedlog Hrvatskog knjižničarskog društva sadržanog u tekstu "Primjedbe uz novi Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti" te povlačenje ovakvog Prijedloga zakona o knjižnicama iz saborske procedure. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
27 Višnja Tepeš PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI U potpunosti podržavam očitovanje predstavnika Hrvatske udruge školskih knjižničara na Prijedlog zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
28 Valentina Mikec PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Ovakav Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti je neprihvatljiv i podržavam stav Hrvatskoga knjižničarskog društva da se povuče iz saborske procedure nakon javne rasprave, te da se napravi novi nacrt zakona prema pravilima i standardima struke, te potrebama društva. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
29 Op'inska knji\nica Hrvatska sloga Gradac PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI S obzirom na brojne propuste u tekstu prijedloga Zakona, u potpunosti podržavamo prijedlog Hrvvatskoga knjižničarskog društva sadržanog u tekstu 'Primjedbe uz novi Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti' kao i zamolbu da se predloženi Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te temeljem pristiglih primjedbi napravi novi nacrt zakona, koji će biti na razini suvremenosti i potreba hrvatskoga društva, kao i u duhu međunarodnih i domaćih pravila te standarda struke. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
30 Gradska knjižnica i čitaonica Pula PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI U potpunosti podržavamo stav i mišljenje Stručnog vijeća Hrvatskoga knjižničarskog društva kao i brojnih kolega iz knjižničarske zajednice te upućujemo zamolbu da se ovaj prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, usklađen sa suvremenim pravcima razvoja, teorije i prakse domaćeg i međunarodnog knjižničarstva. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
31 Miroslav Katić, predsjednik Društva knjižničara Karlovačke županije PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI U cijelosti podržavam prijedlog Hrvvatskoga knjižničarskog društva sadržanog u tekstu 'Primjedbe uz novi Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti' kao i zamolbu da se predloženi Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te temeljem pristiglih primjedbi napravi novi nacrt zakona! Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
32 Društvo knjižničara Karlovačke županije PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI U cijelosti podržavamo prijedlog Hrvvatskoga knjižničarskog društva sadržanog u tekstu 'Primjedbe uz novi Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti' kao i zamolbu da se predloženi Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te temeljem pristiglih primjedbi napravi novi nacrt zakona, koji će biti na razini suvremenosti i potreba hrvatskoga društva, kao i u duhu međunarodnih i domaćih pravila te standarda struke. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
33 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI U odlomku: "U razdoblju od donošenja Zakona o knjižnicama (Narodne novine, broj 105/97., 5/98., 104/00. i 69/09. ) do danas nije bilo većih izmjena u tekstu Zakona. U navedenom razdoblju došlo je do znatnih promjena u društvu koje su se dogodile pod snažnim utjecajem novih tehnologija i novih oblika komuniciranja stoga određene vrste djelovanja knjižnica, njihove službe i usluge (poput digitalizacije, prikupljanja digitalnih matrica,..." zamijeniti 'prikupljanja digitalnih matrica" s "prikupljanja obveznog primjerka svih vrsta građe". Obrazloženje: Nije potrebno isticanje digitalnih matrica kao tehnološke novine jer one postoje od početka korištenja računala za izradu dokumenata/publikacija/građe. Bitno je da novi Zakon naglasi potrebu prikupljanja i trajne pohrane digitalnih tiskarskih matrica kao dijela zaštite kulturne i znanstvene baštine što bi bila značajna novost u prikupljanju digitalnog obveznog primjerka i osiguralo uštedu sredstava za digitalizaciju u budućnosti. Dio teksta koji počinje s "Odredbe o slobodnom pristupu informacijama i javnom pristupu mreži…" zamijeniti s "Odredbe o slobodnom pristupu informacijama i javnom pristupu internetu..." Obrazloženje: „Mreža“ mogu biti i samo lokalno umrežena/povezana računala za što nije potreban internet. Prihvaćen Prihvaćeno
34 Alida Devčić Crnić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI U potpunosti podržavam prijedlog Stručnog odbora HKD-a i tražim da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure kao i da se na temelju primjedbi napravi novi nacrt zakona! Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
35 Iva Grković PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Podržavam prijedlog Hrvatskoga knjižničarskog društva: "Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručni odbor HKD-a traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
36 Frida Bišćan, knjižničarska savjetnica, predsjednica Komisije za izgradnju i opremu knjižnica HKD-a / Zagrebačko knjižničarsko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Poštovani, u cijelosti podržavam prijedlog Hrvvatskoga knjižničarskog društva sadržanog u tekstu 'Primjedbe uz novi Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti' kao i zamolbu da se predloženi Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te temeljem pristiglih primjedbi napravi novi nacrt zakona, koji će biti na razini suvremenosti i potreba hrvatskoga društva, kao i u duhu međunarodnih i domaćih pravila te standarda struke. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
37 Jelena Ivanišević PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Slažem se s komentarom Hrvatskog knjižničarskog društva: "Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručni odbor HKD-a traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." Prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
38 Alica Kolarić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI U potpunosti se slažem s iznesenim stavom Hrvatskog knjižničarskog društva te kolegica i kolega koji drže da je ovakav Prijedlog Zakona o knjižnicama neprihvatljiv. Njegovo prihvaćenje vodilo bi ka napuštanju dostignute razine stručnog rada u knjižnicama, a krajnje posljedice osjetili bi korisnici knjižnica, građani RH. Današnja razina stručnog rada rezultat je dugogodišnjih nastojanja istaknutih stručnjaka knjižničara i javnih djelatnika koji prepoznaju i poštuju vrijednosti knjižničarske profesije te ulogu knjižnica u društvu. Stoga zajedno sa ostalim kolegama, zabrinutim nad posljedicama koje ovakav Zakon može donijeti, tražim njegovo povlačenje. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
39 Andreja Zubac PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Parafraziram riječi HKD-a, ovaj zakon smatra se degradirajućim, diskriminirajućim, terminološki netočnim, pravno nedorečenim, stručno neutemeljenim, konfuznim, površnim, kontradiktornim, neusklađenim sa stručnom knjižničarskom terminologijom te međunarodnim dokumentima, stoga bi bilo najbolje da se povuče iz daljnje procedure! Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
40 Vanja Jurilj PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Poštovani, Poštovani, u nastavku prilažemo očitovanje predstavnika Hrvatske udruge školskih knjižničara na Prijedlog zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti koji je dan na javnu raspravu s molbom za njegovo povlačenje iz dalje procedure i prijedlogom izrade novoga nacrta. Obrazloženje Knjižnična djelatnost od posebnoga je društvenog interesa za Republiku Hrvatsku jer, u skladu s međunarodnim dokumentima i smjernicama, ispunjava svoju informacijsku, obrazovnu, kulturnu i socijalnu ulogu u zajednici. Da bi u potpunosti mogao ispuniti sve te društveno važne uloge, sustav knjižnica Republike Hrvatske mora biti definiran kao učinkovita i funkcionalna mreža knjižnica povezanih u jedinstveni nacionalni knjižnični informacijski sustav, imati ravnomjerne infrastrukturne pretpostavke za obavljanje knjižnične djelatnosti te kompetencijski okvir stručnih znanja i vještina djelatnika u knjižničarstvu. Nažalost, prijedlog zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti ne ispunjava niti jedan od neophodnih ciljeva: ne promatra i ne definira knjižnice Republike Hrvatske kao povezani sustav, ne definira načine koji osiguravaju njegovu učinkovitost, ne osigurava ravnomjerne infrastrukturne preduvjete i ne određuje kompetencijski okvir stručnih znanja i vještina djelatnika u knjižničarstvu. Budući da ne osigurava niti jedan od elemenata neophodnih za funkcioniranje knjižnica i knjižnične djelatnosti, a k tome ne poštuje ni postojeće međunarodne profesionalne standarde i terminologiju, mišljenja smo da Prijedlog zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti mora biti u potpunosti povučen iz dalje procedure, a umjesto njega izrađen novi prijedlog utemeljen na profesionalnim načelima i usklađen sa strateškim ciljevima razvoja društva. Zastupamo i stav da bi prije donošenja zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti bilo neophodno donijeti Nacionalnu strategiju razvoja knjižnica i knjižnične djelatnosti koja bi bila usklađena s već donesenom Nacionalnom strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije i Nacionalnom strategijom poticanja čitanja. Samo tako doneseni i usklađeni dokumenti mogli bi osigurati zakonodavni okvir koji omogućava ne samo razvoj knjižnične djelatnosti, nego i njeno potpuno i svrsishodno sudjelovanje u ostvarenju društva kakvo želimo! Vjerujemo da to i jest cilj donošenja svih zakonodavnih dokumenata! Školske knjižnice u Prijedlogu zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije (NN 124/2014) određuje obrazovanje i znanost kao razvojne prioritete Hrvatske jer joj jedino oni mogu donijeti dugoročnu društvenu stabilnost, ekonomski napredak i osiguranje kulturnog identiteta. Isti dokument prepoznaje koncept cjeloživotnoga učenja kao temelj obrazovanja koji potiče pojedinca iz bilo koje dobne skupine da uči, omogućuje mu stalan pristup obrazovanju i priznavanje različitih oblika učenja. Prema važećim nacionalnim (Nacionalni okvirni kurikulum) i međunarodnim dokumentima (UNESCO-ov i IFLA-in manifest), školska je knjižnica ključna sastavnica poučavanja i učenja u školi. Cilj djelatnosti školske knjižnice je promicanje informacijske pismenosti koju u 21. stoljeću, prema UNESCO-ovoj definiciji (Horton, Forest W., Jr. 2008. Understanding Information Literacy: A Primer) definiramo kao krovnu pismenost koja u sebi uključuje sve druge. U najnovijim promišljanjima znanstvenika (Mackey, Thomas P.; Jacobson, Trudi E. 2011. Reframing Information Literacy as a Metaliteracy. College and Research Libraries 72/1. 62-78.) zamjenjuje ju metapismenost koja predstavlja sklop vještina informacijske pismenosti primijenjen u digitalnom okruženju. Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj 2016. je djelovalo 1768 knjižnica od kojih su njih 1217 knjižnice osnovnih i srednjih škola, što čini 70 % ukupnoga broja knjižnica u Republici Hrvatskoj. Od 3380 zaposlenih na stručnim poslovima u svim knjižnicama 1329 knjižničara ili 40 % radi u školskim knjižnicama. Školski knjižničari su i među najobrazovanijima u struci (preko 93 % ima potrebnu visoku stručnu spremu, završen studij bibliotekarstva i pedagoške kompetencije). Bez obzira na veliku ulogu školskih knjižnica u ukupnome odgojno-obrazovanom sustavu definiranu Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije, na veliku ulogu školskih knjižnica u Nacionalnoj strategiji poticanja čitanja i na njihovu nadmoćnu zastupljenost u knjižničnom sustavu Republike Hrvatske, školske knjižnice nisu niti u jednom bitnom segmentu zastupljene u predloženom zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Niti jedan od ključnih problema školskih knjižnica i knjižničara nije ovim zakonom reguliran: nisu osigurani ravnomjerni infrastrukturni preduvjeti, nije određen kompetencijski okvir stručnih znanja i vještina djelatnika u knjižničarstvu, nije osigurano sudjelovanje predstavnika školskih knjižničara u donošenju bitnih zakonodavnih dokumenata - sukladno tome nisu riješeni problemi financiranja nabave knjižnične građe, polaganja stručnih ispita, usklađenih kriterija za stručno napredovanje, članstvo predstavnika školskih knjižničara u Hrvatskome knjižničnome vijeću. Prijedlog S obzirom na značajnu obrazovnu ulogu svih knjižnica, a naročito na činjenicu da najbrojnije knjižnice u knjižničnom sustavu Republike Hrvatske imaju prvenstveno obrazovnu ulogu (sve osnovnoškolske, srednjoškolske i visokoškolske knjižnice, a velikim dijelom i Nacionalna i sveučilišna knjižnica), smatramo da je neophodan snažniji angažman i utjecaj Ministarstva znanosti i obrazovanja na donošenje zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti trebala bi kreirati oba ministarstva uz potporu Hrvatskog knjižničnog vijeća i profesionalnih udruženja - Hrvatskog knjižničarskog društva koje zastupa interese svih vrsta knjižnica i Hrvatske udruge školskih knjižničara koja zagovara interese školskih knjižnica i knjižničara. Hrvatska udruga školskih knjižničara je brojem članova, aktivnostima u Međunarodnoj udruzi školskih knjižničara (IASL-u), s predstavnicima u najvišim svjetskim stručnim tijelima, IFLA-inoj Sekciji za školske knjižnice i zajedničkom IFLA/IASL-ovom radnom tijelu, a prije svega svakodnevnim iskustvom svojih predstavnika u neposrednom radu u školskim knjižnicama, apsolutno kompetentna zastupati i zagovarati interese djelatnosti školskih knjižnica i njenih knjižničara. Samo dokument koji svim vrstama knjižnica, kao i knjižničarima zaposlenim u njima, omogućava podjednake uvjete rada i razvoja može biti preduvjet za razvoj knjižničnog sustava Hrvatske. Vjerujemo da će i taj napor, s ciljem stvaranja zaista kvalitetnog dokumenta za sve knjižnice i knjižničare Hrvatske, biti učinjen zbog njihova značaja u odgoju i obrazovanju, osiguranju ekonomskog razvoja i očuvanju kulturnog identiteta! S poštovanjem, Članovi Upravnoga odbora Hrvatske udruge školskih knjižničara: Anica Tkalčević, dr.sc. Korina Udina, Goranka Braim Vlahović, Beata Doko, Tanja Radiković i Vedran Škarica Vanja Jurilj Predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara Predsjednica Međunarodne udruge školskih knjižničara za Europu Članica IFLA-ine Sekcije za školske knjižnice Članica IFLA/IASL-ovog radnog tijela Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. Nacrt prijedloga zakona napravljen je uz konzultacije Ministarstva znanosti i obrazovanja te drugih brojnih zainteresiranih dionika. Normiranje područja koja predlagatelj navodi kao neriješena, opterećivalo bi te tekst Zakona te će se navedena pitanja riješiti podzakonskim aktima i drugim dokumentima.
41 Alen Palijaš PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Podržavam iznesene stavove Hrvatskog knjižničarskog društva i slažem se s prijedlogom da se Zakon povuče iz procedure te da se vrati na doradu uz konzultiranje stručnih društava (kao što je HKD) s ciljem izrade novog prijedloga Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
42 Gradska knjižnica Slavonski Brod PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Gradska knjižnica Slavonski Brod Podržavamo prijedlog Stručnog odbora HKD-a i tražimo da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
43 Iva Grisogono PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Iva Grisogono U potpunosti podržavam primjedbe uz novi Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti Stručnog odbora Hrvatskoga knjižničarskog društva i nadam se da ćete uvažiti glas struke. ZAKLJUČNA ODREDBA Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručni odbor HKD-a traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke. UVODNI DIO TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA I KRATAK RAZLOG ZAŠTO ODBACITI ILI PROMIJENITI II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. 1. Zašto nije naveden osnovni motiv predlagača kako bi i iz tog stava nastali problem bio transparentnije raspravljen, kao što je naveden u prijedlogu Zakona o muzejima Također, zbog navedenih procesa javila se nužnost usklađenog postupanja sa muzejskom, arhivskom i knjižničnom građom. OBRAZLOŽENJE Neka se nepovoljna rješenja iz jednog zakona preslikavaju na ostala dva i to je potrebno transparentno navesti. Tako se npr. iz Prijedloga Zakona o muzejima na ostale zakone preslikava situacija: „Zakonom o muzejima iz 2015. proširen je popis stručnog osoblja u muzejima u obavljanju muzejske djelatnosti za što nije postojala podrška stručne javnosti. Također, navedena zvanja nisu zaživjela u praksi kao specifičnost muzejske djelatnosti. Ali, u Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisana su knjižnična zvanja i nikakvih prijepora u svezi toga nema, niti ih je bilo. No, unatoč tomu, iz sva tri zakona (Arhivi, Knjižnice, Muzeji) stručna zvanja su izbačena i propisivat će se pravilnicima. 2. KOMENTAR PRIJEDLOGA ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI S OBZIROM NA DJELOKRUG HRVATSKE KNJIŽNICE ZA SLIJEPE Smatramo da se pitanje statusa Hrvatske knjižnice za slijepe treba razjasniti i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Naime, Hrvatska knjižnica za slijepe, iako javna ustanova u kulturi čiju djelatnost financira Ministarstvo kulture, nije razvrstana u upisnik knjižnica pri Ministarstvu kulture. Zbog specifičnosti i ključne uloge koju knjižnica zauzima s obzirom na proizvodnju i distribuciju građe u pristupačnim formatima predlažemo da joj se dodijeli status matičnosti koji bi bio posebno istaknut i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. U nastavku ćemo pobrojati činjenice i navesti prijedlog statusa te sukladno tome prokomentirati Prijedlog zakona. Činjenice o Hrvatskoj knjižnici za slijepe: Hrvatska knjižnica za slijepe javna je ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou preko 50 godina pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. U ime Republike Hrvatske osnivačka prava obavlja Vlada Republike Hrvatske. Sredstva osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Hrvatska knjižnica za slijepe sastoji se od posudbenog odjela, odjela za proizvodnju zvučnih izdanja i tiskare za brajicu. Budući da sama proizvodi svoj fond u pristupačnim formatima (brajica, zvučna knjiga i strojno čitljivi oblici), 80% osoblja čine osobe koje nisu knjižničarske struke. Po sadržaju je fond knjižnice identičan fondu narodnih knjižnica ali je po formi specifičan. Uključena je u rad međunarodne Sekcije knjižnica koje pružaju usluge osobama kojima standardni tisak nije čitljiv (Libraries serving persons with print disabilities section) pri IFLA-i. Slijedom toga njezine su posebne zadaće: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s prije svega narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi U listopadu ove godine će Ugovor iz Marakeša stupiti na snagu što će predstavljati prijeloman trenutak za proizvodnju i razmjenu građe u pristupačnim formatima na nacionalnom ali prije svega međunarodnom nivou. Hrvatska knjižnica za slijepe će se uključiti u međunarodnu platformu i steći u okviru Ugovora iz Marakeša status ovlaštenog subjekta. PRIJEDLOG STATUSA: Hrvatska knjižnica za slijepe nije specijalna knjižnica već zaslužuje status matične narodne knjižnice za osobe kojima standardni tisak nije čitljiv (u svijetu knjižnice poput Hrvatske knjižnice za slijepe imaju status nacionalne ili narodne knjižnice za osobe kojim standardni tisak nije čitljiv ili pak institucije koja na nacionalnom nivou pruža usluge osobama kojim standardni tisak nije čitljiv). U skladu s time Hrvatska knjižnica za slijepe bi trebala biti repozitorij građe proizvedene u pristupačnim formatima, brinuti o politici proizvodnje i distribucije dotične građe, te razvoju usluga i standarda za korisnike kojima standardni tisak nije čitljiv. Imajući sve navedeno na umu, predlažemo da se u Prijedlogu Zakona uvrsti i istakne zasebnim člankom status i djelokrug Hrvatske knjižnice za slijepe kako slijedi: Članak... (1) Hrvatska knjižnica za slijepe je javna ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. (2) Hrvatska knjižnica za slijepe središnja je knjižnica za knjižnične usluge namijenjene osobama kojima standardni tisak nije čitljiv. (3) Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. (4) Sredstva za rad osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Članak ... Zadaće Hrvatska knjižnice za slijepe su: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi - okupljanje obveznog primjerka građe proizvedene u pristupačnim formatima na području Republike Hrvatske - praćenje programa proizvodnje pristupačnih formata na području Republike Hrvatske - obavljanje drugih zadaća predviđenih drugim propisima i Statutom Hrvatske knjižnice za slijepe 3. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U razdoblju od donošenja Zakona o knjižnicama (Narodne novine, broj 105/97., 5/98., 104/00. i 69/09. ) do danas nije bilo većih izmjena u tekstu Zakona. U navedenom razdoblju došlo je do znatnih promjena u društvu koje su se dogodile pod snažnim utjecajem novih tehnologija i novih oblika komuniciranja stoga određene vrste djelovanja knjižnica, njihove službe i usluge (poput digitalizacije, prikupljanja digitalnih matrica, organizacije online usluga, osnutak i upravljanje repozitorijima digitalne građe, zaštita baštine u digitalnom okruženju) nisu ni mogle biti obuhvaćene postojećim Zakonom jer se u vrijeme njegova donošenja nisu još pojavile ili su bile tek na samim počecima razvoja. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Trenutno važeći Zakon o knjižnicama je jasnije strukturiran i napisan, pa bi bilo poželjnije u njega dodati odredbe vezane uz novosti u poslovanju knjižnica. Stoga smatramo da nema potrebe mijenjati cijeli Zakon. OBRAZLOŽENJE U „Ocjeni stanja“ opravdano se naglašava da su se u proteklih 20-tak godina dogodile velike promjene u struci pod utjecajem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, što se ilustrira pojavom digitalizacije, digitalnih matrica, elektroničkih usluga (za njih se koristi pojam „online usluga“), digitalnih repozitorija… Međutim, u samom tekstu zakona, neke od tih novina se uopće ne spominju ili se spominju samo sporadično. Primjerice, za digitalizaciju knjižnične građe navodi se da se mora standardizirati, no ne navodi se tko će donijeti taj standard. Isto tako, navodi se „zaštita baštine u digitalnom okruženju“ kao jedna od novosti nastalih pod utjecajem novih tehnologija, a kasnije se u Prijedlogu zakona potpuno izbacuje poglavlje o zaštiti knjižnične građe (prema trenutno važećem zakonu, čl. 45. i 46.)… 4. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Odredbe o slobodnom pristupu informacijama i javnom pristupu mreži, zaštiti privatnosti i poštivanju autorskog i srodnih prava, digitalizaciji i digitalnoj knjižnici, međuknjižničnoj posudbi, obveznom primjerku elektroničkih publikacija te o stalnom stručnom usavršavanju su neke od odredbi koje je potrebno na odgovarajući način unijeti u Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Slažemo se, ali te odredbe u sam Zakon nisu unesene na odgovarajući način. Stoga je potrebno u tekst Zakona unijeti jasne odredbe u svim segmentima koji se navode u tekstu. 5. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalnopravno mogući. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE Neistinita je tvrdnja kako sadašnjim zakonom nije omogućen rad svim vrstama knjižnica. Neovisno o tome tko im je osnivač, osoba iz javne ili privatne sfere, sve su knjižnice u sadašnjem Zakonu omogućene, jedino što su funkcionalno usklađene, kroz opće odredbe o organizaciji knjižnica iz glave i postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. S obzirom da su u Upisnik knjižnica https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=202&pregled=1 (odaberi: „specijalne“) prema Pravilniku o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (NN 139/98, 25/17) upisane i mnoge knjižnice vjerskih zajednica i to kao tip knjižnice: „U sastavu“, Vrsta knjižnice: „specijalna“ neispravno je navoditi vjerske zajednice ili specijalne knjižnice kao jedan od razloga za donošenje tih promjena niti ih je potrebno isticati. Sve te knjižnice već su zakonito registrirane u upisnik prema pravilniku i čl. 8. Zakona, od mnogih samostanskih do raznih vrsta specijalnih knjižnica u sastavu trgovačkih društava (Belišće d.d., Podravka, Saponia itd.) Nepotrebnom podjelom knjižnica na "javne" i "privatne" (jer se ona i danas podrazumijeva), umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11., st. 2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Oni koji se žele baviti komercijalnom djelatnošću trgovanja informacijama putem trgovačkih društava ili drugih oblika koji su posebno i jasno formalnopravno regulirani drugim zakonima (o trgovačkim društvima, o zadrugama…) i danas to mogu i rade u više primjera (npr. informacijski servisi poput IUS Info), samo takva samostalna društva ni po čemu nisu, niti moraju, a po nekim drugim propisima koji reguliraju komercijalne djelatnosti sve do propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, niti ne mogu biti knjižnice. U gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Predloženi tekst zakona kojim ravnatelji javnih knjižnica nisu nužno osobe s iskustvom u knjižničarstvu, a za ostale vrste knjižnica nisu niti propisana zvanja za ravnatelje – takvim tekstom zakona se ne doprinosi razvoju knjižnične djelatnosti utemeljene na standardima nego se djelatnost ovim zakonom naprotiv unazađuje. Naime, niti u sastavu Hrvatskog knjižničnog vijeća niti u sastavu stručnih vijeća knjižnica s više od 5 zaposlenih nije nužno da većinu članova čine stručni knjižnični djelatnici koji su jedini osposobljeni za provođenje standarda. Preslikavanje situacije iz muzeja, kako je navedeno u Prijedlogu Zakona o muzejima: „- jačanje upravljačke uloge ravnatelja muzeja propisivanjem uvjeta pri izboru ravnatelja za zanimanja izvan muzejske struke“ odnosi se na muzeje, ali ne i na knjižnice, jer to nisu iste vrste ustanova. Dobro upravljanje knjižnicama je usko povezano uz posjedovanje stručnih knjižničarskih znanja (dobivenih kroz formalnu edukaciju i polaganje stručnog ispita te naročito uz iskustvo rada u knjižnicama). 6. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U postupku izrade Zakona potrebno je uzeti u obzir Preporuke Vijeća Europe i druge međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili navesti: Preporuke Vijeća Europe i druge relevantne međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci koji su uzeti u obzir prilikom izrade ovog teksta. OBRAZLOŽENJE Nigdje nisu navedeni da li su i koji od ovdje spomenutih vrsta dokumenta uzeti u obzir pri izradi ovog Zakona. Naprotiv, u nekim važnim područjima koja se reguliraju Zakonom međunarodni dokumenti važni za knjižničarsku struku nisu uzeti u obzir, već se postupalo upravo suprotno načelima međunarodnih dokumenata, npr. međunarodna klasifikacija vrsta knjižnica i obvezni primjerak. 7. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini djelovalo je 1768 knjižnica s 4066 zaposlenih djelatnika, od kojih je njih 3380 zaposleno na stručnim poslovima. Od ukupnog broja knjižnica samostalno je 169 knjižnica, 100 knjižnica je u sastavu drugih knjižnica, a 1499 knjižnica u sastavu je ustanova/poduzeća. Prema vrsti knjižnica: 1 nacionalna knjižnica (300 zaposlenika), 7 sveučilišnih (174 zaposlenika), 118 knjižnica na visokim učilištima (332 zaposlenika), 2 općeznanstvene (48 zaposlenika), 146 specijalnih knjižnica (223 zaposlenika), 277 narodnih knjižnica (1660 zaposlenika), 858 osnovnoškolskih knjižnica (919 zaposlenika) i 359 srednjoškolskih knjižnica (410 zaposlenika). Članova knjižnica bilo je 1 309 484 , a od ukupno korištene knjižnične građe ( 11 492 797 jedinica) najviše su se koristile knjige i brošure (68,6%) te novine (18,13%). Najviše se građe koristi u narodnim knjižnicama (40,91%). IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Navedena je statistika, ali ne i ocjena stanja, kako je navedeno u naslovu, stoga je potrebno izvesti ocjene na temelju svega navedenog u ovom poglavlju. 8. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 2. Osnovna pitanja koja se uređuju predloženim Zakonom Predloženim Zakonom uređuju se sljedeće: - određuje se značenje pojedinih pojmova u Zakonu - utvrđuje se status kulturnog dobra za jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu javnih knjižnica nastalu do 1850. godine, a katalozi nabrojene knjižnične građe javnih knjižnica postaju sastavni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske - uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti te zaštita, revizija i otpis knjižnične građe - uređuju se vrste knjižnica, uvjeti za osnivanje knjižnica, Upisnik knjižnica, statusne promjene i prestanak rada knjižnica - uređuje se ustroj i upravljanje knjižnicama te se propisuje da javna knjižnica ima upravno vijeće, ravnatelja i stručno vijeće te se uređuje ustroj i upravljanje knjižnicom u sastavu - precizira se status Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, njezine zadaće te ustroj i upravljanje - uređuju se sredstva za rad knjižnica te se propisuje financiranje redovne djelatnosti i posebnih programa i zadaća knjižnice - propisuje se način uređenja stjecanja stručnih zvanja djelatnika u knjižnici - uređuje se Knjižnični sustav Republike Hrvatske te matična djelatnost - propisuje se obveza donošenja Nacionalnog plana razvitka knjižnične djelatnosti, standardi i preporuke za rad knjižnica - uređuje se osnivanje, zadaće, sastav i djelovanje Hrvatskog knjižničnog vijeća - propisuje se obuhvat, svrha prikupljanja i postupanje s obveznim primjerkom te dostava i prikupljanje obveznog primjerka online publikacija - uređuje se nadzor nad stručnima radom knjižnica te nadzor nad provedbom Zakona - uređuju se prekršajne odredbe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Potrebno je usklađenje prema IFLA-inim smjernicama i relevantnim međunarodnim i domaćim dokumentima. Isto tako, bilo bi za očekivati da se ovdje istaknu problemi uočeni u Ocjeni stanja. Osim toga, dio ovdje opisanih rješenja razlikuje se od onih u tekstu zakona, npr. financiranje redovne djelatnosti, koja se u tekstu zakona uopće ne spominje. Potrebno je uvesti i držati se svjetski prihvaćene klasifikacije knjižnične djelatnosti. OBRAZLOŽENJE: Potrebno je držati se UNESCO-vih, tj. IFLA-inih međunarodnih dokumenata i postojeće tradicije knjižničarske terminologije u RH. U dijelu: „Uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti“ neprimjerena je formulacija „sadržaj“. Zakonom se uređuje knjižnična djelatnost, a sadržaj, revizija i otpis tematika su pravilnika, a ne zakona. Uvodi se nejasan pojam „javna knjižnica“. „Precizira se status NSK“: znači li to da se misli na posebni zakon o NSK? Značenjem pojmova, na način kako se navodi u Prijedlogu Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, ne definiraju se knjižnice iz sustava obrazovanja i znanosti (školske i visokoškolske knjižnice) koje su zbirno gledajući najbrojnije vrste knjižnica prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini. Nisu obuhvaćeni mnogi važni pojmovi, npr. depozitarna knjižnica. Ne vidi se primjena ijednog međunarodnog dokumenta namijenjenog knjižničarskoj struci. 9. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći ¬- uredit će se sadržaj knjižnične djelatnosti ¬ odredit će se status kulturnog dobra i pripadajuća zaštita staroj tiskanoj građi koja je nastala do 1850. godine, a koja godina označava promjenu načina tiskanja knjiga od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama i slično ¬ katalozi javnih knjižnica u koje je upisana knjižnična građa koja ima status kulturnog dobra postat će sastavni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske ¬ uredit će se dodatno određena područja knjižnične djelatnosti, zaštita građe, digitalizacija građe, revizija i otpis građe te obveza prikupljanja i obrade statističkih podataka kao i obvezni primjerak ¬-propisat će se vrste knjižnica, uvjeti za osnivanje knjižnica, Upisnik knjižnica, statusne promjene i prestanak rada knjižnica i omogućiti fizičkim i pravnim osobama osnivanje knjižnica ¬-uredit će se ustroj i upravljanje javnim knjižnicama i knjižnicama u sastavu pravnih osoba ¬-precizirat će se status Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i njezine zadaće u okviru Knjižničnog sustava Republike Hrvatske - uredit će se sredstva za rad knjižnica, financiranje redovne djelatnosti i posebnih programa knjižnice ¬ propisat će se stjecanje stručnih zvanja za stručne djelatnike u knjižnicama ¬ uredit će se Knjižnični sustav Republike Hrvatske te matična djelatnost ¬-uvest će se obveza donošenja nacionalnog plana razvitka knjižnične djelatnosti, standarda i preporuka za rad knjižnica -¬ propisat će se osnivanje, zadaće, sastav i djelovanje Hrvatskog knjižničnog vijeća -¬ propisat će se obuhvat, svrha prikupljanja i postupanje s obveznim primjerkom te dostava i prikupljanje obveznog primjerka online publikacija -¬ propisat će se nadzor nad stručnim radom knjižnica te nadzor nad provedbom Zakona – ¬ uredit će se prekršajne odredbe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA - u kontekstu zakona, ne govori se o „posljedicama“ zakona, nego o „učincima“ - 1850. godine nije se promijenio način tiskanja, a posebno nije ručno tiskanje ustupilo mjesto strojnom, nego se promijenila tehnologija proizvodnje papira i počeo se proizvoditi lakše uništivi kiseli papir (veće kiselosti nego do tada); stoga godinu 1850. ne treba naglašavati, a posebno ne s obrazloženjem koje je napisano - dodati: „status kulturnog dobra svim arhivskim primjercima svih publikacija koje pripadaju korpusu Croatica – nacionalna zbirka“ - opet se govori o „sadržaju“ djelatnosti - „propisat će se… Upisnik knjižnica“. Upisnik knjižnica već postoji! - uvodi se dihotomija „javne knjižnice“ i „knjižnice u sastavu“: znači li to da knjižnice u sastavu nisu javne? Postoje samostalne knjižnice i knjižnice u sastavu. - ponavlja se sve iz poglavlja 2., a što je već sada regulirano postojećim Zakonom o knjižnicama iz 1997. 10. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: „Nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu“ – to znači: ovaj zakon ne kani uvesti ništa što već ne postoji u hrvatskom knjižničarstvu, ali može ostaviti takve posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta (ukidanje instituta obveznog primjerka sveučilišnih knjižnica u postojećem sustavu). Kakav razvoj djelatnosti Zakon planira i podržava, ako ne kani u nju investirati sredstva? O kojemu razvoju djelatnosti onda uopće može biti govora? Istovremeno, očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva ... PRIJEDLOG Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti I. OPĆE ODREDBE 11. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1….(1) Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, vrste knjižnica, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Knjižnična djelatnost obuhvaća rad s knjižničnom građom, ali obuhvaća i sve druge aktivnosti i sadržaje, službe i usluge koje potiču razvoj kulture čitanja, pismenosti, obrazovanja i informiranosti u društvu, i to u radu sa svim članovima društva bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Već odavno je potvrđena uloga i snaga knjižnične djelatnosti u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti su njezini stručni djelatnici. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. 12. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1….(2) Knjižnična građa od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. U članku 1. st. 2. stoji kako je samo knjižnična GRAĐA od interesa za RH, a ne kao u čl. 2. sadašnjeg zakona, u kojem je knjižnična DJELATNOST od interesa za RH. Također, u tekstu je samo posredno, ostala odredba koja je u čl. 2, st. 1 postojećeg Zakona jasno navedena kako se knjižnična djelatnost obavlja kao javna služba: Članak 2. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1, st,. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti : Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. OBRAZLOŽENJE: U čl. 2. Prijedloga doduše objašnjeno je da se zakonom “....-osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe”, što doduše može i tako posredno biti navedeno, ali upravo stoga se i može neposredno naglasiti u čl. 1. No, to je bitno zato što, ako i sam Prijedlog nedvojbeno priznaje javnu službu kao zakonom normiranu činjenicu, onda pravno gledano i sama djelatnost MORA biti od interesa za RH. Jer pojam javne službe (dakle one koja je posebno uređena normama upravnog prava) u pravnom smislu je definiran kao djelatnost koju društvo smatra toliko važnom da je podvrgava posebnom pravnom uređenju i da se radi o službi koja ima posebnu važnost za ostvarenje određenih interesa društvene zajednice (opći, javni interes). Tako sam pojam javne službe, kao i sadržaj knjižnične djelatnosti koji je reguliran u čl. 6. i postojećeg Zakona i Prijedloga, čine cjelokupnu knjižničnu djelatnost, neizostavno kao djelatnost od interesa za RH. Zbog te činjenice, postojeći pravni sustav u raznim poljima, od zakona do pravilnika, već je knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama dao različite pravne povlastice u svrhu ostvarenja tog interesa, od određenih autorskopravnih iznimki, prava prikupljanja osobnih podataka bez posebne privole, definiranja specifičnih uloga knjižnica u obrazovnom i kulturnom sustavu i takva degradacija temeljne svrhe knjižnica imala bi ne samo materijalne posljedice po budućnost i daljnje kodificiranje društvene uloge knjižnica, nego i teško izbrojive konzekvence na pravnu organizaciju i funkcioniranje postojećih društvenih djelatnosti, sve do temeljnih ljudskih prava građana. Ukratko, javnu službu (koja je i u Prijedlogu ostavljena) neke djelatnosti mora pratiti i javni interes kao od nje neodvojiva činjenica, koja se NE može svesti samo na građu, koja je tek puka materijalna podloga za djelatnost i javni interes. Javni interes izlazi iz djelatnosti i zbog njega djelatnost u različitim njezinim konkretiziranim oblicima uživa dodatnu pravnu zaštitu. U vezi dvojbi oko razine propisa kojim se to rješava, upravo se zakonom propisuje takav javni interes, kao u mnogim drugim slučajevima, poput Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i dr. 13. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1 (3)…. DOPUNA PRIJEDLOGA U čl. 1. dodati stavak 3. koji glasi: Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. 14. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 2…. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencije za razvoj demokracije, gospodarstva i sudjelovanje u informacijskom društvu - utvrđuju načini financiranja knjižnične djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti koja se obavlja kao javna služba - uređuje tko obavlja knjižničnu djelatnost i na koji način se obavlja knjižnična djelatnost - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, odgoja i obrazovanja, znanosti, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencija za razvoj demokracije, gospodarstva, znanosti i sudjelovanje u informacijskom društvu - osigurava nadzor nad radom knjižnica koje u okviru matične djelatnosti provodi matična knjižnica nadležna za određenu vrstu knjižnica - knjižnice povezuju u knjižnični sustav Republike Hrvatske te se time osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija krajnjim korisnicima. OBRAZLOŽENJE: Zakonom se treba odrediti način obavljanja djelatnosti i tko obavlja djelatnost, tj. vrste knjižnica. Knjižnična djelatnost potiče i razvoj znanosti i upravo je znanost jedna od ključnih društvenih aktivnosti u čijem radu sudjeluje i knjižnica kao potpora stručnom, znanstvenom i znanstveno-istraživačkom radu. 15. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 3…. U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja: 1. knjižnična djelatnost je stručno i sustavno djelovanje u cilju izgradnje i sređivanja knjižnične građe te osiguravanja pristupa umjetničkim, znanstvenim i stručnim djelima i informacijama, kako bi se zadovoljile kulturne, informacijske i obrazovne potrebe pojedinaca i skupina te podupirao razvoj društva u cjelini 2. knjižnica je pravna osoba ili ustrojstvena jedinica pravne osobe (knjižnica u sastavu) koja organizira i pruža javnosti kulturne, informacijske i obrazovne usluge zasnivajući ih na sustavnom odabiru, prikupljanju, stručnoj obradi, pohranjivanju, zaštiti i davanju na korištenje knjižnične građe te slobodnom pristupu izvorima informacija 3. javna knjižnica je neprofitna pravna osoba kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave 4. privatna knjižnica je knjižnica kojoj je osnivač druga pravna ili fizička osoba 5. knjižnica vjerske zajednice je knjižnica koja posjeduje knjižničnu građu vjerske zajednice dostupnu javnosti 6. pokretna knjižnica je knjižnična usluga koja se pruža putem prijevoznog sredstva svim korisnicima koji žive na udaljenim područjima 7. digitalna knjižnica je skup digitalnih knjižničnih zbirki i usluga dostupnih korisnicima na smislen i održiv način 8. knjižnična građa je svaki jezični, slikovni i zvučni dokument u analognom ili digitalnom obliku informacijskog, umjetničkog, obrazovnog, znanstvenog ili stručnog sadržaja, proizveden u više primjeraka i namijenjen javnosti, kao i rukopisi, odnosno sva druga građa koju knjižnica posjeduje u svojem fondu i stavlja na raspolaganje korisnicima 9. knjižnični fond je knjižnična građa koju određena vrsta knjižnice posjeduje 10. knjižnična zbirka je dio knjižničnog fonda sastavljen prema opće prihvaćenim načelima i kriterijima 11. nakladnik je fizička ili pravna osoba koja je publikaciju zakonito izdala 12. publikacija je svaki zapis informacije na bilo kojem nositelju koji je izdan, izrađen, prerađen u tiskanom ili digitalnom obliku, stavljen na raspolaganje javnosti 13. digitalna tiskarska matrica je zadnja digitalna inačica publikacije pripremljene za tisak koju nakladnik dobrovoljno dostavlja Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu ili drugoj javnoj knjižnici na trajnu pohranu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati i držati se UNESCO-vih, IFLA-inih, i drugih međunarodnih dokumenata iz područja knjižničarstva, standarda HRN ISO 2789 iz 2014. godine, usklađene i općeprihvaćene knjižničarske terminologije u RH, te u ovom članku definirati pojmove vrste knjižnica i stručne knjižničarske djelatnike. Digitalna knjižnica, digitalizacija i autorska prava trebaju se regulirati posebnom glavom zakona, vodeći pri tome računa i o ozakonjenju prakse koja postoji te uzeti u obzir da su pojedine europske zemlje već u zakon ugradile iznimku po pitanju autorskih prava za knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Veliki broj definicija pogrešan je ili neprikladan. U cilju postizanja jednoznačnosti i izbjegavanja mogućih nesporazuma potrebno je dodati i nove definicije (v. i članak 8.). „U smislu ovoga zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja...“ - ne može se zakonom odrediti značenje pojmova; pojmove u knjižničarstvu definiraju UNESCO-vi, IFLA-ini međunarodni dokumenti, postojeća tradicija knjižničarske terminologije u RH kakva se koristi u obrazovanju knjižničara i knjižničarskoj praksi, te međunarodni i u Hrvatskoj prihvaćeni standard HRN ISO 2789 iz 2014. godine. Uvođenje pojma „knjižnica vjerske zajednice“ nepotrebno je, s obzirom da su i prema važećem zakonu one svrstane u specijalne knjižnice. Isticanje na ovaj način, u najmanju ruku, ima prizvuk diskriminacijskog obilježavanja, a povlači za sobom konotaciju da i ostale knjižnice mogu zatražiti posebno „izdvajanje“, npr. knjižnice nacionalnih manjina, institutske knjižnice itd. Klasifikacija knjižnica koja se donosi u tekstu direktno je suprotna UNESCO-ovoj klasifikaciji i definiciji npr. visokoškolskih knjižnica (v. Classification of libraries u: http://portal.unesco.org/en/ev.php-URL_ID=13086&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html). Ne može zakon izmišljati klasifikacije ni definicije knjižnica! Valjda radi toga nisu ni navedeni izvori za definicije i nazivlje/terminologiju. Posve izostaju odredbe o e-knjizi, e-čitanju, e-posudbi, e-učenju, repozitorijima… U ocjeni stanja zakona spominje se potreba reguliranja digitalizacije, repozitorija digitalne građe, obveznog primjerka, predlagatelj je propustio regulirati materiju koju je naveo u ocjeni stanja i članku 3 – digitalne knjižnice. 16. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 4, (1)…. Na zaštitu i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro Republike Hrvatske u pitanjima koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuje se zakon i drugi propisi kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 4., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Na jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu koja ima obilježja kulturnog dobra, odnosno koja je od posebnog značenja ili vrijednosti, primjenjuju se i propisi o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. 17. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 4, (2)…. (2) Jedinstveni i rijetki primjerci knjiga, zbirke knjiga, rukopisi i druga knjižnična građa javnih knjižnica nastala do 1850. godine ima status kulturnog dobra, a katalozi ove knjižnične građe javnih knjižnica sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 4., st. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Jedinstveni i rijetki knjižnični primjerci ili zbirke knjiga, novina, časopisa te pojedinačni primjerci i zbirke građe posebne vrste (rukopisi, kartografska građa, grafička građa, muzikalije, sitni tisak i druga građa) mogu imati status kulturnog dobra. Svojstvo knjižničnoga kulturnog dobra utvrđuje se temeljem kriterija starosti i rijetkosti te drugih kriterija za procjenu njegove umjetničke i znanstvene vrijednosti kao i društvene i povijesne važnosti. Katalozi/inventari, odnosno pojedinačni opisi ove knjižnične građe sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Godina nastanka je samo jedan od formalnih kriterija za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra – starost. Navedena godina 1850. međunarodno je uvriježena kao gornja granica za određivanje stare knjige. Uzima se zato što označava promjenu načina tiskanja knjiga – od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama itd. Stoga se ta godina ne može primijeniti na rukopise i 'drugu knjižničnu građu'. To bi značilo da se sve što je u knjižnicama, a nastalo je do 1850., automatski proglasi kulturnim dobrom. A kulturno dobro može biti i druga knjižnična građa novijeg datuma, npr. obvezni primjerak! Sukladno ovom prijedlogu obvezni primjerak namijenjen je korištenju i posudbi pa se izgubilo svojstvo arhivskog primjerka što je u suprotnosti sa Preporukama vijeća Europe iz 2000. g. Za takvu građu pri utvrđivanju svojstva kulturnog dobra moraju se primijeniti i drugi kriteriji osim njezine starosti. Iz svega proizlazi da se zakonom isključuje velika količina građe koja je kulturno dobro, ali kao takvo nije registrirana ili se pak nalazi u knjižnicama koje zakonodavac ne prepoznaje kao javne. Time je izravno ugrožena velika količina kulturne baštine koja se nalazi npr. u specijalnim knjižnicama (u ovom prijedlogu poznate kao knjižnice vjerskih zajednica) i nije dosad registrirana kao kulturno dobro (iako ima svojstva istog). Nadalje, u tijeku je javna rasprava o Prijedlogu Zakona i izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koji se u hitnom postupku (kao razlog je navedeno i donošenje ovog Zakona, koji se donosi u redovitoj proceduri i nije prošao javnu raspravu) usklađuje i s ovim Prijedlogom Zakona. U prijedlogu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predlaže se čl. 99a koji određuje se također odnosi samo na javne knjižnice, ponovo isključujući knjižničnu građu kao kulturno dobro kod drugih imatelja. Na kraju, niti je ovim Prijedlogom niti prijedlogom Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predviđeno izdvajanje više sredstava iz Državnog proračuna. Iz toga se postavlja pitanje na koji će način financirati iznimno skupi konzervatorski i restauratorski radovi na građi, kada trenutno nisu financirani ni postupci preventivne zaštite građe koja već je registrirano kulturno dobro. 18. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 4, (3)…. U pogledu korištenja knjižnične građe kojoj nije istekao rok autorsko pravne zaštite primjenjuju se propisi iz područja autorskog prava. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. 19. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 5…. Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski spol. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 5. bi trebalo prebaciti u čl. 1., kao stavak 3. 20. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 6 (1)…. Knjižnična djelatnost obuhvaća: ◊nabavu knjižnične građe i izgradnju knjižničnih zbirki ◊stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima što uključuje izradu informacijskih pomagala u tiskanom i/ili elektroničkom obliku ◊pružanje usluge korištenja knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu ◊digitalizaciju knjižnične građe ◊usmjeravanje i podučavanje korisnika pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i online izvora ◊vođenje dokumentacije i prikupljanje statističkih podataka o poslovanju, knjižničnoj građi, korisnicima i o korištenju usluga knjižnice ◊prikupljanje statističkih podataka vezanih uz provedbu propisa kojima se uređuju autorska i srodna prava, ◊ponudu kulturnih, informacijskih, obrazovnih i znanstvenih sadržaja i programa te ◊druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 6 (1) treba glasiti: Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito: - nabavu knjižnične građe - stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima, te provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro - digitalizaciju knjižnične građe - izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala - sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu te protok informacija - poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora - kulturne, informacijske, obrazovne i znanstvene sadržaje i programe - vođenje dokumentacije o građi i korisnicima - provođenje bibliometrijskih istraživanja - prikupljanje statističkih podatka o knjižnici, njezinim uslugama i korištenju, fondu, prostoru i opremi, upravljanju, financiranju i izdacima te knjižničnom osoblju - druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. OBRAZLOŽENJE: Obveza je u Zakonu istaknuti osiguravanje jednakog prava pristupa na informaciju i knjižnične usluge svima, pa tako i korisnicima s posebnim potrebama. Knjižnice su pokretači i organizatori knjižničnih usluga i programa koji podupiru razvoj pojedinca i društva u cjelini. Izostavljena je suvremena zadaća izvođenja bibliometrijskih istraživanja, posebno kod praćenja znanstvene produkcije pojedinaca i institucija u visokom obrazovanju. Odabir građe važan je dio knjižničarskog posla, traži stručno znanje i treba biti spomenut. Korištenje knjižnične građe nije usluga knjižnice, nego aktivnost korisnika. Knjižnica daje građu na korištenje (posudba), odnosno osigurava pristup građi. Standard HRN ISO 2789:2014 – međunarodna knjižnična statistika definira područja prikupljanja statističkih podataka: knjižnice, usluge i korištenje, fond, pristup i oprema, upravljanje, financiranje i izdaci i knjižnično osoblje. 21. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 7…. Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije i otpisa građe sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe, a koji donosi ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 7. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije, sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe u pojedinim vrstama knjižnica, a koji donosi ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. OBRAZLOŽENJE: U postojećem Zakonu postoji poglavlje X. ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE: članak 45. i 46., a takvo poglavlje odnosno poglavlje o zaštiti knjižnične građe uopće nije navedeno u nacrtu novoga Zakona. U ovom Prijedlogu Zakona zaštita knjižnične građe se spominje samo u: 1.) članku 1., stavak (2), 2.) članku 3., pod 2., 3.) članku 4. koji se odnosi na očuvanje knjižnične građe kao kulturnog dobra te u 4.) članku 7. u općenitom smislu Odredba je neprecizna, neke knjižnice smiju otpisati građu isključivo u iznimnim i posebnim okolnostima. Spojiti članak 4. i 7. te izdvojiti u posebnu glavu. II. ORGANIZACIJA KNJIŽNICA 22. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 8 (1)…. Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, knjižnica na visokom učilištu, znanstvena, specijalna te knjižnica vjerske zajednice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. OBRAZLOŽENJE: Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi, a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nejasno je zašto se uopće odstupilo od ovog naziva. Nije jasno što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica. To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. 23. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 8 (2)…. Pojedine knjižnice mogu prema potrebi obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili jasno navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. OBRAZLOŽENJE: Ovo može otvoriti prostor za malverzacije, na primjer da se smanji broj knjižnica, da se jedna ugasi, jer ta druga može preuzeti funkciju prve. 24. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 9…. Knjižnica se može osnovati kao ustanova, zaklada, zadruga, udruga ili trgovačko društvo, osim ako ovim Zakonom nije drukčije uređeno. Radi se o pravno neodrživoj konstrukciji na više nivoa, koja potpuno nepotrebno otvara nepremostive dvojbe i, u krajnjoj posljedici, postojanje bilo kakvog knjižničnog sustava čini neodrživim, pa se kao takav u cijelom tekstu mora odbaciti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. OBRAZLOŽENJE: Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotrebni pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Donje obrazloženje naravno, ne mora se dalje čitati ako je predlagač zabunom zamijenio knjižnicu sa knjižarom. Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na "javne" i "privatne", umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Tako za tzv. „privatne knjižnice“ ne bi vrijedili čak niti oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju posebni temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. Dakle, posebno samostalna, knjižnica NE može funkcionirati kao samostalno trgovačko društvo za privatni profit, jer bi se tu radilo o trgovačkom društvu, a ne knjižnici. Takvo trgovačko društvo, ili zadruga, već je u svim detaljima, kao i temeljnim svrhama propisano u Zakonu o trgovačkim društvima i nema zakonskih uvjeta niti potrebe stavljati ga u Zakon u knjižnicama. Dakle, radilo bi se o društvima koja se bave komercijalizacijom informacija za privatni interes, a koja i danas već postoje (primjer: IUS Info servis) i kao takva su moguća, s time što se tada ne radi o knjižnicama i takve su djelatnosti s razlogom i strogo odvojene od knjižnica. Razlog je, osim služenja javnom interesu i građanima, i u tome što knjižnice iz tog svog statusa crpe i neke specifične povlastice i pravnu zaštitu u propisima i u društvu, npr. kroz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredbi EU o zaštiti osobnih podataka, kroz školske, obrazovne, proračunske propise, propise iz područja poreza, kulture, financiranje projekata poput digitalizacije itd. i sl. NEPROFITNOST kao osnovna karakteristika knjižnica važna je i zbog natječaja za različite javne projekte financiranja na državnom, europskom i svjetskom nivou, koji smiju podupirati samo takvu djelatnost i samostalna trgovačka i privatno-interesna društva po logici tu ne mogu pripadati. Sve navedeno NE može, po zakonodavnoj logici, pravilima tržišnog natjecanja koja bi time bila narušena i dr. razlozima specifičnim za trgovačka društva ili zadruge, biti primijenjeno na komercijalno-profitne oblike udruživanja poput trgovačkih društava ili zadruga, koje su već strogo regulirane posebnim zakonima, organizirane na privatno-interesnoj bazi i za koje vrijede sasvim drugi prateći propisi, od računovodstvenih, financijskih, do organizacijskih. Takvo miješanje organizacijskih i vlasničkih oblika bilo bi u potpunom neskladu s funkcioniranjem ostalih knjižnica i njihovom temeljnom svrhom, onemogućili bi kao što je već rečeno i usklađivanje unutar matične djelatnosti, knjižničnih sustava i dr. Trgovačko društvo može, i zakonodavnih prepreka nema, osnovati i imati knjižnicu u svom sastavu, pa tako početak čl. 9. Prijedloga može glasiti i "knjižnicu može osnovati...ustanova, zaklada...", no to nema smisla posebno isticati u propisu, jer se i sadašnjim zakonom to podrazumijeva putem odredbe o drugim pravnim i fizičkim osobama, koja mu, temeljno usklađena s ostalim knjižnicama, bez prepreka može pomoći u ostvarivanju ciljeva tog društva. No, samostalna knjižnica u takvom privatnom vlasničkopravnom okviru nije ništa drugo nego komercijalni informacijski servis, kakvi postoje već i danas u RH i koji, podložni sasvim drugim propisima od knjižnica, funkcioniraju na sasvim zasebnim osnovama i bez privilegija i zakonske zaštite u određenim slučajevima, ili posebnih funkcija koje izlaze iz njihove temeljne društvene svrhe i javnog interesa. Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne / narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (Stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, a što je postojeći Zakon stavio izvan snage i otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Isto tako, ponovo se koristi pojam javne knjižnice; neusklađenost u tretiranju knjižnica u sastavu: jednom predstavljaju ustrojstvenu jedinicu, dok u školskim ustanovama, visokoškolskim učilištima i javnim znanstvenim institucijama predstavljaju sastavni dio ustanove. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…, te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“ Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. 25. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 10…. (1) Javnu knjižnicu kao ustanovu može osnovati Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. (2) Privatnu knjižnicu može osnovati druga pravna i fizička osoba. (3) Knjižnicu vjerske zajednice može osnovati vjerska zajednica. (4) Više osnivača iz stavka 1. ovoga članka može zajednički osnovati javnu knjižnicu, odnosno više osnivača iz stavaka 2. i 3. ovoga članka može osnovati privatnu knjižnicu, a međusobna prava i obveze osnivača uređuju se ugovorom. (5) Javnu knjižnicu mogu zajednički osnovati Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i fizička i pravna osoba, a međusobna prava i obveze osnivača uređuju se ugovorom. (6) Knjižnicu u sastavu osniva pravna osoba kao svoju podružnicu, odnosno kao svoju ustrojstvenu jedinicu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 10. treba odbaciti. 26. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 11…. (1) U školskim ustanovama, visokim učilištima i javnim znanstvenim institutima djeluju knjižnice kao sastavni dio ustanova. (2) Općine i gradovi s više od 3000 stanovnika dužni su samostalno ili zajedno osnovati i financirati narodnu knjižnicu kao ustanovu te njezine podružnice na navedenom području, osim u slučaju kada djelatnost narodne knjižnice obavlja koja druga knjižnica na njihovu području. (3) Općine i gradovi s manje od 3000 stanovnika, a koji nemaju narodnu knjižnicu, dužni su posebnim ugovorom obavljanje djelatnosti narodne knjižnice povjeriti narodnoj knjižnici u drugoj općini i gradu ili osigurati osnivanje podružnice te narodne knjižnice na svojem području. (4) U svrhu osiguranja knjižnične usluge za svako naselje, općine i gradovi dužni su zajedno sa županijom na čijem su području, osigurati uslugu pokretne knjižnice sukladno ovom Zakonu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (1) Čl. 11., st. 1. izmijeniti tako da glasi: Školske ustanove, visoka učilišta i javni znanstveni instituti dužni su osnovati knjižnice kao posebne ustrojbene jedinice. U bolnicama, arhivima, muzejima i javnopravnim tijelima djeluju knjižnice u sastavu ustanova. OBRAZLOŽENJE: Obrazloženje za izmjenu i dopunu (1) dano je u obrazloženju čl. 9. Važno je istaknuti obvezu financiranja knjižnica u sastavu. Isto tako, kako županije do sada nisu imale obavezu, nego samo mogućnost sudjelovanja u financiranju knjižnica i njihovih usluga, smatramo da je potrebno jasnije istaknuti obvezu županije u tom smislu. 27. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 12 (1)…. Knjižnica se može osnovati ako su, sukladno odredbama standarda za pojedinu vrstu knjižnica, osigurani: - knjižnična građa - prostor, oprema i pristup informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji - sredstva za rad - stručni knjižnični djelatnici - program rada i razvitka. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA U navedenom članku govori se o neophodnim standardima i uvjetima koje treba osigurati pri osnivanju pojedine knjižnice. Tako u stavku 1. čl. 12. podstavak 4. govori se o osiguranju 'stručnih knjižničarskih djelatnika', pa treba naglasiti da ovaj Nacrt zakona nije definirao knjižničnog djelatnika kako to danas propisuje važeći Zakon i struka. 28. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 12 (2)…. Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne, specijalne i knjižnice vjerskih zajednica, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne i specijalne, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima po pitanju vjerskih knjižnica i naziva visokoškolske knjižnice. 29. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar te nakon pribavljanja istoga upisati knjižničnu djelatnost u Registar djelatnosti RH svoje ustanove. OBRAZLOŽENJE: Obzirom da je utvrđeno da veliki broj ustanova nije registrirao knjižničnu djelatnost, smatramo posebno važnim to istaknuti u zakonu. 30. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 13 (2)…. Prijedlog je, osim što je dio za školske i visokoškolske knjižnice ispravno usuglašen s postojećim ministarstvima, propisano kako standarde... "za narodne, specijalne i knjižnice vjerskih zajednica ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća" IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon u čl. 8. opravdano tvrdi kako "Standarde za pojedine vrste knjižnica na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća propisuju: - ministar kulture za narodne knjižnice.... - za specijalne knjižnice ministar nadležan prema području djelatnosti knjižnice" i ta bi formulacija trebala i ostati., te umjesto „uz prethodno mišljenje“, vratiti formulaciju "NA PRIJEDLOG Hrvatskog Knjižničnog Vijeća" OBRAZLOŽENJE: Različite specijalne knjižnice djeluju u specifičnim društvenim i znanstvenim poljima i jedino logično je da standardi, kao i do sada, budu usuglašeni s temeljnom strukom u kojoj djeluju, a ne odlukom ministra kulture. Za napomenuti je u vezi s HKV, kako "prethodno mišljenje", koje se umjesto sadašnjeg prava na predlaganje pojavljuje na više mjesta u Prijedlogu (o čemu više kasnije), pasivizira i obesmisljuje ulogu HKV kao najvišeg stručnog javnopravnog tijela koje ima inicijativnu ulogu u osmišljavanju knjižničnih politika prema tijelima javne vlasti. Umjesto toga HKV je podvrgnut izravnoj hijerarhiji i time isključen od inicijative predlaganja konkretnih mjera, te prepušten potpuno diskrecijskoj odluci ministra kulture (u svim područjima u kojima djeluju knjižnice širim od kulture) da neke standarde ili njihove promjene predloži ili ne, te eventualno post festum zatraži mišljenje. 31. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak. 13 (3)... Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. narodnu knjižnicu kao ustanovu te njezine podružnice na navedenom području IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA 3) Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti, koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ministrima predlaže Hrvatsko knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Hrvatsko knjižnično vijeće, AKO u njemu većinu članova čine stručnjaci iz područja knjižničarstva (što je ugroženo Prijedlogom), predlaže ministrima nacionalni plan razvitka knjižnica, s obzirom da postojeći Zakon u čl. 32. predviđa kako HKV kao stručno tijelo predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, što bi bio ekvivalent sadašnjem nazivu tog plana. 32. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak. 14... Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu vodi Upisnik knjižnica u Republici Hrvatskoj u svrhu praćenja stanja u knjižničnoj djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Upisnik treba ostati u Ministarstvu kulture RH. OBRAZLOŽENJE: Nejasno je zašto se Upisnik prebacuje u NSK, obzirom na postojanje Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost, te područja knjižnične djelatnosti u Ministarstvu kulture RH. Osim toga, znači li to da sva pitanja nacionalnog knjižničarstva i matičnost prelaze u NSK. Postavlja se pitanje uloge Ministarstva kulture RH? 33. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak. 15 (2)... Odluku o prestanku i statusnim promjenama javnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 15., st. 2. treba izmijeniti tako da glasi: Odluku o prestanku i statusnim promjenama samostalnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima. 34. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 17(1)... Tijela javne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 17., st. 1. treba izmijeniti tako da glasi: Tijela samostalne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Tijela knjižnice u sastavu su: voditelj i Knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Predlagatelj u nekoliko navrata različito definira javnu knjižnicu, ponekad kao isključivo samostalnu (čl. 3. i čl. 17.), a ponekad kao knjižnicu u sastavu čiji je osnivač u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske (čl. 10.). Knjižnice u sastavu nemaju ravnatelje, niti upravna vijeća. Velika je šteta što je Predlagatelj odustao od tijela knjižnični odbor, koji je svojevrsna kombinacija upravnog i stručnog tijela, a kojeg su imale knjižnice u sastavu. Javne knjižnice mogu biti samostalne i knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu RH ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. 35. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 17(2)... Privatna knjižnica ima tijela propisana posebnim zakonom te stručno vijeće sukladno odredbama ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. 36. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 18(1)... Javna knjižnica s više od pet zaposlenih ima upravno vijeće. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 18, st. 1. promijeniti tako da glasi: Samostalna knjižnica s više od pet zaposlenih ima upravno vijeće. OBRAZLOŽENJE: Knjižnice u sastavu nemaju upravno vijeće. 37. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 18(2)... Upravno vijeće ima pet ili sedam članova, od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih znanstvenika, kulturnih, javnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, jednoga bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 18., st. 2. promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće ima tri ili pet članova od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih kulturnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, dva bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje bira jednog člana iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi. OBRAZLOŽENJE: U Stavak 2. vratiti broj članova Upravnog vijeća kako stoji u važećem Zakonu budući da za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske, a naknade članovima Upravnog vijeća opteretit će proračun lokalne i regionalne samouprave što će se odraziti na poslovanje knjižnica i razvoj knjižnične djelatnosti. 38. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 18(3)... Za člana upravnoga vijeća iz stavka 2. ovoga članka osnivač može imenovati osobu koja ima završen diplomski sveučilišni ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. 39. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 19. Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice ‒razmatra izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 19, promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice na prijedlog ravnatelja ‒razmatra i nadzire izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe na prijedlog ravnatelja ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju stručna znanja. A ako već donose planove moraju ih moći i nadzirati, a ne samo razmatrati. 40. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U čl. 20. i 21. Prijedloga propisuju se uvjeti za ravnatelja javne (u sadašnjem Zakonu najbliža pojmu "samostalne") knjižnice, koji vrijede i za voditelja knjižnica u sastavu tih javnopravnih tijela. U sadašnjem Zakonu u gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Suprotno tome: - u Prijedlogu su u čl. 21. st. 2 navedeni uvjeti za ravnatelja javne knjižnice koji može biti imenovan ako ima "završen diplomski...studij, iz područja društvenih znanosti, ili s njim izjednačen studij" što je neprihvatljivo srozavanje dosegnutih i u praksi već provjerenih standarda - također, u Prijedlogu je u čl. 23. propisan isti uvjet za knjižnice u sastavu pravne osobe koju je osnovala ili pretežni vlasnik država ili lokalno tijelo, ALI NE i za dosadašnje knjižnice u sastavu osoba koje nisu osnovale i nisu im pretežni vlasnici državna i lokalna tijela, što implicira da te knjižnice u pogledu rukovođenja uopće nisu podložne nikakvim prethodnim zakonskim uvjetima, pa čak niti gore spomenutim iz čl. 21. - daljnji uvjeti za izbor ravnatelja javne knjižnice uključuju u čl. 21. st. 3. i posebno, st. 4. u vezi vršitelja dužnosti, neprihvatljivi su jer otvaraju vrata neograničenim manipulacijama u vezi zapošljavanja U čl. 24. prijedloga Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice, nema uvjeta za voditelja knjižnice u sastavu tzv. „privatnih“ školskih ustanova, visokih učilišta i znanstvenih institucija, koji bi zbog javnog interesa koji proizlazi ne samo iz knjižnične, nego i djelatnosti školstva i visokog obrazovanja, morao ispunjavati iste uvjete. IZMJENA PRIJEDLOGA Ispravna formulacija u čl. 21. st. 2 trebala bi biti ona koja postoji u sadašnjem Zakonu u čl. 27. st. 2. i 3. gdje su propisani jasni kriteriji, a onaj temeljni u st. 2. glasi: "završen...studij KNJIŽNIČARSKOG usmjerenja, kao i osoba koja je stekla visoku stručnu spremu sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja Zakona o znanstvenoj djelatnosti....iznimno od odredbe stavka 2., za ravnatelja samostalne knjižnice može se imenovati osoba koja ima završen preddiplomski…kao i osoba koja je stekla višu stručnu spremu sukladno...". U čl. 24. Prijedloga koji govori o voditeljima knjižnica u sastavu, tekst bi trebao glasiti: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i knjižnice u sastavu privatne škole, visokog učilišta i znanstvene institucije, može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Prije svega, s obzirom da članak 6. Prijedloga propisuje da (1) Knjižnična djelatnost obuhvaća: ..stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima, kako voditelj knjižnice, koji prema čl. 21 ne mora imati knjižničarsko obrazovanje niti uopće iskustvo rada u knjižnici, može nadzirati da li njegovi djelatnici obavljaju navedenu obradu građe u skladu sa stručnim standardima? Ukidanje potrebe za stručnim kvalifikacijama ravnatelja i voditelja javnih i knjižnica u sastavu javnih, kao i na školama i visokim učilištima (a kod tzv. "privatnih" ukidanje čak i tog smanjenog kriterija), ukidanje su i rezultata višedesetljetnog nastojanja struke da se napokon ustale standardi struke kao presudni za rukovodeća mjesta i sam rad u knjižnici, ustroj studija knjižničarstva i višestruko podizanje standarda knjižničarske djelatnosti kao rezultata tih napora. Rezultat toga bilo bi ne samo da bi u praksi u knjižnicama na strani osoblja moglo biti višestruko više stručno kvalificiranog osoblja nego što im je kvalificiran neposredni rukovoditelj, nego i već spomenuto srozavanje već dosegnutih standarda, kao i ukidanje bilo kakvih standarda vezanih uz predložene „privatne“ knjižnice. Najbitnije, ta činjenica bi, zajedno s činjenicom da niti knjižnično osoblje ne mora biti stručno kvalificirano, otvorila nepovratno vrata nebrojenim novim mogućnostima imenovanja stručno nekvalificiranih osoba putem prijateljskih i drugih veza, što je i sada jedan od najvećih problema u društvu i koji bi se time generirao i više nego što je već i u najnovije vrijeme više puta detektiran u javnosti kao problem u upravo u slučajevima (narodnih) knjižnica. Također, potpuno je neprihvatljivo i smještanje SVIH tzv. "privatnih" knjižnica, napose visokoškolskih i znanstvenih, u proizvoljnu privatnopravnu sferu, u kojoj niti Prijedlogom (loše) propisani uvjeti i standardi NE bi uopće vrijedili. Moguće je da se radi i o propustu predlagača, a u svakom slučaju, uz gore spomenute probleme koji bi iz toga proizišli, stvorilo bi i sve druge već navedene probleme glede usklađivanja knjižnica u sustave, matične djelatnosti i dr., posebno u djelatnostima koje su i dodatno od javnog interesa, posebno u obrazovanju i znanosti, bez obzira je li osnivač država ili privatna osoba. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. U prijedlogu Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (vidi: http://www.sabor.hr/prijedlog-zakona-o-arhivskom-gradivu-i-arhivima-pr odnosno http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=51079 riješeno je na način da: (čl. 40., st. 3. „(3) Ravnateljem državnog arhiva, temeljem predloženog programa rada, može se imenovati osoba koja ima završen sveučilišni diplomski ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, najmanje tri godine rada u arhivu ili najmanje pet godina rada, te položen stručni ispit iz arhivske struke, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete utvrđene statutom arhiva.“ 41. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 22. (1) Knjižnica s više od pet zaposlenih ima stručno vijeće. (2) Stručno vijeće knjižnice čine u pravilu svi stručni knjižničarski djelatnici knjižnice, osim ako statutom knjižnice, odnosno pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica, nije određen drugačiji sastav stručnog vijeća. (3) Stručno vijeće razmatra i daje mišljenja o stručnim i drugim pitanjima rada i razvitka knjižnice, predlaže način organiziranja i vođenja stručnog rada te obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom i statutom knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (2) Natpolovičnu većinu stručnih vijeća svih vrsta i statusa knjižnica, čine svi stručni knjižničarski djelatnici. OBRAZLOŽENJE Propisivanje drugačijeg sastava stručnog vijeća knjižnica gubi se temelj za poslove propisane u stavku 3. ovog članka. Stručno vijeće u kojem nadpolovičnu većinu članova ne čine stručni knjižničarski djelatnici nije kompetentno za davanje ovdje navedenih aktivnosti 42. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 23. (2) Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće. IZMJENA PRIJEDLOGA (2) Knjižnica u sastavu ima voditelja i Knjižnično vijeće sukladno čl. 22. ovog zakona. Voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Fakultativna iznimka od pravila da knjižnica u sastavu može i ne mora imati voditelja, a pogotovo da ne mora imati Knjižnično vijeće, odredbu čini besmislenom. Postojeći prijedlog s formulacijom: Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće, nije dobar za knjižnice u sastavu jer se tako organizacija i stručno vođenje knjižnice prepušta volji osnivača, odnosno ustanove u čijem se sastavu knjižnica nalazi. Formulacija koju predlažemo slična je formulaciji iz Zakona o knjižnicama iz 1997. čl. 28. (N.N. 105, 1997) koja se je u proteklom periodu pokazala značajnom za rad knjižnica u sastavu jer do donošenja ovog Zakona mnoge knjižnice u sastavu nisu uopće imale voditelja te je njihov rad bio prepušten osobama bez odgovarajućeg stručnog obrazovanja. 43. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 24. (1)… Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 24, st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja. OBRAZLOŽENJE: S obzirom da u većini knjižnica u sastavu rade od jedne do tri1-3 osobe, voditelj knjižnice u sastavu radi velik dio stručnih knjižničarskih poslova, stoga mora imati stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja (diplomirani knjižničar). 44. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 30. (1)… Sredstva za rad knjižnica osigurava osnivač, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za program, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. 45. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 31… (1) Knjižnica kojoj je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za proračunske korisnike. (2) Knjižnica vjerske zajednice osnovana kao ustanova i knjižnica osnovana kao zaklada vode financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za neprofitne organizacije. (3) Knjižnica koja je osnovana kao ustanova kojoj je osnivač druga pravna osoba vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za poduzetnike ako je pravna osoba osnivač obveznik utvrđivanja i plaćanja poreza na dobit za svoju ukupnu djelatnost ili je temeljni cilj osnivanja i djelovanja knjižnice stjecanje dobiti. (4) Knjižnica osnovana kao trgovačko društvo bez obzira na osnivača vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za poduzetnike. (5) Knjižnica osnovana kao udruga i zadruga vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s posebnim propisima. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati cijeli članak. OBRAZLOŽENJE: Ovo se može regulirati pravilnicima ili uputama. Nepotrebno je da bude dio zakona. 46. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA U čl. 32. st. 1. Prijedloga zakona, za knjižničarske djelatnike propisuje se pravno dvosmislena i neobavezna formulacija u kojoj nije jasno TKO može i smije obavljati stručne poslove u knjižnicama: "Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". OBRAZLOŽENJE: Činjenicom da se ukinula odredba tko točno OBAVLJA stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "ODGOVORNI" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove, ili su tek oni djelatnici koji (slučajno, ne nužno) imaju knjižničarska zvanja, osobno ili na neki način odgovorni (?) zbog te činjenice, a ostali koji nemaju stručna zvanja po toj logici nisu odgovorni. Riječ odgovorni tako NE MOŽE adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica i tu sferu potpuno prepustiti u ruke i diskrecijsku odluku svih osnivača. Navedeno bi samo doprinijelo nepotrebno stvorenim problemima stručne naravi, poput konačne degradacije i obesmisljavanje struke i obrazovanja u struci, ali i onima zakonske, korumptivno-nepotističke i društvene prirode, kao kod spomenutih uvjeta za zapošljavanje rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. 47. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 32. (2)(3)… (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka uz mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Brisati 48. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 32. (4)… Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 32, st. 4. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. OBRAZLOŽENJE: Nedopustivo je ne navesti stručna knjižničarska zvanja u tekstu zakona. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći. Također, ne smije se dozvoliti degradiranje Hrvatskoga knjižničarskog vijeća u ovom smislu. KNJIŽNIČNI SUSTAV REPUBLIKE HRVATSKE 50. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 34. (1)… Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i specijalne knjižnice. IZMJENA PRIJEDLOGA Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE Usklađeno prema člancima u prethodnom tekstu. 51. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 34. (2)… Unutar knjižničnog sustava Republike Hrvatske knjižnice se povezuju sukladno potrebama korisničkih zajednica, potrebama određenog stručnog, znanstvenog, umjetničkog područja, potrebi za učinkovitijim poslovanjem, osobito u upravljanju digitalnom građom i potrebi za stalnim stručnim usavršavanjem, a na temelju: ◊ usklađivanja planova rada i razvitka knjižnica koje se provodi kroz matičnu djelatnost ◊ nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ◊ standardizacije i usklađivanja postupaka u nabavi i izgradnji knjižničarskih zbirki, obradi i protoku građe i informacija ◊ izgrađivanja skupnih kataloga, središnjih upisnika, baza podataka i repozitorija osobito Hrvatske digitalne knjižnice ◊ razvitka mrežnih informacijskih usluga ◊ usklađivanja, sudjelovanja u provedbi i vrednovanja programa edukacije ◊ jedinstvenog sustava praćenja poslovanja i kvalitete. IZMJENA PRIJEDLOGA Dodati: - Usklađivanje konzorcionalne nabave pristupa elektroničkim izvorima 52. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 35. (2)… Matična djelatnost obuhvaća: - stručni nadzor nad radom knjižnica - pružanje stručne pomoći vezane uz osnivanje i prestanak rada knjižnica - planiranje i unapređivanje djelatnosti knjižnica i njihovog međusobnog povezivanja i uključivanja u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. 53. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. S čl. 36. (vezan članak 32). trebao bi glasiti: (1) već iznad predložena izmjena…. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. ..... (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Članak 37. Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. 54. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 38.. Pod obveznim primjerkom, bez obzira na medij, podrazumijevaju se sljedeće vrste publikacija: knjige, serijske publikacije (novine, časopisi, zbornici radova, godišnjaci i slično), službene publikacije, glazbene zvučne snimke, neglazbene zvučne snimke, notirana glazba, zemljopisne i druge karte, slikovna djela (reprodukcije slikovnih umjetničkih djela, grafike, plakati, razglednice i slično), multimedija, kompleti, mikrooblici, sitni tisak (brošure, letci, tiskanice, prospekti, katalozi, programi, kalendari i slično), elektroničke jedinice građe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Preuzeti iz trenutno važećeg zakona, jer daje točniju i jasniju definiciju. 55. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 39... Obvezni primjerak prikuplja se u svrhu: ◊ stvaranja nacionalne zbirke knjižnične građe kao kulturnog dobra ◊ izrade nacionalne bibliografije ◊ vođenja statistike o nacionalnoj nakladničkoj produkciji ◊ pohrane i zaštite građe u svrhu njezine trajne dostupnosti korisnicima ◊ izgradnje zavičajnih/regionalnih zbirki, te zbirki službenih publikacija ◊ izgradnje Hrvatske digitalne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 39. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ OBRAZLOŽENJE U tekst zakona prenijeti UNESCO-ve smjernice. Osim toga, neki pojmovi nisu nigdje definirani, kao npr. što se podrazumijeva pod Hrvatskom digitalnom knjižnicom. 56. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 40... (1) Nakladnik koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj i izdaje ili proizvodi tiskane publikacije, publikacije na elektroničkom prijenosnom mediju ili u drugim materijalnim oblicima iz članka 38. ovoga Zakona namijenjene javnosti, dužan je od te građe o svom trošku, a najkasnije u roku od 30 dana po završetku tiskanja, umnažanja ili proizvodnje, dostaviti Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu dva primjerka publikacija u analognom obliku, jedan primjerak depozitnoj knjižnici izvan Zagreba te propisani broj primjeraka građe za druge knjižnice sukladno pravilniku koji uređuje obvezni primjerak, a koji donosi ministar nadležan za kulturu uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća. (2) Svaki nakladnik dužan je u roku iz stavka 1. ovoga članka dostaviti još po jedan primjerak građe matičnoj knjižnici na području županije na kojoj je njegovo sjedište radi stvaranja zavičajne zbirke. Tiskar s područja jedne županije koji tiska za nakladnika iz druge županije dužan je u istom roku jedan primjerak dostaviti matičnoj knjižnici na području županije na kojoj je njegovo sjedište. (3) Obvezni primjerci moraju biti ispravni i potpuni, u obliku u kojem su namijenjeni prodaji i raspačavanju. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. 57. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 41... Nakladnik koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj i izdaje online publikacije (e-knjige, e-serijske publikacije), dužan je obavijestiti Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu o postojanju i objavljivanju publikacije i dostaviti metapodatke i građu u propisanom formatu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. 58. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 42 (1)... Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu postupa s obveznim primjerkom sukladno odredbama pravilnika iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Predloženo je brisanje čl. 40. u cijelosti. 59. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 43 (1)... Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica ili druga knjižnica koju ministarstvo nadležno za poslove kulture ovlasti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U članku 44. ne spominje se izrijekom tko ima nadzor nad radom znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Predlaže se dopuna novim stavkom (4) na sljedeći način: (4) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. 60. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 46. (1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj knjižnica te pravna osoba u čijem se sastavu nalazi knjižnica koja:……… IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati: 5) općina i grad koji nisu osnovali i financirali narodnu knjižnicu iz članka 11. st. 2. ovoga Zakona godinu dana od njegovog stupanja na snagu OBRAZLOŽENJE Člankom 11. propisana je navedena obveza općina i gradova s više od 3000 stanovnika da osnuju narodnu knjižnicu, ali ne i bilo kakva sankcija u slučaju da je ne osnuju. 61. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 47... donosi kaznene odredbe koje se tiču nakladnika i tiskara. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. 62. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 50. (3) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjivat će se: - Pravilnik o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (Narodne novine, broj 139/98. i 25/17.) - Standardi za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 58/99.) - Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (Narodne novine, broj 28/11., 16/14., 60/14. – Ispravak i 47/17.) - Pravilnik o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 43/01.) - Pravilnik o reviziji i otpisu knjižnične građe (Narodne novine, broj 21/02.) - Pravilnik o zaštiti knjižnične građe (Narodne novine, broj 52/05.) IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. 63. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 51. Ministar nadležan za kulturu predložit će Vladi Republike Hrvatske donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti iz članka 13. stavka 3. ovoga Zakona u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 51. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona, a ministar nadležan za znanost i obrazovanje donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona. 64. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Dodati čl. 54., koji glasi: Odredbe ovog zakona koje se odnose na reguliranje obveznog primjerka primjenjivat će se do donošenja Zakona o obveznom primjerku. U Zagrebu, 06. srpnja 2018. Stručni odbor Hrvatskog knjižničnog društva Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno, u odnosu na Hrvatsku knjižnicu za slijepe. U odnosu na Standarde - smisao nove odredbe je jednak kao i prije ali je u duhu suvremene nomotehnike. U preostalom dijelu su primjedbe neprihvatljive.
44 Višnja Novosel PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI U potpunosti podržavam stavove Hrvatskog knjižničarskog društva i slažem se s prijedlogom da se Zakon povuče iz procedure i vrati na doradu u cilju izrade novog prijedloga Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
45 Inja Cahun, dipl. knjižničarka PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI U potpunosti podržavam stavove Hrvatskoga knjižničarskog društva. Predlažem da se Zakon povuče iz procedure kako bi se izradio novi prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti! Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
46 Valentina Strelar Dananić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI U potpunosti podržavam stavove Hrvatskoga knjižničarskog društva "Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručni odbor HKD-a traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
47 Goran Gradiček PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Podržavam primjedbe Stručnog odbora Hrvatskoga knjižničarskog društva. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
48 Vikica Semenski PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Podržavam primjedbe Stručnog odbora Hrvatskoga knjižničarskog društva. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
49 Katarina Todorcev Hlača Predsjednica Radne grupe za manjinske knjižnice HKD PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina iz 2002. godine, zaokružena je legislativa Republike Hrvatske prema nacionalnim manjinama osiguravanjem prava na služenje svojim jezikom i pismom). U vezi s tim otvorene su i opremljene središnje knjižnice nacionalnih manjina, kojih je trenutno u Hrvatskoj deset. Uloga središnjih knjižnica je da kroz koordiniranu nabavu, centraliziranu obradu i raspačavanje građe osigura korisnicima slobodan pristup informacijama na materinskom jeziku. Ovaj model u praksi postoji skoro 30 godina ali nije spomenut u starom Zakonu i treba to popraviti u novom. Obzirom da je Zakon prepoznao vjerske knjižnice koji su također sastavni dio vjerskih ustanova kao što su središnje manjinske knjižnice sastavni dio narodnih knjižnica, na manjinske knjižnice trebalo bi primijeniti istu legislativu što i na vjerske. Nije prihvaćen Nije prihvaćeno. Knjižnice nacionalnih manjina su zbirke unutar narodnih knjižnica i nema potrebe isticati ih posebno u Zakonu. Brisana odredba o knjižnici vjerske zajednice.
50 ivana Molnar PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI U potpunosti podržavam stavove Hrvatskoga knjižničarskog društva. Predlažem da se Zakon povuče iz procedure kako bi se izradio novi prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti! Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
51 Centar za kulturu Čepin - knjižnica PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Djelatnici Knjižnice Centra za kulturu Čepin dijele mišljenje Stručnog odbora Hrvatskoga knjižničarskog društva, kao i brojnih kolega iz knjižničarske zajednice, da se prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, sastavi novi nacrt zakona koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda knjižničarske struke. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
52 Ana Škvarić, dipl. knjižničarka, članica Komisije za pokretne knjižnice HKD-a / članica Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatskog knjižničarskog društva i podržavam da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz daljnje procedure te da se pristupi izradi novog prijedloga Zakona. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
53 Neda Adamović PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Podržavam mišljenje Stručnog odbora Hrvatskoga knjižničarskog društva kao i brojnih kolega iz knjižničarske zajednice da se prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda knjižničarske struke. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
54 Marija Čačić, predsjednica Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Podržavam komentar Hrvatskog knjižničarskog društva koji glasi "Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručni odbor HKD-a traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." Prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
55 Tomislav Silić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI U potpunosti podržavam stavove Hrvatskoga knjižničarskog društva. Predlažem da se Zakon povuče iz procedure kako bi se izradio novi prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti! Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
56 Aleksandra Cvitković PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI U potpunosti podržavam stavove Hrvatskoga knjižničarskog društva kao i inicijativu izrade novog prijedloga Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
57 Luko Del Ponte PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Podržavam zaključak Stručnog odbora Hrvatskog knjižničarskog društva: Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručni odbor HKD-a traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
58 mr.sc. Vedrana Juričić, knjižničarska savjetnica, članica Komisije za glazbene knjižnice, pridružena članica Komisije za autorsko pravo, članica Zagrebačkoga knjižničarskog društva PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI U potpunosti podržavam stavove Hrvatskoga knjižničarskog društva. Predlažem da se Zakon povuče kako bi se izradio novi prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižn.... Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
59 Aniko Smiljanić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Podržavam komentare kolegice Stropnik, Črnjar i Vugrinec. Bilo kakav razvoj nemoguć je bez ulaganja u isti. Za razvoj knjižnične djelatnosti nužni su educirani djelatnici i reguliran zakonodavni okvir djelatnosti. Ovaj prijedlog u potpunosti iz zakona izbacuje potrebu za stručnim djelatnicima, uvodi niz dvojbenih definicija, donosi definicije pojmova koji se potom više ni ne spominju i sl. Jedino čemu će usvajanje ovakvog prijedloga doprinijeti jest imenovanje niz potpuno nestručnih ljudi na mjestima ravnatelja (kasnije analogijom i djelatnika), potpunom srozavanju struke, prebacivanju djelatnosti na komercijalne informacijske servise kojima je profit jedini cilj, smanjiti mogućnosti ravnopravnog pristupa informacijama za svih, uništenju pisane baštine kao kulturnog dobra hrvatskog naroda itd. Ono što je u ocjeni stanja navedeno kao motiv donošenja novog zakona u samom prijedlogu ili nije uopće regulirano ili je učinjeno sporadično, neadekvatno i nejasno što nas dovodi do toga da sam prisiljena reći da je postojeći zakon sa svim svojim manama bolje rješenje od ovog prijedloga. Gradska knjižnica Rijeka 11.07.2018 12:35 0 0 Iako se donekle dalo naslutiti u kojem će smjeru ići predloženi tekst Zakona, ipak nismo mogli očekivati toliki korak unatrag u smislu deprofesionalizacije i pokušaja komercijalizacije jedne djelatnosti u osnovi okrenute najširoj zajednici . Zapanjujuće je do kolike se mjere jednim prijedlogom Zakona može degradirati struka odnosno cijela profesija. Deklarativno, radi usklađivanja s "europskim praksama". Nažalost ne onim dobrim kao što su, primjerice, skandinavske. Posljedice mogu biti nesagledive, od nestručnog i nekompetentnog vođenja ustanova, zapošljavanja nestručnih kadrova iako postoje obrazovani stručnjaci, promjena statusa postojećih knjižnica odnosno ukidanje stajališta pokretnih knjižnica u korist „jeftinijih“ (udruge, zadruge..) ili profitabilnijih (trgovačko društvo..) "formalno-pravnih oblika" i dr. Stoga još jednom apeliramo da se ovaj i ovakav tekst povuče iz procedure i pristupi izradi novog prijedloga Zakona. Gorana Tuškan 11.07.2018 21:33 0 0 Postojeći Zakon o knjižnicama star je više od 20 godina, i struka je doista iščekivala novi prijedlog, želeći regulirati sve ono što nam se u trenutno važećem zakonu pokazalo nedovoljno dobro riješenim te naravno osuvremeniti zakon u skladu s razvojem struke. Međutim, dobili smo prijedlog zakona koji uvelike ruši što se desetljećima brižljivo gradilo, a s druge strane niti priznaje razvoj struke niti predviđa ikakve razvojne iskorake Primljeno na znanje Primljeno na znanje, nema konkretnog prijedloga.
60 Jagoda Ille, viša knjižničarka PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Podržavam zahtjev Knjižnica grada Zagreba da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi Nacrt Zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke. Trenutno važeći Zakon o knjižnicama jasnije je strukturiran i napisan pa bi bilo poželjnije u njega dodati odredbe vezane za novosti u poslovanju knjižnica. Stoga smatramo da nema potrebe mijenjati cijeli Zakon već urediti i prilagoditi dijelove postojećeg. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
61 Gorana Tuškan, Komisija za narodne knjižnice PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Podržavam zaključak Stručnog odbora Hrvatskog knjižničarskog društva: Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručni odbor HKD-a traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
62 Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Podržavamo komentar Hrvatskog knjižničarskog društva: "Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručni odbor HKD-a traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
63 Maja Valjak PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Podržavam komentar Hrvatskog knjižničarskog društva: "Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručni odbor HKD-a traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
64 Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Slažem se s komentarom Hrvatskog knjižničarskog društva: "Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručni odbor HKD-a traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." Želim nadodati i kako bi novi prijedlog morao proći stručno savjetovanje s Hrvatskim knjižničnim vijećem te takav tekst prijedloga treba dati na e-savjetovanje - tekst koji bi uvažio prijedloge Hrvatskog knjižničnog vijeća. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
65 Gordana Šutej, predsjednica Sekcije za školske knjižnice HKD-a PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Sekcija za školske knjižnice HKD-a podržava prijedlog Hrvatskog knjižničarskog društva: "Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručni odbor HKD-a traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." Osim već ovdje navedenog, status školskih knjižnica po ovom Prijedlogu uopće nije jasan i prijepori iz starog Zakona o knjižnicama, vezani uz školske knjižnice, nisu razriješeni, te će u praksi iznova biti niz problema. Zakon je školske knjižnice i knjižničare nažalost ostavio neobuhvaćenima ( riječ je o 1.217 školskih knjižnica i 1.329 školskih knjižničara). Školske su knjižnice, prema važećim zakonima, u nadležnosti Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te Ministarstva kulture. Takva situacija otežava njihovo poslovanje s obzirom na to da su podložne dvojakim zakonima i podzakonskim aktima te zahtjevima postavljenim pred stručne suradnike školske knjižničare. Stoga je nužno da zakonska rješenja budu jasna i nedvosmislena. Mislimo da se školske knjižnice i knjižničari moraju moći sasvim uklopiti u Zakon, ali ne na način koji će i dalje zbunjivati one koji trebaju nešto poduzeti. Očekivali smo da će donošenje novog zakona biti ključni trenutak da se prijepori pokušaju razriješiti. Treba osigurati jasnu definiciju pravne odgovornosti koja se odnosi na utemeljenje, potporu i stalno poboljšavanje školskih knjižnica koje su dostupne svim učenicima. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. U preostalom dijelu primljeno na znanje.
66 Kristina Kalanj, viša knjižničarka; predsjednica Komisije za muzejske i galerijske knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Sukladno stavu KOMISIJE ZA MUZEJSKE I GALERIJSKE KNJIŽNICE HKD-a: U potpunosti podržavamo stav i mišljenje Stručnog odbora Hrvatskoga knjižničarskog društva kao i brojnih kolega iz knjižničarske zajednice da se ovakav prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda knjižničarske struke. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
67 Mirjana Mihalić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI U potpunosti podržavam stav i mišljenje Stručnog odbora Hrvatskoga knjižničarskog društva kao i brojnih kolega iz knjižničarske zajednice da se ovakav prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, usklađen sa suvremenim pravcima razvoja, teorije i prakse domaćeg i međunarodnog knjižničarstva, a prije svega s potrebama razvoja hrvatskoga društva. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
68 Mirjana Mihalić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Slažem se sa svim prijedlozima i primjedbama Hrvatskog knjižničarskog društva na prijedlog novog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti kako slijedi dalje u tekstu: Zašto nije naveden osnovni motiv predlagača kako bi i iz tog stava nastali problem bio transparentnije raspravljen, kao što je naveden u prijedlogu Zakona o muzejima Također, zbog navedenih procesa javila se nužnost usklađenog postupanja sa muzejskom, arhivskom i knjižničnom građom. OBRAZLOŽENJE Neka se nepovoljna rješenja iz jednog zakona preslikavaju na ostala dva i to je potrebno transparentno navesti. Tako se npr. iz Prijedloga Zakona o muzejima na ostale zakone preslikava situacija: „Zakonom o muzejima iz 2015. proširen je popis stručnog osoblja u muzejima u obavljanju muzejske djelatnosti za što nije postojala podrška stručne javnosti. Također, navedena zvanja nisu zaživjela u praksi kao specifičnost muzejske djelatnosti. Ali, u Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisana su knjižnična zvanja i nikakvih prijepora u svezi toga nema, niti ih je bilo. No, unatoč tomu, iz sva tri zakona (Arhivi, Knjižnice, Muzeji) stručna zvanja su izbačena i propisivat će se pravilnicima. Hrvatsko knjižničarsko društvo 09.07.2018 09:17 3 0 KOMENTAR PRIJEDLOGA ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI S OBZIROM NA DJELOKRUG HRVATSKE KNJIŽNICE ZA SLIJEPE Smatramo da se pitanje statusa Hrvatske knjižnice za slijepe treba razjasniti i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Naime, Hrvatska knjižnica za slijepe, iako javna ustanova u kulturi čiju djelatnost financira Ministarstvo kulture, nije razvrstana u upisnik knjižnica pri Ministarstvu kulture. Zbog specifičnosti i ključne uloge koju knjižnica zauzima s obzirom na proizvodnju i distribuciju građe u pristupačnim formatima predlažemo da joj se dodijeli status matičnosti koji bi bio posebno istaknut i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. U nastavku ćemo pobrojati činjenice i navesti prijedlog statusa te sukladno tome prokomentirati Prijedlog zakona. PRIJEDLOG STATUSA: Hrvatska knjižnica za slijepe nije specijalna knjižnica već zaslužuje status matične narodne knjižnice za osobe kojima standardni tisak nije čitljiv (u svijetu knjižnice poput Hrvatske knjižnice za slijepe imaju status nacionalne ili narodne knjižnice za osobe kojim standardni tisak nije čitljiv ili pak institucije koja na nacionalnom nivou pruža usluge osobama kojim standardni tisak nije čitljiv). U skladu s time Hrvatska knjižnica za slijepe bi trebala biti repozitorij građe proizvedene u pristupačnim formatima, brinuti o politici proizvodnje i distribucije dotične građe, te razvoju usluga i standarda za korisnike kojima standardni tisak nije čitljiv. 3 0 U razdoblju od donošenja Zakona o knjižnicama (Narodne novine, broj 105/97., 5/98., 104/00. i 69/09. ) do danas nije bilo većih izmjena u tekstu Zakona. U navedenom razdoblju došlo je do znatnih promjena u društvu koje su se dogodile pod snažnim utjecajem novih tehnologija i novih oblika komuniciranja stoga određene vrste djelovanja knjižnica, njihove službe i usluge (poput digitalizacije, prikupljanja digitalnih matrica, organizacije online usluga, osnutak i upravljanje repozitorijima digitalne građe, zaštita baštine u digitalnom okruženju) nisu ni mogle biti obuhvaćene postojećim Zakonom jer se u vrijeme njegova donošenja nisu još pojavile ili su bile tek na samim počecima razvoja. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Trenutno važeći Zakon o knjižnicama je jasnije strukturiran i napisan, pa bi bilo poželjnije u njega dodati odredbe vezane uz novosti u poslovanju knjižnica. Stoga smatramo da nema potrebe mijenjati cijeli Zakon. OBRAZLOŽENJE U „Ocjeni stanja“ opravdano se naglašava da su se u proteklih 20-tak godina dogodile velike promjene u struci pod utjecajem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, što se ilustrira pojavom digitalizacije, digitalnih matrica, elektroničkih usluga (za njih se koristi pojam „online usluga“), digitalnih repozitorija… Međutim, u samom tekstu zakona, neke od tih novina se uopće ne spominju ili se spominju samo sporadično. Primjerice, za digitalizaciju knjižnične građe navodi se da se mora standardizirati, no ne navodi se tko će donijeti taj standard. Isto tako, navodi se „zaštita baštine u digitalnom okruženju“ kao jedna od novosti nastalih pod utjecajem novih tehnologija, a kasnije se u Prijedlogu zakona potpuno izbacuje poglavlje o zaštiti knjižnične građe (prema trenutno važećem zakonu, čl. 45. i 46.)… Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Uređene zadaće knjižnice za slijepe.
69 Knjižnica i čitaonica Kutina PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Slažemo se s prijedlogom Stručnog odbora HKD-a i tražimo da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
70 Nada Topić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Podržavam prijedlog Hrvatskog knjižničarskog društva da se prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče nakon javne rasprave i da se napiše novi prijedlog uvažavajući komentare i prijedloge iznesene u javnoj raspravi na e-savjetovanju. Svakako bi trebalo uključiti i Hrvatsko knjižnično vijeće u izradu novog nacrta Zakona i tek onda ga dati na javnu raspravu. Ovako se čini da stručni knjižnični djelatnici nisu uopće bili konzultirani pri izradi nacrta što je nelogično i nedopustivo. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. Pitanje stručnih djelatnika, riješit će se podzakonskim aktom.
71 Silvija Perić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Slažem se s komentarom Hrvatskog knjižničarskog društva: "Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručni odbor HKD-a traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
72 Ines Cerovac PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Podržavam komentar Hrvatskog knjižničarskog društva: "Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručni odbor HKD-a traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
73 Jasmina Hren PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI U potpunosti podržavam mišljenje Stručnog odbora Hrvatskog knjižničarskog društva te kolega iz knjižničarske zajednice da se ovakav prijedlog „Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti“ povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, usklađen sa suvremenim pravcima razvoja, teorije i prakse domaćeg i međunarodnog knjižničarstva, a prije svega s potrebama razvoja hrvatskoga društva Na više mjesta jasno se upozorava na važnost korištenja UNESCO-vih i IFLA-inih međunarodnih dokumenata, posebice u definiranju pojmova u knjižničarskoj struci. Ovaj prijedlog ne donosi ništa bolje, dapače, pojedinim nelogičnim izmjenama dovodi u pitanje cijelu struku, financiranje i rad knjižničara. Povećanje sredstava za financiranje nije nigdje navedeno, pitanje kulturnog dobra je nedorečeno i isključivo, a spominjanjem da se knjižnica može osnovati, između ostalog, kao i zadruga, udruga i sl., je doista neprihvatljivo s više aspekata. Ovo je samo mali broj primjera iz novog prijedloga koji stvara zbrku i destabilizaciju umjesto konstruktivnih rješenja.:( Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
74 Lidija Dužić Zlovolić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Podržavam prijedlog Hrvatskog knjižničarskog društva koji glasi: "Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručni odbor HKD-a traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
75 ANA SUDAREVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Prijedlog Zakona smatram neprimjerenim za postignutu razinu profesionalne i organizacijske uređenosti knjižničnog sustava u Republici Hrvatskoj. Prijedlog Zakona ima tendenciju deprofesionalizacije i degradacije knjižnične djelatnosti uklanjanjem stručnih zvanja, kao i ukidanjem uvjeta studija knjižničarstva i/ili stručnog ispita iz knjižničarstva za ravnatelja/voditelja knjižnice (za razliku od odredbi nedavno usvojenog Zakona o arhivskom gradivu i arhivima koji to propisuje). Autori ovog teksta zakona reduciraju ulogu knjižnica u društvu na njihovu tradicionalnu kulturno-baštinsku, posudbenu i informacijsko-referalnu funkciju, a ne uzimaju u obzir i njenu socijalno inkluzivnu ulogu i ne stvaraju zakonski i pravni okvir za prepoznavanje potencijala knjižnica da se uključe u sve sfere razvoja hrvatskog društva. Podržavam stav Stručnog vijeća Hrvatskoga knjižničarskog društva da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. Nema konkretnog prijedloga.
76 Kristina Čunović PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Prijedlog Zakona smatram neprimjerenim za postignutu razinu profesionalne i organizacijske uređenosti knjižničnog sustava u Republici Hrvatskoj. Prijedlog Zakona ima tendenciju deprofesionalizacije i degradacije knjižnične djelatnosti uklanjanjem stručnih zvanja, kao i ukidanjem uvjeta studija knjižničarstva i/ili stručnog ispita iz knjižničarstva za ravnatelja/voditelja knjižnice (za razliku od odredbi nedavno usvojenog Zakona o arhivskom gradivu i arhivima koji to propisuje). Autori ovog teksta zakona reduciraju ulogu knjižnica u društvu na njihovu tradicionalnu kulturno-baštinsku, posudbenu i informacijsko-referalnu funkciju, a ne uzimaju u obzir i njenu socijalno inkluzivnu ulogu i ne stvaraju zakonski i pravni okvir za prepoznavanje potencijala knjižnica da se uključe u sve sfere razvoja hrvatskog društva. Podržavam stav Stručnog vijeća Hrvatskoga knjižničarskog društva da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. Nemal konkretnog prijedloga.
77 Gradska knjižnica Rijeka PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI U potpunosti podržavamo argumentaciju koju je iznijela Sveučilišna knjižnica u Rijeci te komentar Hrvatskog knjižničarskog društva kojim se traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz daljnje procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
78 Nives Jurkin Stambolija PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Podržavam sve komentare i zaključke knjižničarske zajednice koja je suglasna da ovaj Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti ne doprinosi afirmaciji i važnosti knjižnica i knjižničarske struke te njenom razvoju i napredovanju u skladu sa međunarodnim i domaćim pravilima knjižničarske struke. Stoga je ovaj Prijedlog Zakona neophodno povući iz daljnje procedure te pristupiti izradi novog koji će uzeti u obzir sve komentare i primjedbe te jasno i stručno definirati sva važna pitanja o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti imajući u vidu neprocjenjivu vrijednost knjižnica i knjižničnog djelovanja za razvoj civilnog društva. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
79 Senka Kušar Bisić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Apsolutno se slažem sa mišljenjem i iznesenim komentarom Hrvatskog knjižničarskog društva: "Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručni odbor HKD-a traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona,koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." Zakon mora biti usklađen sa suvremenom teorijom i praksom domaćeg i međunarodnog knjižničarstva i uzimati u obzir mišljenje struke jer to je preduvjet novog i boljeg Zakon, koji ide ukorak sa svjetskim dostignućima. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
80 Knjižnice grada Zagreba PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Knjižnice grada Zagreba traže da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi Nacrt Zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke. Trenutno važeći Zakon o knjižnicama jasnije je strukturiran i napisan pa bi bilo poželjnije u njega dodati odredbe vezane za novosti u poslovanju knjižnica. Stoga smatramo da nema potrebe mijenjati cijeli Zakon već urediti i prilagoditi dijelove postojećeg. Podržavamo prijedlog i obrazloženje Stručnog odbora Hrvatskog knjižničarskog društva da se ovim Zakonom treba jasno definirati i status Hrvatske knjižnice za slijepe, kao i sadržaj članaka koji bi definirali ulogu, funkcije i financiranje. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
81 Branka Ljepoja PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Podržavam prijedlog Hrvatskog knjižničarskog društva koji glasi: "Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručni odbor HKD-a traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
82 Knjižničarsko društvo Varaždinske županije PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Podržavamo prijedlog HKD te Knjižničarsko društvo Varaždinske županije traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda knjižničarske struke. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
83 Iva Klak Mršić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Podržavam prijedlog Hrvatskog knjižničarskog društva koji glasi: "Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručni odbor HKD-a traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
84 Knjižničarsko društvo Rijeka PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Podržavamo prijedlog HKD te Knjižničarsko društvo Rijeka traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda knjižničarske struke. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
85 Zagrebačko knjižničarsko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Prijedlog Zakon o knjižnicama gotovo je identičan prijedlogu Zakonu o muzejima i ne uzima obzir osobitosti knjižničarske djelatnosti. U oba (prijedloga) zakona građu je definirana da je od posebnog interesa i pod zaštitom Republike Hrvatske. No, za razliku od muzejske građe koja se trajno čuva, knjižnična građa obuhvaća najrazličitije pojavne oblike (slikovnice, stripove, ilustrirane knjige, društvene igre, igračke, neknjižnu građu....) posuđuje se korisnicima, podložna je trošenju i knjižnice su dužne provoditi redovite otpise u skladnu s Pravilnikom o reviziji i otpisu knjižnične građe. Vrijednu knjižničnu građu koja jest od posebnog interesa za RH ne posjeduju sve vrste knjižnica niti svaka knjižnica. Prema tome od posebnog interesa u Zakonu o knjižnicama može biti samo knjižnična djelatnost koja podrazumijeva građu, usluge, programe, rad stručnog knjižničnog osoblja i sve druge aspekte rada knjižnica u službi zajednice. U knjižnicama bilo koje vrste (školske, narodne, visokoškolske, specijalne i dr.) gotovo sav fond je stručno obrađen, unesen u računalnu bazu s podacima dostupnim u online katalogu i skupnim katalozima. Stoga se ne može na isti način ne može tretirati građa/ fond u ova dva zakona. Primljeno na znanje Nema konkretnog prijedloga.
86 Nika Čabrić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI U potpunosti podržavam stav i mišljenje Stručnog odbora Hrvatskoga knjižničarskog društva kao i brojnih kolega iz knjižničarske zajednice da se ovakav prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, usklađen sa suvremenim pravcima razvoja, teorije i prakse domaćeg i međunarodnog knjižničarstva, a prije svega s potrebama razvoja hrvatskoga društva. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
87 Sanja Paravić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Podržavam prijedlog Hrvatskog knjižničarskog društva koji glasi: "Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručni odbor HKD-a traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
88 Nadia Bužleta PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI U potpunosti podržavam stav i mišljenje Stručnog vijeća Hrvatskoga knjižničarskog društva kao i brojnih kolega iz knjižničarske zajednice da se ovakav prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, usklađen sa suvremenim pravcima razvoja, teorije i prakse domaćeg i međunarodnog knjižničarstva, a prije svega s potrebama razvoja hrvatskoga društva. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
89 Sanja Heberling Dragičević PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Podržavam komentar Hrvatskog knjižničarskog društva: "Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručni odbor HKD-a traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
90 Nada Radman PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Podržavam prijedlog Stručnog odbora Hrvatskoga knjižničarskog društva da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
91 Društvo knjižničara u Splitu PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Predlažemo da se prijedlog novog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče nakon javne rasprave i da se napiše novi prijedlog Zakona koji bi uvažio primjedbe i prijedloge koji su iskazani kroz komentare na e-Savjetovanju i koji bi bio napisan u skladu s međunarodnim i domaćim pravilima i standardima struke. Zakon bi trebao biti detaljniji i jasniji. U ovom obliku ostavlja prostor za različita tumačenja i ostvarivanje privatnih, a ne javnih intresa. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
92 Korina Udina PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Opći komentar uz prijedlog Zakona: Budući da su školske knjižnice kao i visokoškolske u sustavu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta smatramo da je Zakon o knjižnicama potrebno donijeti uz aktivnu suradnju s MZOS kako bi se osigurala kasnija provedba. Ne želimo da se razvoj akademskih programa na hrvatskim fakultetima i kvalifikacijski okviri za rad u školskim knjižnicama propisuju pravilnicima koji se mijenjaju periodički i uglavnom neprofesionalno. Prepoznatljivost svake profesije, time i knjižničarske, je određena definiranjem stručnih zvanja za sve vrste knjižnica, poslova i zadataka, prava i obaveza, napredovanja i vanjskog vrednovanja, te smatramo da ih je potrebno ugraditi u Zakon o knjižnicama koji će doprinijeti razvoju knjižničarstva odnosno školskog u budućnosti. Nije prihvaćen Nacrt prijedloga Zakona donesen je u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja.
93 Kristian Ujlaki PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Podržavam prijedlog Stručnog odbora Hrvatskoga knjižničarskog društva da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
94 Draženka Stančić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Općenita primjedba o terminologiji Prijedloga Službena podjela knjižnica obzirom na stupanj samostalnosti je samostalna i knjižnica u sastavu i valjalo bi ju poštivati kao i pri podjeli knjižnica prema vrstama korisnika - pojam visokoškolska knjižnica. Djelomično prihvaćen Djelomično usvojeno. Pojam visokoškolska knjižnica prihvaćen.
95 Draženka Stančić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Općenita primjedba o strukturi Zakona Raspored poglavlja trebao bi biti: 1. Opće odredbe, 2. Knjižnična djelatnost, 3. Knjižnični sustav, 4. Organizacija knjižnica, 5. Sredstva za rad knjižnica, 6. Knjižnični djelatnici, 7. Hrvatsko knjižnično vijeće, 8. Nacionalna i sveučilišna knjižnica, 9. Obavezni primjerak, 10. Prekršajne odredbe, 11. Prijelazne i završne odredbe Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Struktura Zakona je sastavljena na način da logično prati uređenje svih područja koja se odnose na knjižnice i knjižničnu djelatnost.
96 Draženka Stančić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Općenita primjedba o mišljenju Stručnog odbora HKD-a Slažem se sa svim primjedbama Stručnog odbora HKD-a, osim što neke s aspekta školskog knjižničarstva dopunjujem uz pojedine članke. Primljeno na znanje Nema konkretnog prijedloga.
97 Višnja Tepeš PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Podržavam prijedlog Stručnog odbora Hrvatskoga knjižničarskog društva da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
98 Grozdana Ribičić,viša knjižničarka, predsjednica Komisije za čitanje HKD-a PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI U potpunosti podržavam prijedlog Stručnog odbora Hrvatskog knjižničarskog društva da se, temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
99 Vlatka Buneta PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI U potpunosti podržavam primjedbe i prijedloge Stručnog odbora Hrvatskoga knjižničarskog društva vezano uz prijedlog zakona te zahtjev da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave. Temeljem pristiglih primjedbi potrebno je napraviti novi nacrt zakona koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
100 Marija Šimunović, diplomirana knjižničarka/članica Komisije za javno zagovaranja HKD-a PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Podržavam prijedlog Stručnog odbora Hrvatskog knjižničarskog društva da se „Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke“. Kao razlog navodim nedovoljno savjetovanje s knjižničarskom strukom koja je dovela do velikih nelogičnosti samog teksta Prijedloga. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
101 Maja Sever Pavić, dipl. knjižničarka, članica Zagrebačkog knjižničarskog društva PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Zbog velikih manjkavosti ovog Prijedloga Zakona u potpunosti podupirem zahtjev Stručnog odbora Hrvatskog knjižničarskog društva da se „Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke“. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
102 Svjetlana Buljević PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Ne slažem se sa čl. 21., st.2. i st.3. Prijedloga Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti jer smatram da svo osoblje u knjižnici mora biti knjižničarske struke, a osobito je važno da ravnatelj knjižnice ima knjižničarsku struku uz završen drugi studij društvenog usmjerenja. Ako zakonom omogućimo da nam knjižnice vodi osoblje koje ne poznaje struku, možemo samo očekivati veliki pad kvalitete u do sada dobro vođenom i organiziranom knjižničarskom sustavu RH. Stoga predlažem da st. 2. i st. 3. čl. 21. glase ovako „Za ravnatelja se može imenovati osoba koja ima završen preddiplomski i diplomski studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij knjižničarskog usmjerenja, kao i osoba koja je stekla visoku stručnu spremu sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i najmanje pet godina rada u knjižničarskoj struci te stručne, radne i organizacijske sposobnosti temeljem kojih se može očekivati da će uspješno voditi Knjižnicu i da ispunjava ostale uvjete određene zakonom. Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, za ravnatelja Knjižnice može se imenovati osoba koja ima završen preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij u trajanju od najmanje tri godine, kao i osoba koja je stekla višu stručnu spremu sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i deset godina rada u kulturi ako se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima uvjete iz stavka 1. ovog članka.“ Ne slažem se niti s formulacijom čl. 32-st.1.Prijedloga Zakona jer sadašnji važeći Zakon u čl.34.st.1. jasno navodi tko treba obavljati stručne poslove u knjižnicama. Zbog velikih manjkavosti Prijedloga Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, a osobito zbog degradacije struke, jer bez stručnih ljudi nema nikakvog unaprijeđenja knjižnične djelatnosti, u potpunosti se slažem sa Zaključnom odredbom Stručnog odbora Hrvatskog knjižničarskog društva da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborke procedure te da se temeljem pristiglih primjedbi, napravi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke. Prihvaćen Prihvaća se.
103 Branka Turk PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Podržavam sljedeći komentar Hrvatskog knjižničarskog društva: "Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručni odbor HKD-a traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
104 Sanja Kosić, viša knjižničarka PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Podržavam sljedeći komentar Hrvatskog knjižničarskog društva: "Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručni odbor HKD-a traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
105 Tatjana Krpan Mofardin PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Podržavam i slažem se da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave i na temelju pristiglih primjedbi knjižničara i struke izradi novi prijedlog Zakona. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
106 Ivana Babić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Slažem se s komentarom Hrvatskog knjižničarskog društva te podržavam da se pristupi izradi novog prijedloga Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Ovaj trenutni prijedlog Zakona po svemu sudeći ne doprinosi razvoju knjižnične djelatnosti utemeljene na postavljenim standardima. Naprotiv, ovim novim zakonom knjižnična se djelatnost unazađuje. U kontekstu javnih knjižnica, zaposlene osobe trebale bi isključivo biti stručne osobe, dakle osobe koje su obrazovane te posjeduju stručna knjižničarska znanja i iskustva. A i samo upravljanje knjižnicom najuže je povezano sa stručnim knjižničarskim znanjima koja su dobivena kroz formalno odgovarajuće obrazovanje, polaganje stručnog ispita te iskustvo rada u knjižnicama. Prema tome, uvjeti za izbor ravnatelja javnih knjižnica neprihvatljivi su („da ima završen diplomski...studij, iz područja društvenih znanosti ili s njim izjednačen studij“ nije ispravna niti prihvatljiva formulacija.) Također, i ostalo knjižničarsko osoblje mora biti stručno kvalificirano, da se dodatno ne otvaraju vrata nebrojenim novim mogućnostima imenovanja stručno nekvalificiranih osoba putem raznih veza. Nadalje, zakon se ne smije baviti samo knjižničnom građom nego i knjižničnom djelatnošću i djelatnicima. Jer bez toga, građa je samo nepregledan izvor informacija u kojima se korisnici kojima je namijenjena teško mogu samostalno snaći. Tako da djelatnost u svim svojim konkretiziranim oblicima zahtijeva dodatnu pravnu zaštitu. Treba brisati ili jasno navesti, npr. iznimne okolnosti kada knjižnice prema potrebi mogu obavljati poslove i zadaće drugih vrsta knjižnica, kako se ne bi otvorio prostor za razne malverzacije. Također, neprofitnost kao osnovna karakteristika knjižnica je važna te se knjižnice ne bi smjele naći u sastavima koji pogoduju pojedinim interesima a koji nisu za opće dobro zajednice. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. Pitanje knjižničarskog osoblja biti će riješeno podzakonskim aktom.
107 Jasminka Kovačević PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Podržavam komentar Hrvatskog knjižničarskog društva koji glasi: "Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručni odbor HKD-a traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
108 Petar Lukačić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Slažem se s komentarom Hrvatskog knjižničarskog društva i podržavam da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz daljnje procedure te da se pristupi izradi novog prijedloga Zakona. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
109 Korina Udina PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Nakon brojnih komentara na razini Hrvatskog knjižničarskog društva, županijskih stručnih vijeća školskih knjižničara, Knjižničarskog društva Rijeka, slažem se i podržavam jedini ispravni postupak a to je da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz daljnje procedure te da se pristupi izradi novog prijedloga Zakona. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
110 Ivana Dorotić Malič PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Podržavam komentar Hrvatskog knjižničarskog društva koji glasi: "Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručni odbor HKD-a traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
111 Maja Tadin PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Podupirem prijedlog HKD-a da se "Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti" povuče iz saborske procedure, te da se napravi novi nacrt zakona, koji će uzeti u obzir međunarodana i domaća pravila i standarde knjižničarske struke. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
112 Sanja Brbora PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI S obzirom na veliki broj opravdanih i konstruktivnih primjedbi iz cjelokupne hrvatske knjižničarske zajednice, podupirem izneseni prijedlog HKD-a da se "Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." Općenito gledajući, ovaj je Prijedlog Zakona posve besmislen - neprecizniji je od sadašnjega, a njime se ne uređuje gotovo ništa od onoga što je trebalo urediti zbog "znatnih promjena u društvu koje su se dogodile pod snažnim utjecajem novih tehnologija i novih oblika komuniciranja...", kako je pompozno rečeno u uvodu Prijedloga (Ocjena stanja). Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure
113 mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Slažem se obrazloženjem Sveučilišne knjižnice Rijeka, te u potpunosti podržavam prijedlog Stručnog odbora Hrvatskog knjižničarskog društva da se temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
114 Tomislav Staničić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Slažem se s komentarom Hrvatskog knjižničarskog društva: "Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručni odbor HKD-a traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
115 Ivana Čadovska, mag. informatol., članica Komisije za informacijske tehnologije (HKD) / upravnog odbora Zagrebačkog knjižničarskog društva PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Podržavam komentar Hrvatskog knjižničarskog društva koji glasi: "Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručni odbor HKD-a traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
116 Romana Horvat, potpredsjednica Hrvatskog knjižničarskog društva PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Slažem se s komentarom Hrvatskog knjižničarskog društva i podržavam da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz daljnje procedure te da se pristupi izradi novog prijedloga Zakona. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
117 Ljiljana Črnjar PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Slažem se s komentarom Hrvatskog knjižničarskog društva i podržavam da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz daljnje procedure te da se pristupi izradi novog prijedloga Zakona. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
118 Zrinka Udiljak Bugarinovski PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Podržavam komentar Hrvatskog knjižničarskog društva koji glasi: "Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručno odbor HKD-a da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." Prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
119 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Podržavam komentar Hrvatskog knjižničarskog društva koji glasi "Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručno odbor HKD-a da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
120 Hrvatsko knjižničarsko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručni odbor HKD-a traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
121 Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Podržavam ovdje izneseni komentar Sveučilišne knjižnice Rijeka. Također u potpunosti podržavam primjedbe i prijedloge Stručnog odbora Hrvatskoga knjižničarskog društva vezano uz prijedlog zakona te zahtjev da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave. Ovakav tekst Prijedloga Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti koji je stavljen na javnu raspravu ima veliki broj manjkavosti i nedorečenosti te predloženih odredbi, formulacija i rješenja koje su u Prijedlog uvrštene bez pravih stručnih temelja i bez koncenzusa sa strukom, iz razloga što stručna zajednica nije imala uvid u konačnu verziju teksta, koji je znatno izmijenjen u odnosu na Prijedlog Zakona koji je prošao stručna raspravu i što stručna rasprava o ovom tekstu Prijedlogu zapravo nije uopće provedena. PRIJEDLOG: Zakona vrati iz procedure na dodatnu raspravu u stručnoj zajednici, kako bi se uskladio s važećim stručnim nacionalnim i međunarodnim standardima, smjernicama i propisima knjižnične djelatnosti, kao i stručno-terminološki, te kako bi se nakon toga u dorađenom obliku ponovo uputio u zakonsku proceduru. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
122 Sveučilišna knjižnica Rijeka PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Iako se kao glavni argument za donošenje novog Zakona o knjižnicama navode velike društvene promjene i razvoj informacijsko-komunikacijske tehnologije koji je promijenio knjižničnu djelatnost, pa ih treba regulirati u novom zakonu, novi zakon o njima uglavnom ništa ne kaže. Iako je „Ocjeni stanja“ navedeno da u zakon treba unijeti odredbe o slobodnom pristupu informacijama, zaštiti privatnosti i poštivanju autorskog i srodnih prava, obveznom primjerku elektroničkih publikacija te o stalnom stručnom usavršavanju, te odredbe u zakon nisu unesene. Isti je slučaj digitalizacijom, digitalnim matricama, mrežnim uslugama (za njih se koristi krivi pojam „online usluga“) i digitalnim repozitorijima. Ovi se pojmovi u tekstu zakona ne spominju ili se spominju samo sporadično. Predlagači tvrde da su novim zakonom željeli obuhvatiti sve pravne osobe, privatne i vjerske zajednice, no sasvim suprotno, neki subjekti obuhvaćeni prethodnim zakonom iz novog zakona nestaju. Naime, novim zakonom knjižnice u sastavu pravnih osoba gube status javnih knjižnica i ulaze u „sivu zonu“ nereguliranosti, a takvih je 90% od ukupnog broja knjižnica u RH, od čega 85% otpada na školske knjižnice, knjižnice visokih učilišta i knjižnice znanstvenih instituta. Umjesto da se zakonom osigura bolji pristup javnosti znanstvenim i stručnim informacijama u knjižnicama visokih učilišta i znanstvenih instituta, te se knjižnice sada zatvaraju za javnost odnosno nejasno je obavljaju li i po novom zakonu javnu službu. Iako predlagač navodi da Zakon treba uzeti u obzir međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj zajednici, u dva bitna područja koja se reguliraju zakonom: 1. klasifikacija vrsti knjižnica i 2. obvezni primjerak, međunarodni dokumenti apsolutno nisu uzeti u obzir, naprotiv, postupa se upravo suprotno njihovim načelima. Opći zaključak je da je prijedlog novog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti nejasan, pojmovno netočan i zastario. Predložena organizacija i financiranje knjižnica slabi njihovu sposobnost da proširuju javni slobodni pristup znanju za sve kategorije stanovništva, potpomognut suvremenim informacijsko-komunikacijskim tehnologijama. Ne traži dovoljnu stručnu kompetentnost u vođenju knjižnica i obavljanju knjižničarskih poslova. Ne osigurava učinkovit knjižnični sustav Republike Hrvatske niti ostvarivanje svrhe instituta obveznog primjerka da osigura trajno čuvanje i javni pristup nacionalnoj pisanoj baštini na cjelokupnom teritoriju RH. Nije prihvaćen Razmotreno, ne prihvaća se. Ističe se da Zakon uređuje i pitanje digitalizacije, obveznog primjerka, informacijskog sustava, pravnih oblika knjižnica kao i to da knjižnice obavljaju javnu službu.
123 Općinska narodna knjižnica Drenovci PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Članak 1., stavak 2. predlažemo da glasi Knjižnična djelatnost i građa koju knjižnice prikupljanju, obradjuju i daju na korištenje su od interesa za Republiku Hrvatsku i imaju njezinu osobitu zaštitu. Prihvaćen Prihvaćeno
124 Tino Perlain, mag. bibl. PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Članak 32. (1) Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi. - Ne bi trebalo izbacivati nazive od pomoćnog knjižničara do knjižničarskog savjetnika. Ti precizni nazivi služe kako se zakon ne bi iščitavao na pogrešan način. (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. - izbačen je dio rečenice "na prijedlog knjižničarskog vijeća" te dodano " uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje". S jedne strane možda nije loše da dva ministarstva efikasnije surađuju glede knjižničarstva no gdje je ovdje stručno knjižničarsko mišljenje??? Nije prihvaćen Članak 32. stavak 1. U praksi se traži smanjenje reguliranih profesija, a u tijeku je i promjena kvalifikacijskog okvira tako da može doći do promjena naziva pojedinih zvanja pa je potrebna fleksibilnost u uređenju tih pitanja.
125 Gradska knjižnica "Don Mihovil Pavlinović" PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Čitajući Zakon u članku 21. uočavam, kako više nije potreban za bibliotekara ili konkretno ravnatelja završen studij bibliotekarstva, nego općenito fakultet društvenih znanosti i srodno. Da li to znači da će na posao u knjižnice od sada moći aplicirati bilo tko s društvenim znanostima, što otvara mogućnost da bibliotekar neće imati gdje raditi? Smatram kako bi trebalo ostaviti po starom da u knjižnicama rade diplomirani knjižničari i oni sa stručnim kvalifikacijam (pomoćni,...itd..) Primljeno na znanje Nema konkretnog prijedloga.
126 Marija Tomečak, dipl. knjižničarka PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA Prijedlog: Dodati u ustavnu osnovu novog prijedloga Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti i čl.69, st.2 Ustava Republike Hrvatske Obrazloženje: Čl. 69, st. 2 Ustava RH: „Država potiče i pomaže razvitak znanosti, kulture i umjetnosti“ - po definiciji nezaobilaznu mjesto i ulogu u navedenome ima i knjižnična djelatnost. Prihvaćen Prihvaćeno
127 Ines Krušelj-Vidas, školska knjižničarka savjetnica, član Sekcije za školske knjižnice/ Hrvatsko knjižničarsko društvo Krapinsko-zagorske županije; član Hrvatske udruge školskih knjižničara/Podružnica Krapinsko-zagorske županije PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA Podržavam inicijative o povlačenju Prijedloga zakona iz daljnje procedure jer je iz svih primjedbi vidljivo da se radi o dokumentu koji treba daljnju stručnu doradu kako bi bio usklađen sa suvremenim nastojanjima u knjižničarskoj struci. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
128 Knjižničarsko društvo Rijeka PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA Podržavamo u cijelosti sve izneseno u dopisu Hrvatske udruge školskih knjižničara: Školske knjižnice u Prijedlogu zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije (NN 124/2014) određuje obrazovanje i znanost kao razvojne prioritete Hrvatske jer joj jedino oni mogu donijeti dugoročnu društvenu stabilnost, ekonomski napredak i osiguranje kulturnog identiteta. Isti dokument prepoznaje koncept cjeloživotnoga učenja kao temelj obrazovanja koji potiče pojedinca iz bilo koje dobne skupine da uči, omogućuje mu stalan pristup obrazovanju i priznavanje različitih oblika učenja. Prema važećim nacionalnim (Nacionalni okvirni kurikulum) i međunarodnim dokumentima (UNESCO-ov i IFLA-in manifest), školska je knjižnica ključna sastavnica poučavanja i učenja u školi. Cilj djelatnosti školske knjižnice je promicanje informacijske pismenosti koju u 21. stoljeću, prema UNESCO-ovoj definiciji (Horton, Forest W., Jr. 2008. Understanding Information Literacy: A Primer) definiramo kao krovnu pismenost koja u sebi uključuje sve druge. U najnovijim promišljanjima znanstvenika (Mackey, Thomas P.; Jacobson, Trudi E. 2011. Reframing Information Literacy as a Metaliteracy. College and Research Libraries 72/1. 62-78.) zamjenjuje ju metapismenost koja predstavlja sklop vještina informacijske pismenosti primijenjen u digitalnom okruženju. Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj 2016. je djelovalo 1768 knjižnica od kojih su njih 1217 knjižnice osnovnih i srednjih škola, što čini 70 % ukupnoga broja knjižnica u Republici Hrvatskoj. Od 3380 zaposlenih na stručnim poslovima u svim knjižnicama 1329 knjižničara ili 40 % radi u školskim knjižnicama. Školski knjižničari su i među najobrazovanijima u struci (preko 93 % ima potrebnu visoku stručnu spremu, završen studij bibliotekarstva i pedagoške kompetencije). Bez obzira na veliku ulogu školskih knjižnica u ukupnome odgojno-obrazovanom sustavu definiranu Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije, na veliku ulogu školskih knjižnica u Nacionalnoj strategiji poticanja čitanja i na njihovu nadmoćnu zastupljenost u knjižničnom sustavu Republike Hrvatske, školske knjižnice nisu niti u jednom bitnom segmentu zastupljene u predloženom zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Niti jedan od ključnih problema školskih knjižnica i knjižničara nije ovim zakonom reguliran: nisu osigurani ravnomjerni infrastrukturni preduvjeti, nije određen kompetencijski okvir stručnih znanja i vještina djelatnika u knjižničarstvu, nije osigurano sudjelovanje predstavnika školskih knjižničara u donošenju bitnih zakonodavnih dokumenata – sukladno tome nisu riješeni problemi financiranja nabave knjižnične građe, polaganja stručnih ispita, usklađenih kriterija za stručno napredovanje, članstvo predstavnika školskih knjižničara u Hrvatskome knjižničnome vijeću. Prijedlog S obzirom na značajnu obrazovnu ulogu svih knjižnica, a naročito na činjenicu da najbrojnije knjižnice u knjižničnom sustavu Republike Hrvatske imaju prvenstveno obrazovnu ulogu (sve osnovnoškolske, srednjoškolske i visokoškolske knjižnice, a velikim dijelom i Nacionalna i sveučilišna knjižnica), smatramo da je neophodan snažniji angažman i utjecaj Ministarstva znanosti i obrazovanja na donošenje zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti trebala bi kreirati oba ministarstva uz potporu Hrvatskog knjižničnog vijeća i profesionalnih udruženja – Hrvatskog knjižničarskog društva koje zastupa interese svih vrsta knjižnica i Hrvatske udruge školskih knjižničara koja zagovara interese školskih knjižnica i knjižničara. Hrvatska udruga školskih knjižničara je brojem članova, aktivnostima u Međunarodnoj udruzi školskih knjižničara (IASL-u), s predstavnicima u najvišim svjetskim stručnim tijelima, IFLA-inoj Sekciji za školske knjižnice i zajedničkom IFLA/IASL-ovom radnom tijelu, a prije svega svakodnevnim iskustvom svojih predstavnika u neposrednom radu u školskim knjižnicama, apsolutno kompetentna zastupati i zagovarati interese djelatnosti školskih knjižnica i njenih knjižničara. Samo dokument koji svim vrstama knjižnica, kao i knjižničarima zaposlenim u njima, omogućava podjednake uvjete rada i razvoja može biti preduvjet za razvoj knjižničnog sustava Hrvatske. Vjerujemo da će i taj napor, s ciljem stvaranja zaista kvalitetnog dokumenta za sve knjižnice i knjižničare Hrvatske, biti učinjen zbog njihova značaja u odgoju i obrazovanju, osiguranju ekonomskog razvoja i očuvanju kulturnog identiteta! S poštovanjem, Članovi Upravnoga odbora Hrvatske udruge školskih knjižničara: Anica Tkalčević, dr.sc. Korina Udina, Goranka Braim Vlahović, Beata Doko, Tanja Radiković i Vedran Škarica Vanja Jurilj, Predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara Predsjednica Međunarodne udruge školskih knjižničara za Europu Članica IFLA-ine Sekcije za školske knjižnice Članica IFLA/IASL-ovog radnog tijela Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Nacrt prijedloga zakona napravljen je u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja i brojnim drugim zainteresiranim dionicima.
129 Marina Markanović PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA U potpunosti podržavam prijedlog Stručnog odbora HKD-a i tražim da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure kao i da se na temelju primjedbi napravi novi nacrt zakona! Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
130 Nadia Bužleta PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA Dodati: - stavak 2. članka 69. - članak 38. stavke 1., 2., 3. i 4. Zauzimanje za intelektualnu slobodu osnovna je odgovornost knjižničarske i informacijske struke. http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/kiis.htm https://www.ifla.org/files/assets/faife/statements/iflastat_cr.pdf Djelomično prihvaćen U odnosu na članak 69. stavak 2. Ustava Republike Hrvatske, prijedlog je prihvaćen, a u preostalom dijelu razmotren te odbijen.
131 Jakov-Marin Vežić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA Dodati članak 38. stavke 1., 2. i 3. Za članak 69. dodati i stavak 2. Djelomično prihvaćen U odnosu na članak 69. stavak 2. Ustava Republike Hrvatske, prijedlog je prihvaćen, a u preostalom dijelu razmotren te odbijen.
132 Jelena Žagrović PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U potpunosti se slažem s komentarom Stručnog odbora Hrvatskoga knjižničarskog društva: IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA "Trenutno važeći Zakon o knjižnicama je jasnije strukturiran i napisan, pa bi bilo poželjnije u njega dodati odredbe vezane uz novosti u poslovanju knjižnica. Stoga smatramo da nema potrebe mijenjati cijeli Zakon." OBRAZLOŽENJE U „Ocjeni stanja“ opravdano se naglašava da su se u proteklih 20-tak godina dogodile velike promjene u struci pod utjecajem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, što se ilustrira pojavom digitalizacije, digitalnih matrica, elektroničkih usluga (za njih se koristi pojam „online usluga“), digitalnih repozitorija… Međutim, u samom tekstu zakona, neke od tih novina se uopće ne spominju ili se spominju samo sporadično. Primjerice, za digitalizaciju knjižnične građe navodi se da se mora standardizirati, no ne navodi se tko će donijeti taj standard. Isto tako, navodi se „zaštita baštine u digitalnom okruženju“ kao jedna od novosti nastalih pod utjecajem novih tehnologija, a kasnije se u Prijedlogu zakona potpuno izbacuje poglavlje o zaštiti knjižnične građe (prema trenutno važećem zakonu, čl. 45. i 46.)… Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Nema konkretnog prijedloga.
133 Ines Krušelj-Vidas, školska knjižničarka savjetnica, član Sekcije za školske knjižnice/ Hrvatsko knjižničarsko društvo Krapinsko-zagorske županije; član Hrvatske udruge školskih knjižničara/Podružnica Krapinsko-zagorske županije PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Kao što je kolegica Goranka Braim Vlahović navela: Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj 2016. djelovalo je 1768 knjižnica od kojih su njih 1217 knjižnice osnovnih i srednjih škola, što čini 70 %. Od 3380 zaposlenih na stručnim poslovima 1329 knjižničara ili 40 % radi u školskim knjižnicama. S obzirom na tako velik broj školskih knjižnica i školskih knjižničara koji su među obrazovanijima u struci (uglavnom imaju potrebnu visoku stručnu spremu, završen studij bibliotekarstva uz još neku struku i pedagoške kompetencije), smatramo da je ovim prijedlogom zakona potpuno zanemarena njihova uloga. Kako su školske knjižnice knjižnice u sastavu ustanova koje potpadaju pod Ministarstvo znanosti i obrazovanja koje financira njihove plaće i djelomično nabavu, premala je uloga dana upravo tom ministarstvu u odnosu na Ministarstvo kulture. Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti trebala bi kreirati oba ministarstva uz potporu Hrvatskog knjižničnog vijeća i strukovnih udruga - Hrvatskog knjižničarskog društva i Hrvatske udruge školskih knjižničara koja je cijenjena članica Međunarodne udruge školskih knjižničara - IASL-a. U dosadašnjem Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti školske su knjižnice jedva spomenute pa je donošenje novog zakona prilika da se takva praksa promijeni - s čime se u potpunosti slažem. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, nema konkretnog prijedloga. Nije točno da je premala uloga dana Ministarstvu znanosti. Ovaj Nacrt prijedloga zakona nastao je uz sudjelovanje Ministarstva znanosti i obrazovanja i sve odredbe koje se odnose na školske knjižnice, dogovorene su s navedenim tijelom.
134 Dina Mašina Delija, viša knjižničarka, potpredsjednica Odbora za nakladničku djelatnost, članica Radne grupe za društvene medije PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Podržavam stavove i komentare Hrvatskoga knjižničarskog društva te, sukladno tome, predlažem da se Zakon povuče iz procedure kako bi se izradio novi prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Nije prihvaćen Nije prihvaćeno. Predlagatelj ne navodi konkretne razloge svojeg prijedloga.
135 Dora Rubinić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Slažem se s komentarom Sveučilišne knjižnica Rijeka i drugih da je Prijedlogom Zakona dan nejasan status knjižnicama u sastavu pravnih osoba te da one ovim prijedlogom ulaze u „sivu zonu“ nereguliranosti što može unazaditi velik broj knjižnica visokih učilišta, sveučilišta, instituta itd. Nejasno je smatra li se da one i dalje obavljaju javnu službu ili pak postaju „privatne“ te gube sadašnja prava što može utjecati na kvalitetu njihovog poslovanja. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Nacrt prijedloga zakona jasno regulira status knjižnica u sastavu.
136 Kristina Kalanj, viša knjižničarka; predsjednica Komisije za muzejske i galerijske knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Sukladno stavu KOMISIJE ZA MUZEJSKE I GALERIJSKE KNJIŽNICE HKD-a: Relevantan je problem da stručno knjižničarsko osoblje u muzejima i galerijama nije zakonski regulirano niti u Zakonu o muzejima niti u prijedlogu Zakona o knjižnicama. Postavlja se pitanje zašto nije naveden osnovni motiv predlagača kako bi i iz tog stava nastali problem bio transparentnije raspravljen, kao što je naveden u prijedlogu Zakona o muzejima. Također, zbog navedenih procesa javila se nužnost usklađenog postupanja sa muzejskom, arhivskom i knjižničnom građom. OBRAZLOŽENJE Neka se nepovoljna rješenja iz jednog zakona preslikavaju na ostala dva i to je potrebno transparentno navesti. Tako se npr. iz Prijedloga Zakona o muzejima na ostale zakone preslikava situacija: „Zakonom o muzejima iz 2015. proširen je popis stručnog osoblja u muzejima u obavljanju muzejske djelatnosti za što nije postojala podrška stručne javnosti. Također, navedena zvanja nisu zaživjela u praksi kao specifičnost muzejske djelatnosti. Ali, u Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisana su knjižnična zvanja i nikakvih prijepora u svezi toga nema, niti ih je bilo. No, unatoč tomu, iz sva tri zakona (Arhivi, Knjižnice, Muzeji) stručna zvanja su izbačena i propisivat će se pravilnicima. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U razdoblju od donošenja Zakona o knjižnicama (Narodne novine, broj 105/97., 5/98., 104/00. i 69/09. ) do danas nije bilo većih izmjena u tekstu Zakona. U navedenom razdoblju došlo je do znatnih promjena u društvu koje su se dogodile pod snažnim utjecajem novih tehnologija i novih oblika komuniciranja stoga određene vrste djelovanja knjižnica, njihove službe i usluge (poput digitalizacije, prikupljanja digitalnih matrica, organizacije online usluga, osnutak i upravljanje repozitorijima digitalne građe, zaštita baštine u digitalnom okruženju) nisu ni mogle biti obuhvaćene postojećim Zakonom jer se u vrijeme njegova donošenja nisu još pojavile ili su bile tek na samim počecima razvoja. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Trenutno važeći Zakon o knjižnicama je jasnije strukturiran i napisan, pa bi bilo poželjnije u njega dodati odredbe vezane uz novosti u poslovanju knjižnica. Stoga smatramo da nema potrebe mijenjati cijeli Zakon. OBRAZLOŽENJE U „Ocjeni stanja“ opravdano se naglašava da su se u proteklih 20-tak godina dogodile velike promjene u struci pod utjecajem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, što se ilustrira pojavom digitalizacije, digitalnih matrica, elektroničkih usluga (za njih se koristi pojam „online usluga“), digitalnih repozitorija… Međutim, u samom tekstu zakona, neke od tih novina se uopće ne spominju ili se spominju samo sporadično. Primjerice, za digitalizaciju knjižnične građe navodi se da se mora standardizirati, no ne navodi se tko će donijeti taj standard. Isto tako, navodi se „zaštita baštine u digitalnom okruženju“ kao jedna od novosti nastalih pod utjecajem novih tehnologija, a kasnije se u Prijedlogu zakona potpuno izbacuje poglavlje o zaštiti knjižnične građe (prema trenutno važećem zakonu, čl. 45. i 46.)… TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Odredbe o slobodnom pristupu informacijama i javnom pristupu mreži, zaštiti privatnosti i poštivanju autorskog i srodnih prava, digitalizaciji i digitalnoj knjižnici, međuknjižničnoj posudbi, obveznom primjerku elektroničkih publikacija te o stalnom stručnom usavršavanju su neke od odredbi koje je potrebno na odgovarajući način unijeti u Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Slažemo se, ali te odredbe u sam Zakon nisu unesene na odgovarajući način. Stoga je potrebno u tekst Zakona unijeti jasne odredbe u svim segmentima koji se navode u tekstu. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalnopravno mogući. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE Neistinita je tvrdnja kako sadašnjim zakonom nije omogućen rad svim vrstama knjižnica. Neovisno o tome tko im je osnivač, osoba iz javne ili privatne sfere, sve su knjižnice u sadašnjem Zakonu omogućene, jedino što su funkcionalno usklađene, kroz opće odredbe o organizaciji knjižnica iz glave i postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. S obzirom da su u Upisnik knjižnica https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=202&pregled=1 (odaberi: „specijalne“) prema Pravilniku o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (NN 139/98, 25/17) upisane i mnoge knjižnice vjerskih zajednica i to kao tip knjižnice: „U sastavu“, Vrsta knjižnice: „specijalna“ neispravno je navoditi vjerske zajednice ili specijalne knjižnice kao jedan od razloga za donošenje tih promjena niti ih je potrebno isticati. Sve te knjižnice već su zakonito registrirane u upisnik prema pravilniku i čl. 8. Zakona, od mnogih samostanskih do raznih vrsta specijalnih knjižnica u sastavu trgovačkih društava (Belišće d.d., Podravka, Saponia itd.) Nepotrebnom podjelom knjižnica na "javne" i "privatne" (jer se ona i danas podrazumijeva), umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11., st. 2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Oni koji se žele baviti komercijalnom djelatnošću trgovanja informacijama putem trgovačkih društava ili drugih oblika koji su posebno i jasno formalnopravno regulirani drugim zakonima (o trgovačkim društvima, o zadrugama…) i danas to mogu i rade u više primjera (npr. informacijski servisi poput IUS Info), samo takva samostalna društva ni po čemu nisu, niti moraju, a po nekim drugim propisima koji reguliraju komercijalne djelatnosti sve do propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, niti ne mogu biti knjižnice. U gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Predloženi tekst zakona kojim ravnatelji javnih knjižnica nisu nužno osobe s iskustvom u knjižničarstvu, a za ostale vrste knjižnica nisu niti propisana zvanja za ravnatelje – takvim tekstom zakona se ne doprinosi razvoju knjižnične djelatnosti utemeljene na standardima nego se djelatnost ovim zakonom naprotiv unazađuje. Naime, niti u sastavu Hrvatskog knjižničnog vijeća niti u sastavu stručnih vijeća knjižnica s više od 5 zaposlenih nije nužno da većinu članova čine stručni knjižnični djelatnici koji su jedini osposobljeni za provođenje standarda. Preslikavanje situacije iz muzeja, kako je navedeno u Prijedlogu Zakona o muzejima: „- jačanje upravljačke uloge ravnatelja muzeja propisivanjem uvjeta pri izboru ravnatelja za zanimanja izvan muzejske struke“ odnosi se na muzeje, ali ne i na knjižnice, jer to nisu iste vrste ustanova. Dobro upravljanje knjižnicama je usko povezano uz posjedovanje stručnih knjižničarskih znanja (dobivenih kroz formalnu edukaciju i polaganje stručnog ispita te naročito uz iskustvo rada u knjižnicama). TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U postupku izrade Zakona potrebno je uzeti u obzir Preporuke Vijeća Europe i druge međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili navesti: Preporuke Vijeća Europe i druge relevantne međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci koji su uzeti u obzir prilikom izrade ovog teksta. OBRAZLOŽENJE Nigdje nisu navedeni da li su i koji od ovdje spomenutih vrsta dokumenta uzeti u obzir pri izradi ovog Zakona. Naprotiv, u nekim važnim područjima koja se reguliraju Zakonom međunarodni dokumenti važni za knjižničarsku struku nisu uzeti u obzir, već se postupalo upravo suprotno načelima međunarodnih dokumenata, npr. međunarodna klasifikacija vrsta knjižnica i obvezni primjerak. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini djelovalo je 1768 knjižnica s 4066 zaposlenih djelatnika, od kojih je njih 3380 zaposleno na stručnim poslovima. Od ukupnog broja knjižnica samostalno je 169 knjižnica, 100 knjižnica je u sastavu drugih knjižnica, a 1499 knjižnica u sastavu je ustanova/poduzeća. Prema vrsti knjižnica: 1 nacionalna knjižnica (300 zaposlenika), 7 sveučilišnih (174 zaposlenika), 118 knjižnica na visokim učilištima (332 zaposlenika), 2 općeznanstvene (48 zaposlenika), 146 specijalnih knjižnica (223 zaposlenika), 277 narodnih knjižnica (1660 zaposlenika), 858 osnovnoškolskih knjižnica (919 zaposlenika) i 359 srednjoškolskih knjižnica (410 zaposlenika). Članova knjižnica bilo je 1 309 484 , a od ukupno korištene knjižnične građe ( 11 492 797 jedinica) najviše su se koristile knjige i brošure (68,6%) te novine (18,13%). Najviše se građe koristi u narodnim knjižnicama (40,91%). IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Navedena je statistika, ali ne i ocjena stanja, kako je navedeno u naslovu, stoga je potrebno izvesti ocjene na temelju svega navedenog u ovom poglavlju. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 2. Osnovna pitanja koja se uređuju predloženim Zakonom Predloženim Zakonom uređuju se sljedeće: - određuje se značenje pojedinih pojmova u Zakonu - utvrđuje se status kulturnog dobra za jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu javnih knjižnica nastalu do 1850. godine, a katalozi nabrojene knjižnične građe javnih knjižnica postaju sastavni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske - uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti te zaštita, revizija i otpis knjižnične građe - uređuju se vrste knjižnica, uvjeti za osnivanje knjižnica, Upisnik knjižnica, statusne promjene i prestanak rada knjižnica - uređuje se ustroj i upravljanje knjižnicama te se propisuje da javna knjižnica ima upravno vijeće, ravnatelja i stručno vijeće te se uređuje ustroj i upravljanje knjižnicom u sastavu - precizira se status Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, njezine zadaće te ustroj i upravljanje - uređuju se sredstva za rad knjižnica te se propisuje financiranje redovne djelatnosti i posebnih programa i zadaća knjižnice - propisuje se način uređenja stjecanja stručnih zvanja djelatnika u knjižnici - uređuje se Knjižnični sustav Republike Hrvatske te matična djelatnost - propisuje se obveza donošenja Nacionalnog plana razvitka knjižnične djelatnosti, standardi i preporuke za rad knjižnica - uređuje se osnivanje, zadaće, sastav i djelovanje Hrvatskog knjižničnog vijeća - propisuje se obuhvat, svrha prikupljanja i postupanje s obveznim primjerkom te dostava i prikupljanje obveznog primjerka online publikacija - uređuje se nadzor nad stručnima radom knjižnica te nadzor nad provedbom Zakona - uređuju se prekršajne odredbe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Potrebno je usklađenje prema IFLA-inim smjernicama i relevantnim međunarodnim i domaćim dokumentima. Isto tako, bilo bi za očekivati da se ovdje istaknu problemi uočeni u Ocjeni stanja. Osim toga, dio ovdje opisanih rješenja razlikuje se od onih u tekstu zakona, npr. financiranje redovne djelatnosti, koja se u tekstu zakona uopće ne spominje. Potrebno je uvesti i držati se svjetski prihvaćene klasifikacije knjižnične djelatnosti. OBRAZLOŽENJE: Potrebno je držati se UNESCO-vih, tj. IFLA-inih međunarodnih dokumenata i postojeće tradicije knjižničarske terminologije u RH. U dijelu: „Uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti“ neprimjerena je formulacija „sadržaj“. Zakonom se uređuje knjižnična djelatnost, a sadržaj, revizija i otpis tematika su pravilnika, a ne zakona. Uvodi se nejasan pojam „javna knjižnica“. „Precizira se status NSK“: znači li to da se misli na posebni zakon o NSK? Značenjem pojmova, na način kako se navodi u Prijedlogu Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, ne definiraju se knjižnice iz sustava obrazovanja i znanosti (školske i visokoškolske knjižnice) koje su zbirno gledajući najbrojnije vrste knjižnica prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini. Nisu obuhvaćeni mnogi važni pojmovi, npr. depozitarna knjižnica. Ne vidi se primjena ijednog međunarodnog dokumenta namijenjenog knjižničarskoj struci. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći ¬- uredit će se sadržaj knjižnične djelatnosti ¬ odredit će se status kulturnog dobra i pripadajuća zaštita staroj tiskanoj građi koja je nastala do 1850. godine, a koja godina označava promjenu načina tiskanja knjiga od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama i slično ¬ katalozi javnih knjižnica u koje je upisana knjižnična građa koja ima status kulturnog dobra postat će sastavni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske ¬ uredit će se dodatno određena područja knjižnične djelatnosti, zaštita građe, digitalizacija građe, revizija i otpis građe te obveza prikupljanja i obrade statističkih podataka kao i obvezni primjerak ¬-propisat će se vrste knjižnica, uvjeti za osnivanje knjižnica, Upisnik knjižnica, statusne promjene i prestanak rada knjižnica i omogućiti fizičkim i pravnim osobama osnivanje knjižnica ¬-uredit će se ustroj i upravljanje javnim knjižnicama i knjižnicama u sastavu pravnih osoba ¬-precizirat će se status Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i njezine zadaće u okviru Knjižničnog sustava Republike Hrvatske - uredit će se sredstva za rad knjižnica, financiranje redovne djelatnosti i posebnih programa knjižnice ¬ propisat će se stjecanje stručnih zvanja za stručne djelatnike u knjižnicama ¬ uredit će se Knjižnični sustav Republike Hrvatske te matična djelatnost ¬-uvest će se obveza donošenja nacionalnog plana razvitka knjižnične djelatnosti, standarda i preporuka za rad knjižnica -¬ propisat će se osnivanje, zadaće, sastav i djelovanje Hrvatskog knjižničnog vijeća -¬ propisat će se obuhvat, svrha prikupljanja i postupanje s obveznim primjerkom te dostava i prikupljanje obveznog primjerka online publikacija -¬ propisat će se nadzor nad stručnim radom knjižnica te nadzor nad provedbom Zakona – ¬ uredit će se prekršajne odredbe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA - u kontekstu zakona, ne govori se o „posljedicama“ zakona, nego o „učincima“ - 1850. godine nije se promijenio način tiskanja, a posebno nije ručno tiskanje ustupilo mjesto strojnom, nego se promijenila tehnologija proizvodnje papira i počeo se proizvoditi lakše uništivi kiseli papir (veće kiselosti nego do tada); stoga godinu 1850. ne treba naglašavati, a posebno ne s obrazloženjem koje je napisano - dodati: „status kulturnog dobra svim arhivskim primjercima svih publikacija koje pripadaju korpusu Croatica – nacionalna zbirka“ - opet se govori o „sadržaju“ djelatnosti - „propisat će se… Upisnik knjižnica“. Upisnik knjižnica već postoji! - uvodi se dihotomija „javne knjižnice“ i „knjižnice u sastavu“: znači li to da knjižnice u sastavu nisu javne? Postoje samostalne knjižnice i knjižnice u sastavu. - ponavlja se sve iz poglavlja 2., a što je već sada regulirano postojećim Zakonom o knjižnicama iz 1997. Primljeno na znanje Predlagatelj iznosi niz kritika na zakon, a ne navodi konkretan prijedlog teksta koji bi predlažio u nenormativnom dijelu Nacrta prijedloga zakona kao i u samom tekstu Zakona. Napominje se da je Ocjena tanja, osnovana pitanja koja se trebaju urediti zakonom te posljedice koje će donošenjem zakona proisteći, nenormativni dio Nacrta prijedloga Zakona koji je dogovoren i usuglašen s brojnim zainteresiranim dionicima iz područja knjižničarske struke.
137 Goranka Braim Vlahović, predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj 2016. djelovalo je 1768 knjižnica od kojih su njih 1217 knjižnice osnovnih i srednjih škola, što čini 70 %. Od 3380 zaposlenih na stručnim poslovima 1329 knjižničara ili 40 % radi u školskim knjižnicama. S obzirom na tako velik broj školskih knjižnica i školskih knjižničara koji su među obrazovanijima u struci (uglavnom imaju potrebnu visoku stručnu spremu, završen studij bibliotekarstva uz još neku struku i pedagoške kompetencije), smatramo da je ovim Prijedlogom zakona potpuno zanemarena njihova uloga. Kako su školske knjižnice knjižnice u sastavu ustanova koje potpadaju pod Ministarstvo znanosti i obrazovanja koje financira njihove plaće i djelomično nabavu, premala je uloga dana upravo tom ministarstvu u odnosu na Ministarstvo kulture. Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti trebala bi kreirati oba ministarstva uz potporu Hrvatskog knjižničnog vijeća i strukovnih udruga - Hrvatskog knjižničarskog društva i Hrvatske udruge školskih knjižničara koja je cijenjena članica Međunarodne udruge školskih knjižničara - IASL-a. U dosadašnjem Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti školske su knjižnice jedva spomenute pa je donošenje novog zakona prilika da se takva praksa promijeni. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, nema konkretnog prijedloga. Nije točno da je premala uloga dana Ministarstvu znanosti. Ovaj Nacrt prijedloga zakona nastao je uz sudjelovanje Ministarstva znanosti i obrazovanja i sve odredbe koje se odnose na školske knjižnice, dogovorene su s navedenim tijelom.
138 Simona Šamanić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Zašto nije naveden osnovni motiv predlagača kako bi i iz tog stava nastali problem bio transparentnije raspravljen, kao što je naveden u prijedlogu Zakona o muzejima Također, zbog navedenih procesa javila se nužnost usklađenog postupanja sa muzejskom, arhivskom i knjižničnom građom. OBRAZLOŽENJE Neka se nepovoljna rješenja iz jednog zakona preslikavaju na ostala dva i to je potrebno transparentno navesti. Tako se npr. iz Prijedloga Zakona o muzejima na ostale zakone preslikava situacija: „Zakonom o muzejima iz 2015. proširen je popis stručnog osoblja u muzejima u obavljanju muzejske djelatnosti za što nije postojala podrška stručne javnosti. Također, navedena zvanja nisu zaživjela u praksi kao specifičnost muzejske djelatnosti. Ali, u Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisana su knjižnična zvanja i nikakvih prijepora u svezi toga nema, niti ih je bilo. No, unatoč tomu, iz sva tri zakona (Arhivi, Knjižnice, Muzeji) stručna zvanja su izbačena i propisivat će se pravilnicima. 2. KOMENTAR PRIJEDLOGA ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI S OBZIROM NA DJELOKRUG HRVATSKE KNJIŽNICE ZA SLIJEPE Smatramo da se pitanje statusa Hrvatske knjižnice za slijepe treba razjasniti i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Naime, Hrvatska knjižnica za slijepe, iako javna ustanova u kulturi čiju djelatnost financira Ministarstvo kulture, nije razvrstana u upisnik knjižnica pri Ministarstvu kulture. Zbog specifičnosti i ključne uloge koju knjižnica zauzima s obzirom na proizvodnju i distribuciju građe u pristupačnim formatima predlažemo da joj se dodijeli status matičnosti koji bi bio posebno istaknut i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. U nastavku ćemo pobrojati činjenice i navesti prijedlog statusa te sukladno tome prokomentirati Prijedlog zakona. Činjenice o Hrvatskoj knjižnici za slijepe: Hrvatska knjižnica za slijepe javna je ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou preko 50 godina pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. U ime Republike Hrvatske osnivačka prava obavlja Vlada Republike Hrvatske. Sredstva osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Hrvatska knjižnica za slijepe sastoji se od posudbenog odjela, odjela za proizvodnju zvučnih izdanja i tiskare za brajicu. Budući da sama proizvodi svoj fond u pristupačnim formatima (brajica, zvučna knjiga i strojno čitljivi oblici), 80% osoblja čine osobe koje nisu knjižničarske struke. Po sadržaju je fond knjižnice identičan fondu narodnih knjižnica ali je po formi specifičan. Uključena je u rad međunarodne Sekcije knjižnica koje pružaju usluge osobama kojima standardni tisak nije čitljiv (Libraries serving persons with print disabilities section) pri IFLA-i. Slijedom toga njezine su posebne zadaće: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s prije svega narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi U listopadu ove godine će Ugovor iz Marakeša stupiti na snagu što će predstavljati prijeloman trenutak za proizvodnju i razmjenu građe u pristupačnim formatima na nacionalnom ali prije svega međunarodnom nivou. Hrvatska knjižnica za slijepe će se uključiti u međunarodnu platformu i steći u okviru Ugovora iz Marakeša status ovlaštenog subjekta. PRIJEDLOG STATUSA: Hrvatska knjižnica za slijepe nije specijalna knjižnica već zaslužuje status matične narodne knjižnice za osobe kojima standardni tisak nije čitljiv (u svijetu knjižnice poput Hrvatske knjižnice za slijepe imaju status nacionalne ili narodne knjižnice za osobe kojim standardni tisak nije čitljiv ili pak institucije koja na nacionalnom nivou pruža usluge osobama kojim standardni tisak nije čitljiv). U skladu s time Hrvatska knjižnica za slijepe bi trebala biti repozitorij građe proizvedene u pristupačnim formatima, brinuti o politici proizvodnje i distribucije dotične građe, te razvoju usluga i standarda za korisnike kojima standardni tisak nije čitljiv. Imajući sve navedeno na umu, predlažemo da se u Prijedlogu Zakona uvrsti i istakne zasebnim člankom status i djelokrug Hrvatske knjižnice za slijepe kako slijedi: Članak... (1) Hrvatska knjižnica za slijepe je javna ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. (2) Hrvatska knjižnica za slijepe središnja je knjižnica za knjižnične usluge namijenjene osobama kojima standardni tisak nije čitljiv. (3) Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. (4) Sredstva za rad osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Članak ... Zadaće Hrvatska knjižnice za slijepe su: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi - okupljanje obveznog primjerka građe proizvedene u pristupačnim formatima na području Republike Hrvatske - praćenje programa proizvodnje pristupačnih formata na području Republike Hrvatske - obavljanje drugih zadaća predviđenih drugim propisima i Statutom Hrvatske knjižnice za slijepe 3. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U razdoblju od donošenja Zakona o knjižnicama (Narodne novine, broj 105/97., 5/98., 104/00. i 69/09. ) do danas nije bilo većih izmjena u tekstu Zakona. U navedenom razdoblju došlo je do znatnih promjena u društvu koje su se dogodile pod snažnim utjecajem novih tehnologija i novih oblika komuniciranja stoga određene vrste djelovanja knjižnica, njihove službe i usluge (poput digitalizacije, prikupljanja digitalnih matrica, organizacije online usluga, osnutak i upravljanje repozitorijima digitalne građe, zaštita baštine u digitalnom okruženju) nisu ni mogle biti obuhvaćene postojećim Zakonom jer se u vrijeme njegova donošenja nisu još pojavile ili su bile tek na samim počecima razvoja. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Trenutno važeći Zakon o knjižnicama je jasnije strukturiran i napisan, pa bi bilo poželjnije u njega dodati odredbe vezane uz novosti u poslovanju knjižnica. Stoga smatramo da nema potrebe mijenjati cijeli Zakon. OBRAZLOŽENJE U „Ocjeni stanja“ opravdano se naglašava da su se u proteklih 20-tak godina dogodile velike promjene u struci pod utjecajem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, što se ilustrira pojavom digitalizacije, digitalnih matrica, elektroničkih usluga (za njih se koristi pojam „online usluga“), digitalnih repozitorija… Međutim, u samom tekstu zakona, neke od tih novina se uopće ne spominju ili se spominju samo sporadično. Primjerice, za digitalizaciju knjižnične građe navodi se da se mora standardizirati, no ne navodi se tko će donijeti taj standard. Isto tako, navodi se „zaštita baštine u digitalnom okruženju“ kao jedna od novosti nastalih pod utjecajem novih tehnologija, a kasnije se u Prijedlogu zakona potpuno izbacuje poglavlje o zaštiti knjižnične građe (prema trenutno važećem zakonu, čl. 45. i 46.)… 4. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Odredbe o slobodnom pristupu informacijama i javnom pristupu mreži, zaštiti privatnosti i poštivanju autorskog i srodnih prava, digitalizaciji i digitalnoj knjižnici, međuknjižničnoj posudbi, obveznom primjerku elektroničkih publikacija te o stalnom stručnom usavršavanju su neke od odredbi koje je potrebno na odgovarajući način unijeti u Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Slažemo se, ali te odredbe u sam Zakon nisu unesene na odgovarajući način. Stoga je potrebno u tekst Zakona unijeti jasne odredbe u svim segmentima koji se navode u tekstu. 5. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalnopravno mogući. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE Neistinita je tvrdnja kako sadašnjim zakonom nije omogućen rad svim vrstama knjižnica. Neovisno o tome tko im je osnivač, osoba iz javne ili privatne sfere, sve su knjižnice u sadašnjem Zakonu omogućene, jedino što su funkcionalno usklađene, kroz opće odredbe o organizaciji knjižnica iz glave i postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. S obzirom da su u Upisnik knjižnica https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=202&pregled=1 (odaberi: „specijalne“) prema Pravilniku o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (NN 139/98, 25/17) upisane i mnoge knjižnice vjerskih zajednica i to kao tip knjižnice: „U sastavu“, Vrsta knjižnice: „specijalna“ neispravno je navoditi vjerske zajednice ili specijalne knjižnice kao jedan od razloga za donošenje tih promjena niti ih je potrebno isticati. Sve te knjižnice već su zakonito registrirane u upisnik prema pravilniku i čl. 8. Zakona, od mnogih samostanskih do raznih vrsta specijalnih knjižnica u sastavu trgovačkih društava (Belišće d.d., Podravka, Saponia itd.) Nepotrebnom podjelom knjižnica na "javne" i "privatne" (jer se ona i danas podrazumijeva), umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11., st. 2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Oni koji se žele baviti komercijalnom djelatnošću trgovanja informacijama putem trgovačkih društava ili drugih oblika koji su posebno i jasno formalnopravno regulirani drugim zakonima (o trgovačkim društvima, o zadrugama…) i danas to mogu i rade u više primjera (npr. informacijski servisi poput IUS Info), samo takva samostalna društva ni po čemu nisu, niti moraju, a po nekim drugim propisima koji reguliraju komercijalne djelatnosti sve do propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, niti ne mogu biti knjižnice. U gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Predloženi tekst zakona kojim ravnatelji javnih knjižnica nisu nužno osobe s iskustvom u knjižničarstvu, a za ostale vrste knjižnica nisu niti propisana zvanja za ravnatelje – takvim tekstom zakona se ne doprinosi razvoju knjižnične djelatnosti utemeljene na standardima nego se djelatnost ovim zakonom naprotiv unazađuje. Naime, niti u sastavu Hrvatskog knjižničnog vijeća niti u sastavu stručnih vijeća knjižnica s više od 5 zaposlenih nije nužno da većinu članova čine stručni knjižnični djelatnici koji su jedini osposobljeni za provođenje standarda. Preslikavanje situacije iz muzeja, kako je navedeno u Prijedlogu Zakona o muzejima: „- jačanje upravljačke uloge ravnatelja muzeja propisivanjem uvjeta pri izboru ravnatelja za zanimanja izvan muzejske struke“ odnosi se na muzeje, ali ne i na knjižnice, jer to nisu iste vrste ustanova. Dobro upravljanje knjižnicama je usko povezano uz posjedovanje stručnih knjižničarskih znanja (dobivenih kroz formalnu edukaciju i polaganje stručnog ispita te naročito uz iskustvo rada u knjižnicama). 6. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U postupku izrade Zakona potrebno je uzeti u obzir Preporuke Vijeća Europe i druge međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili navesti: Preporuke Vijeća Europe i druge relevantne međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci koji su uzeti u obzir prilikom izrade ovog teksta. OBRAZLOŽENJE Nigdje nisu navedeni da li su i koji od ovdje spomenutih vrsta dokumenta uzeti u obzir pri izradi ovog Zakona. Naprotiv, u nekim važnim područjima koja se reguliraju Zakonom međunarodni dokumenti važni za knjižničarsku struku nisu uzeti u obzir, već se postupalo upravo suprotno načelima međunarodnih dokumenata, npr. međunarodna klasifikacija vrsta knjižnica i obvezni primjerak. 7. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini djelovalo je 1768 knjižnica s 4066 zaposlenih djelatnika, od kojih je njih 3380 zaposleno na stručnim poslovima. Od ukupnog broja knjižnica samostalno je 169 knjižnica, 100 knjižnica je u sastavu drugih knjižnica, a 1499 knjižnica u sastavu je ustanova/poduzeća. Prema vrsti knjižnica: 1 nacionalna knjižnica (300 zaposlenika), 7 sveučilišnih (174 zaposlenika), 118 knjižnica na visokim učilištima (332 zaposlenika), 2 općeznanstvene (48 zaposlenika), 146 specijalnih knjižnica (223 zaposlenika), 277 narodnih knjižnica (1660 zaposlenika), 858 osnovnoškolskih knjižnica (919 zaposlenika) i 359 srednjoškolskih knjižnica (410 zaposlenika). Članova knjižnica bilo je 1 309 484 , a od ukupno korištene knjižnične građe ( 11 492 797 jedinica) najviše su se koristile knjige i brošure (68,6%) te novine (18,13%). Najviše se građe koristi u narodnim knjižnicama (40,91%). IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Navedena je statistika, ali ne i ocjena stanja, kako je navedeno u naslovu, stoga je potrebno izvesti ocjene na temelju svega navedenog u ovom poglavlju. 8. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 2. Osnovna pitanja koja se uređuju predloženim Zakonom Predloženim Zakonom uređuju se sljedeće: - određuje se značenje pojedinih pojmova u Zakonu - utvrđuje se status kulturnog dobra za jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu javnih knjižnica nastalu do 1850. godine, a katalozi nabrojene knjižnične građe javnih knjižnica postaju sastavni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske - uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti te zaštita, revizija i otpis knjižnične građe - uređuju se vrste knjižnica, uvjeti za osnivanje knjižnica, Upisnik knjižnica, statusne promjene i prestanak rada knjižnica - uređuje se ustroj i upravljanje knjižnicama te se propisuje da javna knjižnica ima upravno vijeće, ravnatelja i stručno vijeće te se uređuje ustroj i upravljanje knjižnicom u sastavu - precizira se status Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, njezine zadaće te ustroj i upravljanje - uređuju se sredstva za rad knjižnica te se propisuje financiranje redovne djelatnosti i posebnih programa i zadaća knjižnice - propisuje se način uređenja stjecanja stručnih zvanja djelatnika u knjižnici - uređuje se Knjižnični sustav Republike Hrvatske te matična djelatnost - propisuje se obveza donošenja Nacionalnog plana razvitka knjižnične djelatnosti, standardi i preporuke za rad knjižnica - uređuje se osnivanje, zadaće, sastav i djelovanje Hrvatskog knjižničnog vijeća - propisuje se obuhvat, svrha prikupljanja i postupanje s obveznim primjerkom te dostava i prikupljanje obveznog primjerka online publikacija - uređuje se nadzor nad stručnima radom knjižnica te nadzor nad provedbom Zakona - uređuju se prekršajne odredbe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Potrebno je usklađenje prema IFLA-inim smjernicama i relevantnim međunarodnim i domaćim dokumentima. Isto tako, bilo bi za očekivati da se ovdje istaknu problemi uočeni u Ocjeni stanja. Osim toga, dio ovdje opisanih rješenja razlikuje se od onih u tekstu zakona, npr. financiranje redovne djelatnosti, koja se u tekstu zakona uopće ne spominje. Potrebno je uvesti i držati se svjetski prihvaćene klasifikacije knjižnične djelatnosti. OBRAZLOŽENJE: Potrebno je držati se UNESCO-vih, tj. IFLA-inih međunarodnih dokumenata i postojeće tradicije knjižničarske terminologije u RH. U dijelu: „Uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti“ neprimjerena je formulacija „sadržaj“. Zakonom se uređuje knjižnična djelatnost, a sadržaj, revizija i otpis tematika su pravilnika, a ne zakona. Uvodi se nejasan pojam „javna knjižnica“. „Precizira se status NSK“: znači li to da se misli na posebni zakon o NSK? Značenjem pojmova, na način kako se navodi u Prijedlogu Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, ne definiraju se knjižnice iz sustava obrazovanja i znanosti (školske i visokoškolske knjižnice) koje su zbirno gledajući najbrojnije vrste knjižnica prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini. Nisu obuhvaćeni mnogi važni pojmovi, npr. depozitarna knjižnica. Ne vidi se primjena ijednog međunarodnog dokumenta namijenjenog knjižničarskoj struci. 9. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći ¬- uredit će se sadržaj knjižnične djelatnosti ¬ odredit će se status kulturnog dobra i pripadajuća zaštita staroj tiskanoj građi koja je nastala do 1850. godine, a koja godina označava promjenu načina tiskanja knjiga od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama i slično ¬ katalozi javnih knjižnica u koje je upisana knjižnična građa koja ima status kulturnog dobra postat će sastavni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske ¬ uredit će se dodatno određena područja knjižnične djelatnosti, zaštita građe, digitalizacija građe, revizija i otpis građe te obveza prikupljanja i obrade statističkih podataka kao i obvezni primjerak ¬-propisat će se vrste knjižnica, uvjeti za osnivanje knjižnica, Upisnik knjižnica, statusne promjene i prestanak rada knjižnica i omogućiti fizičkim i pravnim osobama osnivanje knjižnica ¬-uredit će se ustroj i upravljanje javnim knjižnicama i knjižnicama u sastavu pravnih osoba ¬-precizirat će se status Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i njezine zadaće u okviru Knjižničnog sustava Republike Hrvatske - uredit će se sredstva za rad knjižnica, financiranje redovne djelatnosti i posebnih programa knjižnice ¬ propisat će se stjecanje stručnih zvanja za stručne djelatnike u knjižnicama ¬ uredit će se Knjižnični sustav Republike Hrvatske te matična djelatnost ¬-uvest će se obveza donošenja nacionalnog plana razvitka knjižnične djelatnosti, standarda i preporuka za rad knjižnica -¬ propisat će se osnivanje, zadaće, sastav i djelovanje Hrvatskog knjižničnog vijeća -¬ propisat će se obuhvat, svrha prikupljanja i postupanje s obveznim primjerkom te dostava i prikupljanje obveznog primjerka online publikacija -¬ propisat će se nadzor nad stručnim radom knjižnica te nadzor nad provedbom Zakona – ¬ uredit će se prekršajne odredbe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA - u kontekstu zakona, ne govori se o „posljedicama“ zakona, nego o „učincima“ - 1850. godine nije se promijenio način tiskanja, a posebno nije ručno tiskanje ustupilo mjesto strojnom, nego se promijenila tehnologija proizvodnje papira i počeo se proizvoditi lakše uništivi kiseli papir (veće kiselosti nego do tada); stoga godinu 1850. ne treba naglašavati, a posebno ne s obrazloženjem koje je napisano - dodati: „status kulturnog dobra svim arhivskim primjercima svih publikacija koje pripadaju korpusu Croatica – nacionalna zbirka“ - opet se govori o „sadržaju“ djelatnosti - „propisat će se… Upisnik knjižnica“. Upisnik knjižnica već postoji! - uvodi se dihotomija „javne knjižnice“ i „knjižnice u sastavu“: znači li to da knjižnice u sastavu nisu javne? Postoje samostalne knjižnice i knjižnice u sastavu. - ponavlja se sve iz poglavlja 2., a što je već sada regulirano postojećim Zakonom o knjižnicama iz 1997. Djelomično prihvaćen U Nacrt prijedloga zakona unesene su odredbe o knjižnici za slijepe, uređena je Croatica - nacionalna zbirka. Napominje se da je Ocjena stanja, osnovana pitanja koja se trebaju urediti zakonom te posljedice koje će donošenjem zakona proisteći, nenormativni dio Nacrta prijedloga Zakona koji je dogovoren i usuglašen s brojnim zainteresiranim dionicima iz područja knjižničarske struke.
139 Knjižnica i čitaonica "Fran Galović" Koprivnica PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U potpunosti podupiremo zajedničke komentare ravnatelja županijskih matičnih knjižnica i voditelja županijskih matičnih službi na Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti koji su poslani ministrici kulture dr. sc. Obuljen Koržinek. Budući da im je Ministarstvo kulture zbog organizacijske i profesionalne izvrsnosti njihovih ustanova dodijelilo zadaću da skrbe o kvalitetnom razvoju knjižnica i knjižnične djelatnosti u Republici Hrvatskoj, upoznali su ministricu sa svojim stavom o potrebi da se odmah nakon javne rasprave povuče Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti iz saborske procedure te temeljem pristiglih primjedbi napraviti novi nacrt zakona,koji će biti na razini suvremenosti i potreba hrvatskoga društva, kao i u duhu međunarodnih i domaćih pravila te standarda struke. Upoznali su ministricu sa svojim stavom o neprimjerenosti Prijedloga Zakona kako za postignutu razinu profesionalne i organizacijsko-pravne uređenosti knjižničnog sustava u Republici Hrvatskoj, tako i za budući razvoj knjižnica i knjižnične djelatnosti, zato što vodi deprofesionalizaciji i degradaciji knjižnične djelatnosti uklanjanjem stručnih zvanja, kao i ukidanjem uvjeta studija knjižničarstva i/ili stručnog ispita iz knjižničarstva za ravnatelja,/voditelja knjižnice (za razliku od odredbi nedavno usvojenog Zakona o arhivskom gradivu i arhivima koji to propisuje). Upozorili su i na nedorečenosti i konfuznosti odredbi koje se tiču osnivanja knjižnica kao ,,ustanova, zaklada, zadruga, udruga ili trgovačkih društava", odnosno njihovih društvenih uloga i zadaća s obzirom da ih Prijedlog Zakona ne uvrštava u knjižnični sustav Republike Hrvatske. Upozorili su je i na terminološku zbrku, posebice po pitanju načina osnivanja, vrste knjižnica, osnivača i svih mogućih formalnopravnih kombinacija, koje su u suprotnosti je s UNESCO-vim Manifestom za narodne knjižnice, IFLA-inim i drugim međunarodnim dokumentima iz područja knjižničarstva te standardom HRN ISO 2789 iz 2014. godine. Prijedlog Zakona je posebno sporan na jezično-terminološkoj razini, zbog površnog i proizvoljnog baratanje stručnim terminima, definicijama i klasifikacijama koje nemaju uporište i utemeljenje u međunarodnoj i domaćoj stručnoj teoriji i praksi, kao i dosadašnjoj knjižničnoj legislativi. Posljedično, sadržajna zbrka i kontradiktornost prožimaju cijeli dokument. Prije svega, s jedne strane Prijedlog Zakona određuje da je knjižnična građa (a ne knjižnična djelatnost) od interesa za Republiku Hrvatsku, a s druge strane propisuje potrebu otpisivanja knjižnične građe iz knjižničnih fondova. Na proizvoljan i neutemeljen način pokušava izjednačiti knjižničnu građu s građom muzeja i arhiva, koji imaju različite uloge i zadaće u društvu. Prijedlog Zakona, također proizvoljno, iz međunarodno prihvaćene klasifikacije vrsta knjižnica izvlači vjerske knjižnice, koje niti do sada nisu imale prepreke u djelovanju kao specijalne knjižnice. Na konceptualnoj i političko-strateškoj razini Prijedlog Zakona ne apostrofira način na koji knjižnice i knjižnična djelatnost doprinose razvoju hrvatskog društva i strateškim pravcima njegovog razvoja, i to ne samo u području kulture, obrazovanja, znanosti, informiranja, nego i u području rada i socijalne skrbi, zdravstva, industrije, inovacija i istraživanja, gospodarstva i dr. Reducirajući ulogu knjižnica u društvu na njihovu tradicionalnu kulturno-baštinsku, posudbenu i informacijsko-referalnu funkciju, autori teksta ovog Prijedloga Zakona ne stvaraju zakonski i pravni okvir za prepoznavanje potencijala knjižnica da se uključe u sve sfere razvoja hrvatskog društva. Postojeća knjižnična praksa pokazuje da uz svoje temeljne, tradicionalne uloge i zadaće, suvremene knjižnice djeluju kao polifunkcionalna središta svojih zajednica, koja ne doprinose samo razvoju kulture, informiranja,obrazovanja, cjeloživotnog učenja, već i socijalne inkluzije i kohezije. Prijedlog Zakona ne predviđa povećanje sredstava za daljnji razvoj knjižnica i knjižnične djelatnosti, kako bi stvorio pravno-zakonski okvir za što učinkovitije i djelotvornije iskorištavanje njihovih potencijala u razvoju hrvatskog društva, a niti ne predviđa njihovo drugačije pozicioniranje, npr. kao dijela kreativnih i kulturnih industrija, čime bi im se omogućila bolja i veća konkurentnost u apliciranju na druge izvore financiranja, uz ona proračunska. Prijedlog Zakona ne uređuje okvir za što širu dostupnost, djelotvomost i učinkovitost knjižnica i knjižnične djelatnosti koja se postiže prvenstveno besplatnim učlanjivanjem, bar za djecu i mlade. Prijedlog Zakona takoder ne uređuje status Hrvatske knjižnice za slijepe, kao niti središnjih knjižnica za nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. U svojim Prekršajnim odredbama Prijedlog Zakona ne propisuje nikakve sankcije ukoliko se ne poštuje dužnost osnivanja knjižnica i provedbe knjižnične djelatnosti, propisane člankom 11. i člankom 33. Prijedlog Zakona ne uvažava dokumente koje je sastavila knjižničarska struka i ponudila Ministarstvu kulture RH na usvajanje. U Prijedlogu Zakona navodi se potreba donošenja Nacionalnog plana razvitka knjižnične djelatnosti, a ignorira se dokument koji je sastavila struka pod nazivom Strategija hrvatskog knjižničarstva 2015.-2020. koji je prihvaćen na Hrvatskom knjižničnom vijeću.Sastavljen je i prateći Akcijski plan, no očitovanje Ministarstva kulture RH o ovim dokumentima nije poznato, barem ne široj stručnoj zajednici.Budu6i da ovaj Prijedlog Zakona nije prošao stručnu raspravu koja bi pravovremeno ukazala na ove, ali i brojne druge sporne elemente, ravnatelji županijskih matičnih knjižnica i voditelji matičnih službu u svojem pismu ministrici kulture izrazili su stav da je neophodno da se Prijedlog Zakona odmah nakon javne rasprave povuče iz saborske procedure te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti usklađen sa suvremenim pravcima razvoja. teorije i prakse domaćeg i međunarodnog knjižničarstva, a prije svega s potrebama razvoja hrvatskoga društva. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Predlagatelj ne daje konkretne razloge povlačenja Zakona iz procedure, ne daje konkretne prijedloge. Ističe se da je Nacrt prijedloga Zakona prošao stručnu raspravu te da je raspravljen sa brojnim zainteresiranim dionicima.
140 Miroslav Katić, predsjednik Društva knjižničara Karlovačke županije PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U potpunosti podržavam komentare Hrvatskoga knjižničarskog društva: II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. 1. Zašto nije naveden osnovni motiv predlagača kako bi i iz tog stava nastali problem bio transparentnije raspravljen, kao što je naveden u prijedlogu Zakona o muzejima. Također, zbog navedenih procesa javila se nužnost usklađenog postupanja sa muzejskom, arhivskom i knjižničnom građom. OBRAZLOŽENJE Neka se nepovoljna rješenja iz jednog zakona preslikavaju na ostala dva i to je potrebno transparentno navesti. Tako se npr. iz Prijedloga Zakona o muzejima na ostale zakone preslikava situacija: „Zakonom o muzejima iz 2015. proširen je popis stručnog osoblja u muzejima u obavljanju muzejske djelatnosti za što nije postojala podrška stručne javnosti. Također, navedena zvanja nisu zaživjela u praksi kao specifičnost muzejske djelatnosti. Ali, u Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisana su knjižnična zvanja i nikakvih prijepora u svezi toga nema, niti ih je bilo. No, unatoč tomu, iz sva tri zakona (Arhivi, Knjižnice, Muzeji) stručna zvanja su izbačena i propisivat će se pravilnicima. 2. KOMENTAR PRIJEDLOGA ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI S OBZIROM NA DJELOKRUG HRVATSKE KNJIŽNICE ZA SLIJEPE Smatramo da se pitanje statusa Hrvatske knjižnice za slijepe treba razjasniti i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Naime, Hrvatska knjižnica za slijepe, iako javna ustanova u kulturi čiju djelatnost financira Ministarstvo kulture, nije razvrstana u upisnik knjižnica pri Ministarstvu kulture. Zbog specifičnosti i ključne uloge koju knjižnica zauzima s obzirom na proizvodnju i distribuciju građe u pristupačnim formatima predlažemo da joj se dodijeli status matičnosti koji bi bio posebno istaknut i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. U nastavku ćemo pobrojati činjenice i navesti prijedlog statusa te sukladno tome prokomentirati Prijedlog zakona. Činjenice o Hrvatskoj knjižnici za slijepe: Hrvatska knjižnica za slijepe javna je ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou preko 50 godina pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. U ime Republike Hrvatske osnivačka prava obavlja Vlada Republike Hrvatske. Sredstva osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Hrvatska knjižnica za slijepe sastoji se od posudbenog odjela, odjela za proizvodnju zvučnih izdanja i tiskare za brajicu. Budući da sama proizvodi svoj fond u pristupačnim formatima (brajica, zvučna knjiga i strojno čitljivi oblici), 80% osoblja čine osobe koje nisu knjižničarske struke. Po sadržaju je fond knjižnice identičan fondu narodnih knjižnica ali je po formi specifičan. Uključena je u rad međunarodne Sekcije knjižnica koje pružaju usluge osobama kojima standardni tisak nije čitljiv (Libraries serving persons with print disabilities section) pri IFLA-i. Slijedom toga njezine su posebne zadaće: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s prije svega narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi U listopadu ove godine će Ugovor iz Marakeša stupiti na snagu što će predstavljati prijeloman trenutak za proizvodnju i razmjenu građe u pristupačnim formatima na nacionalnom ali prije svega međunarodnom nivou. Hrvatska knjižnica za slijepe će se uključiti u međunarodnu platformu i steći u okviru Ugovora iz Marakeša status ovlaštenog subjekta. PRIJEDLOG STATUSA: Hrvatska knjižnica za slijepe nije specijalna knjižnica već zaslužuje status matične narodne knjižnice za osobe kojima standardni tisak nije čitljiv (u svijetu knjižnice poput Hrvatske knjižnice za slijepe imaju status nacionalne ili narodne knjižnice za osobe kojim standardni tisak nije čitljiv ili pak institucije koja na nacionalnom nivou pruža usluge osobama kojim standardni tisak nije čitljiv). U skladu s time Hrvatska knjižnica za slijepe bi trebala biti repozitorij građe proizvedene u pristupačnim formatima, brinuti o politici proizvodnje i distribucije dotične građe, te razvoju usluga i standarda za korisnike kojima standardni tisak nije čitljiv. Imajući sve navedeno na umu, predlažemo da se u Prijedlogu Zakona uvrsti i istakne zasebnim člankom status i djelokrug Hrvatske knjižnice za slijepe kako slljedi: Članak... (1) Hrvatska knjižnica za slijepe je javna ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. (2) Hrvatska knjižnica za slijepe središnja je knjižnica za knjižnične usluge namijenjene osobama kojima standardni tisak nije čitljiv. (3) Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. (4) Sredstva za rad osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Članak ... Zadaće Hrvatska knjižnice za slijepe su: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi - okupljanje obveznog primjerka građe proizvedene u pristupačnim formatima na području Republike Hrvatske - praćenje programa proizvodnje pristupačnih formata na području Republike Hrvatske - obavljanje drugih zadaća predviđenih drugim propisima i Statutom Hrvatske knjižnice za slijepe 3. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U razdoblju od donošenja Zakona o knjižnicama (Narodne novine, broj 105/97., 5/98., 104/00. i 69/09. ) do danas nije bilo većih izmjena u tekstu Zakona. U navedenom razdoblju došlo je do znatnih promjena u društvu koje su se dogodile pod snažnim utjecajem novih tehnologija i novih oblika komuniciranja stoga određene vrste djelovanja knjižnica, njihove službe i usluge (poput digitalizacije, prikupljanja digitalnih matrica, organizacije online usluga, osnutak i upravljanje repozitorijima digitalne građe, zaštita baštine u digitalnom okruženju) nisu ni mogle biti obuhvaćene postojećim Zakonom jer se u vrijeme njegova donošenja nisu još pojavile ili su bile tek na samim počecima razvoja. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Trenutno važeći Zakon o knjižnicama je jasnije strukturiran i napisan, pa bi bilo poželjnije u njega dodati odredbe vezane uz novosti u poslovanju knjižnica. Stoga smatramo da nema potrebe mijenjati cijeli Zakon. OBRAZLOŽENJE U „Ocjeni stanja“ opravdano se naglašava da su se u proteklih 20-tak godina dogodile velike promjene u struci pod utjecajem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, što se ilustrira pojavom digitalizacije, digitalnih matrica, elektroničkih usluga (za njih se koristi pojam „online usluga“), digitalnih repozitorija… Međutim, u samom tekstu zakona, neke od tih novina se uopće ne spominju ili se spominju samo sporadično. Primjerice, za digitalizaciju knjižnične građe navodi se da se mora standardizirati, no ne navodi se tko će donijeti taj standard. Isto tako, navodi se „zaštita baštine u digitalnom okruženju“ kao jedna od novosti nastalih pod utjecajem novih tehnologija, a kasnije se u Prijedlogu zakona potpuno izbacuje poglavlje o zaštiti knjižnične građe (prema trenutno važećem zakonu, čl. 45. i 46.)… 4. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Odredbe o slobodnom pristupu informacijama i javnom pristupu mreži, zaštiti privatnosti i poštivanju autorskog i srodnih prava, digitalizaciji i digitalnoj knjižnici, međuknjižničnoj posudbi, obveznom primjerku elektroničkih publikacija te o stalnom stručnom usavršavanju su neke od odredbi koje je potrebno na odgovarajući način unijeti u Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Slažemo se, ali te odredbe u sam Zakon nisu unesene na odgovarajući način. Stoga je potrebno u tekst Zakona unijeti jasne odredbe u svim segmentima koji se navode u tekstu. 5. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalnopravno mogući. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE Neistinita je tvrdnja kako sadašnjim zakonom nije omogućen rad svim vrstama knjižnica. Neovisno o tome tko im je osnivač, osoba iz javne ili privatne sfere, sve su knjižnice u sadašnjem Zakonu omogućene, jedino što su funkcionalno usklađene, kroz opće odredbe o organizaciji knjižnica iz glave i postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. S obzirom da su u Upisnik knjižnica https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=202&pregled=1 (odaberi: „specijalne“) prema Pravilniku o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (NN 139/98, 25/17) upisane i mnoge knjižnice vjerskih zajednica i to kao tip knjižnice: „U sastavu“, Vrsta knjižnice: „specijalna“ neispravno je navoditi vjerske zajednice ili specijalne knjižnice kao jedan od razloga za donošenje tih promjena niti ih je potrebno isticati. Sve te knjižnice već su zakonito registrirane u upisnik prema pravilniku i čl. 8. Zakona, od mnogih samostanskih do raznih vrsta specijalnih knjižnica u sastavu trgovačkih društava (Belišće d.d., Podravka, Saponia itd.) Nepotrebnom podjelom knjižnica na "javne" i "privatne" (jer se ona i danas podrazumijeva), umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11., st. 2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Oni koji se žele baviti komercijalnom djelatnošću trgovanja informacijama putem trgovačkih društava ili drugih oblika koji su posebno i jasno formalnopravno regulirani drugim zakonima (o trgovačkim društvima, o zadrugama…) i danas to mogu i rade u više primjera (npr. informacijski servisi poput IUS Info), samo takva samostalna društva ni po čemu nisu, niti moraju, a po nekim drugim propisima koji reguliraju komercijalne djelatnosti sve do propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, niti ne mogu biti knjižnice. U gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Predloženi tekst zakona kojim ravnatelji javnih knjižnica nisu nužno osobe s iskustvom u knjižničarstvu, a za ostale vrste knjižnica nisu niti propisana zvanja za ravnatelje – takvim tekstom zakona se ne doprinosi razvoju knjižnične djelatnosti utemeljene na standardima nego se djelatnost ovim zakonom naprotiv unazađuje. Naime, niti u sastavu Hrvatskog knjižničnog vijeća niti u sastavu stručnih vijeća knjižnica s više od 5 zaposlenih nije nužno da većinu članova čine stručni knjižnični djelatnici koji su jedini osposobljeni za provođenje standarda. Preslikavanje situacije iz muzeja, kako je navedeno u Prijedlogu Zakona o muzejima: „- jačanje upravljačke uloge ravnatelja muzeja propisivanjem uvjeta pri izboru ravnatelja za zanimanja izvan muzejske struke“ odnosi se na muzeje, ali ne i na knjižnice, jer to nisu iste vrste ustanova. Dobro upravljanje knjižnicama je usko povezano uz posjedovanje stručnih knjižničarskih znanja (dobivenih kroz formalnu edukaciju i polaganje stručnog ispita te naročito uz iskustvo rada u knjižnicama). 6. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U postupku izrade Zakona potrebno je uzeti u obzir Preporuke Vijeća Europe i druge međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili navesti: Preporuke Vijeća Europe i druge relevantne međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci koji su uzeti u obzir prilikom izrade ovog teksta. OBRAZLOŽENJE Nigdje nisu navedeni da li su i koji od ovdje spomenutih vrsta dokumenta uzeti u obzir pri izradi ovog Zakona. Naprotiv, u nekim važnim područjima koja se reguliraju Zakonom međunarodni dokumenti važni za knjižničarsku struku nisu uzeti u obzir, već se postupalo upravo suprotno načelima međunarodnih dokumenata, npr. međunarodna klasifikacija vrsta knjižnica i obvezni primjerak. 7. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini djelovalo je 1768 knjižnica s 4066 zaposlenih djelatnika, od kojih je njih 3380 zaposleno na stručnim poslovima. Od ukupnog broja knjižnica samostalno je 169 knjižnica, 100 knjižnica je u sastavu drugih knjižnica, a 1499 knjižnica u sastavu je ustanova/poduzeća. Prema vrsti knjižnica: 1 nacionalna knjižnica (300 zaposlenika), 7 sveučilišnih (174 zaposlenika), 118 knjižnica na visokim učilištima (332 zaposlenika), 2 općeznanstvene (48 zaposlenika), 146 specijalnih knjižnica (223 zaposlenika), 277 narodnih knjižnica (1660 zaposlenika), 858 osnovnoškolskih knjižnica (919 zaposlenika) i 359 srednjoškolskih knjižnica (410 zaposlenika). Članova knjižnica bilo je 1 309 484 , a od ukupno korištene knjižnične građe ( 11 492 797 jedinica) najviše su se koristile knjige i brošure (68,6%) te novine (18,13%). Najviše se građe koristi u narodnim knjižnicama (40,91%). IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Navedena je statistika, ali ne i ocjena stanja, kako je navedeno u naslovu, stoga je potrebno izvesti ocjene na temelju svega navedenog u ovom poglavlju. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen prijedlog. Nacrt prijedloga Zakona uređuje status Hrvatske knjižnica za slijepe na način da je propisuje da je Hrvatska knjižnica za slijepe središnja javna ustanova od interesa za Republiku hrvatsku koja obavlja djelatnost proizvodnje i nabave knjižnične građe pristupačni formatima u svrhu pružanja knjižnične usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. Detaljnije uređenje djelatnosti ove knjižnice normira se unutarnjim aktima navedene knjižnice.
141 Radovan Vrana PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI "U razdoblju od donošenja Zakona o knjižnicama (Narodne novine, broj 105/97., 5/98., 104/00. i 69/09. ) do danas nije bilo većih izmjena u tekstu Zakona. U navedenom razdoblju došlo je do znatnih promjena u društvu koje su se dogodile pod snažnim utjecajem novih tehnologija i novih oblika komuniciranja stoga određene vrste djelovanja knjižnica, njihove službe i usluge (poput digitalizacije, prikupljanja digitalnih matrica, organizacije online usluga, osnutak i upravljanje repozitorijima digitalne građe, zaštita baštine u digitalnom okruženju) nisu ni mogle biti obuhvaćene postojećim Zakonom jer se u vrijeme njegova donošenja nisu još pojavile ili su bile tek na samim počecima razvoja." Nažalost, osim u ovom uvodnom dijelu nacrta Zakona, nisu spomenute (a kasnije u tekstu nacrta Zakona niti detaljnije razrađene) aktivnosti poput "digitalizacije, prikupljanja digitalnih matrica, organizacije online usluga, osnutak i upravljanje repozitorijima digitalne građe, zaštita baštine u digitalnom okruženju" u smislu odgovornosti za provedbu i financiranje. Ne spominju se niti oblikovanje digitalnih zbirki i digitalnih knjižnica (u množini), POHRANA, zaštita i DUGOROČNO OČUVANJE digitalne građe, usluge temeljene na digitalnim izvorima informacija na svih tehnološkim platformama i još mnoštvo povezanih aktivnosti. Za sve navedeno potrebni su tehnološki temelji, ali je još više potrebno znanje o stvaranju i upravljanju digitalnim informacijskim izvorima koje se stječe na studiju informacijskih znanosti (a koji se ne spominje u članku 32. ovog nacrta Zakona, kao niti diplomirani knjižničari). Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Predlagatelj ne daje konkretan prijedlog.
142 Alida Devčić Crnić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Velik broj osnovnih i srednjih škola te, naročito učeničkih domova, nema knjižnicu uređenu prema Standardu za školske knjižnice i državno-pedagoškim standardima koji podrazumijevaju prostor, opremu, računalnu opremu rad stručnog knjižničnog osoblja. Primjerice još uvijek u svim školskim knjižnicama nije osigurano minimalnih 20 sati rada knjižničara tjedno, u dijelu knjižnica iako postoje uvjeti za puno radno vrijeme, odobreno je pola radnog vremena, u školama s velikim brojem učenika i razrednih odjeljenja zaposlen je samo jedan knjižničar, a trebalo bi još pola ili cijelo radno vrijeme knjižničara. Većina knjižnica u učeničkim domovima nema odobreno radno mjesto knjižničara. Nadalje, iz državnog proračuna trebala bi se redovito izdvajati sredstva za nabavu knjižnične građe za sve školske knjižnice a što se do sada činilo neredovito i sporadično. Stoga predlažemo da navedena tvrdnja glasi: „Za provođenje ovoga Zakona potrebno je osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske kako bi se u suradnji i uz sufinanciranje osnivača, omogućilo ispunjavanje minimuma standarda za pojedine vrste knjižnica. Nije prihvaćen Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak
143 Iva Grković PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U potpunosti podržavam komentare Hrvatskoga knjižničarskog društva: II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. 1. Zašto nije naveden osnovni motiv predlagača kako bi i iz tog stava nastali problem bio transparentnije raspravljen, kao što je naveden u prijedlogu Zakona o muzejima. Također, zbog navedenih procesa javila se nužnost usklađenog postupanja sa muzejskom, arhivskom i knjižničnom građom. OBRAZLOŽENJE Neka se nepovoljna rješenja iz jednog zakona preslikavaju na ostala dva i to je potrebno transparentno navesti. Tako se npr. iz Prijedloga Zakona o muzejima na ostale zakone preslikava situacija: „Zakonom o muzejima iz 2015. proširen je popis stručnog osoblja u muzejima u obavljanju muzejske djelatnosti za što nije postojala podrška stručne javnosti. Također, navedena zvanja nisu zaživjela u praksi kao specifičnost muzejske djelatnosti. Ali, u Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisana su knjižnična zvanja i nikakvih prijepora u svezi toga nema, niti ih je bilo. No, unatoč tomu, iz sva tri zakona (Arhivi, Knjižnice, Muzeji) stručna zvanja su izbačena i propisivat će se pravilnicima. 2. KOMENTAR PRIJEDLOGA ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI S OBZIROM NA DJELOKRUG HRVATSKE KNJIŽNICE ZA SLIJEPE Smatramo da se pitanje statusa Hrvatske knjižnice za slijepe treba razjasniti i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Naime, Hrvatska knjižnica za slijepe, iako javna ustanova u kulturi čiju djelatnost financira Ministarstvo kulture, nije razvrstana u upisnik knjižnica pri Ministarstvu kulture. Zbog specifičnosti i ključne uloge koju knjižnica zauzima s obzirom na proizvodnju i distribuciju građe u pristupačnim formatima predlažemo da joj se dodijeli status matičnosti koji bi bio posebno istaknut i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. U nastavku ćemo pobrojati činjenice i navesti prijedlog statusa te sukladno tome prokomentirati Prijedlog zakona. Činjenice o Hrvatskoj knjižnici za slijepe: Hrvatska knjižnica za slijepe javna je ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou preko 50 godina pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. U ime Republike Hrvatske osnivačka prava obavlja Vlada Republike Hrvatske. Sredstva osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Hrvatska knjižnica za slijepe sastoji se od posudbenog odjela, odjela za proizvodnju zvučnih izdanja i tiskare za brajicu. Budući da sama proizvodi svoj fond u pristupačnim formatima (brajica, zvučna knjiga i strojno čitljivi oblici), 80% osoblja čine osobe koje nisu knjižničarske struke. Po sadržaju je fond knjižnice identičan fondu narodnih knjižnica ali je po formi specifičan. Uključena je u rad međunarodne Sekcije knjižnica koje pružaju usluge osobama kojima standardni tisak nije čitljiv (Libraries serving persons with print disabilities section) pri IFLA-i. Slijedom toga njezine su posebne zadaće: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s prije svega narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi U listopadu ove godine će Ugovor iz Marakeša stupiti na snagu što će predstavljati prijeloman trenutak za proizvodnju i razmjenu građe u pristupačnim formatima na nacionalnom ali prije svega međunarodnom nivou. Hrvatska knjižnica za slijepe će se uključiti u međunarodnu platformu i steći u okviru Ugovora iz Marakeša status ovlaštenog subjekta. PRIJEDLOG STATUSA: Hrvatska knjižnica za slijepe nije specijalna knjižnica već zaslužuje status matične narodne knjižnice za osobe kojima standardni tisak nije čitljiv (u svijetu knjižnice poput Hrvatske knjižnice za slijepe imaju status nacionalne ili narodne knjižnice za osobe kojim standardni tisak nije čitljiv ili pak institucije koja na nacionalnom nivou pruža usluge osobama kojim standardni tisak nije čitljiv). U skladu s time Hrvatska knjižnica za slijepe bi trebala biti repozitorij građe proizvedene u pristupačnim formatima, brinuti o politici proizvodnje i distribucije dotične građe, te razvoju usluga i standarda za korisnike kojima standardni tisak nije čitljiv. Imajući sve navedeno na umu, predlažemo da se u Prijedlogu Zakona uvrsti i istakne zasebnim člankom status i djelokrug Hrvatske knjižnice za slijepe kako slljedi: Članak... (1) Hrvatska knjižnica za slijepe je javna ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. (2) Hrvatska knjižnica za slijepe središnja je knjižnica za knjižnične usluge namijenjene osobama kojima standardni tisak nije čitljiv. (3) Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. (4) Sredstva za rad osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Članak ... Zadaće Hrvatska knjižnice za slijepe su: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi - okupljanje obveznog primjerka građe proizvedene u pristupačnim formatima na području Republike Hrvatske - praćenje programa proizvodnje pristupačnih formata na području Republike Hrvatske - obavljanje drugih zadaća predviđenih drugim propisima i Statutom Hrvatske knjižnice za slijepe 3. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U razdoblju od donošenja Zakona o knjižnicama (Narodne novine, broj 105/97., 5/98., 104/00. i 69/09. ) do danas nije bilo većih izmjena u tekstu Zakona. U navedenom razdoblju došlo je do znatnih promjena u društvu koje su se dogodile pod snažnim utjecajem novih tehnologija i novih oblika komuniciranja stoga određene vrste djelovanja knjižnica, njihove službe i usluge (poput digitalizacije, prikupljanja digitalnih matrica, organizacije online usluga, osnutak i upravljanje repozitorijima digitalne građe, zaštita baštine u digitalnom okruženju) nisu ni mogle biti obuhvaćene postojećim Zakonom jer se u vrijeme njegova donošenja nisu još pojavile ili su bile tek na samim počecima razvoja. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Trenutno važeći Zakon o knjižnicama je jasnije strukturiran i napisan, pa bi bilo poželjnije u njega dodati odredbe vezane uz novosti u poslovanju knjižnica. Stoga smatramo da nema potrebe mijenjati cijeli Zakon. OBRAZLOŽENJE U „Ocjeni stanja“ opravdano se naglašava da su se u proteklih 20-tak godina dogodile velike promjene u struci pod utjecajem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, što se ilustrira pojavom digitalizacije, digitalnih matrica, elektroničkih usluga (za njih se koristi pojam „online usluga“), digitalnih repozitorija… Međutim, u samom tekstu zakona, neke od tih novina se uopće ne spominju ili se spominju samo sporadično. Primjerice, za digitalizaciju knjižnične građe navodi se da se mora standardizirati, no ne navodi se tko će donijeti taj standard. Isto tako, navodi se „zaštita baštine u digitalnom okruženju“ kao jedna od novosti nastalih pod utjecajem novih tehnologija, a kasnije se u Prijedlogu zakona potpuno izbacuje poglavlje o zaštiti knjižnične građe (prema trenutno važećem zakonu, čl. 45. i 46.)… 4. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Odredbe o slobodnom pristupu informacijama i javnom pristupu mreži, zaštiti privatnosti i poštivanju autorskog i srodnih prava, digitalizaciji i digitalnoj knjižnici, međuknjižničnoj posudbi, obveznom primjerku elektroničkih publikacija te o stalnom stručnom usavršavanju su neke od odredbi koje je potrebno na odgovarajući način unijeti u Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Slažemo se, ali te odredbe u sam Zakon nisu unesene na odgovarajući način. Stoga je potrebno u tekst Zakona unijeti jasne odredbe u svim segmentima koji se navode u tekstu. 5. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalnopravno mogući. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE Neistinita je tvrdnja kako sadašnjim zakonom nije omogućen rad svim vrstama knjižnica. Neovisno o tome tko im je osnivač, osoba iz javne ili privatne sfere, sve su knjižnice u sadašnjem Zakonu omogućene, jedino što su funkcionalno usklađene, kroz opće odredbe o organizaciji knjižnica iz glave i postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. S obzirom da su u Upisnik knjižnica https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=202&pregled=1 (odaberi: „specijalne“) prema Pravilniku o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (NN 139/98, 25/17) upisane i mnoge knjižnice vjerskih zajednica i to kao tip knjižnice: „U sastavu“, Vrsta knjižnice: „specijalna“ neispravno je navoditi vjerske zajednice ili specijalne knjižnice kao jedan od razloga za donošenje tih promjena niti ih je potrebno isticati. Sve te knjižnice već su zakonito registrirane u upisnik prema pravilniku i čl. 8. Zakona, od mnogih samostanskih do raznih vrsta specijalnih knjižnica u sastavu trgovačkih društava (Belišće d.d., Podravka, Saponia itd.) Nepotrebnom podjelom knjižnica na "javne" i "privatne" (jer se ona i danas podrazumijeva), umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11., st. 2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Oni koji se žele baviti komercijalnom djelatnošću trgovanja informacijama putem trgovačkih društava ili drugih oblika koji su posebno i jasno formalnopravno regulirani drugim zakonima (o trgovačkim društvima, o zadrugama…) i danas to mogu i rade u više primjera (npr. informacijski servisi poput IUS Info), samo takva samostalna društva ni po čemu nisu, niti moraju, a po nekim drugim propisima koji reguliraju komercijalne djelatnosti sve do propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, niti ne mogu biti knjižnice. U gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Predloženi tekst zakona kojim ravnatelji javnih knjižnica nisu nužno osobe s iskustvom u knjižničarstvu, a za ostale vrste knjižnica nisu niti propisana zvanja za ravnatelje – takvim tekstom zakona se ne doprinosi razvoju knjižnične djelatnosti utemeljene na standardima nego se djelatnost ovim zakonom naprotiv unazađuje. Naime, niti u sastavu Hrvatskog knjižničnog vijeća niti u sastavu stručnih vijeća knjižnica s više od 5 zaposlenih nije nužno da većinu članova čine stručni knjižnični djelatnici koji su jedini osposobljeni za provođenje standarda. Preslikavanje situacije iz muzeja, kako je navedeno u Prijedlogu Zakona o muzejima: „- jačanje upravljačke uloge ravnatelja muzeja propisivanjem uvjeta pri izboru ravnatelja za zanimanja izvan muzejske struke“ odnosi se na muzeje, ali ne i na knjižnice, jer to nisu iste vrste ustanova. Dobro upravljanje knjižnicama je usko povezano uz posjedovanje stručnih knjižničarskih znanja (dobivenih kroz formalnu edukaciju i polaganje stručnog ispita te naročito uz iskustvo rada u knjižnicama). 6. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U postupku izrade Zakona potrebno je uzeti u obzir Preporuke Vijeća Europe i druge međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili navesti: Preporuke Vijeća Europe i druge relevantne međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci koji su uzeti u obzir prilikom izrade ovog teksta. OBRAZLOŽENJE Nigdje nisu navedeni da li su i koji od ovdje spomenutih vrsta dokumenta uzeti u obzir pri izradi ovog Zakona. Naprotiv, u nekim važnim područjima koja se reguliraju Zakonom međunarodni dokumenti važni za knjižničarsku struku nisu uzeti u obzir, već se postupalo upravo suprotno načelima međunarodnih dokumenata, npr. međunarodna klasifikacija vrsta knjižnica i obvezni primjerak. 7. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini djelovalo je 1768 knjižnica s 4066 zaposlenih djelatnika, od kojih je njih 3380 zaposleno na stručnim poslovima. Od ukupnog broja knjižnica samostalno je 169 knjižnica, 100 knjižnica je u sastavu drugih knjižnica, a 1499 knjižnica u sastavu je ustanova/poduzeća. Prema vrsti knjižnica: 1 nacionalna knjižnica (300 zaposlenika), 7 sveučilišnih (174 zaposlenika), 118 knjižnica na visokim učilištima (332 zaposlenika), 2 općeznanstvene (48 zaposlenika), 146 specijalnih knjižnica (223 zaposlenika), 277 narodnih knjižnica (1660 zaposlenika), 858 osnovnoškolskih knjižnica (919 zaposlenika) i 359 srednjoškolskih knjižnica (410 zaposlenika). Članova knjižnica bilo je 1 309 484 , a od ukupno korištene knjižnične građe ( 11 492 797 jedinica) najviše su se koristile knjige i brošure (68,6%) te novine (18,13%). Najviše se građe koristi u narodnim knjižnicama (40,91%). IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Navedena je statistika, ali ne i ocjena stanja, kako je navedeno u naslovu, stoga je potrebno izvesti ocjene na temelju svega navedenog u ovom poglavlju. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen prijedlog. Nacrt prijedloga Zakona uređuje status Hrvatske knjižnica za slijepe na način da je propisuje da je Hrvatska knjižnica za slijepe središnja javna ustanova od interesa za Republiku hrvatsku koja obavlja djelatnost proizvodnje i nabave knjižnične građe pristupačni formatima u svrhu pružanja knjižnične usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. Detaljnije uređenje djelatnosti ove knjižnice normira se unutarnjim aktima navedene knjižnice.
144 Društvo knjižničara Karlovačke županije PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U potpunosti podržavamo komentare Hrvatskoga knjižničarskog društva: II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. 1. Zašto nije naveden osnovni motiv predlagača kako bi i iz tog stava nastali problem bio transparentnije raspravljen, kao što je naveden u prijedlogu Zakona o muzejima Također, zbog navedenih procesa javila se nužnost usklađenog postupanja sa muzejskom, arhivskom i knjižničnom građom. OBRAZLOŽENJE Neka se nepovoljna rješenja iz jednog zakona preslikavaju na ostala dva i to je potrebno transparentno navesti. Tako se npr. iz Prijedloga Zakona o muzejima na ostale zakone preslikava situacija: „Zakonom o muzejima iz 2015. proširen je popis stručnog osoblja u muzejima u obavljanju muzejske djelatnosti za što nije postojala podrška stručne javnosti. Također, navedena zvanja nisu zaživjela u praksi kao specifičnost muzejske djelatnosti. Ali, u Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisana su knjižnična zvanja i nikakvih prijepora u svezi toga nema, niti ih je bilo. No, unatoč tomu, iz sva tri zakona (Arhivi, Knjižnice, Muzeji) stručna zvanja su izbačena i propisivat će se pravilnicima. 2. KOMENTAR PRIJEDLOGA ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI S OBZIROM NA DJELOKRUG HRVATSKE KNJIŽNICE ZA SLIJEPE Smatramo da se pitanje statusa Hrvatske knjižnice za slijepe treba razjasniti i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Naime, Hrvatska knjižnica za slijepe, iako javna ustanova u kulturi čiju djelatnost financira Ministarstvo kulture, nije razvrstana u upisnik knjižnica pri Ministarstvu kulture. Zbog specifičnosti i ključne uloge koju knjižnica zauzima s obzirom na proizvodnju i distribuciju građe u pristupačnim formatima predlažemo da joj se dodijeli status matičnosti koji bi bio posebno istaknut i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. U nastavku ćemo pobrojati činjenice i navesti prijedlog statusa te sukladno tome prokomentirati Prijedlog zakona. Činjenice o Hrvatskoj knjižnici za slijepe: Hrvatska knjižnica za slijepe javna je ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou preko 50 godina pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. U ime Republike Hrvatske osnivačka prava obavlja Vlada Republike Hrvatske. Sredstva osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Hrvatska knjižnica za slijepe sastoji se od posudbenog odjela, odjela za proizvodnju zvučnih izdanja i tiskare za brajicu. Budući da sama proizvodi svoj fond u pristupačnim formatima (brajica, zvučna knjiga i strojno čitljivi oblici), 80% osoblja čine osobe koje nisu knjižničarske struke. Po sadržaju je fond knjižnice identičan fondu narodnih knjižnica ali je po formi specifičan. Uključena je u rad međunarodne Sekcije knjižnica koje pružaju usluge osobama kojima standardni tisak nije čitljiv (Libraries serving persons with print disabilities section) pri IFLA-i. Slijedom toga njezine su posebne zadaće: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s prije svega narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi U listopadu ove godine će Ugovor iz Marakeša stupiti na snagu što će predstavljati prijeloman trenutak za proizvodnju i razmjenu građe u pristupačnim formatima na nacionalnom ali prije svega međunarodnom nivou. Hrvatska knjižnica za slijepe će se uključiti u međunarodnu platformu i steći u okviru Ugovora iz Marakeša status ovlaštenog subjekta. PRIJEDLOG STATUSA: Hrvatska knjižnica za slijepe nije specijalna knjižnica već zaslužuje status matične narodne knjižnice za osobe kojima standardni tisak nije čitljiv (u svijetu knjižnice poput Hrvatske knjižnice za slijepe imaju status nacionalne ili narodne knjižnice za osobe kojim standardni tisak nije čitljiv ili pak institucije koja na nacionalnom nivou pruža usluge osobama kojim standardni tisak nije čitljiv). U skladu s time Hrvatska knjižnica za slijepe bi trebala biti repozitorij građe proizvedene u pristupačnim formatima, brinuti o politici proizvodnje i distribucije dotične građe, te razvoju usluga i standarda za korisnike kojima standardni tisak nije čitljiv. Imajući sve navedeno na umu, predlažemo da se u Prijedlogu Zakona uvrsti i istakne zasebnim člankom status i djelokrug Hrvatske knjižnice za slijepe kako slijedi: Članak... (1) Hrvatska knjižnica za slijepe je javna ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. (2) Hrvatska knjižnica za slijepe središnja je knjižnica za knjižnične usluge namijenjene osobama kojima standardni tisak nije čitljiv. (3) Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. (4) Sredstva za rad osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Članak ... Zadaće Hrvatska knjižnice za slijepe su: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi - okupljanje obveznog primjerka građe proizvedene u pristupačnim formatima na području Republike Hrvatske - praćenje programa proizvodnje pristupačnih formata na području Republike Hrvatske - obavljanje drugih zadaća predviđenih drugim propisima i Statutom Hrvatske knjižnice za slijepe 3. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U razdoblju od donošenja Zakona o knjižnicama (Narodne novine, broj 105/97., 5/98., 104/00. i 69/09. ) do danas nije bilo većih izmjena u tekstu Zakona. U navedenom razdoblju došlo je do znatnih promjena u društvu koje su se dogodile pod snažnim utjecajem novih tehnologija i novih oblika komuniciranja stoga određene vrste djelovanja knjižnica, njihove službe i usluge (poput digitalizacije, prikupljanja digitalnih matrica, organizacije online usluga, osnutak i upravljanje repozitorijima digitalne građe, zaštita baštine u digitalnom okruženju) nisu ni mogle biti obuhvaćene postojećim Zakonom jer se u vrijeme njegova donošenja nisu još pojavile ili su bile tek na samim počecima razvoja. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Trenutno važeći Zakon o knjižnicama je jasnije strukturiran i napisan, pa bi bilo poželjnije u njega dodati odredbe vezane uz novosti u poslovanju knjižnica. Stoga smatramo da nema potrebe mijenjati cijeli Zakon. OBRAZLOŽENJE U „Ocjeni stanja“ opravdano se naglašava da su se u proteklih 20-tak godina dogodile velike promjene u struci pod utjecajem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, što se ilustrira pojavom digitalizacije, digitalnih matrica, elektroničkih usluga (za njih se koristi pojam „online usluga“), digitalnih repozitorija… Međutim, u samom tekstu zakona, neke od tih novina se uopće ne spominju ili se spominju samo sporadično. Primjerice, za digitalizaciju knjižnične građe navodi se da se mora standardizirati, no ne navodi se tko će donijeti taj standard. Isto tako, navodi se „zaštita baštine u digitalnom okruženju“ kao jedna od novosti nastalih pod utjecajem novih tehnologija, a kasnije se u Prijedlogu zakona potpuno izbacuje poglavlje o zaštiti knjižnične građe (prema trenutno važećem zakonu, čl. 45. i 46.)… 4. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Odredbe o slobodnom pristupu informacijama i javnom pristupu mreži, zaštiti privatnosti i poštivanju autorskog i srodnih prava, digitalizaciji i digitalnoj knjižnici, međuknjižničnoj posudbi, obveznom primjerku elektroničkih publikacija te o stalnom stručnom usavršavanju su neke od odredbi koje je potrebno na odgovarajući način unijeti u Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Slažemo se, ali te odredbe u sam Zakon nisu unesene na odgovarajući način. Stoga je potrebno u tekst Zakona unijeti jasne odredbe u svim segmentima koji se navode u tekstu. 5. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalnopravno mogući. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE Neistinita je tvrdnja kako sadašnjim zakonom nije omogućen rad svim vrstama knjižnica. Neovisno o tome tko im je osnivač, osoba iz javne ili privatne sfere, sve su knjižnice u sadašnjem Zakonu omogućene, jedino što su funkcionalno usklađene, kroz opće odredbe o organizaciji knjižnica iz glave i postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. S obzirom da su u Upisnik knjižnica https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=202&pregled=1 (odaberi: „specijalne“) prema Pravilniku o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (NN 139/98, 25/17) upisane i mnoge knjižnice vjerskih zajednica i to kao tip knjižnice: „U sastavu“, Vrsta knjižnice: „specijalna“ neispravno je navoditi vjerske zajednice ili specijalne knjižnice kao jedan od razloga za donošenje tih promjena niti ih je potrebno isticati. Sve te knjižnice već su zakonito registrirane u upisnik prema pravilniku i čl. 8. Zakona, od mnogih samostanskih do raznih vrsta specijalnih knjižnica u sastavu trgovačkih društava (Belišće d.d., Podravka, Saponia itd.) Nepotrebnom podjelom knjižnica na "javne" i "privatne" (jer se ona i danas podrazumijeva), umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11., st. 2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Oni koji se žele baviti komercijalnom djelatnošću trgovanja informacijama putem trgovačkih društava ili drugih oblika koji su posebno i jasno formalnopravno regulirani drugim zakonima (o trgovačkim društvima, o zadrugama…) i danas to mogu i rade u više primjera (npr. informacijski servisi poput IUS Info), samo takva samostalna društva ni po čemu nisu, niti moraju, a po nekim drugim propisima koji reguliraju komercijalne djelatnosti sve do propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, niti ne mogu biti knjižnice. U gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Predloženi tekst zakona kojim ravnatelji javnih knjižnica nisu nužno osobe s iskustvom u knjižničarstvu, a za ostale vrste knjižnica nisu niti propisana zvanja za ravnatelje – takvim tekstom zakona se ne doprinosi razvoju knjižnične djelatnosti utemeljene na standardima nego se djelatnost ovim zakonom naprotiv unazađuje. Naime, niti u sastavu Hrvatskog knjižničnog vijeća niti u sastavu stručnih vijeća knjižnica s više od 5 zaposlenih nije nužno da većinu članova čine stručni knjižnični djelatnici koji su jedini osposobljeni za provođenje standarda. Preslikavanje situacije iz muzeja, kako je navedeno u Prijedlogu Zakona o muzejima: „- jačanje upravljačke uloge ravnatelja muzeja propisivanjem uvjeta pri izboru ravnatelja za zanimanja izvan muzejske struke“ odnosi se na muzeje, ali ne i na knjižnice, jer to nisu iste vrste ustanova. Dobro upravljanje knjižnicama je usko povezano uz posjedovanje stručnih knjižničarskih znanja (dobivenih kroz formalnu edukaciju i polaganje stručnog ispita te naročito uz iskustvo rada u knjižnicama). 6. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U postupku izrade Zakona potrebno je uzeti u obzir Preporuke Vijeća Europe i druge međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili navesti: Preporuke Vijeća Europe i druge relevantne međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci koji su uzeti u obzir prilikom izrade ovog teksta. OBRAZLOŽENJE Nigdje nisu navedeni da li su i koji od ovdje spomenutih vrsta dokumenta uzeti u obzir pri izradi ovog Zakona. Naprotiv, u nekim važnim područjima koja se reguliraju Zakonom međunarodni dokumenti važni za knjižničarsku struku nisu uzeti u obzir, već se postupalo upravo suprotno načelima međunarodnih dokumenata, npr. međunarodna klasifikacija vrsta knjižnica i obvezni primjerak. 7. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini djelovalo je 1768 knjižnica s 4066 zaposlenih djelatnika, od kojih je njih 3380 zaposleno na stručnim poslovima. Od ukupnog broja knjižnica samostalno je 169 knjižnica, 100 knjižnica je u sastavu drugih knjižnica, a 1499 knjižnica u sastavu je ustanova/poduzeća. Prema vrsti knjižnica: 1 nacionalna knjižnica (300 zaposlenika), 7 sveučilišnih (174 zaposlenika), 118 knjižnica na visokim učilištima (332 zaposlenika), 2 općeznanstvene (48 zaposlenika), 146 specijalnih knjižnica (223 zaposlenika), 277 narodnih knjižnica (1660 zaposlenika), 858 osnovnoškolskih knjižnica (919 zaposlenika) i 359 srednjoškolskih knjižnica (410 zaposlenika). Članova knjižnica bilo je 1 309 484 , a od ukupno korištene knjižnične građe ( 11 492 797 jedinica) najviše su se koristile knjige i brošure (68,6%) te novine (18,13%). Najviše se građe koristi u narodnim knjižnicama (40,91%). IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Navedena je statistika, ali ne i ocjena stanja, kako je navedeno u naslovu, stoga je potrebno izvesti ocjene na temelju svega navedenog u ovom poglavlju. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen prijedlog. Nacrt prijedloga Zakona uređuje status Hrvatske knjižnica za slijepe na način da je propisuje da je Hrvatska knjižnica za slijepe središnja javna ustanova od interesa za Republiku hrvatsku koja obavlja djelatnost proizvodnje i nabave knjižnične građe pristupačni formatima u svrhu pružanja knjižnične usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. Detaljnije uređenje djelatnosti ove knjižnice normira se unutarnjim aktima navedene knjižnice.
145 Jasenka Pleško PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U ocjeni stanja se navodi da potojećim Zakonom o knjižnicama nisu "obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice... te da takvo stanje stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti... U vrijedećem zakonu se u članku četiri se navodi: "Knjižnice se osnivaju kao javne ustanove ili kao ustanove (u daljnjem tekstu: samostalne knjižnice). Pod uvjetima propisanim ovim Zakonom knjižničnu djelatnost mogu obavljati ustanove i druge pravne osobe, pri čemu se radi obavljanja knjižnične djelatnosti moraju ustanoviti posebne ustrojbene jedinice ovih ustanova i drugih pravnih osoba (u daljnjem tekstu: knjižnice u sustavu). Članak pet navodi: "Samostalne knjižnice kao javne ustanove mogu osnovati Republika Hrvatska, županije, Grad Zagreb, gradovi i općine. Samostalne knjižnice mogu osnovati i druge domaće pravne i fizičke osobe. Više osnivača može zajednički osnovati samostalnu knjižnicu, a međusobna prava i obveze uređuju ugovorom." Nejasno je koje to pravne osobe nisu do sada bile obuhvaćene zakonom (npr. vjerske zajednice , organizacijski oblici vjerskih zajednica te zajednice vjerskih zajednica su Zakonom o pravnom položaju vjerskih zajednica definirane kao neprofitne pravne osobe) i zašto se uvodi nova terminologija. Primljeno na znanje Ne postoji konkretan prijedlog predlagatelja.
146 Marijana Mišetić, predsjednica Komisije za visokoškolske knjižnice (HKD) PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Ad 1. Ocjena stanja - vratiti formulaciju iz važećeg Zakona o knjižnicama (NN 105/97, Čl. 1, Opće odredbe): „uvjeti i način njezina obavljanja, ustrojstvo i način rada knjižnica“ - s obzirom na neraskidive veze knjižničarstva i informacijskih znanosti sa suvremenom tehnološkim dostignućima u teoriji i u praksi, navođenje općih mjesta o utjecaju novih tehnologija u potpunosti je nepotrebno - mijenjati termin „knjižnice na visokim učilištima“ u „visokoškolske knjižnice“, kako stoji u sadašnjem Zakonu o knjižnicama (NN 105/97); mijenjanje postojeće terminologije nepotrebno je; potrebno je držati se klasifikacije knjižnica po HRN ISO 2789:2014 - knjižnični sustav Republike Hrvatske nejasno je definiran, i to ne kao skup, nego kao niz različitih knjižnica, bez određivanja na čemu se taj sustav temelji te koje su uloge i veze među sastavnicama - međunarodni dokumenti na koje se Prijedlog Zakona poziva moraju biti taksativno navedeni i mora biti evidentna usklađenost pojedinih odredbi Prijedloga Zakona s njima - potrebno je definirati i odrediti uloge i zadatake svih vrsta knjižnica u knjižničnom sustavu - iz perspektive visokoškolskih knjižnica, koje su dio obrazovne te znanstveno-istraživačke infrastrukture, nedopustivo je da Prijedlog Zakona ne prepoznaje i zanemaruje njihovu stratešku ulogu - potrebno je zadržati odredbe trenutno važećeg Zakona o knjižnicama (NN 105/97) koje se tiču knjižnica u sastavu, te zadržati dihotomiju "samostalne knjižnice i knjižnice u sastavu" Ad 2. Osnovna pitanja koja se uređuju predloženim Zakonom - nema potrebe da Prijedlog Zakona definira pojmove koji su u knjižničarstvu već davno definirani i dobro poznati temeljem međunarodnih i hrvatskih dokumenata (UNESCO, IFLA, ISO standardi), dok istovremeno u potpunosti propušta navesti bitne odrednice te pozicionirati se u odnosu na suvremene i u hrvatskim knjižnicama prisutne usluge i aspekte poslovanja (repozitoriji, baze podataka, e-učenje, osobni podaci, e-knjiga, e-čitanje, e-posudba...) - klasifikacija knjižnica i knjižnične djelatnosti koju Prijedlog Zakona rabi može biti samo ona temeljena na međunarodnim i hrvatskim dokumentima i praksi - nema opravdanja za uvođenje nejasnog i pseudodefiniranog pojma javne knjižnice Ad 3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći - u knjižničarstvu i u povijesti knjižničarstva, 1850. godina važna je iz niza razloga, ali nipošto iz razloga koji se navodi u Prijedlogu Zakona - status kulturnog dobra moraju dobiti svi arhivski primjerci svih publikacija koje pripadaju korpusu Croatica – nacionalna zbirka - Upisnik knjižnica već postoji, a razlog ni učinci promjene njegove lokacije nisu dovoljno jasni - dihotomija „javne knjižnice i knjižnice u sastavu“ terminološki zbunjuje: znači li to da knjižnice u sastavu nisu javne? - ponavlja se tekst iz poglavlja 2., a što je već sada regulirano važećim Zakonom o knjižnicama (NN 105/97) Primljeno na znanje Predlagatelj iznosi niz kritika na zakon, a ne navodi konkretan prijedlog teksta koji bi predlažio u nenormativnom dijelu Nacrta prijedloga zakona kao i u samom tekstu Zakona. Napominje se da je Ocjena stanja, osnovana pitanja koja se trebaju urediti zakonom te posljedice koje će donošenjem zakona proisteći, nenormativni dio Nacrta prijedloga Zakona koji je dogovoren i usuglašen s brojnim zainteresiranim dionicima iz područja knjižničarske struke.
147 Sveučilišna knjižnica u Splitu PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, vrste knjižnica, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i knjižnični sustav Republike Hrvatske. … Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. … Komentar : Prema postojećem Zakonu o knjižnicama, knjižnice vjerskih zajednica pripadaju skupni specijalnih knjižnica i sukladno tome pripadaju im sva njihova prava, stoga navedena ocjena nije istinita. Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, knjižnice na visokim učilištima, sveučilišne, znanstvene i specijalne knjižnice. Komentar : Specijalne knjižnice, skupina kojoj pripadaju i vjerske knjižnice, dio su knjižničnog sustava Republike Hrvatske. Zašto se u prijedlogu novog zakona izdvajaju u posebnu skupinu i prestaju biti dio knjižničnog sustava Republike Hrvatske? To je nedopustivo jer u svojim zbirkama čuvaju neprocjenjivo kulturno dobro i važnu povijesnu građu. Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini djelovalo je 1768 knjižnica s 4066 zaposlenih djelatnika, …. . Prema vrsti knjižnica: 1 nacionalna knjižnica (300 zaposlenika), 7 sveučilišnih (174 zaposlenika), 118 knjižnica na visokim učilištima (332 zaposlenika), 2 općeznanstvene (48 zaposlenika), 146 specijalnih knjižnica (223 zaposlenika), 277 narodnih knjižnica (1660 zaposlenika), …. . Komentar : U statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske za 2016. godinu navode se podaci o djelovanju 1768 knjižnica u RH od kojih je 146 specijalnih knjižnica s 223 zaposlenika. U tom broju specijalnih knjižnica, podrazumijeva se da udio imaju i „vjerske“ jer su prema važećem Zakonu o knjižnicama dio te skupine. Prihvaćen Prihvaćeno i preuređeno.
148 Inja Cahun, dipl. knjižničarka PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Dio 3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći potrebno je izmijeniti i dopuniti: - u kontekstu zakona, ne govori se o „posljedicama“ zakona, nego o „učincima“ - 1850. godine nije se promijenio način tiskanja, a posebno nije ručno tiskanje ustupilo mjesto strojnom, nego se promijenila tehnologija proizvodnje papira i počeo se proizvoditi lakše uništivi kiseli papir (veće kiselosti nego do tada); stoga godinu 1850. ne treba naglašavati, a posebno ne s obrazloženjem koje je napisano - dodati: „status kulturnog dobra svim arhivskim primjercima svih publikacija koje pripadaju korpusu Croatica – nacionalna zbirka“ - opet se govori o „sadržaju“ djelatnosti - „propisat će se… Upisnik knjižnica“. Upisnik knjižnica već postoji! - uvodi se dihotomija „javne knjižnice“ i „knjižnice u sastavu“: znači li to da knjižnice u sastavu nisu javne? Postoje samostalne knjižnice i knjižnice u sastavu. - ponavlja se sve iz poglavlja 2., a što je već sada regulirano postojećim Zakonom o knjižnicama iz 1997. Djelomično prihvaćen Prihvaćen je prijedlog koji se odnosi na uređenje statusa Croatice - nacionalne zbirke, dok je 1850. godina dogovorena sa Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u zagrebu kao krovnom knjižnicom knjižničarskog sustava Republike Hrvatske.
149 Inja Cahun, dipl. knjižničarka PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Dio 2. Osnovna pitanja koja se uređuju predloženim Zakonom potrebno je uskladiti prema IFLA-inim smjernicama i relevantnim međunarodnim i domaćim dokumentima. Isto tako, bilo bi za očekivati da se ovdje istaknu problemi uočeni u Ocjeni stanja. Osim toga, dio ovdje opisanih rješenja razlikuje se od onih u tekstu zakona, npr. financiranje redovne djelatnosti, koja se u tekstu zakona uopće ne spominje. Potrebno je uvesti i držati se svjetski prihvaćene klasifikacije knjižnične djelatnosti. OBRAZLOŽENJE: Potrebno je držati se UNESCO-vih, tj. IFLA-inih međunarodnih dokumenata i postojeće tradicije knjižničarske terminologije u RH. U dijelu: „Uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti“ neprimjerena je formulacija „sadržaj“. Zakonom se uređuje knjižnična djelatnost, a sadržaj, revizija i otpis tematika su pravilnika, a ne zakona. Uvodi se nejasan pojam „javna knjižnica“. „Precizira se status NSK“: znači li to da se misli na posebni zakon o NSK? Značenjem pojmova, na način kako se navodi u Prijedlogu Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, ne definiraju se knjižnice iz sustava obrazovanja i znanosti (školske i visokoškolske knjižnice) koje su zbirno gledajući najbrojnije vrste knjižnica prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini. Nisu obuhvaćeni mnogi važni pojmovi, npr. depozitarna knjižnica. Ne vidi se primjena ijednog međunarodnog dokumenta namijenjenog knjižničarskoj struci. Primljeno na znanje Predlagatelj iznosi niz kritika na zakon, a ne navodi konkretan prijedlog teksta koji bi predlažio u nenormativnom dijelu Nacrta prijedloga zakona kao i u samom tekstu Zakona. Napominje se da je Ocjena stanja, osnovana pitanja koja se trebaju urediti zakonom te posljedice koje će donošenjem zakona proisteći, nenormativni dio Nacrta prijedloga Zakona koji je dogovoren i usuglašen s brojnim zainteresiranim dionicima iz područja knjižničarske struke. Odredbama o Nacionalnoj i Sveučilišnoj knjižnici definira se status navedene knjižnice. Knjižnice u sustavu školstva nije potrebno uređivati u definicijama pojmova jer su one uređenu u tekstu Zakona u kojem se definiraju vrste knjižnica.
150 Inja Cahun, dipl. knjižničarka PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Navedena je statistika, ali ne i ocjena stanja, kako je navedeno u naslovu, stoga je potrebno izvesti ocjene na temelju svega navedenog u ovom poglavlju. Primljeno na znanje Predlagatelj ne daje konkretan prijedlog.
151 Inja Cahun, dipl. knjižničarka PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Brisati: U postupku izrade Zakona potrebno je uzeti u obzir Preporuke Vijeća Europe i druge međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci. Potrebno je navesti preporuke Vijeća Europe i druge relevantne međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci koji su uzeti u obzir prilikom izrade ovog teksta. Obrazloženje: Nigdje nisu navedeni da li su i koji od ovdje spomenutih vrsta dokumenta uzeti u obzir pri izradi ovog Zakona. Naprotiv, u nekim važnim područjima koja se reguliraju Zakonom međunarodni dokumenti važni za knjižničarsku struku nisu uzeti u obzir, već se postupalo upravo suprotno načelima međunarodnih dokumenata, npr. međunarodna klasifikacija vrsta knjižnica i obvezni primjerak. Primljeno na znanje Predlagatelj ne daje konkretan prijedlog.
152 Inja Cahun, dipl. knjižničarka PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Brisati: Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalnopravno mogući. Obrazloženje: Neistinita je tvrdnja kako sadašnjim zakonom nije omogućen rad svim vrstama knjižnica. Neovisno o tome tko im je osnivač, osoba iz javne ili privatne sfere, sve su knjižnice u sadašnjem Zakonu omogućene, jedino što su funkcionalno usklađene, kroz opće odredbe o organizaciji knjižnica iz glave i postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. S obzirom da su u Upisnik knjižnica https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=202&pregled=1 (odaberi: „specijalne“) prema Pravilniku o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (NN 139/98, 25/17) upisane i mnoge knjižnice vjerskih zajednica i to kao tip knjižnice: „U sastavu“, Vrsta knjižnice: „specijalna“ neispravno je navoditi vjerske zajednice ili specijalne knjižnice kao jedan od razloga za donošenje tih promjena niti ih je potrebno isticati. Sve te knjižnice već su zakonito registrirane u upisnik prema pravilniku i čl. 8. Zakona, od mnogih samostanskih do raznih vrsta specijalnih knjižnica u sastavu trgovačkih društava (Belišće d.d., Podravka, Saponia itd.) Nepotrebnom podjelom knjižnica na "javne" i "privatne" (jer se ona i danas podrazumijeva), umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11., st. 2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Oni koji se žele baviti komercijalnom djelatnošću trgovanja informacijama putem trgovačkih društava ili drugih oblika koji su posebno i jasno formalnopravno regulirani drugim zakonima (o trgovačkim društvima, o zadrugama…) i danas to mogu i rade u više primjera (npr. informacijski servisi poput IUS Info), samo takva samostalna društva ni po čemu nisu, niti moraju, a po nekim drugim propisima koji reguliraju komercijalne djelatnosti sve do propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, niti ne mogu biti knjižnice. U gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Predloženi tekst zakona kojim ravnatelji javnih knjižnica nisu nužno osobe s iskustvom u knjižničarstvu, a za ostale vrste knjižnica nisu niti propisana zvanja za ravnatelje – takvim tekstom zakona se ne doprinosi razvoju knjižnične djelatnosti utemeljene na standardima nego se djelatnost ovim zakonom naprotiv unazađuje. Naime, niti u sastavu Hrvatskog knjižničnog vijeća niti u sastavu stručnih vijeća knjižnica s više od 5 zaposlenih nije nužno da većinu članova čine stručni knjižnični djelatnici koji su jedini osposobljeni za provođenje standarda. Preslikavanje situacije iz muzeja, kako je navedeno u Prijedlogu Zakona o muzejima: „- jačanje upravljačke uloge ravnatelja muzeja propisivanjem uvjeta pri izboru ravnatelja za zanimanja izvan muzejske struke“ odnosi se na muzeje, ali ne i na knjižnice, jer to nisu iste vrste ustanova. Dobro upravljanje knjižnicama je usko povezano uz posjedovanje stručnih knjižničarskih znanja (dobivenih kroz formalnu edukaciju i polaganje stručnog ispita te naročito uz iskustvo rada u knjižnicama). Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno, brisani su dijelovi teksta koji se tiču knjižnica vjerskih zajednica. Isto tako, ovim se Nacrtom prijedloga zakona uvodi jasna podjela na osnivače i na vrste knjižnica prema namjeni i sadržaju. Što se tiče ravnatelja javne knjižnice, navedeni članak je nadopunjen na način da se za imenovanje na funkciju ravnatelja javne knjižnice trebaju ispunjavati uvjeti iz pravilnika kojim se propisuju stručna zvanja u knjižničarskoj struci.
153 Inja Cahun, dipl. knjižničarka PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Trenutno važeći Zakon o knjižnicama je jasnije strukturiran i napisan, pa bi bilo poželjnije u njega dodati odredbe vezane uz novosti u poslovanju knjižnica. Stoga smatramo da nema potrebe mijenjati cijeli Zakon. OBRAZLOŽENJE U „Ocjeni stanja“ opravdano se naglašava da su se u proteklih 20-tak godina dogodile velike promjene u struci pod utjecajem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, što se ilustrira pojavom digitalizacije, digitalnih matrica, elektroničkih usluga (za njih se koristi pojam „online usluga“), digitalnih repozitorija… Međutim, u samom tekstu zakona, neke od tih novina se uopće ne spominju ili se spominju samo sporadično. Primjerice, za digitalizaciju knjižnične građe navodi se da se mora standardizirati, no ne navodi se tko će donijeti taj standard. Isto tako, navodi se „zaštita baštine u digitalnom okruženju“ kao jedna od novosti nastalih pod utjecajem novih tehnologija, a kasnije se u Prijedlogu zakona potpuno izbacuje poglavlje o zaštiti knjižnične građe (prema trenutno važećem zakonu, čl. 45. i 46.)… Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Zaštita knjižnične građe je regulirana posebnom glavom Nacrta prijedloga zakona. Isto tako je članak 12. dopunjen u pogledu standarda za digitalizaciju a ujedno je i člankom 6. stavkom 2. Nacrta prijedloga zakona jasno navedeno da su prilikom obavljanja digitalizacije knjižnične građe iz svojih zbirki knjižnice dužne poštivati norme za digitalizaciju građe, izradu arhivskih i korisničkih primjeraka te metapodataka sukladno standardima iz članka 12. stavka 2. u kojem se navodi tko donosi standarde za pojedine vrste knjižnica.
154 Ana Škvarić, dipl. knjižničarka, članica Komisije za pokretne knjižnice HKD-a / članica Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI BRISATI: Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalnopravno mogući. OBRAZLOŽENJE: Sadašnji zakon navedeno omogućuje (čl. 4 i 5). Potrebno je konkretno navesti relevantne međunarodne dokumente koji će se koristiti u prijedlogu teksta Zakona i držati se UNESCOV-ih i IFLA-inih smjernica i dokumenata. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno, u dijelu koji se odnosi na knjižnice vjerskih zajednica budući su iste brisane iz teksta Nacrta prijedloga zakona. Isto tako, u nenormativnom dijelu zakona je nemoguće i nesvrsishodno pobrojati sve dokumente uzete u obzir prilikom izrade Nacrta prijedloga zakona.
155 Tomislav Silić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U potpunosti podržavam stavove i komentare Hrvatskoga knjižničarskog društva. Predlažem da se Zakon povuče iz procedure kako bi se izradio novi prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti! Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
156 Antonija Mandić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Podržavamo komentar Hrvatskog knjižničarskog društva: "Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručni odbor HKD-a traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
157 Narodna knjižnica Virje PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI UNESCO-v Manifest za narodne knjižnice, 1994. treba biti temelj našeg poslovanja i ne uvažavanje principa koje on propisuje u Zakonskim okvirima i propisima onemogučiti će knjižnice da se pridržavaju osnovnih načela koja struka traži poštuje na globalnoj razini. Manifest za narodne knjižnice, 1994.: „Službe se narodne knjižnice zasnivaju na jednakosti pristupa svima, bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj… Usluge su narodne knjižnice u načelu besplatne.“ Primljeno na znanje Nacrt prijedloga Zakona ne protivi se navedenim prinicipima UNESCO-vog Manifesta za narodne knjižnice.
158 Jagoda Ille, viša knjižničarka PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI BRISATI: Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalnopravno mogući. OPĆE PRIMJEDBE I OBRAZLOŽENJE Već uvriježenu i nedvojbenu dosadašnju podjelu na samostalne knjižnice i knjižnice u sastavu, koja se pokazala u praksi najprihvatljivijom i najjasnijom, ne bi trebalo mijenjati niti uvoditi pojmove javne i privatne knjižnice. Neistinita je tvrdnja kako sadašnjim zakonom nije omogućen rad svim vrstama knjižnica. Neovisno o tome tko im je osnivač, osoba iz javne ili privatne sfere, sve su knjižnice u sadašnjem Zakonu omogućene, jedino što su funkcionalno usklađene kroz opće odredbe o organizaciji knjižnica iz glave i postojećeg Zakona, napose čl. 4. i 5., kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom podjelom knjižnica na javne i privatne (jer se ona i danas podrazumijeva), umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11., st. 2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time privatne knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama – bez jasnog obrazloženja za to. Ne postoji opravdanje za uvođenje knjižnica vjerskih zajednica koje su do sada vođene i u upisniku kao specijalne knjižnice. I, ako se pogleda zanemariv udio tih knjižnica u Hrvatskoj, doista se čini nepotrebnim uvoditi novu vrstu. Čak i predlagač u pojedinim člancima zaboravlja/izostavlja ovu novopredloženu vrstu knjižnica i u područjima podjele odgovornosti i nadzora nad njom. Dosadašnja je tipologija usklađena s UNESCO-vom tipologijom koja je temelj međunarodnih statistika i ne bi je trebalo mijenjati. S obzirom da su u Upisnik knjižnica https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=202&pregled=1 (odaberi: „specijalne“) prema Pravilniku o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (NN 139/98, 25/17) upisane i mnoge knjižnice vjerskih zajednica i to kao tip knjižnice: „U sastavu“, Vrsta knjižnice: „specijalna“ neispravno je navoditi vjerske zajednice ili specijalne knjižnice kao jedan od razloga za donošenje tih promjena niti ih je potrebno isticati. Sve te knjižnice već su zakonito registrirane u upisnik prema pravilniku i čl. 8. Zakona, od mnogih samostanskih do raznih vrsta specijalnih knjižnica u sastavu trgovačkih društava. NENAVOĐENJE NAZIVLJA STRUČNOG KNJIŽNIČNOG OSOBLJA u temeljnom pravnom dokumentu poražavajuće je za knjižničarsku struku koja je godinama gradila svoj status, za brojne studente i profesore na Odsjecima i Katedrama u Zagrebu, Zadru i Osijeku, a praksa je pokazala da prilikom pregovaranja s osnivačima oko osnivanja knjižnica argument da takva odredba stoji u Zakonu nebrojeno je puta bio od presudne važnosti i za davanje pozitivnog mišljenja matičnih službi za osnivanje knjižnica, ali i za uspostavljanje kvalitetnog rada u knjižnici. HRVATSKO KNJIŽNIČNO VIJEĆE BILO IMALO JE MNOGO JASNIJU I VAŽNIJU ULOGU u sadašnjem Zakonu. „Prethodno mišljenje HKV-a" se više ne spominje. Ovaj prijedlog pasivizira i omalovažava ulogu HKV kao najvišeg stručnog javnopravnog tijela koje ima inicijativnu ulogu u osmišljavanju knjižničnih politika prema tijelima javne vlasti. Umjesto toga HKV je isključen od procesa donošenja odluka te prepušten potpuno diskrecijskoj odluci ministra kulture da neke standarde ili njihove promjene predloži ili ne, te eventualno post festum zatraži mišljenje. Djelomično prihvaćen Prihvaćen prijedlog vezan uz knjižnice vjerskih zajednica. Ne prihvaćaju se prijedlozi vezani uz stručne knjižničarske djelatnike. Ovo pitanje biti će uređeno podzakonskim aktom. Hrvatsko knjižnično vijeće je kao i do sada savjetodavno tijelo ministra kulture.
159 Aniko Smiljanić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Slažem se sa svim prijedlozima i primjedbama Hrvatskog knjižničarskog društva na prijedlog novog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti kako slijedi dalje u tekstu: Zašto nije naveden osnovni motiv predlagača kako bi i iz tog stava nastali problem bio transparentnije raspravljen, kao što je naveden u prijedlogu Zakona o muzejima Također, zbog navedenih procesa javila se nužnost usklađenog postupanja sa muzejskom, arhivskom i knjižničnom građom. OBRAZLOŽENJE Neka se nepovoljna rješenja iz jednog zakona preslikavaju na ostala dva i to je potrebno transparentno navesti. Tako se npr. iz Prijedloga Zakona o muzejima na ostale zakone preslikava situacija: „Zakonom o muzejima iz 2015. proširen je popis stručnog osoblja u muzejima u obavljanju muzejske djelatnosti za što nije postojala podrška stručne javnosti. Također, navedena zvanja nisu zaživjela u praksi kao specifičnost muzejske djelatnosti. Ali, u Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisana su knjižnična zvanja i nikakvih prijepora u svezi toga nema, niti ih je bilo. No, unatoč tomu, iz sva tri zakona (Arhivi, Knjižnice, Muzeji) stručna zvanja su izbačena i propisivat će se pravilnicima. Primljeno na znanje Ne postoji konkretan prijedlog predlagatelja.
160 Gorana Tuškan, Komisija za narodne knjižnice PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Promjene koje su se dodgodile u struci i samom opsegu djelatnosti struke, a koje su u ovom uvodnom dijelu najavljene, u samom tekstu Zakona nisu uopće spomenute. Tekst Zakona nije usklađen s međunarodnim dokumentima, što je nužno učiniti, kao i navesti relevantne međunarodne dokumente koji će se u prijedlogu teksta Zakona koristiti,. Primljeno na znanje Ne postoji konkretan prijedlog predlagatelja.
161 Silvija Perić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja Predlažem brisati: „Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalnopravno mogući.“ Niti u drugim područjima (javna uprava, zdravstvo, obrazovanje i dr.) djelatnost ne mogu obavljati svi „koje žele i mogu“ niti su „svi oblici obavljanja djelatnosti formalno pravno mogući“. Ovakve tendencije vode ka destabilizaciji sustava i deprofesionalizaciji djelatnosti. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno, brisan je dio teksta u kojem se spominju vjerske zajednice. Ostatak nenormativnog dijela teksta je preuređen. Ne postoji opasnost destabilizacije sustava i deprofesionalizacije djelatnosti Nacrta prijedloga zakona.
162 Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja Predlažemo brisati: „Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalnopravno mogući.“ Niti u drugim područjima (javna uprava, zdravstvo, obrazovanje i dr.) djelatnost ne mogu obavljati svi „koje žele i mogu“ niti su „svi oblici obavljanja djelatnosti formalnopravno mogući“. Ovakve tendencije vode ka destabilizaciji sustava i deprofesionalizaciji djelatnosti. Nije prihvaćen Ne postoji opasnost destabilizacije i deprofesionalizacije knjižnične djelatnosti u Nacrtu prijedloga zakona.
163 Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 2. Osnovna pitanja koja se uređuju predloženim Zakonom Predloženim Zakonom uređuju se sljedeće: - određuje se značenje pojedinih pojmova u Zakonu - utvrđuje se status kulturnog dobra za jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu javnih knjižnica nastalu do 1850. godine, a katalozi nabrojene knjižnične građe javnih knjižnica postaju sastavni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske - uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti te zaštita, revizija i otpis knjižnične građe - uređuju se vrste knjižnica, uvjeti za osnivanje knjižnica, Upisnik knjižnica, statusne promjene i prestanak rada knjižnica - uređuje se ustroj i upravljanje knjižnicama te se propisuje da javna knjižnica ima upravno vijeće, ravnatelja i stručno vijeće te se uređuje ustroj i upravljanje knjižnicom u sastavu - precizira se status Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, njezine zadaće te ustroj i upravljanje - uređuju se sredstva za rad knjižnica te se propisuje financiranje redovne djelatnosti i posebnih programa i zadaća knjižnice - propisuje se način uređenja stjecanja stručnih zvanja djelatnika u knjižnici - uređuje se Knjižnični sustav Republike Hrvatske te matična djelatnost - propisuje se obveza donošenja Nacionalnog plana razvitka knjižnične djelatnosti, standardi i preporuke za rad knjižnica - uređuje se osnivanje, zadaće, sastav i djelovanje Hrvatskog knjižničnog vijeća - propisuje se obuhvat, svrha prikupljanja i postupanje s obveznim primjerkom te dostava i prikupljanje obveznog primjerka online publikacija - uređuje se nadzor nad stručnima radom knjižnica te nadzor nad provedbom Zakona - uređuju se prekršajne odredbe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Potrebno je usklađenje prema IFLA-inim smjernicama i relevantnim međunarodnim i domaćim dokumentima. Isto tako, bilo bi za očekivati da se ovdje istaknu problemi uočeni u Ocjeni stanja. Osim toga, dio ovdje opisanih rješenja razlikuje se od onih u tekstu zakona, npr. financiranje redovne djelatnosti, koja se u tekstu zakona uopće ne spominje. Potrebno je uvesti i držati se svjetski prihvaćene klasifikacije knjižnične djelatnosti. OBRAZLOŽENJE: Potrebno je držati se UNESCO-vih, tj. IFLA-inih međunarodnih dokumenata i postojeće tradicije knjižničarske terminologije u RH. U dijelu: „Uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti“ neprimjerena je formulacija „sadržaj“. Zakonom se uređuje knjižnična djelatnost, a sadržaj, revizija i otpis tematika su pravilnika, a ne zakona. Uvodi se nejasan pojam „javna knjižnica“. „Precizira se status NSK“: znači li to da se misli na posebni zakon o NSK? Značenjem pojmova, na način kako se navodi u Prijedlogu Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, ne definiraju se knjižnice iz sustava obrazovanja i znanosti (školske i visokoškolske knjižnice) koje su zbirno gledajući najbrojnije vrste knjižnica prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini. Nisu obuhvaćeni mnogi važni pojmovi, npr. depozitarna knjižnica. Ne vidi se primjena niti jednog međunarodnog dokumenta namijenjenog knjižničarskoj struci. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U nenormativnom dijelu Nacrta prijedloga zakona dio teksta koji se tiče "Ocjene stanja" je izmijenjen. Što se tiče odredbi o financiranju i da se iste ne spominju u člancima zakona, upućujemo na članke 31. i 32. kojima se uređuju sredstva za rad knjižnica odnosno financiranje istih. Nastavno na primjedbu danu vezano uz Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu, nenormativni dio teksta glave II. više ne glasi isto već se navodi da se proširuje opseg rada Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, njezine zadaće te se uređuje ustroj i upravljanje. Ističe se da je u Nacrtu prijedloga jasno razgraničena podjela knjižnica prema osnivaču i prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda.
164 Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini djelovalo je 1768 knjižnica s 4066 zaposlenih djelatnika, od kojih je njih 3380 zaposleno na stručnim poslovima. Od ukupnog broja knjižnica samostalno je 169 knjižnica, 100 knjižnica je u sastavu drugih knjižnica, a 1499 knjižnica u sastavu je ustanova/poduzeća. Prema vrsti knjižnica: 1 nacionalna knjižnica (300 zaposlenika), 7 sveučilišnih (174 zaposlenika), 118 knjižnica na visokim učilištima (332 zaposlenika), 2 općeznanstvene (48 zaposlenika), 146 specijalnih knjižnica (223 zaposlenika), 277 narodnih knjižnica (1660 zaposlenika), 858 osnovnoškolskih knjižnica (919 zaposlenika) i 359 srednjoškolskih knjižnica (410 zaposlenika). Članova knjižnica bilo je 1 309 484 , a od ukupno korištene knjižnične građe ( 11 492 797 jedinica) najviše su se koristile knjige i brošure (68,6%) te novine (18,13%). Najviše se građe koristi u narodnim knjižnicama (40,91%). IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Navedena je statistika, ali ne i ocjena stanja, kako je navedeno u naslovu, stoga je potrebno izvesti ocjene na temelju svega navedenog u ovom poglavlju. Prihvaćen Ocjena stanja je obavljena u skladu s nomotehničkim pravilima te su u skladu s tim stanjem izvedeni zaključci koji se rezultirani odredbama u normativnom dijelu zakona.
165 Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U postupku izrade Zakona potrebno je uzeti u obzir Preporuke Vijeća Europe i druge međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili navesti: Preporuke Vijeća Europe i druge relevantne međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci koji su uzeti u obzir prilikom izrade ovog teksta. OBRAZLOŽENJE Nigdje nisu navedeni da li su i koji od ovdje spomenutih vrsta dokumenta uzeti u obzir pri izradi ovog Zakona. Naprotiv, u nekim važnim područjima koja se reguliraju Zakonom međunarodni dokumenti važni za knjižničarsku struku nisu uzeti u obzir, već se postupalo upravo suprotno načelima međunarodnih dokumenata, npr. međunarodna klasifikacija vrsta knjižnica i obvezni primjerak. Prihvaćen Prihvaćeno, nenormativni dio teksta u glavi II. točki 1. Ocjena stanja je promijenjen.
166 Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalnopravno mogući. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE Neistinita je tvrdnja kako sadašnjim zakonom nije omogućen rad svim vrstama knjižnica. Neovisno o tome tko im je osnivač, osoba iz javne ili privatne sfere, sve su knjižnice u sadašnjem Zakonu omogućene, jedino što su funkcionalno usklađene, kroz opće odredbe o organizaciji knjižnica iz glave i postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. S obzirom da su u Upisnik knjižnica https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=202&pregled=1 (odaberi: „specijalne“) prema Pravilniku o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (NN 139/98, 25/17) upisane i mnoge knjižnice vjerskih zajednica i to kao tip knjižnice: „U sastavu“, Vrsta knjižnice: „specijalna“ neispravno je navoditi vjerske zajednice ili specijalne knjižnice kao jedan od razloga za donošenje tih promjena niti ih je potrebno isticati. Sve te knjižnice već su zakonito registrirane u upisnik prema pravilniku i čl. 8. Zakona, od mnogih samostanskih do raznih vrsta specijalnih knjižnica u sastavu trgovačkih društava (Belišće d.d., Podravka, Saponia itd.) Nepotrebnom podjelom knjižnica na "javne" i "privatne" (jer se ona i danas podrazumijeva), umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11., st. 2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Oni koji se žele baviti komercijalnom djelatnošću trgovanja informacijama putem trgovačkih društava ili drugih oblika koji su posebno i jasno formalnopravno regulirani drugim zakonima (o trgovačkim društvima, o zadrugama…) i danas to mogu i rade u više primjera (npr. informacijski servisi poput IUS Info), samo takva samostalna društva ni po čemu nisu, niti moraju, a po nekim drugim propisima koji reguliraju komercijalne djelatnosti sve do propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, niti ne mogu biti knjižnice. U gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Predloženi tekst zakona kojim ravnatelji javnih knjižnica nisu nužno osobe s iskustvom u knjižničarstvu, a za ostale vrste knjižnica nisu niti propisana zvanja za ravnatelje – takvim tekstom zakona se ne doprinosi razvoju knjižnične djelatnosti utemeljene na standardima nego se djelatnost ovim zakonom naprotiv unazađuje. Naime, niti u sastavu Hrvatskog knjižničnog vijeća niti u sastavu stručnih vijeća knjižnica s više od 5 zaposlenih nije nužno da većinu članova čine stručni knjižnični djelatnici koji su jedini osposobljeni za provođenje standarda. Preslikavanje situacije iz muzeja, kako je navedeno u Prijedlogu Zakona o muzejima: „- jačanje upravljačke uloge ravnatelja muzeja propisivanjem uvjeta pri izboru ravnatelja za zanimanja izvan muzejske struke“ odnosi se na muzeje, ali ne i na knjižnice, jer to nisu iste vrste ustanova. Dobro upravljanje knjižnicama je usko povezano uz posjedovanje stručnih knjižničarskih znanja (dobivenih kroz formalnu edukaciju i polaganje stručnog ispita te naročito uz iskustvo rada u knjižnicama). Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno, brisan je dio teksta koji se odnosi na vjerske zajednice. Ostatak primjedbe se ne prihvaća budući da se pravna forma osnivanja ne može ograničiti, pa tako ni zabraniti osnivanje privatnih knjižnica. Vezano uz primjedbu za imenovanje ravnatelja javne knjižnice, navedeni članak je dopunjen na način da je potrebno da osoba ispunjava uvjete iz pravilnika kojim se propisuju stručna zvanja u knjižničarskoj struci.
167 Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U razdoblju od donošenja Zakona o knjižnicama (Narodne novine, broj 105/97., 5/98., 104/00. i 69/09. ) do danas nije bilo većih izmjena u tekstu Zakona. U navedenom razdoblju došlo je do znatnih promjena u društvu koje su se dogodile pod snažnim utjecajem novih tehnologija i novih oblika komuniciranja stoga određene vrste djelovanja knjižnica, njihove službe i usluge (poput digitalizacije, prikupljanja digitalnih matrica, organizacije online usluga, osnutak i upravljanje repozitorijima digitalne građe, zaštita baštine u digitalnom okruženju) nisu ni mogle biti obuhvaćene postojećim Zakonom jer se u vrijeme njegova donošenja nisu još pojavile ili su bile tek na samim počecima razvoja. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Trenutno važeći Zakon o knjižnicama je jasnije strukturiran i napisan, pa bi bilo poželjnije u njega dodati odredbe vezane uz novosti u poslovanju knjižnica. Stoga smatramo da nema potrebe mijenjati cijeli Zakon. OBRAZLOŽENJE U „Ocjeni stanja“ opravdano se naglašava da su se u proteklih 20-tak godina dogodile velike promjene u struci pod utjecajem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, što se ilustrira pojavom digitalizacije, digitalnih matrica, elektroničkih usluga (za njih se koristi pojam „online usluga“), digitalnih repozitorija… Međutim, u samom tekstu zakona, neke od tih novina se uopće ne spominju ili se spominju samo sporadično. Primjerice, za digitalizaciju knjižnične građe navodi se da se mora standardizirati, no ne navodi se tko će donijeti taj standard. Isto tako, navodi se „zaštita baštine u digitalnom okruženju“ kao jedna od novosti nastalih pod utjecajem novih tehnologija, a kasnije se u Prijedlogu zakona potpuno izbacuje poglavlje o zaštiti knjižnične građe (prema trenutno važećem zakonu, čl. 45. i 46.)… Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Zaštita knjižnične građe je regulirana posebnom glavom Nacrta prijedloga zakona. Isto tako je članak 12. dopunjen u pogledu standarda za digitalizaciju a ujedno je i člankom 6. stavkom 2. Nacrta prijedloga zakona jasno navedeno da su prilikom obavljanja digitalizacije knjižnične građe iz svojih zbirki knjižnice dužne poštivati norme za digitalizaciju građe, izradu arhivskih i korisničkih primjeraka te metapodataka sukladno standardima iz članka 12. stavka 2. u kojem se navodi tko donosi standarde za pojedine vrste knjižnica.
168 Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Nije naveden osnovni motiv predlagača kako bi i iz tog stava nastali problem bio transparentnije raspravljen, kao što je naveden u prijedlogu Zakona o muzejima. Također, zbog navedenih procesa javila se nužnost usklađenog postupanja s muzejskom, arhivskom i knjižničnom građom. OBRAZLOŽENJE Neka se nepovoljna rješenja iz jednog zakona preslikavaju na ostala dva i to je potrebno transparentno navesti. Tako se npr. iz Prijedloga Zakona o muzejima na ostale zakone preslikava situacija: „Zakonom o muzejima iz 2015. proširen je popis stručnog osoblja u muzejima u obavljanju muzejske djelatnosti za što nije postojala podrška stručne javnosti. Također, navedena zvanja nisu zaživjela u praksi kao specifičnost muzejske djelatnosti. Ali, u Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisana su knjižnična zvanja i nikakvih prijepora u svezi toga nema, niti ih je bilo. No, unatoč tomu, iz sva tri zakona (Arhivi, Knjižnice, Muzeji) stručna zvanja su izbačena i propisivat će se pravilnicima. Nije prihvaćen Primljeno na znanje, odbijen prijedlog. U glavi II. nenormativnog dijela Nacrta prijedloga zakona jasno su navedeni razlozi donošenja novog Zakona. Nastavno na prigovor da se izbacuju knjižnična zvanja, ukazujemo na činjenicu da su knjižničarska zvanja brojna kao i da su u bliskoj budućnosti izvjesne njihove izmjene. Ako bi se odredbe o uvjetima unosile u Zakon, svakom izmjenom uvjeta ili nazivlja zvanja morao bi se mijenjati Zakon, stoga se navedena primjedba ne može usvojiti.
169 Hrvatska knjižnica za slijepe PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Smatramo da se pitanje statusa Hrvatske knjižnice za slijepe treba razjasniti i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Naime, Hrvatska knjižnica za slijepe, iako javna ustanova u kulturi čiju djelatnost financira Ministarstvo kulture, nije razvrstana u upisnik knjižnica pri Ministarstvu kulture. Zbog specifičnosti i ključne uloge koju knjižnica zauzima s obzirom na proizvodnju i distribuciju građe u pristupačnim formatima predlažemo da joj se dodijeli status matičnosti koji bi bio posebno istaknut i novim Zakonom i knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Činjenice o Hrvatskoj knjižnici za slijepe: Hrvatska knjižnica za slijepe je javna ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou preko 50 godina pruža usluge osobana koje ne mogu čitati standardni tisak. Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. U ime Republike Hrvatske osnivačka prava obavlja Vlada Republike Hrvatske. Sredstva osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Hrvatska knjižnica za slijepe sastoji se od posudbenog odjela, odjela za proizvodnju zvučnih izdanja i tiskare za brajicu. Budući da sama proizvodi svoj fond u pristupačnim formatima (brajica, zvučna knjiga i strojno čitljivi oblici), 80% osoblja čine osobe koje nisu knjižničarske struke. Uključena je u rad međunarodne Sekcije knjižnica koje pružaju usluge osobama kojima standardni tisak nije čitljiv (Libraries serving persons with print disabilities section) pri IFLAi. Slijedom toga njezine su posebne zadaće: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s prije svega narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi U listopadu ove godine će Ugovor iz Marakeša stupiti na snagu što će predstavljati prijeloman trenutak za proizvodnju i razmjenu građe u pristupačnim formatima na nacionalnom ali prije svega međunarodnom nivou. Hrvatska knjižnica za slijepe će se uključiti u međunarodnu platformu i steći u okviru Ugovora iz Marakeša status ovlaštenog subjekta. Prijedlog statusa: Hrvatska knjižnica za slijepe nije specijalna knjižnica. Fond knjižnice, iako po formi specifičan, po sadržaju je identičan fondu narodnih knjižnica dok je njezin djelokrug nacionalan. Budući da postoji nekoliko proizvođača i nakladnika građe u pristupačnim formatima, Hrvatska knjižnica za slijepe bi trebala biti repozitorij takve građe, brinuti o proizvodnji i distribuciji dotične građe (kako bi se izbjegla preklapanja), te razvoju usluga i standarda za korisnike kojima standardni tisak nije čitljiv. U skladu s time Hrvatskoj knjižnici za slijepe pripada status matične (nacionalne) knjižnice za osobe kojima standardni tisak nije čitljiv (u svijetu knjižnice poput Hrvatske knjižnice za slijepe imaju status nacionalne ili narodne knjižnice za osobe kojima standardni tisak nije čitljiv ili pak institucije koja na nacionalnom nivou pruža usluge osobama kojim standardni tisak nije čiljiv). Imajući sve navedeno na umu, predlažemo da se u Prijedlogu Zakona uvrsti i istakne zasebnim člankom status i djelokrug Hrvatske knjižnice za slijepe kako slijedi: Članak... (1) Hrvatska knjižnica za slijepe je javna ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou pruža usluge osobana koje ne mogu čitati standardni tisak. (2) Hrvatska knjižnica za slijepe središnja je knjižnica za knjižnične usluge namijenjene osobama koima standardni tisak nije čitljiv. (3) Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. (4) Sredstva za rad osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Članak ... Zadaće Hrvatska knjižnice za slijepe su: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije i proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima te standarda u pružanju usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi - okupljanje obveznog primjerka građe proizvedene u pristupačnim formatima na području Republike Hrvatske - praćenje programa proizvodnje pristupačnih formata na području Republike Hrvatske - obavljanje drugih zadaća predviđenih drugim propisima i Statutom Hrvatske knjižnice za slijepe Prihvaćen Prihvaćeno, status Hrvatske knjižnice za slijepe je reguliran člancima unutar glave V. Nacrta prijedloga zakona a u skladu s jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima.
170 Sofija Konjević, IRB-Centar za znanstvene informacije, HKD član Komisija za nabavu knjižnične građe i međuknjižničnu posudbu, Uredništvo mrežnih stranica HKD-a PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Slažem se s s prijedlogom Hrvatskog knjižničarskog društva da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure: "Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručni odbor HKD-a traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." Nije prihvaćen Odbijeno, prijedlog se ne prihvaća.
171 Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći: IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA - u kontekstu zakona, ne govori se o „posljedicama“ zakona, nego o „učincima“ - 1850. godine nije se promijenio način tiskanja, a posebno nije ručno tiskanje ustupilo mjesto strojnom, nego se promijenila tehnologija proizvodnje papira i počeo se proizvoditi lakše uništivi kiseli papir (veće kiselosti nego do tada); stoga godinu 1850. ne treba naglašavati, a posebno ne s obrazloženjem koje je napisano - dodati: „status kulturnog dobra svim arhivskim primjercima svih publikacija koje pripadaju korpusu Croatica – nacionalna zbirka“ - opet se govori o „sadržaju“ djelatnosti - „propisat će se… Upisnik knjižnica“. Upisnik knjižnica već postoji! - uvodi se dihotomija „javne knjižnice“ i „knjižnice u sastavu“: znači li to da knjižnice u sastavu nisu javne? Postoje samostalne knjižnice i knjižnice u sastavu. - ponavlja se sve iz poglavlja 2., a što je već sada regulirano postojećim Zakonom o knjižnicamaiz 1997. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno, brisan je dio obrazloženja koji se navodio kao razlog odabira navedene 1850. godine. Ostatak se ne prihvaća budući da se primjedbe odnose na sadržaj koji je uređen u skladu s jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima. Isto tako se navodi da je ovim Nacrtom prijedloga zakona uređeno pitanje vođenja Upisnika knjižnica RH pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.
172 Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Navedena je statistika, ali ne i ocjena stanja, kako je navedeno u naslovu, stoga je potrebno izvesti ocjene na temelju svega navedenog u ovom poglavlju. Potrebno je usklađenje prema IFLA-inim smjernicama i relevantnim međunarodnim i domaćim dokumentima. Isto tako, bilo bi za očekivati da se ovdje istaknu problemi uočeni u Ocjeni stanja. Osim toga, dio ovdje opisanih rješenja razlikuje se od onih u tekstu zakona, npr. financiranje redovne djelatnosti, koja se u tekstu zakona uopće ne spominje. Potrebno je uvesti i držati se svjetski prihvaćene klasifikacije knjižnične djelatnosti. OBRAZLOŽENJE: Potrebno je držati seUNESCO-vih, tj. IFLA-inih međunarodnih dokumenata i postojeće tradicije knjižničarske terminologije u RH.U dijelu: „Uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti“ neprimjerena je formulacija „sadržaj“. Zakonom se uređuje knjižnična djelatnost, a sadržaj, revizija i otpis tematika su pravilnika, a ne zakona. Uvodi se nejasan pojam „javna knjižnica“. „Precizira se status NSK“: znači li to da se misli na posebni zakon o NSK?Značenjem pojmova, na način kako se navodi u PrijedloguZakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, ne definiraju se knjižnice iz sustava obrazovanja i znanosti (školske i visokoškolske knjižnice) koje su zbirno gledajući najbrojnije vrste knjižnica prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016.godini. Nisu obuhvaćeni mnogi važni pojmovi, npr. depozitarna knjižnica. Ne vidi se primjena ijednog međunarodnog dokumenta namijenjenog knjižničarskoj struci. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Intencija predlagatelja je uređenje sadržaja knjižnične djelatnosti što je vidljivo kroz cijeli Nacrt prijedloga zakona, dok se člankom 7. propisuje da se postupak revizije i otpisa građe provodi sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe, a navedeno je i trenutačno uređeno pravilnikom.
173 Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI "U postupku izrade Zakona potrebno je uzeti u obzir Preporuke Vijeća Europe i druge međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili navesti: Preporuke Vijeća Europe i druge relevantne međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci koji su uzeti u obzir prilikom izrade ovog teksta. OBRAZLOŽENJE Nigdje nisu navedeni da li su i koji od ovdje spomenutih vrsta dokumenta uzeti u obzir pri izradi ovog Zakona. Naprotiv, u nekim važnim područjima koja se reguliraju Zakonom međunarodni dokumenti važni za knjižničarsku struku nisu uzeti u obzir, već se postupaloupravo suprotno načelima međunarodnih dokumenata, npr. međunarodna klasifikacija vrsta knjižnica i obvezni primjerak. Prihvaćen Primljeno na znanje, nije dan konkretan prijedlog a u nenormativnom dijelu zakona je nemoguće i nesvrsishodno pobrojati sve dokumente uzete u obzir prilikom izrade Nacrta prijedloga zakona.
174 Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Neistinita je tvrdnja kako sadašnjim zakonom nije omogućen rad svim vrstama knjižnica.Neovisno o tome tko im je osnivač, osoba iz javne ili privatne sfere, sve su knjižnice u sadašnjem Zakonu omogućene, jedino što su funkcionalno usklađene, kroz opće odredbe o organizaciji knjižnica iz glave i postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. S obzirom da su u Upisnik knjižnica https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=202&pregled=1(odaberi: „specijalne“) prema Pravilniku o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (NN 139/98, 25/17) upisane i mnoge knjižnice vjerskih zajednica i to kao tip knjižnice: „U sastavu“, Vrsta knjižnice: „specijalna“ neispravno je navoditi vjerske zajednice ili specijalne knjižnice kao jedan od razloga za donošenje tih promjena niti ih je potrebno isticati. Sve te knjižnice već su zakonito registrirane u upisnik prema pravilniku i čl. 8. Zakona, od mnogih samostanskih do raznih vrsta specijalnih knjižnica u sastavu trgovačkih društava (Belišće d.d., Podravka, Saponia itd.) Nepotrebnom podjelom knjižnica na "javne" i "privatne"(jer se ona i danas podrazumijeva), umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11., st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Oni koji se žele baviti komercijalnom djelatnošću trgovanja informacijama putem trgovačkih društava ili drugih oblika koji su posebno i jasno formalnopravno regulirani drugim zakonima (o trgovačkim društvima, o zadrugama…) i danas to mogu i rade u više primjera (npr. informacijski servisi poput IUS Info), samo takva samostalna društva ni po čemu nisu, niti moraju, a po nekim drugim propisima koji reguliraju komercijalne djelatnosti sve do propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, niti ne mogu biti knjižnice. U gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Predloženi tekst zakona kojim ravnatelji javnih knjižnica nisu nužno osobe s iskustvom u knjižničarstvu, a za ostale vrste knjižnica nisu niti propisana zvanja za ravnatelje – takvim tekstom zakona se ne doprinosi razvoju knjižnične djelatnosti utemeljene na standardima nego se djelatnost ovim zakonom naprotiv unazađuje. Naime, niti u sastavu Hrvatskog knjižničnog vijeća niti u sastavu stručnih vijeća knjižnica s više od 5 zaposlenih nije nužno da većinu članova čine stručni knjižnični djelatnici koji su jedini osposobljeni za provođenje standarda. Preslikavanje situacije iz muzeja, kako je navedeno u Prijedlogu Zakona o muzejima: „- jačanje upravljačke uloge ravnatelja muzeja propisivanjem uvjeta pri izboru ravnatelja za zanimanja izvan muzejske struke“ odnosi se na muzeje,ali ne i na knjižnice, jer to nisu iste vrste ustanova. Dobro upravljanje knjižnicama je usko povezano uz posjedovanje stručnih knjižničarskih znanja (dobivenih kroz formalnu edukaciju i polaganje stručnog ispita te naročito uz iskustvo rada u knjižnicama). Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno, brisan je dio teksta koji se odnosi na vjerske zajednice. Ostatak primjedbe se ne prihvaća budući da se pravna forma osnivanja ne može ograničiti, pa tako ni zabraniti osnivanje privatnih knjižnica. Vezano uz primjedbu za imenovanje ravnatelja javne knjižnice, navedeni članak je dopunjen na način da je potrebno da osoba ispunjava uvjete iz pravilnika kojim se propisuju stručna zvanja u knjižničarskoj struci.
175 Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Trenutno važeći Zakon o knjižnicama je jasnije strukturiran i napisan, pa bi bilo poželjnije u njega dodati odredbe vezane uz novosti u poslovanju knjižnica. Stoga smatramo da nema potrebe mijenjati cijeli Zakon. OBRAZLOŽENJE U „Ocjeni stanja“ opravdano se naglašava da su se u proteklih 20-tak godina dogodile velike promjene u struci pod utjecajem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, što se ilustrira pojavom digitalizacije, digitalnih matrica, elektroničkih usluga (za njih se koristi pojam „online usluga“), digitalnih repozitorija… Međutim, u samom tekstu zakona, neke od tih novina se uopće ne spominju ili se spominju samo sporadično. Primjerice, za digitalizaciju knjižnične građe navodi se da se mora standardizirati, no ne navodi se tko će donijeti taj standard. Isto tako, navodi se „zaštita baštine u digitalnom okruženju“ kao jedna od novosti nastalih pod utjecajem novih tehnologija, a kasnije se u Prijedlogu zakona potpuno izbacuje poglavlje o zaštiti knjižnične građe (prema trenutno važećem zakonu, čl. 45. i 46.)… Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Zaštita knjižnične građe je regulirana posebnom glavom Nacrta prijedloga zakona. Međutim netočan je navod da za digitalizaciju nije navedeno tko donosi standard budući da je člankom 6. stavkom 2. Nacrta prijedloga zakona jasno navedeno da su prilikom obavljanja digitalizacije knjižnične građe iz svojih zbirki knjižnice dužne poštivati norme za digitalizaciju građe, izradu arhivskih i korisničkih primjeraka te metapodataka sukladno standardima iz članka 12. stavka 2. u kojem se navodi tko donosi standarde za pojedine vrste knjižnica.
176 Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Slažem se s komentarom Hrvatskog knjižničarskog društva vezano uz statuts Hrvatske knjižnice za slijepe i svim prijedlozima iznesenima u tom komentaru: "KOMENTAR PRIJEDLOGA ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI S OBZIROM NA DJELOKRUG HRVATSKE KNJIŽNICE ZA SLIJEPE Smatramo da se pitanje statusa Hrvatske knjižnice za slijepe treba razjasniti i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Naime, Hrvatska knjižnica za slijepe, iako javna ustanova u kulturi čiju djelatnost financira Ministarstvo kulture, nije razvrstana u upisnik knjižnica pri Ministarstvu kulture. Zbog specifičnosti i ključne uloge koju knjižnica zauzima s obzirom na proizvodnju i distribuciju građe u pristupačnim formatima predlažemo da joj se dodijeli status matičnosti koji bi bio posebno istaknut i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. U nastavku ćemo pobrojati činjenice i navesti prijedlog statusa te sukladno tome prokomentirati Prijedlog zakona. Činjenice o Hrvatskoj knjižnici za slijepe: Hrvatska knjižnica za slijepe javna je ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou preko 50 godina pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. U ime Republike Hrvatske osnivačka prava obavlja Vlada Republike Hrvatske. Sredstva osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Hrvatska knjižnica za slijepe sastoji se od posudbenog odjela, odjela za proizvodnju zvučnih izdanja i tiskare za brajicu. Budući da sama proizvodi svoj fond u pristupačnim formatima (brajica, zvučna knjiga i strojno čitljivi oblici), 80% osoblja čine osobe koje nisu knjižničarske struke. Po sadržaju je fond knjižnice identičan fondu narodnih knjižnica ali je po formi specifičan. Uključena je u rad međunarodne Sekcije knjižnica koje pružaju usluge osobama kojima standardni tisak nije čitljiv (Libraries serving persons with print disabilities section) pri IFLA-i. Slijedom toga njezine su posebne zadaće: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s prije svega narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi U listopadu ove godine će Ugovor iz Marakeša stupiti na snagu što će predstavljati prijeloman trenutak za proizvodnju i razmjenu građe u pristupačnim formatima na nacionalnom ali prije svega međunarodnom nivou. Hrvatska knjižnica za slijepe će se uključiti u međunarodnu platformu i steći u okviru Ugovora iz Marakeša status ovlaštenog subjekta. PRIJEDLOG STATUSA: Hrvatska knjižnica za slijepe nije specijalna knjižnica već zaslužuje status matične narodne knjižnice za osobe kojima standardni tisak nije čitljiv (u svijetu knjižnice poput Hrvatske knjižnice za slijepe imaju status nacionalne ili narodne knjižnice za osobe kojim standardni tisak nije čitljiv ili pak institucije koja na nacionalnom nivou pruža usluge osobama kojim standardni tisak nije čitljiv). U skladu s time Hrvatska knjižnica za slijepe bi trebala biti repozitorij građe proizvedene u pristupačnim formatima, brinuti o politici proizvodnje i distribucije dotične građe, te razvoju usluga i standarda za korisnike kojima standardni tisak nije čitljiv. Imajući sve navedeno na umu, predlažemo da se u Prijedlogu Zakona uvrsti i istakne zasebnim člankom status i djelokrug Hrvatske knjižnice za slijepe kako slijedi: Članak... (1) Hrvatska knjižnica za slijepe je javna ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. (2) Hrvatska knjižnica za slijepe središnja je knjižnica za knjižnične usluge namijenjene osobama kojima standardni tisak nije čitljiv. (3) Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. (4) Sredstva za rad osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Članak ... Zadaće Hrvatska knjižnice za slijepe su: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi - okupljanje obveznog primjerka građe proizvedene u pristupačnim formatima na području Republike Hrvatske - praćenje programa proizvodnje pristupačnih formata na području Republike Hrvatske - obavljanje drugih zadaća predviđenih drugim propisima i Statutom Hrvatske knjižnice za slijepe" Prihvaćen Prihvaćeno i ugrađeno u skladu s jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima u glavi V. Nacrta prijedloga.
177 Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja: Zašto nije naveden osnovni motiv predlagača kako bi i iz tog stava nastali problem bio transparentnije raspravljen, kao što je naveden u prijedlogu Zakona o muzejima? Također, zbog navedenih procesa javila se nužnost usklađenog postupanja s muzejskom, arhivskom i knjižničnom građom. Neka se nepovoljna rješenja iz jednog zakona preslikavaju na ostala dva i to je potrebno spriječiti. Tako se npr. iz Prijedloga Zakona o muzejima na ostale zakone preslikava situacija: „Zakonom o muzejima iz 2015. proširen je popis stručnog osoblja u muzejima u obavljanju muzejske djelatnosti za što nije postojala podrška stručne javnosti. Također, navedena zvanja nisu zaživjela u praksi kao specifičnost muzejske djelatnosti. Ali, u Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisana su knjižnična zvanja i nikakvih prijepora u svezi toga nema, niti ih je bilo. No, unatoč tomu, iz sva tri zakona (Arhivi, Knjižnice, Muzeji) stručna zvanja su izbačena i propisivat će se pravilnicima koji se lakše donose, što ostavlja prostora za manipulacije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, odbijeno. Ukazujemo na činjenicu da su knjižničarska zvanja brojna kao i da su u bliskoj budućnosti izvjesne njihove izmjene. Ako bi se odredbe o uvjetima unosile u Zakon, svakom izmjenom uvjeta ili nazivlja zvanja morao bi se mijenjati Zakon. Također napominjemo da je Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava ukazalo ovom ministarstvu da je tijekom 2018. godine planirana izrada novog Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj, cilj koje je smanjenje broja reguliranih profesija, odnosno s Popisa reguliranih profesija potrebno je izostaviti profesije koje nisu u skladu s definicijom regulirane profesije prema Zakonu o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine, broj 82/15). Slijedom svega iznesenog nije moguće prihvatiti prijedlog.
178 Gordana Šutej, predsjednica Sekcije za školske knjižnice HKD-a PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI "U postupku izrade Zakona potrebno je uzeti u obzir Preporuke Vijeća Europe i druge međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci." Nigdje nisu navedeni da li su i koji od ovdje spomenutih vrsta dokumenta uzeti u obzir pri izradi ovog Zakona. Naprotiv, u nekim važnim područjima koja se reguliraju Zakonom međunarodni dokumenti važni za knjižničarsku struku nisu uzeti u obzir, već se postupalo upravo suprotno načelima međunarodnih dokumenata, npr. IFLA-ine i UNESCO-ve smjernice za šolske knjižnice, međunarodna klasifikacija vrsta knjižnica i obvezni primjerak. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, međutim Nacrt prijedloga zakona rađen je u dogovoru s radnom skupinom i knjižničarskom strukom.
179 Vesna Ivanković PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći ¬- uredit će se sadržaj knjižnične djelatnosti ¬ odredit će se status kulturnog dobra i pripadajuća zaštita staroj tiskanoj građi koja je nastala do 1850. godine, a koja godina označava promjenu načina tiskanja knjiga od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama i slično ¬ katalozi javnih knjižnica u koje je upisana knjižnična građa koja ima status kulturnog dobra postat će sastavni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske ¬ uredit će se dodatno određena područja knjižnične djelatnosti, zaštita građe, digitalizacija građe, revizija i otpis građe te obveza prikupljanja i obrade statističkih podataka kao i obvezni primjerak ¬-propisat će se vrste knjižnica, uvjeti za osnivanje knjižnica, Upisnik knjižnica, statusne promjene i prestanak rada knjižnica i omogućiti fizičkim i pravnim osobama osnivanje knjižnica ¬-uredit će se ustroj i upravljanje javnim knjižnicama i knjižnicama u sastavu pravnih osoba ¬-precizirat će se status Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i njezine zadaće u okviru Knjižničnog sustava Republike Hrvatske - uredit će se sredstva za rad knjižnica, financiranje redovne djelatnosti i posebnih programa knjižnice ¬ propisat će se stjecanje stručnih zvanja za stručne djelatnike u knjižnicama ¬ uredit će se Knjižnični sustav Republike Hrvatske te matična djelatnost ¬-uvest će se obveza donošenja nacionalnog plana razvitka knjižnične djelatnosti, standarda i preporuka za rad knjižnica -¬ propisat će se osnivanje, zadaće, sastav i djelovanje Hrvatskog knjižničnog vijeća -¬ propisat će se obuhvat, svrha prikupljanja i postupanje s obveznim primjerkom te dostava i prikupljanje obveznog primjerka online publikacija -¬ propisat će se nadzor nad stručnim radom knjižnica te nadzor nad provedbom Zakona – ¬ uredit će se prekršajne odredbe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA - u kontekstu zakona, ne govori se o „posljedicama“ zakona, nego o „učincima“ - 1850. godine nije se promijenio način tiskanja, a posebno nije ručno tiskanje ustupilo mjesto strojnom, nego se promijenila tehnologija proizvodnje papira i počeo se proizvoditi lakše uništivi kiseli papir (veće kiselosti nego do tada); stoga godinu 1850. ne treba naglašavati, a posebno ne s obrazloženjem koje je napisano - dodati: „status kulturnog dobra svim arhivskim primjercima svih publikacija koje pripadaju korpusu Croatica – nacionalna zbirka“ - opet se govori o „sadržaju“ djelatnosti - „propisat će se… Upisnik knjižnica“. Upisnik knjižnica već postoji! - uvodi se dihotomija „javne knjižnice“ i „knjižnice u sastavu“: znači li to da knjižnice u sastavu nisu javne? Postoje samostalne knjižnice i knjižnice u sastavu. - ponavlja se sve iz poglavlja 2., a što je već sada regulirano postojećim Zakonom o knjižnicama iz 1997. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno - za Croaticu, nacionalnu zbirku knjižnične građe propisuje se da ima status kulturnog dobra, a njezin katalog sastavni je dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske, koji se vodi u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. Nadalje, navedeno obrazloženje za 1850. godinu je brisano. Za ostatak primjedbi naglašavamo da je Nacrt prijedloga zakona pisan je u skladu s jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima.
180 Vesna Ivanković PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Predloženim Zakonom uređuju se sljedeće: - određuje se značenje pojedinih pojmova u Zakonu - utvrđuje se status kulturnog dobra za jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu javnih knjižnica nastalu do 1850. godine, a katalozi nabrojene knjižnične građe javnih knjižnica postaju sastavni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske - uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti te zaštita, revizija i otpis knjižnične građe - uređuju se vrste knjižnica, uvjeti za osnivanje knjižnica, Upisnik knjižnica, statusne promjene i prestanak rada knjižnica - uređuje se ustroj i upravljanje knjižnicama te se propisuje da javna knjižnica ima upravno vijeće, ravnatelja i stručno vijeće te se uređuje ustroj i upravljanje knjižnicom u sastavu - precizira se status Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, njezine zadaće te ustroj i upravljanje - uređuju se sredstva za rad knjižnica te se propisuje financiranje redovne djelatnosti i posebnih programa i zadaća knjižnice - propisuje se način uređenja stjecanja stručnih zvanja djelatnika u knjižnici - uređuje se Knjižnični sustav Republike Hrvatske te matična djelatnost - propisuje se obveza donošenja Nacionalnog plana razvitka knjižnične djelatnosti, standardi i preporuke za rad knjižnica - uređuje se osnivanje, zadaće, sastav i djelovanje Hrvatskog knjižničnog vijeća - propisuje se obuhvat, svrha prikupljanja i postupanje s obveznim primjerkom te dostava i prikupljanje obveznog primjerka online publikacija - uređuje se nadzor nad stručnima radom knjižnica te nadzor nad provedbom Zakona - uređuju se prekršajne odredbe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Potrebno je usklađenje prema IFLA-inim smjernicama i relevantnim međunarodnim i domaćim dokumentima. Isto tako, bilo bi za očekivati da se ovdje istaknu problemi uočeni u Ocjeni stanja. Osim toga, dio ovdje opisanih rješenja razlikuje se od onih u tekstu zakona, npr. financiranje redovne djelatnosti, koja se u tekstu zakona uopće ne spominje. Potrebno je uvesti i držati se svjetski prihvaćene klasifikacije knjižnične djelatnosti. OBRAZLOŽENJE: Potrebno je držati se UNESCO-vih, tj. IFLA-inih međunarodnih dokumenata i postojeće tradicije knjižničarske terminologije u RH. U dijelu: „Uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti“ neprimjerena je formulacija „sadržaj“. Zakonom se uređuje knjižnična djelatnost, a sadržaj, revizija i otpis tematika su pravilnika, a ne zakona. Uvodi se nejasan pojam „javna knjižnica“. „Precizira se status NSK“: znači li to da se misli na posebni zakon o NSK? Značenjem pojmova, na način kako se navodi u Prijedlogu Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, ne definiraju se knjižnice iz sustava obrazovanja i znanosti (školske i visokoškolske knjižnice) koje su zbirno gledajući najbrojnije vrste knjižnica prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini. Nisu obuhvaćeni mnogi važni pojmovi, npr. depozitarna knjižnica. Ne vidi se primjena ijednog međunarodnog dokumenta namijenjenog knjižničarskoj struci. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, međutim Nacrt prijedloga zakona rađen je u dogovoru s radnom skupinom i knjižničarskom strukom.
181 Vesna Ivanković PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini djelovalo je 1768 knjižnica s 4066 zaposlenih djelatnika, od kojih je njih 3380 zaposleno na stručnim poslovima. Od ukupnog broja knjižnica samostalno je 169 knjižnica, 100 knjižnica je u sastavu drugih knjižnica, a 1499 knjižnica u sastavu je ustanova/poduzeća. Prema vrsti knjižnica: 1 nacionalna knjižnica (300 zaposlenika), 7 sveučilišnih (174 zaposlenika), 118 knjižnica na visokim učilištima (332 zaposlenika), 2 općeznanstvene (48 zaposlenika), 146 specijalnih knjižnica (223 zaposlenika), 277 narodnih knjižnica (1660 zaposlenika), 858 osnovnoškolskih knjižnica (919 zaposlenika) i 359 srednjoškolskih knjižnica (410 zaposlenika). Članova knjižnica bilo je 1 309 484 , a od ukupno korištene knjižnične građe ( 11 492 797 jedinica) najviše su se koristile knjige i brošure (68,6%) te novine (18,13%). Najviše se građe koristi u narodnim knjižnicama (40,91%). IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Navedena je statistika, ali ne i ocjena stanja, kako je navedeno u naslovu, stoga je potrebno izvesti ocjene na temelju svega navedenog u ovom poglavlju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje međutim nije dan konkretan prijedlog. Nenormativni dio Nacrta prijedloga zakona koji se tiče ocjene stanja je djelomično mijenjan.
182 Vesna Ivanković PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U postupku izrade Zakona potrebno je uzeti u obzir Preporuke Vijeća Europe i druge međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili navesti: Preporuke Vijeća Europe i druge relevantne međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci koji su uzeti u obzir prilikom izrade ovog teksta. OBRAZLOŽENJE Nigdje nisu navedeni da li su i koji od ovdje spomenutih vrsta dokumenta uzeti u obzir pri izradi ovog Zakona. Naprotiv, u nekim važnim područjima koja se reguliraju Zakonom međunarodni dokumenti važni za knjižničarsku struku nisu uzeti u obzir, već se postupalo upravo suprotno načelima međunarodnih dokumenata, npr. međunarodna klasifikacija vrsta knjižnica i obvezni primjerak. Prihvaćen Ocjena stanja preuređena na način da su uzeti u obzir relevantni dokumenti iz područja knjižničarske struke.
183 Vesna Ivanković PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalnopravno mogući. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE Neistinita je tvrdnja kako sadašnjim zakonom nije omogućen rad svim vrstama knjižnica. Neovisno o tome tko im je osnivač, osoba iz javne ili privatne sfere, sve su knjižnice u sadašnjem Zakonu omogućene, jedino što su funkcionalno usklađene, kroz opće odredbe o organizaciji knjižnica iz glave i postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. S obzirom da su u Upisnik knjižnica https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=202&pregled=1 (odaberi: „specijalne“) prema Pravilniku o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (NN 139/98, 25/17) upisane i mnoge knjižnice vjerskih zajednica i to kao tip knjižnice: „U sastavu“, Vrsta knjižnice: „specijalna“ neispravno je navoditi vjerske zajednice ili specijalne knjižnice kao jedan od razloga za donošenje tih promjena niti ih je potrebno isticati. Sve te knjižnice već su zakonito registrirane u upisnik prema pravilniku i čl. 8. Zakona, od mnogih samostanskih do raznih vrsta specijalnih knjižnica u sastavu trgovačkih društava (Belišće d.d., Podravka, Saponia itd.) Nepotrebnom podjelom knjižnica na "javne" i "privatne" (jer se ona i danas podrazumijeva), umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11., st. 2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Oni koji se žele baviti komercijalnom djelatnošću trgovanja informacijama putem trgovačkih društava ili drugih oblika koji su posebno i jasno formalnopravno regulirani drugim zakonima (o trgovačkim društvima, o zadrugama…) i danas to mogu i rade u više primjera (npr. informacijski servisi poput IUS Info), samo takva samostalna društva ni po čemu nisu, niti moraju, a po nekim drugim propisima koji reguliraju komercijalne djelatnosti sve do propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, niti ne mogu biti knjižnice. U gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Predloženi tekst zakona kojim ravnatelji javnih knjižnica nisu nužno osobe s iskustvom u knjižničarstvu, a za ostale vrste knjižnica nisu niti propisana zvanja za ravnatelje – takvim tekstom zakona se ne doprinosi razvoju knjižnične djelatnosti utemeljene na standardima nego se djelatnost ovim zakonom naprotiv unazađuje. Naime, niti u sastavu Hrvatskog knjižničnog vijeća niti u sastavu stručnih vijeća knjižnica s više od 5 zaposlenih nije nužno da većinu članova čine stručni knjižnični djelatnici koji su jedini osposobljeni za provođenje standarda. Preslikavanje situacije iz muzeja, kako je navedeno u Prijedlogu Zakona o muzejima: „- jačanje upravljačke uloge ravnatelja muzeja propisivanjem uvjeta pri izboru ravnatelja za zanimanja izvan muzejske struke“ odnosi se na muzeje, ali ne i na knjižnice, jer to nisu iste vrste ustanova. Dobro upravljanje knjižnicama je usko povezano uz posjedovanje stručnih knjižničarskih znanja (dobivenih kroz formalnu edukaciju i polaganje stručnog ispita te naročito uz iskustvo rada u knjižnicama). Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno, odredbe koje se odnose na knjižnice vjerskih zajednica su brisane. Međutim, što se tiče pravne forme osnivanja, ista se ne može se ograničiti, pa tako ni zabraniti osnivanje privatnih knjižnica, stoga su privatne knjižnice izrijekom navedene. Vezano uz primjedbu za imenovanje ravnatelja javne knjižnice, navedeni članak je dopunjen na način da je potrebno da osoba ispunjava uvjete iz pravilnika kojim se propisuju stručna zvanja u knjižničarskoj struci.
184 Vesna Ivanković PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Odredbe o slobodnom pristupu informacijama i javnom pristupu mreži, zaštiti privatnosti i poštivanju autorskog i srodnih prava, digitalizaciji i digitalnoj knjižnici, međuknjižničnoj posudbi, obveznom primjerku elektroničkih publikacija te o stalnom stručnom usavršavanju su neke od odredbi koje je potrebno na odgovarajući način unijeti u Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Slažemo se, ali te odredbe u sam Zakon nisu unesene na odgovarajući način. Stoga je potrebno u tekst Zakona unijeti jasne odredbe u svim segmentima koji se navode u tekstu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje međutim nije dan konkretan prijedlog.
185 Vesna Ivanković PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U razdoblju od donošenja Zakona o knjižnicama (Narodne novine, broj 105/97., 5/98., 104/00. i 69/09. ) do danas nije bilo većih izmjena u tekstu Zakona. U navedenom razdoblju došlo je do znatnih promjena u društvu koje su se dogodile pod snažnim utjecajem novih tehnologija i novih oblika komuniciranja stoga određene vrste djelovanja knjižnica, njihove službe i usluge (poput digitalizacije, prikupljanja digitalnih matrica, organizacije online usluga, osnutak i upravljanje repozitorijima digitalne građe, zaštita baštine u digitalnom okruženju) nisu ni mogle biti obuhvaćene postojećim Zakonom jer se u vrijeme njegova donošenja nisu još pojavile ili su bile tek na samim počecima razvoja. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Trenutno važeći Zakon o knjižnicama je jasnije strukturiran i napisan, pa bi bilo poželjnije u njega dodati odredbe vezane uz novosti u poslovanju knjižnica. Stoga smatramo da nema potrebe mijenjati cijeli Zakon. OBRAZLOŽENJE U „Ocjeni stanja“ opravdano se naglašava da su se u proteklih 20-tak godina dogodile velike promjene u struci pod utjecajem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, što se ilustrira pojavom digitalizacije, digitalnih matrica, elektroničkih usluga (za njih se koristi pojam „online usluga“), digitalnih repozitorija… Međutim, u samom tekstu zakona, neke od tih novina se uopće ne spominju ili se spominju samo sporadično. Primjerice, za digitalizaciju knjižnične građe navodi se da se mora standardizirati, no ne navodi se tko će donijeti taj standard. Isto tako, navodi se „zaštita baštine u digitalnom okruženju“ kao jedna od novosti nastalih pod utjecajem novih tehnologija, a kasnije se u Prijedlogu zakona potpuno izbacuje poglavlje o zaštiti knjižnične građe (prema trenutno važećem zakonu, čl. 45. i 46.)… Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Zaštita knjižnične građe je regulirana posebnom glavom Nacrta prijedloga zakona. Međutim netočan je navod da za digitalizaciju nije navedeno tko donosi standard budući da je člankom 6. stavkom 2. Nacrta prijedloga zakona jasno navedeno da su prilikom obavljanja digitalizacije knjižnične građe iz svojih zbirki knjižnice dužne poštivati norme za digitalizaciju građe, izradu arhivskih i korisničkih primjeraka te metapodataka sukladno standardima iz članka 12. stavka 2. u kojem se navodi tko donosi standarde za pojedine vrste knjižnica.
186 Ana-Marija Ščipior PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 10. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: „Nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu“ – to znači: ovaj zakon ne kani uvesti ništa što već ne postoji u hrvatskom knjižničarstvu, ali može ostaviti takve posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta (ukidanje instituta obveznog primjerka sveučilišnih knjižnica u postojećem sustavu). Kakav razvoj djelatnosti Zakon planira i podržava, ako ne kani u nju investirati sredstva? O kojemu razvoju djelatnosti onda uopće može biti govora? Istovremeno, očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva ... Nije prihvaćen Odbijeno. Potrebno je razlikovati državni proračun od proračuna lokalne i područne samouprave. Ujedno upućujemo na članak 12. stavak 3. Nacrta prijedloga zakona kojim se određuje da se rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti koji donosi Vlada na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća.
187 Ana-Marija Ščipior PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 9. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći ¬- uredit će se sadržaj knjižnične djelatnosti ¬ odredit će se status kulturnog dobra i pripadajuća zaštita staroj tiskanoj građi koja je nastala do 1850. godine, a koja godina označava promjenu načina tiskanja knjiga od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama i slično ¬ katalozi javnih knjižnica u koje je upisana knjižnična građa koja ima status kulturnog dobra postat će sastavni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske ¬ uredit će se dodatno određena područja knjižnične djelatnosti, zaštita građe, digitalizacija građe, revizija i otpis građe te obveza prikupljanja i obrade statističkih podataka kao i obvezni primjerak ¬-propisat će se vrste knjižnica, uvjeti za osnivanje knjižnica, Upisnik knjižnica, statusne promjene i prestanak rada knjižnica i omogućiti fizičkim i pravnim osobama osnivanje knjižnica ¬-uredit će se ustroj i upravljanje javnim knjižnicama i knjižnicama u sastavu pravnih osoba ¬-precizirat će se status Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i njezine zadaće u okviru Knjižničnog sustava Republike Hrvatske - uredit će se sredstva za rad knjižnica, financiranje redovne djelatnosti i posebnih programa knjižnice ¬ propisat će se stjecanje stručnih zvanja za stručne djelatnike u knjižnicama ¬ uredit će se Knjižnični sustav Republike Hrvatske te matična djelatnost ¬-uvest će se obveza donošenja nacionalnog plana razvitka knjižnične djelatnosti, standarda i preporuka za rad knjižnica -¬ propisat će se osnivanje, zadaće, sastav i djelovanje Hrvatskog knjižničnog vijeća -¬ propisat će se obuhvat, svrha prikupljanja i postupanje s obveznim primjerkom te dostava i prikupljanje obveznog primjerka online publikacija -¬ propisat će se nadzor nad stručnim radom knjižnica te nadzor nad provedbom Zakona – ¬ uredit će se prekršajne odredbe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA - u kontekstu zakona, ne govori se o „posljedicama“ zakona, nego o „učincima“ - 1850. godine nije se promijenio način tiskanja, a posebno nije ručno tiskanje ustupilo mjesto strojnom, nego se promijenila tehnologija proizvodnje papira i počeo se proizvoditi lakše uništivi kiseli papir (veće kiselosti nego do tada); stoga godinu 1850. ne treba naglašavati, a posebno ne s obrazloženjem koje je napisano - dodati: „status kulturnog dobra svim arhivskim primjercima svih publikacija koje pripadaju korpusu Croatica – nacionalna zbirka“ - opet se govori o „sadržaju“ djelatnosti - „propisat će se… Upisnik knjižnica“. Upisnik knjižnica već postoji! - uvodi se dihotomija „javne knjižnice“ i „knjižnice u sastavu“: znači li to da knjižnice u sastavu nisu javne? Postoje samostalne knjižnice i knjižnice u sastavu. - ponavlja se sve iz poglavlja 2., a što je već sada regulirano postojećim Zakonom o knjižnicama iz 1997. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno - za Croaticu, nacionalnu zbirku knjižnične građe propisuje se da ima status kulturnog dobra, a njezin katalog sastavni je dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske, koji se vodi u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. Nadalje, navedeno obrazloženje za 1850. godinu je brisano. Za ostatak primjedbi naglašavamo da je Nacrt prijedloga zakona pisan u skladu s jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima.
188 Vesna Ivanković PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI KOMENTAR PRIJEDLOGA ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI S OBZIROM NA DJELOKRUG HRVATSKE KNJIŽNICE ZA SLIJEPE Smatramo da se pitanje statusa Hrvatske knjižnice za slijepe treba razjasniti i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Naime, Hrvatska knjižnica za slijepe, iako javna ustanova u kulturi čiju djelatnost financira Ministarstvo kulture, nije razvrstana u upisnik knjižnica pri Ministarstvu kulture. Zbog specifičnosti i ključne uloge koju knjižnica zauzima s obzirom na proizvodnju i distribuciju građe u pristupačnim formatima predlažemo da joj se dodijeli status matičnosti koji bi bio posebno istaknut i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. U nastavku ćemo pobrojati činjenice i navesti prijedlog statusa te sukladno tome prokomentirati Prijedlog zakona. Činjenice o Hrvatskoj knjižnici za slijepe: Hrvatska knjižnica za slijepe javna je ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou preko 50 godina pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. U ime Republike Hrvatske osnivačka prava obavlja Vlada Republike Hrvatske. Sredstva osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Hrvatska knjižnica za slijepe sastoji se od posudbenog odjela, odjela za proizvodnju zvučnih izdanja i tiskare za brajicu. Budući da sama proizvodi svoj fond u pristupačnim formatima (brajica, zvučna knjiga i strojno čitljivi oblici), 80% osoblja čine osobe koje nisu knjižničarske struke. Po sadržaju je fond knjižnice identičan fondu narodnih knjižnica ali je po formi specifičan. Uključena je u rad međunarodne Sekcije knjižnica koje pružaju usluge osobama kojima standardni tisak nije čitljiv (Libraries serving persons with print disabilities section) pri IFLA-i. Slijedom toga njezine su posebne zadaće: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s prije svega narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi U listopadu ove godine će Ugovor iz Marakeša stupiti na snagu što će predstavljati prijeloman trenutak za proizvodnju i razmjenu građe u pristupačnim formatima na nacionalnom ali prije svega međunarodnom nivou. Hrvatska knjižnica za slijepe će se uključiti u međunarodnu platformu i steći u okviru Ugovora iz Marakeša status ovlaštenog subjekta. PRIJEDLOG STATUSA: Hrvatska knjižnica za slijepe nije specijalna knjižnica već zaslužuje status matične narodne knjižnice za osobe kojima standardni tisak nije čitljiv (u svijetu knjižnice poput Hrvatske knjižnice za slijepe imaju status nacionalne ili narodne knjižnice za osobe kojim standardni tisak nije čitljiv ili pak institucije koja na nacionalnom nivou pruža usluge osobama kojim standardni tisak nije čitljiv). U skladu s time Hrvatska knjižnica za slijepe bi trebala biti repozitorij građe proizvedene u pristupačnim formatima, brinuti o politici proizvodnje i distribucije dotične građe, te razvoju usluga i standarda za korisnike kojima standardni tisak nije čitljiv. Imajući sve navedeno na umu, predlažemo da se u Prijedlogu Zakona uvrsti i istakne zasebnim člankom status i djelokrug Hrvatske knjižnice za slijepe kako slijedi: Članak... (1) Hrvatska knjižnica za slijepe je javna ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. (2) Hrvatska knjižnica za slijepe središnja je knjižnica za knjižnične usluge namijenjene osobama kojima standardni tisak nije čitljiv. (3) Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. (4) Sredstva za rad osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Članak ... Zadaće Hrvatska knjižnice za slijepe su: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi - okupljanje obveznog primjerka građe proizvedene u pristupačnim formatima na području Republike Hrvatske - praćenje programa proizvodnje pristupačnih formata na području Republike Hrvatske - obavljanje drugih zadaća predviđenih drugim propisima i Statutom Hrvatske knjižnice za slijepe Prihvaćen Prihvaćeno. Odredbe o Hrvatskoj knjižnici za slijepe su razrađene u posebnoj glavi V. Nacrta prijedloga zakona, u skladu s jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima.
189 Ana-Marija Ščipior PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 8. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 2. Osnovna pitanja koja se uređuju predloženim Zakonom Predloženim Zakonom uređuju se sljedeće: - određuje se značenje pojedinih pojmova u Zakonu - utvrđuje se status kulturnog dobra za jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu javnih knjižnica nastalu do 1850. godine, a katalozi nabrojene knjižnične građe javnih knjižnica postaju sastavni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske - uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti te zaštita, revizija i otpis knjižnične građe - uređuju se vrste knjižnica, uvjeti za osnivanje knjižnica, Upisnik knjižnica, statusne promjene i prestanak rada knjižnica - uređuje se ustroj i upravljanje knjižnicama te se propisuje da javna knjižnica ima upravno vijeće, ravnatelja i stručno vijeće te se uređuje ustroj i upravljanje knjižnicom u sastavu - precizira se status Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, njezine zadaće te ustroj i upravljanje - uređuju se sredstva za rad knjižnica te se propisuje financiranje redovne djelatnosti i posebnih programa i zadaća knjižnice - propisuje se način uređenja stjecanja stručnih zvanja djelatnika u knjižnici - uređuje se Knjižnični sustav Republike Hrvatske te matična djelatnost - propisuje se obveza donošenja Nacionalnog plana razvitka knjižnične djelatnosti, standardi i preporuke za rad knjižnica - uređuje se osnivanje, zadaće, sastav i djelovanje Hrvatskog knjižničnog vijeća - propisuje se obuhvat, svrha prikupljanja i postupanje s obveznim primjerkom te dostava i prikupljanje obveznog primjerka online publikacija - uređuje se nadzor nad stručnima radom knjižnica te nadzor nad provedbom Zakona - uređuju se prekršajne odredbe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Potrebno je usklađenje prema IFLA-inim smjernicama i relevantnim međunarodnim i domaćim dokumentima. Isto tako, bilo bi za očekivati da se ovdje istaknu problemi uočeni u Ocjeni stanja. Osim toga, dio ovdje opisanih rješenja razlikuje se od onih u tekstu zakona, npr. financiranje redovne djelatnosti, koja se u tekstu zakona uopće ne spominje. Potrebno je uvesti i držati se svjetski prihvaćene klasifikacije knjižnične djelatnosti. OBRAZLOŽENJE: Potrebno je držati se UNESCO-vih, tj. IFLA-inih međunarodnih dokumenata i postojeće tradicije knjižničarske terminologije u RH. U dijelu: „Uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti“ neprimjerena je formulacija „sadržaj“. Zakonom se uređuje knjižnična djelatnost, a sadržaj, revizija i otpis tematika su pravilnika, a ne zakona. Uvodi se nejasan pojam „javna knjižnica“. „Precizira se status NSK“: znači li to da se misli na posebni zakon o NSK? Značenjem pojmova, na način kako se navodi u Prijedlogu Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, ne definiraju se knjižnice iz sustava obrazovanja i znanosti (školske i visokoškolske knjižnice) koje su zbirno gledajući najbrojnije vrste knjižnica prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini. Nisu obuhvaćeni mnogi važni pojmovi, npr. depozitarna knjižnica. Ne vidi se primjena ijednog međunarodnog dokumenta namijenjenog knjižničarskoj struci. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, međutim tekst Nacrta prijedloga zakona usklađen je s relevantnim međunarodnim dokumentima namijenjenim knjižničarskoj struci. Što se financiranja redovne djelatnosti tiče, upućujemo na članak 31.
190 Ana-Marija Ščipior PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 7. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini djelovalo je 1768 knjižnica s 4066 zaposlenih djelatnika, od kojih je njih 3380 zaposleno na stručnim poslovima. Od ukupnog broja knjižnica samostalno je 169 knjižnica, 100 knjižnica je u sastavu drugih knjižnica, a 1499 knjižnica u sastavu je ustanova/poduzeća. Prema vrsti knjižnica: 1 nacionalna knjižnica (300 zaposlenika), 7 sveučilišnih (174 zaposlenika), 118 knjižnica na visokim učilištima (332 zaposlenika), 2 općeznanstvene (48 zaposlenika), 146 specijalnih knjižnica (223 zaposlenika), 277 narodnih knjižnica (1660 zaposlenika), 858 osnovnoškolskih knjižnica (919 zaposlenika) i 359 srednjoškolskih knjižnica (410 zaposlenika). Članova knjižnica bilo je 1 309 484 , a od ukupno korištene knjižnične građe ( 11 492 797 jedinica) najviše su se koristile knjige i brošure (68,6%) te novine (18,13%). Najviše se građe koristi u narodnim knjižnicama (40,91%). IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Navedena je statistika, ali ne i ocjena stanja, kako je navedeno u naslovu, stoga je potrebno izvesti ocjene na temelju svega navedenog u ovom poglavlju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje no nije dan konkretan prijedlog. Točka 1. glave 2. nenormativnog dijela "Ocjena stanja" je dijelom promjenjena.
191 Ana-Marija Ščipior PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 6. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U postupku izrade Zakona potrebno je uzeti u obzir Preporuke Vijeća Europe i druge međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili navesti: Preporuke Vijeća Europe i druge relevantne međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci koji su uzeti u obzir prilikom izrade ovog teksta. OBRAZLOŽENJE Nigdje nisu navedeni da li su i koji od ovdje spomenutih vrsta dokumenta uzeti u obzir pri izradi ovog Zakona. Naprotiv, u nekim važnim područjima koja se reguliraju Zakonom međunarodni dokumenti važni za knjižničarsku struku nisu uzeti u obzir, već se postupalo upravo suprotno načelima međunarodnih dokumenata, npr. međunarodna klasifikacija vrsta knjižnica i obvezni primjerak. Nije prihvaćen Odbijeno, nije dan konkretan prijedlog a u nenormativnom dijelu zakona je nemoguće i nesvrsishodno pobrojati sve dokumente uzete u obzir prilikom izrade Nacrta prijedloga zakona.
192 Ana-Marija Ščipior PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 5. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalnopravno mogući. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE Neistinita je tvrdnja kako sadašnjim zakonom nije omogućen rad svim vrstama knjižnica. Neovisno o tome tko im je osnivač, osoba iz javne ili privatne sfere, sve su knjižnice u sadašnjem Zakonu omogućene, jedino što su funkcionalno usklađene, kroz opće odredbe o organizaciji knjižnica iz glave i postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. S obzirom da su u Upisnik knjižnica https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=202&pregled=1 (odaberi: „specijalne“) prema Pravilniku o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (NN 139/98, 25/17) upisane i mnoge knjižnice vjerskih zajednica i to kao tip knjižnice: „U sastavu“, Vrsta knjižnice: „specijalna“ neispravno je navoditi vjerske zajednice ili specijalne knjižnice kao jedan od razloga za donošenje tih promjena niti ih je potrebno isticati. Sve te knjižnice već su zakonito registrirane u upisnik prema pravilniku i čl. 8. Zakona, od mnogih samostanskih do raznih vrsta specijalnih knjižnica u sastavu trgovačkih društava (Belišće d.d., Podravka, Saponia itd.) Nepotrebnom podjelom knjižnica na "javne" i "privatne" (jer se ona i danas podrazumijeva), umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11., st. 2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Oni koji se žele baviti komercijalnom djelatnošću trgovanja informacijama putem trgovačkih društava ili drugih oblika koji su posebno i jasno formalnopravno regulirani drugim zakonima (o trgovačkim društvima, o zadrugama…) i danas to mogu i rade u više primjera (npr. informacijski servisi poput IUS Info), samo takva samostalna društva ni po čemu nisu, niti moraju, a po nekim drugim propisima koji reguliraju komercijalne djelatnosti sve do propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, niti ne mogu biti knjižnice. U gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Predloženi tekst zakona kojim ravnatelji javnih knjižnica nisu nužno osobe s iskustvom u knjižničarstvu, a za ostale vrste knjižnica nisu niti propisana zvanja za ravnatelje – takvim tekstom zakona se ne doprinosi razvoju knjižnične djelatnosti utemeljene na standardima nego se djelatnost ovim zakonom naprotiv unazađuje. Naime, niti u sastavu Hrvatskog knjižničnog vijeća niti u sastavu stručnih vijeća knjižnica s više od 5 zaposlenih nije nužno da većinu članova čine stručni knjižnični djelatnici koji su jedini osposobljeni za provođenje standarda. Preslikavanje situacije iz muzeja, kako je navedeno u Prijedlogu Zakona o muzejima: „- jačanje upravljačke uloge ravnatelja muzeja propisivanjem uvjeta pri izboru ravnatelja za zanimanja izvan muzejske struke“ odnosi se na muzeje, ali ne i na knjižnice, jer to nisu iste vrste ustanova. Dobro upravljanje knjižnicama je usko povezano uz posjedovanje stručnih knjižničarskih znanja (dobivenih kroz formalnu edukaciju i polaganje stručnog ispita te naročito uz iskustvo rada u knjižnicama). Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno, brisan je dio teksta koji se odnosi na vjerske zajednice. Ostatak primjedbe se ne prihvaća budući da se pravna forma osnivanja ne može ograničiti, pa tako ni zabraniti osnivanje privatnih knjižnica. Vezano uz primjedbu za imenovanje ravnatelja javne knjižnice, navedeni članak je dopunjen na način da je potrebno da osoba ispunjava uvjete iz pravilnika kojim se propisuju stručna zvanja u knjižničarskoj struci.
193 Vesna Ivanković PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Zašto nije naveden osnovni motiv predlagača kako bi i iz tog stava nastali problem bio transparentnije raspravljen, kao što je naveden u prijedlogu Zakona o muzejima Također, zbog navedenih procesa javila se nužnost usklađenog postupanja sa muzejskom, arhivskom i knjižničnom građom. OBRAZLOŽENJE Neka se nepovoljna rješenja iz jednog zakona preslikavaju na ostala dva i to je potrebno transparentno navesti. Tako se npr. iz Prijedloga Zakona o muzejima na ostale zakone preslikava situacija: „Zakonom o muzejima iz 2015. proširen je popis stručnog osoblja u muzejima u obavljanju muzejske djelatnosti za što nije postojala podrška stručne javnosti. Također, navedena zvanja nisu zaživjela u praksi kao specifičnost muzejske djelatnosti. Ali, u Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisana su knjižnična zvanja i nikakvih prijepora u svezi toga nema, niti ih je bilo. No, unatoč tomu, iz sva tri zakona (Arhivi, Knjižnice, Muzeji) stručna zvanja su izbačena i propisivat će se pravilnicima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, nije dan konkretan prijedlog. Što se tiče zvanja, ukazujemo na činjenicu da su knjižničarska zvanja brojna kao i da su u bliskoj budućnosti izvjesne njihove izmjene. Ako bi se odredbe o uvjetima unosile u Zakon, svakom izmjenom uvjeta ili nazivlja zvanja morao bi se mijenjati Zakon. Također napominjemo da je Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava ukazalo ovom ministarstvu da je tijekom 2018. godine planirana izrada novog Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj, cilj koje je smanjenje broja reguliranih profesija, odnosno s Popisa reguliranih profesija potrebno je izostaviti profesije koje nisu u skladu s definicijom regulirane profesije prema Zakonu o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine, broj 82/15). S tim u vezi stručna zvanja u knjižničarskoj struci biti će potrebno mijenjati.
194 Ana-Marija Ščipior PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 4. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Odredbe o slobodnom pristupu informacijama i javnom pristupu mreži, zaštiti privatnosti i poštivanju autorskog i srodnih prava, digitalizaciji i digitalnoj knjižnici, međuknjižničnoj posudbi, obveznom primjerku elektroničkih publikacija te o stalnom stručnom usavršavanju su neke od odredbi koje je potrebno na odgovarajući način unijeti u Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Slažemo se, ali te odredbe u sam Zakon nisu unesene na odgovarajući način. Stoga je potrebno u tekst Zakona unijeti jasne odredbe u svim segmentima koji se navode u tekstu. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno, u članak 12. dodani su standardi za digitalnu knjižnicu te je određeno tko donosi iste, a člankom 6. stavkom 2. Nacrta prijedloga zakona je jasno navedeno da su prilikom obavljanja digitalizacije knjižnične građe iz svojih zbirki knjižnice dužne poštivati norme za digitalizaciju građe, izradu arhivskih i korisničkih primjeraka te metapodataka sukladno standardima iz članka 12. stavka 2. u kojem se navodi tko donosi standarde za pojedine vrste knjižnica. Ostatak odredbi je na odgovarajući način unesen i razrađen Nacrtom prijedloga zakona.
195 Ana-Marija Ščipior PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 3. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U razdoblju od donošenja Zakona o knjižnicama (Narodne novine, broj 105/97., 5/98., 104/00. i 69/09. ) do danas nije bilo većih izmjena u tekstu Zakona. U navedenom razdoblju došlo je do znatnih promjena u društvu koje su se dogodile pod snažnim utjecajem novih tehnologija i novih oblika komuniciranja stoga određene vrste djelovanja knjižnica, njihove službe i usluge (poput digitalizacije, prikupljanja digitalnih matrica, organizacije online usluga, osnutak i upravljanje repozitorijima digitalne građe, zaštita baštine u digitalnom okruženju) nisu ni mogle biti obuhvaćene postojećim Zakonom jer se u vrijeme njegova donošenja nisu još pojavile ili su bile tek na samim počecima razvoja. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Trenutno važeći Zakon o knjižnicama je jasnije strukturiran i napisan, pa bi bilo poželjnije u njega dodati odredbe vezane uz novosti u poslovanju knjižnica. Stoga smatramo da nema potrebe mijenjati cijeli Zakon. OBRAZLOŽENJE U „Ocjeni stanja“ opravdano se naglašava da su se u proteklih 20-tak godina dogodile velike promjene u struci pod utjecajem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, što se ilustrira pojavom digitalizacije, digitalnih matrica, elektroničkih usluga (za njih se koristi pojam „online usluga“), digitalnih repozitorija… Međutim, u samom tekstu zakona, neke od tih novina se uopće ne spominju ili se spominju samo sporadično. Primjerice, za digitalizaciju knjižnične građe navodi se da se mora standardizirati, no ne navodi se tko će donijeti taj standard. Isto tako, navodi se „zaštita baštine u digitalnom okruženju“ kao jedna od novosti nastalih pod utjecajem novih tehnologija, a kasnije se u Prijedlogu zakona potpuno izbacuje poglavlje o zaštiti knjižnične građe (prema trenutno važećem zakonu, čl. 45. i 46.)… Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno, zaštita knjižnične građe je regulirana posebnom glavom Nacrta prijedloga zakona. U članak 12. dodani su standardi za digitalnu knjižnicu te je određeno tko donosi iste, a člankom 6. stavkom 2. Nacrta prijedloga zakona je jasno navedeno da su prilikom obavljanja digitalizacije knjižnične građe iz svojih zbirki knjižnice dužne poštivati norme za digitalizaciju građe, izradu arhivskih i korisničkih primjeraka te metapodataka sukladno standardima iz članka 12. stavka 2. u kojem se navodi tko donosi standarde za pojedine vrste knjižnica. Ostatak odredbi je na odgovarajući način unesen i razrađen Nacrtom prijedloga zakona.
196 Ana-Marija Ščipior PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 2. KOMENTAR PRIJEDLOGA ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI S OBZIROM NA DJELOKRUG HRVATSKE KNJIŽNICE ZA SLIJEPE Smatramo da se pitanje statusa Hrvatske knjižnice za slijepe treba razjasniti i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Naime, Hrvatska knjižnica za slijepe, iako javna ustanova u kulturi čiju djelatnost financira Ministarstvo kulture, nije razvrstana u upisnik knjižnica pri Ministarstvu kulture. Zbog specifičnosti i ključne uloge koju knjižnica zauzima s obzirom na proizvodnju i distribuciju građe u pristupačnim formatima predlažemo da joj se dodijeli status matičnosti koji bi bio posebno istaknut i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. U nastavku ćemo pobrojati činjenice i navesti prijedlog statusa te sukladno tome prokomentirati Prijedlog zakona. Činjenice o Hrvatskoj knjižnici za slijepe: Hrvatska knjižnica za slijepe javna je ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou preko 50 godina pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. U ime Republike Hrvatske osnivačka prava obavlja Vlada Republike Hrvatske. Sredstva osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Hrvatska knjižnica za slijepe sastoji se od posudbenog odjela, odjela za proizvodnju zvučnih izdanja i tiskare za brajicu. Budući da sama proizvodi svoj fond u pristupačnim formatima (brajica, zvučna knjiga i strojno čitljivi oblici), 80% osoblja čine osobe koje nisu knjižničarske struke. Po sadržaju je fond knjižnice identičan fondu narodnih knjižnica ali je po formi specifičan. Uključena je u rad međunarodne Sekcije knjižnica koje pružaju usluge osobama kojima standardni tisak nije čitljiv (Libraries serving persons with print disabilities section) pri IFLA-i. Slijedom toga njezine su posebne zadaće: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s prije svega narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi U listopadu ove godine će Ugovor iz Marakeša stupiti na snagu što će predstavljati prijeloman trenutak za proizvodnju i razmjenu građe u pristupačnim formatima na nacionalnom ali prije svega međunarodnom nivou. Hrvatska knjižnica za slijepe će se uključiti u međunarodnu platformu i steći u okviru Ugovora iz Marakeša status ovlaštenog subjekta. PRIJEDLOG STATUSA: Hrvatska knjižnica za slijepe nije specijalna knjižnica već zaslužuje status matične narodne knjižnice za osobe kojima standardni tisak nije čitljiv (u svijetu knjižnice poput Hrvatske knjižnice za slijepe imaju status nacionalne ili narodne knjižnice za osobe kojim standardni tisak nije čitljiv ili pak institucije koja na nacionalnom nivou pruža usluge osobama kojim standardni tisak nije čitljiv). U skladu s time Hrvatska knjižnica za slijepe bi trebala biti repozitorij građe proizvedene u pristupačnim formatima, brinuti o politici proizvodnje i distribucije dotične građe, te razvoju usluga i standarda za korisnike kojima standardni tisak nije čitljiv. Imajući sve navedeno na umu, predlažemo da se u Prijedlogu Zakona uvrsti i istakne zasebnim člankom status i djelokrug Hrvatske knjižnice za slijepe kako slijedi: Članak... (1) Hrvatska knjižnica za slijepe je javna ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. (2) Hrvatska knjižnica za slijepe središnja je knjižnica za knjižnične usluge namijenjene osobama kojima standardni tisak nije čitljiv. (3) Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. (4) Sredstva za rad osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Članak ... Zadaće Hrvatska knjižnice za slijepe su: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi - okupljanje obveznog primjerka građe proizvedene u pristupačnim formatima na području Republike Hrvatske - praćenje programa proizvodnje pristupačnih formata na području Republike Hrvatske - obavljanje drugih zadaća predviđenih drugim propisima i Statutom Hrvatske knjižnice za slijepe Prihvaćen Prihvaćeno i ugrađeno u skladu s jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima u glavi V. Nacrta prijedloga.
197 Ana-Marija Ščipior PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Zašto nije naveden osnovni motiv predlagača kako bi i iz tog stava nastali problem bio transparentnije raspravljen, kao što je naveden u prijedlogu Zakona o muzejima Također, zbog navedenih procesa javila se nužnost usklađenog postupanja sa muzejskom, arhivskom i knjižničnom građom. OBRAZLOŽENJE Neka se nepovoljna rješenja iz jednog zakona preslikavaju na ostala dva i to je potrebno transparentno navesti. Tako se npr. iz Prijedloga Zakona o muzejima na ostale zakone preslikava situacija: „Zakonom o muzejima iz 2015. proširen je popis stručnog osoblja u muzejima u obavljanju muzejske djelatnosti za što nije postojala podrška stručne javnosti. Također, navedena zvanja nisu zaživjela u praksi kao specifičnost muzejske djelatnosti. Ali, u Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisana su knjižnična zvanja i nikakvih prijepora u svezi toga nema, niti ih je bilo. No, unatoč tomu, iz sva tri zakona (Arhivi, Knjižnice, Muzeji) stručna zvanja su izbačena i propisivat će se pravilnicima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje no nije dan konkretan prijedlog. Nastavno na knjižničarska zvanja, ukazujemo na činjenicu da su knjižničarska zvanja brojna kao i da su u bliskoj budućnosti izvjesne njihove izmjene. Ako bi se odredbe o uvjetima unosile u Zakon, svakom izmjenom uvjeta ili nazivlja zvanja morao bi se mijenjati Zakon. Također napominjemo da je Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava ukazalo ovom ministarstvu da je tijekom 2018. godine planirana izrada novog Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj, cilj koje je smanjenje broja reguliranih profesija, odnosno s Popisa reguliranih profesija potrebno je izostaviti profesije koje nisu u skladu s definicijom regulirane profesije prema Zakonu o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine, broj 82/15).
198 Knjižnica i čitaonica Kutina PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Podržavamo komentare Stručnog odbora HKD-a na Uvodni dio prijedloga teksta Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti i to: 1. Ocjena stanja Zašto nije naveden osnovni motiv predlagača kako bi i iz tog stava nastali problem bio transparentnije raspravljen, kao što je naveden u prijedlogu Zakona o muzejima Također, zbog navedenih procesa javila se nužnost usklađenog postupanja sa muzejskom, arhivskom i knjižničnom građom. OBRAZLOŽENJE Neka se nepovoljna rješenja iz jednog zakona preslikavaju na ostala dva i to je potrebno transparentno navesti. Tako se npr. iz Prijedloga Zakona o muzejima na ostale zakone preslikava situacija: „Zakonom o muzejima iz 2015. proširen je popis stručnog osoblja u muzejima u obavljanju muzejske djelatnosti za što nije postojala podrška stručne javnosti. Također, navedena zvanja nisu zaživjela u praksi kao specifičnost muzejske djelatnosti. Ali, u Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisana su knjižnična zvanja i nikakvih prijepora u svezi toga nema, niti ih je bilo. No, unatoč tomu, iz sva tri zakona (Arhivi, Knjižnice, Muzeji) stručna zvanja su izbačena i propisivat će se pravilnicima. Dalje, trenutno važeći Zakon o knjižnicama je jasnije strukturiran i napisan, pa bi bilo poželjnije u njega dodati odredbe vezane uz novosti u poslovanju knjižnica. Stoga smatramo da nema potrebe mijenjati cijeli Zakon. OBRAZLOŽENJE U „Ocjeni stanja“ opravdano se naglašava da su se u proteklih 20-tak godina dogodile velike promjene u struci pod utjecajem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, što se ilustrira pojavom digitalizacije, digitalnih matrica, elektroničkih usluga (za njih se koristi pojam „online usluga“), digitalnih repozitorija… Međutim, u samom tekstu zakona, neke od tih novina se uopće ne spominju ili se spominju samo sporadično. Primjerice, za digitalizaciju knjižnične građe navodi se da se mora standardizirati, no ne navodi se tko će donijeti taj standard. Isto tako, navodi se „zaštita baštine u digitalnom okruženju“ kao jedna od novosti nastalih pod utjecajem novih tehnologija, a kasnije se u Prijedlogu zakona potpuno izbacuje poglavlje o zaštiti knjižnične građe (prema trenutno važećem zakonu, čl. 45. i 46.). Također se slažemo i s obrazloženjem HKD-a u vezi: 2.Osnovna pitanja koja se uređuju predloženim Zakonom: - određuje se značenje pojedinih pojmova u Zakonu - utvrđuje se status kulturnog dobra za jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu javnih knjižnica nastalu do 1850. godine, a katalozi nabrojene knjižnične građe javnih knjižnica postaju sastavni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske - uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti te zaštita, revizija i otpis knjižnične građe - uređuju se vrste knjižnica, uvjeti za osnivanje knjižnica, Upisnik knjižnica, statusne promjene i prestanak rada knjižnica - uređuje se ustroj i upravljanje knjižnicama te se propisuje da javna knjižnica ima upravno vijeće, ravnatelja i stručno vijeće te se uređuje ustroj i upravljanje knjižnicom u sastavu - precizira se status Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, njezine zadaće te ustroj i upravljanje - uređuju se sredstva za rad knjižnica te se propisuje financiranje redovne djelatnosti i posebnih programa i zadaća knjižnice - propisuje se način uređenja stjecanja stručnih zvanja djelatnika u knjižnici - uređuje se Knjižnični sustav Republike Hrvatske te matična djelatnost - propisuje se obveza donošenja Nacionalnog plana razvitka knjižnične djelatnosti, standardi i preporuke za rad knjižnica - uređuje se osnivanje, zadaće, sastav i djelovanje Hrvatskog knjižničnog vijeća - propisuje se obuhvat, svrha prikupljanja i postupanje s obveznim primjerkom te dostava i prikupljanje obveznog primjerka online publikacija - uređuje se nadzor nad stručnima radom knjižnica te nadzor nad provedbom Zakona - uređuju se prekršajne odredbe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Potrebno je usklađenje prema IFLA-inim smjernicama i relevantnim međunarodnim i domaćim dokumentima. Isto tako, bilo bi za očekivati da se ovdje istaknu problemi uočeni u Ocjeni stanja. Osim toga, dio ovdje opisanih rješenja razlikuje se od onih u tekstu zakona, npr. financiranje redovne djelatnosti, koja se u tekstu zakona uopće ne spominje. Potrebno je uvesti i držati se svjetski prihvaćene klasifikacije knjižnične djelatnosti. OBRAZLOŽENJE: Potrebno je držati se UNESCO-vih, tj. IFLA-inih međunarodnih dokumenata i postojeće tradicije knjižničarske terminologije u RH. U dijelu: „Uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti“ neprimjerena je formulacija „sadržaj“. Zakonom se uređuje knjižnična djelatnost, a sadržaj, revizija i otpis tematika su pravilnika, a ne zakona. Uvodi se nejasan pojam „javna knjižnica“. „Precizira se status NSK“: znači li to da se misli na posebni zakon o NSK? Značenjem pojmova, na način kako se navodi u Prijedlogu Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, ne definiraju se knjižnice iz sustava obrazovanja i znanosti (školske i visokoškolske knjižnice) koje su zbirno gledajući najbrojnije vrste knjižnica prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini. Nisu obuhvaćeni mnogi važni pojmovi, npr. depozitarna knjižnica. Ne vidi se primjena ijednog međunarodnog dokumenta namijenjenog knjižničarskoj struci. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno - u članak 12. dodani su standardi za digitalnu knjižnicu te je određeno tko donosi iste, a člankom 6. stavkom 2. Nacrta prijedloga zakona je jasno navedeno da su prilikom obavljanja digitalizacije knjižnične građe iz svojih zbirki knjižnice dužne poštivati norme za digitalizaciju građe, izradu arhivskih i korisničkih primjeraka te metapodataka sukladno standardima iz članka 12. stavka 2. u kojem se navodi tko donosi standarde za pojedine vrste knjižnica. Nadalje, zaštita knjižnične građe je regulirana posebnom glavom Nacrta prijedloga zakona. Ostatak odredbi je na odgovarajući način unesen i razrađen. Ujedno naglašavamo da u nenormativnom dijelu zakona je nemoguće i nesvrsishodno pobrojati sve dokumente uzete u obzir prilikom izrade Nacrta prijedloga zakona.
199 Silvija Perić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U potpunosti podržavam komentare Hrvatskoga knjižničarskog društva na Uvodni dio prijedloga teksta Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti i to: "9. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći ¬- uredit će se sadržaj knjižnične djelatnosti ¬ odredit će se status kulturnog dobra i pripadajuća zaštita staroj tiskanoj građi koja je nastala do 1850. godine, a koja godina označava promjenu načina tiskanja knjiga od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama i slično ¬ katalozi javnih knjižnica u koje je upisana knjižnična građa koja ima status kulturnog dobra postat će sastavni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske ¬ uredit će se dodatno određena područja knjižnične djelatnosti, zaštita građe, digitalizacija građe, revizija i otpis građe te obveza prikupljanja i obrade statističkih podataka kao i obvezni primjerak ¬-propisat će se vrste knjižnica, uvjeti za osnivanje knjižnica, Upisnik knjižnica, statusne promjene i prestanak rada knjižnica i omogućiti fizičkim i pravnim osobama osnivanje knjižnica ¬-uredit će se ustroj i upravljanje javnim knjižnicama i knjižnicama u sastavu pravnih osoba ¬-precizirat će se status Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i njezine zadaće u okviru Knjižničnog sustava Republike Hrvatske - uredit će se sredstva za rad knjižnica, financiranje redovne djelatnosti i posebnih programa knjižnice ¬ propisat će se stjecanje stručnih zvanja za stručne djelatnike u knjižnicama ¬ uredit će se Knjižnični sustav Republike Hrvatske te matična djelatnost ¬-uvest će se obveza donošenja nacionalnog plana razvitka knjižnične djelatnosti, standarda i preporuka za rad knjižnica -¬ propisat će se osnivanje, zadaće, sastav i djelovanje Hrvatskog knjižničnog vijeća -¬ propisat će se obuhvat, svrha prikupljanja i postupanje s obveznim primjerkom te dostava i prikupljanje obveznog primjerka online publikacija -¬ propisat će se nadzor nad stručnim radom knjižnica te nadzor nad provedbom Zakona – ¬ uredit će se prekršajne odredbe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA - u kontekstu zakona, ne govori se o „posljedicama“ zakona, nego o „učincima“ - 1850. godine nije se promijenio način tiskanja, a posebno nije ručno tiskanje ustupilo mjesto strojnom, nego se promijenila tehnologija proizvodnje papira i počeo se proizvoditi lakše uništivi kiseli papir (veće kiselosti nego do tada); stoga godinu 1850. ne treba naglašavati, a posebno ne s obrazloženjem koje je napisano - dodati: „status kulturnog dobra svim arhivskim primjercima svih publikacija koje pripadaju korpusu Croatica – nacionalna zbirka“ - opet se govori o „sadržaju“ djelatnosti - „propisat će se… Upisnik knjižnica“. Upisnik knjižnica već postoji! - uvodi se dihotomija „javne knjižnice“ i „knjižnice u sastavu“: znači li to da knjižnice u sastavu nisu javne? Postoje samostalne knjižnice i knjižnice u sastavu. - ponavlja se sve iz poglavlja 2., a što je već sada regulirano postojećim Zakonom o knjižnicama iz 1997." Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno - za Croaticu, nacionalnu zbirku knjižnične građe propisuje se da ima status kulturnog dobra, a njezin katalog sastavni je dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske, koji se vodi u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. Nadalje, navedeno obrazloženje za 1850. godinu je brisano. Za ostatak primjedbi naglašavamo da je Nacrt prijedloga zakona pisan je u skladu s jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima.
200 Lidija Dužić Zlovolić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U potpunosti podržavam prijedlog HKD-a. Neka se nepovoljna rješenja iz jednog zakona preslikavaju na ostala dva i to je potrebno transparentno navesti. Tako se npr. iz Prijedloga Zakona o muzejima na ostale zakone preslikava situacija: „Zakonom o muzejima iz 2015. proširen je popis stručnog osoblja u muzejima u obavljanju muzejske djelatnosti za što nije postojala podrška stručne javnosti. Također, navedena zvanja nisu zaživjela u praksi kao specifičnost muzejske djelatnosti. Ali, u Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisana su knjižnična zvanja i nikakvih prijepora u svezi toga nema, niti ih je bilo. No, unatoč tomu, iz sva tri zakona (Arhivi, Knjižnice, Muzeji) stručna zvanja su izbačena i propisivat će se pravilnicima. Nije prihvaćen Odbijeno, ukazujemo na činjenicu da su knjižničarska zvanja brojna kao i da su u bliskoj budućnosti izvjesne njihove izmjene. Ako bi se odredbe o uvjetima unosile u Zakon, svakom izmjenom uvjeta ili nazivlja zvanja morao bi se mijenjati Zakon. Također napominjemo da je Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava ukazalo ovom ministarstvu da je tijekom 2018. godine planirana izrada novog Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj, cilj koje je smanjenje broja reguliranih profesija, odnosno s Popisa reguliranih profesija potrebno je izostaviti profesije koje nisu u skladu s definicijom regulirane profesije prema Zakonu o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine, broj 82/15).
201 Gradska knjižnica Rijeka PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Ocjena stanja vrlo je općenita i načelna, ne navode se pokazatelji učinaka postojećeg Zakona te stoga smatramo da ne odražava trenutno stanje knjižnične djelatnosti u RH. Neprihvatljivom smatramo ocjenu da "Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj". Osnivanje privatnih knjižnica omogućeno je postojećim Zakonom a knjižnice vjerskih zajednica dio su knjižničnog sustava kao specijalne knjižnice. Nadalje, zakonodavac utvrđuje da upravo takvo stanje "stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalno-pravno mogući". Kasnije, u Članku 9. se navodi koji su to mogući formalno-pravni oblici, među ostalim udruge, zaklade, zadruge, te je iluzorno očekivati da bi knjižnice osnovane na taj način mogle biti utemeljene "na stručnim i profesionalnim standardima". U popisu osnovnih pitanja koja se uređuju Zakonom navode se i ona koja uopće nisu u samom tekstu riješena a najdrastičniji primjer su knjižničarska zvanja za koja predloženim Zakonom ne samo da nije propisano njihovo stjecanje već se niti ne navode. Slična, kontradiktorna stajališta pojavljuju se na više mjesta u Zakonu što je još jedan pokazatelj da je neophodna izrada novog nacrta Zakona. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno, navedeni članak 9. je brisan, zatim su brisane odredbe o knjižnicama vjerskih zajednica, a što se tiče knjižničarskih zvanja ukazujemo na činjenicu da su knjižničarska zvanja brojna kao i da su u bliskoj budućnosti izvjesne njihove izmjene. Ako bi se odredbe o uvjetima unosile u Zakon, svakom izmjenom uvjeta ili nazivlja zvanja morao bi se mijenjati Zakon.
202 Knjižničarsko društvo Varaždinske županije PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći ¬- uredit će se sadržaj knjižnične djelatnosti ¬ odredit će se status kulturnog dobra i pripadajuća zaštita staroj tiskanoj građi koja je nastala do 1850. godine, a koja godina označava promjenu načina tiskanja knjiga od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama i slično ¬ katalozi javnih knjižnica u koje je upisana knjižnična građa koja ima status kulturnog dobra postat će sastavni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske ¬ uredit će se dodatno određena područja knjižnične djelatnosti, zaštita građe, digitalizacija građe, revizija i otpis građe te obveza prikupljanja i obrade statističkih podataka kao i obvezni primjerak ¬-propisat će se vrste knjižnica, uvjeti za osnivanje knjižnica, Upisnik knjižnica, statusne promjene i prestanak rada knjižnica i omogućiti fizičkim i pravnim osobama osnivanje knjižnica ¬-uredit će se ustroj i upravljanje javnim knjižnicama i knjižnicama u sastavu pravnih osoba ¬-precizirat će se status Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i njezine zadaće u okviru Knjižničnog sustava Republike Hrvatske - uredit će se sredstva za rad knjižnica, financiranje redovne djelatnosti i posebnih programa knjižnice ¬ propisat će se stjecanje stručnih zvanja za stručne djelatnike u knjižnicama ¬ uredit će se Knjižnični sustav Republike Hrvatske te matična djelatnost ¬-uvest će se obveza donošenja nacionalnog plana razvitka knjižnične djelatnosti, standarda i preporuka za rad knjižnica -¬ propisat će se osnivanje, zadaće, sastav i djelovanje Hrvatskog knjižničnog vijeća -¬ propisat će se obuhvat, svrha prikupljanja i postupanje s obveznim primjerkom te dostava i prikupljanje obveznog primjerka online publikacija -¬ propisat će se nadzor nad stručnim radom knjižnica te nadzor nad provedbom Zakona – ¬ uredit će se prekršajne odredbe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA - u kontekstu zakona, ne govori se o „posljedicama“ zakona, nego o „učincima“ - 1850. godine nije se promijenio način tiskanja, a posebno nije ručno tiskanje ustupilo mjesto strojnom, nego se promijenila tehnologija proizvodnje papira i počeo se proizvoditi lakše uništivi kiseli papir (veće kiselosti nego do tada); stoga godinu 1850. ne treba naglašavati, a posebno ne s obrazloženjem koje je napisano - dodati: „status kulturnog dobra svim arhivskim primjercima svih publikacija koje pripadaju korpusu Croatica – nacionalna zbirka“ - opet se govori o „sadržaju“ djelatnosti - „propisat će se… Upisnik knjižnica“. Upisnik knjižnica već postoji! - uvodi se dihotomija „javne knjižnice“ i „knjižnice u sastavu“: znači li to da knjižnice u sastavu nisu javne? Postoje samostalne knjižnice i knjižnice u sastavu. - ponavlja se sve iz poglavlja 2., a što je već sada regulirano postojećim Zakonom o knjižnicama iz 1997. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno - za Croaticu, nacionalnu zbirku knjižnične građe propisuje se da ima status kulturnog dobra, a njezin katalog sastavni je dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske, koji se vodi u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. Nadalje, navedeno obrazloženje za 1850. godinu je brisano. Za ostatak primjedbi naglašavamo da je Nacrt prijedloga zakona pisan je u skladu s jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima.
203 Knjižnice grada Zagreba PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U „Ocjeni stanja“ naglašeno je da su se proteklih 20-tak godina dogodile velike promjene u struci pod utjecajem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, što se ilustrira pojavom digitalizacije, digitalnih matrica, elektroničkih usluga (za njih se koristi pojam „online usluga“), digitalnih repozitorija… Međutim, u samom tekstu Zakona, neke od tih novina uopće se ne spominju ili se spominju samo sporadično. Npr. za digitalizaciju knjižnične građe navodi se da se mora standardizirati, no ne navodi se tko će donijeti taj standard. Isto tako, navodi se „zaštita baštine u digitalnom okruženju“ kao jedna od novosti nastalih pod utjecajem novih tehnologija, a kasnije se u Nacrtu Zakona potpuno izbacuje poglavlje o zaštiti knjižnične građe (prema trenutno važećem Zakonu, čl. 45. i 46.). Već uvriježenu i nedvojbenu dosadašnju podjelu na samostalne knjižnice i knjižnice u sastavu, koja se pokazala u praksi najprihvatljivijom i najjasnijom, ne bi trebalo mijenjati niti uvoditi pojmove javne i privatne knjižnice. Neistinita je tvrdnja kako sadašnjim zakonom nije omogućen rad svim vrstama knjižnica. Neovisno o tome tko im je osnivač, osoba iz javne ili privatne sfere, sve su knjižnice u sadašnjem Zakonu omogućene, jedino što su funkcionalno usklađene kroz opće odredbe o organizaciji knjižnica iz glave i postojećeg Zakona, napose čl. 4. i 5., kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom podjelom knjižnica na javne i privatne (jer se ona i danas podrazumijeva), umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11., st. 2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time privatne knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama – bez jasnog obrazloženja za to.BRISATI: Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalnopravno mogući. Ne postoji opravdanje za uvođenje knjižnica vjerskih zajednica koje su do sada vođene i u upisniku kao specijalne knjižnice. I, ako se pogleda zanemariv udio tih knjižnica u Hrvatskoj, doista se čini nepotrebnim uvoditi novu vrstu. Čak i predlagač u pojedinim člancima zaboravlja/izostavlja ovu novopredloženu vrstu knjižnica i u područjima podjele odgovornosti i nadzora nad njom. Dosadašnja je tipologija usklađena s UNESCO-vom tipologijom koja je temelj međunarodnih statistika i ne bi je trebalo mijenjati. S obzirom da su u Upisnik knjižnica https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=202&pregled=1 (odaberi: „specijalne“) prema Pravilniku o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (NN 139/98, 25/17) upisane i mnoge knjižnice vjerskih zajednica i to kao tip knjižnice: „U sastavu“, Vrsta knjižnice: „specijalna“ neispravno je navoditi vjerske zajednice ili specijalne knjižnice kao jedan od razloga za donošenje tih promjena niti ih je potrebno isticati. Sve te knjižnice već su zakonito registrirane u upisnik prema pravilniku i čl. 8. Zakona, od mnogih samostanskih do raznih vrsta specijalnih knjižnica u sastavu trgovačkih društava. NENAVOĐENJE NAZIVLJA STRUČNOG KNJIŽNIČNOG OSOBLJA u temeljnom pravnom dokumentu poražavajuće je za knjižničarsku struku koja je godinama gradila svoj status, za brojne studente i profesore na Odsjecima i Katedrama u Zagrebu, Zadru i Osijeku, a praksa je pokazala da prilikom pregovaranja s osnivačima oko osnivanja knjižnica argument da takva odredba stoji u Zakonu nebrojeno je puta bio od presudne važnosti i za davanje pozitivnog mišljenja matičnih službi za osnivanje knjižnica, ali i za uspostavljanje kvalitetnog rada u knjižnici. HRVATSKO KNJIŽNIČNO VIJEĆE BILO IMALO JE MNOGO JASNIJU I VAŽNIJU ULOGU u sadašnjem Zakonu. „Prethodno mišljenje HKV-a" se više ne spominje. Ovaj prijedlog pasivizira i omalovažava ulogu HKV kao najvišeg stručnog javnopravnog tijela koje ima inicijativnu ulogu u osmišljavanju knjižničnih politika prema tijelima javne vlasti. Umjesto toga HKV je isključen od procesa donošenja odluka te prepušten potpuno diskrecijskoj odluci ministra kulture da neke standarde ili njihove promjene predloži ili ne, te eventualno post festum zatraži mišljenje. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Zaštita knjižnične građe je regulirana posebnom glavom Nacrta prijedloga zakona. Ujedno su u članak 12. dodani standardi za digitalnu knjižnicu te je određeno tko donosi iste, a člankom 6. stavkom 2. Nacrta prijedloga zakona je jasno navedeno da su prilikom obavljanja digitalizacije knjižnične građe iz svojih zbirki knjižnice dužne poštivati norme za digitalizaciju građe, izradu arhivskih i korisničkih primjeraka te metapodataka sukladno standardima iz članka 12. stavka 2. u kojem se navodi tko donosi standarde za pojedine vrste knjižnica, brisan je dio teksta koji se odnosi na vjerske zajednice. Ostatak primjedbi se ne prihvaća, stoga je potrebno istaknuti da se pravna forma osnivanja ne može ograničiti, pa tako ni zabraniti osnivanje privatnih knjižnica, knjižničarska zvanja su brojna i u bliskoj budućnosti su izvjesne njihove izmjene. Ako bi se odredbe o uvjetima unosile u Zakon, svakom izmjenom uvjeta ili nazivlja zvanja morao bi se mijenjati Zakon. Što se tiče prigovora na status Hrvatskog knjižničnog vijeća, naglašavamo da je ono savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti, a navedeni status je predviđen i trenutnim Zakonom o knjižnicama.
204 Knjižničarsko društvo Rijeka PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U zaključcima Hrvatske udruge školskih knjižničara rečeno je i slažemo se s tim komentarom da prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj 2016. djelovalo je 1768 knjižnica od kojih su njih 1217 knjižnice osnovnih i srednjih škola, što čini 70 %. Od 3380 zaposlenih na stručnim poslovima 1329 knjižničara ili 40 % radi u školskim knjižnicama. S obzirom na tako velik broj školskih knjižnica i školskih knjižničara koji su među obrazovanijima u struci (uglavnom imaju potrebnu visoku stručnu spremu, završen studij bibliotekarstva uz još neku struku i pedagoške kompetencije), smatramo da je ovim prijedlogom zakona potpuno zanemarena njihova uloga. Kako su školske knjižnice knjižnice u sastavu ustanova koje potpadaju pod Ministarstvo znanosti i obrazovanja koje financira njihove plaće i djelomično nabavu, premala je uloga dana upravo tom ministarstvu u odnosu na Ministarstvo kulture. Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti trebala bi kreirati oba ministarstva uz potporu Hrvatskog knjižničnog vijeća i strukovnih udruga - Hrvatskog knjižničarskog društva i Hrvatske udruge školskih knjižničara koja je cijenjena članica Međunarodne udruge školskih knjižničara - IASL-a. U dosadašnjem Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti školske su knjižnice jedva spomenute pa je donošenje novog zakona prilika da se takva praksa promijeni. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, sve odredbe Zakona usuglašene su sa Ministarstvom znanosti i obrazovanja, s kojima je održano više radnih sastanaka, kao i sa radnom skupinom i knjižničarskom strukom.
205 Knjižničarsko društvo Rijeka PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Slažemo se s prijedlogom HKD-a da je u osnovnim pitanjima koje uređuje Zakon potrebno usklađenje prema IFLA-inim smjernicama i relevantnim međunarodnim i domaćim dokumentima. Isto tako, bilo bi za očekivati da se ovdje istaknu problemi uočeni u Ocjeni stanja. Osim toga, dio ovdje opisanih rješenja razlikuje se od onih u tekstu zakona, npr. financiranje redovne djelatnosti, koja se u tekstu zakona uopće ne spominje. Potrebno je uvesti i držati se svjetski prihvaćene klasifikacije knjižnične djelatnosti. OBRAZLOŽENJE: Potrebno je držati se UNESCO-vih, tj. IFLA-inih međunarodnih dokumenata i postojeće tradicije knjižničarske terminologije u RH. U dijelu: „Uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti“ neprimjerena je formulacija „sadržaj“. Zakonom se uređuje knjižnična djelatnost, a sadržaj, revizija i otpis tematika su pravilnika, a ne zakona. Uvodi se nejasan pojam „javna knjižnica“. „Precizira se status NSK“: znači li to da se misli na posebni zakon o NSK? Značenjem pojmova, na način kako se navodi u Prijedlogu Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, ne definiraju se knjižnice iz sustava obrazovanja i znanosti (školske i visokoškolske knjižnice) koje su zbirno gledajući najbrojnije vrste knjižnica prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini. Nisu obuhvaćeni mnogi važni pojmovi, npr. depozitarna knjižnica. Ne vidi se primjena niti jednog međunarodnog dokumenta namijenjenog knjižničarskoj struci. Nije prihvaćen Primljeno na znanje, odbijeno. Nije dan konkretan prijedlog a u nenormativnom dijelu zakona je nemoguće i nesvrsishodno pobrojati sve dokumente uzete u obzir prilikom izrade Nacrta prijedloga zakona.
206 Knjižničarsko društvo Rijeka PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI "Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalnopravno mogući." Slažemo se sa zaključkom HKD-a da ovaj dio treba brisati, kao i sa navedenim obrazloženjem. OBRAZLOŽENJE Neistinita je tvrdnja kako sadašnjim zakonom nije omogućen rad svim vrstama knjižnica. Neovisno o tome tko im je osnivač, osoba iz javne ili privatne sfere, sve su knjižnice u sadašnjem Zakonu omogućene, jedino što su funkcionalno usklađene, kroz opće odredbe o organizaciji knjižnica iz glave i postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. S obzirom da su u Upisnik knjižnica https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=202&pregled=1 (odaberi: „specijalne“) prema Pravilniku o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (NN 139/98, 25/17) upisane i mnoge knjižnice vjerskih zajednica i to kao tip knjižnice: „U sastavu“, Vrsta knjižnice: „specijalna“ neispravno je navoditi vjerske zajednice ili specijalne knjižnice kao jedan od razloga za donošenje tih promjena niti ih je potrebno isticati. Sve te knjižnice već su zakonito registrirane u upisnik prema pravilniku i čl. 8. Zakona, od mnogih samostanskih do raznih vrsta specijalnih knjižnica u sastavu trgovačkih društava (Belišće d.d., Podravka, Saponia itd.) Nepotrebnom podjelom knjižnica na "javne" i "privatne" (jer se ona i danas podrazumijeva), umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11., st. 2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Oni koji se žele baviti komercijalnom djelatnošću trgovanja informacijama putem trgovačkih društava ili drugih oblika koji su posebno i jasno formalnopravno regulirani drugim zakonima (o trgovačkim društvima, o zadrugama…) i danas to mogu i rade u više primjera (npr. informacijski servisi poput IUS Info), samo takva samostalna društva ni po čemu nisu, niti moraju, a po nekim drugim propisima koji reguliraju komercijalne djelatnosti sve do propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, niti ne mogu biti knjižnice. U gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Predloženi tekst zakona kojim ravnatelji javnih knjižnica nisu nužno osobe s iskustvom u knjižničarstvu, a za ostale vrste knjižnica nisu niti propisana zvanja za ravnatelje – takvim tekstom zakona se ne doprinosi razvoju knjižnične djelatnosti utemeljene na standardima nego se djelatnost ovim zakonom naprotiv unazađuje. Naime, niti u sastavu Hrvatskog knjižničnog vijeća niti u sastavu stručnih vijeća knjižnica s više od 5 zaposlenih nije nužno da većinu članova čine stručni knjižnični djelatnici koji su jedini osposobljeni za provođenje standarda. Preslikavanje situacije iz muzeja, kako je navedeno u Prijedlogu Zakona o muzejima: „- jačanje upravljačke uloge ravnatelja muzeja propisivanjem uvjeta pri izboru ravnatelja za zanimanja izvan muzejske struke“ odnosi se na muzeje, ali ne i na knjižnice, jer to nisu iste vrste ustanova. Dobro upravljanje knjižnicama je usko povezano uz posjedovanje stručnih knjižničarskih znanja (dobivenih kroz formalnu edukaciju i polaganje stručnog ispita te naročito uz iskustvo rada u knjižnicama). Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno, brisan je dio teksta koji se odnosi na vjerske zajednice. Dio primjedbe koji se odnosi na osnivanje privatnih knjižnica se ne prihvaća budući da se pravna forma osnivanja ne može ograničiti, pa tako ni zabraniti osnivanje privatnih knjižnica. Vezano uz primjedbu za imenovanje ravnatelja javne knjižnice, navedeni članak je dopunjen na način da je potrebno da osoba ispunjava uvjete iz pravilnika kojim se propisuju stručna zvanja u knjižničarskoj struci.
207 Knjižničarsko društvo Rijeka PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI "Odredbe o slobodnom pristupu informacijama i javnom pristupu mreži, zaštiti privatnosti i poštivanju autorskog i srodnih prava, digitalizaciji i digitalnoj knjižnici, međuknjižničnoj posudbi, obveznom primjerku elektroničkih publikacija te o stalnom stručnom usavršavanju su neke od odredbi koje je potrebno na odgovarajući način unijeti u Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. " Podržavamo prijedlog HKD-a da te odredbe u sam Zakon nisu unesene na odgovarajući način. Stoga je potrebno u tekst Zakona unijeti jasne odredbe u svim segmentima koji se navode u tekstu. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno, u članak 12. dodani su standardi za digitalnu knjižnicu te je određeno tko donosi iste, a člankom 6. stavkom 2. Nacrta prijedloga zakona je jasno navedeno da su prilikom obavljanja digitalizacije knjižnične građe iz svojih zbirki knjižnice dužne poštivati norme za digitalizaciju građe, izradu arhivskih i korisničkih primjeraka te metapodataka sukladno standardima iz članka 12. stavka 2. u kojem se navodi tko donosi standarde za pojedine vrste knjižnica. Ostatak odredbi je na odgovarajući način unesen i razrađen Nacrtom prijedloga zakona.
208 Knjižničarsko društvo Rijeka PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U „Ocjeni stanja“ opravdano se naglašava da su se u proteklih 20-tak godina dogodile velike promjene u struci pod utjecajem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, što se ilustrira pojavom digitalizacije, digitalnih matrica, elektroničkih usluga (za njih se koristi pojam „online usluga“), digitalnih repozitorija… Međutim, u samom tekstu zakona, neke od tih novina se uopće ne spominju ili se spominju samo sporadično. Primjerice, za digitalizaciju knjižnične građe navodi se da se mora standardizirati, no ne navodi se tko će donijeti taj standard. Isto tako, navodi se „zaštita baštine u digitalnom okruženju“ kao jedna od novosti nastalih pod utjecajem novih tehnologija, a kasnije se u Prijedlogu zakona potpuno izbacuje poglavlje o zaštiti knjižnične građe (prema trenutno važećem zakonu, čl. 45. i 46.)… O djelatnosti školskog knjižničarstva koje u Hrvatskoj postoji već 144 godine nema niti ocjene stanja, niti pitanja koja će se zakonm urediti. Takav nacrt Zakona treba povući iz procedure. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno, u članak 12. dodani su standardi za digitalnu knjižnicu te je određeno tko donosi iste, a člankom 6. stavkom 2. Nacrta prijedloga zakona je jasno navedeno da su prilikom obavljanja digitalizacije knjižnične građe iz svojih zbirki knjižnice dužne poštivati norme za digitalizaciju građe, izradu arhivskih i korisničkih primjeraka te metapodataka sukladno standardima iz članka 12. stavka 2. u kojem se navodi tko donosi standarde za pojedine vrste knjižnica. Ostatak odredbi je na odgovarajući način unesen i razrađen Nacrtom prijedloga zakona. Zaštita knjižnične građe je regulirana posebnom glavom Nacrta prijedloga zakona. Prijedlog da se Nacrt zakona povuče iz procedure se ne prihvaća.
209 Sanja Heberling Dragičević PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Predlagač govori o ocjeni stanja, a uglavnom predstavlja sadržaj zakona i elemente knjžničnog sustava tj. statističke podatke o knjižnicama, ali iz toga ne izvodi nikakve zaključke npr. da knjižnice u sustavu znanosti i visokog obrazovanja čine 76% od ukupnog broja knjižnica u RH, a njihovi zaposlenici 54% od ukupnog broja zaposlenih u knjižnicama RH. Ne problematiziraju se odredbe sadašnjeg Zakona važne za struku koje se u praksi uopće ne primjenjuju. Radi se primjerice o odredbama o postupku osnivanja i prestanka knjižnica, gdje se knjižnica može osnovati samo ako su joj osigurani uvjeti za rad, da se knjižnica u sastavu mora ustrojiti kao posebna ustrojbena jedinica, da voditelj knjižnice u sastavu mora sudjelovati u upravljanju na razini pravne osobe, da u knjižnici moraju raditi stručni knjižničarski djelatnici, itd. Ne ističu se osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom, već se nasumce izdvajaju pojedine teme ili rješenja iz Zakona. U tekstu nisu navedene posljedice koje će proisteći donošenjem ovog zakona, već se samo rečenice koje su prethodom poglavlju navedene u prezentu, sada stavljaju u futur. Uvodna objašnjenja ne oslikavaju što predlagač želi postići ovim zakonom, već je potrebno pomno analizirati sam predloženi tekst. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, međutim nije dan konkretan prijedlog izmjene nenormativnog dijela Nacrta prijedloga zakona. Ujedno se naglašava da su na odgovarajući način uređeni uvjeti potrebni za osnivanje knjižnica kao i načini prestanka rada i statusne promjene knjižnica.
210 Ivana Vladilo PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. ocjena stanja: Iako je u hrvatskom knjižničnom sustavu proporcionalno najveći broj školskih knjižnica koje se, istina, smatraju knjižnicama u sastavu, činjenica je da se većina relevantnih članaka iz Prijedloga Zakona na školske kao knjižnice u sastavu ne mogu i neće primjenjivati. Unijet će to ponovo zbrku i mogućnost interpretacije koja je opći problem školskoknjižničarske legislative. Školske knjižnice i knjižničari pod ingerencijom su oba ministarstva čiji se zakoni i pravilnici, nažalost, međusobno ne usklađuju. Taj dio zakonodavstva je vrlo neuredan i izaziva brojne nedoumice kod samih knjižničara, a i kod osoba (ravnatelja) koje odlučuju o, za nas, najvažnijim pitanjima. Ovaj Prijedlog zakona je toliko sažet i općenit da se njime neće moći pravno rješavati specifičnosti školskog knjižničarstva, a naročito školskih knjižničara. Stoga podupirem mišljenje županijskog stručnog vijeća osnovnoškolskih i srednjoškolskih knjižničara Primorsko-goranske županije i Knjižničarskog društva Rijeka kojim se traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda knjižničarske struke. I. OPĆE ODREDBE Opći komentar uz prijedlog Zakona: Budući da su školske knjižnice kao i visokoškolske u sustavu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta smatramo da je Zakon o knjižnicama potrebno donijeti uz aktivnu suradnju s MZOS kako bi se osigurala kasnija provedba. Ne želimo da se razvoj akademskih programa na hrvatskim fakultetima i kvalifikacijski okviri za rad u školskim knjižnicama propisuju pravilnicima koji se mijenjaju periodički i uglavnom neprofesionalno. Prepoznatljivost svake profesije, time i knjižničarske, je određena definiranjem stručnih zvanja za sve vrste knjižnica, poslova i zadataka, prava i obaveza, napredovanja i vanjskog vrednovanja, te smatramo da ih je potrebno ugraditi u Zakon o knjižnicama koji će doprinijeti razvoju knjižničarstva, odnosno školskog, u budućnosti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, sve odredbe Zakona usuglašene su sa Ministarstvom znanosti i obrazovanja, s kojima je održano više radnih sastanaka, kao i sa radnom skupinom i knjižničarskom strukom.
211 Viktorija Tomšić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U razdoblju od donošenja Zakona o knjižnicama (Narodne novine, broj 105/97., 5/98., 104/00. i 69/09. ) do danas nije bilo većih izmjena u tekstu Zakona. U navedenom razdoblju došlo je do znatnih promjena u društvu koje su se dogodile pod snažnim utjecajem novih tehnologija i novih oblika komuniciranja stoga određene vrste djelovanja knjižnica, njihove službe i usluge (poput digitalizacije, prikupljanja digitalnih matrica, organizacije online usluga, osnutak i upravljanje repozitorijima digitalne građe, zaštita baštine u digitalnom okruženju) nisu ni mogle biti obuhvaćene postojećim Zakonom jer se u vrijeme njegova donošenja nisu još pojavile ili su bile tek na samim počecima razvoja. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Trenutno važeći Zakon o knjižnicama je jasnije strukturiran i napisan, pa bi bilo poželjnije u njega dodati odredbe vezane uz novosti u poslovanju knjižnica. Stoga smatramo da nema potrebe mijenjati cijeli Zakon. OBRAZLOŽENJE U „Ocjeni stanja“ opravdano se naglašava da su se u proteklih 20-tak godina dogodile velike promjene u struci pod utjecajem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, što se ilustrira pojavom digitalizacije, digitalnih matrica, elektroničkih usluga (za njih se koristi pojam „online usluga“), digitalnih repozitorija… Međutim, u samom tekstu zakona, neke od tih novina se uopće ne spominju ili se spominju samo sporadično. Primjerice, za digitalizaciju knjižnične građe navodi se da se mora standardizirati, no ne navodi se tko će donijeti taj standard. Isto tako, navodi se „zaštita baštine u digitalnom okruženju“ kao jedna od novosti nastalih pod utjecajem novih tehnologija, a kasnije se u Prijedlogu zakona potpuno izbacuje poglavlje o zaštiti knjižnične građe (prema trenutno važećem zakonu, čl. 45. i 46.)… 4. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Odredbe o slobodnom pristupu informacijama i javnom pristupu mreži, zaštiti privatnosti i poštivanju autorskog i srodnih prava, digitalizaciji i digitalnoj knjižnici, međuknjižničnoj posudbi, obveznom primjerku elektroničkih publikacija te o stalnom stručnom usavršavanju su neke od odredbi koje je potrebno na odgovarajući način unijeti u Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Slažemo se, ali te odredbe u sam Zakon nisu unesene na odgovarajući način. Stoga je potrebno u tekst Zakona unijeti jasne odredbe u svim segmentima koji se navode u tekstu. 5. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalnopravno mogući. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE Neistinita je tvrdnja kako sadašnjim zakonom nije omogućen rad svim vrstama knjižnica. Neovisno o tome tko im je osnivač, osoba iz javne ili privatne sfere, sve su knjižnice u sadašnjem Zakonu omogućene, jedino što su funkcionalno usklađene, kroz opće odredbe o organizaciji knjižnica iz glave i postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. S obzirom da su u Upisnik knjižnica https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=202&pregled=1 (odaberi: „specijalne“) prema Pravilniku o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (NN 139/98, 25/17) upisane i mnoge knjižnice vjerskih zajednica i to kao tip knjižnice: „U sastavu“, Vrsta knjižnice: „specijalna“ neispravno je navoditi vjerske zajednice ili specijalne knjižnice kao jedan od razloga za donošenje tih promjena niti ih je potrebno isticati. Sve te knjižnice već su zakonito registrirane u upisnik prema pravilniku i čl. 8. Zakona, od mnogih samostanskih do raznih vrsta specijalnih knjižnica u sastavu trgovačkih društava (Belišće d.d., Podravka, Saponia itd.) Nepotrebnom podjelom knjižnica na "javne" i "privatne" (jer se ona i danas podrazumijeva), umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11., st. 2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Oni koji se žele baviti komercijalnom djelatnošću trgovanja informacijama putem trgovačkih društava ili drugih oblika koji su posebno i jasno formalnopravno regulirani drugim zakonima (o trgovačkim društvima, o zadrugama…) i danas to mogu i rade u više primjera (npr. informacijski servisi poput IUS Info), samo takva samostalna društva ni po čemu nisu, niti moraju, a po nekim drugim propisima koji reguliraju komercijalne djelatnosti sve do propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, niti ne mogu biti knjižnice. U gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Predloženi tekst zakona kojim ravnatelji javnih knjižnica nisu nužno osobe s iskustvom u knjižničarstvu, a za ostale vrste knjižnica nisu niti propisana zvanja za ravnatelje – takvim tekstom zakona se ne doprinosi razvoju knjižnične djelatnosti utemeljene na standardima nego se djelatnost ovim zakonom naprotiv unazađuje. Naime, niti u sastavu Hrvatskog knjižničnog vijeća niti u sastavu stručnih vijeća knjižnica s više od 5 zaposlenih nije nužno da većinu članova čine stručni knjižnični djelatnici koji su jedini osposobljeni za provođenje standarda. Preslikavanje situacije iz muzeja, kako je navedeno u Prijedlogu Zakona o muzejima: „- jačanje upravljačke uloge ravnatelja muzeja propisivanjem uvjeta pri izboru ravnatelja za zanimanja izvan muzejske struke“ odnosi se na muzeje, ali ne i na knjižnice, jer to nisu iste vrste ustanova. Dobro upravljanje knjižnicama je usko povezano uz posjedovanje stručnih knjižničarskih znanja (dobivenih kroz formalnu edukaciju i polaganje stručnog ispita te naročito uz iskustvo rada u knjižnicama). 6. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U postupku izrade Zakona potrebno je uzeti u obzir Preporuke Vijeća Europe i druge međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili navesti: Preporuke Vijeća Europe i druge relevantne međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci koji su uzeti u obzir prilikom izrade ovog teksta. OBRAZLOŽENJE Nigdje nisu navedeni da li su i koji od ovdje spomenutih vrsta dokumenta uzeti u obzir pri izradi ovog Zakona. Naprotiv, u nekim važnim područjima koja se reguliraju Zakonom međunarodni dokumenti važni za knjižničarsku struku nisu uzeti u obzir, već se postupalo upravo suprotno načelima međunarodnih dokumenata, npr. međunarodna klasifikacija vrsta knjižnica i obvezni primjerak. 7. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini djelovalo je 1768 knjižnica s 4066 zaposlenih djelatnika, od kojih je njih 3380 zaposleno na stručnim poslovima. Od ukupnog broja knjižnica samostalno je 169 knjižnica, 100 knjižnica je u sastavu drugih knjižnica, a 1499 knjižnica u sastavu je ustanova/poduzeća. Prema vrsti knjižnica: 1 nacionalna knjižnica (300 zaposlenika), 7 sveučilišnih (174 zaposlenika), 118 knjižnica na visokim učilištima (332 zaposlenika), 2 općeznanstvene (48 zaposlenika), 146 specijalnih knjižnica (223 zaposlenika), 277 narodnih knjižnica (1660 zaposlenika), 858 osnovnoškolskih knjižnica (919 zaposlenika) i 359 srednjoškolskih knjižnica (410 zaposlenika). Članova knjižnica bilo je 1 309 484 , a od ukupno korištene knjižnične građe ( 11 492 797 jedinica) najviše su se koristile knjige i brošure (68,6%) te novine (18,13%). Najviše se građe koristi u narodnim knjižnicama (40,91%). IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Navedena je statistika, ali ne i ocjena stanja, kako je navedeno u naslovu, stoga je potrebno izvesti ocjene na temelju svega navedenog u ovom poglavlju. 8. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 2. Osnovna pitanja koja se uređuju predloženim Zakonom Predloženim Zakonom uređuju se sljedeće: - određuje se značenje pojedinih pojmova u Zakonu - utvrđuje se status kulturnog dobra za jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu javnih knjižnica nastalu do 1850. godine, a katalozi nabrojene knjižnične građe javnih knjižnica postaju sastavni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske - uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti te zaštita, revizija i otpis knjižnične građe - uređuju se vrste knjižnica, uvjeti za osnivanje knjižnica, Upisnik knjižnica, statusne promjene i prestanak rada knjižnica - uređuje se ustroj i upravljanje knjižnicama te se propisuje da javna knjižnica ima upravno vijeće, ravnatelja i stručno vijeće te se uređuje ustroj i upravljanje knjižnicom u sastavu - precizira se status Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, njezine zadaće te ustroj i upravljanje - uređuju se sredstva za rad knjižnica te se propisuje financiranje redovne djelatnosti i posebnih programa i zadaća knjižnice - propisuje se način uređenja stjecanja stručnih zvanja djelatnika u knjižnici - uređuje se Knjižnični sustav Republike Hrvatske te matična djelatnost - propisuje se obveza donošenja Nacionalnog plana razvitka knjižnične djelatnosti, standardi i preporuke za rad knjižnica - uređuje se osnivanje, zadaće, sastav i djelovanje Hrvatskog knjižničnog vijeća - propisuje se obuhvat, svrha prikupljanja i postupanje s obveznim primjerkom te dostava i prikupljanje obveznog primjerka online publikacija - uređuje se nadzor nad stručnima radom knjižnica te nadzor nad provedbom Zakona - uređuju se prekršajne odredbe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Potrebno je usklađenje prema IFLA-inim smjernicama i relevantnim međunarodnim i domaćim dokumentima. Isto tako, bilo bi za očekivati da se ovdje istaknu problemi uočeni u Ocjeni stanja. Osim toga, dio ovdje opisanih rješenja razlikuje se od onih u tekstu zakona, npr. financiranje redovne djelatnosti, koja se u tekstu zakona uopće ne spominje. Potrebno je uvesti i držati se svjetski prihvaćene klasifikacije knjižnične djelatnosti. OBRAZLOŽENJE: Potrebno je držati se UNESCO-vih, tj. IFLA-inih međunarodnih dokumenata i postojeće tradicije knjižničarske terminologije u RH. U dijelu: „Uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti“ neprimjerena je formulacija „sadržaj“. Zakonom se uređuje knjižnična djelatnost, a sadržaj, revizija i otpis tematika su pravilnika, a ne zakona. Uvodi se nejasan pojam „javna knjižnica“. „Precizira se status NSK“: znači li to da se misli na posebni zakon o NSK? Značenjem pojmova, na način kako se navodi u Prijedlogu Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, ne definiraju se knjižnice iz sustava obrazovanja i znanosti (školske i visokoškolske knjižnice) koje su zbirno gledajući najbrojnije vrste knjižnica prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini. Nisu obuhvaćeni mnogi važni pojmovi, npr. depozitarna knjižnica. Ne vidi se primjena ijednog međunarodnog dokumenta namijenjenog knjižničarskoj struci. 9. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći ¬- uredit će se sadržaj knjižnične djelatnosti ¬ odredit će se status kulturnog dobra i pripadajuća zaštita staroj tiskanoj građi koja je nastala do 1850. godine, a koja godina označava promjenu načina tiskanja knjiga od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama i slično ¬ katalozi javnih knjižnica u koje je upisana knjižnična građa koja ima status kulturnog dobra postat će sastavni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske ¬ uredit će se dodatno određena područja knjižnične djelatnosti, zaštita građe, digitalizacija građe, revizija i otpis građe te obveza prikupljanja i obrade statističkih podataka kao i obvezni primjerak ¬-propisat će se vrste knjižnica, uvjeti za osnivanje knjižnica, Upisnik knjižnica, statusne promjene i prestanak rada knjižnica i omogućiti fizičkim i pravnim osobama osnivanje knjižnica ¬-uredit će se ustroj i upravljanje javnim knjižnicama i knjižnicama u sastavu pravnih osoba ¬-precizirat će se status Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i njezine zadaće u okviru Knjižničnog sustava Republike Hrvatske - uredit će se sredstva za rad knjižnica, financiranje redovne djelatnosti i posebnih programa knjižnice ¬ propisat će se stjecanje stručnih zvanja za stručne djelatnike u knjižnicama ¬ uredit će se Knjižnični sustav Republike Hrvatske te matična djelatnost ¬-uvest će se obveza donošenja nacionalnog plana razvitka knjižnične djelatnosti, standarda i preporuka za rad knjižnica -¬ propisat će se osnivanje, zadaće, sastav i djelovanje Hrvatskog knjižničnog vijeća -¬ propisat će se obuhvat, svrha prikupljanja i postupanje s obveznim primjerkom te dostava i prikupljanje obveznog primjerka online publikacija -¬ propisat će se nadzor nad stručnim radom knjižnica te nadzor nad provedbom Zakona – ¬ uredit će se prekršajne odredbe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA - u kontekstu zakona, ne govori se o „posljedicama“ zakona, nego o „učincima“ - 1850. godine nije se promijenio način tiskanja, a posebno nije ručno tiskanje ustupilo mjesto strojnom, nego se promijenila tehnologija proizvodnje papira i počeo se proizvoditi lakše uništivi kiseli papir (veće kiselosti nego do tada); stoga godinu 1850. ne treba naglašavati, a posebno ne s obrazloženjem koje je napisano - dodati: „status kulturnog dobra svim arhivskim primjercima svih publikacija koje pripadaju korpusu Croatica – nacionalna zbirka“ - opet se govori o „sadržaju“ djelatnosti - „propisat će se… Upisnik knjižnica“. Upisnik knjižnica već postoji! - uvodi se dihotomija „javne knjižnice“ i „knjižnice u sastavu“: znači li to da knjižnice u sastavu nisu javne? Postoje samostalne knjižnice i knjižnice u sastavu. - ponavlja se sve iz poglavlja 2., a što je već sada regulirano postojećim Zakonom o knjižnicama iz 1997. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Zaštita knjižnične građe je regulirana posebnom glavom Nacrta prijedloga zakona. Ujedno su u članak 12. dodani standardi za digitalnu knjižnicu te je određeno tko donosi iste, a člankom 6. stavkom 2. Nacrta prijedloga zakona je jasno navedeno da su prilikom obavljanja digitalizacije knjižnične građe iz svojih zbirki knjižnice dužne poštivati norme za digitalizaciju građe, izradu arhivskih i korisničkih primjeraka te metapodataka sukladno standardima iz članka 12. stavka 2. u kojem se navodi tko donosi standarde za pojedine vrste knjižnica. Vezano uz primjedbu da financiranje nije propisano, upućujemo na članak 31. Nacrta prijedloga zakona. Nadalje, za Croaticu, nacionalnu zbirku knjižnične građe propisuje se da ima status kulturnog dobra, a njezin katalog sastavni je dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske, koji se vodi u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. Nadalje, navedeno obrazloženje za 1850. godinu je brisano. Naglašavamo da se pravna forma osnivanja ne može ograničiti, pa tako ni zabraniti osnivanje privatnih knjižnica.
212 Viktorija Tomšić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Slažem se sa zaključcima HKD-a vezano za prijedlog ovog Zakona. Zašto nije naveden osnovni motiv predlagača kako bi i iz tog stava nastali problem bio transparentnije raspravljen, kao što je naveden u prijedlogu Zakona o muzejima Također, zbog navedenih procesa javila se nužnost usklađenog postupanja sa muzejskom, arhivskom i knjižničnom građom. OBRAZLOŽENJE Neka se nepovoljna rješenja iz jednog zakona preslikavaju na ostala dva i to je potrebno transparentno navesti. Tako se npr. iz Prijedloga Zakona o muzejima na ostale zakone preslikava situacija: „Zakonom o muzejima iz 2015. proširen je popis stručnog osoblja u muzejima u obavljanju muzejske djelatnosti za što nije postojala podrška stručne javnosti. Također, navedena zvanja nisu zaživjela u praksi kao specifičnost muzejske djelatnosti. Ali, u Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisana su knjižnična zvanja i nikakvih prijepora u svezi toga nema, niti ih je bilo. No, unatoč tomu, iz sva tri zakona (Arhivi, Knjižnice, Muzeji) stručna zvanja su izbačena i propisivat će se pravilnicima. Nije prihvaćen Primljeno na znanje, ne prihvaća se budući da su knjižničarska zvanja brojna kao i da su u bliskoj budućnosti izvjesne njihove izmjene. Ako bi se odredbe o uvjetima unosile u Zakon, svakom izmjenom uvjeta ili nazivlja zvanja morao bi se mijenjati Zakon. Također napominjemo da je Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava ukazalo ovom ministarstvu da je tijekom 2018. godine planirana izrada novog Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj, cilj koje je smanjenje broja reguliranih profesija, odnosno s Popisa reguliranih profesija potrebno je izostaviti profesije koje nisu u skladu s definicijom regulirane profesije prema Zakonu o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine, broj 82/15). S tim u vezi stručna zvanja u knjižničarskoj struci biti će potrebno mijenjati.
213 Zagrebačko knjižničarsko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI DIO "Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći ..." OBRAZLOŽENJE: U kontekstu zakona, ne može se govoriti o „posljedicama“ zakona, nego o „učincima“. Godine 1850. nije se promijenio način tiskanja, nego se promijenila tehnologija proizvodnje papira i počeo se proizvoditi lakše uništivi kiseli papir (veće kiselosti nego do tada); s napisanim obrazloženjem ne treba naglašavati 1850 godinu. DODATI: „status kulturnog dobra svim arhivskim primjercima svih publikacija koje pripadaju korpusu Croatica – nacionalna zbirka“ Nepotrebno se govori o „sadržaju“ djelatnosti! Upisnik knjižnica već postoji, ne treba ga propisivati. Uvodi se dihotomija „javne knjižnice“ i „knjižnice u sastavu“ kao da knjižnice u sastavu nisu javne. Postoje samostalne knjižnice i knjižnice u sastavu. Ponavlja se sve iz poglavlja 2., što je već sada regulirano postojećim Zakonom o knjižnicama iz 1997. godine. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno - za Croaticu, nacionalnu zbirku knjižnične građe propisuje se da ima status kulturnog dobra, a njezin katalog sastavni je dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske, koji se vodi u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. Nadalje, navedeno obrazloženje za 1850. godinu je brisano međutim navedeni starosni prag je dogovoren zajedno sa strukom. Za ostatak primjedbi naglašavamo da je Nacrt prijedloga zakona pisan je u skladu s jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima.
214 Zagrebačko knjižničarsko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI DIO: "Predloženim Zakonom uređuju se sljedeće:..." potrebno je uskladiti s IFLA-inim smjernicama i relevantnim međunarodnim i domaćim dokumentima. Podržavamo primjedbu Hrvatskog knjižničarskog društva, da bi ovdje trebalo istaknuti probleme uočeni u Ocjeni stanja. Mnogo toga je nabrojeno, ali se dio ovdje opisanih rješenja razlikuje se od onih u tekstu zakona, npr. financiranje redovne djelatnosti (toga u prijedlogu zakona uopće nema). Potrebno je uvesti i držati se svjetski prihvaćene klasifikacije knjižnične djelatnosti. OBRAZLOŽENJE: Potrebno je držati se UNESCO-ovih, tj. IFLA-inih međunarodnih dokumenata i postojeće tradicije knjižničarske terminologije u RH. U dijelu: „Uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti“ neprimjerena je formulacija „sadržaj“. Zakonom se uređuje knjižnična djelatnost, a sadržaj, revizija i otpis tematika su pravilnika, a ne zakona. Uvodi se nejasan pojam „javna knjižnica“. „Precizira se status NSK“: znači li to da se misli na posebni zakon o NSK? Značenjem pojmova, na način kako se navodi u Prijedlogu Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, ne definiraju se knjižnice iz sustava obrazovanja i znanosti (školske i visokoškolske knjižnice) koje su zbirno gledajući najbrojnije vrste knjižnica prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini. Nisu obuhvaćeni mnogi važni pojmovi, npr. depozitarna knjižnica. Ne vidi se primjena ijednog međunarodnog dokumenta namijenjenog knjižničarskoj struci. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, međutim financiranje je uređeno glavom V. sredstva za rad knjižnica, člankom 31. Isto tako, u nenormativnom dijelu zakona je nemoguće i nesvrsishodno pobrojati sve dokumente uzete u obzir prilikom izrade Nacrta prijedloga zakona.
215 Zagrebačko knjižničarsko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI DIO: "Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini djelovalo je..." je tek navođenje statistike, bez ocjene stanja, kako je navedeno u naslovu. Nedostaju ocjene stanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, nije dan konkretan prijedlog.
216 Zagrebačko knjižničarsko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI BRISATI: Preporuke Vijeća Europe i druge relevantne međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci koji su uzeti u obzir prilikom izrade ovog teksta. OBRAZLOŽENJE Nigdje nisu navedeni koji od ovdje spomenuti dokumentI uzeti u obzir pri izradi ovog Zakona. Naprotiv, u nekim važnim područjima koja se reguliraju Zakonom međunarodni dokumenti važni za knjižničarsku struku nisu uzeti u obzir, već se postupalo upravo suprotno načelima međunarodnih dokumenata, npr. međunarodna klasifikacija vrsta knjižnica i obvezni primjerak. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, nije dan konkretan prijedlog a u nenormativnom dijelu zakona je nemoguće i nesvrsishodno pobrojati sve dokumente uzete u obzir prilikom izrade Nacrta prijedloga zakona.
217 Iskra Petak PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Podržavam sljedeći komentar Hrvatskog knjižničarskog društva: "Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručni odbor HKD-a traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Predlagatelj ne daje konkretne razloge povlačenja Zakona iz procedure, ne daje konkretne prijedloge. Ističe se da je Nacrt prijedloga Zakona prošao stručnu raspravu te da je raspravljen sa brojnim zainteresiranim dionicima.
218 Zagrebačko knjižničarsko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI BRISATI: Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalnopravno mogući. OBRALOŽENJE: Neistinita je tvrdnja kako sadašnjim zakonom nije omogućen rad svim vrstama knjižnica. Prema trenutno važećem zakonu knjižnicama osnivači mogu biti osobe iz javne ili privatne sfere. Svim knjižnicama je omogućeno djelovanje, bez obzira na osnivača, a kroz opće odredbe o organizaciji knjižnica iz glave i postojećeg zakona (posebice čl. 4. i 5.) knjižnice djeluju kao ustanove, samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba) ili kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. U potpunosti podržavamo stav Hrvatskog knjižničarskog društva navedeno obrazloženje, jer je iz Upisnika knjižnica i knjižnica u sastavu (NN 139/98, 25/17) vidljivo da su upisane i mnoge knjižnice vjerskih zajednica (tip knjižnice: „U sastavu“, Vrsta knjižnice: „specijalna“), stoga je neispravno navoditi vjerske zajednice ili specijalne knjižnice kao jedan od razloga za donošenje promjena u prijedlogu zakona, niti ih je potrebno isticati. Sve te knjižnice već su zakonito registrirane u upisnik prema pravilniku i čl. 8. Zakona, od mnogih samostanskih do raznih vrsta specijalnih knjižnica u sastavu trgovačkih društava (Belišće d.d., Podravka, Saponia itd.) Nepotrebna je podjela knjižnica na "javne" i "privatne" (koje i danas postoje), umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11., st. 2.) ne nudi nikakvo poboljšanje i usustavljenost struke, već se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Komercijalna djelatnost trgovanja informacijama putem trgovačkih društava ili drugih oblika koji su posebno i jasno formalnopravno regulirani drugim zakonima (o trgovačkim društvima, o zadrugama…) i danas to mogu i rade u više primjera (npr. informacijski servisi poput IUS Info), samo takva samostalna društva ni po čemu nisu, niti moraju, a po nekim drugim propisima koji reguliraju komercijalne djelatnosti sve do propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, niti ne mogu biti knjižnice. U gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Predloženi tekst zakona kojim ravnatelji javnih knjižnica nisu nužno osobe s iskustvom u knjižničarstvu, a za ostale vrste knjižnica nisu niti propisana zvanja za ravnatelje – takvim tekstom zakona se ne doprinosi razvoju knjižnične djelatnosti utemeljene na standardima nego se djelatnost ovim zakonom naprotiv unazađuje. Naime, niti u sastavu Hrvatskog knjižničnog vijeća niti u sastavu stručnih vijeća knjižnica s više od 5 zaposlenih nije nužno da većinu članova čine stručni knjižnični djelatnici koji su jedini osposobljeni za provođenje standarda. Preslikavanje situacije iz muzeja, kako je navedeno u Prijedlogu Zakona o muzejima: „- jačanje upravljačke uloge ravnatelja muzeja propisivanjem uvjeta pri izboru ravnatelja za zanimanja izvan muzejske struke“ odnosi se na muzeje, ali ne i na knjižnice, jer to nisu iste vrste ustanova. Dobro upravljanje knjižnicama je usko povezano uz posjedovanje stručnih knjižničarskih znanja (dobivenih kroz formalnu edukaciju i polaganje stručnog ispita te naročito uz iskustvo rada u knjižnicama). Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno, brisan je dio teksta koji se odnosi na vjerske zajednice. Ostatak primjedbe se ne prihvaća budući da se pravna forma osnivanja ne može ograničiti, pa tako ni zabraniti osnivanje privatnih knjižnica. Vezano uz primjedbu za imenovanje ravnatelja javne knjižnice, navedeni članak je dopunjen na način da je potrebno da osoba ispunjava uvjete iz pravilnika kojim se propisuju stručna zvanja u knjižničarskoj struci.
219 Zagrebačko knjižničarsko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Odredbe o slobodnom pristupu informacijama i javnom pristupu mreži, zaštiti privatnosti i poštivanju autorskog i srodnih prava, digitalizaciji i digitalnoj knjižnici, međuknjižničnoj posudbi, obveznom primjerku elektroničkih publikacija te o stalnom stručnom usavršavanju koje se navode da "... su neke od odredbi koje je potrebno na odgovarajući način unijeti u Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti" - nisu navedene na odgovarajući način u prijedlogu zakona ili se uopće ne navode. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno, u članak 12. dodani su standardi za digitalnu knjižnicu te je određeno tko donosi iste, a člankom 6. stavkom 2. Nacrta prijedloga zakona je jasno navedeno da su prilikom obavljanja digitalizacije knjižnične građe iz svojih zbirki knjižnice dužne poštivati norme za digitalizaciju građe, izradu arhivskih i korisničkih primjeraka te metapodataka sukladno standardima iz članka 12. stavka 2. u kojem se navodi tko donosi standarde za pojedine vrste knjižnica. Ostatak odredbi je na odgovarajući način unesen i razrađen Nacrtom prijedloga zakona.
220 Zagrebačko knjižničarsko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Istina je da su se u proteklih 20-tak godina dogodile velike promjene u knjižničarskoj struci pod utjecajem informacijsko-komunikacijskih tehnologija. U prijedlogu zakona to je potkrijepljeno navođenjem pojave digitalizacije, digitalnih matrica, elektroničkih usluga, digitalnih repozitorija i dr. No, u samom tekstu zakona, neke od tih novina se uopće ne spominju ili se spominju samo sporadično. Upitno je tko će donijeti standard za digitalizaciju, u prijedlogu zakona nedostaje poglavlje o zaštiti knjižnične građe (zaštita baštine u digitalnom okruženju...) i dr. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno, u članak 12. dodani su standardi za digitalnu knjižnicu te je određeno tko donosi iste, a člankom 6. stavkom 2. Nacrta prijedloga zakona je jasno navedeno da su prilikom obavljanja digitalizacije knjižnične građe iz svojih zbirki knjižnice dužne poštivati norme za digitalizaciju građe, izradu arhivskih i korisničkih primjeraka te metapodataka sukladno standardima iz članka 12. stavka 2. u kojem se navodi tko donosi standarde za pojedine vrste knjižnica. Ostatak odredbi je na odgovarajući način unesen i razrađen Nacrtom prijedloga zakona. Zaštita knjižnične građe je regulirana posebnom glavom Nacrta prijedloga zakona. Ostatak odredbi je na odgovarajući način unesen i razrađen Nacrtom prijedloga zakona.
221 Zagrebačko knjižničarsko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U potpunosti podržavamo prijedlog o rješavanju statusa Hrvatske knjižnice za slijepe koji treba razjasniti i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Naime, Hrvatska knjižnica za slijepe je javna ustanova u kulturi čiju djelatnost financira Ministarstvo kulture, a nije razvrstana u upisnik knjižnica pri Ministarstvu kulture. Zbog specifičnosti i ključne uloge koju knjižnica ima, a s obzirom na proizvodnju i distribuciju građe u pristupačnim formatima, slažemo se s prijedlogom da Hrvatskoj knjižnici za slijepe dodijeli status matičnosti koji bi bio posebno istaknut i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Hrvatska knjižnica za slijepe javna je ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnoj razini više od 50 godina pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. U ime Republike Hrvatske osnivačka prava obavlja Vlada Republike Hrvatske. Sredstva osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Prihvaćen Prihvaćeno, Hrvatska knjižnica za slijepe uređena je glavom V. Nacrta prijedloga zakona.
222 Zagrebačko knjižničarsko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Nije naveden osnovni motiv predlagača, također neka se nepovoljna rješenja iz jednog zakona ( Zakon o muzejima, Zakon o arhivima) preslikavaju na ostala dva i to je potrebno transparentno navesti. Tako se npr. iz Prijedloga Zakona o muzejima na ostale zakone preslikava situacija: „Zakonom o muzejima iz 2015. proširen je popis stručnog osoblja u muzejima u obavljanju muzejske djelatnosti za što nije postojala podrška stručne javnosti. Također, navedena zvanja nisu zaživjela u praksi kao specifičnost muzejske djelatnosti. Ali, u Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisana su knjižnična zvanja i nikakvih prijepora u svezi toga nema, niti ih je bilo. No, unatoč tomu, iz sva tri zakona (Arhivi, Knjižnice, Muzeji) stručna zvanja su izbačena i propisivat će se pravilnicima. Nije prihvaćen Razmotreno ali se ne prihvaća. Ukazujemo na činjenicu da su knjižničarska zvanja brojna kao i da su u bliskoj budućnosti izvjesne njihove izmjene. Ako bi se odredbe o uvjetima unosile u Zakon, svakom izmjenom uvjeta ili nazivlja zvanja morao bi se mijenjati Zakon
223 Zagrebačko knjižničarsko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Zagrebačko knjižničarsko društvo u potpunosti podržava prijedlog Stručnog odbora Hrvatskog knjižničarskog društva kojim se traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Predlagatelj ne daje konkretne razloge povlačenja Zakona iz procedure, ne daje konkretne prijedloge. Ističe se da je Nacrt prijedloga Zakona prošao stručnu raspravu te da je raspravljen sa brojnim zainteresiranim dionicima.
224 Gradska knjižnica Zadar PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U poglavlju II. u kojem se ocjenjuje stanje i osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom kao ni posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći ne spominje se kulturno i javno djelovanje knjižnica. Znači li to da se prestajemo time baviti? Prijedlog: u odlomku 3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći, "¬uredit će se sredstva za rad knjižnica, financiranje redovne djelatnosti i posebnih programa knjižnice", brisati riječ "posebnih" i navesti "programa knjižnice" jer nije jasno definirano koji su to posebni programi. Ako ih se navodi kao posebne, treba navesti koji su i po čemu su posebni. Nije prihvaćen Razmotreno ali se ne prihvaća, budući da su posebni programi oni programi od interesa za osnivača ili za grad, općinu, županiju i slično. S druge strane, jasno se propisuje da sredstva za rad knjižnica osigurava osnivač a u navedena sredstva spadaju i sredstva za program. Upućujemo na članak 31. Nacrta prijedloga zakona.
225 Gradska knjižnica Zadar PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 3.Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći "¬uredit će se dodatno određena područja knjižnične djelatnosti, zaštita građe, digitalizacija " Iz predloženog teksta Zakona kojim se govori da će se dodatno urediti određena područja knjižnične djelatnosti, nije jasno na koji će se način dodatno urediti jer se iz daljnjeg teksta prijedloga Zakona to ne vidi. Prijedlog: - brisati Prihvaćen Prihvaćeno, brisano iz glave II. točke 3. nenormativnog dijela Nacrta prijedloga zakona.
226 Sanja Kosić, viša knjižničarka PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Iako predlagač govori o ocjeni stanja, ovdje se uglavnom predstavlja sadržaj zakona i elementi knjžničnog sustava, statistički podaci o knjižnicama, ali se iz toga ne izvode nikakve ocjene iako bi za daljnji rad na zakonu bilo izuzetno važno uočiti, npr. da knjižnice u sustavu znanosti i visokog obrazovanja čine 76% od ukupnog broja knjižnica u RH, a njihovi zaposlenici 54% od ukupnog broja zaposlenih u knjižnicama RH, iako zakon predlaže Ministarstvo kulture. Uopće se ne problematiziraju odredbe sadašnjeg Zakona važne za struku koje se u praksi uopće ne primjenjuju. Radi se primjerice o odredbama o postupku osnivanja i prestanka knjižnica, gdje se knjižnica može osnovati samo ako su joj osigurani uvjeti za rad, da se knjižnica u sastavu mora ustrojiti kao posebna ustrojbena jedinica, da voditelj knjižnice u sastavu mora sudjelovati u upravljanju na razini pravne osobe, da u knjižnici moraju raditi stručni knjižničarski djelatnici, itd. Ne ističu se osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom, već se nasumce izdvajaju pojedine teme ili rješenja iz Zakona. U tekstu nisu navedene posljedice koje će proisteći donošenjem ovog zakona, već se samo rečenice koje su prethodom poglavlju navedene u prezentu, sada stavljaju u futur. Uvodna objašnjenja ne oslikavaju što predlagač želi postići ovim zakonom, već je potrebno pomno analizirati sam predloženi tekst. Primljeno na znanje Primljeno na znanje ali se ne daje konkretan prijedlog kako preurediti Ocjenu stanja.
227 Gradska knjižnica Zadar PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 2. Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom - uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti te zaštita, revizija i otpis knjižnične građe Navodi se da će Zakonom urediti sadržaj knjižnične djelatnosti te zaštita, revizija i otpis knjižnične građe ali je taj dio u daljnjem tekstu Zakona ispušten pa ga je potrebno dodati. OBRAZLOŽENJE: Svjesni važnosti zaštite građe, revizije i otpisa posebno nakon iskustva u prošlogodišnjim vremenskim nepogodama u kojima je dio knjižnične građe oštećen. Zakonske odredbe o potrebi zaštite knjižnične građe, kao i sve ono što zaštita građe podrazumijeva, olakšavaju realizaciju godišnjih/višegodišnjihplanova i programa ustanove, posebno financijskih. PRIJEDLOG: Zadržati rješenje iz postojećeg Zakona iz 1997. g, poglavlje X. ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno, zaštita knjižnične građe izdvojena je kao posebna glava XI. Nacrta prijedloga zakona.
228 Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Zašto nije naveden osnovni motiv predlagača kako bi i iz tog stava nastali problem bio transparentnije raspravljen, kao što je naveden u prijedlogu Zakona o muzejima Također, zbog navedenih procesa javila se nužnost usklađenog postupanja sa muzejskom, arhivskom i knjižničnom građom. OBRAZLOŽENJE Neka se nepovoljna rješenja iz jednog zakona preslikavaju na ostala dva i to je potrebno transparentno navesti. Tako se npr. iz Prijedloga Zakona o muzejima na ostale zakone preslikava situacija: „Zakonom o muzejima iz 2015. proširen je popis stručnog osoblja u muzejima u obavljanju muzejske djelatnosti za što nije postojala podrška stručne javnosti. Također, navedena zvanja nisu zaživjela u praksi kao specifičnost muzejske djelatnosti. Ali, u Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisana su knjižnična zvanja i nikakvih prijepora u svezi toga nema, niti ih je bilo. No, unatoč tomu, iz sva tri zakona (Arhivi, Knjižnice, Muzeji) stručna zvanja su izbačena i propisivat će se pravilnicima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje međutim ukazujemo na činjenicu da su knjižničarska zvanja brojna kao i da su u bliskoj budućnosti izvjesne njihove izmjene. Ako bi se odredbe o uvjetima unosile u Zakon, svakom izmjenom uvjeta ili nazivlja zvanja morao bi se mijenjati Zakon.
229 Petar Lukačić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U zadnjem dijelu kad se navode posljedica podržavam dopunu i mišljenje HKD-a koje navodi sljedeće: - u kontekstu zakona, ne govori se o „posljedicama“ zakona, nego o „učincima“ - 1850. godine nije se promijenio način tiskanja, a posebno nije ručno tiskanje ustupilo mjesto strojnom, nego se promijenila tehnologija proizvodnje papira i počeo se proizvoditi lakše uništivi kiseli papir (veće kiselosti nego do tada); stoga godinu 1850. ne treba naglašavati, a posebno ne s obrazloženjem koje je napisano - dodati: „status kulturnog dobra svim arhivskim primjercima svih publikacija koje pripadaju korpusu Croatica – nacionalna zbirka“ - opet se govori o „sadržaju“ djelatnosti - „propisat će se… Upisnik knjižnica“. Upisnik knjižnica već postoji! - uvodi se dihotomija „javne knjižnice“ i „knjižnice u sastavu“: znači li to da knjižnice u sastavu nisu javne? Postoje samostalne knjižnice i knjižnice u sastavu. - ponavlja se sve iz poglavlja 2., a što je već sada regulirano postojećim Zakonom o knjižnicama iz 1997. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno - za Croaticu, nacionalnu zbirku knjižnične građe propisuje se da ima status kulturnog dobra, a njezin katalog sastavni je dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske, koji se vodi u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. Nadalje, navedeno obrazloženje za 1850. godinu je brisano ali se naglašava da je starosni prag određen na radnim sastancima zajedno sa knjižničarskom strukom. Za ostatak primjedbi naglašavamo da je Nacrt prijedloga zakona pisan je u skladu s jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima.
230 Petar Lukačić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI "Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini djelovalo je 1768 knjižnica s 4066 zaposlenih djelatnika, od kojih je njih 3380 zaposleno na stručnim poslovima. Od ukupnog broja knjižnica samostalno je 169 knjižnica, 100 knjižnica je u sastavu drugih knjižnica, a 1499 knjižnica u sastavu je ustanova/poduzeća. Prema vrsti knjižnica: 1 nacionalna knjižnica (300 zaposlenika), 7 sveučilišnih (174 zaposlenika), 118 knjižnica na visokim učilištima (332 zaposlenika), 2 općeznanstvene (48 zaposlenika), 146 specijalnih knjižnica (223 zaposlenika), 277 narodnih knjižnica (1660 zaposlenika), 858 osnovnoškolskih knjižnica (919 zaposlenika) i 359 srednjoškolskih knjižnica (410 zaposlenika). Članova knjižnica bilo je 1 309 484 , a od ukupno korištene knjižnične građe ( 11 492 797 jedinica) najviše su se koristile knjige i brošure (68,6%) te novine (18,13%). Najviše se građe koristi u narodnim knjižnicama (40,91%)." Ovo nije ocjena stanja već samo statističko navođenje podataka. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, nije dan konkretan prijedlog.
231 Petar Lukačić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Trenutno važeći Zakon o knjižnicama je jasnije strukturiran i napisan, pa bi bilo poželjnije u njega dodati odredbe vezane uz novosti u poslovanju knjižnica i specifičnostima koje donosi digitalno doba poput e-knjiga i druge e-građe za koju je potreban e-pristup. Nije prihvaćen Primljeno na znanje ali se ne prihvaća. Sve odredbe Zakona usuglašene su sa Ministarstvom znanosti i obrazovanja, s kojima je održano više radnih sastanaka, kao i sa radnom skupinom i knjižničarskom strukom.
232 mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Posve su izostale odredbe o e-knjizi, e-čitanju, e-posudbi, e-učenju, repozitorijima i dr. U ocjeni stanja zakona spominje se potreba reguliranja digitalizacije, repozitorija digitalne građe, obveznog primjerka, predlagatelj je propustio regulirati materiju koju je naveo u ocjeni stanja i članku 3 – digitalne knjižnice. Prihvaćen Prihvaćeno, digitalne knjižnice i standardi za iste su propisani člankom 12. Nacrta prijedloga zakona.
233 mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Spominje se „sadržaj“ djelatnosti! Upisnik knjižnica već postoji! Dihotomija „javne knjižnice“ i „knjižnice u sastavu“. Znači li to da knjižnice u sastavu nisu javne? Postoje samostalne knjižnice i knjižnice u sastavu. - ponavlja se sve iz poglavlja 2., a što je već sada regulirano postojećim Zakonom o knjižnicama iz 1997. Nije prihvaćen Predlagatelj iznosi niz kritika na zakon, a ne navodi konkretan prijedlog teksta koji bi predlažio u nenormativnom dijelu Nacrta prijedloga zakona kao i u samom tekstu Zakona. Napominje se da je Ocjena stanja, osnovana pitanja koja se trebaju urediti zakonom te posljedice koje će donošenjem zakona proisteći, nenormativni dio Nacrta prijedloga Zakona koji je dogovoren i usuglašen s brojnim zainteresiranim dionicima iz područja knjižničarske struke.
234 mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI DODATI: „status kulturnog dobra svim arhivskim primjercima svih publikacija koje pripadaju korpusu Croatica – nacionalna zbirka“. Prihvaćen Prihvaćeno, za Croaticu, nacionalnu zbirku knjižnične građe propisuje se da ima status kulturnog dobra, a njezin katalog sastavni je dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske, koji se vodi u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara.
235 mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U kontekstu zakona, ne govori se o „posljedicama“ zakona, nego o „učincima“. Godine 1850. nije se promijenio način tiskanja (posebice nije ručno tiskanje ustupilo mjesto strojnom), nego se promijenila tehnologija proizvodnje papira i počeo se proizvoditi lakše uništivi kiseli papir (veće kiselosti nego do tada). Godinu 1850. ne treba naglašavati, posebice ne s obrazloženjem koje je napisano u prijedlogu zakona. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno, navedeno obrazloženje za 1850. godinu je brisano, međutim navedeni starosni prag je usuglašen sa strukom na radnim sastancima, kao i sa radnom skupinom i knjižničarskom strukom.
236 mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Tamo gdje se navodi da se"...predloženim Zakonom uređuje..." potrebno je usklađenje prema IFLA-inim smjernicama i relevantnim međunarodnim i domaćim dokumentima. Isto tako, bilo bi za očekivati da se ovdje istaknu problemi uočeni u Ocjeni stanja. Osim toga, dio ovdje opisanih rješenja razlikuje se od onih u tekstu zakona, npr. financiranje redovne djelatnosti, koja se u tekstu zakona uopće ne spominje. Potrebno je uvesti i držati se svjetski prihvaćene klasifikacije knjižnične djelatnosti. OBRAZLOŽENJE: Potrebno je držati se UNESCO-vih, tj. IFLA-inih međunarodnih dokumenata i postojeće tradicije knjižničarske terminologije u RH. U dijelu: „Uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti“ neprimjerena je formulacija „sadržaj“. Zakonom se uređuje knjižnična djelatnost, a sadržaj, revizija i otpis tematika su pravilnika, a ne zakona. Uvodi se nejasan pojam „javna knjižnica“. „Precizira se status NSK“: znači li to da se misli na posebni zakon o NSK? Značenjem pojmova, na način kako se navodi u Prijedlogu Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, ne definiraju se knjižnice iz sustava obrazovanja i znanosti (školske i visokoškolske knjižnice) koje su zbirno gledajući najbrojnije vrste knjižnica prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini. Nisu obuhvaćeni mnogi važni pojmovi, npr. depozitarna knjižnica. Ne vidi se primjena ijednog međunarodnog dokumenta namijenjenog knjižničarskoj struci. Primljeno na znanje Primljeno na znanje uz napomenu da su svi međunarodni dokumenti jedna vrsta preporuke pri čemu se kod donošenja nacionalnih zakona mora voditi računa o specifičnosti pojedine zemlje, a to je upravo trebalo uzeti u obziru pri izradi ovoga Zakona.
237 mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI BRISTATI: "U postupku izrade Zakona potrebno je uzeti u obzir Preporuke Vijeća Europe i druge međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci." OBRAZLOŽENJE Nigdje nisu navedeni da li su i koji od ovdje spomenutih vrsta dokumenta uzeti u obzir pri izradi ovog Zakona. Naprotiv, u nekim važnim područjima koja se reguliraju Zakonom međunarodni dokumenti važni za knjižničarsku struku nisu uzeti u obzir, već se postupalo upravo suprotno načelima međunarodnih dokumenata, npr. međunarodna klasifikacija vrsta knjižnica i obvezni primjerak. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Napominje se da je stručna radna skupina uzela u obzir sve međunarodne dokumente koje se u pravilu ne navode u samom tekstu Zakona već predstavljaju stručnu podlogu, a vrste knjižnica i obvezni primjerak uređeni su način da su uzeti o obzir specifičnosti Republike Hrvatske.
238 mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI BRISATI: "Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalnopravno mogući." OBRAZLOŽENJE Neistinita je tvrdnja kako sadašnjim zakonom nije omogućen rad svim vrstama knjižnica. Neovisno o tome tko im je osnivač, osoba iz javne ili privatne sfere, sve su knjižnice u sadašnjem Zakonu omogućene, jedino što su funkcionalno usklađene, kroz opće odredbe o organizaciji knjižnica iz glave i postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. S obzirom da su u Upisnik knjižnica https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=202&pregled=1 (odaberi: „specijalne“) prema Pravilniku o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (NN 139/98, 25/17) upisane i mnoge knjižnice vjerskih zajednica i to kao tip knjižnice: „U sastavu“, Vrsta knjižnice: „specijalna“ neispravno je navoditi vjerske zajednice ili specijalne knjižnice kao jedan od razloga za donošenje tih promjena niti ih je potrebno isticati. Sve te knjižnice već su zakonito registrirane u upisnik prema pravilniku i čl. 8. Zakona, od mnogih samostanskih do raznih vrsta specijalnih knjižnica u sastavu trgovačkih društava (Belišće d.d., Podravka, Saponia itd.) Nepotrebnom podjelom knjižnica na "javne" i "privatne" (jer se ona i danas podrazumijeva), umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11., st. 2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Oni koji se žele baviti komercijalnom djelatnošću trgovanja informacijama putem trgovačkih društava ili drugih oblika koji su posebno i jasno formalnopravno regulirani drugim zakonima (o trgovačkim društvima, o zadrugama…) i danas to mogu i rade u više primjera (npr. informacijski servisi poput IUS Info), samo takva samostalna društva ni po čemu nisu, niti moraju, a po nekim drugim propisima koji reguliraju komercijalne djelatnosti sve do propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, niti ne mogu biti knjižnice. U gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Predloženi tekst zakona kojim ravnatelji javnih knjižnica nisu nužno osobe s iskustvom u knjižničarstvu, a za ostale vrste knjižnica nisu niti propisana zvanja za ravnatelje – takvim tekstom zakona se ne doprinosi razvoju knjižnične djelatnosti utemeljene na standardima nego se djelatnost ovim zakonom naprotiv unazađuje. Naime, niti u sastavu Hrvatskog knjižničnog vijeća niti u sastavu stručnih vijeća knjižnica s više od 5 zaposlenih nije nužno da većinu članova čine stručni knjižnični djelatnici koji su jedini osposobljeni za provođenje standarda. Preslikavanje situacije iz muzeja, kako je navedeno u Prijedlogu Zakona o muzejima: „- jačanje upravljačke uloge ravnatelja muzeja propisivanjem uvjeta pri izboru ravnatelja za zanimanja izvan muzejske struke“ odnosi se na muzeje, ali ne i na knjižnice, jer to nisu iste vrste ustanova. Dobro upravljanje knjižnicama je usko povezano uz posjedovanje stručnih knjižničarskih znanja (dobivenih kroz formalnu edukaciju i polaganje stručnog ispita te naročito uz iskustvo rada u knjižnicama). Djelomično prihvaćen Razmotreno i djelomično prihvaćeno u odnosu na knjižnice vjerskih zajednica, a što se tiče ostalih prijedloga koji se tiču osnivanja knjižnica kao javnih i privatnih isti nisu sukladni Zakonu o uslugama prema kojem se obavljanje djelatnosti ne može ograničiti pravnom formom. U tom smislu nije s e moglo propisati isti pravni oblika za javne i privatne knjižnice tj. ustanova.
239 mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Predlagatelj zakoan navodi da je "Odredbe o slobodnom pristupu informacijama i javnom pristupu mreži, zaštiti privatnosti i poštivanju autorskog i srodnih prava, digitalizaciji i digitalnoj knjižnici, međuknjižničnoj posudbi, obveznom primjerku elektroničkih publikacija te o stalnom stručnom usavršavanju su neke od odredbi koje je potrebno na odgovarajući način unijeti u Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti." To je točno, no kasnije u prijedlogu zakona nema članaka koji se odnose na gore navedeno. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Razmotreno, pojedina pitanja su uređena Zakonom ili upućuju na posebne zakone , npr. na primjenu propisa autorskog prava dok je pitanje digitalizacije i digitalne knjižnice definirano.
240 mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Slažem se i podržavam prijedlog Hrvatskog knjižničarskog društva prema kojem pitanje statusa Hrvatske knjižnice za slijepe treba razjasniti novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Naime, Hrvatska knjižnica za slijepe, iako javna ustanova u kulturi čiju djelatnost financira Ministarstvo kulture, nije razvrstana u upisnik knjižnica pri Ministarstvu kulture. Zbog specifičnosti i ključne uloge koju knjižnica zauzima s obzirom na proizvodnju i distribuciju građe u pristupačnim formatima predlažemo da joj se dodijeli status matičnosti koji bi bio posebno istaknut i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. U nastavku ćemo pobrojati činjenice i navesti prijedlog statusa te sukladno tome prokomentirati Prijedlog zakona. Činjenice o Hrvatskoj knjižnici za slijepe: Hrvatska knjižnica za slijepe javna je ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou preko 50 godina pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. U ime Republike Hrvatske osnivačka prava obavlja Vlada Republike Hrvatske. Sredstva osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Hrvatska knjižnica za slijepe sastoji se od posudbenog odjela, odjela za proizvodnju zvučnih izdanja i tiskare za brajicu. Budući da sama proizvodi svoj fond u pristupačnim formatima (brajica, zvučna knjiga i strojno čitljivi oblici), 80% osoblja čine osobe koje nisu knjižničarske struke. Po sadržaju je fond knjižnice identičan fondu narodnih knjižnica ali je po formi specifičan. Uključena je u rad međunarodne Sekcije knjižnica koje pružaju usluge osobama kojima standardni tisak nije čitljiv (Libraries serving persons with print disabilities section) pri IFLA-i. Slijedom toga njezine su posebne zadaće: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s prije svega narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi U listopadu ove godine će Ugovor iz Marakeša stupiti na snagu što će predstavljati prijeloman trenutak za proizvodnju i razmjenu građe u pristupačnim formatima na nacionalnom ali prije svega međunarodnom nivou. Hrvatska knjižnica za slijepe će se uključiti u međunarodnu platformu i steći u okviru Ugovora iz Marakeša status ovlaštenog subjekta. PRIJEDLOG STATUSA: Hrvatska knjižnica za slijepe nije specijalna knjižnica već zaslužuje status matične narodne knjižnice za osobe kojima standardni tisak nije čitljiv (u svijetu knjižnice poput Hrvatske knjižnice za slijepe imaju status nacionalne ili narodne knjižnice za osobe kojim standardni tisak nije čitljiv ili pak institucije koja na nacionalnom nivou pruža usluge osobama kojim standardni tisak nije čitljiv). U skladu s time Hrvatska knjižnica za slijepe bi trebala biti repozitorij građe proizvedene u pristupačnim formatima, brinuti o politici proizvodnje i distribucije dotične građe, te razvoju usluga i standarda za korisnike kojima standardni tisak nije čitljiv. Imajući sve navedeno na umu, predlažemo da se u Prijedlogu Zakona uvrsti i istakne zasebnim člankom status i djelokrug Hrvatske knjižnice za slijepe kako slijedi: Članak... (1) Hrvatska knjižnica za slijepe je javna ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. (2) Hrvatska knjižnica za slijepe središnja je knjižnica za knjižnične usluge namijenjene osobama kojima standardni tisak nije čitljiv. (3) Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. (4) Sredstva za rad osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Članak ... Zadaće Hrvatska knjižnice za slijepe su: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi - okupljanje obveznog primjerka građe proizvedene u pristupačnim formatima na području Republike Hrvatske - praćenje programa proizvodnje pristupačnih formata na području Republike Hrvatske - obavljanje drugih zadaća predviđenih drugim propisima i Statutom Hrvatske knjižnice za slijepe Prihvaćen Razmotreno i prihvaćeno.
241 mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Nije naveden motiv predlagača uz tendenciju "usklađenosti" sa Zakonom o muzejima i Zakonom o arhivima. Treba uzeti u obzir da su tri različite djelatnosti, te je naprosto nemoguće da sva tri zakona budu identična. Trenutno važeći Zakon o knjižnicama jasnije je strukturiran i napisan. Slažem se s prijedlogom Stručnog odbora Hrvatskog knjižničarskog društva da je bolje u postojeći zakon dodati odredbe vezane uz novosti u poslovanju knjižnica, a ne potrebe mijenjati cijeli Zakon. U „Ocjeni stanja“ opravdano se naglašava da su se u proteklih 20-tak godina dogodile velike promjene u struci pod utjecajem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, što se ilustrira pojavom digitalizacije, digitalnih matrica, elektroničkih usluga (za njih se koristi pojam „online usluga“), digitalnih repozitorija… Međutim, u samom tekstu zakona, neke od tih novina se uopće ne spominju ili se spominju samo sporadično. Primjerice, za digitalizaciju knjižnične građe navodi se da se mora standardizirati, no ne navodi se tko će donijeti taj standard. Isto tako, navodi se „zaštita baštine u digitalnom okruženju“ kao jedna od novosti nastalih pod utjecajem novih tehnologija, a kasnije se u Prijedlogu zakona potpuno izbacuje poglavlje o zaštiti knjižnične građe (prema trenutno važećem zakonu, čl. 45. i 46.)… Primljeno na znanje Primljeno na znanje uz napomenu da Zakon uređuje sva pitanja potrebna za uređenje ove djelatnosti.
242 Tomislav Staničić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. 1. Zašto nije naveden osnovni motiv predlagača kako bi i iz tog stava nastali problem bio transparentnije raspravljen, kao što je naveden u prijedlogu Zakona o muzejima Također, zbog navedenih procesa javila se nužnost usklađenog postupanja sa muzejskom, arhivskom i knjižničnom građom. OBRAZLOŽENJE Neka se nepovoljna rješenja iz jednog zakona preslikavaju na ostala dva i to je potrebno transparentno navesti. Tako se npr. iz Prijedloga Zakona o muzejima na ostale zakone preslikava situacija: „Zakonom o muzejima iz 2015. proširen je popis stručnog osoblja u muzejima u obavljanju muzejske djelatnosti za što nije postojala podrška stručne javnosti. Također, navedena zvanja nisu zaživjela u praksi kao specifičnost muzejske djelatnosti. Ali, u Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisana su knjižnična zvanja i nikakvih prijepora u svezi toga nema, niti ih je bilo. No, unatoč tomu, iz sva tri zakona (Arhivi, Knjižnice, Muzeji) stručna zvanja su izbačena i propisivat će se pravilnicima. 2. KOMENTAR PRIJEDLOGA ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI S OBZIROM NA DJELOKRUG HRVATSKE KNJIŽNICE ZA SLIJEPE Smatramo da se pitanje statusa Hrvatske knjižnice za slijepe treba razjasniti i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Naime, Hrvatska knjižnica za slijepe, iako javna ustanova u kulturi čiju djelatnost financira Ministarstvo kulture, nije razvrstana u upisnik knjižnica pri Ministarstvu kulture. Zbog specifičnosti i ključne uloge koju knjižnica zauzima s obzirom na proizvodnju i distribuciju građe u pristupačnim formatima predlažemo da joj se dodijeli status matičnosti koji bi bio posebno istaknut i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. U nastavku ćemo pobrojati činjenice i navesti prijedlog statusa te sukladno tome prokomentirati Prijedlog zakona. Činjenice o Hrvatskoj knjižnici za slijepe: Hrvatska knjižnica za slijepe javna je ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou preko 50 godina pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. U ime Republike Hrvatske osnivačka prava obavlja Vlada Republike Hrvatske. Sredstva osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Hrvatska knjižnica za slijepe sastoji se od posudbenog odjela, odjela za proizvodnju zvučnih izdanja i tiskare za brajicu. Budući da sama proizvodi svoj fond u pristupačnim formatima (brajica, zvučna knjiga i strojno čitljivi oblici), 80% osoblja čine osobe koje nisu knjižničarske struke. Po sadržaju je fond knjižnice identičan fondu narodnih knjižnica ali je po formi specifičan. Uključena je u rad međunarodne Sekcije knjižnica koje pružaju usluge osobama kojima standardni tisak nije čitljiv (Libraries serving persons with print disabilities section) pri IFLA-i. Slijedom toga njezine su posebne zadaće: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s prije svega narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi U listopadu ove godine će Ugovor iz Marakeša stupiti na snagu što će predstavljati prijeloman trenutak za proizvodnju i razmjenu građe u pristupačnim formatima na nacionalnom ali prije svega međunarodnom nivou. Hrvatska knjižnica za slijepe će se uključiti u međunarodnu platformu i steći u okviru Ugovora iz Marakeša status ovlaštenog subjekta. PRIJEDLOG STATUSA: Hrvatska knjižnica za slijepe nije specijalna knjižnica već zaslužuje status matične narodne knjižnice za osobe kojima standardni tisak nije čitljiv (u svijetu knjižnice poput Hrvatske knjižnice za slijepe imaju status nacionalne ili narodne knjižnice za osobe kojim standardni tisak nije čitljiv ili pak institucije koja na nacionalnom nivou pruža usluge osobama kojim standardni tisak nije čitljiv). U skladu s time Hrvatska knjižnica za slijepe bi trebala biti repozitorij građe proizvedene u pristupačnim formatima, brinuti o politici proizvodnje i distribucije dotične građe, te razvoju usluga i standarda za korisnike kojima standardni tisak nije čitljiv. Imajući sve navedeno na umu, predlažemo da se u Prijedlogu Zakona uvrsti i istakne zasebnim člankom status i djelokrug Hrvatske knjižnice za slijepe kako slijedi: Članak... (1) Hrvatska knjižnica za slijepe je javna ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. (2) Hrvatska knjižnica za slijepe središnja je knjižnica za knjižnične usluge namijenjene osobama kojima standardni tisak nije čitljiv. (3) Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. (4) Sredstva za rad osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Članak ... Zadaće Hrvatska knjižnice za slijepe su: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi - okupljanje obveznog primjerka građe proizvedene u pristupačnim formatima na području Republike Hrvatske - praćenje programa proizvodnje pristupačnih formata na području Republike Hrvatske - obavljanje drugih zadaća predviđenih drugim propisima i Statutom Hrvatske knjižnice za slijepe 3. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U razdoblju od donošenja Zakona o knjižnicama (Narodne novine, broj 105/97., 5/98., 104/00. i 69/09. ) do danas nije bilo većih izmjena u tekstu Zakona. U navedenom razdoblju došlo je do znatnih promjena u društvu koje su se dogodile pod snažnim utjecajem novih tehnologija i novih oblika komuniciranja stoga određene vrste djelovanja knjižnica, njihove službe i usluge (poput digitalizacije, prikupljanja digitalnih matrica, organizacije online usluga, osnutak i upravljanje repozitorijima digitalne građe, zaštita baštine u digitalnom okruženju) nisu ni mogle biti obuhvaćene postojećim Zakonom jer se u vrijeme njegova donošenja nisu još pojavile ili su bile tek na samim počecima razvoja. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Trenutno važeći Zakon o knjižnicama je jasnije strukturiran i napisan, pa bi bilo poželjnije u njega dodati odredbe vezane uz novosti u poslovanju knjižnica. Stoga smatramo da nema potrebe mijenjati cijeli Zakon. OBRAZLOŽENJE U „Ocjeni stanja“ opravdano se naglašava da su se u proteklih 20-tak godina dogodile velike promjene u struci pod utjecajem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, što se ilustrira pojavom digitalizacije, digitalnih matrica, elektroničkih usluga (za njih se koristi pojam „online usluga“), digitalnih repozitorija… Međutim, u samom tekstu zakona, neke od tih novina se uopće ne spominju ili se spominju samo sporadično. Primjerice, za digitalizaciju knjižnične građe navodi se da se mora standardizirati, no ne navodi se tko će donijeti taj standard. Isto tako, navodi se „zaštita baštine u digitalnom okruženju“ kao jedna od novosti nastalih pod utjecajem novih tehnologija, a kasnije se u Prijedlogu zakona potpuno izbacuje poglavlje o zaštiti knjižnične građe (prema trenutno važećem zakonu, čl. 45. i 46.)… 4. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Odredbe o slobodnom pristupu informacijama i javnom pristupu mreži, zaštiti privatnosti i poštivanju autorskog i srodnih prava, digitalizaciji i digitalnoj knjižnici, međuknjižničnoj posudbi, obveznom primjerku elektroničkih publikacija te o stalnom stručnom usavršavanju su neke od odredbi koje je potrebno na odgovarajući način unijeti u Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Slažemo se, ali te odredbe u sam Zakon nisu unesene na odgovarajući način. Stoga je potrebno u tekst Zakona unijeti jasne odredbe u svim segmentima koji se navode u tekstu. 5. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalnopravno mogući. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE Neistinita je tvrdnja kako sadašnjim zakonom nije omogućen rad svim vrstama knjižnica. Neovisno o tome tko im je osnivač, osoba iz javne ili privatne sfere, sve su knjižnice u sadašnjem Zakonu omogućene, jedino što su funkcionalno usklađene, kroz opće odredbe o organizaciji knjižnica iz glave i postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. S obzirom da su u Upisnik knjižnica https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=202&pregled=1 (odaberi: „specijalne“) prema Pravilniku o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (NN 139/98, 25/17) upisane i mnoge knjižnice vjerskih zajednica i to kao tip knjižnice: „U sastavu“, Vrsta knjižnice: „specijalna“ neispravno je navoditi vjerske zajednice ili specijalne knjižnice kao jedan od razloga za donošenje tih promjena niti ih je potrebno isticati. Sve te knjižnice već su zakonito registrirane u upisnik prema pravilniku i čl. 8. Zakona, od mnogih samostanskih do raznih vrsta specijalnih knjižnica u sastavu trgovačkih društava (Belišće d.d., Podravka, Saponia itd.) Nepotrebnom podjelom knjižnica na "javne" i "privatne" (jer se ona i danas podrazumijeva), umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11., st. 2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Oni koji se žele baviti komercijalnom djelatnošću trgovanja informacijama putem trgovačkih društava ili drugih oblika koji su posebno i jasno formalnopravno regulirani drugim zakonima (o trgovačkim društvima, o zadrugama…) i danas to mogu i rade u više primjera (npr. informacijski servisi poput IUS Info), samo takva samostalna društva ni po čemu nisu, niti moraju, a po nekim drugim propisima koji reguliraju komercijalne djelatnosti sve do propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, niti ne mogu biti knjižnice. U gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Predloženi tekst zakona kojim ravnatelji javnih knjižnica nisu nužno osobe s iskustvom u knjižničarstvu, a za ostale vrste knjižnica nisu niti propisana zvanja za ravnatelje – takvim tekstom zakona se ne doprinosi razvoju knjižnične djelatnosti utemeljene na standardima nego se djelatnost ovim zakonom naprotiv unazađuje. Naime, niti u sastavu Hrvatskog knjižničnog vijeća niti u sastavu stručnih vijeća knjižnica s više od 5 zaposlenih nije nužno da većinu članova čine stručni knjižnični djelatnici koji su jedini osposobljeni za provođenje standarda. Preslikavanje situacije iz muzeja, kako je navedeno u Prijedlogu Zakona o muzejima: „- jačanje upravljačke uloge ravnatelja muzeja propisivanjem uvjeta pri izboru ravnatelja za zanimanja izvan muzejske struke“ odnosi se na muzeje, ali ne i na knjižnice, jer to nisu iste vrste ustanova. Dobro upravljanje knjižnicama je usko povezano uz posjedovanje stručnih knjižničarskih znanja (dobivenih kroz formalnu edukaciju i polaganje stručnog ispita te naročito uz iskustvo rada u knjižnicama). 6. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U postupku izrade Zakona potrebno je uzeti u obzir Preporuke Vijeća Europe i druge međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili navesti: Preporuke Vijeća Europe i druge relevantne međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci koji su uzeti u obzir prilikom izrade ovog teksta. OBRAZLOŽENJE Nigdje nisu navedeni da li su i koji od ovdje spomenutih vrsta dokumenta uzeti u obzir pri izradi ovog Zakona. Naprotiv, u nekim važnim područjima koja se reguliraju Zakonom međunarodni dokumenti važni za knjižničarsku struku nisu uzeti u obzir, već se postupalo upravo suprotno načelima međunarodnih dokumenata, npr. međunarodna klasifikacija vrsta knjižnica i obvezni primjerak. 7. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini djelovalo je 1768 knjižnica s 4066 zaposlenih djelatnika, od kojih je njih 3380 zaposleno na stručnim poslovima. Od ukupnog broja knjižnica samostalno je 169 knjižnica, 100 knjižnica je u sastavu drugih knjižnica, a 1499 knjižnica u sastavu je ustanova/poduzeća. Prema vrsti knjižnica: 1 nacionalna knjižnica (300 zaposlenika), 7 sveučilišnih (174 zaposlenika), 118 knjižnica na visokim učilištima (332 zaposlenika), 2 općeznanstvene (48 zaposlenika), 146 specijalnih knjižnica (223 zaposlenika), 277 narodnih knjižnica (1660 zaposlenika), 858 osnovnoškolskih knjižnica (919 zaposlenika) i 359 srednjoškolskih knjižnica (410 zaposlenika). Članova knjižnica bilo je 1 309 484 , a od ukupno korištene knjižnične građe ( 11 492 797 jedinica) najviše su se koristile knjige i brošure (68,6%) te novine (18,13%). Najviše se građe koristi u narodnim knjižnicama (40,91%). IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Navedena je statistika, ali ne i ocjena stanja, kako je navedeno u naslovu, stoga je potrebno izvesti ocjene na temelju svega navedenog u ovom poglavlju. Djelomično prihvaćen Razmotreno i djelomično prihvaćeno. Odredbe o Hrvatskoj knjižnici za slijepe unesene su u Zakon, a što se tiče primjedbe da muzejska, knjižnična i arhivska djelatnost nisu identične, a da postoje odredbe koje ih uređuj na identičan način, ističe se da su i javni muzeji i javne knjižnice i državni arhivi ustanove tako da je valjalo prihvatiti rješenja koja se odnose na njihovu organizaciju, a temelje na Zakonu o ustanovama. Svaka djelatnost ima svoje specifičnosti koje se uređuju podzakonskim propisima.
243 Zrinka Udiljak Bugarinovski PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U potpunosti podržavam komentare Hrvatskoga knjižničarskog društva: II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. 1. Zašto nije naveden osnovni motiv predlagača kako bi i iz tog stava nastali problem bio transparentnije raspravljen, kao što je naveden u prijedlogu Zakona o muzejima Također, zbog navedenih procesa javila se nužnost usklađenog postupanja sa muzejskom, arhivskom i knjižničnom građom. OBRAZLOŽENJE Neka se nepovoljna rješenja iz jednog zakona preslikavaju na ostala dva i to je potrebno transparentno navesti. Tako se npr. iz Prijedloga Zakona o muzejima na ostale zakone preslikava situacija: „Zakonom o muzejima iz 2015. proširen je popis stručnog osoblja u muzejima u obavljanju muzejske djelatnosti za što nije postojala podrška stručne javnosti. Također, navedena zvanja nisu zaživjela u praksi kao specifičnost muzejske djelatnosti. Ali, u Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisana su knjižnična zvanja i nikakvih prijepora u svezi toga nema, niti ih je bilo. No, unatoč tomu, iz sva tri zakona (Arhivi, Knjižnice, Muzeji) stručna zvanja su izbačena i propisivat će se pravilnicima. 2. KOMENTAR PRIJEDLOGA ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI S OBZIROM NA DJELOKRUG HRVATSKE KNJIŽNICE ZA SLIJEPE Smatramo da se pitanje statusa Hrvatske knjižnice za slijepe treba razjasniti i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Naime, Hrvatska knjižnica za slijepe, iako javna ustanova u kulturi čiju djelatnost financira Ministarstvo kulture, nije razvrstana u upisnik knjižnica pri Ministarstvu kulture. Zbog specifičnosti i ključne uloge koju knjižnica zauzima s obzirom na proizvodnju i distribuciju građe u pristupačnim formatima predlažemo da joj se dodijeli status matičnosti koji bi bio posebno istaknut i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. U nastavku ćemo pobrojati činjenice i navesti prijedlog statusa te sukladno tome prokomentirati Prijedlog zakona. Činjenice o Hrvatskoj knjižnici za slijepe: Hrvatska knjižnica za slijepe javna je ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou preko 50 godina pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. U ime Republike Hrvatske osnivačka prava obavlja Vlada Republike Hrvatske. Sredstva osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Hrvatska knjižnica za slijepe sastoji se od posudbenog odjela, odjela za proizvodnju zvučnih izdanja i tiskare za brajicu. Budući da sama proizvodi svoj fond u pristupačnim formatima (brajica, zvučna knjiga i strojno čitljivi oblici), 80% osoblja čine osobe koje nisu knjižničarske struke. Po sadržaju je fond knjižnice identičan fondu narodnih knjižnica ali je po formi specifičan. Uključena je u rad međunarodne Sekcije knjižnica koje pružaju usluge osobama kojima standardni tisak nije čitljiv (Libraries serving persons with print disabilities section) pri IFLA-i. Slijedom toga njezine su posebne zadaće: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s prije svega narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi U listopadu ove godine će Ugovor iz Marakeša stupiti na snagu što će predstavljati prijeloman trenutak za proizvodnju i razmjenu građe u pristupačnim formatima na nacionalnom ali prije svega međunarodnom nivou. Hrvatska knjižnica za slijepe će se uključiti u međunarodnu platformu i steći u okviru Ugovora iz Marakeša status ovlaštenog subjekta. PRIJEDLOG STATUSA: Hrvatska knjižnica za slijepe nije specijalna knjižnica već zaslužuje status matične narodne knjižnice za osobe kojima standardni tisak nije čitljiv (u svijetu knjižnice poput Hrvatske knjižnice za slijepe imaju status nacionalne ili narodne knjižnice za osobe kojim standardni tisak nije čitljiv ili pak institucije koja na nacionalnom nivou pruža usluge osobama kojim standardni tisak nije čitljiv). U skladu s time Hrvatska knjižnica za slijepe bi trebala biti repozitorij građe proizvedene u pristupačnim formatima, brinuti o politici proizvodnje i distribucije dotične građe, te razvoju usluga i standarda za korisnike kojima standardni tisak nije čitljiv. Imajući sve navedeno na umu, predlažemo da se u Prijedlogu Zakona uvrsti i istakne zasebnim člankom status i djelokrug Hrvatske knjižnice za slijepe kako slijedi: Članak... (1) Hrvatska knjižnica za slijepe je javna ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. (2) Hrvatska knjižnica za slijepe središnja je knjižnica za knjižnične usluge namijenjene osobama kojima standardni tisak nije čitljiv. (3) Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. (4) Sredstva za rad osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Članak ... Zadaće Hrvatska knjižnice za slijepe su: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi - okupljanje obveznog primjerka građe proizvedene u pristupačnim formatima na području Republike Hrvatske - praćenje programa proizvodnje pristupačnih formata na području Republike Hrvatske - obavljanje drugih zadaća predviđenih drugim propisima i Statutom Hrvatske knjižnice za slijepe 3. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U razdoblju od donošenja Zakona o knjižnicama (Narodne novine, broj 105/97., 5/98., 104/00. i 69/09. ) do danas nije bilo većih izmjena u tekstu Zakona. U navedenom razdoblju došlo je do znatnih promjena u društvu koje su se dogodile pod snažnim utjecajem novih tehnologija i novih oblika komuniciranja stoga određene vrste djelovanja knjižnica, njihove službe i usluge (poput digitalizacije, prikupljanja digitalnih matrica, organizacije online usluga, osnutak i upravljanje repozitorijima digitalne građe, zaštita baštine u digitalnom okruženju) nisu ni mogle biti obuhvaćene postojećim Zakonom jer se u vrijeme njegova donošenja nisu još pojavile ili su bile tek na samim počecima razvoja. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Trenutno važeći Zakon o knjižnicama je jasnije strukturiran i napisan, pa bi bilo poželjnije u njega dodati odredbe vezane uz novosti u poslovanju knjižnica. Stoga smatramo da nema potrebe mijenjati cijeli Zakon. OBRAZLOŽENJE U „Ocjeni stanja“ opravdano se naglašava da su se u proteklih 20-tak godina dogodile velike promjene u struci pod utjecajem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, što se ilustrira pojavom digitalizacije, digitalnih matrica, elektroničkih usluga (za njih se koristi pojam „online usluga“), digitalnih repozitorija… Međutim, u samom tekstu zakona, neke od tih novina se uopće ne spominju ili se spominju samo sporadično. Primjerice, za digitalizaciju knjižnične građe navodi se da se mora standardizirati, no ne navodi se tko će donijeti taj standard. Isto tako, navodi se „zaštita baštine u digitalnom okruženju“ kao jedna od novosti nastalih pod utjecajem novih tehnologija, a kasnije se u Prijedlogu zakona potpuno izbacuje poglavlje o zaštiti knjižnične građe (prema trenutno važećem zakonu, čl. 45. i 46.)… 4. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Odredbe o slobodnom pristupu informacijama i javnom pristupu mreži, zaštiti privatnosti i poštivanju autorskog i srodnih prava, digitalizaciji i digitalnoj knjižnici, međuknjižničnoj posudbi, obveznom primjerku elektroničkih publikacija te o stalnom stručnom usavršavanju su neke od odredbi koje je potrebno na odgovarajući način unijeti u Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Slažemo se, ali te odredbe u sam Zakon nisu unesene na odgovarajući način. Stoga je potrebno u tekst Zakona unijeti jasne odredbe u svim segmentima koji se navode u tekstu. 5. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalnopravno mogući. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE Neistinita je tvrdnja kako sadašnjim zakonom nije omogućen rad svim vrstama knjižnica. Neovisno o tome tko im je osnivač, osoba iz javne ili privatne sfere, sve su knjižnice u sadašnjem Zakonu omogućene, jedino što su funkcionalno usklađene, kroz opće odredbe o organizaciji knjižnica iz glave i postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. S obzirom da su u Upisnik knjižnica https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=202&pregled=1 (odaberi: „specijalne“) prema Pravilniku o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (NN 139/98, 25/17) upisane i mnoge knjižnice vjerskih zajednica i to kao tip knjižnice: „U sastavu“, Vrsta knjižnice: „specijalna“ neispravno je navoditi vjerske zajednice ili specijalne knjižnice kao jedan od razloga za donošenje tih promjena niti ih je potrebno isticati. Sve te knjižnice već su zakonito registrirane u upisnik prema pravilniku i čl. 8. Zakona, od mnogih samostanskih do raznih vrsta specijalnih knjižnica u sastavu trgovačkih društava (Belišće d.d., Podravka, Saponia itd.) Nepotrebnom podjelom knjižnica na "javne" i "privatne" (jer se ona i danas podrazumijeva), umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11., st. 2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Oni koji se žele baviti komercijalnom djelatnošću trgovanja informacijama putem trgovačkih društava ili drugih oblika koji su posebno i jasno formalnopravno regulirani drugim zakonima (o trgovačkim društvima, o zadrugama…) i danas to mogu i rade u više primjera (npr. informacijski servisi poput IUS Info), samo takva samostalna društva ni po čemu nisu, niti moraju, a po nekim drugim propisima koji reguliraju komercijalne djelatnosti sve do propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, niti ne mogu biti knjižnice. U gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Predloženi tekst zakona kojim ravnatelji javnih knjižnica nisu nužno osobe s iskustvom u knjižničarstvu, a za ostale vrste knjižnica nisu niti propisana zvanja za ravnatelje – takvim tekstom zakona se ne doprinosi razvoju knjižnične djelatnosti utemeljene na standardima nego se djelatnost ovim zakonom naprotiv unazađuje. Naime, niti u sastavu Hrvatskog knjižničnog vijeća niti u sastavu stručnih vijeća knjižnica s više od 5 zaposlenih nije nužno da većinu članova čine stručni knjižnični djelatnici koji su jedini osposobljeni za provođenje standarda. Preslikavanje situacije iz muzeja, kako je navedeno u Prijedlogu Zakona o muzejima: „- jačanje upravljačke uloge ravnatelja muzeja propisivanjem uvjeta pri izboru ravnatelja za zanimanja izvan muzejske struke“ odnosi se na muzeje, ali ne i na knjižnice, jer to nisu iste vrste ustanova. Dobro upravljanje knjižnicama je usko povezano uz posjedovanje stručnih knjižničarskih znanja (dobivenih kroz formalnu edukaciju i polaganje stručnog ispita te naročito uz iskustvo rada u knjižnicama). 6. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U postupku izrade Zakona potrebno je uzeti u obzir Preporuke Vijeća Europe i druge međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili navesti: Preporuke Vijeća Europe i druge relevantne međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci koji su uzeti u obzir prilikom izrade ovog teksta. OBRAZLOŽENJE Nigdje nisu navedeni da li su i koji od ovdje spomenutih vrsta dokumenta uzeti u obzir pri izradi ovog Zakona. Naprotiv, u nekim važnim područjima koja se reguliraju Zakonom međunarodni dokumenti važni za knjižničarsku struku nisu uzeti u obzir, već se postupalo upravo suprotno načelima međunarodnih dokumenata, npr. međunarodna klasifikacija vrsta knjižnica i obvezni primjerak. 7. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini djelovalo je 1768 knjižnica s 4066 zaposlenih djelatnika, od kojih je njih 3380 zaposleno na stručnim poslovima. Od ukupnog broja knjižnica samostalno je 169 knjižnica, 100 knjižnica je u sastavu drugih knjižnica, a 1499 knjižnica u sastavu je ustanova/poduzeća. Prema vrsti knjižnica: 1 nacionalna knjižnica (300 zaposlenika), 7 sveučilišnih (174 zaposlenika), 118 knjižnica na visokim učilištima (332 zaposlenika), 2 općeznanstvene (48 zaposlenika), 146 specijalnih knjižnica (223 zaposlenika), 277 narodnih knjižnica (1660 zaposlenika), 858 osnovnoškolskih knjižnica (919 zaposlenika) i 359 srednjoškolskih knjižnica (410 zaposlenika). Članova knjižnica bilo je 1 309 484 , a od ukupno korištene knjižnične građe ( 11 492 797 jedinica) najviše su se koristile knjige i brošure (68,6%) te novine (18,13%). Najviše se građe koristi u narodnim knjižnicama (40,91%). IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Navedena je statistika, ali ne i ocjena stanja, kako je navedeno u naslovu, stoga je potrebno izvesti ocjene na temelju svega navedenog u ovom poglavlju. Djelomično prihvaćen Razmotreno i djelomično prihvaćeno. Odredbe o Hrvatskoj knjižnici za slijepe unesene su u Zakon, a što se tiče primjedbe da muzejska, knjižnična i arhivska djelatnost nisu identične, a da postoje odredbe koje ih uređuj na identičan način, ističe se da su i javni muzeji i javne knjižnice i državni arhivi ustanove tako da je valjalo prihvatiti rješenja koja se odnose na njihovu organizaciju, a temelje na Zakonu o ustanovama. Svaka djelatnost ima svoje specifičnosti koje se uređuju podzakonskim propisima.
244 Dubravka Šurlan PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U potpunosti podržavam komentare Hrvatskoga knjižničarskog društva na Uvodni dio prijedloga teksta Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti i to: "9. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći ¬- uredit će se sadržaj knjižnične djelatnosti ¬ odredit će se status kulturnog dobra i pripadajuća zaštita staroj tiskanoj građi koja je nastala do 1850. godine, a koja godina označava promjenu načina tiskanja knjiga od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama i slično ¬ katalozi javnih knjižnica u koje je upisana knjižnična građa koja ima status kulturnog dobra postat će sastavni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske ¬ uredit će se dodatno određena područja knjižnične djelatnosti, zaštita građe, digitalizacija građe, revizija i otpis građe te obveza prikupljanja i obrade statističkih podataka kao i obvezni primjerak ¬-propisat će se vrste knjižnica, uvjeti za osnivanje knjižnica, Upisnik knjižnica, statusne promjene i prestanak rada knjižnica i omogućiti fizičkim i pravnim osobama osnivanje knjižnica ¬-uredit će se ustroj i upravljanje javnim knjižnicama i knjižnicama u sastavu pravnih osoba ¬-precizirat će se status Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i njezine zadaće u okviru Knjižničnog sustava Republike Hrvatske - uredit će se sredstva za rad knjižnica, financiranje redovne djelatnosti i posebnih programa knjižnice ¬ propisat će se stjecanje stručnih zvanja za stručne djelatnike u knjižnicama ¬ uredit će se Knjižnični sustav Republike Hrvatske te matična djelatnost ¬-uvest će se obveza donošenja nacionalnog plana razvitka knjižnične djelatnosti, standarda i preporuka za rad knjižnica -¬ propisat će se osnivanje, zadaće, sastav i djelovanje Hrvatskog knjižničnog vijeća -¬ propisat će se obuhvat, svrha prikupljanja i postupanje s obveznim primjerkom te dostava i prikupljanje obveznog primjerka online publikacija -¬ propisat će se nadzor nad stručnim radom knjižnica te nadzor nad provedbom Zakona – ¬ uredit će se prekršajne odredbe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA - u kontekstu zakona, ne govori se o „posljedicama“ zakona, nego o „učincima“ - 1850. godine nije se promijenio način tiskanja, a posebno nije ručno tiskanje ustupilo mjesto strojnom, nego se promijenila tehnologija proizvodnje papira i počeo se proizvoditi lakše uništivi kiseli papir (veće kiselosti nego do tada); stoga godinu 1850. ne treba naglašavati, a posebno ne s obrazloženjem koje je napisano - dodati: „status kulturnog dobra svim arhivskim primjercima svih publikacija koje pripadaju korpusu Croatica – nacionalna zbirka“ - opet se govori o „sadržaju“ djelatnosti - „propisat će se… Upisnik knjižnica“. Upisnik knjižnica već postoji! - uvodi se dihotomija „javne knjižnice“ i „knjižnice u sastavu“: znači li to da knjižnice u sastavu nisu javne? Postoje samostalne knjižnice i knjižnice u sastavu. - ponavlja se sve iz poglavlja 2., a što je već sada regulirano postojećim Zakonom o knjižnicama iz 1997." Djelomično prihvaćen Razmotreno i djelomično prihvaćeno. Posljedice i učinci Zakona predstavljaju istu uzročno-posljedičnu svezu. Za Croaticu, nacionalnu zbirku određen je status kulturnog dobra. Što set tiče pojma javne i samostalne knjižnice nije prihvaćen zato što se Zakonom mora urediti javna i privatna aknjižnica s time da djelatnost privatne knjižnice ne može biti ograničena pravnom formom.
245 Dubravka Šurlan PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U potpunosti podržavam komentare Hrvatskoga knjižničarskog društva na Uvodni dio prijedloga teksta Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti i to: "2. KOMENTAR PRIJEDLOGA ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI S OBZIROM NA DJELOKRUG HRVATSKE KNJIŽNICE ZA SLIJEPE Smatramo da se pitanje statusa Hrvatske knjižnice za slijepe treba razjasniti i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Naime, Hrvatska knjižnica za slijepe, iako javna ustanova u kulturi čiju djelatnost financira Ministarstvo kulture, nije razvrstana u upisnik knjižnica pri Ministarstvu kulture. Zbog specifičnosti i ključne uloge koju knjižnica zauzima s obzirom na proizvodnju i distribuciju građe u pristupačnim formatima predlažemo da joj se dodijeli status matičnosti koji bi bio posebno istaknut i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. U nastavku ćemo pobrojati činjenice i navesti prijedlog statusa te sukladno tome prokomentirati Prijedlog zakona. Činjenice o Hrvatskoj knjižnici za slijepe: Hrvatska knjižnica za slijepe javna je ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou preko 50 godina pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. U ime Republike Hrvatske osnivačka prava obavlja Vlada Republike Hrvatske. Sredstva osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Hrvatska knjižnica za slijepe sastoji se od posudbenog odjela, odjela za proizvodnju zvučnih izdanja i tiskare za brajicu. Budući da sama proizvodi svoj fond u pristupačnim formatima (brajica, zvučna knjiga i strojno čitljivi oblici), 80% osoblja čine osobe koje nisu knjižničarske struke. Po sadržaju je fond knjižnice identičan fondu narodnih knjižnica ali je po formi specifičan. Uključena je u rad međunarodne Sekcije knjižnica koje pružaju usluge osobama kojima standardni tisak nije čitljiv (Libraries serving persons with print disabilities section) pri IFLA-i. Slijedom toga njezine su posebne zadaće: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s prije svega narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi U listopadu ove godine će Ugovor iz Marakeša stupiti na snagu što će predstavljati prijeloman trenutak za proizvodnju i razmjenu građe u pristupačnim formatima na nacionalnom ali prije svega međunarodnom nivou. Hrvatska knjižnica za slijepe će se uključiti u međunarodnu platformu i steći u okviru Ugovora iz Marakeša status ovlaštenog subjekta. PRIJEDLOG STATUSA: Hrvatska knjižnica za slijepe nije specijalna knjižnica već zaslužuje status matične narodne knjižnice za osobe kojima standardni tisak nije čitljiv (u svijetu knjižnice poput Hrvatske knjižnice za slijepe imaju status nacionalne ili narodne knjižnice za osobe kojim standardni tisak nije čitljiv ili pak institucije koja na nacionalnom nivou pruža usluge osobama kojim standardni tisak nije čitljiv). U skladu s time Hrvatska knjižnica za slijepe bi trebala biti repozitorij građe proizvedene u pristupačnim formatima, brinuti o politici proizvodnje i distribucije dotične građe, te razvoju usluga i standarda za korisnike kojima standardni tisak nije čitljiv. Imajući sve navedeno na umu, predlažemo da se u Prijedlogu Zakona uvrsti i istakne zasebnim člankom status i djelokrug Hrvatske knjižnice za slijepe kako slijedi: Članak... (1) Hrvatska knjižnica za slijepe je javna ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. (2) Hrvatska knjižnica za slijepe središnja je knjižnica za knjižnične usluge namijenjene osobama kojima standardni tisak nije čitljiv. (3) Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. (4) Sredstva za rad osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Članak ... Zadaće Hrvatska knjižnice za slijepe su: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi - okupljanje obveznog primjerka građe proizvedene u pristupačnim formatima na području Republike Hrvatske - praćenje programa proizvodnje pristupačnih formata na području Republike Hrvatske - obavljanje drugih zadaća predviđenih drugim propisima i Statutom Hrvatske knjižnice za slijepe" Prihvaćen Razmotreno i prihvaćeno. Novi Zakon o knjižnicama uređuje status i položaj Hrvatske knjižnice za slijepe.
246 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U potpunosti podržavam komentare Hrvatskoga knjižničarskog društva na Uvodni dio prijedloga teksta Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti i to: "9. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći ¬- uredit će se sadržaj knjižnične djelatnosti ¬ odredit će se status kulturnog dobra i pripadajuća zaštita staroj tiskanoj građi koja je nastala do 1850. godine, a koja godina označava promjenu načina tiskanja knjiga od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama i slično ¬ katalozi javnih knjižnica u koje je upisana knjižnična građa koja ima status kulturnog dobra postat će sastavni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske ¬ uredit će se dodatno određena područja knjižnične djelatnosti, zaštita građe, digitalizacija građe, revizija i otpis građe te obveza prikupljanja i obrade statističkih podataka kao i obvezni primjerak ¬-propisat će se vrste knjižnica, uvjeti za osnivanje knjižnica, Upisnik knjižnica, statusne promjene i prestanak rada knjižnica i omogućiti fizičkim i pravnim osobama osnivanje knjižnica ¬-uredit će se ustroj i upravljanje javnim knjižnicama i knjižnicama u sastavu pravnih osoba ¬-precizirat će se status Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i njezine zadaće u okviru Knjižničnog sustava Republike Hrvatske - uredit će se sredstva za rad knjižnica, financiranje redovne djelatnosti i posebnih programa knjižnice ¬ propisat će se stjecanje stručnih zvanja za stručne djelatnike u knjižnicama ¬ uredit će se Knjižnični sustav Republike Hrvatske te matična djelatnost ¬-uvest će se obveza donošenja nacionalnog plana razvitka knjižnične djelatnosti, standarda i preporuka za rad knjižnica -¬ propisat će se osnivanje, zadaće, sastav i djelovanje Hrvatskog knjižničnog vijeća -¬ propisat će se obuhvat, svrha prikupljanja i postupanje s obveznim primjerkom te dostava i prikupljanje obveznog primjerka online publikacija -¬ propisat će se nadzor nad stručnim radom knjižnica te nadzor nad provedbom Zakona – ¬ uredit će se prekršajne odredbe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA - u kontekstu zakona, ne govori se o „posljedicama“ zakona, nego o „učincima“ - 1850. godine nije se promijenio način tiskanja, a posebno nije ručno tiskanje ustupilo mjesto strojnom, nego se promijenila tehnologija proizvodnje papira i počeo se proizvoditi lakše uništivi kiseli papir (veće kiselosti nego do tada); stoga godinu 1850. ne treba naglašavati, a posebno ne s obrazloženjem koje je napisano - dodati: „status kulturnog dobra svim arhivskim primjercima svih publikacija koje pripadaju korpusu Croatica – nacionalna zbirka“ - opet se govori o „sadržaju“ djelatnosti - „propisat će se… Upisnik knjižnica“. Upisnik knjižnica već postoji! - uvodi se dihotomija „javne knjižnice“ i „knjižnice u sastavu“: znači li to da knjižnice u sastavu nisu javne? Postoje samostalne knjižnice i knjižnice u sastavu. - ponavlja se sve iz poglavlja 2., a što je već sada regulirano postojećim Zakonom o knjižnicama iz 1997." Djelomično prihvaćen Razmotreno i djelomično prihvaćeno. Posljedice i učinci Zakona predstavljaju istu uzročno-posljedičnu svezu. Za Croaticu, nacionalnu zbirku određen je status kulturnog dobra. Što set tiče pojma javne i samostalne knjižnice nije prihvaćen zato što se Zakonom mora urediti javna i privatna aknjižnica s time da djelatnost privatne knjižnice ne može biti ograničena pravnom formom.
247 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U potpunosti podržavam komentare Hrvatskoga knjižničarskog društva na Uvodni dio prijedloga teksta Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti i to: "8. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 2. Osnovna pitanja koja se uređuju predloženim Zakonom Predloženim Zakonom uređuju se sljedeće: - određuje se značenje pojedinih pojmova u Zakonu - utvrđuje se status kulturnog dobra za jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu javnih knjižnica nastalu do 1850. godine, a katalozi nabrojene knjižnične građe javnih knjižnica postaju sastavni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske - uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti te zaštita, revizija i otpis knjižnične građe - uređuju se vrste knjižnica, uvjeti za osnivanje knjižnica, Upisnik knjižnica, statusne promjene i prestanak rada knjižnica - uređuje se ustroj i upravljanje knjižnicama te se propisuje da javna knjižnica ima upravno vijeće, ravnatelja i stručno vijeće te se uređuje ustroj i upravljanje knjižnicom u sastavu - precizira se status Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, njezine zadaće te ustroj i upravljanje - uređuju se sredstva za rad knjižnica te se propisuje financiranje redovne djelatnosti i posebnih programa i zadaća knjižnice - propisuje se način uređenja stjecanja stručnih zvanja djelatnika u knjižnici - uređuje se Knjižnični sustav Republike Hrvatske te matična djelatnost - propisuje se obveza donošenja Nacionalnog plana razvitka knjižnične djelatnosti, standardi i preporuke za rad knjižnica - uređuje se osnivanje, zadaće, sastav i djelovanje Hrvatskog knjižničnog vijeća - propisuje se obuhvat, svrha prikupljanja i postupanje s obveznim primjerkom te dostava i prikupljanje obveznog primjerka online publikacija - uređuje se nadzor nad stručnima radom knjižnica te nadzor nad provedbom Zakona - uređuju se prekršajne odredbe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Potrebno je usklađenje prema IFLA-inim smjernicama i relevantnim međunarodnim i domaćim dokumentima. Isto tako, bilo bi za očekivati da se ovdje istaknu problemi uočeni u Ocjeni stanja. Osim toga, dio ovdje opisanih rješenja razlikuje se od onih u tekstu zakona, npr. financiranje redovne djelatnosti, koja se u tekstu zakona uopće ne spominje. Potrebno je uvesti i držati se svjetski prihvaćene klasifikacije knjižnične djelatnosti. OBRAZLOŽENJE: Potrebno je držati se UNESCO-vih, tj. IFLA-inih međunarodnih dokumenata i postojeće tradicije knjižničarske terminologije u RH. U dijelu: „Uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti“ neprimjerena je formulacija „sadržaj“. Zakonom se uređuje knjižnična djelatnost, a sadržaj, revizija i otpis tematika su pravilnika, a ne zakona. Uvodi se nejasan pojam „javna knjižnica“. „Precizira se status NSK“: znači li to da se misli na posebni zakon o NSK? Značenjem pojmova, na način kako se navodi u Prijedlogu Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, ne definiraju se knjižnice iz sustava obrazovanja i znanosti (školske i visokoškolske knjižnice) koje su zbirno gledajući najbrojnije vrste knjižnica prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini. Nisu obuhvaćeni mnogi važni pojmovi, npr. depozitarna knjižnica. Ne vidi se primjena ijednog međunarodnog dokumenta namijenjenog knjižničarskoj struci." Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Međunarodni dokumenti su uzeti u obzir, ali je klasifikacija i sadržaj djelatnosti uređen u skladu sa specifičnostima u Republici Hrvatskoj. Što se tiče Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, njezin stataus je definiran na način da se na nju primjenjuje Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, osim ako posebnim odredbama toga zakona nije drukčije određeno. Što se tiče školskih knjižnica i visokoškolskih, sva pitanja vezana za te knjižnice bit će uređena standardima koje donosi ministarstvo nadležno za znanost i obrazovanje.
248 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U potpunosti podržavam komentare Hrvatskoga knjižničarskog društva na Uvodni dio prijedloga teksta Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti i to: "7. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini djelovalo je 1768 knjižnica s 4066 zaposlenih djelatnika, od kojih je njih 3380 zaposleno na stručnim poslovima. Od ukupnog broja knjižnica samostalno je 169 knjižnica, 100 knjižnica je u sastavu drugih knjižnica, a 1499 knjižnica u sastavu je ustanova/poduzeća. Prema vrsti knjižnica: 1 nacionalna knjižnica (300 zaposlenika), 7 sveučilišnih (174 zaposlenika), 118 knjižnica na visokim učilištima (332 zaposlenika), 2 općeznanstvene (48 zaposlenika), 146 specijalnih knjižnica (223 zaposlenika), 277 narodnih knjižnica (1660 zaposlenika), 858 osnovnoškolskih knjižnica (919 zaposlenika) i 359 srednjoškolskih knjižnica (410 zaposlenika). Članova knjižnica bilo je 1 309 484 , a od ukupno korištene knjižnične građe ( 11 492 797 jedinica) najviše su se koristile knjige i brošure (68,6%) te novine (18,13%). Najviše se građe koristi u narodnim knjižnicama (40,91%). IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Navedena je statistika, ali ne i ocjena stanja, kako je navedeno u naslovu, stoga je potrebno izvesti ocjene na temelju svega navedenog u ovom poglavlju." Nije prihvaćen Odbijeno. Razmotreno, ocjena stanja je navedena i u skladu s jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima.
249 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U potpunosti podržavam komentare Hrvatskoga knjižničarskog društva na Uvodni dio prijedloga teksta Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti i to: "6. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U postupku izrade Zakona potrebno je uzeti u obzir Preporuke Vijeća Europe i druge međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili navesti: Preporuke Vijeća Europe i druge relevantne međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci koji su uzeti u obzir prilikom izrade ovog teksta. OBRAZLOŽENJE Nigdje nisu navedeni da li su i koji od ovdje spomenutih vrsta dokumenta uzeti u obzir pri izradi ovog Zakona. Naprotiv, u nekim važnim područjima koja se reguliraju Zakonom međunarodni dokumenti važni za knjižničarsku struku nisu uzeti u obzir, već se postupalo upravo suprotno načelima međunarodnih dokumenata, npr. međunarodna klasifikacija vrsta knjižnica i obvezni primjerak. " Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Stručna radna skupina uzela je u obzir međunarodne dokumente pri izradi Nacrta prijedloga Zakona, a klasifikacija knjižnica i obvezni primjerak uređeni su s obzirom na specifičnosti u Republici Hrvatskoj.
250 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U potpunosti podržavam komentare Hrvatskoga knjižničarskog društva na Uvodni dio prijedloga teksta Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti i to: "5. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalnopravno mogući. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE Neistinita je tvrdnja kako sadašnjim zakonom nije omogućen rad svim vrstama knjižnica. Neovisno o tome tko im je osnivač, osoba iz javne ili privatne sfere, sve su knjižnice u sadašnjem Zakonu omogućene, jedino što su funkcionalno usklađene, kroz opće odredbe o organizaciji knjižnica iz glave i postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. S obzirom da su u Upisnik knjižnica https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=202&pregled=1 (odaberi: „specijalne“) prema Pravilniku o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (NN 139/98, 25/17) upisane i mnoge knjižnice vjerskih zajednica i to kao tip knjižnice: „U sastavu“, Vrsta knjižnice: „specijalna“ neispravno je navoditi vjerske zajednice ili specijalne knjižnice kao jedan od razloga za donošenje tih promjena niti ih je potrebno isticati. Sve te knjižnice već su zakonito registrirane u upisnik prema pravilniku i čl. 8. Zakona, od mnogih samostanskih do raznih vrsta specijalnih knjižnica u sastavu trgovačkih društava (Belišće d.d., Podravka, Saponia itd.) Nepotrebnom podjelom knjižnica na "javne" i "privatne" (jer se ona i danas podrazumijeva), umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11., st. 2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Oni koji se žele baviti komercijalnom djelatnošću trgovanja informacijama putem trgovačkih društava ili drugih oblika koji su posebno i jasno formalnopravno regulirani drugim zakonima (o trgovačkim društvima, o zadrugama…) i danas to mogu i rade u više primjera (npr. informacijski servisi poput IUS Info), samo takva samostalna društva ni po čemu nisu, niti moraju, a po nekim drugim propisima koji reguliraju komercijalne djelatnosti sve do propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, niti ne mogu biti knjižnice. U gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Predloženi tekst zakona kojim ravnatelji javnih knjižnica nisu nužno osobe s iskustvom u knjižničarstvu, a za ostale vrste knjižnica nisu niti propisana zvanja za ravnatelje – takvim tekstom zakona se ne doprinosi razvoju knjižnične djelatnosti utemeljene na standardima nego se djelatnost ovim zakonom naprotiv unazađuje. Naime, niti u sastavu Hrvatskog knjižničnog vijeća niti u sastavu stručnih vijeća knjižnica s više od 5 zaposlenih nije nužno da većinu članova čine stručni knjižnični djelatnici koji su jedini osposobljeni za provođenje standarda. Preslikavanje situacije iz muzeja, kako je navedeno u Prijedlogu Zakona o muzejima: „- jačanje upravljačke uloge ravnatelja muzeja propisivanjem uvjeta pri izboru ravnatelja za zanimanja izvan muzejske struke“ odnosi se na muzeje, ali ne i na knjižnice, jer to nisu iste vrste ustanova. Dobro upravljanje knjižnicama je usko povezano uz posjedovanje stručnih knjižničarskih znanja (dobivenih kroz formalnu edukaciju i polaganje stručnog ispita te naročito uz iskustvo rada u knjižnicama)." Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Za ravnatelja knjižnica su propisani uvjeti te moraju imati knjižnično zvanje sukladno pravilniku,a što se tiče navoda da prema važećem zakonu mogu djelovati javne i privatne knjižnice bez obzira na pravnu formu, ističe se da to ne odgovara činjeničnom i pravnom stanju stvari, jer prema važećem zakonu privatne knjižnice mogu biti samo ustanove, što je protivno Zakonu o uslugama.
251 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U potpunosti podržavam komentare Hrvatskoga knjižničarskog društva na Uvodni dio prijedloga teksta Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti i to: "4. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Odredbe o slobodnom pristupu informacijama i javnom pristupu mreži, zaštiti privatnosti i poštivanju autorskog i srodnih prava, digitalizaciji i digitalnoj knjižnici, međuknjižničnoj posudbi, obveznom primjerku elektroničkih publikacija te o stalnom stručnom usavršavanju su neke od odredbi koje je potrebno na odgovarajući način unijeti u Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Slažemo se, ali te odredbe u sam Zakon nisu unesene na odgovarajući način. Stoga je potrebno u tekst Zakona unijeti jasne odredbe u svim segmentima koji se navode u tekstu." Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Ona pitanja koja nisu uređena ovim zakonom uređena su posebnim propisima o zaštiti privatnosti, uredbama Europske unije koje se ne prenose u nacionalno zakonodavstvo već se primjenjuju izravno, s čime su sve knjižnice i upoznate kroz matičnu službu.
252 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U potpunosti podržavam komentare Hrvatskoga knjižničarskog društva na Uvodni dio prijedloga teksta Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti i to: "3. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U razdoblju od donošenja Zakona o knjižnicama (Narodne novine, broj 105/97., 5/98., 104/00. i 69/09. ) do danas nije bilo većih izmjena u tekstu Zakona. U navedenom razdoblju došlo je do znatnih promjena u društvu koje su se dogodile pod snažnim utjecajem novih tehnologija i novih oblika komuniciranja stoga određene vrste djelovanja knjižnica, njihove službe i usluge (poput digitalizacije, prikupljanja digitalnih matrica, organizacije online usluga, osnutak i upravljanje repozitorijima digitalne građe, zaštita baštine u digitalnom okruženju) nisu ni mogle biti obuhvaćene postojećim Zakonom jer se u vrijeme njegova donošenja nisu još pojavile ili su bile tek na samim počecima razvoja. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Trenutno važeći Zakon o knjižnicama je jasnije strukturiran i napisan, pa bi bilo poželjnije u njega dodati odredbe vezane uz novosti u poslovanju knjižnica. Stoga smatramo da nema potrebe mijenjati cijeli Zakon. OBRAZLOŽENJE U „Ocjeni stanja“ opravdano se naglašava da su se u proteklih 20-tak godina dogodile velike promjene u struci pod utjecajem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, što se ilustrira pojavom digitalizacije, digitalnih matrica, elektroničkih usluga (za njih se koristi pojam „online usluga“), digitalnih repozitorija… Međutim, u samom tekstu zakona, neke od tih novina se uopće ne spominju ili se spominju samo sporadično. Primjerice, za digitalizaciju knjižnične građe navodi se da se mora standardizirati, no ne navodi se tko će donijeti taj standard. Isto tako, navodi se „zaštita baštine u digitalnom okruženju“ kao jedna od novosti nastalih pod utjecajem novih tehnologija, a kasnije se u Prijedlogu zakona potpuno izbacuje poglavlje o zaštiti knjižnične građe (prema trenutno važećem zakonu, čl. 45. i 46.)… " Primljeno na znanje Razmotreno. Ovaj Nacrt prijedloga zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti je usuglašen na brojnim sastancima s predstavnicima struke, te predstavnicima tijela državne uprave i predstavlja konsenzus postignut na navedenim sastancima kao i na brojnim sastancima stručne radne skupine, tako da ne stoje primjedbe predlagatelja o neprimjerenosti Zakonskog teksta.
253 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U potpunosti podržavam komentare Hrvatskoga knjižničarskog društva na Uvodni dio prijedloga teksta Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti i to: "2. KOMENTAR PRIJEDLOGA ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI S OBZIROM NA DJELOKRUG HRVATSKE KNJIŽNICE ZA SLIJEPE Smatramo da se pitanje statusa Hrvatske knjižnice za slijepe treba razjasniti i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Naime, Hrvatska knjižnica za slijepe, iako javna ustanova u kulturi čiju djelatnost financira Ministarstvo kulture, nije razvrstana u upisnik knjižnica pri Ministarstvu kulture. Zbog specifičnosti i ključne uloge koju knjižnica zauzima s obzirom na proizvodnju i distribuciju građe u pristupačnim formatima predlažemo da joj se dodijeli status matičnosti koji bi bio posebno istaknut i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. U nastavku ćemo pobrojati činjenice i navesti prijedlog statusa te sukladno tome prokomentirati Prijedlog zakona. Činjenice o Hrvatskoj knjižnici za slijepe: Hrvatska knjižnica za slijepe javna je ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou preko 50 godina pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. U ime Republike Hrvatske osnivačka prava obavlja Vlada Republike Hrvatske. Sredstva osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Hrvatska knjižnica za slijepe sastoji se od posudbenog odjela, odjela za proizvodnju zvučnih izdanja i tiskare za brajicu. Budući da sama proizvodi svoj fond u pristupačnim formatima (brajica, zvučna knjiga i strojno čitljivi oblici), 80% osoblja čine osobe koje nisu knjižničarske struke. Po sadržaju je fond knjižnice identičan fondu narodnih knjižnica ali je po formi specifičan. Uključena je u rad međunarodne Sekcije knjižnica koje pružaju usluge osobama kojima standardni tisak nije čitljiv (Libraries serving persons with print disabilities section) pri IFLA-i. Slijedom toga njezine su posebne zadaće: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s prije svega narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi U listopadu ove godine će Ugovor iz Marakeša stupiti na snagu što će predstavljati prijeloman trenutak za proizvodnju i razmjenu građe u pristupačnim formatima na nacionalnom ali prije svega međunarodnom nivou. Hrvatska knjižnica za slijepe će se uključiti u međunarodnu platformu i steći u okviru Ugovora iz Marakeša status ovlaštenog subjekta. PRIJEDLOG STATUSA: Hrvatska knjižnica za slijepe nije specijalna knjižnica već zaslužuje status matične narodne knjižnice za osobe kojima standardni tisak nije čitljiv (u svijetu knjižnice poput Hrvatske knjižnice za slijepe imaju status nacionalne ili narodne knjižnice za osobe kojim standardni tisak nije čitljiv ili pak institucije koja na nacionalnom nivou pruža usluge osobama kojim standardni tisak nije čitljiv). U skladu s time Hrvatska knjižnica za slijepe bi trebala biti repozitorij građe proizvedene u pristupačnim formatima, brinuti o politici proizvodnje i distribucije dotične građe, te razvoju usluga i standarda za korisnike kojima standardni tisak nije čitljiv. Imajući sve navedeno na umu, predlažemo da se u Prijedlogu Zakona uvrsti i istakne zasebnim člankom status i djelokrug Hrvatske knjižnice za slijepe kako slijedi: Članak... (1) Hrvatska knjižnica za slijepe je javna ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. (2) Hrvatska knjižnica za slijepe središnja je knjižnica za knjižnične usluge namijenjene osobama kojima standardni tisak nije čitljiv. (3) Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. (4) Sredstva za rad osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Članak ... Zadaće Hrvatska knjižnice za slijepe su: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi - okupljanje obveznog primjerka građe proizvedene u pristupačnim formatima na području Republike Hrvatske - praćenje programa proizvodnje pristupačnih formata na području Republike Hrvatske - obavljanje drugih zadaća predviđenih drugim propisima i Statutom Hrvatske knjižnice za slijepe" Prihvaćen Prihvaćeno. U Nacrt prijedloga zakona unesene su odredbe o knjižnici za slijepe te je na navedeni način propisan njezin status i zadaće.
254 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U potpunosti podržavam komentare Hrvatskoga knjižničarskog društva na Uvodni dio prijedloga teksta Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti i to: "II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Zašto nije naveden osnovni motiv predlagača kako bi i iz tog stava nastali problem bio transparentnije raspravljen, kao što je naveden u prijedlogu Zakona o muzejima Također, zbog navedenih procesa javila se nužnost usklađenog postupanja sa muzejskom, arhivskom i knjižničnom građom. OBRAZLOŽENJE Neka se nepovoljna rješenja iz jednog zakona preslikavaju na ostala dva i to je potrebno transparentno navesti. Tako se npr. iz Prijedloga Zakona o muzejima na ostale zakone preslikava situacija: „Zakonom o muzejima iz 2015. proširen je popis stručnog osoblja u muzejima u obavljanju muzejske djelatnosti za što nije postojala podrška stručne javnosti. Također, navedena zvanja nisu zaživjela u praksi kao specifičnost muzejske djelatnosti. Ali, u Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisana su knjižnična zvanja i nikakvih prijepora u svezi toga nema, niti ih je bilo. No, unatoč tomu, iz sva tri zakona (Arhivi, Knjižnice, Muzeji) stručna zvanja su izbačena i propisivat će se pravilnicima." Primljeno na znanje Razmotreno. Ovaj Nacrt prijedloga zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti je usuglašen na brojnim sastancima s predstavnicima struke, te predstavnicima tijela državne uprave i predstavlja konsenzus postignut na navedenim sastancima kao i na brojnim sastancima stručne radne skupine, tako da ne stoje primjedbe predlagatelja o neprimjerenosti Zakonskog teksta.
255 Ljiljana Črnjar PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Sveukupna hrvatska knjižničarska zajednica sudjelovala je krajem 2014. godine u stručnoj raspravi o prijedlogu Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti u kojem su aktivno sudjelovali predstavnici knjižničarske struke te je tekst sadržavao preciznije odredbe i brojna poboljšanja predložena na temelju iskustava u primjeni postojećeg Zakona o knjižnicama, donesenog 1997. godine uz još nekoliko kasnijih izmjena i dopuna. Nažalost dokument je povučen iz daljnje procedure. Ovo je sasvim novi prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti o kojem prethodna stručna rasprava nije provedena. Iako zakonodavac očito tu obvezu nema, stručna rasprava zacijelo bi pridonijela i samom sadržaju Zakona a i demokratskom ozračju njegovog donošenja. U Ocjeni stanja ne navode se niti jednom riječju pozitivni učinci postojećeg Zakona a koji bi trebali biti temeljna polazišta za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti. Kad je riječ o narodnim knjižnicama, osnovane su nove knjižnice u sredinama gdje do tada nisu postojale, brojne zbirke knjiga za posudbu pri općinama, udrugama i sl. profesionalizirale su djelatnost na način da su se osnovale ustanove ili su potpisani ugovori kojima se knjižnična djelatnost povjerila matičnim knjižnicama ili većim knjižnicama susjednih gradova. Knjižnice koje su bile profesionalizirane ali su djelovale u sastavu pučkih učilišta ili centara za kulturu osnovale su se kao samostalne ustanove te time kadrovski i infrastrukturno ojačale i dr. Na katedrama za knjižničarstvo / informacijske znanosti stotine mladih stručnjaka u proteklih dvadeset godina steklo je knjižničarska zvanja te položilo stručne ispite. Potpuno zanemarujući ove i druge pozitivne učinke postojećeg Zakona, novi prijedlog Zakona glavnim preprekama za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti ocjenjuje to što "nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj". Navedenu tvrdnju smatram neprihvatljivom jer i u postojećem Zakonu stoji da "Samostalne knjižnice mogu osnovati i druge domaće i strane pravne i fizičke osobe" (Čl. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o knjižnicama, NN 69/2009). Nadalje knjižnice vjerskih zajednica postoje i dio su knjižničnog sustava kao specijalne knjižnice s punom stručnom potporom od strane matičnih sveučilišnih knjižnica i NSK. Naposljetku niti u drugim područjima (javna uprava, zdravstvo, obrazovanje i dr.) djelatnost ne mogu obavljati svi „koje žele i mogu“ niti su „svi oblici obavljanja djelatnosti formalnopravno mogući“. Ovakve tendencije vode ka destabilizaciji knjižničnog sustava i deprofesionalizaciji knjižnične djelatnosti. Predlažem brisati navedeni odlomak iz Ocjene stanja. Primljeno na znanje Razmotreno. Ovaj Nacrt prijedloga zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti je usuglašen na brojnim sastancima s predstavnicima struke, te predstavnicima tijela državne uprave i predstavlja konsenzus postignut na navedenim sastancima kao i na brojnim sastancima stručne radne skupine, tako da ne stoje primjedbe predlagatelja o neprimjerenosti Zakonskog teksta.
256 Hrvatsko knjižničarsko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA - u kontekstu zakona, ne govori se o „posljedicama“ zakona, nego o „učincima“ - 1850. godine nije se promijenio način tiskanja, a posebno nije ručno tiskanje ustupilo mjesto strojnom, nego se promijenila tehnologija proizvodnje papira i počeo se proizvoditi lakše uništivi kiseli papir (veće kiselosti nego do tada); stoga godinu 1850. ne treba naglašavati, a posebno ne s obrazloženjem koje je napisano - dodati: „status kulturnog dobra svim arhivskim primjercima svih publikacija koje pripadaju korpusu Croatica – nacionalna zbirka“ - opet se govori o „sadržaju“ djelatnosti - „propisat će se… Upisnik knjižnica“. Upisnik knjižnica već postoji! - uvodi se dihotomija „javne knjižnice“ i „knjižnice u sastavu“: znači li to da knjižnice u sastavu nisu javne? Postoje samostalne knjižnice i knjižnice u sastavu. - ponavlja se sve iz poglavlja 2., a što je već sada regulirano postojećim Zakonom o knjižnicama iz 1997. Primljeno na znanje Odbijeno. Razmotreno, ocjena stanja je navedena i u skladu s jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima.
257 Hrvatsko knjižničarsko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 2. Osnovna pitanja koja se uređuju predloženim Zakonom IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Potrebno je usklađenje prema IFLA-inim smjernicama i relevantnim međunarodnim i domaćim dokumentima. Isto tako, bilo bi za očekivati da se ovdje istaknu problemi uočeni u Ocjeni stanja. Osim toga, dio ovdje opisanih rješenja razlikuje se od onih u tekstu zakona, npr. financiranje redovne djelatnosti, koja se u tekstu zakona uopće ne spominje. Potrebno je uvesti i držati se svjetski prihvaćene klasifikacije knjižnične djelatnosti. OBRAZLOŽENJE: Potrebno je držati se UNESCO-vih, tj. IFLA-inih međunarodnih dokumenata i postojeće tradicije knjižničarske terminologije u RH. U dijelu: „Uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti“ neprimjerena je formulacija „sadržaj“. Zakonom se uređuje knjižnična djelatnost, a sadržaj, revizija i otpis tematika su pravilnika, a ne zakona. Uvodi se nejasan pojam „javna knjižnica“. „Precizira se status NSK“: znači li to da se misli na posebni zakon o NSK? Značenjem pojmova, na način kako se navodi u Prijedlogu Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, ne definiraju se knjižnice iz sustava obrazovanja i znanosti (školske i visokoškolske knjižnice) koje su zbirno gledajući najbrojnije vrste knjižnica prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini. Nisu obuhvaćeni mnogi važni pojmovi, npr. depozitarna knjižnica. Ne vidi se primjena ijednog međunarodnog dokumenta namijenjenog knjižničarskoj struci. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Financiranje redovne djelatnosti je opisano i precizirano. Stručna radna skupina je pri izradi Nacrta prijedloga Zakona uzela u obzir međunarodne dokumente, a klasifikacija knjižnica i obvezni primjerak uređeni su u skladu sa specifičnostima u Republici Hrvatskoj.
258 Hrvatsko knjižničarsko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini djelovalo je 1768 knjižnica s 4066 zaposlenih djelatnika, od kojih je njih 3380 zaposleno na stručnim poslovima. Od ukupnog broja knjižnica samostalno je 169 knjižnica, 100 knjižnica je u sastavu drugih knjižnica, a 1499 knjižnica u sastavu je ustanova/poduzeća. Prema vrsti knjižnica: 1 nacionalna knjižnica (300 zaposlenika), 7 sveučilišnih (174 zaposlenika), 118 knjižnica na visokim učilištima (332 zaposlenika), 2 općeznanstvene (48 zaposlenika), 146 specijalnih knjižnica (223 zaposlenika), 277 narodnih knjižnica (1660 zaposlenika), 858 osnovnoškolskih knjižnica (919 zaposlenika) i 359 srednjoškolskih knjižnica (410 zaposlenika). Članova knjižnica bilo je 1 309 484 , a od ukupno korištene knjižnične građe ( 11 492 797 jedinica) najviše su se koristile knjige i brošure (68,6%) te novine (18,13%). Najviše se građe koristi u narodnim knjižnicama (40,91%). IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Navedena je statistika, ali ne i ocjena stanja, kako je navedeno u naslovu, stoga je potrebno izvesti ocjene na temelju svega navedenog u ovom poglavlju. Nije prihvaćen Odbijeno. Razmotreno, ocjena stanja je navedena i u skladu s jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima.
259 Hrvatsko knjižničarsko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U postupku izrade Zakona potrebno je uzeti u obzir Preporuke Vijeća Europe i druge međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili navesti: Preporuke Vijeća Europe i druge relevantne međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci koji su uzeti u obzir prilikom izrade ovog teksta. OBRAZLOŽENJE Nigdje nisu navedeni da li su i koji od ovdje spomenutih vrsta dokumenta uzeti u obzir pri izradi ovog Zakona. Naprotiv, u nekim važnim područjima koja se reguliraju Zakonom međunarodni dokumenti važni za knjižničarsku struku nisu uzeti u obzir, već se postupalo upravo suprotno načelima međunarodnih dokumenata, npr. međunarodna klasifikacija vrsta knjižnica i obvezni primjerak. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Stručna radna skupina uzela je u obzir međunarodne dokumente pri izradi Nacrta prijedloga Zakona, a klasifikacija knjižnica i obvezni primjerak uređeni su s obzirom na specifičnosti u Republici Hrvatskoj.
260 Hrvatsko knjižničarsko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalnopravno mogući. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE Neistinita je tvrdnja kako sadašnjim zakonom nije omogućen rad svim vrstama knjižnica. Neovisno o tome tko im je osnivač, osoba iz javne ili privatne sfere, sve su knjižnice u sadašnjem Zakonu omogućene, jedino što su funkcionalno usklađene, kroz opće odredbe o organizaciji knjižnica iz glave i postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. S obzirom da su u Upisnik knjižnica https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=202&pregled=1 (odaberi: „specijalne“) prema Pravilniku o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (NN 139/98, 25/17) upisane i mnoge knjižnice vjerskih zajednica i to kao tip knjižnice: „U sastavu“, Vrsta knjižnice: „specijalna“ neispravno je navoditi vjerske zajednice ili specijalne knjižnice kao jedan od razloga za donošenje tih promjena niti ih je potrebno isticati. Sve te knjižnice već su zakonito registrirane u upisnik prema pravilniku i čl. 8. Zakona, od mnogih samostanskih do raznih vrsta specijalnih knjižnica u sastavu trgovačkih društava (Belišće d.d., Podravka, Saponia itd.) Nepotrebnom podjelom knjižnica na "javne" i "privatne" (jer se ona i danas podrazumijeva), umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11., st. 2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Oni koji se žele baviti komercijalnom djelatnošću trgovanja informacijama putem trgovačkih društava ili drugih oblika koji su posebno i jasno formalnopravno regulirani drugim zakonima (o trgovačkim društvima, o zadrugama…) i danas to mogu i rade u više primjera (npr. informacijski servisi poput IUS Info), samo takva samostalna društva ni po čemu nisu, niti moraju, a po nekim drugim propisima koji reguliraju komercijalne djelatnosti sve do propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, niti ne mogu biti knjižnice. U gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Predloženi tekst zakona kojim ravnatelji javnih knjižnica nisu nužno osobe s iskustvom u knjižničarstvu, a za ostale vrste knjižnica nisu niti propisana zvanja za ravnatelje – takvim tekstom zakona se ne doprinosi razvoju knjižnične djelatnosti utemeljene na standardima nego se djelatnost ovim zakonom naprotiv unazađuje. Naime, niti u sastavu Hrvatskog knjižničnog vijeća niti u sastavu stručnih vijeća knjižnica s više od 5 zaposlenih nije nužno da većinu članova čine stručni knjižnični djelatnici koji su jedini osposobljeni za provođenje standarda. Preslikavanje situacije iz muzeja, kako je navedeno u Prijedlogu Zakona o muzejima: „- jačanje upravljačke uloge ravnatelja muzeja propisivanjem uvjeta pri izboru ravnatelja za zanimanja izvan muzejske struke“ odnosi se na muzeje, ali ne i na knjižnice, jer to nisu iste vrste ustanova. Dobro upravljanje knjižnicama je usko povezano uz posjedovanje stručnih knjižničarskih znanja (dobivenih kroz formalnu edukaciju i polaganje stručnog ispita te naročito uz iskustvo rada u knjižnicama). Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Za ravnatelja knjižnica su propisani uvjeti te moraju imati knjižnično zvanje sukladno pravilniku,a što se tiče navoda da prema važećem zakonu mogu djelovati javne i privatne knjižnice bez obzira na pravnu formu, ističe se da to ne odgovara činjeničnom i pravnom stanju stvari, jer prema važećem zakonu privatne knjižnice mogu biti samo ustanove, što je protivno Zakonu o uslugama.
261 Hrvatsko knjižničarsko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Odredbe o slobodnom pristupu informacijama i javnom pristupu mreži, zaštiti privatnosti i poštivanju autorskog i srodnih prava, digitalizaciji i digitalnoj knjižnici, međuknjižničnoj posudbi, obveznom primjerku elektroničkih publikacija te o stalnom stručnom usavršavanju su neke od odredbi koje je potrebno na odgovarajući način unijeti u Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Slažemo se, ali te odredbe u sam Zakon nisu unesene na odgovarajući način. Stoga je potrebno u tekst Zakona unijeti jasne odredbe u svim segmentima koji se navode u tekstu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Ona pitanja koja nisu uređena ovim zakonom uređena su posebnim propisima o zaštiti privatnosti, uredbama Europske unije koje se ne prenose u nacionalno zakonodavstvo već se primjenjuju izravno, s čime su sve knjižnice i upoznate kroz matičnu službu.
262 Hrvatsko knjižničarsko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U razdoblju od donošenja Zakona o knjižnicama (Narodne novine, broj 105/97., 5/98., 104/00. i 69/09. ) do danas nije bilo većih izmjena u tekstu Zakona. U navedenom razdoblju došlo je do znatnih promjena u društvu koje su se dogodile pod snažnim utjecajem novih tehnologija i novih oblika komuniciranja stoga određene vrste djelovanja knjižnica, njihove službe i usluge (poput digitalizacije, prikupljanja digitalnih matrica, organizacije online usluga, osnutak i upravljanje repozitorijima digitalne građe, zaštita baštine u digitalnom okruženju) nisu ni mogle biti obuhvaćene postojećim Zakonom jer se u vrijeme njegova donošenja nisu još pojavile ili su bile tek na samim počecima razvoja. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Trenutno važeći Zakon o knjižnicama je jasnije strukturiran i napisan, pa bi bilo poželjnije u njega dodati odredbe vezane uz novosti u poslovanju knjižnica. Stoga smatramo da nema potrebe mijenjati cijeli Zakon. OBRAZLOŽENJE U „Ocjeni stanja“ opravdano se naglašava da su se u proteklih 20-tak godina dogodile velike promjene u struci pod utjecajem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, što se ilustrira pojavom digitalizacije, digitalnih matrica, elektroničkih usluga (za njih se koristi pojam „online usluga“), digitalnih repozitorija… Međutim, u samom tekstu zakona, neke od tih novina se uopće ne spominju ili se spominju samo sporadično. Primjerice, za digitalizaciju knjižnične građe navodi se da se mora standardizirati, no ne navodi se tko će donijeti taj standard. Isto tako, navodi se „zaštita baštine u digitalnom okruženju“ kao jedna od novosti nastalih pod utjecajem novih tehnologija, a kasnije se u Prijedlogu zakona potpuno izbacuje poglavlje o zaštiti knjižnične građe (prema trenutno važećem zakonu, čl. 45. i 46.)… Prihvaćen Razmotreno i prihvaćeno.
263 Hrvatsko knjižničarsko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI KOMENTAR PRIJEDLOGA ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI S OBZIROM NA DJELOKRUG HRVATSKE KNJIŽNICE ZA SLIJEPE Smatramo da se pitanje statusa Hrvatske knjižnice za slijepe treba razjasniti i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Naime, Hrvatska knjižnica za slijepe, iako javna ustanova u kulturi čiju djelatnost financira Ministarstvo kulture, nije razvrstana u upisnik knjižnica pri Ministarstvu kulture. Zbog specifičnosti i ključne uloge koju knjižnica zauzima s obzirom na proizvodnju i distribuciju građe u pristupačnim formatima predlažemo da joj se dodijeli status matičnosti koji bi bio posebno istaknut i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. U nastavku ćemo pobrojati činjenice i navesti prijedlog statusa te sukladno tome prokomentirati Prijedlog zakona. Činjenice o Hrvatskoj knjižnici za slijepe: Hrvatska knjižnica za slijepe javna je ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou preko 50 godina pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. U ime Republike Hrvatske osnivačka prava obavlja Vlada Republike Hrvatske. Sredstva osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Hrvatska knjižnica za slijepe sastoji se od posudbenog odjela, odjela za proizvodnju zvučnih izdanja i tiskare za brajicu. Budući da sama proizvodi svoj fond u pristupačnim formatima (brajica, zvučna knjiga i strojno čitljivi oblici), 80% osoblja čine osobe koje nisu knjižničarske struke. Po sadržaju je fond knjižnice identičan fondu narodnih knjižnica ali je po formi specifičan. Uključena je u rad međunarodne Sekcije knjižnica koje pružaju usluge osobama kojima standardni tisak nije čitljiv (Libraries serving persons with print disabilities section) pri IFLA-i. Slijedom toga njezine su posebne zadaće: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s prije svega narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi U listopadu ove godine će Ugovor iz Marakeša stupiti na snagu što će predstavljati prijeloman trenutak za proizvodnju i razmjenu građe u pristupačnim formatima na nacionalnom ali prije svega međunarodnom nivou. Hrvatska knjižnica za slijepe će se uključiti u međunarodnu platformu i steći u okviru Ugovora iz Marakeša status ovlaštenog subjekta. PRIJEDLOG STATUSA: Hrvatska knjižnica za slijepe nije specijalna knjižnica već zaslužuje status matične narodne knjižnice za osobe kojima standardni tisak nije čitljiv (u svijetu knjižnice poput Hrvatske knjižnice za slijepe imaju status nacionalne ili narodne knjižnice za osobe kojim standardni tisak nije čitljiv ili pak institucije koja na nacionalnom nivou pruža usluge osobama kojim standardni tisak nije čitljiv). U skladu s time Hrvatska knjižnica za slijepe bi trebala biti repozitorij građe proizvedene u pristupačnim formatima, brinuti o politici proizvodnje i distribucije dotične građe, te razvoju usluga i standarda za korisnike kojima standardni tisak nije čitljiv. Imajući sve navedeno na umu, predlažemo da se u Prijedlogu Zakona uvrsti i istakne zasebnim člankom status i djelokrug Hrvatske knjižnice za slijepe kako slijedi: Članak... (1) Hrvatska knjižnica za slijepe je javna ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. (2) Hrvatska knjižnica za slijepe središnja je knjižnica za knjižnične usluge namijenjene osobama kojima standardni tisak nije čitljiv. (3) Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. (4) Sredstva za rad osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Članak ... Zadaće Hrvatska knjižnice za slijepe su: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi - okupljanje obveznog primjerka građe proizvedene u pristupačnim formatima na području Republike Hrvatske - praćenje programa proizvodnje pristupačnih formata na području Republike Hrvatske - obavljanje drugih zadaća predviđenih drugim propisima i Statutom Hrvatske knjižnice za slijepe Prihvaćen Razmotreno. Status i zadaće knjižnice za slijepe uređen je Nacrtom prijedloga zakona.
264 Hrvatsko knjižničarsko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Zašto nije naveden osnovni motiv predlagača kako bi i iz tog stava nastali problem bio transparentnije raspravljen, kao što je naveden u prijedlogu Zakona o muzejima Također, zbog navedenih procesa javila se nužnost usklađenog postupanja sa muzejskom, arhivskom i knjižničnom građom. OBRAZLOŽENJE Neka se nepovoljna rješenja iz jednog zakona preslikavaju na ostala dva i to je potrebno transparentno navesti. Tako se npr. iz Prijedloga Zakona o muzejima na ostale zakone preslikava situacija: „Zakonom o muzejima iz 2015. proširen je popis stručnog osoblja u muzejima u obavljanju muzejske djelatnosti za što nije postojala podrška stručne javnosti. Također, navedena zvanja nisu zaživjela u praksi kao specifičnost muzejske djelatnosti. Ali, u Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisana su knjižnična zvanja i nikakvih prijepora u svezi toga nema, niti ih je bilo. No, unatoč tomu, iz sva tri zakona (Arhivi, Knjižnice, Muzeji) stručna zvanja su izbačena i propisivat će se pravilnicima. Primljeno na znanje Razmotreno. Stručna zvanja bit će detaljno uređena Pravilnikom.
265 Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Nejasno je zašto bi baš svaka fizička i pravna osoba trebala imati mogućnost osnovati javnu knjižnicu, koja je od općeg intereresa, tj. od interesa za građane RH? SVAKA, tj. bilo koja fizička i pravna osoba NE MOŽE ostvariti uvjete za osnivanje knjižnice, isto kao što ne može svatko, ili bilo tko, osnovati npr. ni bolnicu, ili školu, ili sveučilište – to su javne ustanove od općeg društvenog interesa, baš kao i javne knjižnice, i njihovo osnivanje i djelovanje država treba propisati i zaštititi s ciljem osiguranja najvišeg profesinalnog i stručnog nivoa pružanja usluga građanima. Nepotrebno je, štetno i opasno svoditi javnu knjižnicu na organizacijski oblik udruge, zaklade, zadruge ili trgovačkog društva! Pitanje za zakonodavca: ima li još koja zemlja u EU na ovaj način rješeno pitanje osnivanja javnih knjižnica?! Tako nešto predstavlja vraćanje na "knjižnice" tipa "polica s knjigama = knjižnica" – i vodi deprofesionalizaciji i urušavanju struke i degradaciji cijele djelatnosti. Neprihvatljivo je i potpuno nejasno i nerazumljivo tumačenje zakonodavca (koje je dato u slučaju Prijedloga Zakona o Muzejima) da se ovim člankom Zakona želi „omogućiti obavljanje djelatnosti kroz kroz svaki oblik pravne osobnosti“. Zašto bi se moralo omogućiti obavljanje jedne djelatnosti, kao što je knjižnična, koja je od posebnog interesa za građane i društvo, kroz baš svaki oblik pravne osobnosti, ako je sasvim jasno da takvi pravni oblici već zbog svog načina rada i propisa koji ga reguliraju neće biti u mogućnosti obavljati djelatnost u skladu sa stručnim standardima i propisima, koji su propisani i međunarodno, i na čije se poštivanje i država Hrvatska obavezala, kao članica EU i UN? Primljeno na znanje Razmotreno. Ovim zakonom daje se mogućnost osnivanja knjižnice kroz različite pravne oblike. Ali knjižnica može biti osnovana samo ako su zadovoljeni uvjeti za osnivanje knjižnice predviđeni ovim Zakonom.
266 Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Dok se govori o novim zakonima i propisima koje Zakon treba uvažiti, ne smiju se zaboraviti i stariji, ali i dalje važeći, temeljni propisi, osobito UNESCO-v Manifest za narodne knjižnice, 1994. koji jest i dalje MORA predstavljati početnu osnovu i bazu te minimum civilizacijski dosegnutih stručnih normi za bilo kakvo zakonodavstvo vezano za javne – narodne knjižnice u bilo kojoj zemlji članici UN, pa tako i u Hrvatskoj. Ali, kod formuliranja odredbi Prijedloga ovog Zakona čini se da su autori teksta na ovaj dokument u priličnoj mjeri „zaboravili“ – ne samo da ga uopće ne spominju, nego niti ne primjenjuju njegove odredbe, čak štoviše, pojedine su odredbe Prijedloga Zakona potpuno u suprotnosti sa spomenutim Manifestom. Npr.: odredba da će se javne knjižnice moći „osnivati kao trgovačka društva“ čime se u jednu neprofitnu djelatnost koja jamči jednakost pristupa informacijama i znanju svim građanima bez iznimke, neovisno o društvenom, materijalnom i drugom statusu uvodi element profita, a time neminovno i nejednakosti pristupa onima koji ne mogu platiti uslugu, iako UNESCO-v Manifest za narodne knjižnice, 1994. kaže sljedeće: „Službe se narodne knjižnice zasnivaju na jednakosti pristupa svima, bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj… Usluge su narodne knjižnice u načelu besplatne.“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Međunarodni dokumenti su uzeti u obzir, ali je klasifikacija i sadržaj djelatnosti uređen u skladu sa specifičnostima u Republici Hrvatskoj. Što se tiče Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, njezin stataus je definiran na način da se na nju primjenjuje Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, osim ako posebnim odredbama toga zakona nije drukčije određeno. Što se tiče školskih knjižnica i visokoškolskih, sva pitanja vezana za te knjižnice bit će uređena standardima koje donosi ministarstvo nadležno za znanost i obrazovanje.
267 Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. BRISATI CIJELI ODLOMAK: „Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalnopravno mogući. „ 2. Razmotriti i uvažiti primjedbe na Prijedlog Zakona o knjižnicama iz stručne knjižnične zajednice. 3. Nisu prihvatljiva tumačenja zakonodavca da se određene odredbe moraju donijeti kao što zakonodavac predlaže (samo!) radi usklađivanja s AKM zajednicom, ako za njih ne postoji uporište i opravdanje u knjižničnoj struci i međunarodno donesenim stručnim propisima, standardima i normama, te pozitivnoj nacionalnoj i međunarodnoj praksi. 4. Također, nije prihvatljivo da se navedeno usklađivanje s AKM zajednicom, odnosno svih propisa iz tog područja međusobno provodi npr. samo između muzeja i knjižnica, a ne i s arhivima - gdje je niz članaka kvalitetnije rješen nego npr. u Prijedlogu Zakona o knjižnicama (članci o uvjetima za osnivanje arhiva, o zaposlenicima arhiva i njihovim stručnim zvanjima, o izboru ravnatelja...) i bilo bi odlično pa i neophodno da se UPRAVO TI članci usklade između arhiva i knjižnica. Primljeno na znanje Razmotreno. Ovaj Nacrt prijedloga zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti je usuglašen na brojnim sastancima s predstavnicima struke, te predstavnicima tijela državne uprave i predstavlja konsenzus postignut na navedenim sastancima kao i na brojnim sastancima stručne radne skupine, tako da ne stoje primjedbe predlagatelja o neprimjerenosti Zakonskog teksta.
268 Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Treba naglasiti da je osamostaljivanjem narodnih knjižnica kao javnih ustanova od posebnog interesa nakon Zakona iz 1997., kao i drugim odredbama toga Zakona koji je donesen u suglasnosti stručne zajednice i Države kao zakonodavca, ostvaren izniman razvoj djelatnosti, dosegnut nivo razvoja djelatnosti kao nikada u povijesti hrvatskoga knjižničarstva, koje danas po svim parametrima stoji uz bok razvijenim zemljama EU i svijeta, razvija se i u potpunosti prati trendove te pruža građanima visokokvalitetne usluge. U sve to – u izgradnju i uređenje te opremanje zgrada i prostora knjižnica i bibliobusa, osposobljavanje i zapošljavanje stručnih zaposlenika, izgradnju knjižničnih fondova, informatizaciju poslovanja itd. uloženo je jako puno novca sa svih proračunskih razina. Rezultati su više nego očiti, ako se pogleda po parametrima broja knjižnica, broja članova i korištenja, stanja fondova, nabavljene i obrađene građe, informatizacije itd. Knjižničarstvo u Hrvatskoj danas je jedan od najuređenijih sustava koji u nas postoje, a da tako bude, znatno je pridonio upravo postojeći Zakon. Stoga bi svrha novog Zakona trebala biti da nastavi razvoj djelatnosti na tragu starog Zakona, u smjeru koji je bio dobar i pozitivan, te da unaprijedi stanje djelatnosti, kako bi ona mogla još bolje doprinositi svojoj misiji i viziji da doprinosi razvoju hrvatskog društva u svim njegovim segmentima, da služi zajednici u skladu sa svim njenim aktualnim informacijskim, kulturnim, komunikacijskim, socijalizacijskim i drugim potrebama. No, ovaj Prijedlog umjesto toga unosi kaos u djelatnost, brka pojmove i stručnu terminologiju, stvara zbrku tamo gdje je ranije bio red, i sve to pravda potrebom "usklađivanja" s AKM zajednicom i neki drugim propisima. U određenim općim segmentima zakone AKM zajednice vjerojatno je moguće i potrebno uskladiti, ali ove su djelatnosti međusobno vrlo različite, a također su različiti temelji njihovih djelatnosti i njihova poslanja, kao što je različit i stupanj njihovog razvoja u Hrvatskoj. Stoga je zakonodovac kod predlaganja zakona o AKM djelatnostima dužan uvažiti ove različitosti, a ne nasilno ujednačavati zakonodavstvo samo radi formalnog ujednačavanja, na štetu pojedine djelatnosti, u ovom slučaju knjižnične. Ujednačiti se mogu npr. nazivi stručnih zvanja (tipa muzejski / knjižnični / arhivski tehničar za npr. stručnog zaposlenika srednje stručne spreme i sl.), ali se nikako ne mogu ujednačiti npr. namjena i svrha tih ustanova, otvorenost i dostupnost javnosti, vrste usluga koje će pružati korisnicima i načini kako će se one pružati korisnicima te općenito sadržaj i način obavljanja djelatnosti i sl. Što se tiče ujednačavanja s drugim hrvatskim zakonima i propisima, svakako je nužno uskladiti i te DRUGE PROPISE s knjižničnim propisima u dijelu gdje se očekuje suradnja i izvršavanje obveza drugih vezano za knjižnice, npr. zakone o lokalnoj i regionalnoj upravi i samoupravi – od koji se prema knjižničnim propisima očekuje ključna ulogu u osnivanju i financiranju javnih – narodnih knjižnica, ali u temeljnim propisima koji propisuju njihovu djelatnost ta se obaveza uopće ne spominje – što je do sada bila glavna prepreka osnivanju, radu i razvoju većine knjižnica, osobito općinskih i pokretnih knjižnica u Hrvatskoj Primljeno na znanje Razmotreno. Ovaj Nacrt prijedloga zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti je usuglašen na brojnim sastancima s predstavnicima struke, te predstavnicima tijela državne uprave i predstavlja konsenzus postignut na navedenim sastancima kao i na brojnim sastancima stručne radne skupine, tako da ne stoje primjedbe predlagatelja o neprimjerenosti Zakonskog teksta.
269 Petar Lukačić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI "Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalno pravno mogući." Zašto se diljem cijelog zakona posebno naglašavaju vjerske zajednice - uređenje knjižnica u sastavu ustanova vjerskih zajednica usustavljeno je u formi specijalnih knjižnica. Čemu ovako posebno izdvajanje? Uopće nije onemogućeno obavljanje djelatnosti zbog toga, a kamo daljnji razvoj. Prihvaćen Prihvaćeno, brisane odredbe o knjižnicama vjerskih zajednicama.
270 Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Sva važna i sporna pitanja izuzeta su iz zakona i prebačena u pravilnike (ukupno njih 5 treba donijeti u godinu dana) Iako je njegovo donošenje uvjetovano promjenama i potrebom za prilagodbom, ništa od toga zakon zapravo ne donosi!!!!! „Odredbe o slobodnom pristupu informacijama i javnom pristupu mreži, zaštiti privatnosti i poštivanju autorskog i srodnih prava, digitalizaciji i digitalnoj knjižnici, međuknjižničnoj posudbi, obveznom primjerku elektroničkih publikacija te o stalnom stručnom usavršavanju su neke od odredbi koje je potrebno na odgovarajući način unijeti u Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti.“ Školske knjižnice i specifičnosti njihovog rada potpuno su izostavljene Ovakav, prazan i nedorečen, prijedlog zakona čini „stari“ zakon puno primjenjivijim uz određene izmjene Arhivska, knjižnična i muzejska djelatnost jesu srodne, ali nikako istovjetne da bi se dogodilo doslovno prepisivanje potpuno neprimjereno stvarnom stanju Primljeno na znanje Razmotreno. Ovaj Nacrt prijedloga zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti je usuglašen na brojnim sastancima s predstavnicima struke, te predstavnicima tijela državne uprave i predstavlja konsenzus postignut na navedenim sastancima kao i na brojnim sastancima stručne radne skupine, tako da ne stoje primjedbe predlagatelja o neprimjerenosti Zakonskog teksta.
271 Sveučilišna knjižnica Rijeka PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Umjesto ocjene stanja, ovdje se uglavnom predstavlja sadržaj zakona i elementi knjžničnog sustava. Navode se statistički podaci o knjižnicama, ali se iz toga ne izvode nikakve ocjene iako bi za daljnji rad na zakonu bilo izuzetno važno uočiti, npr. da knjižnice u sustavu znanosti i visokog obrazovanja čine 76% od ukupnog broja knjižnica u RH, a njihovi zaposlenici 54% od ukupnog broja zaposlenih u knjižnicama RH, iako zakon predlaže Ministarstvo kulture. Kod ocjene postojećeg zakona uopće se ne problematiziraju odredbe sadašnjeg Zakona važne za struku koje se u praksi uopće ne primjenjuju. Radi se primjerice o odredbama o postupku osnivanja i prestanka knjižnica, gdje se knjižnica može osnovati samo ako su joj osigurani uvjeti za rad, da se knjižnica u sastavu mora ustrojiti kao posebna ustrojbena jedinica, da voditelj knjižnice u sastavu mora sudjelovati u upravljanju na razini pravne osobe, da u knjižnici moraju raditi stručni knjižničarski djelatnici, itd. Ne ističu se osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom, već se nasumce izdvajaju pojedine teme ili rješenja iz Zakona. U tekstu nisu navedene posljedice koje će proisteći donošenjem ovog zakona, već se samo rečenice koje su prethodom poglavlju navedene u prezentu, sada stavljaju u futur. Uvodna objašnjenja ne oslikavaju što predlagač želi postići ovim zakonom, već je potrebno pomno analizirati sam predloženi tekst. Primljeno na znanje Razmotreno. Ovaj Nacrt prijedloga zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti je usuglašen na brojnim sastancima s predstavnicima struke, te predstavnicima tijela državne uprave i predstavlja konsenzus postignut na navedenim sastancima kao i na brojnim sastancima stručne radne skupine, tako da ne stoje primjedbe predlagatelja o neprimjerenosti Zakonskog teksta.
272 Lea Lazzarich PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U dobrom dijelu teksta ovog poglavlja se ne ocjenjuje stanje nego se predstavlja sadržaj zakona i elementi knjžničnog sustava, što je ovdje potpuno nepotrebno. Navode se statistički podaci o knjižnicama koji opisuju stanje, ali se iz toga ne izvode nikakve ocjene iako bi za daljnji rad na zakonu bilo izuzetno važno uočiti, da čine 76% od ukupnog broja knjižnica u RH, a njihovi zaposlenici 54% od ukupnog broja zaposlenih u knjižnicama RH. Kod ocjene postojećeg zakona uopće se ne problematiziraju odredbe sadašnjeg Zakona važne za struku koje se ne primjenjuju preko 20 godina. Radi se primjerice o odredbama o postupku osnivanja i prestanka knjižnica, gdje se knjižnica može osnovati samo ako su joj osigurani uvjeti za rad, da se knjižnica u sastavu mora ustrojiti kao posebna ustrojbena jedinica, da voditelj knjižnice u sastavu mora sudjelovati u upravljanju na razini pravne osobe, da u knjižnici moraju raditi stručni knjižničarski djelatnici, itd. Bilo bi za očekivati da se pod "Osnovnim pitanjima koja se uređuju predloženim Zakonom" istaknu problemi uočeni u "Ocjeni stanja" ili da se čitatelja uputi u osnovnu strukturu i sadržaj Zakona. Međutim, ovdje se samo izdvajaju pojedine teme ili rješenja iz Zakona za koje se ne zna zbog čega su izdvojeni kao osnovna pitanja. Iako se kao glavni argument za donošenje novog Zakona o knjižnicama navode velike društvene promjene i razvoj informacijsko-komunikacijske tehnologije koji je promijenio knjižničnu djelatnost, pa ih treba regulirati u novom zakonu, novi Zakon o njima uglavnom ništa ne kaže. Iako je „Ocjeni stanja“ je navedeno da u zakon treba unijeti odredbe o slobodnom pristupu informacijama, zaštiti privatnosti i poštivanju autorskog i srodnih prava, obveznom primjerku elektroničkih publikacija te o stalnom stručnom usavršavanju, te odredbe u zakon nisu unesene, osim što se u dvije odredbe spominje stručno usavršavanje (vodi ga NSK i knjižnice se zbog usavršavanja udružuju u sustave), a u jednoj da treba poštovati autorska prava. Isti je slučaj s digitalizacijom, digitalnim matricama, elektroničkim uslugama (za njih se koristi krivi pojam „online usluga“), digitalnim repozitorijima zbog kojih se išlo u novi zakon, koji se u tekstu tog novog zakona ne spominju ili se spominju samo sporadično. Primjerice, za digitalizaciju knjižnične građe navodi se samo da se mora standardizirati, ali ne i tko će donijeti taj standard. Također, definira se "digitalna matrica", ali se nigdje ne navodi što se s njom radi. Predlagači tvrde da su novim zakonom željeli obuhvatiti sve pravne osobe, privatne i vjerske zajednice, no sasvim suprotno, neki subjekti obuhvaćeni prethodnim zakonom iz novog zakona nestaju. Naime, novim zakonom knjižnice u sastavu pravnih osoba gube status javnih knjižnica i ulaze u „sivu zonu“ nereguliranosti. Ovo se osobito odnosi na veliku većinu knjižnica visokih učilišta i znanstvenih instituta, pa, umjesto da se zakonom osigura bolji pristup javnosti znanstvenim i stručnim informacijama u knjižnicama visokih učilišta (uključujući i sveučilišne knjižnice) i znanstvenih instituta, te se knjižnice sada zatvaraju za javnost odnosno nejasno je obavljaju li i po novom zakonu javnu službu, kao što je to bilo do sada ili postaju privatne knjižnice. Primljeno na znanje Razmotreno. U tekstu zakona uređena je većina pitanja na koja se predlagatelj osvrće, a dio prijedloga uzet će se u obzir prilikom izrade Pravilnika i Standarda koji će biti doneseni temeljem ovoga Zakona.
273 Andreja Zubac PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI "...promjena u društvu koje su se dogodile pod snažnim utjecajem novih tehnologija i novih oblika komuniciranja..." Prijedlog: U skladu s navednom tvrdnjom, trebalo bi negdje u Zakonu izrijekom navesti da je svaka knjižnica obvezna imati svoju službenu web stranicu te kroz nju javno oglašavati svoje službe, usluge, aktivnosti uz redovito ažuriranje. Obrazloženje prijedloga: Oglašavanje može doprinijeti boljem poslovanju, informiranosti korisnika i (šire) zajednice. Nije prihvaćen Razmotreno. Predložene odredbe reguliraju se unutarnjim aktima knjižnice.
274 Gradska knjižnica Beli Manastir PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Osnovana pitanja - sva navedena obrazloženja već su uređena Zakonom o knjižnicama iz 1997. godine. Posljedice - većina navedenog u praksi nastaloj na dosadašnjim zakonima i podzakonskim aktima je uređena. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, predlagatelj ne daje konkretan odgovor.
275 Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica, Hrvatsko knjižničarsko društvo, Sekcija za narodne knjižnice - Komisija za narodne knjižnice PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Činjenica da još uvijek veliki broj općina u RH nema na svom području uslugu narodne knjižnice te da postojeće knjižnice u značajnoj mjeri ne udovoljavaju Standardima za narodne knjižnice po pitanju prostora, opreme i stručnih djelatnika, u suprotnosti je s ocjenom da za provođenje Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu RH. Nije prihvaćen Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
276 Andreja Toljan PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Velik broj općina u RH nema na svom području uslugu narodne knjižnice a mnoge od postojećih ne odgovaraju Standardima za narodne knjižncie po pitanju prostora, opreme i stručnih djelatnika. Stoga je tvrdnja da za provedbu Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva pobija pojedine odredbe ovog prijedloba Zakona. Nije prihvaćen Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
277 Dina Mašina Delija, viša knjižničarka, potpredsjednica Odbora za nakladničku djelatnost, članica Radne grupe za društvene medije PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Brisati. Prijedlog novog teksta: Za provođenje ovoga Zakona potrebno je osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske kako bi se, u suradnji i uz sufinanciranje osnivača, omogućilo ispunjavanje minimuma standarda za pojedine vrste knjižnica. Nije prihvaćen Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
278 Ines Krušelj-Vidas, školska knjižničarka savjetnica, član Sekcije za školske knjižnice/ Hrvatsko knjižničarsko društvo Krapinsko-zagorske županije; član Hrvatske udruge školskih knjižničara/Podružnica Krapinsko-zagorske županije PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA U potpunosti se slažem sa svim komentarima koji navode da su za postizanje standarda osobito u školskim knjižnicama potrebna dodatna sredstva. Nije prihvaćen Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
279 Dora Rubinić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA U potpunosti podržavam komentare Hrvatskoga knjižničarskog društva, Ljiljane Črnjar i drugih vezano uz dio koji se odnosi na dio „Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.“ IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. Prijedlog novog teksta: Za provođenje ovoga Zakona potrebno je osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske kako bi se, u suradnji i uz sufinanciranje osnivača, omogućilo ispunjavanje minimuma standarda za pojedine vrste knjižnica. Nije prihvaćen Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
280 Kristina Kalanj, viša knjižničarka; predsjednica Komisije za muzejske i galerijske knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Sukladno stavu Komisije za muzejske i galerijske knjižnice HKD-a: IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: „Nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu“ – to znači: ovaj zakon ne kani uvesti ništa što već ne postoji u hrvatskom knjižničarstvu, ali može ostaviti takve posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta (ukidanje instituta obveznog primjerka sveučilišnih knjižnica u postojećem sustavu). Kakav razvoj djelatnosti Zakon planira i podržava, ako ne kani u nju investirati sredstva? O kojemu razvoju djelatnosti onda uopće može biti govora? Istovremeno, očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva... Nije prihvaćen Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
281 Simona Šamanić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: „Nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu“ – to znači: ovaj zakon ne kani uvesti ništa što već ne postoji u hrvatskom knjižničarstvu, ali može ostaviti takve posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta (ukidanje instituta obveznog primjerka sveučilišnih knjižnica u postojećem sustavu). Kakav razvoj djelatnosti Zakon planira i podržava, ako ne kani u nju investirati sredstva? O kojemu razvoju djelatnosti onda uopće može biti govora? Istovremeno, očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva ... Nije prihvaćen Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
282 Iva Grković PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Podržavam stav Hrvatskog knjižničarskog društva: „Nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu“ – to znači: ovaj zakon ne kani uvesti ništa što već ne postoji u hrvatskom knjižničarstvu, ali može ostaviti takve posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta (ukidanje instituta obveznog primjerka sveučilišnih knjižnica u postojećem sustavu). Kakav razvoj djelatnosti Zakon planira i podržava, ako ne kani u nju investirati sredstva? O kojemu razvoju djelatnosti onda uopće može biti govora? Istovremeno, očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva ... Nije prihvaćen Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
283 Društvo knjižničara Karlovačke županije PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA BRISATI: Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Slažemo se prijedlogom Hrvatskog knjižničarskog društva, jer nemoguće da nije "...potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu“. To znači da se zakonom ne namjerava uvesti ništa što već ne postoji u hrvatskom knjižničarstvu. Međutim može ostaviti takve posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta. Prijedlog zakona bez dodatnog financiranja ne potiče razvoj djelatnosti, a očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva i drugo. Nije prihvaćen Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
284 Jasenka Pleško PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Za održavanje bilo kojeg postojećeg sustava potrebno je predvidjeti sredstva, a pogotovo ako ga se želi osuvremeniti. Začuđujuća je potreba predlagatelja Zakona da se na ovaj način odriče odgovornosti! Primljeno na znanje Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
285 Inja Cahun, dipl. knjižničarka PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Brisati: Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: „Nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu“ – to znači: ovaj zakon ne kani uvesti ništa što već ne postoji u hrvatskom knjižničarstvu, ali može ostaviti takve posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta (ukidanje instituta obveznog primjerka sveučilišnih knjižnica u postojećem sustavu). Kakav razvoj djelatnosti Zakon planira i podržava, ako ne kani u nju investirati sredstva? O kojemu razvoju djelatnosti onda uopće može biti govora? Istovremeno, očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva ... Nije prihvaćen Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
286 Ana Škvarić, dipl. knjižničarka, članica Komisije za pokretne knjižnice HKD-a / članica Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Brisati. Razvoj djelatnosti i provođenje ovoga Zakona nemoguće je bez osiguravanja dodatnih financijskih sredstava u državnom proračunu. Nije prihvaćen Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
287 Narodna knjižnica Virje PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Neodrživo je osnivanje knjižnica ni organiziranje pokretne knjižnične službe u malim zajednicama ako ono nije obvezujuće za osnivače. A čak i tad, jer sredstva u većini slučajeva jednostavno ne postoje. Neodrživo i nedorečeno, nedopustivo da u tom obliku ostane kao propis. Nije prihvaćen Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
288 Jagoda Ille, viša knjižničarka PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Predlaže se brisanje. Iz nekoliko članaka ovog prijedloga Zakona jasno su vidljivi troškovi. Primjerice: Očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim naseljima Hrvatske, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva, izdvajanje knjižnica vjerskih zajednica... Upisnik knjižnica seli se u NSK gdje je potrebno dakle osigurati djelatnike koji će raditi na tim poslovima. Ukidanje instituta obveznog primjerka sveučilišnih knjižnica u postojećem sustavu. Ovakva neozbiljnost može ostaviti dugoročne posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta. Primljeno na znanje Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
289 Gorana Tuškan, Komisija za narodne knjižnice PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Svaka promjena i svaki razvoj zahtijeva određena sredstva. Ovakva tvrdnja na samom početku je omalovažavajuća za struku. Podržavam stav Hrvatskog knjižničarskog društva: „Nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu“ – to znači: ovaj zakon ne kani uvesti ništa što već ne postoji u hrvatskom knjižničarstvu, ali može ostaviti takve posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta (ukidanje instituta obveznog primjerka sveučilišnih knjižnica u postojećem sustavu). Kakav razvoj djelatnosti Zakon planira i podržava, ako ne kani u nju investirati sredstva? O kojemu razvoju djelatnosti onda uopće može biti govora? Istovremeno, očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva ... Primljeno na znanje Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
290 Tatjana Krpan Mofardin PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Podržavam komentar i prijedlog Hrvatskoga knjižničarskog društva koji glasi: "III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: „Nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu“ – to znači: ovaj zakon ne kani uvesti ništa što već ne postoji u hrvatskom knjižničarstvu, ali može ostaviti takve posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta. Kakav razvoj djelatnosti Zakon planira i podržava, ako ne kani u nju investirati sredstva? O kojemu razvoju djelatnosti onda uopće može biti govora? Istovremeno, očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva ..." Primljeno na znanje Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
291 Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Brisati. OBRAZLOŽENJE: „Nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu“ – to znači: ovaj zakon ne kani uvesti ništa što već ne postoji u hrvatskom knjižničarstvu, ali može ostaviti takve posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta (ukidanje instituta obveznog primjerka sveučilišnih knjižnica u postojećem sustavu). Kakav razvoj djelatnosti Zakon planira i podržava, ako ne kani u nju investirati sredstva? O kojemu razvoju djelatnosti onda uopće može biti govora? Istovremeno, očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva ... Nije prihvaćen Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
292 Gordana Šutej, predsjednica Sekcije za školske knjižnice HKD-a PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA „Nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu“ Kakav razvoj djelatnosti Zakon planira i podržava, ako ne kani u nju investirati sredstva? O kojemu razvoju djelatnosti onda uopće može biti govora? Zakon predviđa izradu novih standarda za knjižnice. Ni minimum postojećih standarda nije ispunjen. Knjižnice moraju imati podršku i redovito financiranje kako bi održale obrazovno i kulturno okruženje, svjesno na njega odgovorile, te neprestano bile u koraku s njegovim stalnim razvojem. Primljeno na znanje Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
293 Maja Bodiš PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Brisanje. Kako se očekuje u daljnjem tekstu osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim naseljima Hrvatske, zaštita i očuvanje knjižnične građe i sl. sve navedeno iziskuje poprilična materijalna sredstva te ocjena sredstava nije ispravna. Nije prihvaćen Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
294 Ana-Marija Ščipior PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA 10. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: „Nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu“ – to znači: ovaj zakon ne kani uvesti ništa što već ne postoji u hrvatskom knjižničarstvu, ali može ostaviti takve posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta (ukidanje instituta obveznog primjerka sveučilišnih knjižnica u postojećem sustavu). Kakav razvoj djelatnosti Zakon planira i podržava, ako ne kani u nju investirati sredstva? O kojemu razvoju djelatnosti onda uopće može biti govora? Istovremeno, očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva ... Nije prihvaćen Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
295 Nada Topić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Ova tvrdnja nije istinita i nikako ne smije ostati u Zakonu. Mnoge knjižnice u Republici Hrvatskoj daleko su od propisanih standarda (prostorni uvjeti, oprema, fond, broj djelatnika itd.). Samo za ostvarivanje standarda potrebno im je osigurati dodatna sredstva. Uz ovakav stav, to se nikada neće realizirati, a kamoli da se može govoriti o razvoju knjižničarske djelatnosti. Brisati ili napisati u izmijenjenom obliku: Za provođenje ovoga Zakona potrebno je osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske kako bi se, u suradnji i uz sufinanciranje osnivača, omogućilo ispunjavanje standarda za pojedine vrste knjižnica. Nije prihvaćen Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
296 Kristina Čunović PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Prema prijedlogu Zakona očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, a zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva tako da je nužno osigurati financijska sredstva kako bi omogućili ispunjavanje standarda za pojedine vrste knjižnica. Zakon će osim državnog proračuna opteretiti proračun lokalne i regionalne samouprave koje nemaju dovoljne financijske mogućnosti što će se odraziti na poslovanje knjižnica i razvoj knjižnične djelatnosti (npr. primjena čl 4. st. 1 i 2; čl 9; čl 11; čl 18 st. 2). Primljeno na znanje Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
297 Gradska knjižnica Rijeka PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Tvrdnja da za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske još je jedan pokazatelj da tvorci ovoga dokumenta nisu imali uvid ili nisu uzeli u obzir stvarno stanje i potrebe knjižnica. Čitav niz općina još uvijek nema narodnu knjižnicu, dotrajala postojeća bibliobusna vozila, nedosegnuti standardi po pitanju prostora, opreme i knjižničnog osoblja, neosiguravanje sredstava iz državnog proračuna (ili povremeno, za ograničen broj knjižnica) za nabavu građe u školskim knjižnicama i dr. Gotovo nevjerojatno zvuči da istodobno očekuje osnivanje knjižnica u svim općinama s više od 3000 stanovnika i osiguranje usluga pokretne knjižnice "za svako naselje" (Članak 11., Stavak 4.). Slažemo se s prethodnim navodima kolegica i kolega koji su ovakvu tvrdnju ocijenili, u najmanju ruku, neozbiljnom! Primljeno na znanje Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
298 Sanja Heberling Dragičević PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Prijedlog novog teksta: Za provođenje ovoga Zakona potrebno je osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske kako bi se, u suradnji i uz sufinanciranje osnivača, omogućilo ispunjavanje minimuma standarda za pojedine vrste knjižnica Nije prihvaćen Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
299 Knjižnice grada Zagreba PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Predlaže se brisanje. Iz nekoliko članaka ovog prijedloga Zakona jasno su vidljivi troškovi. Primjerice: Očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim naseljima Hrvatske, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva, izdvajanje knjižnica vjerskih zajednica... Upisnik knjižnica seli se u NSK gdje je potrebno dakle osigurati djelatnike koji će raditi na tim poslovima. Ukidanje instituta obveznog primjerka sveučilišnih knjižnica u postojećem sustavu. Ovakva neozbiljnost može ostaviti dugoročne posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta. Nije prihvaćen Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
300 Društvo knjižničara u Splitu PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Podržavamo prijedlog HKD-a da se ovaj dio briše jer je svakako potrebno osigurati dodatna sredstva za rad svih vrsta knjižnica kako bi se zadovoljili stručni standardi. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: „Nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu“ – to znači: ovaj zakon ne kani uvesti ništa što već ne postoji u hrvatskom knjižničarstvu, ali može ostaviti takve posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta (ukidanje instituta obveznog primjerka sveučilišnih knjižnica u postojećem sustavu). Kakav razvoj djelatnosti Zakon planira i podržava, ako ne kani u nju investirati sredstva? O kojemu razvoju djelatnosti onda uopće može biti govora? Istovremeno, očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva ... Nije prihvaćen Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
301 Knjižničarsko društvo Rijeka PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA U ocjeni sredstava za funkcioniranje školskog knjižničarstva pogotovo je neophodno zakonski urediti financiranje. Velik broj osnovnih i srednjih škola te, naročito učeničkih domova, nema knjižnicu uređenu prema Standardu za školske knjižnice i državno-pedagoškim standardima koji podrazumijevaju prostor, opremu, računalnu opremu rad stručnog knjižničnog osoblja. Primjerice još uvijek u svim školskim knjižnicama nije osigurano minimalnih 20 sati rada knjižničara tjedno, u dijelu knjižnica iako postoje uvjeti za puno radno vrijeme, odobreno je pola radnog vremena, u školama s velikim brojem učenika i razrednih odjeljenja zaposlen je samo jedan knjižničar a trebalo bi još pola ili cijelo radno vrijeme knjižničara. Većina knjižnica u učeničkim domovima nema odobreno radno mjesto knjižničara. Nadalje, iz državnog proračuna trebala bi se redovito izdvajati sredstva za nabavu knjižnične građe za sve školske knjižnice, a što se do sada činilo neredovito i sporadično. Stoga predlažemo da navedena tvrdnja glasi: „Za provođenje ovoga Zakona potrebno je osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske kako bi se u suradnji i uz sufinanciranje osnivača, omogućilo ispunjavanje minimuma standarda za pojedine vrste knjižnica. Nije prihvaćen Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
302 Knjižničarsko društvo Rijeka PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA U ocjeni sredstava potrebnih za provođenje Zakona podržavamo stav da se treba propisati zakonska obveza financiranja knjižnične djelatnosti i da je obaveza zakonodavca osigurati sredstva, a ne kako je navedeno - suprotno. III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: „Nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu“ – to znači: ovaj zakon ne kani uvesti ništa što već ne postoji u hrvatskom knjižničarstvu, ali može ostaviti takve posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta (ukidanje instituta obveznog primjerka sveučilišnih knjižnica u postojećem sustavu). Kakav razvoj djelatnosti Zakon planira i podržava, ako ne kani u nju investirati sredstva? O kojemu razvoju djelatnosti onda uopće može biti govora? Istovremeno, očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva ... Nije prihvaćen Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
303 Sanja Paravić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Podržavam komentar i prijedlog Hrvatskoga knjižničarskog društva koji glasi: "III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: „Nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu“ – to znači: ovaj zakon ne kani uvesti ništa što već ne postoji u hrvatskom knjižničarstvu, ali može ostaviti takve posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta. Kakav razvoj djelatnosti Zakon planira i podržava, ako ne kani u nju investirati sredstva? O kojemu razvoju djelatnosti onda uopće može biti govora? Istovremeno, očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva ..." Nije prihvaćen Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
304 Ivana Vladilo PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA "Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske." Čestitam! Formulacija koja jasno i nedvosmisleno govori o važnosti knjižnične djelatnosti za svekoliki napredak hrvatskog društva. Formulacija koja uistinu podupire sve navedeno u odjeljku II. te Općim odredbama. Podupirem mišljenje ŽSV-a PGŽ i KDR: Velik broj osnovnih i srednjih škola te, naročito učeničkih domova, nema knjižnicu uređenu prema Standardu za školske knjižnice i državno-pedagoškim standardima koji podrazumijevaju prostor, opremu, računalnu opremu rad stručnog knjižničnog osoblja. Primjerice još uvijek u svim školskim knjižnicama nije osigurano minimalnih 20 sati rada knjižničara tjedno, u dijelu knjižnica iako postoje uvjeti za puno radno vrijeme, odobreno je pola radnog vremena, u školama s velikim brojem učenika i razrednih odjeljenja zaposlen je samo jedan knjižničar a trebalo bi još pola ili cijelo radno vrijeme knjižničara. Većina knjižnica u učeničkim domovima nema odobreno radno mjesto knjižničara. Nadalje, iz državnog proračuna trebala bi se redovito izdvajati sredstva za nabavu knjižnične građe za sve školske knjižnice a što se do sada činilo neredovito i sporadično. Stoga predlažemo da navedena tvrdnja glasi: „Za provođenje ovoga Zakona potrebno je osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske kako bi se u suradnji i uz sufinanciranje osnivača, omogućilo ispunjavanje minimuma standarda za pojedine vrste knjižnica. Nije prihvaćen Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
305 Korina Udina PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA „Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.“ Komentar: Velik broj osnovnih i srednjih škola te, naročito učeničkih domova, nema knjižnicu uređenu prema Standardu za školske knjižnice i državno-pedagoškim standardima koji podrazumijevaju prostor, opremu, računalnu opremu rad stručnog knjižničnog osoblja. Primjerice još uvijek u svim školskim knjižnicama nije osigurano minimalnih 20 sati rada knjižničara tjedno, u dijelu knjižnica iako postoje uvjeti za puno radno vrijeme, odobreno je pola radnog vremena, u školama s velikim brojem učenika i razrednih odjeljenja zaposlen je samo jedan knjižničar, a trebalo bi još pola ili cijelo radno vrijeme knjižničara. Većina knjižnica u učeničkim domovima nema odobreno radno mjesto knjižničara. Nadalje, iz državnog proračuna trebala bi se redovito izdvajati sredstva za nabavu knjižnične građe za sve školske knjižnice a što se do sada činilo neredovito i sporadično. Stoga predlažemo da navedena tvrdnja glasi: „Za provođenje ovoga Zakona potrebno je osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske kako bi se u suradnji i uz sufinanciranje osnivača, omogućilo ispunjavanje minimuma standarda za pojedine vrste knjižnica. Nije prihvaćen Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
306 Viktorija Tomšić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: „Nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu“ – to znači: ovaj zakon ne kani uvesti ništa što već ne postoji u hrvatskom knjižničarstvu, ali može ostaviti takve posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta (ukidanje instituta obveznog primjerka sveučilišnih knjižnica u postojećem sustavu). Kakav razvoj djelatnosti Zakon planira i podržava, ako ne kani u nju investirati sredstva? O kojemu razvoju djelatnosti onda uopće može biti govora? Istovremeno, očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva ... Nije prihvaćen Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
307 Vesna Ivanković PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: „Nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu“ – to znači: ovaj zakon ne kani uvesti ništa što već ne postoji u hrvatskom knjižničarstvu, ali može ostaviti takve posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta (ukidanje instituta obveznog primjerka sveučilišnih knjižnica u postojećem sustavu). Kakav razvoj djelatnosti Zakon planira i podržava, ako ne kani u nju investirati sredstva? O kojemu razvoju djelatnosti onda uopće može biti govora? Istovremeno, očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva ... Nije prihvaćen Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
308 Zagrebačko knjižničarsko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA BRISATI: Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Slažemo se prijedlogom Hrvatskog knjižničarskog društva, jer nemoguće da nije "...potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu“. To znači da se zakonom ne namjerava uvesti ništa što već ne postoji u hrvatskom knjižničarstvu. Međutim može ostaviti takve posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta. Prijedlog zakona bez dodatnog financiranja ne potiče razvoj djelatnosti, a očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva i drugo. Nije prihvaćen Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
309 Jasminka Kovačević PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Podržavam komentar i prijedlog Hrvatskoga knjižničarskog društva koji glasi: "III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: „Nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu“ – to znači: ovaj zakon ne kani uvesti ništa što već ne postoji u hrvatskom knjižničarstvu, ali može ostaviti takve posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta. Kakav razvoj djelatnosti Zakon planira i podržava, ako ne kani u nju investirati sredstva? O kojemu razvoju djelatnosti onda uopće može biti govora? Istovremeno, očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva ..." Nije prihvaćen Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
310 Branka Turk PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Podržavam komentar i prijedlog Hrvatskoga knjižničarskog društva koji glasi: "III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: „Nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu“ – to znači: ovaj zakon ne kani uvesti ništa što već ne postoji u hrvatskom knjižničarstvu, ali može ostaviti takve posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta. Kakav razvoj djelatnosti Zakon planira i podržava, ako ne kani u nju investirati sredstva? O kojemu razvoju djelatnosti onda uopće može biti govora? Istovremeno, očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva ..." Nije prihvaćen Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
311 Sanja Kosić, viša knjižničarka PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Podržavam komentar i prijedlog Hrvatskoga knjižničarskog društva koji glasi: "III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: „Nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu“ – to znači: ovaj zakon ne kani uvesti ništa što već ne postoji u hrvatskom knjižničarstvu, ali može ostaviti takve posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta. Kakav razvoj djelatnosti Zakon planira i podržava, ako ne kani u nju investirati sredstva? O kojemu razvoju djelatnosti onda uopće može biti govora? Istovremeno, očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva ..." Nije prihvaćen Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
312 Petar Lukačić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Za provođenje ovoga Zakona potrebno je osigurati financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske potrebna za funkcioniranje knjižnica u skladu s knjižničnim standardima. Nije prihvaćen Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
313 Ivana Dorotić Malič PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Podržavam komentar i prijedlog Hrvatskoga knjižničarskog društva koji glasi: "III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: „Nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu“ – to znači: ovaj zakon ne kani uvesti ništa što već ne postoji u hrvatskom knjižničarstvu, ali može ostaviti takve posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta. Kakav razvoj djelatnosti Zakon planira i podržava, ako ne kani u nju investirati sredstva? O kojemu razvoju djelatnosti onda uopće može biti govora? Istovremeno, očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva ..." Nije prihvaćen Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
314 mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Navođenje da "...nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva..." za provođenje ovog zakona može ostaviti posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta. Nema razvoja bez ulaganja, financija. Istovremeno se, prema prijedlogu zakona, očekuje "...osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva..."! Primljeno na znanje Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno sigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
315 mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA BRISATI: III. Ocjenu sredstava potrebnih za provođenje zakona OBRAZLOŽENJE: Ako „Nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu“, to znači da se ovim zakonom ne namjerava uvesti ništa što već ne postoji u hrvatskom knjižničarstvu. Nije prihvaćen Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
316 Tomislav Staničić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: „Nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu“ – to znači: ovaj zakon ne kani uvesti ništa što već ne postoji u hrvatskom knjižničarstvu, ali može ostaviti takve posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta (ukidanje instituta obveznog primjerka sveučilišnih knjižnica u postojećem sustavu). Kakav razvoj djelatnosti Zakon planira i podržava, ako ne kani u nju investirati sredstva? O kojemu razvoju djelatnosti onda uopće može biti govora? Istovremeno, očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva Nije prihvaćen Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
317 Zrinka Udiljak Bugarinovski PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA U potpunosti podržavam komentare Hrvatskoga knjižničarskog društva: TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: „Nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu“ – to znači: ovaj zakon ne kani uvesti ništa što već ne postoji u hrvatskom knjižničarstvu, ali može ostaviti takve posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta (ukidanje instituta obveznog primjerka sveučilišnih knjižnica u postojećem sustavu). Kakav razvoj djelatnosti Zakon planira i podržava, ako ne kani u nju investirati sredstva? O kojemu razvoju djelatnosti onda uopće može biti govora? Istovremeno, očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva ... Nije prihvaćen Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
318 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA U potpunosti podržavam komentare i prijedloge Hrvatskoga knjižničarskog društva koji glase: "III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: „Nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu“ – to znači: ovaj zakon ne kani uvesti ništa što već ne postoji u hrvatskom knjižničarstvu, ali može ostaviti takve posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta (ukidanje instituta obveznog primjerka sveučilišnih knjižnica u postojećem sustavu). Kakav razvoj djelatnosti Zakon planira i podržava, ako ne kani u nju investirati sredstva? O kojemu razvoju djelatnosti onda uopće može biti govora? Istovremeno, očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva ..." Nije prihvaćen Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
319 Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: „Nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu“ – to znači: ovaj zakon ne kani uvesti ništa što već ne postoji u hrvatskom knjižničarstvu, ali može ostaviti takve posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta (ukidanje instituta obveznog primjerka sveučilišnih knjižnica u postojećem sustavu). Kakav razvoj djelatnosti Zakon planira i podržava, ako ne kani u nju investirati sredstva? O kojemu razvoju djelatnosti onda uopće može biti govora? Istovremeno, očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva ... Nije prihvaćen Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
320 Ljiljana Črnjar PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Prijedlog novog teksta: Za provođenje ovoga Zakona potrebno je osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske kako bi se, u suradnji i uz sufinanciranje osnivača, omogućilo ispunjavanje minimuma standarda za pojedine vrste knjižnica. Nije prihvaćen Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
321 Ljiljana Črnjar PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Činjenica je da još uvijek velik broj općina u RH nema na svom području uslugu narodne knjižnice te da postojeće knjižnice u značajnoj mjeri ne udovoljavaju Standardima po pitanju prostora, opreme i stručnih djelatnika. Postojeća bibliobusna vozila dotrajala su i zahtijevaju zamjenu a u više županija postoji potreba za osnivanjem bibliobusnih službi.Velik broj osnovnih i srednjih škola te, naročito učeničkih domova, nema knjižnicu uređenu prema Standardu za školske knjižnice i državno-pedagoškim standardima koji podrazumijevaju prostor, opremu, računalnu opremu rad stručnog knjižničnog osoblja. Iz državnog proračuna trebala bi se redovito izdvajati sredstva za nabavu knjižnične građe za sve školske knjižnice a što se do sada činilo neredovito i sporadično. U konačnici djeci i mladima do 18 godina trebalo bi omogućiti besplatno članstvo u narodnim knjižnicama kao jedan od preduvjeta uspješnog provođenja nedavno donesene Nacionalne strategije poticanja čitanja. Prema tome, sredstva za provođenje Zakona itekako su potrebna, kako iz državnog proračuna tako i proračuna osnivača i drugih izvora. Primljeno na znanje Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
322 Hrvatsko knjižničarsko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: „Nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu“ – to znači: ovaj zakon ne kani uvesti ništa što već ne postoji u hrvatskom knjižničarstvu, ali može ostaviti takve posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta (ukidanje instituta obveznog primjerka sveučilišnih knjižnica u postojećem sustavu). Kakav razvoj djelatnosti Zakon planira i podržava, ako ne kani u nju investirati sredstva? O kojemu razvoju djelatnosti onda uopće može biti govora? Istovremeno, očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva ... Nije prihvaćen Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
323 Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Uvrstiti odredbu predviđenu prvim Prijedlogom Zakona iz 2014. koja glasi: Uvjeti korištenja knjižničnih službi i usluga Naknade za korištenje službi i usluga za djecu i mlade do 18 godina subvencionirane su javnim sredstvima. Knjižnica može, u dogovoru s osnivačima, osigurati subvencioniranje naknada za korištenje službi i usluga i za druge kategorije korisnika. Vezano za osnivanje knjižnica kao javnih ustanova i službi pokretnih knjižnica u skladu s odredbama ovog Zakona, napraviti izračun troškova potrebnih da se ispune odredbe Zakona i predvidjeti potrebna sredstva u Državnom proračunu (npr. sudjelovanje u kapitalnim ulaganjima, informatizaciji, nabavi građe i sl.) kao i u proračunima jedinica lokalne i regionalne uprave i samouprave, u skladu s njihovim odgovornostima. Nije prihvaćen Pitanje financiranja pojedinih usluga knjižnica kao i knjižnične djelatnosti uopće rješavat će se drugim dokumentima koji će biti predviđeni Nacionalnim planom razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti.
324 Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Navodi se da primjena ovog zakona uopće ne iziskuje dodatna sredstva iz Državnog proračuna. Kako to?! A očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3.000 stanovnika, te pokretnih knjižnica u svim županijama?! Nestala je iz Zakona i odredba o besplatnoj članarini za mlade do 18 godina, predviđena Prijedlogom Zakona iz 2014., na koju se gledalo kao na jednu od najvećih mogućih dobrobiti od novog Zakona, i koja je u skladu s međunarodnim smjernicama vezano za pružanje osnovnih knjižničnih usluga djeci i mladima, tj. za njihova prava na slobodan pristup informacijama, građi i tehnologiji potrebnoj u formalnom i neformalnom obrazovanju, kvalitetnom provođenju slobodnog vremena itd. A u tu svrhu također su potrebna dodatna sredstva iz Proračuna. Nije prihvaćen Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
325 Sanja Kosić, viša knjižničarka PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , PRIJEDLOG Uređenje statusa Hrvatske knjižnice za slijepe Smatramo da se pitanje statusa Hrvatske knjižnice za slijepe treba razjasniti i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Naime, Hrvatska knjižnica za slijepe, iako javna ustanova u kulturi čiju djelatnost financira Ministarstvo kulture, nije razvrstana u upisnik knjižnica pri Ministarstvu kulture. Zbog specifičnosti i ključne uloge koju knjižnica zauzima s obzirom na proizvodnju i distribuciju građe u pristupačnim formatima predlažemo da joj se dodijeli status matičnosti koji bi bio posebno istaknut i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. U nastavku ćemo pobrojati činjenice i navesti prijedlog statusa te sukladno tome prokomentirati Prijedlog zakona. Činjenice o Hrvatskoj knjižnici za slijepe: Hrvatska knjižnica za slijepe javna je ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou preko 50 godina pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. U ime Republike Hrvatske osnivačka prava obavlja Vlada Republike Hrvatske. Sredstva osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Hrvatska knjižnica za slijepe sastoji se od posudbenog odjela, odjela za proizvodnju zvučnih izdanja i tiskare za brajicu. Budući da sama proizvodi svoj fond u pristupačnim formatima (brajica, zvučna knjiga i strojno čitljivi oblici), 80% osoblja čine osobe koje nisu knjižničarske struke. Po sadržaju je fond knjižnice identičan fondu narodnih knjižnica ali je po formi specifičan. Uključena je u rad međunarodne Sekcije knjižnica koje pružaju usluge osobama kojima standardni tisak nije čitljiv (Libraries serving persons with print disabilities section) pri IFLA-i. Slijedom toga njezine su posebne zadaće: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s prije svega narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi U listopadu ove godine će Ugovor iz Marakeša stupiti na snagu što će predstavljati prijeloman trenutak za proizvodnju i razmjenu građe u pristupačnim formatima na nacionalnom ali prije svega međunarodnom nivou. Hrvatska knjižnica za slijepe će se uključiti u međunarodnu platformu i steći u okviru Ugovora iz Marakeša status ovlaštenog subjekta. PRIJEDLOG STATUSA: Hrvatska knjižnica za slijepe nije specijalna knjižnica već zaslužuje status matične narodne knjižnice za osobe kojima standardni tisak nije čitljiv (u svijetu knjižnice poput Hrvatske knjižnice za slijepe imaju status nacionalne ili narodne knjižnice za osobe kojim standardni tisak nije čitljiv ili pak institucije koja na nacionalnom nivou pruža usluge osobama kojim standardni tisak nije čitljiv). U skladu s time Hrvatska knjižnica za slijepe bi trebala biti repozitorij građe proizvedene u pristupačnim formatima, brinuti o politici proizvodnje i distribucije dotične građe, te razvoju usluga i standarda za korisnike kojima standardni tisak nije čitljiv. Imajući sve navedeno na umu, predlažemo da se u Prijedlogu Zakona uvrsti i istakne zasebnim člankom status i djelokrug Hrvatske knjižnice za slijepe kako slijedi: Članak... (1) Hrvatska knjižnica za slijepe je javna ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. (2) Hrvatska knjižnica za slijepe središnja je knjižnica za knjižnične usluge namijenjene osobama kojima standardni tisak nije čitljiv. (3) Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. (4) Sredstva za rad osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Članak ... Zadaće Hrvatska knjižnice za slijepe su: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi - okupljanje obveznog primjerka građe proizvedene u pristupačnim formatima na području Republike Hrvatske - praćenje programa proizvodnje pristupačnih formata na području Republike Hrvatske - obavljanje drugih zadaća predviđenih drugim propisima i Statutom Hrvatske knjižnice za slijepe Djelomično prihvaćen Knjižnica za slijepe regulirana je u člancima 29. i 30. Nacrta prijedloga Zakona.
326 Gorana Tuškan, Komisija za narodne knjižnice PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti Postojeći Zakon o knjižnicama star je više od 20 godina, i struka je doista iščekivala novi prijedlog, želeći regulirati sve ono što nam se u trenutno važećem zakonu pokazalo nedovoljno dobro riješenim te naravno osuvremeniti zakon u skladu s razvojem struke. Međutim, dobili smo prijedlog zakona koji uvelike ruši što se desetljećima brižljivo gradilo, a s druge strane niti priznaje razvoj struke niti predviđa ikakve razvojne iskorake. Primljeno na znanje Novim Nacrtom prijedloga Zakona nije narušen niti jedan do sada postavljen standard u knjižničarskoj struci. Ne postoji konkretan prijedlog predlagatelja.
327 Gradska knjižnica Rijeka PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti Iako se donekle dalo naslutiti u kojem će smjeru ići predloženi tekst Zakona, ipak nismo mogli očekivati toliki korak unatrag u smislu deprofesionalizacije i pokušaja komercijalizacije jedne djelatnosti u osnovi okrenute najširoj zajednici . Zapanjujuće je do kolike se mjere jednim prijedlogom Zakona može degradirati struka odnosno cijela profesija. Deklarativno, radi usklađivanja s "europskim praksama". Nažalost ne onim dobrim kao što su, primjerice, skandinavske. Posljedice mogu biti nesagledive, od nestručnog i nekompetentnog vođenja ustanova, zapošljavanja nestručnih kadrova iako postoje obrazovani stručnjaci, promjena statusa postojećih knjižnica odnosno ukidanje stajališta pokretnih knjižnica u korist „jeftinijih“ (udruge, zadruge..) ili profitabilnijih (trgovačko društvo..) "formalno-pravnih oblika" i dr. Stoga još jednom apeliramo da se ovaj i ovakav tekst povuče iz procedure i pristupi izradi novog prijedloga Zakona. Nije prihvaćen Novim Nacrtom prijedloga Zakona nije narušen niti jedan do sada postavljen standard u knjižničarskoj struci. Ne postoji konkretan prijedlog predlagatelja za povlačenje Zakona iz procedure.
328 Sanja Kosić, viša knjižničarka PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti Podržavam komentare kolegice Stropnik, Črnjar i Vugrinec. Bilo kakav razvoj nemoguć je bez ulaganja u isti. Za razvoj knjižnične djelatnosti nužni su educirani djelatnici i reguliran zakonodavni okvir djelatnosti. Ovaj prijedlog u potpunosti iz zakona izbacuje potrebu za stručnim djelatnicima, uvodi niz dvojbenih definicija, donosi definicije pojmova koji se potom više ni ne spominju i sl. Jedino čemu će usvajanje ovakvog prijedloga doprinijeti jest imenovanje niz potpuno nestručnih ljudi na mjestima ravnatelja (kasnije analogijom i djelatnika), potpunom srozavanju struke, prebacivanju djelatnosti na komercijalne informacijske servise kojima je profit jedini cilj, smanjiti mogućnosti ravnopravnog pristupa informacijama za svih, uništenju pisane baštine kao kulturnog dobra hrvatskog naroda itd. Ono što je u ocjeni stanja navedeno kao motiv donošenja novog zakona u samom prijedlogu ili nije uopće regulirano ili je učinjeno sporadično, neadekvatno i nejasno što nas dovodi do toga da sam prisiljena reći da je postojeći zakon sa svim svojim manama bolje rješenje od ovog prijedloga. Primljeno na znanje Predlagatelj ne daje konkretan prijedlog.
329 mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti Slažem se s prethodnim komentarima kolegica Vugrinec i Črnjar. Ne može se govoriti o razvoju knjižnica i knjižnične djelatnosti bez ulaganja, bez stručnih djelatnika. Tekst prijedloga zakona je nejasan, nedosljedan, nedorečen, osnivanje knjižnica (udruge, zaklade...), podjela na javne i privatne knjižnice, izbor i "stručnost" ravnatelja... te smatram da je postojeći zakon potrebno osuvremeniti za ono spomenuto Ocjeni stanja (promjene u društvu, utjecaj novih tehnologija...), a što uopće nije navedeno u prijedlogu zakona. Primljeno na znanje Predlagatelj ne daje konkretan prijedlog.
330 Ljiljana Črnjar PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti Ovakav prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti ne samo da nije razvojan već je veliki korak unazad u odnosu na postojeći Zakon knjižnicama i njegove do sada postignute rezultate. Sam tekst je vrlo sažet, u mnogim segmentima nedorečen, nejasan, terminološki zbunjujući i ostavlja mogućnost za razne interpretacije. S mnogih aspekata (načini osnivanja knjižnica, uvjeti za ravnatelja, način imenovanja ravnatelja, stručna zvanja..) je i konceptualno neprihvatljiv. Primljeno na znanje Predlagatelj ne daje konkretan prijedlog.
331 Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti Izmjene teksta Prijedloga Zakona u odnosu na tekst Prijedloga Zakona (o kojem je provedena stručna rasprava 2014.) su prevelike. Ovdje se radi o posve novom tekstu koji jedva da ima sličnosti s prethodnim Prijedlogom, i to ne samo formalno, nego i sadržajno, termimološki itd. Jako je puno skraćivano i pojednostavljivano bez jasnih razloga, čime je tekst izgubio na jasnoći i ostao nedorečen. Pojedina su poglavlja skroz nestala (bez jasnih argumenata?), u odnosu na raniju verziju Prijedloga Zakona, neka posve nova su dodana, kao i neke nove formulacije – a sve to bez provedene stručne rasprave i koncenzusa struke – dakle, bez sudjelovanja profesionalaca na najširoj razini koji najbolje poznaju djelatnost i kompetentni su dati stručno mišljenje o tome kako bi ona trebala biti stručno uređena, a da bi novi Zakon pridonosio budućem razvoju djelatnosti. U tehničkoj izvedbi npr., nestali su tematski podnaslovi Zakona (iz prijedloga Zakona iz 2014.), koji su prije puno davali na preglednosti i jasnoći; u ovom Prijedlogu više je članaka (ranije odvojenih) spajano zajedno, a da se ne vidi pravi smisao zbog čega. Primljeno na znanje Nacrt prijedloga Zakona prošao je kroz razne oblike javne rasprave te se u odnosu na prijedlog iz 2014. izmijenio upravo kroz te rasprave kao kroz razne oblike dogovora sa zainteresiranim dionicima.
332 Narodna knjižnica Virje PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , I.OPĆE ODREDBE Opće odredbe su nejasne, definicije pojmova netočne, a ostaje nedorečeno je li knjižnična djelatnost u cjelini definirana kao javna služba. Primljeno na znanje Člankom 2. je propisano obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe.
333 Sanja Heberling Dragičević PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , I.OPĆE ODREDBE Opće odredbe su nejasne, definicije pojmova netočne, a ostaje nedorečeno je li knjižnična djelatnost u cjelini definirana kao javna služba. Primljeno na znanje Člankom 2. je propisano obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe.
334 Sanja Kosić, viša knjižničarka PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , I.OPĆE ODREDBE Opće odredbe su potpuno nejasne, koriste se netočne definicije pojmova koje su u potpunom nesuglasju sa standardima struke, nisu niti iznesene definicije svih temeljnih pojmova koji kasnije korišteni u zakonu, a neki su definirani bez kasnije uporabe u tekstu zakona. Primljeno na znanje Člankom 2. je propisano obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe.
335 Sveučilišna knjižnica Rijeka PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , I.OPĆE ODREDBE Opće odredbe su nejasne, definicije pojmova netočne, a ostaje nedorečeno je li knjižnična djelatnost u cjelini definirana kao javna služba. Primljeno na znanje Člankom 2. je propisano obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe.
336 Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica, Hrvatsko knjižničarsko društvo, Sekcija za narodne knjižnice - Komisija za narodne knjižnice I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Članak 1./ Stavak 2. U navedenom stavku ističe se knjižnična građa kao predmet od posebnog interesa pod osobitom zaštitom Republike Hrvatske. S obzirom da se pojam knjižnične građe razlikuje od muzejske građe i čini samo jedan segment djelatnosti odnosno podrazumijeva građu, usluge, programe, rad stručnog knjižničnog osoblja i sve druge aspekte rada knjižnica u službi zajednice, potrebno je izmijeniti čl.1 st. 2 u Knjižnična djelatnost od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. Prihvaćen Prihvaćeno.
337 Andreja Toljan I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Knjižnična građa čini samo jedan segment knjižnične djelatnosti uz usluge, programe, rad stručnog knjižničnog osoblja i ostale aspekte rada stoga predlažem promjenu u knjižnična djelatnost. Prihvaćen Djelomično prihvaćeno, u članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživaju njezinu osobitu zaštitu.
338 Dina Mašina Delija, viša knjižničarka, potpredsjednica Odbora za nakladničku djelatnost, članica Radne grupe za društvene medije I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. (2)Knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa su za Republiku Hrvatsku i imaju njezinu osobitu zaštitu. Prihvaćen Prihvaćeno
339 Ines Krušelj-Vidas, školska knjižničarka savjetnica, član Sekcije za školske knjižnice/ Hrvatsko knjižničarsko društvo Krapinsko-zagorske županije; član Hrvatske udruge školskih knjižničara/Podružnica Krapinsko-zagorske županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Shvaćanje knjižnice kao mjesta u kojem se samo čuva građa odavno je diljem svijeta, pa i kod nas, napušteno, a novim se zakonom vraća na takvo shvaćanje što je nedopustivo ukoliko se želi napredak. Zato predlažem izmjenu alineje 2: Knjižnična djelatnost od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno, u članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživaju njezinu osobitu zaštitu.
340 Dora Rubinić I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1, st. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi glasiti: Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno, u članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživaju njezinu osobitu zaštitu. U članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. Vezano uz prijedlog da se propiše kako knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, isti se ne prihvaća, obzirom da iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica.
341 Kristina Kalanj, viša knjižničarka; predsjednica Komisije za muzejske i galerijske knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Sukladno stavu Komisije za muzejske i galerijske knjižnice HKD-a: IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Knjižnična djelatnost obuhvaća rad s knjižničnom građom, ali obuhvaća i sve druge aktivnosti i sadržaje, službe i usluge koje potiču razvoj kulture čitanja, pismenosti, obrazovanja i informiranosti u društvu, i to u radu sa svim članovima društva bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Već odavno je potvrđena uloga i snaga knjižnične djelatnosti u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti su njezini stručni djelatnici. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1., st. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti : Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. OBRAZLOŽENJE: U čl. 2. Prijedloga doduše objašnjeno je da se zakonom “....-osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe”, što doduše može i tako posredno biti navedeno, ali upravo stoga se i može neposredno naglasiti u čl. 1. No, to je bitno zato što, ako i sam Prijedlog nedvojbeno priznaje javnu službu kao zakonom normiranu činjenicu, onda pravno gledano i sama djelatnost MORA biti od interesa za RH. Jer pojam javne službe (dakle one koja je posebno uređena normama upravnog prava) u pravnom smislu je definiran kao djelatnost koju društvo smatra toliko važnom da je podvrgava posebnom pravnom uređenju i da se radi o službi koja ima posebnu važnost za ostvarenje određenih interesa društvene zajednice (opći, javni interes). Tako sam pojam javne službe, kao i sadržaj knjižnične djelatnosti koji je reguliran u čl. 6. i postojećeg Zakona i Prijedloga, čine cjelokupnu knjižničnu djelatnost, neizostavno kao djelatnost od interesa za RH. Zbog te činjenice, postojeći pravni sustav u raznim poljima, od zakona do pravilnika, već je knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama dao različite pravne povlastice u svrhu ostvarenja tog interesa, od određenih autorskopravnih iznimki, prava prikupljanja osobnih podataka bez posebne privole, definiranja specifičnih uloga knjižnica u obrazovnom i kulturnom sustavu i takva degradacija temeljne svrhe knjižnica imala bi ne samo materijalne posljedice po budućnost i daljnje kodificiranje društvene uloge knjižnica, nego i teško izbrojive konzekvence na pravnu organizaciju i funkcioniranje postojećih društvenih djelatnosti, sve do temeljnih ljudskih prava građana. Ukratko, javnu službu (koja je i u Prijedlogu ostavljena) neke djelatnosti mora pratiti i javni interes kao od nje neodvojiva činjenica, koja se NE može svesti samo na građu, koja je tek puka materijalna podloga za djelatnost i javni interes. Javni interes izlazi iz djelatnosti i zbog njega djelatnost u različitim njezinim konkretiziranim oblicima uživa dodatnu pravnu zaštitu. U vezi dvojbi oko razine propisa kojim se to rješava, upravo se zakonom propisuje takav javni interes, kao u mnogim drugim slučajevima, poput Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i dr. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA U Članak 1. dodati stavak 3. koji glasi: Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U odnosu na stavak 2. prihvaća se, u članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživa njezinu osobitu zaštitu. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. Vezano uz prijedlog da se propiše kako knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, isti se ne prihvaća, obzirom da iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica.
342 Društvo bibliotekara Istre I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Predlaže se: (2) Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. Svođenje cjelokupne knjižnične djelatnosti samo na građu nije prihvatljivo! Sve knjižnice ne posjeduju knjižničnu građu koja jest od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, ali obavljaju djelatnost - prikupljaju građu, pružaju usluge, provode programe koji jesu od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, predložena formulacija u suprotnosti je s čl. 7 ovog prijedloga zakona koji nalaže da su knjižnice dužne provoditi reviziju i otpis knjižnične građe dok se istovremeno propisuje da je knjižnična građa od posebnog interesa za državu?! Bitno je također naglasiti da je knjižnična djelatnost javna služba jer su knjižnične usluge po definiciji javne usluge osnovane s ciljem javnog interesa i zadovoljavanja informacijskih, obrazovnih i kulturnih potreba građana. Predlaže se dodati stavak 3. (3) Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno, u članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. U članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. Vezano uz prijedlog da se propiše kako knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, isti se ne prihvaća, obzirom da iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica.
343 Mirjana Kotromanović I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Knjižnična djelatnost obuhvaća rad s knjižničnom građom, ali obuhvaća i sve druge aktivnosti i sadržaje, službe i usluge koje potiču razvoj kulture čitanja, pismenosti, obrazovanja i informiranosti u društvu, i to u radu sa svim članovima društva bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Već odavno je potvrđena uloga i snaga knjižnične djelatnosti u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti su njezini stručni djelatnici. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. Članak 1, st,. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti : Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. OBRAZLOŽENJE: U čl. 2. Prijedloga doduše objašnjeno je da se zakonom “....-osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe”, što doduše može i tako posredno biti navedeno, ali upravo stoga se i može neposredno naglasiti u čl. 1. No, to je bitno zato što, ako i sam Prijedlog nedvojbeno priznaje javnu službu kao zakonom normiranu činjenicu, onda pravno gledano i sama djelatnost MORA biti od interesa za RH. Jer pojam javne službe (dakle one koja je posebno uređena normama upravnog prava) u pravnom smislu je definiran kao djelatnost koju društvo smatra toliko važnom da je podvrgava posebnom pravnom uređenju i da se radi o službi koja ima posebnu važnost za ostvarenje određenih interesa društvene zajednice (opći, javni interes). Tako sam pojam javne službe, kao i sadržaj knjižnične djelatnosti koji je reguliran u čl. 6. i postojećeg Zakona i Prijedloga, čine cjelokupnu knjižničnu djelatnost, neizostavno kao djelatnost od interesa za RH. Zbog te činjenice, postojeći pravni sustav u raznim poljima, od zakona do pravilnika, već je knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama dao različite pravne povlastice u svrhu ostvarenja tog interesa, od određenih autorskopravnih iznimki, prava prikupljanja osobnih podataka bez posebne privole, definiranja specifičnih uloga knjižnica u obrazovnom i kulturnom sustavu i takva degradacija temeljne svrhe knjižnica imala bi ne samo materijalne posljedice po budućnost i daljnje kodificiranje društvene uloge knjižnica, nego i teško izbrojive konzekvence na pravnu organizaciju i funkcioniranje postojećih društvenih djelatnosti, sve do temeljnih ljudskih prava građana. Ukratko, javnu službu (koja je i u Prijedlogu ostavljena) neke djelatnosti mora pratiti i javni interes kao od nje neodvojiva činjenica, koja se NE može svesti samo na građu, koja je tek puka materijalna podloga za djelatnost i javni interes. Javni interes izlazi iz djelatnosti i zbog njega djelatnost u različitim njezinim konkretiziranim oblicima uživa dodatnu pravnu zaštitu. U vezi dvojbi oko razine propisa kojim se to rješava, upravo se zakonom propisuje takav javni interes, kao u mnogim drugim slučajevima, poput Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i dr. DOPUNA PRIJEDLOGA U čl. 1. dodati stavak 3. koji glasi: Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U odnosu na stavak 2. prihvaća se, u članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. Vezano uz prijedlog da se propiše kako knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, isti se ne prihvaća, obzirom da iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica.
344 Simona Šamanić I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1….(1) Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, vrste knjižnica, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Knjižnična djelatnost obuhvaća rad s knjižničnom građom, ali obuhvaća i sve druge aktivnosti i sadržaje, službe i usluge koje potiču razvoj kulture čitanja, pismenosti, obrazovanja i informiranosti u društvu, i to u radu sa svim članovima društva bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Već odavno je potvrđena uloga i snaga knjižnične djelatnosti u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti su njezini stručni djelatnici. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. 12. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1….(2) Knjižnična građa od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. U članku 1. st. 2. stoji kako je samo knjižnična GRAĐA od interesa za RH, a ne kao u čl. 2. sadašnjeg zakona, u kojem je knjižnična DJELATNOST od interesa za RH. Također, u tekstu je samo posredno, ostala odredba koja je u čl. 2, st. 1 postojećeg Zakona jasno navedena kako se knjižnična djelatnost obavlja kao javna služba: Članak 2. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1, st,. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti : Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. OBRAZLOŽENJE: U čl. 2. Prijedloga doduše objašnjeno je da se zakonom “....-osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe”, što doduše može i tako posredno biti navedeno, ali upravo stoga se i može neposredno naglasiti u čl. 1. No, to je bitno zato što, ako i sam Prijedlog nedvojbeno priznaje javnu službu kao zakonom normiranu činjenicu, onda pravno gledano i sama djelatnost MORA biti od interesa za RH. Jer pojam javne službe (dakle one koja je posebno uređena normama upravnog prava) u pravnom smislu je definiran kao djelatnost koju društvo smatra toliko važnom da je podvrgava posebnom pravnom uređenju i da se radi o službi koja ima posebnu važnost za ostvarenje određenih interesa društvene zajednice (opći, javni interes). Tako sam pojam javne službe, kao i sadržaj knjižnične djelatnosti koji je reguliran u čl. 6. i postojećeg Zakona i Prijedloga, čine cjelokupnu knjižničnu djelatnost, neizostavno kao djelatnost od interesa za RH. Zbog te činjenice, postojeći pravni sustav u raznim poljima, od zakona do pravilnika, već je knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama dao različite pravne povlastice u svrhu ostvarenja tog interesa, od određenih autorskopravnih iznimki, prava prikupljanja osobnih podataka bez posebne privole, definiranja specifičnih uloga knjižnica u obrazovnom i kulturnom sustavu i takva degradacija temeljne svrhe knjižnica imala bi ne samo materijalne posljedice po budućnost i daljnje kodificiranje društvene uloge knjižnica, nego i teško izbrojive konzekvence na pravnu organizaciju i funkcioniranje postojećih društvenih djelatnosti, sve do temeljnih ljudskih prava građana. Ukratko, javnu službu (koja je i u Prijedlogu ostavljena) neke djelatnosti mora pratiti i javni interes kao od nje neodvojiva činjenica, koja se NE može svesti samo na građu, koja je tek puka materijalna podloga za djelatnost i javni interes. Javni interes izlazi iz djelatnosti i zbog njega djelatnost u različitim njezinim konkretiziranim oblicima uživa dodatnu pravnu zaštitu. U vezi dvojbi oko razine propisa kojim se to rješava, upravo se zakonom propisuje takav javni interes, kao u mnogim drugim slučajevima, poput Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i dr. 13. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1 (3)…. DOPUNA PRIJEDLOGA U čl. 1. dodati stavak 3. koji glasi: Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U odnosu na stavak 2. prihvaća se, u članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. Vezano uz prijedlog da se propiše kako knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, isti se ne prihvaća, obzirom da iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica.
345 Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za informacijske znanosti I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Zajedničko i usuglašeno mišljenje - Odsjeka za informacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, - Odjela za informacijske znanosti, Sveučilišta u Zadru, - Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Članak: 1 Stavak: 2 Prijedlog izmjena: Knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa su za Republiku Hrvatsku i imaju njezinu osobitu zaštitu. Obrazloženje: Predlaže se da se osim knjižnične građe, i knjižnična djelatnost navede kao „od interesa su za Republiku Hrvatsku“ kako je to i navedeno u trenutno važećem zakonu Prihvaćen Prihvaća se, u članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku
346 Matea Bakmaz I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Članak 1. st. 2 U redu je formulacija kako stoji u postojećem Zakonu o knjižnicama: "Knjižnična je djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku." OBRAZLOŽENJE: Potrebno je naglasiti važnost zaštite knjižnične djelatnosti, a ne samo knjižnične građe koja je sastavni segment knjižnične djelatnosti. Prihvaćen Prihvaćeno, u članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku.
347 Marija Šimunović, diplomirana knjižničarka/članica Komisije za javno zagovaranja HKD-a I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Knjižnična djelatnost obuhvaća rad s knjižničnom građom, ali obuhvaća i sve druge aktivnosti i sadržaje, službe i usluge koje potiču razvoj kulture čitanja, pismenosti, obrazovanja i informiranosti u društvu, i to u radu sa svim članovima društva bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Već odavno je potvrđena uloga i snaga knjižnične djelatnosti u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti su njezini stručni djelatnici. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. Članak 1, st,. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti : Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. OBRAZLOŽENJE: U čl. 2. Prijedloga doduše objašnjeno je da se zakonom “....-osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe”, što doduše može i tako posredno biti navedeno, ali upravo stoga se i može neposredno naglasiti u čl. 1. No, to je bitno zato što, ako i sam Prijedlog nedvojbeno priznaje javnu službu kao zakonom normiranu činjenicu, onda pravno gledano i sama djelatnost MORA biti od interesa za RH. Jer pojam javne službe (dakle one koja je posebno uređena normama upravnog prava) u pravnom smislu je definiran kao djelatnost koju društvo smatra toliko važnom da je podvrgava posebnom pravnom uređenju i da se radi o službi koja ima posebnu važnost za ostvarenje određenih interesa društvene zajednice (opći, javni interes). Tako sam pojam javne službe, kao i sadržaj knjižnične djelatnosti koji je reguliran u čl. 6. i postojećeg Zakona i Prijedloga, čine cjelokupnu knjižničnu djelatnost, neizostavno kao djelatnost od interesa za RH. Zbog te činjenice, postojeći pravni sustav u raznim poljima, od zakona do pravilnika, već je knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama dao različite pravne povlastice u svrhu ostvarenja tog interesa, od određenih autorskopravnih iznimki, prava prikupljanja osobnih podataka bez posebne privole, definiranja specifičnih uloga knjižnica u obrazovnom i kulturnom sustavu i takva degradacija temeljne svrhe knjižnica imala bi ne samo materijalne posljedice po budućnost i daljnje kodificiranje društvene uloge knjižnica, nego i teško izbrojive konzekvence na pravnu organizaciju i funkcioniranje postojećih društvenih djelatnosti, sve do temeljnih ljudskih prava građana. Ukratko, javnu službu (koja je i u Prijedlogu ostavljena) neke djelatnosti mora pratiti i javni interes kao od nje neodvojiva činjenica, koja se NE može svesti samo na građu, koja je tek puka materijalna podloga za djelatnost i javni interes. Javni interes izlazi iz djelatnosti i zbog njega djelatnost u različitim njezinim konkretiziranim oblicima uživa dodatnu pravnu zaštitu. U vezi dvojbi oko razine propisa kojim se to rješava, upravo se zakonom propisuje takav javni interes, kao u mnogim drugim slučajevima, poput Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i dr. DOPUNA PRIJEDLOGA U čl. 1. dodati stavak 3. koji glasi: Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U odnosu na stavak 2. prihvaća se, u članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. Vezano uz prijedlog da se propiše kako knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, isti se ne prihvaća, obzirom da iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica.
348 Gradska knjižnica i čitaonica Pula I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Izmijeniti st. 2. čl. 1. (2) Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. Svođenje cjelokupne knjižnične djelatnosti samo na građu nije prihvatljivo jer sve knjižnice ne posjeduju knjižničnu građu koja jest od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, ali obavljaju djelatnost - prikupljaju građu, pružaju usluge, provode programe koji jesu od interesa za Republiku Hrvatsku. U čl. 1. predlaže se dodati stavak 3. (3) Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. Vezano uz prijedlog da se propiše kako knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, isti se ne prihvaća, obzirom da iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica.
349 Miroslav Katić, predsjednik Društva knjižničara Karlovačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. Obrazloženje: Knjižnična djelatnost obuhvaća rad s knjižničnom građom, ali obuhvaća i sve druge aktivnosti i sadržaje, službe i usluge koje potiču razvoj kulture čitanja, pismenosti, obrazovanja i informiranosti u društvu, i to u radu sa svim članovima društva bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Već odavno je potvrđena uloga i snaga knjižnične djelatnosti u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti su njezini stručni djelatnici. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. Članak 1, st,. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti : Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. OBRAZLOŽENJE: Prijedlog zakona nedvojbeno priznaje javnu službu kao zakonom normiranu činjenicu, stoga i sama djelatnost mora biti od interesa za RH. Javnu službu (koja je i u Prijedlogu ostavljena) neke djelatnosti mora pratiti i javni interes kao od nje neodvojiva činjenica, koja se ne može svesti samo na građu, koja je tek puka materijalna podloga za djelatnost i javni interes. Javni interes izlazi iz djelatnosti i zbog njega djelatnost u različitim njezinim konkretiziranim oblicima uživa dodatnu pravnu zaštitu. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U odnosu na stavak 2. prihvaća se, u članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe.
350 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Predlaže se dopunjeni tekst st. 2: (2) Knjižnična djelatnost i građa od javnog je interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. Obrazloženje: U predgovoru t. 2. osnovna pitanja koja se uređuju predloženim Zakonom … - Uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti… Djelatnost uređuje i organizira građu, stoga se ne može samo reći da je građa od interesa za RH građa, već i djelatnost koja se bavi tom građom. Potrebno istaknuti 'javni interes' zbog Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka Prihvaćen Prihvaća se, u članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživa njezinu osobitu zaštitu.
351 Iva Grković I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 1….(1) Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, vrste knjižnica, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Knjižnična djelatnost obuhvaća rad s knjižničnom građom, ali obuhvaća i sve druge aktivnosti i sadržaje, službe i usluge koje potiču razvoj kulture čitanja, pismenosti, obrazovanja i informiranosti u društvu, i to u radu sa svim članovima društva bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Već odavno je potvrđena uloga i snaga knjižnične djelatnosti u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti su njezini stručni djelatnici. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 1….(2) Knjižnična građa od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. U članku 1. st. 2. stoji kako je samo knjižnična GRAĐA od interesa za RH, a ne kao u čl. 2. sadašnjeg zakona, u kojem je knjižnična DJELATNOST od interesa za RH. Također, u tekstu je samo posredno, ostala odredba koja je u čl. 2, st. 1 postojećeg Zakona jasno navedena kako se knjižnična djelatnost obavlja kao javna služba: Članak 2. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1, st,. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti : Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. OBRAZLOŽENJE: U čl. 2. Prijedloga doduše objašnjeno je da se zakonom “....-osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe”, što doduše može i tako posredno biti navedeno, ali upravo stoga se i može neposredno naglasiti u čl. 1. No, to je bitno zato što, ako i sam Prijedlog nedvojbeno priznaje javnu službu kao zakonom normiranu činjenicu, onda pravno gledano i sama djelatnost MORA biti od interesa za RH. Jer pojam javne službe (dakle one koja je posebno uređena normama upravnog prava) u pravnom smislu je definiran kao djelatnost koju društvo smatra toliko važnom da je podvrgava posebnom pravnom uređenju i da se radi o službi koja ima posebnu važnost za ostvarenje određenih interesa društvene zajednice (opći, javni interes). Tako sam pojam javne službe, kao i sadržaj knjižnične djelatnosti koji je reguliran u čl. 6. i postojećeg Zakona i Prijedloga, čine cjelokupnu knjižničnu djelatnost, neizostavno kao djelatnost od interesa za RH. Zbog te činjenice, postojeći pravni sustav u raznim poljima, od zakona do pravilnika, već je knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama dao različite pravne povlastice u svrhu ostvarenja tog interesa, od određenih autorskopravnih iznimki, prava prikupljanja osobnih podataka bez posebne privole, definiranja specifičnih uloga knjižnica u obrazovnom i kulturnom sustavu i takva degradacija temeljne svrhe knjižnica imala bi ne samo materijalne posljedice po budućnost i daljnje kodificiranje društvene uloge knjižnica, nego i teško izbrojive konzekvence na pravnu organizaciju i funkcioniranje postojećih društvenih djelatnosti, sve do temeljnih ljudskih prava građana. Ukratko, javnu službu (koja je i u Prijedlogu ostavljena) neke djelatnosti mora pratiti i javni interes kao od nje neodvojiva činjenica, koja se NE može svesti samo na građu, koja je tek puka materijalna podloga za djelatnost i javni interes. Javni interes izlazi iz djelatnosti i zbog njega djelatnost u različitim njezinim konkretiziranim oblicima uživa dodatnu pravnu zaštitu. U vezi dvojbi oko razine propisa kojim se to rješava, upravo se zakonom propisuje takav javni interes, kao u mnogim drugim slučajevima, poput Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i dr. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 1 (3)…. DOPUNA PRIJEDLOGA U čl. 1. dodati stavak 3. koji glasi: Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U odnosu na stavak 2. prihvaća se, u članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživa njezinu osobitu zaštitu. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. Vezano uz prijedlog da se propiše kako knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, isti se ne prihvaća, obzirom da iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica.
352 Alida Devčić Crnić I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. U školskoj knjižnici 70% strukture radnog vremena knjižničara čini odgojno-obrazovna djelatnost. Nadalje knjižnični fondovi školskih knjižnica najčešće ne sadrže vrijednu građu koja je predmetom posebne zaštite. Pojam knjižnične djelatnosti kao što stoji u sadašnjem Zakonu sveobuhvatan je i podrazumijeva građu, usluge, knjižnične postupke, programe i dr. Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću Prihvaćen Prihvaća se, u članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku.
353 Andreja Tominac, viša knjižničarka, članica Komisije za visokoškolske knjižnice (HKD) I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Prijedlog za nadopunu: Članak 1, st. 1 Dodati i "..zaštitu knjižnične građe.." OBRAZLOŽENJE : Ovo područje treba ovdje treba spomenuti, a onda kako je već predložilo i Hrvatsko knjižničarsko društvo, kasnije u tekstu definirati u posebnoj glavi. Nije prihvaćen Odbijen. Zaštita knjižnične građe uređeno je člankom 44. Zakona.
354 Marijana Mišetić, predsjednica Komisije za visokoškolske knjižnice (HKD) I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. ČLANAK 1. - potrebno je zadržati formulaciju iz važećeg Zakona o knjižnicama (NN 105/97, Čl. 1. Opće odredbe): „uvjeti i način njezina obavljanja, ustrojstvo i način rada knjižnica“ - od interesa za Republiku Hrvatsku ne može biti samo knjižnična građa, nego čitava knjižnična djelatnost (za ilustraciju: jesu li od interesa za Republiku Hrvatsku samo lijekovi, ili zdravlje građana?) Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. propisano je da se ovim Zakonom uređuje ustrojstvo i upravljanje knjižnicama. U odnosu na stavak 2. prihvaća se, u članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku.
355 Alica Kolarić I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Podržavam prijedlog Hrvatskog knjižničarskog društva za tekst Članka 1., st. 1. te s tvrdnjom da se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima te se u potpunosti slažem s iznesenim obrazloženjem. Također, podržavam prijedlog da tekst Članka 1., st. 2 glasi „Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba“. Naime, svođenje knjižnice na građu znači zanemarivanje dijapazona djelatnosti koje knjižnice u suvremenom društvu obavljaju već desetljećima. Te su djelatnosti predmet brojnih dokumenata međunarodne i domaće stručne zajednice koji navode kako knjižnice doprinose razvoju pojedinaca i društava u kojima djeluju. Primjerice, IFLA-in i UNESCO-ov Manifest za narodne knjižnice ističe sljedeće: „Narodna knjižnica kao lokalni prilaz znanju osigurava osnovne uvjete za cjeloživotno učenje, neovisno odlučivanje i kulturni razvita pojedinaca i društvenih skupina.“ Ove rečenice, uz brojne druge međunarodne i domaće stručne dokumente, ukazuju na KNJIŽNIČNU DJELATNOST i njezinu važnost koja JEST od JAVNOG INTERESA ZA REPUBLIKU HRVATSKU. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe.
356 Inja Cahun, dipl. knjižničarka I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. U čl. 1. dodati stavak 3. koji glasi: Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. Nije prihvaćen Odbijeno. Iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica.
357 Inja Cahun, dipl. knjižničarka I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. U članku 1. st. 2. stoji kako je samo knjižnična GRAĐA od interesa za RH, a ne kao u čl. 2. sadašnjeg zakona, u kojem je knjižnična DJELATNOST od interesa za RH. Također, u tekstu je samo posredno, ostala odredba koja je u čl. 2, st. 1 postojećeg Zakona jasno navedena kako se knjižnična djelatnost obavlja kao javna služba: Članak 2. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1, st,. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti : Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. OBRAZLOŽENJE: U čl. 2. Prijedloga doduše objašnjeno je da se zakonom “....-osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe”, što doduše može i tako posredno biti navedeno, ali upravo stoga se i može neposredno naglasiti u čl. 1. No, to je bitno zato što, ako i sam Prijedlog nedvojbeno priznaje javnu službu kao zakonom normiranu činjenicu, onda pravno gledano i sama djelatnost MORA biti od interesa za RH. Jer pojam javne službe (dakle one koja je posebno uređena normama upravnog prava) u pravnom smislu je definiran kao djelatnost koju društvo smatra toliko važnom da je podvrgava posebnom pravnom uređenju i da se radi o službi koja ima posebnu važnost za ostvarenje određenih interesa društvene zajednice (opći, javni interes). Tako sam pojam javne službe, kao i sadržaj knjižnične djelatnosti koji je reguliran u čl. 6. i postojećeg Zakona i Prijedloga, čine cjelokupnu knjižničnu djelatnost, neizostavno kao djelatnost od interesa za RH. Zbog te činjenice, postojeći pravni sustav u raznim poljima, od zakona do pravilnika, već je knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama dao različite pravne povlastice u svrhu ostvarenja tog interesa, od određenih autorskopravnih iznimki, prava prikupljanja osobnih podataka bez posebne privole, definiranja specifičnih uloga knjižnica u obrazovnom i kulturnom sustavu i takva degradacija temeljne svrhe knjižnica imala bi ne samo materijalne posljedice po budućnost i daljnje kodificiranje društvene uloge knjižnica, nego i teško izbrojive konzekvence na pravnu organizaciju i funkcioniranje postojećih društvenih djelatnosti, sve do temeljnih ljudskih prava građana. Ukratko, javnu službu (koja je i u Prijedlogu ostavljena) neke djelatnosti mora pratiti i javni interes kao od nje neodvojiva činjenica, koja se NE može svesti samo na građu, koja je tek puka materijalna podloga za djelatnost i javni interes. Javni interes izlazi iz djelatnosti i zbog njega djelatnost u različitim njezinim konkretiziranim oblicima uživa dodatnu pravnu zaštitu. U vezi dvojbi oko razine propisa kojim se to rješava, upravo se zakonom propisuje takav javni interes, kao u mnogim drugim slučajevima, poput Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i dr. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe.
358 Inja Cahun, dipl. knjižničarka I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Knjižnična djelatnost obuhvaća rad s knjižničnom građom, ali obuhvaća i sve druge aktivnosti i sadržaje, službe i usluge koje potiču razvoj kulture čitanja, pismenosti, obrazovanja i informiranosti u društvu, i to u radu sa svim članovima društva bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Već odavno je potvrđena uloga i snaga knjižnične djelatnosti u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti su njezini stručni djelatnici. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku.
359 Ana Škvarić, dipl. knjižničarka, članica Komisije za pokretne knjižnice HKD-a / članica Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Umjesto „knjižnična građa“ navesti „knjižnična djelatnost“. Prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku.
360 Antonija Mandić I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. U navedenom članku ističe se knjižnična građa kao predmet od posebnog interesa pod osobitom zaštitom Republike Hrvatske. Pojam knjižnične građe razlikuje od muzejske građe i čini samo jedan segment djelatnosti odnosno podrazumijeva građu, usluge, programe, rad stručnog knjižničnog osoblja i sve druge aspekte rada. Predlažem da Članak glasi: Knjižnična djelatnost od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživa njezinu osobitu zaštitu.
361 Narodna knjižnica Virje I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. (2) Knjižnična djelatnost od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživa njezinu osobitu zaštitu.
362 Jagoda Ille, viša knjižničarka I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. U čl. 1. dodati stavak 3. koji glasi: Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. Nije prihvaćen Odbijeno. Iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica.
363 Jagoda Ille, viša knjižničarka I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Nositelji svake djelatnosti njezini su stručni djelatnici koji ne smiju biti izostavljeni. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku.
364 Gorana Tuškan, Komisija za narodne knjižnice I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. U postojećem zakonu knjižnična djelatnost je od interesa za RH. Sama knjižnična građa, bez stručne djelatnosti koja njome upravlja i daje je na korištenje javnosti, ne znači mnogo. Podržavam izmjene i komentare HKD-a: Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. OBRAZLOŽENJE: U čl. 2. Prijedloga doduše objašnjeno je da se zakonom “....-osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe”, što doduše može i tako posredno biti navedeno, ali upravo stoga se i može neposredno naglasiti u čl. 1. No, to je bitno zato što, ako i sam Prijedlog nedvojbeno priznaje javnu službu kao zakonom normiranu činjenicu, onda pravno gledano i sama djelatnost MORA biti od interesa za RH. Jer pojam javne službe (dakle one koja je posebno uređena normama upravnog prava) u pravnom smislu je definiran kao djelatnost koju društvo smatra toliko važnom da je podvrgava posebnom pravnom uređenju i da se radi o službi koja ima posebnu važnost za ostvarenje određenih interesa društvene zajednice (opći, javni interes). Tako sam pojam javne službe, kao i sadržaj knjižnične djelatnosti koji je reguliran u čl. 6. i postojećeg Zakona i Prijedloga, čine cjelokupnu knjižničnu djelatnost, neizostavno kao djelatnost od interesa za RH. Zbog te činjenice, postojeći pravni sustav u raznim poljima, od zakona do pravilnika, već je knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama dao različite pravne povlastice u svrhu ostvarenja tog interesa, od određenih autorskopravnih iznimki, prava prikupljanja osobnih podataka bez posebne privole, definiranja specifičnih uloga knjižnica u obrazovnom i kulturnom sustavu i takva degradacija temeljne svrhe knjižnica imala bi ne samo materijalne posljedice po budućnost i daljnje kodificiranje društvene uloge knjižnica, nego i teško izbrojive konzekvence na pravnu organizaciju i funkcioniranje postojećih društvenih djelatnosti, sve do temeljnih ljudskih prava građana. Ukratko, javnu službu (koja je i u Prijedlogu ostavljena) neke djelatnosti mora pratiti i javni interes kao od nje neodvojiva činjenica, koja se NE može svesti samo na građu, koja je tek puka materijalna podloga za djelatnost i javni interes. Javni interes izlazi iz djelatnosti i zbog njega djelatnost u različitim njezinim konkretiziranim oblicima uživa dodatnu pravnu zaštitu. U vezi dvojbi oko razine propisa kojim se to rješava, upravo se zakonom propisuje takav javni interes, kao u mnogim drugim slučajevima, poput Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i dr. 13. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1 (3)…. DOPUNA PRIJEDLOGA U čl. 1. dodati stavak 3. koji glasi: Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. Vezano uz prijedlog da se propiše kako knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, isti se ne prihvaća, obzirom da iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica.
365 Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1 DOPUNA PRIJEDLOGA U čl. 1. dodati stavak 3. koji glasi: Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. Nije prihvaćen Odbijeno. Iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica.
366 Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1. Knjižnična građa od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. U članku 1. st. 2. stoji kako je samo knjižnična GRAĐA od interesa za RH, a ne kao u čl. 2. sadašnjeg zakona, u kojem je knjižnična DJELATNOST od interesa za RH. Također, u tekstu je samo posredno, ostala odredba koja je u čl. 2, st. 1 postojećeg Zakona jasno navedena kako se knjižnična djelatnost obavlja kao javna služba: Članak 2. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1, st,. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti : Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. OBRAZLOŽENJE: U čl. 2. Prijedloga doduše objašnjeno je da se zakonom “....-osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe”, što doduše može i tako posredno biti navedeno, ali upravo stoga se i može neposredno naglasiti u čl. 1. No, to je bitno zato što, ako i sam Prijedlog nedvojbeno priznaje javnu službu kao zakonom normiranu činjenicu, onda pravno gledano i sama djelatnost MORA biti od interesa za RH. Jer pojam javne službe (dakle one koja je posebno uređena normama upravnog prava) u pravnom smislu je definiran kao djelatnost koju društvo smatra toliko važnom da je podvrgava posebnom pravnom uređenju i da se radi o službi koja ima posebnu važnost za ostvarenje određenih interesa društvene zajednice (opći, javni interes). Tako sam pojam javne službe, kao i sadržaj knjižnične djelatnosti koji je reguliran u čl. 6. i postojećeg Zakona i Prijedloga, čine cjelokupnu knjižničnu djelatnost, neizostavno kao djelatnost od interesa za RH. Zbog te činjenice, postojeći pravni sustav u raznim poljima, od zakona do pravilnika, već je knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama dao različite pravne povlastice u svrhu ostvarenja tog interesa, od određenih autorskopravnih iznimki, prava prikupljanja osobnih podataka bez posebne privole, definiranja specifičnih uloga knjižnica u obrazovnom i kulturnom sustavu i takva degradacija temeljne svrhe knjižnica imala bi ne samo materijalne posljedice po budućnost i daljnje kodificiranje društvene uloge knjižnica, nego i teško izbrojive konzekvence na pravnu organizaciju i funkcioniranje postojećih društvenih djelatnosti, sve do temeljnih ljudskih prava građana. Ukratko, javnu službu (koja je i u Prijedlogu ostavljena) neke djelatnosti mora pratiti i javni interes kao od nje neodvojiva činjenica, koja se NE može svesti samo na građu, koja je tek puka materijalna podloga za djelatnost i javni interes. Javni interes izlazi iz djelatnosti i zbog njega djelatnost u različitim njezinim konkretiziranim oblicima uživa dodatnu pravnu zaštitu. U vezi dvojbi oko razine propisa kojim se to rješava, upravo se zakonom propisuje takav javni interes, kao u mnogim drugim slučajevima, poput Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i dr. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe.
367 Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1. Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, vrste knjižnica, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Knjižnična djelatnost obuhvaća rad s knjižničnom građom, ali obuhvaća i sve druge aktivnosti i sadržaje, službe i usluge koje potiču razvoj kulture čitanja, pismenosti, obrazovanja i informiranosti u društvu, i to u radu sa svim članovima društva bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Već odavno je potvrđena uloga i snaga knjižnične djelatnosti u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti su njezini stručni djelatnici. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. Prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku.
368 Sofija Konjević, IRB-Centar za znanstvene informacije, HKD član Komisija za nabavu knjižnične građe i međuknjižničnu posudbu, Uredništvo mrežnih stranica HKD-a I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Slažem se s prijedlogom HKD-a Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom.
369 Petar Lukačić I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. U čl. 1. dodati stavak 3. koji glasi: Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. Nije prihvaćen Odbijeno. Iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica.
370 Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. U čl. 1. dodati stavak 3. koji glasi: Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. Nije prihvaćen Odbijeno. Iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica.
371 Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. U članku 1. st. 2. stoji kako je samo knjižnična GRAĐA od interesa za RH, a ne kao u čl. 2. sadašnjeg zakona, u kojem je knjižnična DJELATNOST od interesa za RH. Također, u tekstu je samo posredno, ostala odredba koja je u čl. 2, st. 1 postojećeg Zakona jasno navedena kako se knjižnična djelatnost obavlja kao javna služba: Članak 2. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1, st,. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti : Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. OBRAZLOŽENJE: U čl. 2. Prijedloga doduše objašnjeno je da se zakonom “....-osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe”, što doduše može i tako posredno biti navedeno, ali upravo stoga se i može neposredno naglasiti u čl. 1. No, to je bitno zato što, ako i sam Prijedlog nedvojbeno priznaje javnu službu kao zakonom normiranu činjenicu, onda pravno gledano i sama djelatnost MORA biti od interesa za RH. Jer pojam javne službe (dakle one koja je posebno uređena normama upravnog prava) u pravnom smislu je definiran kao djelatnost koju društvo smatra toliko važnom da je podvrgava posebnom pravnom uređenju i da se radi o službi koja ima posebnu važnost za ostvarenje određenih interesa društvene zajednice (opći, javni interes). Tako sam pojam javne službe, kao i sadržaj knjižnične djelatnosti koji je reguliran u čl. 6. i postojećeg Zakona i Prijedloga, čine cjelokupnu knjižničnu djelatnost, neizostavno kao djelatnost od interesa za RH. Zbog te činjenice, postojeći pravni sustav u raznim poljima, od zakona do pravilnika, već je knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama dao različite pravne povlastice u svrhu ostvarenja tog interesa, od određenih autorskopravnih iznimki, prava prikupljanja osobnih podataka bez posebne privole, definiranja specifičnih uloga knjižnica u obrazovnom i kulturnom sustavu i takva degradacija temeljne svrhe knjižnica imala bi ne samo materijalne posljedice po budućnost i daljnje kodificiranje društvene uloge knjižnica, nego i teško izbrojive konzekvence na pravnu organizaciju i funkcioniranje postojećih društvenih djelatnosti, sve do temeljnih ljudskih prava građana. Ukratko, javnu službu (koja je i u Prijedlogu ostavljena) neke djelatnosti mora pratiti i javni interes kao od nje neodvojiva činjenica, koja se NE može svesti samo na građu, koja je tek puka materijalna podloga za djelatnost i javni interes. Javni interes izlazi iz djelatnosti i zbog njega djelatnost u različitim njezinim konkretiziranim oblicima uživa dodatnu pravnu zaštitu. U vezi dvojbi oko razine propisa kojim se to rješava, upravo se zakonom propisuje takav javni interes, kao u mnogim drugim slučajevima, poput Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i dr. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe.
372 Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskogosoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Knjižnična djelatnost obuhvaća rad s knjižničnom građom, ali obuhvaća i sve druge aktivnosti i sadržaje, službe i usluge koje potiču razvoj kulture čitanja, pismenosti, obrazovanja i informiranosti u društvu, i to u radu sa svim članovima društva bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Već odavno je potvrđena uloga i snaga knjižnične djelatnosti u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti su njezini stručni djelatnici. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku.
373 Gordana Šutej, predsjednica Sekcije za školske knjižnice HKD-a I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Članak 1, st,. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti : Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku.
374 Gordana Šutej, predsjednica Sekcije za školske knjižnice HKD-a I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom.
375 Maja Valjak I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1….(1) Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, vrste knjižnica, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Knjižnična djelatnost obuhvaća rad s knjižničnom građom, ali obuhvaća i sve druge aktivnosti i sadržaje, službe i usluge koje potiču razvoj kulture čitanja, pismenosti, obrazovanja i informiranosti u društvu, i to u radu sa svim članovima društva bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Već odavno je potvrđena uloga i snaga knjižnične djelatnosti u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti su njezini stručni djelatnici. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1….(2) Knjižnična građa od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. U članku 1. st. 2. stoji kako je samo knjižnična GRAĐA od interesa za RH, a ne kao u čl. 2. sadašnjeg zakona, u kojem je knjižnična DJELATNOST od interesa za RH. Također, u tekstu je samo posredno, ostala odredba koja je u čl. 2, st. 1 postojećeg Zakona jasno navedena kako se knjižnična djelatnost obavlja kao javna služba: Članak 2. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1, st,. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti : Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. OBRAZLOŽENJE: U čl. 2. Prijedloga doduše objašnjeno je da se zakonom “....-osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe”, što doduše može i tako posredno biti navedeno, ali upravo stoga se i može neposredno naglasiti u čl. 1. No, to je bitno zato što, ako i sam Prijedlog nedvojbeno priznaje javnu službu kao zakonom normiranu činjenicu, onda pravno gledano i sama djelatnost MORA biti od interesa za RH. Jer pojam javne službe (dakle one koja je posebno uređena normama upravnog prava) u pravnom smislu je definiran kao djelatnost koju društvo smatra toliko važnom da je podvrgava posebnom pravnom uređenju i da se radi o službi koja ima posebnu važnost za ostvarenje određenih interesa društvene zajednice (opći, javni interes). Tako sam pojam javne službe, kao i sadržaj knjižnične djelatnosti koji je reguliran u čl. 6. i postojećeg Zakona i Prijedloga, čine cjelokupnu knjižničnu djelatnost, neizostavno kao djelatnost od interesa za RH. Zbog te činjenice, postojeći pravni sustav u raznim poljima, od zakona do pravilnika, već je knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama dao različite pravne povlastice u svrhu ostvarenja tog interesa, od određenih autorskopravnih iznimki, prava prikupljanja osobnih podataka bez posebne privole, definiranja specifičnih uloga knjižnica u obrazovnom i kulturnom sustavu i takva degradacija temeljne svrhe knjižnica imala bi ne samo materijalne posljedice po budućnost i daljnje kodificiranje društvene uloge knjižnica, nego i teško izbrojive konzekvence na pravnu organizaciju i funkcioniranje postojećih društvenih djelatnosti, sve do temeljnih ljudskih prava građana. Ukratko, javnu službu (koja je i u Prijedlogu ostavljena) neke djelatnosti mora pratiti i javni interes kao od nje neodvojiva činjenica, koja se NE može svesti samo na građu, koja je tek puka materijalna podloga za djelatnost i javni interes. Javni interes izlazi iz djelatnosti i zbog njega djelatnost u različitim njezinim konkretiziranim oblicima uživa dodatnu pravnu zaštitu. U vezi dvojbi oko razine propisa kojim se to rješava, upravo se zakonom propisuje takav javni interes, kao u mnogim drugim slučajevima, poput Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i dr. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1 (3)…. DOPUNA PRIJEDLOGA U čl. 1. dodati stavak 3. koji glasi: Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživa njezinu osobitu zaštitu. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. Vezano uz prijedlog da se propiše kako knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, isti se ne prihvaća, obzirom da iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica.
376 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Članak 1 (3)…. DOPUNA PRIJEDLOGA U čl. 1. dodati stavak 3. koji glasi: Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. Nije prihvaćen Odbijeno. Iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica.
377 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1….(2) Knjižnična građa od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. U članku 1. st. 2. stoji kako je samo knjižnična GRAĐA od interesa za RH, a ne kao u čl. 2. sadašnjeg zakona, u kojem je knjižnična DJELATNOST od interesa za RH. Također, u tekstu je samo posredno, ostala odredba koja je u čl. 2, st. 1 postojećeg Zakona jasno navedena kako se knjižnična djelatnost obavlja kao javna služba: Članak 2. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1, st,. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti : Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. OBRAZLOŽENJE: U čl. 2. Prijedloga doduše objašnjeno je da se zakonom “....-osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe”, što doduše može i tako posredno biti navedeno, ali upravo stoga se i može neposredno naglasiti u čl. 1. No, to je bitno zato što, ako i sam Prijedlog nedvojbeno priznaje javnu službu kao zakonom normiranu činjenicu, onda pravno gledano i sama djelatnost MORA biti od interesa za RH. Jer pojam javne službe (dakle one koja je posebno uređena normama upravnog prava) u pravnom smislu je definiran kao djelatnost koju društvo smatra toliko važnom da je podvrgava posebnom pravnom uređenju i da se radi o službi koja ima posebnu važnost za ostvarenje određenih interesa društvene zajednice (opći, javni interes). Tako sam pojam javne službe, kao i sadržaj knjižnične djelatnosti koji je reguliran u čl. 6. i postojećeg Zakona i Prijedloga, čine cjelokupnu knjižničnu djelatnost, neizostavno kao djelatnost od interesa za RH. Zbog te činjenice, postojeći pravni sustav u raznim poljima, od zakona do pravilnika, već je knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama dao različite pravne povlastice u svrhu ostvarenja tog interesa, od određenih autorskopravnih iznimki, prava prikupljanja osobnih podataka bez posebne privole, definiranja specifičnih uloga knjižnica u obrazovnom i kulturnom sustavu i takva degradacija temeljne svrhe knjižnica imala bi ne samo materijalne posljedice po budućnost i daljnje kodificiranje društvene uloge knjižnica, nego i teško izbrojive konzekvence na pravnu organizaciju i funkcioniranje postojećih društvenih djelatnosti, sve do temeljnih ljudskih prava građana. Ukratko, javnu službu (koja je i u Prijedlogu ostavljena) neke djelatnosti mora pratiti i javni interes kao od nje neodvojiva činjenica, koja se NE može svesti samo na građu, koja je tek puka materijalna podloga za djelatnost i javni interes. Javni interes izlazi iz djelatnosti i zbog njega djelatnost u različitim njezinim konkretiziranim oblicima uživa dodatnu pravnu zaštitu. U vezi dvojbi oko razine propisa kojim se to rješava, upravo se zakonom propisuje takav javni interes, kao u mnogim drugim slučajevima, poput Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i dr. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživa njezinu osobitu zaštitu. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe.
378 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, vrste knjižnica, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Knjižnična djelatnost obuhvaća rad s knjižničnom građom, ali obuhvaća i sve druge aktivnosti i sadržaje, službe i usluge koje potiču razvoj kulture čitanja, pismenosti, obrazovanja i informiranosti u društvu, i to u radu sa svim članovima društva bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Već odavno je potvrđena uloga i snaga knjižnične djelatnosti u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti su njezini stručni djelatnici. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku.
379 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. 13. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1 (3)…. DOPUNA PRIJEDLOGA U čl. 1. dodati stavak 3. koji glasi: Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. Nije prihvaćen Odbijeno. Iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica.
380 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. 12. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1….(2) Knjižnična građa od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. U članku 1. st. 2. stoji kako je samo knjižnična GRAĐA od interesa za RH, a ne kao u čl. 2. sadašnjeg zakona, u kojem je knjižnična DJELATNOST od interesa za RH. Također, u tekstu je samo posredno, ostala odredba koja je u čl. 2, st. 1 postojećeg Zakona jasno navedena kako se knjižnična djelatnost obavlja kao javna služba: Članak 2. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1, st,. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti : Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. OBRAZLOŽENJE: U čl. 2. Prijedloga doduše objašnjeno je da se zakonom “....-osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe”, što doduše može i tako posredno biti navedeno, ali upravo stoga se i može neposredno naglasiti u čl. 1. No, to je bitno zato što, ako i sam Prijedlog nedvojbeno priznaje javnu službu kao zakonom normiranu činjenicu, onda pravno gledano i sama djelatnost MORA biti od interesa za RH. Jer pojam javne službe (dakle one koja je posebno uređena normama upravnog prava) u pravnom smislu je definiran kao djelatnost koju društvo smatra toliko važnom da je podvrgava posebnom pravnom uređenju i da se radi o službi koja ima posebnu važnost za ostvarenje određenih interesa društvene zajednice (opći, javni interes). Tako sam pojam javne službe, kao i sadržaj knjižnične djelatnosti koji je reguliran u čl. 6. i postojećeg Zakona i Prijedloga, čine cjelokupnu knjižničnu djelatnost, neizostavno kao djelatnost od interesa za RH. Zbog te činjenice, postojeći pravni sustav u raznim poljima, od zakona do pravilnika, već je knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama dao različite pravne povlastice u svrhu ostvarenja tog interesa, od određenih autorskopravnih iznimki, prava prikupljanja osobnih podataka bez posebne privole, definiranja specifičnih uloga knjižnica u obrazovnom i kulturnom sustavu i takva degradacija temeljne svrhe knjižnica imala bi ne samo materijalne posljedice po budućnost i daljnje kodificiranje društvene uloge knjižnica, nego i teško izbrojive konzekvence na pravnu organizaciju i funkcioniranje postojećih društvenih djelatnosti, sve do temeljnih ljudskih prava građana. Ukratko, javnu službu (koja je i u Prijedlogu ostavljena) neke djelatnosti mora pratiti i javni interes kao od nje neodvojiva činjenica, koja se NE može svesti samo na građu, koja je tek puka materijalna podloga za djelatnost i javni interes. Javni interes izlazi iz djelatnosti i zbog njega djelatnost u različitim njezinim konkretiziranim oblicima uživa dodatnu pravnu zaštitu. U vezi dvojbi oko razine propisa kojim se to rješava, upravo se zakonom propisuje takav javni interes, kao u mnogim drugim slučajevima, poput Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i dr. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživa njezinu osobitu zaštitu. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe.
381 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. 11. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1….(1) Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, vrste knjižnica, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Knjižnična djelatnost obuhvaća rad s knjižničnom građom, ali obuhvaća i sve druge aktivnosti i sadržaje, službe i usluge koje potiču razvoj kulture čitanja, pismenosti, obrazovanja i informiranosti u društvu, i to u radu sa svim članovima društva bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Već odavno je potvrđena uloga i snaga knjižnične djelatnosti u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti su njezini stručni djelatnici. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku.
382 Silvija Perić I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. ZAMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. Članak 1, st 2: Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe.
383 Nada Topić I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. (1) Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. (2) Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. (3) Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. Vezano uz prijedlog da se propiše kako knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, isti se ne prihvaća, obzirom da iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica.
384 Knjižnica i čitaonica Kutina I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Slažemo se s prijedlogom HKD-a i predlažemo sljedeću IZMJENU I DOPUNU PRIJEDLOGA: Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Knjižnična djelatnost obuhvaća rad s knjižničnom građom, ali obuhvaća i sve druge aktivnosti i sadržaje, službe i usluge koje potiču razvoj kulture čitanja, pismenosti, obrazovanja i informiranosti u društvu, i to u radu sa svim članovima društva bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Već odavno je potvrđena uloga i snaga knjižnične djelatnosti u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti su njezini stručni djelatnici. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. Članak 1, st,. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti : Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. OBRAZLOŽENJE: U čl. 2. Prijedloga doduše objašnjeno je da se zakonom “....-osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe”, što doduše može i tako posredno biti navedeno, ali upravo stoga se i može neposredno naglasiti u čl. 1. No, to je bitno zato što, ako i sam Prijedlog nedvojbeno priznaje javnu službu kao zakonom normiranu činjenicu, onda pravno gledano i sama djelatnost MORA biti od interesa za RH. Jer pojam javne službe (dakle one koja je posebno uređena normama upravnog prava) u pravnom smislu je definiran kao djelatnost koju društvo smatra toliko važnom da je podvrgava posebnom pravnom uređenju i da se radi o službi koja ima posebnu važnost za ostvarenje određenih interesa društvene zajednice (opći, javni interes). Tako sam pojam javne službe, kao i sadržaj knjižnične djelatnosti koji je reguliran u čl. 6. i postojećeg Zakona i Prijedloga, čine cjelokupnu knjižničnu djelatnost, neizostavno kao djelatnost od interesa za RH. Zbog te činjenice, postojeći pravni sustav u raznim poljima, od zakona do pravilnika, već je knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama dao različite pravne povlastice u svrhu ostvarenja tog interesa, od određenih autorskopravnih iznimki, prava prikupljanja osobnih podataka bez posebne privole, definiranja specifičnih uloga knjižnica u obrazovnom i kulturnom sustavu i takva degradacija temeljne svrhe knjižnica imala bi ne samo materijalne posljedice po budućnost i daljnje kodificiranje društvene uloge knjižnica, nego i teško izbrojive konzekvence na pravnu organizaciju i funkcioniranje postojećih društvenih djelatnosti, sve do temeljnih ljudskih prava građana. Ukratko, javnu službu (koja je i u Prijedlogu ostavljena) neke djelatnosti mora pratiti i javni interes kao od nje neodvojiva činjenica, koja se NE može svesti samo na građu, koja je tek puka materijalna podloga za djelatnost i javni interes. Javni interes izlazi iz djelatnosti i zbog njega djelatnost u različitim njezinim konkretiziranim oblicima uživa dodatnu pravnu zaštitu. U vezi dvojbi oko razine propisa kojim se to rješava, upravo se zakonom propisuje takav javni interes, kao u mnogim drugim slučajevima, poput Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i dr. U čl. 1. dodati stavak 3. koji glasi: Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. Vezano uz prijedlog da se propiše kako knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, isti se ne prihvaća, obzirom da iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica.
385 Gradska knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Određenje područja kojima se uređuje Zakon je nepotpuno. Nadalje, knjižnična građa čini samo jedan segment djelatnosti i ne stoji da je sva knjižnična građa od interesa za RH već samo ona vrijedna. Podržavamo prijedlog da Članak 1. glasi: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. Knjižnična djelatnost od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice kao javnu službu. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživa njezinu osobitu zaštitu. Vezano uz prijedlog da se propiše kako knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, isti se ne prihvaća, obzirom da iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe.
386 Društvo knjižničara Karlovačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1….(1) Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, vrste knjižnica, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Knjižnična djelatnost obuhvaća rad s knjižničnom građom, ali obuhvaća i sve druge aktivnosti i sadržaje, službe i usluge koje potiču razvoj kulture čitanja, pismenosti, obrazovanja i informiranosti u društvu, i to u radu sa svim članovima društva bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Već odavno je potvrđena uloga i snaga knjižnične djelatnosti u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti su njezini stručni djelatnici. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1….(2) Knjižnična građa od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. U članku 1. st. 2. stoji kako je samo knjižnična GRAĐA od interesa za RH, a ne kao u čl. 2. sadašnjeg zakona, u kojem je knjižnična DJELATNOST od interesa za RH. Također, u tekstu je samo posredno, ostala odredba koja je u čl. 2, st. 1 postojećeg Zakona jasno navedena kako se knjižnična djelatnost obavlja kao javna služba: Članak 2. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1, st,. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti : Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. OBRAZLOŽENJE: Slažemo se s obrazloženjem HKD-a. Ako Prijedlog nedvojbeno priznaje javnu službu kao zakonom normiranu činjenicu, onda pravno gledano i sama djelatnost mora biti od interesa za RH. Jer pojam javne službe (dakle one koja je posebno uređena normama upravnog prava) u pravnom smislu je definiran kao djelatnost koju društvo smatra toliko važnom da je podvrgava posebnom pravnom uređenju i da se radi o službi koja ima posebnu važnost za ostvarenje određenih interesa društvene zajednice (opći, javni interes). Tako sam pojam javne službe, kao i sadržaj knjižnične djelatnosti koji je reguliran u čl. 6. i postojećeg Zakona i Prijedloga, čine cjelokupnu knjižničnu djelatnost, neizostavno kao djelatnost od interesa za RH. Zbog te činjenice, postojeći pravni sustav u raznim poljima, od zakona do pravilnika, već je knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama dao različite pravne povlastice u svrhu ostvarenja tog interesa, od određenih autorskopravnih iznimki, prava prikupljanja osobnih podataka bez posebne privole, definiranja specifičnih uloga knjižnica u obrazovnom i kulturnom sustavu i takva degradacija temeljne svrhe knjižnica imala bi ne samo materijalne posljedice po budućnost i daljnje kodificiranje društvene uloge knjižnica, nego i teško izbrojive konzekvence na pravnu organizaciju i funkcioniranje postojećih društvenih djelatnosti, sve do temeljnih ljudskih prava građana. Javnu službu (koja je i u Prijedlogu ostavljena) neke djelatnosti mora pratiti i javni interes kao od nje neodvojiva činjenica, koja se ne može svesti samo na građu, koja je tek puka materijalna podloga za djelatnost i javni interes. Javni interes izlazi iz djelatnosti i zbog njega djelatnost u različitim njezinim konkretiziranim oblicima uživa dodatnu pravnu zaštitu. U vezi dvojbi oko razine propisa kojim se to rješava, upravo se zakonom propisuje takav javni interes, kao u mnogim drugim slučajevima, poput Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i dr. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1 (3)…. DOPUNA PRIJEDLOGA U čl. 1. dodati stavak 3. koji glasi: Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživa njezinu osobitu zaštitu. Vezano uz prijedlog da se propiše kako knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, isti se ne prihvaća, obzirom da iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe.
387 ANA SUDAREVIĆ I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskogosoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. Članak 1, st,. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti : Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. U čl. 1. dodati stavak 3. koji glasi:Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. Prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. Vezano uz prijedlog da se propiše kako knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, isti se ne prihvaća, obzirom da iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica.
388 Nadia Bužleta I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Predlaže se: (1) Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. (2) Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. Komentar: - U prvom članku Zakona nužno je još spomenuti da zakon uređuje ciljeve i zadaće knjižnica kao i zadaće i ustrojstvo HKV-a te posebno knjižničarske djelatnike koji su nositelji knjižnične djelatnosti. Zakon se mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. - Svođenje cjelokupne knjižnične djelatnosti samo na građu nije prihvatljivo! Sve knjižnice ne posjeduju knjižničnu građu koja je od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, ali obavljaju djelatnost - prikupljaju građu, pružaju usluge, provode programe koji jesu od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, predložena formulacija u suprotnosti je s čl. 7 ovog prijedloga zakona koji nalaže da su knjižnice dužne provoditi reviziju i OTPIS knjižnične građe dok se istovremeno propisuje da je knjižnična građa od posebnog interesa za državu?! - Bitno je ovdje naglasiti da je knjižnična djelatnost javna služba jer su knjižnične usluge po definiciji javne usluge osnovane s ciljem javnog interesa i zadovoljavanja informacijskih, obrazovnih i kulturnih potreba građana. PREDLAŽE se dodati stavak 3. (3) Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. Komentar: S razvojem i širokom uporabom informacijskih tehnologija i elektroničkih medija mnogostruko se povećao broj dostupnih izvora informacija i elektroničkih sadržaja. Dešava se da su usluge koje nude knjižnice često zamijenjene internetom, korištenjem različitih baza podataka, informacijskih servisa, platformi za posudbu e-građe itd. koji su komercijalne naravi. Oni koji se žele baviti komercijalnom djelatnošću trgovanja informacijama i e-građom putem trgovačkih društava ili drugih oblika ne mogu biti knjižnice. Knjižničnu djelatnost ostaviti knjižnicama i knjižničarskim stručnjacima! Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. Vezano uz prijedlog da se propiše kako knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, isti se ne prihvaća, obzirom da iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica.
389 Kristina Čunović I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. Članak 1, st 2: Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe.
390 Lidija Dužić Zlovolić I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1….(1) Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, vrste knjižnica, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Knjižnična djelatnost obuhvaća rad s knjižničnom građom, ali obuhvaća i sve druge aktivnosti i sadržaje, službe i usluge koje potiču razvoj kulture čitanja, pismenosti, obrazovanja i informiranosti u društvu, i to u radu sa svim članovima društva bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Već odavno je potvrđena uloga i snaga knjižnične djelatnosti u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti su njezini stručni djelatnici. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. Prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku.
391 Knjižnice grada Zagreba I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Već je odavno potvrđena uloga i snaga knjižnične djelatnosti u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti njezini su stručni djelatnici koji ne smiju biti izostavljeni. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo