Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 MARIJA TOMEČAK PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA Prijedlog: Dodati u ustavnu osnovu novog prijedloga Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti i čl.69, st.2 Ustava Republike Hrvatske Obrazloženje: Čl. 69, st. 2 Ustava RH: „Država potiče i pomaže razvitak znanosti, kulture i umjetnosti“ - po definiciji nezaobilaznu mjesto i ulogu u navedenome ima i knjižnična djelatnost. Prihvaćen Prihvaćeno
2 Andreja Tominac, viša knjižničarka, članica Komisije za visokoškolske knjižnice (HKD) I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. Budući da se sustav ne dozvoljava promjenu kategorije, ponavljam tekst u kategoriju PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: Sukladno zaključku Komisije za visokoškolske knjižnice Članak 50, st. 3: DODATI: Standardi za visokoškolske knjižnice Standardi za školske knjižnice Standardi za specijalne knjižnice OBRAZLOŽENJE Ti standardi su u primjeni i trebaju se dodati. Prihvaćen Prihvaćen.
3 Andreja Tominac, viša knjižničarka, članica Komisije za visokoškolske knjižnice (HKD) I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. Sukladno zaključku Komisije za visokoškolske knjižnice Članak 50, st. 3: DODATI: Standardi za visokoškolske knjižnice Standardi za školske knjižnice Standardi za specijalne knjižnice OBRAZLOŽENJE Ti standardi su u primjeni i trebaju se dodati. Prihvaćen Prihvaćen.
4 Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica, Hrvatsko knjižničarsko društvo, Sekcija za narodne knjižnice - Komisija za narodne knjižnice I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. Članak 43./Stavak 1. Potrebna je izmjena da Stručni nadzor nad radom knjižnica obavljaju matične knjižnice na način propisan pravilnikom o matičnoj djelatnosti. Objašnjenje: Nije jasno koja je to „druga knjižnica“ koju ministarstvo može ovlastiti za poslove stručnog nadzora. Matične knjižnice trebaju zadovoljavati određene kriterije, prema tome knjižnica ili jest ili nije matična. Prihvaćen Prihvaćeno.
5 Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica, Hrvatsko knjižničarsko društvo, Sekcija za narodne knjižnice - Komisija za narodne knjižnice I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Članak 1./ Stavak 2. U navedenom stavku ističe se knjižnična građa kao predmet od posebnog interesa pod osobitom zaštitom Republike Hrvatske. S obzirom da se pojam knjižnične građe razlikuje od muzejske građe i čini samo jedan segment djelatnosti odnosno podrazumijeva građu, usluge, programe, rad stručnog knjižničnog osoblja i sve druge aspekte rada knjižnica u službi zajednice, potrebno je izmijeniti čl.1 st. 2 u Knjižnična djelatnost od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. Prihvaćen Prihvaćeno.
6 Andreja Toljan I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. Sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za nabavu knjižnične građe, sredstva za programe, materijalne troškove, kao i sredstva za investicije, investicijsko održavanje i opremanje. Sredstva za plaće osiguravaju, ovisno o vrsti knjižnica, osnivači i Republika Hrvatska putem nadležnih ministarstva. Sredstva za nabavu knjižnične građe i pristup izvorima informacija koji nisu besplatni namjenski za tu svrhu osiguravaju osnivači i Republika Hrvatska putem nadležnih ministarstava. Prihvaćen Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je drugim zakonom drugačije određeno.
7 Andreja Toljan I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. Neophodno je navesti koje vrste knjižnica, previše uopćena odredba koja se može kasnije tumačiti na različite načine. Prihvaćen Nomenklatura je prihvaćena i usuglašena sa Ministarstvom znanosti i obrazovanja a za svaku vrstu knjižnice će biti doneseni standardi te neće doći do konfuzije u razumijevanja pojmova.
8 Andreja Toljan I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Knjižnična građa čini samo jedan segment knjižnične djelatnosti uz usluge, programe, rad stručnog knjižničnog osoblja i ostale aspekte rada stoga predlažem promjenu u knjižnična djelatnost. Prihvaćen Djelomično prihvaćeno, u članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživaju njezinu osobitu zaštitu.
9 Ines Krušelj-Vidas, školska knjižničarka savjetnica, član Sekcije za školske knjižnice/ Hrvatsko knjižničarsko društvo Krapinsko-zagorske županije; član Hrvatske udruge školskih knjižničara/Podružnica Krapinsko-zagorske županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. U potpunosti se slažem s ovdje iznesenim stavom Sveučilišne knjižnice u Splitu. Prihvaćen Prihvaćen.
10 Ines Krušelj-Vidas, školska knjižničarka savjetnica, član Sekcije za školske knjižnice/ Hrvatsko knjižničarsko društvo Krapinsko-zagorske županije; član Hrvatske udruge školskih knjižničara/Podružnica Krapinsko-zagorske županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. Potrebno je osigurati da školske knjižnice koje čine 70% od ukupnog broja knjižnica u Hrvatskoj imaju svog predstavnika u Hrvatskom knjižničnom vijeću. Prihvaćen Imenovanje predstavnika školskih knjižnica je u nadležnosti ministra znanosti i obrazovanja koji imenuje člana u Hrvatsko knjižnično vijeće.
11 Ines Krušelj-Vidas, školska knjižničarka savjetnica, član Sekcije za školske knjižnice/ Hrvatsko knjižničarsko društvo Krapinsko-zagorske županije; član Hrvatske udruge školskih knjižničara/Podružnica Krapinsko-zagorske županije I.OPĆE ODREDBE, SREDSTVA ZA RAD KNJIŽNICA Članak 30. Odredba iz stavka 1) da osnivač osigurava sredstva za plaće ne može se primijeniti na sve vrste knjižnica, primjerice na školske gdje se sredstva za plaće osiguravaju iz državnog proračuna putem resornog Ministarstva. Također u dosadašnjoj primjeni Zakona nisu se poštivale određene odredbe, primjerice o osiguranju sredstava za nabavu knjižnične građe u školskim knjižnicama kako iz državnog proračuna, tako i još više iz proračuna osnivača, dok se u ovom prijedlogu Zakona sredstva za nabavu građe niti ne spominju. Predlažemo da se Zakonom propiše obveza osiguranje namjenskih sredstava za nabavu knjižnične građe i to na način da navedena sredstva u podjednakim iznosima osigura resorno ministarstvo i osnivač. Stoga je Članak 30. potrebno dopuniti: (1) Sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za nabavu knjižnične građe, sredstva za programe, materijalne troškove, sredstva za investicije, investicijsko održavanje i opremanje, i stručno usavršavanje knjižničara. (2) Sredstva za plaće osiguravaju, ovisno o vrsti knjižnica, osnivači i Republika Hrvatska putem nadležnih ministarstava. (3) Sredstva za nabavu knjižnične građe i pristup izvorima informacija koji nisu besplatni namjenski za tu svrhu osiguravaju osnivači i Republika Hrvatska putem nadležnih ministarstava, razmjerno u jednakim iznosima. (5) Sredstva za materijalne troškove knjižnica osiguravaju osnivači. (6) Sredstva za investicijsko održavanje i opremanje knjižnica namještajem i računalima osiguravaju osnivači i Republika Hrvatska putem nadležnog ministarstva, razmjeno u jednakim iznosima. Prihvaćen Prihvaćeno
12 Dina Mašina Delija, viša knjižničarka, potpredsjednica Odbora za nakladničku djelatnost, članica Radne grupe za društvene medije I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. (2)Knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa su za Republiku Hrvatsku i imaju njezinu osobitu zaštitu. Prihvaćen Prihvaćeno
13 Dora Rubinić I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. Iako je navedeno da se predloženim izmjenama Zakona želi potaknuti razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture itd. ovim prijedlogom se unazađuje knjižnična djelatnost jer osnovu razvoja knjižnične djelatnosti čine stručni knjižnični djelatnici koji su ovim prijedlogom marginalizirani. Ukidanje potrebe za stručnim kvalifikacijama ravnatelja i voditelja javnih i knjižnica u sastavu javnih ustanova ukida se sadašnja dobra praksa i zalaganje za profesionalizaciju struke i knjižnica te razvoj knjižnične djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 24, st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci na razini sveučilišnog diplomskog studija knjižničarskog usmjerenja. OBRAZLOŽENJE: S obzirom da u većini knjižnica u sastavu rade od jedne do 3 osobe, voditelj knjižnice u sastavu radi velik dio stručnih knjižničarskih poslova te stoga mora imati stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odnosno završen sveučilišni diplomskog studij iz područja knjižničarstva. Prihvaćen Prihvaćeno. Regulirano člankom 20. , osim toga regulirano da voditelj knjižnice mora zadovoljiti iste uvjete kao i ravnatelj knjižnice.
14 Sanja Brbora I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. Ponajprije, u čl. 8 nejasan je kriterij klasifikacije knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica podvrsta su specijalnih knjižnica, kao što su to uostalom i npr. muzejske i bolničke knjižnice. Zakonske odredbe trebale bi biti usklađene s međunarodnim klasifikacijama, smjernicama i standardima, što ovdje nije slučaj. Nadalje, u hrvatskom knjižničarskom nazivlju uvriježen je naziv visokoškolska knjižnica (a ne "knjižnica na visokom učilištu") . Prihvaćen Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku.
15 Kristina Kalanj, viša knjižničarka; predsjednica Komisije za muzejske i galerijske knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. Sukladno stavu Komisije za muzejske i galerijske knjižnice HKD-a: IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 50., st. 3. Dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. Prihvaćen Prihvaćen.
16 Kristina Kalanj, viša knjižničarka; predsjednica Komisije za muzejske i galerijske knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. Sukladno stavu Komisije za muzejske i galerijske knjižnice HKD-a: Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. Prihvaćen Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima.
17 Kristina Kalanj, viša knjižničarka; predsjednica Komisije za muzejske i galerijske knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. Sukladno stavu Komisije za muzejske i galerijske knjižnice HKD-a: Članak 24, st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja. OBRAZLOŽENJE: S obzirom da u većini knjižnica u sastavu rade od jedne do tri osobe, voditelj knjižnice u sastavu radi velik dio stručnih knjižničarskih poslova, stoga mora imati stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja (diplomirani knjižničar). Prihvaćen Prihvaćeno.
18 Kristina Kalanj, viša knjižničarka; predsjednica Komisije za muzejske i galerijske knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. Sukladno stavu Komisije za muzejske i galerijske knjižnice HKD-a: Članak 19, promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice na prijedlog ravnatelja ‒razmatra i nadzire izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe na prijedlog ravnatelja ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju stručna znanja. A ako već donose planove moraju ih moći i nadzirati, a ne samo razmatrati. Prihvaćen Prihvaćeno
19 Kristina Kalanj, viša knjižničarka; predsjednica Komisije za muzejske i galerijske knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. Sukladno stavu Komisije za muzejske i galerijske knjižnice HKD-a: TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 9. … Knjižnica se može osnovati kao ustanova, zaklada, zadruga, udruga ili trgovačko društvo, osim ako ovim Zakonom nije drukčije uređeno. Radi se o pravno neodrživoj konstrukciji na više nivoa, koja potpuno nepotrebno otvara nepremostive dvojbe i, u krajnjoj posljedici, postojanje bilo kakvog knjižničnog sustava čini neodrživim, pa se kao takav u cijelom tekstu mora odbaciti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se treba odbaciti. OBRAZLOŽENJE: Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotrebni pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na "javne" i "privatne", umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Tako za tzv. „privatne knjižnice“ ne bi vrijedili čak niti oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju posebni temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. Dakle, posebno samostalna, knjižnica NE može funkcionirati kao samostalno trgovačko društvo za privatni profit, jer bi se tu radilo o trgovačkom društvu, a ne knjižnici. Takvo trgovačko društvo, ili zadruga, već je u svim detaljima, kao i temeljnim svrhama propisano u Zakonu o trgovačkim društvima i nema zakonskih uvjeta niti potrebe stavljati ga u Zakon u knjižnicama. Dakle, radilo bi se o društvima koja se bave komercijalizacijom informacija za privatni interes, a koja i danas već postoje (primjer: IUS Info servis) i kao takva su moguća, s time što se tada ne radi o knjižnicama i takve su djelatnosti s razlogom i strogo odvojene od knjižnica. Razlog je, osim služenja javnom interesu i građanima, i u tome što knjižnice iz tog svog statusa crpe i neke specifične povlastice i pravnu zaštitu u propisima i u društvu, npr. kroz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredbi EU o zaštiti osobnih podataka, kroz školske, obrazovne, proračunske propise, propise iz područja poreza, kulture, financiranje projekata poput digitalizacije itd. i sl. NEPROFITNOST kao osnovna karakteristika knjižnica važna je i zbog natječaja za različite javne projekte financiranja na državnom, europskom i svjetskom nivou, koji smiju podupirati samo takvu djelatnost i samostalna trgovačka i privatno-interesna društva po logici tu ne mogu pripadati. Sve navedeno ne može, po zakonodavnoj logici, pravilima tržišnog natjecanja koja bi time bila narušena i dr. razlozima specifičnim za trgovačka društva ili zadruge, biti primijenjeno na komercijalno-profitne oblike udruživanja poput trgovačkih društava ili zadruga, koje su već strogo regulirane posebnim zakonima, organizirane na privatno-interesnoj bazi i za koje vrijede sasvim drugi prateći propisi, od računovodstvenih, financijskih, do organizacijskih. Takvo miješanje organizacijskih i vlasničkih oblika bilo bi u potpunom neskladu s funkcioniranjem ostalih knjižnica i njihovom temeljnom svrhom, onemogućili bi kao što je već rečeno i usklađivanje unutar matične djelatnosti, knjižničnih sustava i dr. Trgovačko društvo može, i zakonodavnih prepreka nema, osnovati i imati knjižnicu u svom sastavu, pa tako početak čl. 9. Prijedloga može glasiti i "knjižnicu može osnovati...ustanova, zaklada...", no to nema smisla posebno isticati u propisu, jer se i sadašnjim zakonom to podrazumijeva putem odredbe o drugim pravnim i fizičkim osobama, koja mu, temeljno usklađena s ostalim knjižnicama, bez prepreka može pomoći u ostvarivanju ciljeva tog društva. No, samostalna knjižnica u takvom privatnom vlasničkopravnom okviru nije ništa drugo nego komercijalni informacijski servis, kakvi postoje već i danas u RH i koji, podložni sasvim drugim propisima od knjižnica, funkcioniraju na sasvim zasebnim osnovama i bez privilegija i zakonske zaštite u određenim slučajevima, ili posebnih funkcija koje izlaze iz njihove temeljne društvene svrhe i javnog interesa. Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne / narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (Stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, a što je postojeći Zakon stavio izvan snage i otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Isto tako, ponovo se koristi pojam javne knjižnice; neusklađenost u tretiranju knjižnica u sastavu: jednom predstavljaju ustrojstvenu jedinicu, dok u školskim ustanovama, visokoškolskim učilištima i javnim znanstvenim institucijama predstavljaju sastavni dio ustanove. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…, te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“ Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. Prihvaćen Brisan
20 Kristina Kalanj, viša knjižničarka; predsjednica Komisije za muzejske i galerijske knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. Sukladno stavu Komisije za muzejske i galerijske knjižnice HKD-a: IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. OBRAZLOŽENJE: Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi, a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nejasno je zašto se uopće odstupilo od ovog naziva. Nije jasno što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica. To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 8 (2) Pojedine knjižnice mogu prema potrebi obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili jasno navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. OBRAZLOŽENJE: Ovo može otvoriti prostor za malverzacije, na primjer da se smanji broj knjižnica, da se jedna ugasi, jer ta druga može preuzeti funkciju prve. Prihvaćen Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Propisano u članku 10. Zakona da poslove narodne knjižnice može obavljati i neka druga knjižnica što se uređuje ugovorom.
21 Društvo bibliotekara Istre I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. Predlaže se brisanje stavka 3. Odredba je suvišna jer ravnatelj kao odgovorna osoba ima ovlasti odnosno instrumente kojima može utjecati na organiziranje poslovanja pa tako primjerice može sankcionirati određeno ponašanje zaposlenika i sl. dok fizička osoba nema takve ovlasti. Stoga se ne može izjednačiti odnosno staviti na istu razinu odgovornost ravnatelja i zaposlenika kao fizičke osobe što navedena odredba čini (jer je razlika samo u visini novčane kazne, a ne i u prekršajnoj odgovornosti). Prihvaćen Prihvaćeno.
22 Daria Pestić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI U podržavam stavove Hrvatske udruge školskih knjižničara i slažem se s prijedlogom da se prijedlog Zakona povuče iz procedure i vrati na doradu u cilju izrade novog prijedloga Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
23 Goranka Braim Vlahović, predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. Sadašnji je zakon bar naveo tko obavlja poslove u knjižnicama, iako ta podjela poslova uglavnom ne vrijedi za školske knjižničare (osim diplomirani knjižničari). (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka uz mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća. Utješno je da će se ministar savjetovati s ministrom znanosti i obrazovanja pri donošenju pravilnika, no hoće li se voditi računa o stjecanju viših knjižničarskih zvanja pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja: stručni suradnici školski knjižničari mogu biti promovirani u mentora i savjetnika, što očito nije važno, jer ako žele imati više knjižničarsko zvanje, ne priznaje mu se ovo stečeno pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja pri Ministarstvu kulture (kao, uostalom ni stručni ispit - školski su knjižničari jedina struka koja polaže dva stručna ispita pri dva ministarstva). Prihvaćen Donošenje pravilnika u nadležnosti je ministra kulture, jer dva ministarstva ne mogu zajednički donijeti pravilnik. Stručna zvanja regulirat će se pravilnikom.
24 Goranka Braim Vlahović, predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. U slučaju školskih knjižnica osnivači su gradovi ili županije, odnosno jedinice lokalne samouprave koje ne financiraju plaće (njih osigurava Ministarstvo znanosti i obrazovanja). Sredstva za nabavu knjižne građe dijelom je osiguravalo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, no vrlo neredovito (konačno ove godine s oko 10 kn po učeniku za osnovne škole). Neke školske knjižnice godinama nisu imale sredstva za nabavu, a rijetke su knjižnice koje raspolažu sredstvima u skladu s važećim (i zastarjelim) Standardom za školske knjižnice, članak 15.: Knjižnična građa se dopunjava svake školske godine sa 0,5 do 2 knjige i 0,5 jedinica AV i elektroničke građe po učeniku i učitelju, odnosno nastavniku i stručnom suradniku te novim naslovima časopisa i listova. Nije teško izračunati koliko bi sredstava bilo potrebno godišnje za školu od npr. 500 učenika (izostavit ćemo ostale korisnike): prosječna cijena knjige s rabatom je 70 kn, nabavimo li pola knjige po učeniku to iznosi 17 500 kn, bez AVe građe. Kupimo li dvije knjige po učeniku i učitelju i još dodamo 0,5 jedinica AVe građe, začas smo došli do 90 000 kn, a sredstva koja je školska knjižnica s 500 učenika dobila ove godine od Ministarstva je 6 000 kn. U vrijeme kad imamo sve lošije rezultate PISA vrednovanja i kad je donesena Nacionalna strategija za poticanje čitanja, svakako premalo. Financiranje školskih knjižnica treba biti sustavno, propisano zakonom i s navedenim najmanjim iznosom prema standardu i ne može ovisiti o dobroj volji ravnatelja ili osnivača. Umjesto da gradovi i županije nabavljaju besplatne udžbenike i na taj način "kupuju" glasove birača, tim bi se sredstvima mogle opremiti školske knjižnice za 21. stoljeće. Prihvaćen Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno.
25 Simona Šamanić I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 30. (1)… Sredstva za rad knjižnica osigurava osnivač, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za program, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. Prihvaćen Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima
26 Simona Šamanić I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 8 (1)…. Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, knjižnica na visokom učilištu, znanstvena, specijalna te knjižnica vjerske zajednice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. OBRAZLOŽENJE: Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi, a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nejasno je zašto se uopće odstupilo od ovog naziva. Nije jasno što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica. To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. Prihvaćen Prihvaćeno
27 Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za informacijske znanosti I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. Zajedničko i usuglašeno mišljenje - Odsjeka za informacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, - Odjela za informacijske znanosti, Sveučilišta u Zadru, - Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Članak: 34 Stavak: 1 Prijedlog izmjena: Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. Obrazloženje: U skladu s prethodnim prijedlozima izmjena, obrazloženim u komentaru članka 3, o ne razdvajanju „sveučilišnih“ i „knjižnica na visokim učilištima“ izmjene povlače i promjenu ovog članka. Prihvaćen Prihvaćeno. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja.
28 Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za informacijske znanosti I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. Zajedničko i usuglašeno mišljenje - Odsjeka za informacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, - Odjela za informacijske znanosti, Sveučilišta u Zadru, - Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Članak: 13 Stavak: 2 Alineja 1 Prijedlog izmjena: Standarde iz stavka 1. ovoga članka donosi: za narodne i specijalne knjižnice ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća Obrazloženje: U skladu s prethodnim prijedlozima izmjena, obrazloženim u komentaru članka 3, da knjižnice vjerskih zajednica ne treba izdvajati, predložene izmjene povlače i promjenu ovog članka. Članak: 13 Stavak: 3 Prijedlog izmjena: Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodna mišljenja ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i Hrvatskog knjižničnog vijeća. Obrazloženje: Hrvatsko knjižnično vijeće je stručno i savjetodavno tijelo Ministarstva kulture koje je oformljene upravo u cilju savjetovanja oko sadržaja poput nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti. Prihvaćen Prihvaćeno.
29 Maja Krulić Gačan, dipl. knjižničarka, član Glavnog odbora Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. Radi se o pravno neodrživoj konstrukciji na više nivoa, koja potpuno nepotrebno otvara nepremostive dvojbe i, u krajnjoj posljedici, postojanje bilo kakvog knjižničnog sustava čini neodrživim, pa se kao takav u cijelom tekstu mora odbaciti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. OBRAZLOŽENJE: Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotrebni pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Donje obrazloženje naravno, ne mora se dalje čitati ako je predlagač zabunom zamijenio knjižnicu sa knjižarom. Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na "javne" i "privatne", umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Tako za tzv. „privatne knjižnice“ ne bi vrijedili čak niti oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju posebni temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. Dakle, posebno samostalna, knjižnica NE može funkcionirati kao samostalno trgovačko društvo za privatni profit, jer bi se tu radilo o trgovačkom društvu, a ne knjižnici. Takvo trgovačko društvo, ili zadruga, već je u svim detaljima, kao i temeljnim svrhama propisano u Zakonu o trgovačkim društvima i nema zakonskih uvjeta niti potrebe stavljati ga u Zakon u knjižnicama. Dakle, radilo bi se o društvima koja se bave komercijalizacijom informacija za privatni interes, a koja i danas već postoje (primjer: IUS Info servis) i kao takva su moguća, s time što se tada ne radi o knjižnicama i takve su djelatnosti s razlogom i strogo odvojene od knjižnica. Razlog je, osim služenja javnom interesu i građanima, i u tome što knjižnice iz tog svog statusa crpe i neke specifične povlastice i pravnu zaštitu u propisima i u društvu, npr. kroz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredbi EU o zaštiti osobnih podataka, kroz školske, obrazovne, proračunske propise, propise iz područja poreza, kulture, financiranje projekata poput digitalizacije itd. i sl. NEPROFITNOST kao osnovna karakteristika knjižnica važna je i zbog natječaja za različite javne projekte financiranja na državnom, europskom i svjetskom nivou, koji smiju podupirati samo takvu djelatnost i samostalna trgovačka i privatno-interesna društva po logici tu ne mogu pripadati. Sve navedeno NE može, po zakonodavnoj logici, pravilima tržišnog natjecanja koja bi time bila narušena i dr. razlozima specifičnim za trgovačka društva ili zadruge, biti primijenjeno na komercijalno-profitne oblike udruživanja poput trgovačkih društava ili zadruga, koje su već strogo regulirane posebnim zakonima, organizirane na privatno-interesnoj bazi i za koje vrijede sasvim drugi prateći propisi, od računovodstvenih, financijskih, do organizacijskih. Takvo miješanje organizacijskih i vlasničkih oblika bilo bi u potpunom neskladu s funkcioniranjem ostalih knjižnica i njihovom temeljnom svrhom, onemogućili bi kao što je već rečeno i usklađivanje unutar matične djelatnosti, knjižničnih sustava i dr. Trgovačko društvo može, i zakonodavnih prepreka nema, osnovati i imati knjižnicu u svom sastavu, pa tako početak čl. 9. Prijedloga može glasiti i "knjižnicu može osnovati...ustanova, zaklada...", no to nema smisla posebno isticati u propisu, jer se i sadašnjim zakonom to podrazumijeva putem odredbe o drugim pravnim i fizičkim osobama, koja mu, temeljno usklađena s ostalim knjižnicama, bez prepreka može pomoći u ostvarivanju ciljeva tog društva. No, samostalna knjižnica u takvom privatnom vlasničkopravnom okviru nije ništa drugo nego komercijalni informacijski servis, kakvi postoje već i danas u RH i koji, podložni sasvim drugim propisima od knjižnica, funkcioniraju na sasvim zasebnim osnovama i bez privilegija i zakonske zaštite u određenim slučajevima, ili posebnih funkcija koje izlaze iz njihove temeljne društvene svrhe i javnog interesa. Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne / narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (Stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, a što je postojeći Zakon stavio izvan snage i otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Isto tako, ponovo se koristi pojam javne knjižnice; neusklađenost u tretiranju knjižnica u sastavu: jednom predstavljaju ustrojstvenu jedinicu, dok u školskim ustanovama, visokoškolskim učilištima i javnim znanstvenim institucijama predstavljaju sastavni dio ustanove. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…, te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“ Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. Prihvaćen Brisan
30 Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za informacijske znanosti I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. Zajedničko i usuglašeno mišljenje - Odsjeka za informacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, - Odjela za informacijske znanosti, Sveučilišta u Zadru, - Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Članak: 11 Stavak: 4 Prijedlog izmjena:. U svrhu osiguranja knjižnične usluge u malim, razasutim i udaljenim naseljima u kojima ne postoje uvjeti za stacionarni oblik pružanja knjižničnih usluga, općine i gradovi dužni su zajedno sa županijom na čijem su području, osigurati uslugu pokretne knjižnice sukladno ovom Zakonu. Obrazloženje: Predlaže se preciznija formulacija u skladu s Standardnima za pokretne knjižnice koji su sastavni dio Standarda za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (NN 58/1999). Prihvaćen Prihvaćen.
31 Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za informacijske znanosti I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. Zajedničko i usuglašeno mišljenje - Odsjeka za informacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, - Odjela za informacijske znanosti, Sveučilišta u Zadru, - Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Članak: 10 Stavak: 3 Prijedlog izmjena:. brisati Obrazloženje: U skladu s prethodnim prijedlozima izmjena obrazloženih u komentaru članka 3, da knjižnice vjerskih zajednica ne treba izdvajati, predložene izmjene povlače i promjenu ovog članka. Prihvaćen Prihvaćeno, stavak 3. je brisan.
32 Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za informacijske znanosti I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. Zajedničko i usuglašeno mišljenje - Odsjeka za informacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, - Odjela za informacijske znanosti, Sveučilišta u Zadru, - Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Članak: 9 Prijedlog izmjena: Knjižnica se može osnovati kao ustanova, zaklada, zadruga ili udruga, a u slučaju privatne ili specijalne knjižnice i kao trgovačko društvo, osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno. Obrazloženje: Smatramo da osim u slučaju privatnih i nekih specijalnih, knjižnice ne bi smjele biti ustrojene kao trgovačka društva. Prihvaćen Brisan
33 Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za informacijske znanosti I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. Zajedničko i usuglašeno mišljenje - Odsjeka za informacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, - Odjela za informacijske znanosti, Sveučilišta u Zadru, - Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Članak: 8 Stavak: 1 Prijedlog izmjena: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda i usluga vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, visokoškolska, znanstvena i specijalna. Obrazloženje: Kako je u komentaru članka 3 navedeno predlaže ne izdvajati knjižnice vjerskih zajednica budući da one spadaju u tip specijalnih knjižnica poput ostalih tipova specijalnih knjižnica kao što su bolničke, zatvorske, knjižnice nevladinih udruga. Osim toga predlaže se zadržati „visokoškolske“ knjižnice umjesto razdvajanja na „sveučilišne“ i „knjižnica na visokom učilištu“. Knjižnice na visokim učilištima bi u takvoj kategorizaciji obuhvaćale i sveučilišne odnosno našle bi se u pojmovno hijerarhijskom odnosu. Prihvaćen Prihvaćeno
34 Marija Šimunović, diplomirana knjižničarka/članica Komisije za javno zagovaranja HKD-a I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. Prihvaćen Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima.
35 Marija Šimunović, diplomirana knjižničarka/članica Komisije za javno zagovaranja HKD-a I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. Prihvaćen Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima.
36 Marija Šimunović, diplomirana knjižničarka/članica Komisije za javno zagovaranja HKD-a I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 24, st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja. OBRAZLOŽENJE: S obzirom da u većini knjižnica u sastavu rade od jedne do tri osobe, voditelj knjižnice u sastavu radi velik dio stručnih knjižničarskih poslova, stoga mora imati stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja (diplomirani knjižničar). Prihvaćen Prihvaćeno. U članku 20. propisani uvjeti za ravnatelja javne knjižnice.
37 Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za informacijske znanosti I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. Zajedničko i usuglašeno mišljenje - Odsjeka za informacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, - Odjela za informacijske znanosti, Sveučilišta u Zadru, - Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Članak: 3 Alineja: 6 Prijedlog izmjena: pokretna knjižnica je privremeni ili stalni oblik opsluživanja korisnika u malim, razasutim ili udaljenim naseljima, ili u pravnim osobama, gdje nema uvjeta za stacionarne oblike pružanja knjižničnih usluga ili izbaciti Obrazloženje: Kako je u komentaru navedeno pokretna knjižnica je jedna od mogućih ustrojbenih jedinica knjižnice (uz knjižničnu stanicu i stacionar) pa bi trebalo ili definirati i njih ili izbaciti pokretne knjižnice. Ukoliko se pak odluči zadržati definicija pokretnih knjižnica, predlaže se preformulacija definicije koja je usklađena s važećim Standardnima za pokretne knjižnice koji su sastavni dio Standarda za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (NN 58/1999 (9.6.1999). Prihvaćen Prihvaćeno. Definicija pokretne knjižnice više nije predviđena člankom 3. Zakona.
38 Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za informacijske znanosti I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. Zajedničko i usuglašeno mišljenje - Odsjeka za informacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, - Odjela za informacijske znanosti, Sveučilišta u Zadru, - Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Članak: 3 Alineja: 5 Prijedlog izmjena: izbaciti Obrazloženje: Kako je u komentaru članka navedeno, u svrhu postizanja sažetosti Zakona, predlaže se stoga da se ne navode i definiraju svi tipovi knjižnica prema oba gore navedena kriterija nego navođenje i definiranje samo javnih i privatnih knjižnica (tipovi knjižnica prema kriteriju osnivanja i načina pružanja usluga) budući da su one predmet i nekih drugih relevantnih članaka kasnije u Zakonu. A zbog, u komentaru, navedenog razloga (knjižnice vjerskih zajednica tek su jedan tip specijalnih knjižnica u koje ubrajamo i bolničke, zatvorske, muzejske i druge knjižnice) knjižnice vjerskih zajednica smatramo da ne treba na ovaj način izdvajati niti definirati u Zakonu Prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Definicija knjižnice vjerske zajednice više nije predviđena člankom 3. Zakona.
39 Marija Šimunović, diplomirana knjižničarka/članica Komisije za javno zagovaranja HKD-a I.OPĆE ODREDBE, Članak 22. Članak 22. (1) Knjižnica s više od pet zaposlenih ima stručno vijeće. (2) Stručno vijeće knjižnice čine u pravilu svi stručni knjižničarski djelatnici knjižnice, osim ako statutom knjižnice, odnosno pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica, nije određen drugačiji sastav stručnog vijeća. (3) Stručno vijeće razmatra i daje mišljenja o stručnim i drugim pitanjima rada i razvitka knjižnice, predlaže način organiziranja i vođenja stručnog rada te obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom i statutom knjižnice. Prihvaćen Prihvaćeno.
40 Marija Šimunović, diplomirana knjižničarka/članica Komisije za javno zagovaranja HKD-a I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 19, promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice na prijedlog ravnatelja ‒razmatra i nadzire izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe na prijedlog ravnatelja ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju stručna znanja. A ako već donose planove moraju ih moći i nadzirati, a ne samo razmatrati. Prihvaćen Privhaćeno
41 Marija Šimunović, diplomirana knjižničarka/članica Komisije za javno zagovaranja HKD-a I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 15., st. 2. treba izmijeniti tako da glasi: Odluku o prestanku i statusnim promjenama samostalnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima. Prihvaćen Prihvaćeno
42 Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za informacijske znanosti I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Zajedničko i usuglašeno mišljenje - Odsjeka za informacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, - Odjela za informacijske znanosti, Sveučilišta u Zadru, - Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Članak: 1 Stavak: 2 Prijedlog izmjena: Knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa su za Republiku Hrvatsku i imaju njezinu osobitu zaštitu. Obrazloženje: Predlaže se da se osim knjižnične građe, i knjižnična djelatnost navede kao „od interesa su za Republiku Hrvatsku“ kako je to i navedeno u trenutno važećem zakonu Prihvaćen Prihvaća se, u članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku
43 Matea Bakmaz I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Članak 1. st. 2 U redu je formulacija kako stoji u postojećem Zakonu o knjižnicama: "Knjižnična je djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku." OBRAZLOŽENJE: Potrebno je naglasiti važnost zaštite knjižnične djelatnosti, a ne samo knjižnične građe koja je sastavni segment knjižnične djelatnosti. Prihvaćen Prihvaćeno, u članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku.
44 Marija Šimunović, diplomirana knjižničarka/članica Komisije za javno zagovaranja HKD-a I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. OBRAZLOŽENJE: Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotrebni pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Donje obrazloženje naravno, ne mora se dalje čitati ako je predlagač zabunom zamijenio knjižnicu sa knjižarom. Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na "javne" i "privatne", umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Tako za tzv. „privatne knjižnice“ ne bi vrijedili čak niti oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju posebni temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. Dakle, posebno samostalna, knjižnica NE može funkcionirati kao samostalno trgovačko društvo za privatni profit, jer bi se tu radilo o trgovačkom društvu, a ne knjižnici. Takvo trgovačko društvo, ili zadruga, već je u svim detaljima, kao i temeljnim svrhama propisano u Zakonu o trgovačkim društvima i nema zakonskih uvjeta niti potrebe stavljati ga u Zakon u knjižnicama. Dakle, radilo bi se o društvima koja se bave komercijalizacijom informacija za privatni interes, a koja i danas već postoje (primjer: IUS Info servis) i kao takva su moguća, s time što se tada ne radi o knjižnicama i takve su djelatnosti s razlogom i strogo odvojene od knjižnica. Razlog je, osim služenja javnom interesu i građanima, i u tome što knjižnice iz tog svog statusa crpe i neke specifične povlastice i pravnu zaštitu u propisima i u društvu, npr. kroz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredbi EU o zaštiti osobnih podataka, kroz školske, obrazovne, proračunske propise, propise iz područja poreza, kulture, financiranje projekata poput digitalizacije itd. i sl. NEPROFITNOST kao osnovna karakteristika knjižnica važna je i zbog natječaja za različite javne projekte financiranja na državnom, europskom i svjetskom nivou, koji smiju podupirati samo takvu djelatnost i samostalna trgovačka i privatno-interesna društva po logici tu ne mogu pripadati. Sve navedeno NE može, po zakonodavnoj logici, pravilima tržišnog natjecanja koja bi time bila narušena i dr. razlozima specifičnim za trgovačka društva ili zadruge, biti primijenjeno na komercijalno-profitne oblike udruživanja poput trgovačkih društava ili zadruga, koje su već strogo regulirane posebnim zakonima, organizirane na privatno-interesnoj bazi i za koje vrijede sasvim drugi prateći propisi, od računovodstvenih, financijskih, do organizacijskih. Takvo miješanje organizacijskih i vlasničkih oblika bilo bi u potpunom neskladu s funkcioniranjem ostalih knjižnica i njihovom temeljnom svrhom, onemogućili bi kao što je već rečeno i usklađivanje unutar matične djelatnosti, knjižničnih sustava i dr. Trgovačko društvo može, i zakonodavnih prepreka nema, osnovati i imati knjižnicu u svom sastavu, pa tako početak čl. 9. Prijedloga može glasiti i "knjižnicu može osnovati...ustanova, zaklada...", no to nema smisla posebno isticati u propisu, jer se i sadašnjim zakonom to podrazumijeva putem odredbe o drugim pravnim i fizičkim osobama, koja mu, temeljno usklađena s ostalim knjižnicama, bez prepreka može pomoći u ostvarivanju ciljeva tog društva. No, samostalna knjižnica u takvom privatnom vlasničkopravnom okviru nije ništa drugo nego komercijalni informacijski servis, kakvi postoje već i danas u RH i koji, podložni sasvim drugim propisima od knjižnica, funkcioniraju na sasvim zasebnim osnovama i bez privilegija i zakonske zaštite u određenim slučajevima, ili posebnih funkcija koje izlaze iz njihove temeljne društvene svrhe i javnog interesa. Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne / narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (Stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, a što je postojeći Zakon stavio izvan snage i otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Isto tako, ponovo se koristi pojam javne knjižnice; neusklađenost u tretiranju knjižnica u sastavu: jednom predstavljaju ustrojstvenu jedinicu, dok u školskim ustanovama, visokoškolskim učilištima i javnim znanstvenim institucijama predstavljaju sastavni dio ustanove. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…, te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“ Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. Prihvaćen Brisan
45 Marija Šimunović, diplomirana knjižničarka/članica Komisije za javno zagovaranja HKD-a I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. OBRAZLOŽENJE: Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi, a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nejasno je zašto se uopće odstupilo od ovog naziva. Nije jasno što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica. To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. Članak 8 (2)…. Brisati ili jasno navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. OBRAZLOŽENJE: Ovo može otvoriti prostor za malverzacije, na primjer da se smanji broj knjižnica, da se jedna ugasi, jer ta druga može preuzeti funkciju prve. Prihvaćen Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku. Propisano u članku 10. Zakona da poslove narodne knjižnice može obavljati i neka druga knjižnica što se uređuje ugovorom.
46 Sveučilišna knjižnica u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. Do sada je prema postojećem Zakonu o knjižnicama, u poglavlju XII o Kaznenim odredbama kažnjavana samo ona fizička osoba iz izdavaštva koja se nije pridržavala odredbi o obveznom primjerku, vidi čl. 50. Kazne su se odnosile na knjižnice, i na odgovorne osobe u knjižnici, odnosno pravne osobe u čijem se sastavu nalazi knjižnica, vidi čl. 51. U prijedlogu novoga zakona, radi prekršaja iz članka 46, st. 1, novčanom kaznom od 2.000,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba, odnosno fizička osoba zadužena za obavljanje navedenih poslova, vidi čl. 46, st. 2. Objašnjenje: Kažnjava se neobavljanje sljedećih poslova: neprikupljanja statističkih podatke o svom poslovanju i unošenja u sustav jedinstvenog elektroničkog prikupljanja statističkih podataka o poslovanju knjižnica pri NSK, zbog nepoduzimanja mjera za zaštitu knjižnične građe te redovitog provođenja postupak revizije i otpisa građe, nezakonitog, ilegalnog obavljanja knjižnične djelatnosti te zbog onemogućavanja uvida u podatke potrebne za obavljanje stručnog nadzora, S obzirom na vrstu poslova čije neobavljanje podliježe kažnjavanju, fizička osoba iz članka 46, st.1 je knjižničarski djelatnik, najčešće diplomirani knjižničar. Nije slučajno da je kazna za navedene prekršaje u visini njegove mjesečne plaće. Ovdje treba istaknuti da neobavljanje poslova iz čl. 46., st. 1 najčešće ne ovisi o fizičkoj osobi. Ne mogu se prikupiti podaci ukoliko ih druge fizičke osobe nisu izradile, ne mogu se pokrenuti poslova koji prethodno, nisu timski organizirani. Puno je više prekršaja koje fizička osoba može u knjižnici sama uraditi, za njih biti direktno odgovorna. Ozbiljno bi trebalo kažnjavati zbog otuđenja ili namjernog uništavanja knjižnične građe i opreme, lošeg ophođenja prema korisnicima, kolegama itd. Predlaže se: Ova odredba iz čl. 46 smatra se presedanom i treba je odbaciti kao neprihvatljiv prijedlog novoga zakona o knjižnicama. Prihvaćen Prihvaćen.
47 Gradska knjižnica i čitaonica Pula I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. Predlaže se dopuna st. 1. iz čl. 30.: (1) Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna Republike Hrvatske, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće i redovnu djelatnost, sredstva za nabavu knjižnične građe, sredstva za ostale programe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. Obrazloženje: Potrebno je dodati da se sredstva za rad knjižnica osiguravaju i iz državnog proračuna jer u suprotnom se odredba ne može primjeniti na sve vrste knjižnica. Potrebno je naglasiti i da sredstva za rad knjižnica uključuju i sredstva za nabavu knjižnične građe. Predlaže se novi stavak u čl. 30.: (5) Sredstva za rad središnje knjižnice nacionalnih manjina osigurava Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, a to uključuje sredstva za plaću, sredstva za nabavu knjižnične građe na jeziku manjine, sredstva za realizaciju programa rada i ostale materijalne izdatke. Obrazloženje: Financiranje sustava središnjih knjižnica nacionalnih manjina nije regulirano dosadašnjim pravnim propisima o djelovanju tih knjižnica unutar Hrvatskog knjižničnog sustava Prihvaćen Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima. Knjižnice nacionalnih manjina su zbirke unutar knjižnica i njihovo je financiranje regulirano posebnim propisima.
48 Narodna knjižnica i čitaonica u Klisu I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. Članak 8., st. 1. umjesto teksta u Prijedlogu treba glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. Obrazloženje: Nije jasno po kojem kriteriju se dolazi do klasifikacije navedene u samom prijedlogu s obzirom da vjerske knjižnice spadaju u specijalne? Prihvaćen Prihvaćeno. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku.
49 Gradska knjižnica i čitaonica Pula I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan) i kao javnu službu i u interesu RH. Predlaže se da čl. 9. glasi onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Prihvaćen Brisan
50 Gradska knjižnica i čitaonica Pula I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. Knjižnice vjerskih zajednica su prema klasifikaciji specijalne knjižnice, dakle već su obuhvaćene klasifikacijom u čl.8. Nepotrebno je takve knjižnice izdvajati iz knjižničnog sustava Republike Hrvatske i dodjeljivati im poseban status. Odredbu 2. stavka čl. 8. potrebno je preciznije pojasniti odnosno izrijekom navesti koje vrste knjižnica mogu obavljati dvojnu funkciju kako bi se izbjegli neodrživi modeli "sjedinjavanja" različitih vrsta knjižnica. Predlaže se: (2) Pojedine knjižnice mogu prema potrebi obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica kao što su općeznanstvena i narodna, sveučilišna i narodna te nacionalna i sveučilišna. Prihvaćen Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku. Nomenklatura je prihvaćena i usuglašena sa Ministarstvom znanosti i obrazovanja a za svaku vrstu knjižnice će biti doneseni standardi te neće doći do konfuzije u razumijevanja pojmova.
51 Andreja Tominac, viša knjižničarka, članica Komisije za visokoškolske knjižnice (HKD) I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. Načelno bi se stavak 23. i 24. mogli podvesti pod jedan zajednički članak. Prihvaćen Prihvaćeno. Pitanje uređenja knjižnična u sastavu uređeno je u članku 22. Nacrta prijedloga Zakona.
52 Op'inska knji\nica Hrvatska sloga Gradac I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. U potpunosti se slažemo s kometarom Narodne knjižnice Virje. Prihvaćen Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima.
53 Miroslav Katić, predsjednik Društva knjižničara Karlovačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. Izbrisati: ... Upravno vijeće donosi plan rada i razvitka knjižnice" OBRAZLOŽENJE: Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju stručna znanja. Prihvaćen Dodano je u stavku 2. da prijedlog akata iz stavka 1. predlaže ravnatelj.
54 Andreja Tominac, viša knjižničarka, članica Komisije za visokoškolske knjižnice (HKD) I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. DOPUNA U ČL. 24. Dodati novi stavak koji glasi: Voditelj knjižnice član je knjižničnog odbora i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Prema čl. 28, st. 2 Zakonu o knjižnicama NN 105/97 stoji odredba: "Voditelj knjižnice član je knjižničnog odbora i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica". Uloga voditelja knjižnice u sastavu mora biti navedena da bi se mogle provoditi odluke knjižničnog vijeća/odbora i fakultetskog vijeća, te u konačnici da bi se omogućio razvoj knjižnične djelatnosti. Sve je jasno objašnjeno od strane HKD-a: Formulacija je slična je formulaciji iz Zakona o knjižnicama iz 1997. čl. 28. (N.N. 105, 1997) koja se je u proteklom periodu pokazala značajnom za rad knjižnica u sastavu jer do donošenja ovog Zakona mnoge knjižnice u sastavu nisu uopće imale voditelja te je njihov rad bio prepušten osobama bez odgovarajućeg stručnog obrazovanja Prihvaćen Ne prihvaća se, jer takva odredba nije bila provediva u prošlom zakonu, obzirom da se knjižnice osnivaju u različitom obliku i imaju različita tijela.
55 Andreja Tominac, viša knjižničarka, članica Komisije za visokoškolske knjižnice (HKD) I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA: Članak 24, st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja. OBRAZLOŽENJE: S obzirom da u većini knjižnica u sastavu rade od jedne do tri1-3 osobe, voditelj knjižnice u sastavu radi velik dio stručnih knjižničarskih poslova, stoga mora imati stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja (diplomirani knjižničar). Prihvaćen Prihvaćeno. U članku 20. propisani uvjeti za ravnatelja javne knjižnice.
56 Alica Kolarić I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. Članak 30., st. 1. treba izmijeniti na način da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. Prihvaćen Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima.
57 Miroslav Katić, predsjednik Društva knjižničara Karlovačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. Članak 9…. Knjižnica se može osnovati kao ustanova, zaklada, zadruga, udruga ili trgovačko društvo, osim ako ovim Zakonom nije drukčije uređeno. Radi se o pravno neodrživoj konstrukciji na više nivoa, koja potpuno nepotrebno otvara nepremostive dvojbe i, u krajnjoj posljedici, postojanje bilo kakvog knjižničnog sustava čini neodrživim, pa se kao takav u cijelom tekstu mora odbaciti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. OBRAZLOŽENJE: Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotrebni pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Donje obrazloženje naravno, ne mora se dalje čitati ako je predlagač zabunom zamijenio knjižnicu sa knjižarom. Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na "javne" i "privatne", umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Tako za tzv. „privatne knjižnice“ ne bi vrijedili čak niti oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju posebni temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. Dakle, posebno samostalna, knjižnica NE može funkcionirati kao samostalno trgovačko društvo za privatni profit, jer bi se tu radilo o trgovačkom društvu, a ne knjižnici. Takvo trgovačko društvo, ili zadruga, već je u svim detaljima, kao i temeljnim svrhama propisano u Zakonu o trgovačkim društvima i nema zakonskih uvjeta niti potrebe stavljati ga u Zakon u knjižnicama. Dakle, radilo bi se o društvima koja se bave komercijalizacijom informacija za privatni interes, a koja i danas već postoje (primjer: IUS Info servis) i kao takva su moguća, s time što se tada ne radi o knjižnicama i takve su djelatnosti s razlogom i strogo odvojene od knjižnica. Razlog je, osim služenja javnom interesu i građanima, i u tome što knjižnice iz tog svog statusa crpe i neke specifične povlastice i pravnu zaštitu u propisima i u društvu, npr. kroz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredbi EU o zaštiti osobnih podataka, kroz školske, obrazovne, proračunske propise, propise iz područja poreza, kulture, financiranje projekata poput digitalizacije itd. i sl. NEPROFITNOST kao osnovna karakteristika knjižnica važna je i zbog natječaja za različite javne projekte financiranja na državnom, europskom i svjetskom nivou, koji smiju podupirati samo takvu djelatnost i samostalna trgovačka i privatno-interesna društva po logici tu ne mogu pripadati. Sve navedeno NE može, po zakonodavnoj logici, pravilima tržišnog natjecanja koja bi time bila narušena i dr. razlozima specifičnim za trgovačka društva ili zadruge, biti primijenjeno na komercijalno-profitne oblike udruživanja poput trgovačkih društava ili zadruga, koje su već strogo regulirane posebnim zakonima, organizirane na privatno-interesnoj bazi i za koje vrijede sasvim drugi prateći propisi, od računovodstvenih, financijskih, do organizacijskih. Takvo miješanje organizacijskih i vlasničkih oblika bilo bi u potpunom neskladu s funkcioniranjem ostalih knjižnica i njihovom temeljnom svrhom, onemogućili bi kao što je već rečeno i usklađivanje unutar matične djelatnosti, knjižničnih sustava i dr. Trgovačko društvo može, i zakonodavnih prepreka nema, osnovati i imati knjižnicu u svom sastavu, pa tako početak čl. 9. Prijedloga može glasiti i "knjižnicu može osnovati...ustanova, zaklada...", no to nema smisla posebno isticati u propisu, jer se i sadašnjim zakonom to podrazumijeva putem odredbe o drugim pravnim i fizičkim osobama, koja mu, temeljno usklađena s ostalim knjižnicama, bez prepreka može pomoći u ostvarivanju ciljeva tog društva. No, samostalna knjižnica u takvom privatnom vlasničkopravnom okviru nije ništa drugo nego komercijalni informacijski servis, kakvi postoje već i danas u RH i koji, podložni sasvim drugim propisima od knjižnica, funkcioniraju na sasvim zasebnim osnovama i bez privilegija i zakonske zaštite u određenim slučajevima, ili posebnih funkcija koje izlaze iz njihove temeljne društvene svrhe i javnog interesa. Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne / narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (Stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, a što je postojeći Zakon stavio izvan snage i otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Isto tako, ponovo se koristi pojam javne knjižnice; neusklađenost u tretiranju knjižnica u sastavu: jednom predstavljaju ustrojstvenu jedinicu, dok u školskim ustanovama, visokoškolskim učilištima i javnim znanstvenim institucijama predstavljaju sastavni dio ustanove. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…, te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“ Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. Prihvaćen Brisan
58 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. Predlaže se dopuna u skladu s dopunom u Članku 41: (1) Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona pravilnike iz članka 7., članka 14. stavka 2., članka 32. stavka 4., članka 35. stavka 4., članka 40. stavka 1. i članka 41 ovoga Zakona. Prihvaćen Prihvaćen.
59 Nadia Bužleta I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. U čl. 43., st. 1. predlaže se: (1) Stručni nadzor nad radom knjižnica obavljaju matične knjižnice na način propisan pravilnikom o matičnoj djelatnosti. Komentar: Nije jasno koja je to „druga knjižnica“ koju ministarstvo može ovlastiti za poslove stručnog nadzora. Matične knjižnice trebaju zadovoljavati određene kriterije, prema tome knjižnica ili jest ili nije matična. Sukladno tome u stavku 4. predlaže se izbrisati „ili drugoj knjižnici koju ministarstvo nadležno za poslove kulture ovlasti“. Prihvaćen Prihvaćeno, odredba prema kojoj se daje ovlaštenje drugoj knjižnici za nadzor je brisana.
60 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu I.OPĆE ODREDBE, Članak 47. Predlažu se izmjene i dopune pod toč. 1 koja bi glasila: 1. kao nakladnik u roku od 30 dana po završetku tiskanja, umnažanja ili proizvodnje ne dostavi Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu dva primjerka publikacija u materijalnom obliku, jedan primjerak depozitnoj knjižnici izvan Zagreba te propisani broj primjeraka građe za druge knjižnice te metapodatke i sadržaj online publikacije u propisanom formatu, sukladno pravilniku koji uređuje obvezni primjerak sukladno članku 40. stavku 1. i članku 41. ovoga Zakona. Obrazloženje: Izmjene se odnose na usklađivanje s izmjenama predloženim u člancima 40. i 41. Dopuna je predložena zato što Članak 47. ne definira novčanu kaznu za nakladnike koji ne dostave online publikaciju. Prihvaćen Prihvaćen.
61 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu I.OPĆE ODREDBE, Članak 42. Predlaže se usklađivanje st.1 s prijedlogom dopune u Članku 41 te jedna dopuna: (1) Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu postupa s obveznim primjerkom sukladno odredbama pravilnika iz članka 40. stavka 1. i članka 41. ovoga Zakona. Obvezni primjerak online publikacija iz članka 41. pohranjuje se u sustavima Hrvatske digitalne knjižnice. Obrazloženje: Dopuna se predlaže zato što, zbog izostavljanja dijela prijedloga teksta o obveznom primjerku koji je tijekom izrade Zakona dala NSK, nisu do kraja jasne obveze pohrane online građe. Predlaže se izmjena i dopuna st. 2 koji bi glasio: (2) Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu osigurava zaštitu i trajnu dostupnost te korištenje građe dostavljene obveznim primjerkom. Obrazloženje: Dopuna je nužna radi ispunjenja temeljne djelatnosti NSK – izgrađuje, organizira, čuva, trajno zaštićuje i čini dostupnom nacionalnu zbirku knjižnične građe (Croatica). Predlaže se usklađivanje st. 4 s Člankom 41: (4) Postupanje s obveznim primjerkom i sustav uređuje se pravilnikom o obveznom primjerku iz članka 40. stavka 1. i članka 41 ovoga Zakona. Prihvaćen Prihvaćeno
62 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu I.OPĆE ODREDBE, Članak 41. Predlaže se dodati na kraju teksta članka: "sukladno pravilniku o obveznom primjerku" Prihvaćen Prihvaćeno.
63 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. Predlaže se izmjene u stavku 1: (1) Nakladnik koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj i objavljuje … Obrazloženje: Uskladiti s prijedlogom definicije nakladnika u Čl. 3 (izdaje u objavljuje) te u nastavku brisati u „u analognom obliku“: … dostaviti Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu dva primjerka publikacija i jedan primjerak depozitnoj knjižnici izvan Zagreba … Obrazloženje: Ovdje se želi regulirati OP na nekom materijalnom nositelju pa je izraz „analogni oblik“ pogrešan; i digitalna građa je na materijalnom nositelju. Prihvaćen Prihvaćeno
64 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. Predlažu se izmjene članka te bi glasio: Pod obveznim primjerkom, bez obzira na medij, podrazumijevaju se sljedeće vrste publikacija: knjige, serijske publikacije (novine, časopisi, zbornici radova, godišnjaci i slično), službene publikacije, glazbene zvučne snimke, neglazbene zvučne snimke, note, zemljopisne i druge karte, slikovna djela (reprodukcije slikovnih umjetničkih djela, plakati, razglednice i slično), multimedija, kompleti, mikrooblici, sitni tisak (brošure, letci, tiskanice, prospekti, katalozi, programi i slično), online publikacije (web-stranice i dr.). Obrazloženje: "Notirana glazba" mijenja se u "note" u skladu s važećom terminologijom u području. Brišu se "grafike". Grafike u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici prikuplja Grafička zbirka kao umjetničko djelo jednog ili više autora. Grafika može biti otisnuta i u samo jednom primjerku (npr. monotipija) jer broj otisaka ovisi o grafičkoj tehnici i ideji umjetnika. Isto tako, umjetnici otiskuju grafiku u vlastitim ateljeima, na akademijama i to nije publikacija, izdanje. "Elektroničke jedinice građe" mijenjaju se u online publikacije (web-stranice i dr.) u svrhu zakonskog reguliranja postojećeg stanja odnosno djelovanja Hrvatskog arhiva weba. Prihvaćen Prihvaćeno
65 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. Predlaže se dopuna st. 2: - nacionalnog programa stalnog stručnog usavršavanja Prihvaćen Prihvaćeno.
66 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu I.OPĆE ODREDBE, Članak 26. Predlaže se bolje formuliranje i dopuna sljedećih navedenih zadaća tako da glase: - obavlja djelatnost središnjeg knjižnično-informacijskog sustava: izgrađuje nacionalni knjižnični katalog, objavljuje tekuće i retrospektivne nacionalne bibliografije, skrbi za izgradnju skupnih kataloga, izgrađuje nacionalnu bibliografsku i normativnu bazu podataka, koordinira nadzor nad primjenom standarda i pravilnika za izradu i razmjenu te ponovnu uporabu knjižničnih podataka te potiče razvoj knjižničnog poslovanja - koordinira izgradnju nacionalnog sustava zaštite i trajnog očuvanja knjižnične kulturne i znanstvene baštine u svim pojavnim oblicima Predlaže se dodati ispred zadnje navedene zadaće: - obavlja i druge zadaće sveučilišne knjižnice Sveučilišta u Zagrebu Prihvaćen Prihvaćen
67 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. Predlaže se izmjena u st. 1 koji bi glasio: (1) Knjižnice svoju djelatnost obavljaju sukladno standardima propisanim za pojedine vrste knjižnica, kojima se uređuju poslovi i usluge, kadrovski i tehnički uvjeti svojstveni pojedinim vrstama knjižnica, standardi za digitalnu knjižnicu, kao i prava i dužnosti korisnika knjižničnih usluga. Obrazloženje: Umjesto „standardi za digitalizacija knjižnične građe“ predlaže se „standardi za digitalnu knjižnicu“. Standardima se propisuju sredstva, uvjeti, način poslovanja što se može odnositi na knjižnicu, ali ne i na tehnički postupak, kao što je digitalizacija. Postupci digitalizacije utvrđuju se tehničkim normama. Sukladno predloženoj izmjeni u stavku 1, predlaže se dopuna u stavku 2 te usklađivanje unutar stavka 2: (2) Standarde iz stavka 1. ovoga članka donosi: - za narodne, specijalne i knjižnice vjerskih zajednica te digitalnu knjižnicu ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća i Nacionalne i sveučilišne knjižnice Prihvaćen Prihvaća se prijedlog vezano uz predlaganje standarda od strane Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu s obzirom da je u popisu nadležnosti Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu predloženo da ista izrađuje nacrt prijedloga standarda za sve vrste knjižnica te stoga nije potrebno navedeni prijedlog ponovno dostavljati Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici na prethodno mišljenje.
68 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. Predlaže se dopuna: Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu analogne i digitalne knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije i otpisa građe sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe, a koji donosi ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća. Obrazloženje: Dodaje se „analogne i digitalne“ građe, kako bi se istaknula važnost zaštite i digitalne građe te uvelo područje zaštite digitalne građe i u spomenuti pravilnik. Prihvaćen Prihaćeno
69 Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 30. (1)… Sredstva za rad knjižnica osigurava osnivač, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za program, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. Prihvaćen Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima.
70 Silvija Perić I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. Prihvaćen Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima.
71 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. Predlaže se izmjena i dopuna u st. 2 koji bi glasio: (2) Knjižnice obavljaju digitalizaciju knjižnične građe iz svojih zbirki pri čemu su dužne poštivati norme za digitalizaciju građe, izradu metapodataka, arhivskih i korisničkih primjeraka te zaštitu i trajnu pohranu sukladno standardima iz članka 13. stavka 2. ovoga Zakona. Obrazloženje: Bitno je navesti i obvezu primjene normi za zaštitu i trajnu pohranu digitalne građe. Prihvaćen Prihvaćeno.
72 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. Predlaže se dopuna st. 1: "-pohranu, zaštitu i čuvanje građe" Prihvaćen Prihvaćeno.
73 Iva Grković I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. TEKST PRIJEDLOGA Članak 50. (3) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjivat će se: - Pravilnik o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (Narodne novine, broj 139/98. i 25/17.) - Standardi za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 58/99.) - Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (Narodne novine, broj 28/11., 16/14., 60/14. – Ispravak i 47/17.) - Pravilnik o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 43/01.) - Pravilnik o reviziji i otpisu knjižnične građe (Narodne novine, broj 21/02.) - Pravilnik o zaštiti knjižnične građe (Narodne novine, broj 52/05.) IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. Prihvaćen Prihvaćen.
74 Liana Diković I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. Članak 30. Predlaže se novi stavak: Sredstva za rad središnje knjižnice nacionalnih manjina osigurava Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, a to uključuje sredstva za plaću, sredstva za nabavu knjižnične građe na jeziku manjine, sredstva za realizaciju programa rada i ostale materijalne izdatke. Obrazloženje: Financiranje sustava središnjih knjižnica nacionalnih manjina nije regulirano dosadašnjim pravnim propisima o djelovanju tih knjižnica unutar Hrvatskog knjižničnog sustava. Prihvaćen Knjižnice nacionalnih manjina su zbirke unutar knjižnica i njihovo je financiranje regulirano posebnim propisima.
75 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. Predlaže se novi tekst st. 2: (2) Knjige i ostala tiskana građa nastala do 1850. godine te sva rukopisna građa javnih knjižnica ima status kulturnog dobra, a katalozi ove knjižnične građe javnih knjižnica sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. Obrazloženje: Navedena godina 1850. međunarodno je uvriježena kao gornja granica za određivanje stare knjige. Uzima se zato što označava promjenu načina tiskanja knjiga – od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama itd. Može se primijeniti i na ostalu tiskanu građu nastalu u tom razdoblju. Međutim, ne može se primijeniti na rukopise jer nema nekog smislenog opravdanja, osim čisto formalnog. Zato se predlaže i svu rukopisnu građu proglasiti kulturnim dobrom ex lege (primjenjiv kriterij jedinstvenosti te vrste građe). Budući da se kao kriterij uzima godina nastanka, uključena je sva građa tiskana u tom razdoblju. Stoga nije potrebno isticati jedinstvenost i rijetkost pojedinih primjeraka i zbirki knjiga. Predlaže se dodati novi stavak: (4) U pogledu obveznog primjerka ocjenskih radova primjenjuju se propisi iz područja znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja. Obrazloženje: Ako se Zakon poziva na drugi zakon, kao npr. u st. 3 ovog Članka, predlaže se da se onda i u području obveznog primjerka referira na Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Naime, bitan dio poslovanja visokoškolskih knjižnica odnosi se na obvezni primjerak ocjenskih radova u analognom i digitalnom obliku (iako se u tom Zakon izrijekom ne navodi izraz „obvezni primjerak“). Prihvaćen Prihvaćeno
76 Iva Grković I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. TEKST PRIJEDLOGA U članku 44. ne spominje se izrijekom tko ima nadzor nad radom znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Predlaže se dopuna novim stavkom (4) na sljedeći način: (4) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. Prihvaćen Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju.
77 Iva Grković I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. TEKST PRIJEDLOGA Članak 43 (1)... Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica ili druga knjižnica koju ministarstvo nadležno za poslove kulture ovlasti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. Prihvaćen Prihvaćeno
78 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. Predlaže se brisanje dijela teksta u def. 13: 13. digitalna tiskarska matrica je zadnja digitalna inačica publikacije pripremljene za tisak koju nakladnik dobrovoljno dostavlja Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Obrazloženje: NSK je ustanova zadužena za cjeloviti prihvat i pohranu građe iz zbirke Croatica te je navođenje druge ustanove nepotrebno. Ako je riječ o nekim specifičnim zahtjevima ili vrsti građe, to je potrebno jasno navesti. Prihvaćen Prihvaćeno.
79 Iva Grković I.OPĆE ODREDBE, VIII. HRVATSKO KNJIŽNIČNO VIJEĆE U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. Prihvaćen Ne prihvaća se. Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo ministra kulture te nije tijelo državne uprave i ne može predlagati već samo savjetovati odnosno davati mišljenja. U odnosu na stručnost sastava ne stoji iznesena tvrdnja budući da članak 38. naglašava da član Vijeća može biti samo istaknuti stručnjak iz područja knjižničarske djelatnosti.
80 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. Predlaže se izmjena i dopuna def. 12: 12. publikacija je svaki zapis informacije na bilo kojem nositelju koji je objavljen, izrađen, prerađen u analognom ili digitalnom obliku, stavljen na raspolaganje javnosti Obrazloženje: Dopuna se predlaže radi ujednačivanja korištenja pojmova i terminologije kroz čitav tekst Zakona (tiskano, analogno, digitalno). Prihvaćen Prihvaćeno.
81 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. Predlaže se izmijeniti riječ "izdala" u "objavila" u def. 11: 11. nakladnik je fizička ili pravna osoba koja je publikaciju zakonito objavila Obrazloženje: Uobičajeno: objaviti umjesto izdati! Prihvaćen Prihvaćeno.
82 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. Predlaže se novi tekst def. pod 7: 7. digitalna knjižnica je organizacija koja može biti i virtualna, a sustavno nabavlja digitalni sadržaj, upravlja njime i dugoročno ga štiti te nudi korisničkim skupinama zajedno s posebnim funkcionalnostima vezanim za taj sadržaj, u skladu s utvrđenim pravilima poslovanja i mogućnostima mjerenja kvalitete. Obrazloženje: U razvoju definicija digitalne knjižnice došlo je do promjene fokusa od digitalnih zbirki prema organizaciji koja upravlja zbirkama digitalne građe te je definiciju u Zakonu potrebno promijeniti. Stoga se predlaže potpuno nova definicija. Prihvaćen Prihvaćeno
83 Društvo knjižničara Karlovačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 50. (3) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjivat će se: - Pravilnik o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (Narodne novine, broj 139/98. i 25/17.) - Standardi za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 58/99.) - Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (Narodne novine, broj 28/11., 16/14., 60/14. – Ispravak i 47/17.) - Pravilnik o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 43/01.) - Pravilnik o reviziji i otpisu knjižnične građe (Narodne novine, broj 21/02.) - Pravilnik o zaštiti knjižnične građe (Narodne novine, broj 52/05.) IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice Prihvaćen Prihvaćen.
84 Iva Grković I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. TEKST PRIJEDLOGA Članak 30. (1)… Sredstva za rad knjižnica osigurava osnivač, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za program, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. Prihvaćen Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima.
85 Društvo knjižničara Karlovačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U članku 44. ne spominje se izrijekom tko ima nadzor nad radom znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Predlaže se dopuna novim stavkom (4) na sljedeći način: (4) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. Prihvaćen Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju.
86 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. Prijedlog dopune def. pod 3 radi usklađivanja s def. pod 2: 3. javna knjižnica je neprofitna pravna osoba ili knjižnica u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave Obrazloženje: Definicijom ponuđenom u prijedlogu ovog Zakona obuhvaćene su samo: narodne knjižnice, NSK, dvije sveučilišne knjižnice (Rijeka i Split) te Znanstvena knjižnica u Zadru. Potrebno uključiti i knjižnice u sastavu! Prihvaćen Prihvaćeno. U članku 3. Nacrta prijedloga zakona dodana je definicija knjižnice u sastavu.
87 Društvo knjižničara Karlovačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 43 (1)... Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica ili druga knjižnica koju ministarstvo nadležno za poslove kulture ovlasti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. Prihvaćen Prihvaćen.
88 Iva Grković I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. TEKST PRIJEDLOGA Članak 24. (1)… Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 24, st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja. OBRAZLOŽENJE: S obzirom da u većini knjižnica u sastavu rade od jedne do tri1-3 osobe, voditelj knjižnice u sastavu radi velik dio stručnih knjižničarskih poslova, stoga mora imati stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja (diplomirani knjižničar). Prihvaćen Prihvaćeno. U članku 20. propisani uvjeti za ravnatelja javne knjižnice.
89 Iva Grković I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. TEKST PRIJEDLOGA Članak 19. Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice ‒razmatra izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 19, promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice na prijedlog ravnatelja ‒razmatra i nadzire izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe na prijedlog ravnatelja ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju stručna znanja. A ako već donose planove moraju ih moći i nadzirati, a ne samo razmatrati. Prihvaćen Prihvaćeno
90 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. Riječ "znanja" zamijeniti sa "znanosti" Prihvaćen Prihvaćeno.
91 Iva Grković I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. TEKST PRIJEDLOGA Članak 17(1)... Tijela javne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 17., st. 1. treba izmijeniti tako da glasi: Tijela samostalne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Tijela knjižnice u sastavu su: voditelj i Knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Predlagatelj u nekoliko navrata različito definira javnu knjižnicu, ponekad kao isključivo samostalnu (čl. 3. i čl. 17.), a ponekad kao knjižnicu u sastavu čiji je osnivač u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske (čl. 10.). Knjižnice u sastavu nemaju ravnatelje, niti upravna vijeća. Velika je šteta što je Predlagatelj odustao od tijela knjižnični odbor, koji je svojevrsna kombinacija upravnog i stručnog tijela, a kojeg su imale knjižnice u sastavu. Javne knjižnice mogu biti samostalne i knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu RH ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. TEKST PRIJEDLOGA Članak 17(2)... Privatna knjižnica ima tijela propisana posebnim zakonom te stručno vijeće sukladno odredbama ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. Prihvaćen Ne prihvaća se, Nacrt prijedloga zakona ne poznaje pojam samostalne knjižnice, te su sukladno tome općenito propisana tijela knjižnice, a kroz odredbe cijelog zakona su propisane i iznimke od ove odredbe, ovisno o tome radi li se o knjižnici ili knjižnici u sastavu te o tome radi li se o privatnoj ili javnoj knjižnici. Također, odredba stavka 2. ne prihvaća se brisati iz razloga što privatna knjižnica može biti osnovana i u drugom pravnom obliku osim kao ustanova te za te druge pravne oblike posebni zakoni propisuju njihova tijela, tako da se za te pravne oblike ovim zakonom nije moguće propisati tijela nego se mora propisati iznimka.
92 Iva Grković I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. TEKST PRIJEDLOGA Članak. 15 (2)... Odluku o prestanku i statusnim promjenama javnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 15., st. 2. treba izmijeniti tako da glasi: Odluku o prestanku i statusnim promjenama samostalnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima. Prihvaćen Prihvaćeno
93 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Predlaže se dopunjeni tekst st. 2: (2) Knjižnična djelatnost i građa od javnog je interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. Obrazloženje: U predgovoru t. 2. osnovna pitanja koja se uređuju predloženim Zakonom … - Uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti… Djelatnost uređuje i organizira građu, stoga se ne može samo reći da je građa od interesa za RH građa, već i djelatnost koja se bavi tom građom. Potrebno istaknuti 'javni interes' zbog Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka Prihvaćen Prihvaća se, u članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživa njezinu osobitu zaštitu.
94 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI U odlomku: "U razdoblju od donošenja Zakona o knjižnicama (Narodne novine, broj 105/97., 5/98., 104/00. i 69/09. ) do danas nije bilo većih izmjena u tekstu Zakona. U navedenom razdoblju došlo je do znatnih promjena u društvu koje su se dogodile pod snažnim utjecajem novih tehnologija i novih oblika komuniciranja stoga određene vrste djelovanja knjižnica, njihove službe i usluge (poput digitalizacije, prikupljanja digitalnih matrica,..." zamijeniti 'prikupljanja digitalnih matrica" s "prikupljanja obveznog primjerka svih vrsta građe". Obrazloženje: Nije potrebno isticanje digitalnih matrica kao tehnološke novine jer one postoje od početka korištenja računala za izradu dokumenata/publikacija/građe. Bitno je da novi Zakon naglasi potrebu prikupljanja i trajne pohrane digitalnih tiskarskih matrica kao dijela zaštite kulturne i znanstvene baštine što bi bila značajna novost u prikupljanju digitalnog obveznog primjerka i osiguralo uštedu sredstava za digitalizaciju u budućnosti. Dio teksta koji počinje s "Odredbe o slobodnom pristupu informacijama i javnom pristupu mreži…" zamijeniti s "Odredbe o slobodnom pristupu informacijama i javnom pristupu internetu..." Obrazloženje: „Mreža“ mogu biti i samo lokalno umrežena/povezana računala za što nije potreban internet. Prihvaćen Prihvaćeno
95 Iva Grković I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. Podržavam prijedlog i komentar Hrvatskoga knjižničarskog društva: TEKST PRIJEDLOGA Članak 9…. Knjižnica se može osnovati kao ustanova, zaklada, zadruga, udruga ili trgovačko društvo, osim ako ovim Zakonom nije drukčije uređeno. Radi se o pravno neodrživoj konstrukciji na više nivoa, koja potpuno nepotrebno otvara nepremostive dvojbe i, u krajnjoj posljedici, postojanje bilo kakvog knjižničnog sustava čini neodrživim, pa se kao takav u cijelom tekstu mora odbaciti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. OBRAZLOŽENJE: Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotrebni pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Donje obrazloženje naravno, ne mora se dalje čitati ako je predlagač zabunom zamijenio knjižnicu sa knjižarom. Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na "javne" i "privatne", umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Tako za tzv. „privatne knjižnice“ ne bi vrijedili čak niti oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju posebni temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. Dakle, posebno samostalna, knjižnica NE može funkcionirati kao samostalno trgovačko društvo za privatni profit, jer bi se tu radilo o trgovačkom društvu, a ne knjižnici. Takvo trgovačko društvo, ili zadruga, već je u svim detaljima, kao i temeljnim svrhama propisano u Zakonu o trgovačkim društvima i nema zakonskih uvjeta niti potrebe stavljati ga u Zakon u knjižnicama. Dakle, radilo bi se o društvima koja se bave komercijalizacijom informacija za privatni interes, a koja i danas već postoje (primjer: IUS Info servis) i kao takva su moguća, s time što se tada ne radi o knjižnicama i takve su djelatnosti s razlogom i strogo odvojene od knjižnica. Razlog je, osim služenja javnom interesu i građanima, i u tome što knjižnice iz tog svog statusa crpe i neke specifične povlastice i pravnu zaštitu u propisima i u društvu, npr. kroz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredbi EU o zaštiti osobnih podataka, kroz školske, obrazovne, proračunske propise, propise iz područja poreza, kulture, financiranje projekata poput digitalizacije itd. i sl. NEPROFITNOST kao osnovna karakteristika knjižnica važna je i zbog natječaja za različite javne projekte financiranja na državnom, europskom i svjetskom nivou, koji smiju podupirati samo takvu djelatnost i samostalna trgovačka i privatno-interesna društva po logici tu ne mogu pripadati. Sve navedeno NE može, po zakonodavnoj logici, pravilima tržišnog natjecanja koja bi time bila narušena i dr. razlozima specifičnim za trgovačka društva ili zadruge, biti primijenjeno na komercijalno-profitne oblike udruživanja poput trgovačkih društava ili zadruga, koje su već strogo regulirane posebnim zakonima, organizirane na privatno-interesnoj bazi i za koje vrijede sasvim drugi prateći propisi, od računovodstvenih, financijskih, do organizacijskih. Takvo miješanje organizacijskih i vlasničkih oblika bilo bi u potpunom neskladu s funkcioniranjem ostalih knjižnica i njihovom temeljnom svrhom, onemogućili bi kao što je već rečeno i usklađivanje unutar matične djelatnosti, knjižničnih sustava i dr. Trgovačko društvo može, i zakonodavnih prepreka nema, osnovati i imati knjižnicu u svom sastavu, pa tako početak čl. 9. Prijedloga može glasiti i "knjižnicu može osnovati...ustanova, zaklada...", no to nema smisla posebno isticati u propisu, jer se i sadašnjim zakonom to podrazumijeva putem odredbe o drugim pravnim i fizičkim osobama, koja mu, temeljno usklađena s ostalim knjižnicama, bez prepreka može pomoći u ostvarivanju ciljeva tog društva. No, samostalna knjižnica u takvom privatnom vlasničkopravnom okviru nije ništa drugo nego komercijalni informacijski servis, kakvi postoje već i danas u RH i koji, podložni sasvim drugim propisima od knjižnica, funkcioniraju na sasvim zasebnim osnovama i bez privilegija i zakonske zaštite u određenim slučajevima, ili posebnih funkcija koje izlaze iz njihove temeljne društvene svrhe i javnog interesa. Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne / narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (Stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, a što je postojeći Zakon stavio izvan snage i otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Isto tako, ponovo se koristi pojam javne knjižnice; neusklađenost u tretiranju knjižnica u sastavu: jednom predstavljaju ustrojstvenu jedinicu, dok u školskim ustanovama, visokoškolskim učilištima i javnim znanstvenim institucijama predstavljaju sastavni dio ustanove. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…, te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“ Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. Prihvaćen Brisan
96 Iva Grković I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 8 (1)…. Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, knjižnica na visokom učilištu, znanstvena, specijalna te knjižnica vjerske zajednice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. OBRAZLOŽENJE: Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi, a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nejasno je zašto se uopće odstupilo od ovog naziva. Nije jasno što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica. To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 8 (2)…. Pojedine knjižnice mogu prema potrebi obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili jasno navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. OBRAZLOŽENJE: Ovo može otvoriti prostor za malverzacije, na primjer da se smanji broj knjižnica, da se jedna ugasi, jer ta druga može preuzeti funkciju prve. Prihvaćen Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku. Propisano u članku 10. Zakona da poslove narodne knjižnice može obavljati i neka druga knjižnica što se uređuje ugovorom
97 Društvo knjižničara Karlovačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 30. (1)… Sredstva za rad knjižnica osigurava osnivač, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za program, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. Prihvaćen Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima
98 Društvo knjižničara Karlovačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 24. Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 24, st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja. OBRAZLOŽENJE: S obzirom da u većini knjižnica u sastavu rade od jedne do tri1-3 osobe, voditelj knjižnice u sastavu radi velik dio stručnih knjižničarskih poslova, stoga mora imati stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja (diplomirani knjižničar). Prihvaćen Prihvaćeno. U članku 20. propisani uvjeti za ravnatelja javne knjižnice.
99 Društvo knjižničara Karlovačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. Članak 19, promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice na prijedlog ravnatelja ‒razmatra i nadzire izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe na prijedlog ravnatelja ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju stručna znanja. A ako već donose planove moraju ih moći i nadzirati, a ne samo razmatrati. Prihvaćen Prihvaćeno
100 Alida Devčić Crnić I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. U školskoj knjižnici 70% strukture radnog vremena knjižničara čini odgojno-obrazovna djelatnost. Nadalje knjižnični fondovi školskih knjižnica najčešće ne sadrže vrijednu građu koja je predmetom posebne zaštite. Pojam knjižnične djelatnosti kao što stoji u sadašnjem Zakonu sveobuhvatan je i podrazumijeva građu, usluge, knjižnične postupke, programe i dr. Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću Prihvaćen Prihvaća se, u članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku.
101 Društvo knjižničara Karlovačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. Čl. 15., st. 2. treba izmijeniti tako da glasi: Odluku o prestanku i statusnim promjenama samostalnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice. Prihvaćen Prihvaćeno
102 Jelena Ivanišević PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Slažem se s komentarom Hrvatskog knjižničarskog društva: "Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručni odbor HKD-a traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." Prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
103 Andreja Tominac, viša knjižničarka, članica Komisije za visokoškolske knjižnice (HKD) I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. Članak 9. ODBACITI i unijeti tekst članaka 4. i 5. važećeg Zakona o knjižnicama (NN 105/97) koji glasi: Članak 4. Knjižnice se osnivaju kao javne ustanove ili kao ustanove (u daljnjem tekstu: samostalne knjižnice). Pod uvjetima propisanim ovim Zakonom knjižničnu djelatnost mogu obavljati ustanove i druge pravne osobe, pri čemu se radi obavljanja knjižnične djelatnosti moraju ustanoviti posebne ustrojbene jedinice ovih ustanova i drugih pravnih osoba (u daljnjem tekstu: knjižnice u sustavu). Članak 5. Samostalne knjižnice kao javne ustanove mogu osnovati Republika Hrvatska, županije, Grad Zagreb, gradovi i općine. Samostalne knjižnice mogu osnovati i druge domaće pravne i fizičke osobe. Više osnivača može zajednički osnovati samostalnu knjižnicu, a međusobna prava i obveze uređuju ugovorom. OBRAZLOŽENJE: Članak 4. važećeg zakona u stavku 2. određuje način osnivanja knjižnica u sastavu radi obavljanja knjižnične djelatnosti i ne podržavamo da ga se Predlagatelj odrekne. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) u kojima se na str. 6 u poglavlju 5. RESURSI: STRUČNE SLUŽBE, PROSTOR, OPREMA I FINANCIJE navodi: Postoje dokazi da visoko učilište može osigurati dovoljno sredstava za uspjeh svih dionika i vlastiti kontinuitet: 5.1 Visoko učilište osigurava studentima odgovarajuće materijalne resurse, kao što su predavaonice, laboratoriji i oprema, knjižnica, računala, prostorije za individualni i grupni rad i ostalo. […] 5.3: Veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju. (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. Prihvaćen Brisan
104 Marijana Mišetić, predsjednica Komisije za visokoškolske knjižnice (HKD) I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. ČLANAK 30. - potrebno je dodati da se sredstva za rad knjižnica osiguravaju i iz državnog proračuna Prihvaćen Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima.
105 Alica Kolarić I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. Članak 8., st. 1. umjesto teksta u Prijedlogu treba glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi i odgovara UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Knjižnice vjerske zajednice spadaju u specijalne knjižnice te ih nije potrebno posebno navoditi (a njihovo navođenje postavlja pitanje o motivu i posljedicama u praksi). Prihvaćen Prihvaćeno.
106 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. Članak 34. (1)… Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i specijalne knjižnice. IZMJENA PRIJEDLOGA Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE Usklađeno prema člancima u prethodnom tekstu. Prihvaćen Prihvaćeno. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja.
107 Marijana Mišetić, predsjednica Komisije za visokoškolske knjižnice (HKD) I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. ČLANAK 8. - nisu jasni kriteriji klasifikacije knjižnica - knjižnice vjerskih zajednica specijalne su knjižnice - Prijedlog Zakona treba slijediti međunarodne klasifikacije, smjernice i standarde Prihvaćen Nomenklatura je prihvaćena i usuglašena sa Ministarstvom znanosti i obrazovanja a za svaku vrstu knjižnice će biti doneseni standardi te neće doći do konfuzije u razumijevanja pojmova. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku.
108 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. Članak 30. (1)… Sredstva za rad knjižnica osigurava osnivač, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za program, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. Prihvaćen Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima.
109 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. Članak 24. (1)… Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 24, st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja. OBRAZLOŽENJE: S obzirom da u većini knjižnica u sastavu rade od jedne do tri1-3 osobe, voditelj knjižnice u sastavu radi velik dio stručnih knjižničarskih poslova, stoga mora imati stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja (diplomirani knjižničar). Prihvaćen Prihvaćeno. U članku 20. propisani uvjeti za ravnatelja javne knjižnice.
110 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 19. Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice ‒razmatra izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 19, promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice na prijedlog ravnatelja ‒razmatra i nadzire izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe na prijedlog ravnatelja ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju stručna znanja. A ako već donose planove moraju ih moći i nadzirati, a ne samo razmatrati. Prihvaćen Prihvaćeno
111 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. Članak 17(2)... Privatna knjižnica ima tijela propisana posebnim zakonom te stručno vijeće sukladno odredbama ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. Prihvaćen Ne prihvaća se brisati iz razloga što privatna knjižnica može biti osnovana i u drugom pravnom obliku osim kao ustanova te za te druge pravne oblike posebni zakoni propisuju njihova tijela, tako da se za te pravne oblike ovim zakonom nije moguće propisati tijela nego se mora propisati iznimka.
112 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak. 15 (2)... Odluku o prestanku i statusnim promjenama javnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 15., st. 2. treba izmijeniti tako da glasi: Odluku o prestanku i statusnim promjenama samostalnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima. Prihvaćen Prihvaćeno
113 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. Članak 12 (2)…. Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne, specijalne i knjižnice vjerskih zajednica, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne i specijalne, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima po pitanju vjerskih knjižnica i naziva visokoškolske knjižnice. Prihvaćen Prihvaćen
114 Marijana Mišetić, predsjednica Komisije za visokoškolske knjižnice (HKD) I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. ČLANAK 4. - status kulturnog dobra moraju dobiti svi arhivski primjerci svih publikacija koje pripadaju korpusu Croatica – nacionalna zbirka - iz Prijedloga Zakona isključiti nejasan pojam javnih knjižnica. Dok je pojam "public libraries" (hr. dosl. "javne knjižnice") dobro poznat u anglosaksonskom knjižničarstvu, i može imati različita, ali neupitna i jasna značenja, u kontekstu Prijedloga Zakona pojam javnih knjižnica nije jasan. Jesu li to knjižnice za javnost, besplatne knjižnice, javno financirane knjižnice, narodne knjižnice, knjižnice suprotne od privatnih...? - na to se nadovezuje sljedeći problem koji proizlazi iz teksta Prijedloga Zakona: sve knjižnične zbirke izgrađene temeljem obveznog primjerka prema smjernicama Vijeća Europe, EBLIDA-e i IFLA-e imaju status kulturnog dobra, dok prema St. (2) Prijedloga Zakona taj status ima samo ona građa koja se nalazi u javnim knjižnicama. Kako u Hrvatskoj postoje knjižnice koje primaju obvezni primjerak, a prema odredbama Prijedloga Zakona ne bi se ubrajale među javne knjižnice kako ih Prijedlog Zakona definira, došlo bi do različitog tretiranja pojma kulturnog dobra na temelju mjesta njegova čuvanja a ne na temelju njegove baštinske vrijednosti i inherentnih obilježja Prihvaćen Prihvaćeno
115 Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 50. (3) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjivat će se: - Pravilnik o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (Narodne novine, broj 139/98. i 25/17.) - Standardi za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 58/99.) - Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (Narodne novine, broj 28/11., 16/14., 60/14. – Ispravak i 47/17.) - Pravilnik o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 43/01.) - Pravilnik o reviziji i otpisu knjižnične građe (Narodne novine, broj 21/02.) - Pravilnik o zaštiti knjižnične građe (Narodne novine, broj 52/05.) IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. Prihvaćen Prihvaćen.
116 Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U članku 44. ne spominje se izrijekom tko ima nadzor nad radom znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Predlaže se dopuna novim stavkom (4) na sljedeći način: (4) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. Prihvaćen Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju.
117 Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 43.. Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica ili druga knjižnica koju ministarstvo nadležno za poslove kulture ovlasti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. Prihvaćen Prihvaćen.
118 Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. S čl. 36. (vezan članak 32). trebao bi glasiti: (1) već iznad predložena izmjena…. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. ..... (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Članak 37. Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. Prihvaćen Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra. Članak 37. - Ne prihvaća se iz razloga što članove Hrvatskog knjižničnog vijeća moraju imenovati središnja tijela državne uprave u čijem djelokrugu su knjižnice te relevantne institucije u tom području.
119 Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 30. Sredstva za rad knjižnica osigurava osnivač, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za program, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. Prihvaćen Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima.
120 Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 24. Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 24, st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja. OBRAZLOŽENJE: S obzirom da u većini knjižnica u sastavu rade od jedne do tri1-3 osobe, voditelj knjižnice u sastavu radi velik dio stručnih knjižničarskih poslova, stoga mora imati stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja (diplomirani knjižničar). Prihvaćen Prihvaćeno s time da je definirano da voditelj knjižnice u sastavu mora ispunjavati uvjete kao i ravnatelj javne knjižnice što odgovara prijedlogu predlagatelja. Definirano je u članku 20.
121 Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 19. Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice ‒razmatra izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 19, promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice na prijedlog ravnatelja ‒razmatra i nadzire izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe na prijedlog ravnatelja ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju stručna znanja. A ako već donose planove moraju ih moći i nadzirati, a ne samo razmatrati. Prihvaćen Prihvaćeno
122 Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak. 15 (2)... Odluku o prestanku i statusnim promjenama javnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 15., st. 2. treba izmijeniti tako da glasi: Odluku o prestanku i statusnim promjenama samostalnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima. Prihvaćen Prihvaćeno
123 Sveučilišna knjižnica u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. Čl. 12. Stavak 1. i 2. (1) Knjižnica se može osnovati ako su, sukladno odredbama standarda za pojedinu vrstu knjižnica, osigurani: - knjižnična građa - prostor, oprema i pristup informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji - sredstva za rad - rad stručnih knjižničarskih djelatnika - program rada i razvitka. (2) Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne, specijalne i knjižnice vjerskih zajednica, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. Komentar : Intencija da se knjižnice vjerskih zajednica izdvoje iz skupine specijalnih knjižnica? Što je s njihovim standardima „knjižnica vjerskih zajednica“? Prihvaćen Prihvaćen
124 Sveučilišna knjižnica u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. Članak 8. , stavak 1. (1) Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, knjižnica na visokom učilištu, znanstvena, specijalna te knjižnica vjerske zajednice. KOMENTAR : Ovdje su knjižnice vjerskih zajednica izdvojene iz skupine specijalnih knjižnica u posebnu skupinu! Prihvaćen Prihvaćeno. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku.
125 Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 12. Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne, specijalne i knjižnice vjerskih zajednica, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne i specijalne, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima po pitanju vjerskih knjižnica i naziva visokoškolske knjižnice. Prihvaćen Prihvaćen
126 Sveučilišna knjižnica u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. Čl. 3, stavak 5. 5. knjižnica vjerske zajednice je knjižnica koja posjeduje knjižničnu građu vjerske zajednice dostupnu javnosti Komentar : Knjižnice vjerskih zajednica posjeduju vjerojatno primarno građu s vjerskom tematikom dostupnu javnosti. Većina samostanskih knjižnica posjeduje i značajan broj inkunabula, stariju građu na latinskom i drugim jezicima, rukopisnu građu ,dokumente, matice, karte. notnu građu itd., … i njeguju zbirku Croatica. Njihov fond bi trebalo biti od interesa za Republiku Hrvatsku koja skrbi o knjižnoj građi kao dijelu svoje baštine. Mnogi samostani i njihove knjižnice kroz povijest su bili rasadište pismenosti i kulture diljem Hrvatske. Mnogi nemaju sređen fond i prostor za pohranu, stoga njihova građa nije dostupna javnosti. Prihvaćen Prihvaćeno. Točka 5. članka 3. Nacrta prijedloga zakona je brisana, a knjižnična građa vjerskih zajednica koja ima status kulturnog dobra razrađena je među odredbama kojima se uređuje zaštita knjižnične građe.
127 Sveučilišna knjižnica u Splitu PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, vrste knjižnica, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i knjižnični sustav Republike Hrvatske. … Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. … Komentar : Prema postojećem Zakonu o knjižnicama, knjižnice vjerskih zajednica pripadaju skupni specijalnih knjižnica i sukladno tome pripadaju im sva njihova prava, stoga navedena ocjena nije istinita. Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, knjižnice na visokim učilištima, sveučilišne, znanstvene i specijalne knjižnice. Komentar : Specijalne knjižnice, skupina kojoj pripadaju i vjerske knjižnice, dio su knjižničnog sustava Republike Hrvatske. Zašto se u prijedlogu novog zakona izdvajaju u posebnu skupinu i prestaju biti dio knjižničnog sustava Republike Hrvatske? To je nedopustivo jer u svojim zbirkama čuvaju neprocjenjivo kulturno dobro i važnu povijesnu građu. Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini djelovalo je 1768 knjižnica s 4066 zaposlenih djelatnika, …. . Prema vrsti knjižnica: 1 nacionalna knjižnica (300 zaposlenika), 7 sveučilišnih (174 zaposlenika), 118 knjižnica na visokim učilištima (332 zaposlenika), 2 općeznanstvene (48 zaposlenika), 146 specijalnih knjižnica (223 zaposlenika), 277 narodnih knjižnica (1660 zaposlenika), …. . Komentar : U statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske za 2016. godinu navode se podaci o djelovanju 1768 knjižnica u RH od kojih je 146 specijalnih knjižnica s 223 zaposlenika. U tom broju specijalnih knjižnica, podrazumijeva se da udio imaju i „vjerske“ jer su prema važećem Zakonu o knjižnicama dio te skupine. Prihvaćen Prihvaćeno i preuređeno.
128 Narodna knjižnica Virje I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. Prihvaćen Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima.
129 Narodna knjižnica Virje I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. U čl. 24. Prijedloga koji govori o voditeljima knjižnica u sastavu, tekst bi trebao glasiti: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i knjižnice u sastavu privatne škole, visokog učilišta i znanstvene institucije, može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice. Prihvaćen U članku 20. propisani uvjeti za ravnatelja javne knjižnice.
130 Društvo knjižničara Karlovačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. Podržavamo stav HKD-a oko ovog članka. Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. OBRAZLOŽENJE: Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotrebni pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Donje obrazloženje naravno, ne mora se dalje čitati ako je predlagač zabunom zamijenio knjižnicu sa knjižarom. Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na "javne" i "privatne", umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Tako za tzv. „privatne knjižnice“ ne bi vrijedili čak niti oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju posebni temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. Dakle, posebno samostalna, knjižnica NE može funkcionirati kao samostalno trgovačko društvo za privatni profit, jer bi se tu radilo o trgovačkom društvu, a ne knjižnici. Takvo trgovačko društvo, ili zadruga, već je u svim detaljima, kao i temeljnim svrhama propisano u Zakonu o trgovačkim društvima i nema zakonskih uvjeta niti potrebe stavljati ga u Zakon u knjižnicama. Dakle, radilo bi se o društvima koja se bave komercijalizacijom informacija za privatni interes, a koja i danas već postoje (primjer: IUS Info servis) i kao takva su moguća, s time što se tada ne radi o knjižnicama i takve su djelatnosti s razlogom i strogo odvojene od knjižnica. Razlog je, osim služenja javnom interesu i građanima, i u tome što knjižnice iz tog svog statusa crpe i neke specifične povlastice i pravnu zaštitu u propisima i u društvu, npr. kroz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredbi EU o zaštiti osobnih podataka, kroz školske, obrazovne, proračunske propise, propise iz područja poreza, kulture, financiranje projekata poput digitalizacije itd. i sl. NEPROFITNOST kao osnovna karakteristika knjižnica važna je i zbog natječaja za različite javne projekte financiranja na državnom, europskom i svjetskom nivou, koji smiju podupirati samo takvu djelatnost i samostalna trgovačka i privatno-interesna društva po logici tu ne mogu pripadati. Sve navedeno NE može, po zakonodavnoj logici, pravilima tržišnog natjecanja koja bi time bila narušena i dr. razlozima specifičnim za trgovačka društva ili zadruge, biti primijenjeno na komercijalno-profitne oblike udruživanja poput trgovačkih društava ili zadruga, koje su već strogo regulirane posebnim zakonima, organizirane na privatno-interesnoj bazi i za koje vrijede sasvim drugi prateći propisi, od računovodstvenih, financijskih, do organizacijskih. Takvo miješanje organizacijskih i vlasničkih oblika bilo bi u potpunom neskladu s funkcioniranjem ostalih knjižnica i njihovom temeljnom svrhom, onemogućili bi kao što je već rečeno i usklađivanje unutar matične djelatnosti, knjižničnih sustava i dr. Trgovačko društvo može, i zakonodavnih prepreka nema, osnovati i imati knjižnicu u svom sastavu, pa tako početak čl. 9. Prijedloga može glasiti i "knjižnicu može osnovati...ustanova, zaklada...", no to nema smisla posebno isticati u propisu, jer se i sadašnjim zakonom to podrazumijeva putem odredbe o drugim pravnim i fizičkim osobama, koja mu, temeljno usklađena s ostalim knjižnicama, bez prepreka može pomoći u ostvarivanju ciljeva tog društva. No, samostalna knjižnica u takvom privatnom vlasničkopravnom okviru nije ništa drugo nego komercijalni informacijski servis, kakvi postoje već i danas u RH i koji, podložni sasvim drugim propisima od knjižnica, funkcioniraju na sasvim zasebnim osnovama i bez privilegija i zakonske zaštite u određenim slučajevima, ili posebnih funkcija koje izlaze iz njihove temeljne društvene svrhe i javnog interesa. Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne / narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (Stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, a što je postojeći Zakon stavio izvan snage i otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Isto tako, ponovo se koristi pojam javne knjižnice; neusklađenost u tretiranju knjižnica u sastavu: jednom predstavljaju ustrojstvenu jedinicu, dok u školskim ustanovama, visokoškolskim učilištima i javnim znanstvenim institucijama predstavljaju sastavni dio ustanove. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…, te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“ Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. Isto se odnosi i na školske knjižnice u sastavu osnovnih i srednjih škola RH, važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom odgojno-obrazovnom procesu bez kojeg nema uspješnog nastavka obrazovanja na višim razinama. Nužno je osnovati knjižnicu u sastavu, školsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva i predmetnim studijem s pedagoškom grupom predmeta u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova. Prihvaćen Brisan
131 Društvo knjižničara Karlovačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. Članak 8 (2)…. Pojedine knjižnice mogu prema potrebi obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili jasno navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. OBRAZLOŽENJE: Ovo može otvoriti prostor za malverzacije, na primjer da se smanji broj knjižnica, da se jedna ugasi, jer ta druga može preuzeti funkciju prve. Prihvaćen Propisano u članku 10. Zakona da poslove narodne knjižnice može obavljati i neka druga knjižnica što se uređuje ugovorom
132 Narodna knjižnica Virje I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. Ovaj članak se u potpunosti kosi sa samim načelima knjižničarstva. PRIMJEDBE NA ČLANAK 9.: Potpuno je neprihvatljivo osnivanje javnih – poglavito narodnih - knjižnica iz javne sfere – kao javnih i profesionalno organiziranih, stručnih ustanova koje djeluju u skladu s međunarodno propisanim stručnim standardima, prebaciti u područje civilnoga društva kroz mogućnost da se osnivaju kao udruge itd., a pogotovo u područje tržišta, da se osnivaju kao trgovačka društva. Ustanove, zadruge i sl. nisu profesionalni oblik djelatnosti te je za struku neprihvatljivo da su zakonski izjednačene. Potpuno je neprihvatljivo tumačenje i težnja zakonodavca da se ovim člankom želi „omogućiti obavljanje knjižnične djelatnosti kroz svaki oblik pravne osobnosti“ – jer bi to bilo štetno za struku i cijelu djelatnost, kao na koncu i za same građane kao knjižnične korisnike. Tako nešto niti je potrebno, niti je moguće, niti se primjenjuje u zakonodavstvu drugih javnih sustava kao što je zdravstvo ili obrazovanje, a niti je praksa u drugim europskim zemljama jer ne vodi razvoju djelatnosti, nego njenoj deprofesionalizaciji i rastakanju, što ne može biti u interesu nikome, ni građanima kao pojedincima, a ni društvu u cjelini. 1.) Udruge, zaklade, zadruge, trgovačka društva djeluju prema drugim zakonima i mišljenja sam da će ih se neće moći obvezati na primjenu odredbi novog Zakon o knjižnicama uključujući i osiguranje potrebnih uvjeta za obavljanje djelatnosti. Najbolji primjer za to je što se ni dosadašnji Zakon o knjižnicama nije uspio provesti u svim sredinama jer Zakon o lokalnoj, područnoj i regionalnoj samoupravi ne sadrži odredbe, uključujući i prekršajne, o osnivanju narodne knjižnice i poštivanju standarda. 2.) Knjižnice su neprofitne ustanove i jedino kao takve mogu jamčiti jednakopravnost pristupa informacijama svim slojevima građana i korisničkih skupina te je nejasno zbog čega su ovdje trgovačka društva 3.) Udruge i slični subjekti kao i do sada mogu imati zbirke knjiga za svoje članstvo, ali ne treba imati pretenzije da to postanu knjižnice. Iz iskustva matičnosti možemo također potvrditi da su to vrlo nestabilni organizacijski oblici te kad je i bilo pokušaja da se knjižnica u sastavu udruge stručno uredi u čemu je pomoć pružila matična služba, čim se promijenilo vodstvo udruge, promijenili su se i prioriteti. Prihvaćen Brisan
133 Inja Cahun, dipl. knjižničarka I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. Dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. Prihvaćen Prihvaćen.
134 Inja Cahun, dipl. knjižničarka I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. Predlaže se dopuna novim stavkom (4) na sljedeći način: (4) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. Prihvaćen Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju.
135 Društvo knjižničara Karlovačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. Podržavamo komentar HKD-a. Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. OBRAZLOŽENJE: Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi,a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica? To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. Prihvaćen Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku.
136 Inja Cahun, dipl. knjižničarka I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. Prihvaćen Prihvaćen.
137 Narodna knjižnica Virje I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. ČLANAK 8., STAVAK 2. Iako identična odredba postoji i u trenutnom Zakonu, obzirom da je bilo različitih interpretacija (npr. prijedlog da u nekim sredinama školske knjižnice obavljaju funkciju i narodne knjižnice što se pokazalo neodrživim zbog različitih izvora financiranja, radnog vremena škole i dr.) potrebno je preciznije definirati koje vrste knjižnica mogu obavljati dvojne funkcije, primjerice (narodna i općeznanstvena, gradska i sveučilišna). PRIJEDLOG TEKSTA: Pojedine knjižnice mogu prema potrebi obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica kao što su općeznanstvena i narodna, te sveučilišna i narodna. ČLANAK 8., STAVAK 1. Uskladiti s odredbom ovog istog Prijedloga Zakona navedenom u Poglavlju 1. Ocjena stanja: "Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, knjižnice na visokim učilištima, sveučilišne, znanstvene i specijalne knjižnice." PRIJEDLOG: Izbaciti iz Stavka 1. pojam "vjerske knjižnice" jer se radi o podređenom pojmu tj. o podvrsti specijalnih knjižnica. Samo jedna podvrsta ne može se nasilno izdvajati iz skupine kojoj logično pripada i proglašavati posebnom VRSTOM knjižnica, jer ona to objektivno nije, niti ne može biti, jer za to ne ispunjava uvjete - dok ispunjava sve uvjete da bude podvrsta specijalnih knjižnica, što i jest, i tako se treba i tretirati u temeljnom Zakonu. Ako je ipak potrebno dodatno uređivanje pravnog statusa tzv. vjerskih knjižnica (što god one bile!), to treba rješavati nekim drugim propisima ili podzakonskim aktom, a ne samim temeljnim Zakonom o djelatnosti. Prihvaćen Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku. Nomenklatura je prihvaćena i usuglašena sa Ministarstvom znanosti i obrazovanja a za svaku vrstu knjižnice će biti doneseni standardi te neće doći do konfuzije u razumijevanja pojmova.
138 Inja Cahun, dipl. knjižničarka I.OPĆE ODREDBE, VIII. HRVATSKO KNJIŽNIČNO VIJEĆE U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. Prihvaćen Ne prihvaća se. Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo ministra kulture te nije tijelo državne uprave i ne može predlagati već samo savjetovati odnosno davati mišljenja. U odnosu na stručnost sastava ne stoji iznesena tvrdnja budući da članak 38. naglašava da član Vijeća može biti samo istaknuti stručnjak iz područja knjižničarske djelatnosti.
139 Inja Cahun, dipl. knjižničarka I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. Članak 34. (1)… izmijeniti: Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE Usklađeno prema člancima u prethodnom tekstu. Prihvaćen Prihvaćeno. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja.
140 Inja Cahun, dipl. knjižničarka I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. Prihvaćen Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima
141 Inja Cahun, dipl. knjižničarka I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. Članak 24, st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja. OBRAZLOŽENJE: S obzirom da u većini knjižnica u sastavu rade od jedne do tri1-3 osobe, voditelj knjižnice u sastavu radi velik dio stručnih knjižničarskih poslova, stoga mora imati stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja (diplomirani knjižničar). Prihvaćen Prihvaćeno. U članku 20. propisani uvjeti za ravnatelja javne knjižnice.
142 Inja Cahun, dipl. knjižničarka I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. Članak 19, promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice na prijedlog ravnatelja ‒razmatra i nadzire izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe na prijedlog ravnatelja ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju stručna znanja. A ako već donose planove moraju ih moći i nadzirati, a ne samo razmatrati. Prihvaćen Prihvaćeno
143 Inja Cahun, dipl. knjižničarka I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. Brisati: Privatna knjižnica ima tijela propisana posebnim zakonom te stručno vijeće sukladno odredbama ovoga Zakona. Prihvaćen Ne prihvaća se brisati iz razloga što privatna knjižnica može biti osnovana i u drugom pravnom obliku osim kao ustanova te za te druge pravne oblike posebni zakoni propisuju njihova tijela, tako da se za te pravne oblike ovim zakonom nije moguće propisati tijela nego se mora propisati iznimka.
144 Inja Cahun, dipl. knjižničarka I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. Članak 17., st. 1. treba izmijeniti tako da glasi: Tijela samostalne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Tijela knjižnice u sastavu su: voditelj i Knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Predlagatelj u nekoliko navrata različito definira javnu knjižnicu, ponekad kao isključivo samostalnu (čl. 3. i čl. 17.), a ponekad kao knjižnicu u sastavu čiji je osnivač u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske (čl. 10.). Knjižnice u sastavu nemaju ravnatelje, niti upravna vijeća. Velika je šteta što je Predlagatelj odustao od tijela knjižnični odbor, koji je svojevrsna kombinacija upravnog i stručnog tijela, a kojeg su imale knjižnice u sastavu. Javne knjižnice mogu biti samostalne i knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu RH ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Prihvaćen Ne prihvaća se, Nacrt prijedloga zakona ne poznaje pojam samostalne knjižnice, te su sukladno tome općenito propisana tijela knjižnice, a kroz odredbe cijelog zakona su propisane i iznimke od ove odredbe, ovisno o tome radi li se o knjižnici ili knjižnici u sastavu te o tome radi li se o privatnoj ili javnoj knjižnici.
145 Inja Cahun, dipl. knjižničarka I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. Čl. 15., st. 2. treba izmijeniti tako da glasi: Odluku o prestanku i statusnim promjenama samostalnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima. Prihvaćen Prihvaćeno
146 Klaudija Mandić I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. Članak 8. st. 2 treba brisati ili jasnije navesti pod kojim okolnostima se to može dogoditi. Ovo daje prostora onima koji bi "preko noći" knjižnice otvarali i isto tako ih zatvarali. Prihvaćen Zakonom je precizno definirano prestanak rada knjižnice, dok se ovim člankom propisuje isključivo da prema potrebi pojedine knjižnice mogu obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica.
147 Inja Cahun, dipl. knjižničarka I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. Dopuniti stavak 3.: Nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ministrima predlaže Hrvatsko knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Hrvatsko knjižnično vijeće, AKO u njemu većinu članova čine stručnjaci iz područja knjižničarstva (što je ugroženo Prijedlogom), predlaže ministrima nacionalni plan razvitka knjižnica, s obzirom da postojeći Zakon u čl. 32. predviđa kako HKV kao stručno tijelo predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, što bi bio ekvivalent sadašnjem nazivu tog plana Prihvaćen prihvaćen
148 Inja Cahun, dipl. knjižničarka I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne i specijalne, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima po pitanju vjerskih knjižnica i naziva visokoškolske knjižnice. Prihvaćen Prihvaćen
149 Inja Cahun, dipl. knjižničarka I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. Javna knjižnica je već na isti način opisana u općim odredbama stoga ta definicija ili tamo ili ovdje nije potrebna. Sve osim knjižnice u sastavu su spomenute u Općim odredbama, ili i nju treba dodati ili ih sve na drugi način definirati. Prihvaćen Odbijeno. Ovim člankom se detaljno regulira osnivanje knjižnica.
150 Inja Cahun, dipl. knjižničarka I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. OBRAZLOŽENJE: Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotrebni pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Donje obrazloženje naravno, ne mora se dalje čitati ako je predlagač zabunom zamijenio knjižnicu sa knjižarom. Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na "javne" i "privatne", umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Tako za tzv. „privatne knjižnice“ ne bi vrijedili čak niti oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju posebni temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. Dakle, posebno samostalna, knjižnica NE može funkcionirati kao samostalno trgovačko društvo za privatni profit, jer bi se tu radilo o trgovačkom društvu, a ne knjižnici. Takvo trgovačko društvo, ili zadruga, već je u svim detaljima, kao i temeljnim svrhama propisano u Zakonu o trgovačkim društvima i nema zakonskih uvjeta niti potrebe stavljati ga u Zakon u knjižnicama. Dakle, radilo bi se o društvima koja se bave komercijalizacijom informacija za privatni interes, a koja i danas već postoje (primjer: IUS Info servis) i kao takva su moguća, s time što se tada ne radi o knjižnicama i takve su djelatnosti s razlogom i strogo odvojene od knjižnica. Razlog je, osim služenja javnom interesu i građanima, i u tome što knjižnice iz tog svog statusa crpe i neke specifične povlastice i pravnu zaštitu u propisima i u društvu, npr. kroz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredbi EU o zaštiti osobnih podataka, kroz školske, obrazovne, proračunske propise, propise iz područja poreza, kulture, financiranje projekata poput digitalizacije itd. i sl. NEPROFITNOST kao osnovna karakteristika knjižnica važna je i zbog natječaja za različite javne projekte financiranja na državnom, europskom i svjetskom nivou, koji smiju podupirati samo takvu djelatnost i samostalna trgovačka i privatno-interesna društva po logici tu ne mogu pripadati. Sve navedeno NE može, po zakonodavnoj logici, pravilima tržišnog natjecanja koja bi time bila narušena i dr. razlozima specifičnim za trgovačka društva ili zadruge, biti primijenjeno na komercijalno-profitne oblike udruživanja poput trgovačkih društava ili zadruga, koje su već strogo regulirane posebnim zakonima, organizirane na privatno-interesnoj bazi i za koje vrijede sasvim drugi prateći propisi, od računovodstvenih, financijskih, do organizacijskih. Takvo miješanje organizacijskih i vlasničkih oblika bilo bi u potpunom neskladu s funkcioniranjem ostalih knjižnica i njihovom temeljnom svrhom, onemogućili bi kao što je već rečeno i usklađivanje unutar matične djelatnosti, knjižničnih sustava i dr. Trgovačko društvo može, i zakonodavnih prepreka nema, osnovati i imati knjižnicu u svom sastavu, pa tako početak čl. 9. Prijedloga može glasiti i "knjižnicu može osnovati...ustanova, zaklada...", no to nema smisla posebno isticati u propisu, jer se i sadašnjim zakonom to podrazumijeva putem odredbe o drugim pravnim i fizičkim osobama, koja mu, temeljno usklađena s ostalim knjižnicama, bez prepreka može pomoći u ostvarivanju ciljeva tog društva. No, samostalna knjižnica u takvom privatnom vlasničkopravnom okviru nije ništa drugo nego komercijalni informacijski servis, kakvi postoje već i danas u RH i koji, podložni sasvim drugim propisima od knjižnica, funkcioniraju na sasvim zasebnim osnovama i bez privilegija i zakonske zaštite u određenim slučajevima, ili posebnih funkcija koje izlaze iz njihove temeljne društvene svrhe i javnog interesa. Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne / narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (Stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, a što je postojeći Zakon stavio izvan snage i otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Isto tako, ponovo se koristi pojam javne knjižnice; neusklađenost u tretiranju knjižnica u sastavu: jednom predstavljaju ustrojstvenu jedinicu, dok u školskim ustanovama, visokoškolskim učilištima i javnim znanstvenim institucijama predstavljaju sastavni dio ustanove. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…, te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“ Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. Prihvaćen Brisan
151 Inja Cahun, dipl. knjižničarka I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. ST.2: Pojedine knjižnice mogu prema potrebi obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica. - Ovo može otvoriti prostor za malverzacije, na primjer da se smanji broj knjižnica, da se jedna ugasi, jer ta druga može preuzeti funkciju prve. Prihvaćen Zakonom je precizno definirano prestanak rada knjižnice, dok se ovim člankom propisuje isključivo da prema potrebi pojedine knjižnice mogu obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica.
152 Inja Cahun, dipl. knjižničarka I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. Brisati: Pojedine knjižnice mogu prema potrebi obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica. ili jasno navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. Prihvaćen Zakonom je precizno definirano prestanak rada knjižnice, dok se ovim člankom propisuje isključivo da prema potrebi pojedine knjižnice mogu obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica.
153 Inja Cahun, dipl. knjižničarka I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. OBRAZLOŽENJE: Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi, a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nejasno je zašto se uopće odstupilo od ovog naziva. Nije jasno što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica. To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. Prihvaćen Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku.
154 Inja Cahun, dipl. knjižničarka I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. Brisati: U pogledu korištenja knjižnične građe kojoj nije istekao rok autorsko pravne zaštite primjenjuju se propisi iz područja autorskog prava. Prihvaćen Prihvaćeno, uređeno u čl. 4. stavku 2. i prošireno u odredbi članka 29. stavka 3. koji se odnosi na Hrvatsku knjižnicu za slijepe.
155 Inja Cahun, dipl. knjižničarka I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. Članak 4., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Na jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu koja ima obilježja kulturnog dobra, odnosno koja je od posebnog značenja ili vrijednosti, primjenjuju se i propisi o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Prihvaćen Prihvaćeno. Zaštita knjižnične građe regulirana je člankom 44. Zakona.
156 Ana Škvarić, dipl. knjižničarka, članica Komisije za pokretne knjižnice HKD-a / članica Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. Brisati Stavak 2. Prihvaćen Ne prihvaća se brisati iz razloga što privatna knjižnica može biti osnovana i u drugom pravnom obliku osim kao ustanova te za te druge pravne oblike posebni zakoni propisuju njihova tijela, tako da se za te pravne oblike ovim zakonom nije moguće propisati tijela nego se mora propisati iznimka.
157 Katarina Todorcev Hlača Predsjednica Radne grupe za manjinske knjižnice HKD I.OPĆE ODREDBE, Članak 31. Članak 31. (1) Knjižnica kojoj je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za proračunske korisnike. (2) Knjižnica vjerske zajednice odnosno manjinska knjižnica osnovana kao ustanova i knjižnica osnovana kao zaklada vode financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za neprofitne organizacije. Prihvaćen Knjižnica vjerske knjižnice su specijalne knjižnice, dok je manjinska knjižnica zbirka unutar knjižnice, te se ne navode u ovom članku.
158 Ana Škvarić, dipl. knjižničarka, članica Komisije za pokretne knjižnice HKD-a / članica Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. Podjela na javne i privante knjižnice je potpuno nepotrebna. Ova odredba ujedno otvara vrata deprofesionalizaciji knjižnične djelatnosti u RH. Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. Prihvaćen Brisan
159 Ana Škvarić, dipl. knjižničarka, članica Komisije za pokretne knjižnice HKD-a / članica Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. Izdvajanje knjižnica vjerskih zajednica je nepotrebno. Članak 8., st. 2. brisati ili navesti iznimnje okolonosti kad se to može primijeniti. Prihvaćen Prihvaćeno. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku. Propisano u članku 10. Zakona da poslove narodne knjižnice može obavljati i neka druga knjižnica što se uređuje ugovorom
160 Ana Škvarić, dipl. knjižničarka, članica Komisije za pokretne knjižnice HKD-a / članica Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Umjesto „knjižnična građa“ navesti „knjižnična djelatnost“. Prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku.
161 Marija Čačić, predsjednica Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Podržavam komentar Hrvatskog knjižničarskog društva koji glasi "Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručni odbor HKD-a traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." Prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
162 Jagoda Ille, viša knjižničarka I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. Predlaže se brisanje stavka (3) Predviđena je prekršajna odgovornost ravnatelja kao odgovorne osobe u knjižnici za sve prekršaje iz stavka 1., a samim time i obvezuje odgovornu osobu, odnosno ravnatelja da osigura uvjete za obavljanje poslova. Ako se pojedini zadaci ne izvršavaju na vrijeme ili ne provode, nije odgovorna fizička osoba, s obzirom na to da iznad sebe ima ravnatelja koji treba ravnati institucijom. Usto, ravnatelj kroz interne akte (poput pravilnika o radu) ima mogućnost sankcionirati fizičku osobu zaduženu za pojedine poslove (npr. otkazati ugovor o radu i nadoknaditi štetu) ako je to potrebno. Prihvaćen Prihvaćen.
163 Jagoda Ille, viša knjižničarka I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. Čl. 43. st. (1) izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica na način propisan pravilnikom o matičnoj djelatnosti. Prihvaćen Prihvaćen.
164 Silvija Perić I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. Prihvaćen Brisan
165 Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 9. Knjižnica se može osnovati kao ustanova, zaklada, zadruga, udruga ili trgovačko društvo, osim ako ovim Zakonom nije drukčije uređeno. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. OBRAZLOŽENJE: Radi se o pravno neodrživoj konstrukciji na više nivoa, koja potpuno nepotrebno otvara nepremostive dvojbe i, u krajnjoj posljedici, postojanje bilo kakvog knjižničnog sustava čini neodrživim, pa se kao takav u cijelom tekstu mora odbaciti. Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotrebni pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Donje obrazloženje naravno, ne mora se dalje čitati ako je predlagač zabunom zamijenio knjižnicu s knjižarom. Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na "javne" i "privatne", umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Tako za tzv. „privatne knjižnice“ ne bi vrijedili čak niti oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju posebni temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. Dakle, posebno samostalna, knjižnica NE može funkcionirati kao samostalno trgovačko društvo za privatni profit, jer bi se tu radilo o trgovačkom društvu, a ne knjižnici. Takvo trgovačko društvo, ili zadruga, već je u svim detaljima, kao i temeljnim svrhama propisano u Zakonu o trgovačkim društvima i nema zakonskih uvjeta niti potrebe stavljati ga u Zakon u knjižnicama. Dakle, radilo bi se o društvima koja se bave komercijalizacijom informacija za privatni interes, a koja i danas već postoje (primjer: IUS Info servis) i kao takva su moguća, s time što se tada ne radi o knjižnicama i takve su djelatnosti s razlogom i strogo odvojene od knjižnica. Razlog je, osim služenja javnom interesu i građanima, i u tome što knjižnice iz tog svog statusa crpe i neke specifične povlastice i pravnu zaštitu u propisima i u društvu, npr. kroz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredbi EU o zaštiti osobnih podataka, kroz školske, obrazovne, proračunske propise, propise iz područja poreza, kulture, financiranje projekata poput digitalizacije itd. i sl. NEPROFITNOST kao osnovna karakteristika knjižnica važna je i zbog natječaja za različite javne projekte financiranja na državnom, europskom i svjetskom nivou, koji smiju podupirati samo takvu djelatnost i samostalna trgovačka i privatno-interesna društva po logici tu ne mogu pripadati. Sve navedeno NE može, po zakonodavnoj logici, pravilima tržišnog natjecanja koja bi time bila narušena i dr. razlozima specifičnim za trgovačka društva ili zadruge, biti primijenjeno na komercijalno-profitne oblike udruživanja poput trgovačkih društava ili zadruga, koje su već strogo regulirane posebnim zakonima, organizirane na privatno-interesnoj bazi i za koje vrijede sasvim drugi prateći propisi, od računovodstvenih, financijskih, do organizacijskih. Takvo miješanje organizacijskih i vlasničkih oblika bilo bi u potpunom neskladu s funkcioniranjem ostalih knjižnica i njihovom temeljnom svrhom, onemogućili bi kao što je već rečeno i usklađivanje unutar matične djelatnosti, knjižničnih sustava i dr. Trgovačko društvo može, i zakonodavnih prepreka nema, osnovati i imati knjižnicu u svom sastavu, pa tako početak čl. 9. Prijedloga može glasiti i "knjižnicu može osnovati...ustanova, zaklada...", no to nema smisla posebno isticati u propisu, jer se i sadašnjim zakonom to podrazumijeva putem odredbe o drugim pravnim i fizičkim osobama, koja mu, temeljno usklađena s ostalim knjižnicama, bez prepreka može pomoći u ostvarivanju ciljeva tog društva. No, samostalna knjižnica u takvom privatnom vlasničkopravnom okviru nije ništa drugo nego komercijalni informacijski servis, kakvi postoje već i danas u RH i koji, podložni sasvim drugim propisima od knjižnica, funkcioniraju na sasvim zasebnim osnovama i bez privilegija i zakonske zaštite u određenim slučajevima, ili posebnih funkcija koje izlaze iz njihove temeljne društvene svrhe i javnog interesa. Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne / narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (Stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, a što je postojeći Zakon stavio izvan snage i otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Isto tako, ponovo se koristi pojam javne knjižnice; neusklađenost u tretiranju knjižnica u sastavu: jednom predstavljaju ustrojstvenu jedinicu, dok u školskim ustanovama, visokoškolskim učilištima i javnim znanstvenim institucijama predstavljaju sastavni dio ustanove. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…, te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“ Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. Prihvaćen Brisan
166 Aniko Smiljanić I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. Članak 50. (3) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjivat će se: - Pravilnik o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (Narodne novine, broj 139/98. i 25/17.) - Standardi za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 58/99.) - Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (Narodne novine, broj 28/11., 16/14., 60/14. – Ispravak i 47/17.) - Pravilnik o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 43/01.) - Pravilnik o reviziji i otpisu knjižnične građe (Narodne novine, broj 21/02.) - Pravilnik o zaštiti knjižnične građe (Narodne novine, broj 52/05.) IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. Prihvaćen Prihvaćen.
167 Aniko Smiljanić I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. Članak 43 (1)... Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica ili druga knjižnica koju ministarstvo nadležno za poslove kulture ovlasti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. Prihvaćen Prihvaćen.
168 Aniko Smiljanić I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. Članak 40... (1) Nakladnik koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj i izdaje ili proizvodi tiskane publikacije, publikacije na elektroničkom prijenosnom mediju ili u drugim materijalnim oblicima iz članka 38. ovoga Zakona namijenjene javnosti, dužan je od te građe o svom trošku, a najkasnije u roku od 30 dana po završetku tiskanja, umnažanja ili proizvodnje, dostaviti Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu dva primjerka publikacija u analognom obliku, jedan primjerak depozitnoj knjižnici izvan Zagreba te propisani broj primjeraka građe za druge knjižnice sukladno pravilniku koji uređuje obvezni primjerak, a koji donosi ministar nadležan za kulturu uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća. (2) Svaki nakladnik dužan je u roku iz stavka 1. ovoga članka dostaviti još po jedan primjerak građe matičnoj knjižnici na području županije na kojoj je njegovo sjedište radi stvaranja zavičajne zbirke. Tiskar s područja jedne županije koji tiska za nakladnika iz druge županije dužan je u istom roku jedan primjerak dostaviti matičnoj knjižnici na području županije na kojoj je njegovo sjedište. (3) Obvezni primjerci moraju biti ispravni i potpuni, u obliku u kojem su namijenjeni prodaji i raspačavanju. Prihvaćen Prihvaćeno, uz napomenu da je izostavljena riječ analogno budući da je nakladnik obvezan dostaviti obvezni primjerak u obliku kojem ga je objavio.
169 Ivana Dević I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. Prihvaćen Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima.
170 Ivana Dević I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. Članak 24, st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja. OBRAZLOŽENJE: S obzirom da u većini knjižnica u sastavu rade 1-3 osobe, voditelj knjižnice u sastavu radi velik dio stručnih knjižničarskih poslova, stoga mora imati stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja (diplomirani knjižničar). Prihvaćen Prihvaćeno. U članku 20. propisani uvjeti za ravnatelja javne knjižnice.
171 Ivana Dević I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. Članak 19, promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnicena prijedlog ravnatelja ‒razmatrai nadzire izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građena prijedlog ravnatelja ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju stručna znanja. A ako već donose planove moraju ih moći i nadzirati, a ne samo razmatrati. Prihvaćen Dodano je u stavku 2. da prijedlog akata iz stavka 1. predlaže ravnatelj.
172 Silvija Perić I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. Čl. 8. st. 2. Brisati ili jasno navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. OBRAZLOŽENJE: Ovo može otvoriti prostor za malverzacije, na primjer da se smanji broj knjižnica, da se jedna ugasi, jer ta druga može preuzeti funkciju prve. Prihvaćen Zakonom je precizno definirano prestanak rada knjižnice, dok se ovim člankom propisuje isključivo da prema potrebi pojedine knjižnice mogu obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica.
173 Ivana Dević I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora potpuno odbaciti. Prihvaćen Brisan
174 Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. OBRAZLOŽENJE: Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi,a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nejasno je zašto se uopće odstupilo od ovog naziva. Nije jasno što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica. To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. Prihvaćen Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku.
175 Jagoda Ille, viša knjižničarka I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora potpuno odbaciti. OBRAZLOŽENJE: Udruge, zaklade, zadruge, trgovačka društva djeluju prema drugim zakonima i neće ih se moći obvezati na primjenu odredbi novog Zakon o knjižnicama, uključujući i osiguranje potrebnih uvjeta za obavljanje djelatnosti. Najbolji primjer za to je što se ni dosadašnji Zakon o knjižnicama nije uspio provesti u svim sredinama jer Zakon o lokalnoj, područnoj i regionalnoj samoupravi ne sadrži odredbe, uključujući ni prekršajne, o osnivanju narodne knjižnice i poštivanju standarda. Knjižnice su neprofitne ustanove i jedino kao takve mogu jamčiti jednakopravnost pristupa informacijama svim slojevima građana i korisničkih skupina te je nejasno zbog čega su ovdje navedena trgovačka društva. Ustanove, zadruge i sl. nisu profesionalni oblik djelatnosti te je za struku neprihvatljivo da su zakonski izjednačene. Udruge i slični subjekti kao i do sada mogu imati zbirke knjiga za svoje članstvo, ali ne treba imati pretenzije da postanu knjižnice. Prihvaćen Brisan
176 Jagoda Ille, viša knjižničarka I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. Visokoškolska knjižnica naziv je udomaćen u stručnoj literaturi, a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nejasno je zašto se uopće odstupilo od ovog naziva. Ne postoji opravdanje za uvođenje knjižnica vjerskih zajednica koje su do sada vođene i u upisniku kao specijalne knjižnice. Tipologija je usklađena s UNESCO-ovom tipologijom koja je temelj međunarodnih statistika i ne bi je trebalo mijenjati. Stavak 2. brisati ili jasno definirati i navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. Prihvaćen Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku. Propisano u članku 10. Zakona da poslove narodne knjižnice može obavljati i neka druga knjižnica što se uređuje ugovorom
177 Jagoda Ille, viša knjižničarka I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. Nejasno je šta se htjelo reći ovom rečenicom: prikupljanje statističkih podataka vezanih uz provedbu propisa kojima se uređuju autorska i srodna prava. Ako se ciljalo na pravo naknade za javnu posudbu onda treba znati da tu mogućnost i sposobnost nemaju svi knjižnični softveri u Hrvatskoj, da trenutno te podatke prikupljaju samo matične knjižnice u RH i napokon to je regulirano drugim pravnim propisima. Članak 6 (1) treba glasiti: Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito: - nabavu knjižnične građe - stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima te provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro - digitalizaciju knjižnične građe - izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala - sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu te protok informacija - poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora - kulturne, informacijske, obrazovne i znanstvene sadržaje i programe - vođenje dokumentacije o građi i korisnicima - provođenje bibliometrijskih istraživanja - prikupljanje statističkih podatka o knjižnici, njezinim uslugama i korištenju, fondu, prostoru i opremi, upravljanju, financiranju i izdacima te knjižničnom osoblju - druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. OBRAZLOŽENJE: Obveza je u Zakonu istaknuti osiguravanje jednakog prava pristupa na informaciju i knjižnične usluge svima, pa tako i korisnicima s posebnim potrebama. Knjižnice su pokretači i organizatori knjižničnih usluga i programa koji podupiru razvoj pojedinca i društva u cjelini. Izostavljena je suvremena zadaća izvođenja bibliometrijskih istraživanja, posebno kod praćenja znanstvene produkcije pojedinaca i institucija u visokom obrazovanju. Odabir građe važan je dio knjižničarskog posla, traži stručno znanje i treba biti spomenut. Korištenje knjižnične građe nije usluga knjižnice, nego aktivnost korisnika. Knjižnica daje građu na korištenje (posudba), odnosno osigurava pristup građi. Standard ISO 2789:2013 – međunarodna knjižnična statistika i HRN ISO 11620:2014 definiraju područja prikupljanja statističkih podataka: knjižnice, usluge i korištenje, fond, pristup i oprema, upravljanje, financiranje i izdaci i knjižnično osoblje. Prihvaćen U dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija knjižnične djelatnosti.
178 Jagoda Ille, viša knjižničarka I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. Nejasan je dio stavka 2 kojim se utvrđuje da su "katalozi ove knjižnične građe javnih knjižnica sastavni [...] dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske". Katalozi knjižnične građe ne spominju se ni u Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara ni u Pravilniku o obliku, sadržaju i načinu vođenja Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. Prihvaćen Pitanje riješeno u članku 44. ovoga Zakona te u Konačnom prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koji je poslan u Hrvatski sabor na usvajanje.
179 Aniko Smiljanić I.OPĆE ODREDBE, Članak 31. Članak 31… (1) Knjižnica kojoj je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za proračunske korisnike. (2) Knjižnica vjerske zajednice osnovana kao ustanova i knjižnica osnovana kao zaklada vode financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za neprofitne organizacije. (3) Knjižnica koja je osnovana kao ustanova kojoj je osnivač druga pravna osoba vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za poduzetnike ako je pravna osoba osnivač obveznik utvrđivanja i plaćanja poreza na dobit za svoju ukupnu djelatnost ili je temeljni cilj osnivanja i djelovanja knjižnice stjecanje dobiti. (4) Knjižnica osnovana kao trgovačko društvo bez obzira na osnivača vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za poduzetnike. Prihvaćen Ovo pitanje je regulirano s obzirom na praksu provedbe financijskih poslova što prati Ministarstvo financija, tako da su odredbe definirane u suglasnosti s Ministarstvom financija. Knjižnica vjerske knjižnice su specijalne knjižnice te se ne navode u ovom članku.
180 Aniko Smiljanić I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. Prihvaćen Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima.
181 Gradska knjižnica Zadar I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. Povezano s člankom 33. nije jasno na koji način se primjenjuju odredbe članka 34. st. 1. u kojem se nabraja tko čini knjižnični sustav RH. Tako se navodi: Članak 34. "(1) Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i specijalne knjižnice". Prema ovom članku izvan sustava su ostale knjižnice iz čl. 9. Tko brine o njihovom stručnom radu, jesu li obveznici prikupljanja statističkih podataka, tko brine o usavršavanju stručnih djelatnika ako ih uopće takve knjižnice imaju? "◊izgrađivanja skupnih kataloga , središnjih upisnika, baza podataka i repozitorija osobito Hrvatske digitalne knjižnice" Obrazloženje: Što je s katalozima privatnih knjižnica? Tko ih izrađuje? Stručni knjižničarski djelatnici ili osobe drugih profesija? ◊usklađivanja, sudjelovanja u provedbi i vrednovanja programa edukacije Obrazloženje: dopuniti jer nije dovoljno jasno, radi li se o edukaciji korisnika ili edukaciji knjižničarskih djelatnika? ◊jedinstvenog sustava praćenja poslovanja i kvalitete . Obrazloženje: praćenje poslovanja i kvalitete kojih knjižnica, javnih, privatnih? Prihvaćen Članak 9. je brisan. Prijedlog izmjene stavka 2. se ne prihvaća.
182 Gorana Tuškan, Komisija za narodne knjižnice I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. Stavak 4. : kako županije do sada nisu imale obavezu, nego samo mogućnost sudjelovanja u financiranju knjižnica i njihovih usluga, smatram da je potrebno jasnije istaknuti obvezu županije u tom smislu. Prijedlog izmjene: (4) U svrhu osiguranja knjižnične usluge za svako naselje, županije su dužne zajedno s općinama i gradovima na svom području osigurati i financirati uslugu pokretne knjižnice sukladno ovom Zakonu Prihvaćen Prihvaćen.
183 Gorana Tuškan, Komisija za narodne knjižnice I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. Ovaj članak unosi zbrku - neprofitna djelatnost kao trgovačko društvo? Podržavam prijedlog i komentar HKD-a: IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. OBRAZLOŽENJE: Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotrebni pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Donje obrazloženje naravno, ne mora se dalje čitati ako je predlagač zabunom zamijenio knjižnicu sa knjižarom. Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na "javne" i "privatne", umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Tako za tzv. „privatne knjižnice“ ne bi vrijedili čak niti oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju posebni temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. Dakle, posebno samostalna, knjižnica NE može funkcionirati kao samostalno trgovačko društvo za privatni profit, jer bi se tu radilo o trgovačkom društvu, a ne knjižnici. Takvo trgovačko društvo, ili zadruga, već je u svim detaljima, kao i temeljnim svrhama propisano u Zakonu o trgovačkim društvima i nema zakonskih uvjeta niti potrebe stavljati ga u Zakon u knjižnicama. Dakle, radilo bi se o društvima koja se bave komercijalizacijom informacija za privatni interes, a koja i danas već postoje (primjer: IUS Info servis) i kao takva su moguća, s time što se tada ne radi o knjižnicama i takve su djelatnosti s razlogom i strogo odvojene od knjižnica. Razlog je, osim služenja javnom interesu i građanima, i u tome što knjižnice iz tog svog statusa crpe i neke specifične povlastice i pravnu zaštitu u propisima i u društvu, npr. kroz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredbi EU o zaštiti osobnih podataka, kroz školske, obrazovne, proračunske propise, propise iz područja poreza, kulture, financiranje projekata poput digitalizacije itd. i sl. NEPROFITNOST kao osnovna karakteristika knjižnica važna je i zbog natječaja za različite javne projekte financiranja na državnom, europskom i svjetskom nivou, koji smiju podupirati samo takvu djelatnost i samostalna trgovačka i privatno-interesna društva po logici tu ne mogu pripadati. Sve navedeno NE može, po zakonodavnoj logici, pravilima tržišnog natjecanja koja bi time bila narušena i dr. razlozima specifičnim za trgovačka društva ili zadruge, biti primijenjeno na komercijalno-profitne oblike udruživanja poput trgovačkih društava ili zadruga, koje su već strogo regulirane posebnim zakonima, organizirane na privatno-interesnoj bazi i za koje vrijede sasvim drugi prateći propisi, od računovodstvenih, financijskih, do organizacijskih. Takvo miješanje organizacijskih i vlasničkih oblika bilo bi u potpunom neskladu s funkcioniranjem ostalih knjižnica i njihovom temeljnom svrhom, onemogućili bi kao što je već rečeno i usklađivanje unutar matične djelatnosti, knjižničnih sustava i dr. Trgovačko društvo može, i zakonodavnih prepreka nema, osnovati i imati knjižnicu u svom sastavu, pa tako početak čl. 9. Prijedloga može glasiti i "knjižnicu može osnovati...ustanova, zaklada...", no to nema smisla posebno isticati u propisu, jer se i sadašnjim zakonom to podrazumijeva putem odredbe o drugim pravnim i fizičkim osobama, koja mu, temeljno usklađena s ostalim knjižnicama, bez prepreka može pomoći u ostvarivanju ciljeva tog društva. No, samostalna knjižnica u takvom privatnom vlasničkopravnom okviru nije ništa drugo nego komercijalni informacijski servis, kakvi postoje već i danas u RH i koji, podložni sasvim drugim propisima od knjižnica, funkcioniraju na sasvim zasebnim osnovama i bez privilegija i zakonske zaštite u određenim slučajevima, ili posebnih funkcija koje izlaze iz njihove temeljne društvene svrhe i javnog interesa. Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne / narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (Stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, a što je postojeći Zakon stavio izvan snage i otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Isto tako, ponovo se koristi pojam javne knjižnice; neusklađenost u tretiranju knjižnica u sastavu: jednom predstavljaju ustrojstvenu jedinicu, dok u školskim ustanovama, visokoškolskim učilištima i javnim znanstvenim institucijama predstavljaju sastavni dio ustanove. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…, te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“ Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. Prihvaćen Brisan
184 Gorana Tuškan, Komisija za narodne knjižnice I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. Nije jasno zašto se izdvajaju knjižnice vjerskih zajednica? Podržavam komentar HKD-a: Nije jasno što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica. To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. Važno je definirati u kojim iznimnim okolnostima jedna knjižnica može obavljati zadaće više vrsta knjižnica. Podržavam komentar HKD-a: IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili jasno navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. OBRAZLOŽENJE: Ovo može otvoriti prostor za malverzacije, na primjer da se smanji broj knjižnica, da se jedna ugasi, jer ta druga može preuzeti funkciju prve. Prihvaćen Prihvaćeno. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku. Propisano u članku 10. Zakona da poslove narodne knjižnice može obavljati i neka druga knjižnica što se uređuje ugovorom
185 Gradska knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. Stavak 1 Potrebno terminološki uskladiti. Prijedlog: Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. Prihvaćen Prihvaćeno. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja.
186 Gradska knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. Stavak 2. Postavlja se pitanje koji je to poseban zakon kojim se regulira rad privatnih knjižnica. Prijedlog: brisati stavak. Prihvaćen Ne prihvaća se brisati iz razloga što privatna knjižnica može biti osnovana i u drugom pravnom obliku osim kao ustanova te za te druge pravne oblike posebni zakoni propisuju njihova tijela, tako da se za te pravne oblike ovim zakonom nije moguće propisati tijela nego se mora propisati iznimka.
187 Gradska knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. Stavak 1. Podržavamo da Stavak 1. glasi: Školske ustanove, visoka učilišta i javni znanstveni instituti dužni su osnovati knjižnice kao posebne ustrojbene jedinice. U bolnicama, arhivima, muzejima i javnopravnim tijelima djeluju knjižnice u sastavu ustanova. Stavak 2. Nije navedeno koja druga vrsta knjižnice može obavljati djelatnost narodne knjižnice na području određene općine kada je ta općina izuzeta obveze da osniva narodnu knjižnicu samostalno ili u suradnji s drugom općinom stoga predlažemo da Stavak 2 glasi: Općine i gradovi s više od 3000 stanovnika dužni su samostalno ili zajedno osnovati i financirati narodnu knjižnicu kao ustanovu te njezine podružnice na navedenom području, osim u slučaju kada djelatnost narodne knjižnice obavlja koja sveučilišna ili općeznanstvena knjižnica na njihovu području. Stavak 3. Povjeravanjem djelatnosti osniva se podružnica, prema tome je potrebna izmjena ili u te ili i: „::u drugoj općini i gradu te /i osigurati osnivanje podružnice te narodne knjižnice na svojem području. Stavak 4. S obzirom na postojeće kapacitete bibliobusnih službi nije realno očekivati da će se putem bibliobusne službe moći osigurati knjižnične usluge „za svako naselje“ kako se navodi u ovom stavku. Stoga predlažemo izmjenu: U svrhu osiguranja knjižničnih usluga za stanovništvo udaljenih područja i onih skupina korisnika kojima su potrebne posebne usluge i dostava građe, općine i gradovi dužni su, u suradnji s narodnom knjižnicom na svom području ili županijskom matičnom knjižnicom te županijom osigurati uslugu pokretne knjižnice sukladno ovom Zakonu. Nadalje potrebno je precizno definirati obveze županije stoga predlažemo da se ovaj članak nadopuni novim stavkom: Radi osiguranja ravnomjernog kulturnog razvitka na svom području, županije su, zajedno s općinama i gradovima obvezne osigurati uvjete za osnivanje i rad bibliobusnih službi. Prihvaćen Stavak 1. - Razmotreno, uređeno je zakonom i omogućeno svim ustanovama da imaju knjižnicu u sastavu Stavak 2. - u navedenom stavku je točno objašnjeno koji je to slučaj Stavka 3. - ne prihvaća se, prilikom formiranja odredbe uzete su obzir stvarno stanje i ekonomske mogućnosti pojedinih jedinica lokalne samouprave Stavak 4. - ne prihvaća se, predložena odredba je preciznija i unošenje izraza naselje pridonosi preciznosti ove odredbe.
188 Daniela Živković I.OPĆE ODREDBE, KNJIŽNIČARSKI DJELATNICI Čl. 32 ovog prijedloga Zakona trebao bi nositi naslov Knjižnični djelatnici. U njemu nužno treba navesti knjižničarska zvanja koja čine većinu zaposlenika knjižnica: diplomirani knjižničar, knjižničar, pomoćni knjižničar. Svaka struka ima zvanje koje tu struku nosi pa tako i knjižničarstvo. To je diplomirani knjižničar. Poznato nam je da su sadašnji nazivi zvanja usvojeni za važeći zakon nakon dosta promišljanja i dogovaranja s članovima komisija a s obzirom na različitost naziva u diplomama postojećih studija za knjižničarsko zvanje u Hrvatskoj. Napominjem da se u pravilnicima mogu određivati i mijenjati određeni uvjeti stjecanja zvanja no sam naziv zvanja mora biti zakonom zadan. Smatram da izlika kako nemamo bolje ili drugačije nazive zvanja od sadašnjih ne može opravdati izostavljanje tih naziva iz ovog prijedloga Zakona. (prof. dr. sc. Daniela Živković, predsjednica Povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci) Prihvaćen članak 31. stavak 1. propisuje da su stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižnična zvanja odgovorni za obavljanje svih poslova u knjižnici a uvjeti i način njihova stjecanja propisuju se pravilnikom u skladu s razvojem struke i pravnom stečevinom.
189 Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 9. Knjižnica se može osnovati kao ustanova, zaklada, zadruga, udruga ili trgovačko društvo, osim ako ovim Zakonom nije drukčije uređeno. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. OBRAZLOŽENJE: Radi se o pravno neodrživoj konstrukciji na više nivoa, koja potpuno nepotrebno otvara nepremostive dvojbe i, u krajnjoj posljedici, postojanje bilo kakvog knjižničnog sustava čini neodrživim, pa se kao takav u cijelom tekstu mora odbaciti. Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotrebni pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Donje obrazloženje naravno, ne mora se dalje čitati ako je predlagač zabunom zamijenio knjižnicu s knjižarom. Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na "javne" i "privatne", umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Tako za tzv. „privatne knjižnice“ ne bi vrijedili čak niti oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju posebni temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. Dakle, posebno samostalna, knjižnica NE može funkcionirati kao samostalno trgovačko društvo za privatni profit, jer bi se tu radilo o trgovačkom društvu, a ne knjižnici. Takvo trgovačko društvo, ili zadruga, već je u svim detaljima, kao i temeljnim svrhama propisano u Zakonu o trgovačkim društvima i nema zakonskih uvjeta niti potrebe stavljati ga u Zakon u knjižnicama. Dakle, radilo bi se o društvima koja se bave komercijalizacijom informacija za privatni interes, a koja i danas već postoje (primjer: IUS Info servis) i kao takva su moguća, s time što se tada ne radi o knjižnicama i takve su djelatnosti s razlogom i strogo odvojene od knjižnica. Razlog je, osim služenja javnom interesu i građanima, i u tome što knjižnice iz tog svog statusa crpe i neke specifične povlastice i pravnu zaštitu u propisima i u društvu, npr. kroz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredbi EU o zaštiti osobnih podataka, kroz školske, obrazovne, proračunske propise, propise iz područja poreza, kulture, financiranje projekata poput digitalizacije itd. i sl. NEPROFITNOST kao osnovna karakteristika knjižnica važna je i zbog natječaja za različite javne projekte financiranja na državnom, europskom i svjetskom nivou, koji smiju podupirati samo takvu djelatnost i samostalna trgovačka i privatno-interesna društva po logici tu ne mogu pripadati. Sve navedeno NE može, po zakonodavnoj logici, pravilima tržišnog natjecanja koja bi time bila narušena i dr. razlozima specifičnim za trgovačka društva ili zadruge, biti primijenjeno na komercijalno-profitne oblike udruživanja poput trgovačkih društava ili zadruga, koje su već strogo regulirane posebnim zakonima, organizirane na privatno-interesnoj bazi i za koje vrijede sasvim drugi prateći propisi, od računovodstvenih, financijskih, do organizacijskih. Takvo miješanje organizacijskih i vlasničkih oblika bilo bi u potpunom neskladu s funkcioniranjem ostalih knjižnica i njihovom temeljnom svrhom, onemogućili bi kao što je već rečeno i usklađivanje unutar matične djelatnosti, knjižničnih sustava i dr. Trgovačko društvo može, i zakonodavnih prepreka nema, osnovati i imati knjižnicu u svom sastavu, pa tako početak čl. 9. Prijedloga može glasiti i "knjižnicu može osnovati...ustanova, zaklada...", no to nema smisla posebno isticati u propisu, jer se i sadašnjim zakonom to podrazumijeva putem odredbe o drugim pravnim i fizičkim osobama, koja mu, temeljno usklađena s ostalim knjižnicama, bez prepreka može pomoći u ostvarivanju ciljeva tog društva. No, samostalna knjižnica u takvom privatnom vlasničkopravnom okviru nije ništa drugo nego komercijalni informacijski servis, kakvi postoje već i danas u RH i koji, podložni sasvim drugim propisima od knjižnica, funkcioniraju na sasvim zasebnim osnovama i bez privilegija i zakonske zaštite u određenim slučajevima, ili posebnih funkcija koje izlaze iz njihove temeljne društvene svrhe i javnog interesa. Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne / narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (Stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, a što je postojeći Zakon stavio izvan snage i otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Isto tako, ponovo se koristi pojam javne knjižnice; neusklađenost u tretiranju knjižnica u sastavu: jednom predstavljaju ustrojstvenu jedinicu, dok u školskim ustanovama, visokoškolskim učilištima i javnim znanstvenim institucijama predstavljaju sastavni dio ustanove. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…, te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“ Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. Prihvaćen Brisan
190 Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 8. Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, knjižnica na visokom učilištu, znanstvena, specijalna te knjižnica vjerske zajednice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. OBRAZLOŽENJE: Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi, a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nejasno je zašto se uopće odstupilo od ovog naziva. Nije jasno što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica. To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. Prihvaćen Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku.
191 Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1. Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, vrste knjižnica, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Knjižnična djelatnost obuhvaća rad s knjižničnom građom, ali obuhvaća i sve druge aktivnosti i sadržaje, službe i usluge koje potiču razvoj kulture čitanja, pismenosti, obrazovanja i informiranosti u društvu, i to u radu sa svim članovima društva bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Već odavno je potvrđena uloga i snaga knjižnične djelatnosti u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti su njezini stručni djelatnici. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. Prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku.
192 Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini djelovalo je 1768 knjižnica s 4066 zaposlenih djelatnika, od kojih je njih 3380 zaposleno na stručnim poslovima. Od ukupnog broja knjižnica samostalno je 169 knjižnica, 100 knjižnica je u sastavu drugih knjižnica, a 1499 knjižnica u sastavu je ustanova/poduzeća. Prema vrsti knjižnica: 1 nacionalna knjižnica (300 zaposlenika), 7 sveučilišnih (174 zaposlenika), 118 knjižnica na visokim učilištima (332 zaposlenika), 2 općeznanstvene (48 zaposlenika), 146 specijalnih knjižnica (223 zaposlenika), 277 narodnih knjižnica (1660 zaposlenika), 858 osnovnoškolskih knjižnica (919 zaposlenika) i 359 srednjoškolskih knjižnica (410 zaposlenika). Članova knjižnica bilo je 1 309 484 , a od ukupno korištene knjižnične građe ( 11 492 797 jedinica) najviše su se koristile knjige i brošure (68,6%) te novine (18,13%). Najviše se građe koristi u narodnim knjižnicama (40,91%). IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Navedena je statistika, ali ne i ocjena stanja, kako je navedeno u naslovu, stoga je potrebno izvesti ocjene na temelju svega navedenog u ovom poglavlju. Prihvaćen Ocjena stanja je obavljena u skladu s nomotehničkim pravilima te su u skladu s tim stanjem izvedeni zaključci koji se rezultirani odredbama u normativnom dijelu zakona.
193 Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U postupku izrade Zakona potrebno je uzeti u obzir Preporuke Vijeća Europe i druge međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili navesti: Preporuke Vijeća Europe i druge relevantne međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci koji su uzeti u obzir prilikom izrade ovog teksta. OBRAZLOŽENJE Nigdje nisu navedeni da li su i koji od ovdje spomenutih vrsta dokumenta uzeti u obzir pri izradi ovog Zakona. Naprotiv, u nekim važnim područjima koja se reguliraju Zakonom međunarodni dokumenti važni za knjižničarsku struku nisu uzeti u obzir, već se postupalo upravo suprotno načelima međunarodnih dokumenata, npr. međunarodna klasifikacija vrsta knjižnica i obvezni primjerak. Prihvaćen Prihvaćeno, nenormativni dio teksta u glavi II. točki 1. Ocjena stanja je promijenjen.
194 Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. Dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. Prihvaćen Prihvaćen.
195 Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. U članku 44. ne spominje se izrijekom tko ima nadzor nad radom znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Predlaže se dopuna novim stavkom (4) na sljedeći način: (4) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. Prihvaćen Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju.
196 Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. Prihvaćen Prihvaćen.
197 Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnogsustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispitaknjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. S čl. 36. (vezan članak 32). trebao bi glasiti: (1) već iznad predložena izmjena…. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. ..... (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturuna prijedlogHrvatskoga knjižničnog vijećai uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Članak 37. Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. Prihvaćen Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra. Članak 37. - Ne prihvaća se iz razloga što članove Hrvatskog knjižničnog vijeća moraju imenovati središnja tijela državne uprave u čijem djelokrugu su knjižnice te relevantne institucije u tom području.
198 Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. IZMJENA PRIJEDLOGA Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE Usklađeno prema člancima u prethodnom tekstu. Prihvaćen Prihvaćeno. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja.
199 Petar Lukačić I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. Dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. Prihvaćen Prihvaćen.
200 Petar Lukačić I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. (4) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. Prihvaćen Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju.
201 Petar Lukačić I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. Prihvaćen Prihvaćen.
202 Petar Lukačić I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. Članak 34. (1)… Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. Prihvaćen Prihvaćeno. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja.
203 Petar Lukačić I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. Prihvaćen Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima.
204 Petar Lukačić I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. U čl. 24. Prijedloga koji govori o voditeljima knjižnica u sastavu, tekst bi trebao glasiti: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i knjižnice u sastavu privatne škole, visokog učilišta i znanstvene institucije, može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice. Prihvaćen U članku 20. propisani uvjeti za ravnatelja javne knjižnice.
205 Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. Prihvaćen Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima.
206 Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. Članak 24, st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja. OBRAZLOŽENJE: S obzirom da u većini knjižnica u sastavu rade 1-3 osobe, voditelj knjižnice u sastavu radi velik dio stručnih knjižničarskih poslova, stoga mora imati stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja (diplomirani knjižničar). Prihvaćen Prihvaćeno. U članku 20. propisani uvjeti za ravnatelja javne knjižnice.
207 Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. Članak 19, promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnicena prijedlog ravnatelja ‒razmatrai nadzire izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građena prijedlog ravnatelja ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju stručna znanja. A ako već donose planove moraju ih moći i nadzirati, a ne samo razmatrati. Prihvaćen Dodano je u stavku 2. da prijedlog akata iz stavka 1. predlaže ravnatelj.
208 Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. Čl. 17. st. 2 treba brisati. Prihvaćen Ne prihvaća se brisati iz razloga što privatna knjižnica može biti osnovana i u drugom pravnom obliku osim kao ustanova te za te druge pravne oblike posebni zakoni propisuju njihova tijela, tako da se za te pravne oblike ovim zakonom nije moguće propisati tijela nego se mora propisati iznimka.
209 Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. Članak 17., st. 1. treba izmijeniti tako da glasi: Tijela samostalne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Tijela knjižnice u sastavu su: voditelj i Knjižničnovijeće. OBRAZLOŽENJE: Predlagatelj u nekoliko navrata različito definira javnu knjižnicu, ponekad kao isključivo samostalnu (čl. 3. i čl. 17.), a ponekad kao knjižnicu u sastavu čiji je osnivač u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske (čl. 10.). Knjižnice u sastavu nemaju ravnatelje, niti upravna vijeća. Velika je šteta što je Predlagatelj odustao od tijela knjižnični odbor, koji je svojevrsna kombinacija upravnog i stručnog tijela, a kojeg su imale knjižnice u sastavu. Javne knjižnice mogu biti samostalne i knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu RH ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Prihvaćen Ne prihvaća se, Nacrt prijedloga zakona ne poznaje pojam samostalne knjižnice, te su sukladno tome općenito propisana tijela knjižnice, a kroz odredbe cijelog zakona su propisane i iznimke od ove odredbe, ovisno o tome radi li se o knjižnici ili knjižnici u sastavu te o tome radi li se o privatnoj ili javnoj knjižnici.
210 Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. Čl. 15., st. 2. treba izmijeniti tako da glasi: Odluku o prestanku i statusnim promjenama samostalnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima. Prihvaćen Prihvaćeno
211 Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne i specijalne, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima po pitanju vjerskih knjižnica i naziva visokoškolske knjižnice. Prihvaćen Prihvaćen
212 Petar Lukačić I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. Članak 19, promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice na prijedlog ravnatelja ‒razmatra i nadzire izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe na prijedlog ravnatelja ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. Prihvaćen Dodano je u stavku 2. da prijedlog akata iz stavka 1. predlaže ravnatelj.
213 Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. Radi se o pravno neodrživoj konstrukcijina više nivoa, koja potpuno nepotrebno otvara nepremostive dvojbe i, u krajnjoj posljedici, postojanje bilo kakvog knjižničnog sustava čini neodrživim, pa se kao takav u cijelom tekstu mora odbaciti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. OBRAZLOŽENJE: Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotrebni pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Donje obrazloženje naravno, ne mora se dalje čitati ako je predlagač zabunom zamijenio knjižnicu sa knjižarom. Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na "javne" i "privatne", umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Tako za tzv. „privatne knjižnice“ ne bi vrijedili čak niti oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju posebni temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. Dakle, posebno samostalna, knjižnica NE može funkcionirati kao samostalno trgovačko društvo za privatni profit, jer bi se tu radilo o trgovačkom društvu, a ne knjižnici. Takvo trgovačko društvo, ili zadruga, već je u svim detaljima, kao i temeljnim svrhama propisano u Zakonu o trgovačkim društvima i nema zakonskih uvjeta niti potrebe stavljati ga u Zakon u knjižnicama. Dakle, radilo bi se o društvima koja se bave komercijalizacijom informacija za privatni interes, a koja i danas već postoje (primjer: IUS Info servis) i kao takva su moguća, s time što se tada ne radi o knjižnicama i takve su djelatnosti s razlogom i strogo odvojene od knjižnica. Razlog je, osim služenja javnom interesu i građanima, i u tome što knjižnice iz tog svog statusa crpe i neke specifične povlastice i pravnu zaštitu u propisima i u društvu, npr. kroz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredbi EU o zaštiti osobnih podataka, kroz školske, obrazovne, proračunske propise, propise iz područja poreza, kulture, financiranje projekata poput digitalizacije itd. i sl. NEPROFITNOST kao osnovna karakteristika knjižnica važna je i zbog natječaja za različite javne projekte financiranja na državnom, europskom i svjetskom nivou, koji smiju podupirati samo takvu djelatnost i samostalna trgovačka i privatno-interesna društva po logici tu ne mogu pripadati. Sve navedeno NE može, po zakonodavnoj logici, pravilima tržišnog natjecanja koja bi time bila narušena i dr. razlozima specifičnim za trgovačka društva ili zadruge, biti primijenjeno na komercijalno-profitne oblike udruživanja poput trgovačkih društava ili zadruga, koje su već strogo regulirane posebnim zakonima, organizirane na privatno-interesnoj bazi i za koje vrijede sasvim drugi prateći propisi, od računovodstvenih, financijskih, do organizacijskih. Takvo miješanje organizacijskih i vlasničkih oblika bilo bi u potpunom neskladu s funkcioniranjem ostalih knjižnica i njihovom temeljnom svrhom, onemogućili bi kao što je već rečeno i usklađivanje unutar matične djelatnosti, knjižničnih sustava i dr. Trgovačko društvo može, i zakonodavnih prepreka nema, osnovati i imati knjižnicu u svom sastavu, pa tako početak čl. 9. Prijedloga može glasiti i "knjižnicu može osnovati...ustanova, zaklada...", no to nema smisla posebno isticati u propisu, jer se i sadašnjim zakonom to podrazumijeva putem odredbe o drugim pravnim i fizičkim osobama, koja mu, temeljno usklađena s ostalim knjižnicama, bez prepreka može pomoći u ostvarivanju ciljeva tog društva. No, samostalna knjižnica u takvom privatnom vlasničkopravnom okviru nije ništa drugo nego komercijalni informacijski servis, kakvi postoje već i danas u RH i koji, podložni sasvim drugim propisima od knjižnica, funkcioniraju na sasvim zasebnim osnovama i bez privilegija i zakonske zaštite u određenim slučajevima, ili posebnih funkcija koje izlaze iz njihove temeljne društvene svrhe i javnog interesa. Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne / narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (Stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, a što je postojeći Zakon stavio izvan snage i otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Isto tako, ponovo se koristi pojam javne knjižnice; neusklađenost u tretiranju knjižnica u sastavu: jednom predstavljaju ustrojstvenu jedinicu, dok u školskim ustanovama, visokoškolskim učilištima i javnim znanstvenim institucijama predstavljaju sastavni dio ustanove. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…, te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“ Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. Prihvaćen Brisan
214 Petar Lukačić I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. Članak 17., st. 1. treba izmijeniti tako da glasi: Tijela samostalne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Tijela knjižnice u sastavu su: voditelj i Knjižnično vijeće. Prihvaćen Ne prihvaća se, Nacrt prijedloga zakona ne poznaje pojam samostalne knjižnice, te su sukladno tome općenito propisana tijela knjižnice, a kroz odredbe cijelog zakona su propisane i iznimke od ove odredbe, ovisno o tome radi li se o knjižnici ili knjižnici u sastavu te o tome radi li se o privatnoj ili javnoj knjižnici.
215 Petar Lukačić I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. Čl. 15., st. 2. treba izmijeniti tako da glasi: Odluku o prestanku i statusnim promjenama samostalnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice. Prihvaćen Prihvaćeno
216 Maja Valjak I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 50. (3) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjivat će se: - Pravilnik o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (Narodne novine, broj 139/98. i 25/17.) - Standardi za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 58/99.) - Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (Narodne novine, broj 28/11., 16/14., 60/14. – Ispravak i 47/17.) - Pravilnik o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 43/01.) - Pravilnik o reviziji i otpisu knjižnične građe (Narodne novine, broj 21/02.) - Pravilnik o zaštiti knjižnične građe (Narodne novine, broj 52/05.) IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. Prihvaćen Prihvaćen.
217 Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. Čl. 8. st. 2. Brisati ili jasno navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. OBRAZLOŽENJE: Ovo može otvoriti prostor za malverzacije, na primjer da se smanji broj knjižnica, da se jedna ugasi, jer ta druga može preuzeti funkciju prve. Prihvaćen Zakonom je precizno definirano prestanak rada knjižnice, dok se ovim člankom propisuje isključivo da prema potrebi pojedine knjižnice mogu obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica.
218 Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. OBRAZLOŽENJE: Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi,a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nejasno je zašto se uopće odstupilo od ovog naziva. Nije jasno što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica. To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. Prihvaćen Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku.
219 Maja Valjak I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. U članku 44. ne spominje se izrijekom tko ima nadzor nad radom znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Predlaže se dopuna novim stavkom (4) na sljedeći način: (4) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. Prihvaćen Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju.
220 Petar Lukačić I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne i specijalne, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. Prihvaćen Prihvaćen
221 Maja Valjak I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. Prihvaćen Prihvaćen.
222 Petar Lukačić I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na "javne" i "privatne", umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Tako za tzv. „privatne knjižnice“ ne bi vrijedili čak niti oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju posebni temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. Prihvaćen Brisan
223 Petar Lukačić I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. Prihvaćen Brisan
224 Petar Lukačić I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. Članak 8 (2)…. Brisati ili jasno navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. Prihvaćen Zakonom je precizno definirano prestanak rada knjižnice, dok se ovim člankom propisuje isključivo da prema potrebi pojedine knjižnice mogu obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica.
225 Petar Lukačić I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. Prihvaćen Prihvaćeno.
226 Hrvatska knjižnica za slijepe PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Smatramo da se pitanje statusa Hrvatske knjižnice za slijepe treba razjasniti i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Naime, Hrvatska knjižnica za slijepe, iako javna ustanova u kulturi čiju djelatnost financira Ministarstvo kulture, nije razvrstana u upisnik knjižnica pri Ministarstvu kulture. Zbog specifičnosti i ključne uloge koju knjižnica zauzima s obzirom na proizvodnju i distribuciju građe u pristupačnim formatima predlažemo da joj se dodijeli status matičnosti koji bi bio posebno istaknut i novim Zakonom i knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Činjenice o Hrvatskoj knjižnici za slijepe: Hrvatska knjižnica za slijepe je javna ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou preko 50 godina pruža usluge osobana koje ne mogu čitati standardni tisak. Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. U ime Republike Hrvatske osnivačka prava obavlja Vlada Republike Hrvatske. Sredstva osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Hrvatska knjižnica za slijepe sastoji se od posudbenog odjela, odjela za proizvodnju zvučnih izdanja i tiskare za brajicu. Budući da sama proizvodi svoj fond u pristupačnim formatima (brajica, zvučna knjiga i strojno čitljivi oblici), 80% osoblja čine osobe koje nisu knjižničarske struke. Uključena je u rad međunarodne Sekcije knjižnica koje pružaju usluge osobama kojima standardni tisak nije čitljiv (Libraries serving persons with print disabilities section) pri IFLAi. Slijedom toga njezine su posebne zadaće: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s prije svega narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi U listopadu ove godine će Ugovor iz Marakeša stupiti na snagu što će predstavljati prijeloman trenutak za proizvodnju i razmjenu građe u pristupačnim formatima na nacionalnom ali prije svega međunarodnom nivou. Hrvatska knjižnica za slijepe će se uključiti u međunarodnu platformu i steći u okviru Ugovora iz Marakeša status ovlaštenog subjekta. Prijedlog statusa: Hrvatska knjižnica za slijepe nije specijalna knjižnica. Fond knjižnice, iako po formi specifičan, po sadržaju je identičan fondu narodnih knjižnica dok je njezin djelokrug nacionalan. Budući da postoji nekoliko proizvođača i nakladnika građe u pristupačnim formatima, Hrvatska knjižnica za slijepe bi trebala biti repozitorij takve građe, brinuti o proizvodnji i distribuciji dotične građe (kako bi se izbjegla preklapanja), te razvoju usluga i standarda za korisnike kojima standardni tisak nije čitljiv. U skladu s time Hrvatskoj knjižnici za slijepe pripada status matične (nacionalne) knjižnice za osobe kojima standardni tisak nije čitljiv (u svijetu knjižnice poput Hrvatske knjižnice za slijepe imaju status nacionalne ili narodne knjižnice za osobe kojima standardni tisak nije čitljiv ili pak institucije koja na nacionalnom nivou pruža usluge osobama kojim standardni tisak nije čiljiv). Imajući sve navedeno na umu, predlažemo da se u Prijedlogu Zakona uvrsti i istakne zasebnim člankom status i djelokrug Hrvatske knjižnice za slijepe kako slijedi: Članak... (1) Hrvatska knjižnica za slijepe je javna ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou pruža usluge osobana koje ne mogu čitati standardni tisak. (2) Hrvatska knjižnica za slijepe središnja je knjižnica za knjižnične usluge namijenjene osobama koima standardni tisak nije čitljiv. (3) Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. (4) Sredstva za rad osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Članak ... Zadaće Hrvatska knjižnice za slijepe su: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije i proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima te standarda u pružanju usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi - okupljanje obveznog primjerka građe proizvedene u pristupačnim formatima na području Republike Hrvatske - praćenje programa proizvodnje pristupačnih formata na području Republike Hrvatske - obavljanje drugih zadaća predviđenih drugim propisima i Statutom Hrvatske knjižnice za slijepe Prihvaćen Prihvaćeno, status Hrvatske knjižnice za slijepe je reguliran člancima unutar glave V. Nacrta prijedloga zakona a u skladu s jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima.
227 Maja Valjak I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. IZMJENA PRIJEDLOGA Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE Usklađeno prema člancima u prethodnom tekstu. Prihvaćen Prihvaćeno. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja.
228 Petar Lukačić I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. Članak 4., st. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Jedinstveni i rijetki knjižnični primjerci ili zbirke knjiga, novina, časopisa te pojedinačni primjerci i zbirke građe posebne vrste (rukopisi, kartografska građa, grafička građa, muzikalije, sitni tisak i druga građa) mogu imati status kulturnog dobra. Svojstvo knjižničnoga kulturnog dobra utvrđuje se temeljem kriterija starosti i rijetkosti te drugih kriterija za procjenu njegove umjetničke i znanstvene vrijednosti kao i društvene i povijesne važnosti. Katalozi/inventari, odnosno pojedinačni opisi ove knjižnične građe sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. Prihvaćen Prihvaćeno. Zaštita knjižnične građe regulirana je člankom 44. Zakona.
229 Petar Lukačić I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. Članak 4., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Na jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu koja ima obilježja kulturnog dobra, odnosno koja je od posebnog značenja ili vrijednosti, primjenjuju se i propisi o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Prihvaćen Prihvaćeno. Zaštita knjižnične građe regulirana je člankom 44. Zakona.
230 Maja Valjak I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. Prihvaćen Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima.
231 Maja Valjak I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. U čl. 24. Prijedloga koji govori o voditeljima knjižnica u sastavu, tekst bi trebao glasiti: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i knjižnice u sastavu privatne škole, visokog učilišta i znanstvene institucije, može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Prije svega, s obzirom da članak 6. Prijedloga propisuje da (1) Knjižnična djelatnost obuhvaća: ..stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima, kako voditelj knjižnice, koji prema čl. 21 ne mora imati knjižničarsko obrazovanje niti uopće iskustvo rada u knjižnici, može nadzirati da li njegovi djelatnici obavljaju navedenu obradu građe u skladu sa stručnim standardima? Ukidanje potrebe za stručnim kvalifikacijama ravnatelja i voditelja javnih i knjižnica u sastavu javnih, kao i na školama i visokim učilištima (a kod tzv. "privatnih" ukidanje čak i tog smanjenog kriterija), ukidanje su i rezultata višedesetljetnog nastojanja struke da se napokon ustale standardi struke kao presudni za rukovodeća mjesta i sam rad u knjižnici, ustroj studija knjižničarstva i višestruko podizanje standarda knjižničarske djelatnosti kao rezultata tih napora. Rezultat toga bilo bi ne samo da bi u praksi u knjižnicama na strani osoblja moglo biti višestruko više stručno kvalificiranog osoblja nego što im je kvalificiran neposredni rukovoditelj, nego i već spomenuto srozavanje već dosegnutih standarda, kao i ukidanje bilo kakvih standarda vezanih uz predložene „privatne“ knjižnice. Najbitnije, ta činjenica bi, zajedno s činjenicom da niti knjižnično osoblje ne mora biti stručno kvalificirano, otvorila nepovratno vrata nebrojenim novim mogućnostima imenovanja stručno nekvalificiranih osoba putem prijateljskih i drugih veza, što je i sada jedan od najvećih problema u društvu i koji bi se time generirao i više nego što je već i u najnovije vrijeme više puta detektiran u javnosti kao problem u upravo u slučajevima (narodnih) knjižnica. Također, potpuno je neprihvatljivo i smještanje SVIH tzv. "privatnih" knjižnica, napose visokoškolskih i znanstvenih, u proizvoljnu privatnopravnu sferu, u kojoj niti Prijedlogom (loše) propisani uvjeti i standardi NE bi uopće vrijedili. Moguće je da se radi i o propustu predlagača, a u svakom slučaju, uz gore spomenute probleme koji bi iz toga proizišli, stvorilo bi i sve druge već navedene probleme glede usklađivanja knjižnica u sustave, matične djelatnosti i dr., posebno u djelatnostima koje su i dodatno od javnog interesa, posebno u obrazovanju i znanosti, bez obzira je li osnivač država ili privatna osoba. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. U prijedlogu Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (vidi: http://www.sabor.hr/prijedlog-zakona-o-arhivskom-gradivu-i-arhivima-pr odnosno http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=51079 riješeno je na način da: (čl. 40., st. 3. „(3) Ravnateljem državnog arhiva, temeljem predloženog programa rada, može se imenovati osoba koja ima završen sveučilišni diplomski ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, najmanje tri godine rada u arhivu ili najmanje pet godina rada, te položen stručni ispit iz arhivske struke, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete utvrđene statutom arhiva.“ Prihvaćen Prihvaćeno s obzirom da je propisani isti uvjeti kao za ravnatelja javne knjižnice.
232 Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split I.OPĆE ODREDBE, Članak 5. Čl. 5. bi trebalo prebaciti u čl. 1., kao stavak 3. Prihvaćen Odbijeno. Sukladno Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (NN 74/15) odredba kojom se uređuje pisanje rodnih pojmova spada u sadržaj uvodnog dijela propisa, odnosno opće odredbe. Članak 5. stavljen je u Opće odredbe.
233 Maja Valjak I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. Članak 24, st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja. OBRAZLOŽENJE: S obzirom da u većini knjižnica u sastavu rade od jedne do tri1-3 osobe, voditelj knjižnice u sastavu radi velik dio stručnih knjižničarskih poslova, stoga mora imati stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja (diplomirani knjižničar). Prihvaćen Prihvaćeno. U članku 20. propisani uvjeti za ravnatelja javne knjižnice.
234 Gordana Šutej, predsjednica Sekcije za školske knjižnice HKD-a I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. Čl. 8. st. 2. Treba regulirati pod kojim uvjetima. Prihvaćen Zakonom je precizno definirano prestanak rada knjižnice, dok se ovim člankom propisuje isključivo da prema potrebi pojedine knjižnice mogu obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica.
235 Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI "U postupku izrade Zakona potrebno je uzeti u obzir Preporuke Vijeća Europe i druge međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili navesti: Preporuke Vijeća Europe i druge relevantne međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci koji su uzeti u obzir prilikom izrade ovog teksta. OBRAZLOŽENJE Nigdje nisu navedeni da li su i koji od ovdje spomenutih vrsta dokumenta uzeti u obzir pri izradi ovog Zakona. Naprotiv, u nekim važnim područjima koja se reguliraju Zakonom međunarodni dokumenti važni za knjižničarsku struku nisu uzeti u obzir, već se postupaloupravo suprotno načelima međunarodnih dokumenata, npr. međunarodna klasifikacija vrsta knjižnica i obvezni primjerak. Prihvaćen Primljeno na znanje, nije dan konkretan prijedlog a u nenormativnom dijelu zakona je nemoguće i nesvrsishodno pobrojati sve dokumente uzete u obzir prilikom izrade Nacrta prijedloga zakona.
236 Mirjana Mihalić I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. Čl. 44., st. 1. bi trebao glasiti: (1) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata knjižnice kojoj je osnivač ili suosnivač Republika Hrvatska ili knjižnice unutar pravne osobe kojoj je Republika Hrvatska osnivač ili suosnivač obavlja ministarstvo nadležno za poslove kulture, odnosno ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja prema njihovoj nadležnosti za pojedine vrste knjižnica definiranoj u ovom Zakonu. Prihvaćen Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju.
237 Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Slažem se s komentarom Hrvatskog knjižničarskog društva vezano uz statuts Hrvatske knjižnice za slijepe i svim prijedlozima iznesenima u tom komentaru: "KOMENTAR PRIJEDLOGA ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI S OBZIROM NA DJELOKRUG HRVATSKE KNJIŽNICE ZA SLIJEPE Smatramo da se pitanje statusa Hrvatske knjižnice za slijepe treba razjasniti i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Naime, Hrvatska knjižnica za slijepe, iako javna ustanova u kulturi čiju djelatnost financira Ministarstvo kulture, nije razvrstana u upisnik knjižnica pri Ministarstvu kulture. Zbog specifičnosti i ključne uloge koju knjižnica zauzima s obzirom na proizvodnju i distribuciju građe u pristupačnim formatima predlažemo da joj se dodijeli status matičnosti koji bi bio posebno istaknut i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. U nastavku ćemo pobrojati činjenice i navesti prijedlog statusa te sukladno tome prokomentirati Prijedlog zakona. Činjenice o Hrvatskoj knjižnici za slijepe: Hrvatska knjižnica za slijepe javna je ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou preko 50 godina pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. U ime Republike Hrvatske osnivačka prava obavlja Vlada Republike Hrvatske. Sredstva osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Hrvatska knjižnica za slijepe sastoji se od posudbenog odjela, odjela za proizvodnju zvučnih izdanja i tiskare za brajicu. Budući da sama proizvodi svoj fond u pristupačnim formatima (brajica, zvučna knjiga i strojno čitljivi oblici), 80% osoblja čine osobe koje nisu knjižničarske struke. Po sadržaju je fond knjižnice identičan fondu narodnih knjižnica ali je po formi specifičan. Uključena je u rad međunarodne Sekcije knjižnica koje pružaju usluge osobama kojima standardni tisak nije čitljiv (Libraries serving persons with print disabilities section) pri IFLA-i. Slijedom toga njezine su posebne zadaće: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s prije svega narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi U listopadu ove godine će Ugovor iz Marakeša stupiti na snagu što će predstavljati prijeloman trenutak za proizvodnju i razmjenu građe u pristupačnim formatima na nacionalnom ali prije svega međunarodnom nivou. Hrvatska knjižnica za slijepe će se uključiti u međunarodnu platformu i steći u okviru Ugovora iz Marakeša status ovlaštenog subjekta. PRIJEDLOG STATUSA: Hrvatska knjižnica za slijepe nije specijalna knjižnica već zaslužuje status matične narodne knjižnice za osobe kojima standardni tisak nije čitljiv (u svijetu knjižnice poput Hrvatske knjižnice za slijepe imaju status nacionalne ili narodne knjižnice za osobe kojim standardni tisak nije čitljiv ili pak institucije koja na nacionalnom nivou pruža usluge osobama kojim standardni tisak nije čitljiv). U skladu s time Hrvatska knjižnica za slijepe bi trebala biti repozitorij građe proizvedene u pristupačnim formatima, brinuti o politici proizvodnje i distribucije dotične građe, te razvoju usluga i standarda za korisnike kojima standardni tisak nije čitljiv. Imajući sve navedeno na umu, predlažemo da se u Prijedlogu Zakona uvrsti i istakne zasebnim člankom status i djelokrug Hrvatske knjižnice za slijepe kako slijedi: Članak... (1) Hrvatska knjižnica za slijepe je javna ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. (2) Hrvatska knjižnica za slijepe središnja je knjižnica za knjižnične usluge namijenjene osobama kojima standardni tisak nije čitljiv. (3) Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. (4) Sredstva za rad osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Članak ... Zadaće Hrvatska knjižnice za slijepe su: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi - okupljanje obveznog primjerka građe proizvedene u pristupačnim formatima na području Republike Hrvatske - praćenje programa proizvodnje pristupačnih formata na području Republike Hrvatske - obavljanje drugih zadaća predviđenih drugim propisima i Statutom Hrvatske knjižnice za slijepe" Prihvaćen Prihvaćeno i ugrađeno u skladu s jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima u glavi V. Nacrta prijedloga.
238 Maja Valjak I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 19, promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice na prijedlog ravnatelja ‒razmatra i nadzire izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe na prijedlog ravnatelja ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju stručna znanja. A ako već donose planove moraju ih moći i nadzirati, a ne samo razmatrati. Prihvaćen Dodano je u stavku 2. da prijedlog akata iz stavka 1. predlaže ravnatelj.
239 Maja Valjak I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 17., st. 1. treba izmijeniti tako da glasi: Tijela samostalne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Tijela knjižnice u sastavu su: voditelj i Knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Predlagatelj u nekoliko navrata različito definira javnu knjižnicu, ponekad kao isključivo samostalnu (čl. 3. i čl. 17.), a ponekad kao knjižnicu u sastavu čiji je osnivač u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske (čl. 10.). Knjižnice u sastavu nemaju ravnatelje, niti upravna vijeća. Velika je šteta što je Predlagatelj odustao od tijela knjižnični odbor, koji je svojevrsna kombinacija upravnog i stručnog tijela, a kojeg su imale knjižnice u sastavu. Javne knjižnice mogu biti samostalne i knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu RH ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Prihvaćen Ne prihvaća se, Nacrt prijedloga zakona ne poznaje pojam samostalne knjižnice, te su sukladno tome općenito propisana tijela knjižnice, a kroz odredbe cijelog zakona su propisane i iznimke od ove odredbe, ovisno o tome radi li se o knjižnici ili knjižnici u sastavu te o tome radi li se o privatnoj ili javnoj knjižnici.
240 Maja Valjak I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 15., st. 2. treba izmijeniti tako da glasi: Odluku o prestanku i statusnim promjenama samostalnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima. Prihvaćen Prihvaćeno.
241 Maja Valjak I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne i specijalne, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima po pitanju vjerskih knjižnica i naziva visokoškolske knjižnice. Prihvaćen Prihvaćen
242 Maja Valjak I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 9…. Knjižnica se može osnovati kao ustanova, zaklada, zadruga, udruga ili trgovačko društvo, osim ako ovim Zakonom nije drukčije uređeno. Radi se o pravno neodrživoj konstrukciji na više nivoa, koja potpuno nepotrebno otvara nepremostive dvojbe i, u krajnjoj posljedici, postojanje bilo kakvog knjižničnog sustava čini neodrživim, pa se kao takav u cijelom tekstu mora odbaciti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. OBRAZLOŽENJE: Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotrebni pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Donje obrazloženje naravno, ne mora se dalje čitati ako je predlagač zabunom zamijenio knjižnicu sa knjižarom. Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na "javne" i "privatne", umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Tako za tzv. „privatne knjižnice“ ne bi vrijedili čak niti oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju posebni temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. Dakle, posebno samostalna, knjižnica NE može funkcionirati kao samostalno trgovačko društvo za privatni profit, jer bi se tu radilo o trgovačkom društvu, a ne knjižnici. Takvo trgovačko društvo, ili zadruga, već je u svim detaljima, kao i temeljnim svrhama propisano u Zakonu o trgovačkim društvima i nema zakonskih uvjeta niti potrebe stavljati ga u Zakon u knjižnicama. Dakle, radilo bi se o društvima koja se bave komercijalizacijom informacija za privatni interes, a koja i danas već postoje (primjer: IUS Info servis) i kao takva su moguća, s time što se tada ne radi o knjižnicama i takve su djelatnosti s razlogom i strogo odvojene od knjižnica. Razlog je, osim služenja javnom interesu i građanima, i u tome što knjižnice iz tog svog statusa crpe i neke specifične povlastice i pravnu zaštitu u propisima i u društvu, npr. kroz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredbi EU o zaštiti osobnih podataka, kroz školske, obrazovne, proračunske propise, propise iz područja poreza, kulture, financiranje projekata poput digitalizacije itd. i sl. NEPROFITNOST kao osnovna karakteristika knjižnica važna je i zbog natječaja za različite javne projekte financiranja na državnom, europskom i svjetskom nivou, koji smiju podupirati samo takvu djelatnost i samostalna trgovačka i privatno-interesna društva po logici tu ne mogu pripadati. Sve navedeno NE može, po zakonodavnoj logici, pravilima tržišnog natjecanja koja bi time bila narušena i dr. razlozima specifičnim za trgovačka društva ili zadruge, biti primijenjeno na komercijalno-profitne oblike udruživanja poput trgovačkih društava ili zadruga, koje su već strogo regulirane posebnim zakonima, organizirane na privatno-interesnoj bazi i za koje vrijede sasvim drugi prateći propisi, od računovodstvenih, financijskih, do organizacijskih. Takvo miješanje organizacijskih i vlasničkih oblika bilo bi u potpunom neskladu s funkcioniranjem ostalih knjižnica i njihovom temeljnom svrhom, onemogućili bi kao što je već rečeno i usklađivanje unutar matične djelatnosti, knjižničnih sustava i dr. Trgovačko društvo može, i zakonodavnih prepreka nema, osnovati i imati knjižnicu u svom sastavu, pa tako početak čl. 9. Prijedloga može glasiti i "knjižnicu može osnovati...ustanova, zaklada...", no to nema smisla posebno isticati u propisu, jer se i sadašnjim zakonom to podrazumijeva putem odredbe o drugim pravnim i fizičkim osobama, koja mu, temeljno usklađena s ostalim knjižnicama, bez prepreka može pomoći u ostvarivanju ciljeva tog društva. No, samostalna knjižnica u takvom privatnom vlasničkopravnom okviru nije ništa drugo nego komercijalni informacijski servis, kakvi postoje već i danas u RH i koji, podložni sasvim drugim propisima od knjižnica, funkcioniraju na sasvim zasebnim osnovama i bez privilegija i zakonske zaštite u određenim slučajevima, ili posebnih funkcija koje izlaze iz njihove temeljne društvene svrhe i javnog interesa. Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne / narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (Stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, a što je postojeći Zakon stavio izvan snage i otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Isto tako, ponovo se koristi pojam javne knjižnice; neusklađenost u tretiranju knjižnica u sastavu: jednom predstavljaju ustrojstvenu jedinicu, dok u školskim ustanovama, visokoškolskim učilištima i javnim znanstvenim institucijama predstavljaju sastavni dio ustanove. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…, te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“ Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. Prihvaćen Brisan
243 Maja Valjak I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. OBRAZLOŽENJE: Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi, a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nejasno je zašto se uopće odstupilo od ovog naziva. Nije jasno što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica. To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 8 (2)…. Pojedine knjižnice mogu prema potrebi obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili jasno navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. OBRAZLOŽENJE: Ovo može otvoriti prostor za malverzacije, na primjer da se smanji broj knjižnica, da se jedna ugasi, jer ta druga može preuzeti funkciju prve. Prihvaćen Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku. Propisano u članku 10. Zakona da poslove narodne knjižnice može obavljati i neka druga knjižnica što se uređuje ugovorom
244 Mirjana Mihalić I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 15., st. 2. treba izmijeniti tako da glasi: Odluku o prestanku i statusnim promjenama samostalnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, znanstvene, sveučilišne i SPECIJALNE knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima. Prihvaćen Prihvaćeno
245 Mirjana Mihalić I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. Članak 9…. Knjižnica se može osnovati kao ustanova, zaklada, zadruga, udruga ili trgovačko društvo, osim ako ovim Zakonom nije drukčije uređeno. Radi se o pravno neodrživoj konstrukciji na više nivoa, koja potpuno nepotrebno otvara nepremostive dvojbe i, u krajnjoj posljedici, postojanje bilo kakvog knjižničnog sustava čini neodrživim, pa se kao takav u cijelom tekstu mora odbaciti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. OBRAZLOŽENJE: Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotrebni pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Donje obrazloženje naravno, ne mora se dalje čitati ako je predlagač zabunom zamijenio knjižnicu sa knjižarom. Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na "javne" i "privatne", umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Tako za tzv. „privatne knjižnice“ ne bi vrijedili čak niti oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju posebni temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. Dakle, posebno samostalna, knjižnica NE može funkcionirati kao samostalno trgovačko društvo za privatni profit, jer bi se tu radilo o trgovačkom društvu, a ne knjižnici. Takvo trgovačko društvo, ili zadruga, već je u svim detaljima, kao i temeljnim svrhama propisano u Zakonu o trgovačkim društvima i nema zakonskih uvjeta niti potrebe stavljati ga u Zakon u knjižnicama. Dakle, radilo bi se o društvima koja se bave komercijalizacijom informacija za privatni interes, a koja i danas već postoje (primjer: IUS Info servis) i kao takva su moguća, s time što se tada ne radi o knjižnicama i takve su djelatnosti s razlogom i strogo odvojene od knjižnica. Razlog je, osim služenja javnom interesu i građanima, i u tome što knjižnice iz tog svog statusa crpe i neke specifične povlastice i pravnu zaštitu u propisima i u društvu, npr. kroz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredbi EU o zaštiti osobnih podataka, kroz školske, obrazovne, proračunske propise, propise iz područja poreza, kulture, financiranje projekata poput digitalizacije itd. i sl. NEPROFITNOST kao osnovna karakteristika knjižnica važna je i zbog natječaja za različite javne projekte financiranja na državnom, europskom i svjetskom nivou, koji smiju podupirati samo takvu djelatnost i samostalna trgovačka i privatno-interesna društva po logici tu ne mogu pripadati. Sve navedeno NE može, po zakonodavnoj logici, pravilima tržišnog natjecanja koja bi time bila narušena i dr. razlozima specifičnim za trgovačka društva ili zadruge, biti primijenjeno na komercijalno-profitne oblike udruživanja poput trgovačkih društava ili zadruga, koje su već strogo regulirane posebnim zakonima, organizirane na privatno-interesnoj bazi i za koje vrijede sasvim drugi prateći propisi, od računovodstvenih, financijskih, do organizacijskih. Takvo miješanje organizacijskih i vlasničkih oblika bilo bi u potpunom neskladu s funkcioniranjem ostalih knjižnica i njihovom temeljnom svrhom, onemogućili bi kao što je već rečeno i usklađivanje unutar matične djelatnosti, knjižničnih sustava i dr. Trgovačko društvo može, i zakonodavnih prepreka nema, osnovati i imati knjižnicu u svom sastavu, pa tako početak čl. 9. Prijedloga može glasiti i "knjižnicu može osnovati...ustanova, zaklada...", no to nema smisla posebno isticati u propisu, jer se i sadašnjim zakonom to podrazumijeva putem odredbe o drugim pravnim i fizičkim osobama, koja mu, temeljno usklađena s ostalim knjižnicama, bez prepreka može pomoći u ostvarivanju ciljeva tog društva. No, samostalna knjižnica u takvom privatnom vlasničkopravnom okviru nije ništa drugo nego komercijalni informacijski servis, kakvi postoje već i danas u RH i koji, podložni sasvim drugim propisima od knjižnica, funkcioniraju na sasvim zasebnim osnovama i bez privilegija i zakonske zaštite u određenim slučajevima, ili posebnih funkcija koje izlaze iz njihove temeljne društvene svrhe i javnog interesa. Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne / narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (Stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, a što je postojeći Zakon stavio izvan snage i otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Isto tako, ponovo se koristi pojam javne knjižnice; neusklađenost u tretiranju knjižnica u sastavu: jednom predstavljaju ustrojstvenu jedinicu, dok u školskim ustanovama, visokoškolskim učilištima i javnim znanstvenim institucijama predstavljaju sastavni dio ustanove. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…, te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“ Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. Prihvaćen Brisan
246 Maja Bodiš I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. Brisanje stavka 3. Predviđena je prekršajna odgovornost ravnatelja kao odgovorne osobe u knjižnici za sve prekršaje iz stavka 1., a samim time i obvezuje odgovornu osobu, odnosno ravnatelja da osigura uvjete za obavljanje poslova. Ako se pojedini zadaci ne izvršavaju na vrijeme ili ne provode, nije odgovorna fizička osoba, s obzirom na to da iznad sebe ima ravnatelja koji treba ravnati institucijom. Usto, ravnatelj kroz interne akte (poput pravilnika o radu) ima mogućnost sankcionirati fizičku osobu zaduženu za pojedine poslove (npr. otkazati ugovor o radu i nadoknaditi štetu) ako je to potrebno. Upitna je i usklađenost zakonskog prijedloga s odredbama Prekršajnog zakona. Naime, problematično je što se pored kategorije odgovorne osobe u pravnoj osobi, koji predstavlja pojam definiran Prekršajnim zakonom, uvodi i novi pojam „fizička osobe koja obavlja određene poslove“ – kao nova, dodatna kategorija fizičke osobe odgovorne za počinjenje prekršaja, čime se potencijalno proširuje postojeći okvir prekršajnopravne odgovornosti postavljen u članku 60. stavak 1. Prekršajnog zakona. Prekršajnim zakonom, u članku u kojem su propisani temelji odgovornosti pravne osobe i odgovorne osobe u pravnoj osobi propisano je da za prekršaj odgovara pravna osoba i njezina odgovorna osoba za skrivljene povrede propisa o prekršaju. U članku 61. stavak 2. Prekršajnog zakona određeno je da se propisom o prekršaju može odrediti koja odgovorna osoba u pravnoj osobi odgovara za određeni prekršaj. Međutim, tad bi fizička osoba koja je zadužena za obavljanje određenih poslova odgovarala kao odgovorna osoba, a ne uz pravnu osobu i odgovornu osobu u pravnoj osobi. Treba dodati i da je prema članku 61. stavak 1. Prekršajnog zakona propisano da je odgovorna osoba ona osoba fizička osoba koja vodi poslove pravne osobe ili joj je povjereno obavljanje određenih poslova iz područja djelovanja pravne osobe. Tako da ni i u ovom smislu određivanje prekršajnopravne odgovornosti fizičke osobe kojoj je povjereno obavljanje određenih poslova na način koji takvu odgovornost razlikuje od odgovornosti odgovorne osobe u pravnoj osobi, na način na koji je to predloženo u prijedlogu zakona, nije usklađeno s odredbama Prekršajnog zakona. Prihvaćen Prihvaćen.
247 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 50. (3) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjivat će se: - Pravilnik o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (Narodne novine, broj 139/98. i 25/17.) - Standardi za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 58/99.) - Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (Narodne novine, broj 28/11., 16/14., 60/14. – Ispravak i 47/17.) - Pravilnik o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 43/01.) - Pravilnik o reviziji i otpisu knjižnične građe (Narodne novine, broj 21/02.) - Pravilnik o zaštiti knjižnične građe (Narodne novine, broj 52/05.) IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. Prihvaćen Prihvaćen.
248 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. U stavak (3) treba DODATI standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. Prihvaćen Prihvaćen.
249 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U članku 44. ne spominje se izrijekom tko ima nadzor nad radom znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Predlaže se dopuna novim stavkom (4) na sljedeći način: (4) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. Prihvaćen Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju.
250 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 43 (1)... Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica ili druga knjižnica koju ministarstvo nadležno za poslove kulture ovlasti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. Prihvaćen Prihvaćen.
251 Nada Topić I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. (1) Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. Prihvaćen Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima.
252 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. S čl. 36. (vezan članak 32). trebao bi glasiti: (1) već iznad predložena izmjena…. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. ..... (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Članak 37. Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. Prihvaćen Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra. Članak 37. - Ne prihvaća se iz razloga što članove Hrvatskog knjižničnog vijeća moraju imenovati središnja tijela državne uprave u čijem djelokrugu su knjižnice te relevantne institucije u tom području.
253 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 34. (1)… Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i specijalne knjižnice. IZMJENA PRIJEDLOGA Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE Usklađeno prema člancima u prethodnom tekstu. Prihvaćen Prihvaćeno. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja.
254 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. Članak 9…. Knjižnica se može osnovati kao ustanova, zaklada, zadruga, udruga ili trgovačko društvo, osim ako ovim Zakonom nije drukčije uređeno. Radi se o pravno neodrživoj konstrukciji na više nivoa, koja potpuno nepotrebno otvara nepremostive dvojbe i, u krajnjoj posljedici, postojanje bilo kakvog knjižničnog sustava čini neodrživim, pa se kao takav u cijelom tekstu mora odbaciti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. OBRAZLOŽENJE: Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotrebni pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Donje obrazloženje naravno, ne mora se dalje čitati ako je predlagač zabunom zamijenio knjižnicu sa knjižarom. Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na "javne" i "privatne", umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Tako za tzv. „privatne knjižnice“ ne bi vrijedili čak niti oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju posebni temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. Dakle, posebno samostalna, knjižnica NE može funkcionirati kao samostalno trgovačko društvo za privatni profit, jer bi se tu radilo o trgovačkom društvu, a ne knjižnici. Takvo trgovačko društvo, ili zadruga, već je u svim detaljima, kao i temeljnim svrhama propisano u Zakonu o trgovačkim društvima i nema zakonskih uvjeta niti potrebe stavljati ga u Zakon u knjižnicama. Dakle, radilo bi se o društvima koja se bave komercijalizacijom informacija za privatni interes, a koja i danas već postoje (primjer: IUS Info servis) i kao takva su moguća, s time što se tada ne radi o knjižnicama i takve su djelatnosti s razlogom i strogo odvojene od knjižnica. Razlog je, osim služenja javnom interesu i građanima, i u tome što knjižnice iz tog svog statusa crpe i neke specifične povlastice i pravnu zaštitu u propisima i u društvu, npr. kroz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredbi EU o zaštiti osobnih podataka, kroz školske, obrazovne, proračunske propise, propise iz područja poreza, kulture, financiranje projekata poput digitalizacije itd. i sl. NEPROFITNOST kao osnovna karakteristika knjižnica važna je i zbog natječaja za različite javne projekte financiranja na državnom, europskom i svjetskom nivou, koji smiju podupirati samo takvu djelatnost i samostalna trgovačka i privatno-interesna društva po logici tu ne mogu pripadati. Sve navedeno NE može, po zakonodavnoj logici, pravilima tržišnog natjecanja koja bi time bila narušena i dr. razlozima specifičnim za trgovačka društva ili zadruge, biti primijenjeno na komercijalno-profitne oblike udruživanja poput trgovačkih društava ili zadruga, koje su već strogo regulirane posebnim zakonima, organizirane na privatno-interesnoj bazi i za koje vrijede sasvim drugi prateći propisi, od računovodstvenih, financijskih, do organizacijskih. Takvo miješanje organizacijskih i vlasničkih oblika bilo bi u potpunom neskladu s funkcioniranjem ostalih knjižnica i njihovom temeljnom svrhom, onemogućili bi kao što je već rečeno i usklađivanje unutar matične djelatnosti, knjižničnih sustava i dr. Trgovačko društvo može, i zakonodavnih prepreka nema, osnovati i imati knjižnicu u svom sastavu, pa tako početak čl. 9. Prijedloga može glasiti i "knjižnicu može osnovati...ustanova, zaklada...", no to nema smisla posebno isticati u propisu, jer se i sadašnjim zakonom to podrazumijeva putem odredbe o drugim pravnim i fizičkim osobama, koja mu, temeljno usklađena s ostalim knjižnicama, bez prepreka može pomoći u ostvarivanju ciljeva tog društva. No, samostalna knjižnica u takvom privatnom vlasničkopravnom okviru nije ništa drugo nego komercijalni informacijski servis, kakvi postoje već i danas u RH i koji, podložni sasvim drugim propisima od knjižnica, funkcioniraju na sasvim zasebnim osnovama i bez privilegija i zakonske zaštite u određenim slučajevima, ili posebnih funkcija koje izlaze iz njihove temeljne društvene svrhe i javnog interesa. Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne / narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (Stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, a što je postojeći Zakon stavio izvan snage i otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Isto tako, ponovo se koristi pojam javne knjižnice; neusklađenost u tretiranju knjižnica u sastavu: jednom predstavljaju ustrojstvenu jedinicu, dok u školskim ustanovama, visokoškolskim učilištima i javnim znanstvenim institucijama predstavljaju sastavni dio ustanove. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…, te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“ Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. Prihvaćen Brisan
255 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 30. (1)… Sredstva za rad knjižnica osigurava osnivač, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za program, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. Prihvaćen Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima.
256 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 24. (1)… Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 24, st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja. OBRAZLOŽENJE: S obzirom da u većini knjižnica u sastavu rade od jedne do tri1-3 osobe, voditelj knjižnice u sastavu radi velik dio stručnih knjižničarskih poslova, stoga mora imati stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja (diplomirani knjižničar). Prihvaćen Prihvaćeno. U članku 20. propisani uvjeti za ravnatelja javne knjižnice.
257 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. Pojedine knjižnice mogu prema potrebi obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili jasno navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. OBRAZLOŽENJE: Ovo može otvoriti prostor za malverzacije, na primjer da se smanji broj knjižnica, da se jedna ugasi, jer ta druga može preuzeti funkciju prve. Prihvaćen Zakonom je precizno definirano prestanak rada knjižnice, dok se ovim člankom propisuje isključivo da prema potrebi pojedine knjižnice mogu obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica.
258 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. Članak 8 (1)…. Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, knjižnica na visokom učilištu, znanstvena, specijalna te knjižnica vjerske zajednice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. OBRAZLOŽENJE: Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi, a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nejasno je zašto se uopće odstupilo od ovog naziva. Nije jasno što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica. To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. Prihvaćen Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku.
259 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 19. Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice ‒razmatra izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 19, promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice na prijedlog ravnatelja ‒razmatra i nadzire izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe na prijedlog ravnatelja ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju stručna znanja. A ako već donose planove moraju ih moći i nadzirati, a ne samo razmatrati. Prihvaćen Dodano je u stavku 2. da prijedlog akata iz stavka 1. predlaže ravnatelj.
260 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. Podržavamo prijedlog da: (4) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. Prihvaćen Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju.
261 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak. 15 (2)... Odluku o prestanku i statusnim promjenama javnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 15., st. 2. treba izmijeniti tako da glasi: Odluku o prestanku i statusnim promjenama samostalnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima. Prihvaćen Prihvaćeno
262 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. (2) Jedinstveni i rijetki primjerci knjiga, zbirke knjiga, rukopisi i druga knjižnična građa javnih knjižnica nastala do 1850. godine ima status kulturnog dobra, a katalozi ove knjižnične građe javnih knjižnica sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 4., st. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Jedinstveni i rijetki knjižnični primjerci ili zbirke knjiga, novina, časopisa te pojedinačni primjerci i zbirke građe posebne vrste (rukopisi, kartografska građa, grafička građa, muzikalije, sitni tisak i druga građa) mogu imati status kulturnog dobra. Svojstvo knjižničnoga kulturnog dobra utvrđuje se temeljem kriterija starosti i rijetkosti te drugih kriterija za procjenu njegove umjetničke i znanstvene vrijednosti kao i društvene i povijesne važnosti. Katalozi/inventari, odnosno pojedinačni opisi ove knjižnične građe sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Godina nastanka je samo jedan od formalnih kriterija za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra – starost. Navedena godina 1850. međunarodno je uvriježena kao gornja granica za određivanje stare knjige. Uzima se zato što označava promjenu načina tiskanja knjiga – od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama itd. Stoga se ta godina ne može primijeniti na rukopise i 'drugu knjižničnu građu'. To bi značilo da se sve što je u knjižnicama, a nastalo je do 1850., automatski proglasi kulturnim dobrom. A kulturno dobro može biti i druga knjižnična građa novijeg datuma, npr. obvezni primjerak! Sukladno ovom prijedlogu obvezni primjerak namijenjen je korištenju i posudbi pa se izgubilo svojstvo arhivskog primjerka što je u suprotnosti sa Preporukama vijeća Europe iz 2000. g. Za takvu građu pri utvrđivanju svojstva kulturnog dobra moraju se primijeniti i drugi kriteriji osim njezine starosti. Iz svega proizlazi da se zakonom isključuje velika količina građe koja je kulturno dobro, ali kao takvo nije registrirana ili se pak nalazi u knjižnicama koje zakonodavac ne prepoznaje kao javne. Time je izravno ugrožena velika količina kulturne baštine koja se nalazi npr. u specijalnim knjižnicama (u ovom prijedlogu poznate kao knjižnice vjerskih zajednica) i nije dosad registrirana kao kulturno dobro (iako ima svojstva istog). Nadalje, u tijeku je javna rasprava o Prijedlogu Zakona i izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koji se u hitnom postupku (kao razlog je navedeno i donošenje ovog Zakona, koji se donosi u redovitoj proceduri i nije prošao javnu raspravu) usklađuje i s ovim Prijedlogom Zakona. U prijedlogu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predlaže se čl. 99a koji određuje se također odnosi samo na javne knjižnice, ponovo isključujući knjižničnu građu kao kulturno dobro kod drugih imatelja. Na kraju, niti je ovim Prijedlogom niti prijedlogom Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predviđeno izdvajanje više sredstava iz Državnog proračuna. Iz toga se postavlja pitanje na koji će način financirati iznimno skupi konzervatorski i restauratorski radovi na građi, kada trenutno nisu financirani ni postupci preventivne zaštite građe koja već je registrirano kulturno dobro. Prihvaćen Prihvaćeno. Zaštita knjižnične građe regulirana je člankom 44. Zakona.
263 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. Na zaštitu i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro Republike Hrvatske u pitanjima koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuje se zakon i drugi propisi kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 4., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Na jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu koja ima obilježja kulturnog dobra, odnosno koja je od posebnog značenja ili vrijednosti, primjenjuju se i propisi o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Prihvaćen Prihvaćeno. Zaštita knjižnične građe regulirana je člankom 44. Zakona.
264 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 12 (2)…. Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne, specijalne i knjižnice vjerskih zajednica, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne i specijalne, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima po pitanju vjerskih knjižnica i naziva visokoškolske knjižnice. Prihvaćen Prihvaćen
265 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. Stavak (1) treba glasiti: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. Prihvaćen Prihvaćen.
266 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. 24. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 9…. Knjižnica se može osnovati kao ustanova, zaklada, zadruga, udruga ili trgovačko društvo, osim ako ovim Zakonom nije drukčije uređeno. Radi se o pravno neodrživoj konstrukciji na više nivoa, koja potpuno nepotrebno otvara nepremostive dvojbe i, u krajnjoj posljedici, postojanje bilo kakvog knjižničnog sustava čini neodrživim, pa se kao takav u cijelom tekstu mora odbaciti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. OBRAZLOŽENJE: Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotrebni pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Donje obrazloženje naravno, ne mora se dalje čitati ako je predlagač zabunom zamijenio knjižnicu sa knjižarom. Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na "javne" i "privatne", umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Tako za tzv. „privatne knjižnice“ ne bi vrijedili čak niti oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju posebni temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. Dakle, posebno samostalna, knjižnica NE može funkcionirati kao samostalno trgovačko društvo za privatni profit, jer bi se tu radilo o trgovačkom društvu, a ne knjižnici. Takvo trgovačko društvo, ili zadruga, već je u svim detaljima, kao i temeljnim svrhama propisano u Zakonu o trgovačkim društvima i nema zakonskih uvjeta niti potrebe stavljati ga u Zakon u knjižnicama. Dakle, radilo bi se o društvima koja se bave komercijalizacijom informacija za privatni interes, a koja i danas već postoje (primjer: IUS Info servis) i kao takva su moguća, s time što se tada ne radi o knjižnicama i takve su djelatnosti s razlogom i strogo odvojene od knjižnica. Razlog je, osim služenja javnom interesu i građanima, i u tome što knjižnice iz tog svog statusa crpe i neke specifične povlastice i pravnu zaštitu u propisima i u društvu, npr. kroz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredbi EU o zaštiti osobnih podataka, kroz školske, obrazovne, proračunske propise, propise iz područja poreza, kulture, financiranje projekata poput digitalizacije itd. i sl. NEPROFITNOST kao osnovna karakteristika knjižnica važna je i zbog natječaja za različite javne projekte financiranja na državnom, europskom i svjetskom nivou, koji smiju podupirati samo takvu djelatnost i samostalna trgovačka i privatno-interesna društva po logici tu ne mogu pripadati. Sve navedeno NE može, po zakonodavnoj logici, pravilima tržišnog natjecanja koja bi time bila narušena i dr. razlozima specifičnim za trgovačka društva ili zadruge, biti primijenjeno na komercijalno-profitne oblike udruživanja poput trgovačkih društava ili zadruga, koje su već strogo regulirane posebnim zakonima, organizirane na privatno-interesnoj bazi i za koje vrijede sasvim drugi prateći propisi, od računovodstvenih, financijskih, do organizacijskih. Takvo miješanje organizacijskih i vlasničkih oblika bilo bi u potpunom neskladu s funkcioniranjem ostalih knjižnica i njihovom temeljnom svrhom, onemogućili bi kao što je već rečeno i usklađivanje unutar matične djelatnosti, knjižničnih sustava i dr. Trgovačko društvo može, i zakonodavnih prepreka nema, osnovati i imati knjižnicu u svom sastavu, pa tako početak čl. 9. Prijedloga može glasiti i "knjižnicu može osnovati...ustanova, zaklada...", no to nema smisla posebno isticati u propisu, jer se i sadašnjim zakonom to podrazumijeva putem odredbe o drugim pravnim i fizičkim osobama, koja mu, temeljno usklađena s ostalim knjižnicama, bez prepreka može pomoći u ostvarivanju ciljeva tog društva. No, samostalna knjižnica u takvom privatnom vlasničkopravnom okviru nije ništa drugo nego komercijalni informacijski servis, kakvi postoje već i danas u RH i koji, podložni sasvim drugim propisima od knjižnica, funkcioniraju na sasvim zasebnim osnovama i bez privilegija i zakonske zaštite u određenim slučajevima, ili posebnih funkcija koje izlaze iz njihove temeljne društvene svrhe i javnog interesa. Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne / narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (Stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, a što je postojeći Zakon stavio izvan snage i otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Isto tako, ponovo se koristi pojam javne knjižnice; neusklađenost u tretiranju knjižnica u sastavu: jednom predstavljaju ustrojstvenu jedinicu, dok u školskim ustanovama, visokoškolskim učilištima i javnim znanstvenim institucijama predstavljaju sastavni dio ustanove. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…, te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“ Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. Prihvaćen Brisan
267 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. OBRAZLOŽENJE: Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi, a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nejasno je zašto se uopće odstupilo od ovog naziva. Nije jasno što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica. To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. Prihvaćen Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku.
268 Nadia Bužleta I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: "Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne i specijalne knjižnice, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva." Komentar: Nepotrebno je knjižnicama vjerskih zajednica davati poseban status, prema stručnoj klasifikaciji one spadaju u specijalne knjižnice. Promijeniti termin 'knjižnice visokih učilišta' u visokoškolske knjižnice s obzirom na to da je taj naziv udomaćen u stručnoj literaturi, a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Prihvaćen Prihvaćeno
269 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 4., st. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Jedinstveni i rijetki knjižnični primjerci ili zbirke knjiga, novina, časopisa te pojedinačni primjerci i zbirke građe posebne vrste (rukopisi, kartografska građa, grafička građa, muzikalije, sitni tisak i druga građa) mogu imati status kulturnog dobra. Svojstvo knjižničnoga kulturnog dobra utvrđuje se temeljem kriterija starosti i rijetkosti te drugih kriterija za procjenu njegove umjetničke i znanstvene vrijednosti kao i društvene i povijesne važnosti. Katalozi/inventari, odnosno pojedinačni opisi ove knjižnične građe sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Godina nastanka je samo jedan od formalnih kriterija za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra – starost. Navedena godina 1850. međunarodno je uvriježena kao gornja granica za određivanje stare knjige. Uzima se zato što označava promjenu načina tiskanja knjiga – od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama itd. Stoga se ta godina ne može primijeniti na rukopise i 'drugu knjižničnu građu'. To bi značilo da se sve što je u knjižnicama, a nastalo je do 1850., automatski proglasi kulturnim dobrom. A kulturno dobro može biti i druga knjižnična građa novijeg datuma, npr. obvezni primjerak! Sukladno ovom prijedlogu obvezni primjerak namijenjen je korištenju i posudbi pa se izgubilo svojstvo arhivskog primjerka što je u suprotnosti sa Preporukama vijeća Europe iz 2000. g. Za takvu građu pri utvrđivanju svojstva kulturnog dobra moraju se primijeniti i drugi kriteriji osim njezine starosti. Iz svega proizlazi da se zakonom isključuje velika količina građe koja je kulturno dobro, ali kao takvo nije registrirana ili se pak nalazi u knjižnicama koje zakonodavac ne prepoznaje kao javne. Time je izravno ugrožena velika količina kulturne baštine koja se nalazi npr. u specijalnim knjižnicama (u ovom prijedlogu poznate kao knjižnice vjerskih zajednica) i nije dosad registrirana kao kulturno dobro (iako ima svojstva istog). Nadalje, u tijeku je javna rasprava o Prijedlogu Zakona i izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koji se u hitnom postupku (kao razlog je navedeno i donošenje ovog Zakona, koji se donosi u redovitoj proceduri i nije prošao javnu raspravu) usklađuje i s ovim Prijedlogom Zakona. U prijedlogu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predlaže se čl. 99a koji određuje se također odnosi samo na javne knjižnice, ponovo isključujući knjižničnu građu kao kulturno dobro kod drugih imatelja. Na kraju, niti je ovim Prijedlogom niti prijedlogom Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predviđeno izdvajanje više sredstava iz Državnog proračuna. Iz toga se postavlja pitanje na koji će način financirati iznimno skupi konzervatorski i restauratorski radovi na građi, kada trenutno nisu financirani ni postupci preventivne zaštite građe koja već je registrirano kulturno dobro. Prihvaćen Prihvaćeno. Zaštita knjižnične građe regulirana je člankom 44. Zakona.
270 Nada Topić I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti Prihvaćen Brisan
271 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. 16. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 4, (1)…. Na zaštitu i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro Republike Hrvatske u pitanjima koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuje se zakon i drugi propisi kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 4., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Na jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu koja ima obilježja kulturnog dobra, odnosno koja je od posebnog značenja ili vrijednosti, primjenjuju se i propisi o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Prihvaćen Prihvaćeno. Zaštita knjižnične građe regulirana je člankom 44. Zakona
272 Nada Topić I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. (1) Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. Prihvaćen Prihvaćeno.
273 Vesna Ivanković PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U postupku izrade Zakona potrebno je uzeti u obzir Preporuke Vijeća Europe i druge međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili navesti: Preporuke Vijeća Europe i druge relevantne međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci koji su uzeti u obzir prilikom izrade ovog teksta. OBRAZLOŽENJE Nigdje nisu navedeni da li su i koji od ovdje spomenutih vrsta dokumenta uzeti u obzir pri izradi ovog Zakona. Naprotiv, u nekim važnim područjima koja se reguliraju Zakonom međunarodni dokumenti važni za knjižničarsku struku nisu uzeti u obzir, već se postupalo upravo suprotno načelima međunarodnih dokumenata, npr. međunarodna klasifikacija vrsta knjižnica i obvezni primjerak. Prihvaćen Ocjena stanja preuređena na način da su uzeti u obzir relevantni dokumenti iz područja knjižničarske struke.
274 Nada Topić I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. Nepotrebno je u stavku 3. navoditi način dostavljanja prikupljenih statističkih podataka budući da se način može i promijeniti. Dovoljno je napisati (3) Knjižnice su obvezne prikupljati statističke podatke o svome poslovanju i dostavljati ih Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu sukladno standardima iz članka 13. stavka 2. ovoga Zakona. Prihvaćen U dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija knjižnične djelatnosti.
275 Vesna Ivanković PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI KOMENTAR PRIJEDLOGA ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI S OBZIROM NA DJELOKRUG HRVATSKE KNJIŽNICE ZA SLIJEPE Smatramo da se pitanje statusa Hrvatske knjižnice za slijepe treba razjasniti i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Naime, Hrvatska knjižnica za slijepe, iako javna ustanova u kulturi čiju djelatnost financira Ministarstvo kulture, nije razvrstana u upisnik knjižnica pri Ministarstvu kulture. Zbog specifičnosti i ključne uloge koju knjižnica zauzima s obzirom na proizvodnju i distribuciju građe u pristupačnim formatima predlažemo da joj se dodijeli status matičnosti koji bi bio posebno istaknut i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. U nastavku ćemo pobrojati činjenice i navesti prijedlog statusa te sukladno tome prokomentirati Prijedlog zakona. Činjenice o Hrvatskoj knjižnici za slijepe: Hrvatska knjižnica za slijepe javna je ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou preko 50 godina pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. U ime Republike Hrvatske osnivačka prava obavlja Vlada Republike Hrvatske. Sredstva osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Hrvatska knjižnica za slijepe sastoji se od posudbenog odjela, odjela za proizvodnju zvučnih izdanja i tiskare za brajicu. Budući da sama proizvodi svoj fond u pristupačnim formatima (brajica, zvučna knjiga i strojno čitljivi oblici), 80% osoblja čine osobe koje nisu knjižničarske struke. Po sadržaju je fond knjižnice identičan fondu narodnih knjižnica ali je po formi specifičan. Uključena je u rad međunarodne Sekcije knjižnica koje pružaju usluge osobama kojima standardni tisak nije čitljiv (Libraries serving persons with print disabilities section) pri IFLA-i. Slijedom toga njezine su posebne zadaće: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s prije svega narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi U listopadu ove godine će Ugovor iz Marakeša stupiti na snagu što će predstavljati prijeloman trenutak za proizvodnju i razmjenu građe u pristupačnim formatima na nacionalnom ali prije svega međunarodnom nivou. Hrvatska knjižnica za slijepe će se uključiti u međunarodnu platformu i steći u okviru Ugovora iz Marakeša status ovlaštenog subjekta. PRIJEDLOG STATUSA: Hrvatska knjižnica za slijepe nije specijalna knjižnica već zaslužuje status matične narodne knjižnice za osobe kojima standardni tisak nije čitljiv (u svijetu knjižnice poput Hrvatske knjižnice za slijepe imaju status nacionalne ili narodne knjižnice za osobe kojim standardni tisak nije čitljiv ili pak institucije koja na nacionalnom nivou pruža usluge osobama kojim standardni tisak nije čitljiv). U skladu s time Hrvatska knjižnica za slijepe bi trebala biti repozitorij građe proizvedene u pristupačnim formatima, brinuti o politici proizvodnje i distribucije dotične građe, te razvoju usluga i standarda za korisnike kojima standardni tisak nije čitljiv. Imajući sve navedeno na umu, predlažemo da se u Prijedlogu Zakona uvrsti i istakne zasebnim člankom status i djelokrug Hrvatske knjižnice za slijepe kako slijedi: Članak... (1) Hrvatska knjižnica za slijepe je javna ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. (2) Hrvatska knjižnica za slijepe središnja je knjižnica za knjižnične usluge namijenjene osobama kojima standardni tisak nije čitljiv. (3) Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. (4) Sredstva za rad osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Članak ... Zadaće Hrvatska knjižnice za slijepe su: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi - okupljanje obveznog primjerka građe proizvedene u pristupačnim formatima na području Republike Hrvatske - praćenje programa proizvodnje pristupačnih formata na području Republike Hrvatske - obavljanje drugih zadaća predviđenih drugim propisima i Statutom Hrvatske knjižnice za slijepe Prihvaćen Prihvaćeno. Odredbe o Hrvatskoj knjižnici za slijepe su razrađene u posebnoj glavi V. Nacrta prijedloga zakona, u skladu s jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima.
276 Ana-Marija Ščipior PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 2. KOMENTAR PRIJEDLOGA ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI S OBZIROM NA DJELOKRUG HRVATSKE KNJIŽNICE ZA SLIJEPE Smatramo da se pitanje statusa Hrvatske knjižnice za slijepe treba razjasniti i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Naime, Hrvatska knjižnica za slijepe, iako javna ustanova u kulturi čiju djelatnost financira Ministarstvo kulture, nije razvrstana u upisnik knjižnica pri Ministarstvu kulture. Zbog specifičnosti i ključne uloge koju knjižnica zauzima s obzirom na proizvodnju i distribuciju građe u pristupačnim formatima predlažemo da joj se dodijeli status matičnosti koji bi bio posebno istaknut i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. U nastavku ćemo pobrojati činjenice i navesti prijedlog statusa te sukladno tome prokomentirati Prijedlog zakona. Činjenice o Hrvatskoj knjižnici za slijepe: Hrvatska knjižnica za slijepe javna je ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou preko 50 godina pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. U ime Republike Hrvatske osnivačka prava obavlja Vlada Republike Hrvatske. Sredstva osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Hrvatska knjižnica za slijepe sastoji se od posudbenog odjela, odjela za proizvodnju zvučnih izdanja i tiskare za brajicu. Budući da sama proizvodi svoj fond u pristupačnim formatima (brajica, zvučna knjiga i strojno čitljivi oblici), 80% osoblja čine osobe koje nisu knjižničarske struke. Po sadržaju je fond knjižnice identičan fondu narodnih knjižnica ali je po formi specifičan. Uključena je u rad međunarodne Sekcije knjižnica koje pružaju usluge osobama kojima standardni tisak nije čitljiv (Libraries serving persons with print disabilities section) pri IFLA-i. Slijedom toga njezine su posebne zadaće: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s prije svega narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi U listopadu ove godine će Ugovor iz Marakeša stupiti na snagu što će predstavljati prijeloman trenutak za proizvodnju i razmjenu građe u pristupačnim formatima na nacionalnom ali prije svega međunarodnom nivou. Hrvatska knjižnica za slijepe će se uključiti u međunarodnu platformu i steći u okviru Ugovora iz Marakeša status ovlaštenog subjekta. PRIJEDLOG STATUSA: Hrvatska knjižnica za slijepe nije specijalna knjižnica već zaslužuje status matične narodne knjižnice za osobe kojima standardni tisak nije čitljiv (u svijetu knjižnice poput Hrvatske knjižnice za slijepe imaju status nacionalne ili narodne knjižnice za osobe kojim standardni tisak nije čitljiv ili pak institucije koja na nacionalnom nivou pruža usluge osobama kojim standardni tisak nije čitljiv). U skladu s time Hrvatska knjižnica za slijepe bi trebala biti repozitorij građe proizvedene u pristupačnim formatima, brinuti o politici proizvodnje i distribucije dotične građe, te razvoju usluga i standarda za korisnike kojima standardni tisak nije čitljiv. Imajući sve navedeno na umu, predlažemo da se u Prijedlogu Zakona uvrsti i istakne zasebnim člankom status i djelokrug Hrvatske knjižnice za slijepe kako slijedi: Članak... (1) Hrvatska knjižnica za slijepe je javna ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. (2) Hrvatska knjižnica za slijepe središnja je knjižnica za knjižnične usluge namijenjene osobama kojima standardni tisak nije čitljiv. (3) Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. (4) Sredstva za rad osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Članak ... Zadaće Hrvatska knjižnice za slijepe su: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi - okupljanje obveznog primjerka građe proizvedene u pristupačnim formatima na području Republike Hrvatske - praćenje programa proizvodnje pristupačnih formata na području Republike Hrvatske - obavljanje drugih zadaća predviđenih drugim propisima i Statutom Hrvatske knjižnice za slijepe Prihvaćen Prihvaćeno i ugrađeno u skladu s jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima u glavi V. Nacrta prijedloga.
277 Knjižnica i čitaonica Kutina I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. Predlaže se dopuna novim stavkom (4) na sljedeći način: (4) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. Prihvaćen Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju.
278 Knjižnica i čitaonica Kutina I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. Prihvaćen Prihvaćen.
279 Knjižnica i čitaonica Kutina I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. Prihvaćen Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima.
280 Knjižnica i čitaonica Kutina I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. Članak 19, promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice na prijedlog ravnatelja ‒razmatra i nadzire izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe na prijedlog ravnatelja ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju stručna znanja. A ako već donose planove moraju ih moći i nadzirati, a ne samo razmatrati. Prihvaćen Dodano je u stavku 2. da prijedlog akata iz stavka 1. predlaže ravnatelj.
281 Knjižnica i čitaonica Kutina I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. Čl. 15., st. 2. treba izmijeniti tako da glasi: Odluku o prestanku i statusnim promjenama samostalnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima. Prihvaćen Prihvaćeno
282 Nadia Bužleta I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. U stavku 4. ovog članka predlaže se preoblikovanje odredbe: (4) U svrhu osiguranja knjižnične usluge za svako naselje, županije su dužne zajedno s općinama i gradovima na svom području osigurati i financirati uslugu pokretne knjižnice sukladno ovom Zakonu. Obrazloženje: Kako županije do sada nisu imale obavezu, nego samo mogućnost sudjelovanja u financiranju knjižnica i njihovih usluga, potrebno je jasnije istaknuti obvezu županije u tom smislu. Dakle, naglasak dužnosti osnivanja i financiranja staviti na županije! Prihvaćen Prihvaćen.
283 Kristina Čunović I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. Članak 19, promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice NA PRIJEDLOG RAVNATELJA ‒razmatra i NADZIRE izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe NA PRIJEDLOG RAVNATELJA ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. Obrazloženje: Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju stručna znanja. A ako već donose planove moraju ih moći i nadzirati, a ne samo razmatrati. Prihvaćen Dodano je u stavku 2. da prijedlog akata iz stavka 1. predlaže ravnatelj.
284 Gradska knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. Ovaj Članak je jedan od ključnih razloga zbog čega ovaj Zakon nije prihvatljiv i vodi ka destabilizaciji knjižničnog sustava. Knjižnična djelatnost se obavlja kao javna služba a knjižnice su neprofitne ustanove koje osiguravaju pristup knjižničnim uslugama za sve članove pod jednakim uvjetima. Prijedlog: Brisati. Prijedlog novog teksta: Knjižnice se mogu osnovati kao samostalne ustanove ili samostalne javne ustanove. Pod uvjetima propisanim ovim Zakonom knjižničnu djelatnost mogu obavljati i druge ustanove i pravne osobe, pri čemu se radi obavljanja knjižnične djelatnosti moraju ustanoviti posebne ustrojbene jedinice ovih ustanova i drugih pravnih osoba (u daljnjem tekstu: knjižnice u sastavu). Prihvaćen Brisan
285 Knjižnica i čitaonica Kutina I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. OBRAZLOŽENJE: Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotrebni pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Donje obrazloženje naravno, ne mora se dalje čitati ako je predlagač zabunom zamijenio knjižnicu sa knjižarom. Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na "javne" i "privatne", umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Tako za tzv. „privatne knjižnice“ ne bi vrijedili čak niti oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju posebni temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. Dakle, posebno samostalna, knjižnica NE može funkcionirati kao samostalno trgovačko društvo za privatni profit, jer bi se tu radilo o trgovačkom društvu, a ne knjižnici. Takvo trgovačko društvo, ili zadruga, već je u svim detaljima, kao i temeljnim svrhama propisano u Zakonu o trgovačkim društvima i nema zakonskih uvjeta niti potrebe stavljati ga u Zakon u knjižnicama. Dakle, radilo bi se o društvima koja se bave komercijalizacijom informacija za privatni interes, a koja i danas već postoje (primjer: IUS Info servis) i kao takva su moguća, s time što se tada ne radi o knjižnicama i takve su djelatnosti s razlogom i strogo odvojene od knjižnica. Razlog je, osim služenja javnom interesu i građanima, i u tome što knjižnice iz tog svog statusa crpe i neke specifične povlastice i pravnu zaštitu u propisima i u društvu, npr. kroz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredbi EU o zaštiti osobnih podataka, kroz školske, obrazovne, proračunske propise, propise iz područja poreza, kulture, financiranje projekata poput digitalizacije itd. i sl. NEPROFITNOST kao osnovna karakteristika knjižnica važna je i zbog natječaja za različite javne projekte financiranja na državnom, europskom i svjetskom nivou, koji smiju podupirati samo takvu djelatnost i samostalna trgovačka i privatno-interesna društva po logici tu ne mogu pripadati. Sve navedeno NE može, po zakonodavnoj logici, pravilima tržišnog natjecanja koja bi time bila narušena i dr. razlozima specifičnim za trgovačka društva ili zadruge, biti primijenjeno na komercijalno-profitne oblike udruživanja poput trgovačkih društava ili zadruga, koje su već strogo regulirane posebnim zakonima, organizirane na privatno-interesnoj bazi i za koje vrijede sasvim drugi prateći propisi, od računovodstvenih, financijskih, do organizacijskih. Takvo miješanje organizacijskih i vlasničkih oblika bilo bi u potpunom neskladu s funkcioniranjem ostalih knjižnica i njihovom temeljnom svrhom, onemogućili bi kao što je već rečeno i usklađivanje unutar matične djelatnosti, knjižničnih sustava i dr. Trgovačko društvo može, i zakonodavnih prepreka nema, osnovati i imati knjižnicu u svom sastavu, pa tako početak čl. 9. Prijedloga može glasiti i "knjižnicu može osnovati...ustanova, zaklada...", no to nema smisla posebno isticati u propisu, jer se i sadašnjim zakonom to podrazumijeva putem odredbe o drugim pravnim i fizičkim osobama, koja mu, temeljno usklađena s ostalim knjižnicama, bez prepreka može pomoći u ostvarivanju ciljeva tog društva. No, samostalna knjižnica u takvom privatnom vlasničkopravnom okviru nije ništa drugo nego komercijalni informacijski servis, kakvi postoje već i danas u RH i koji, podložni sasvim drugim propisima od knjižnica, funkcioniraju na sasvim zasebnim osnovama i bez privilegija i zakonske zaštite u određenim slučajevima, ili posebnih funkcija koje izlaze iz njihove temeljne društvene svrhe i javnog interesa. Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne / narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (Stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, a što je postojeći Zakon stavio izvan snage i otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Isto tako, ponovo se koristi pojam javne knjižnice; neusklađenost u tretiranju knjižnica u sastavu: jednom predstavljaju ustrojstvenu jedinicu, dok u školskim ustanovama, visokoškolskim učilištima i javnim znanstvenim institucijama predstavljaju sastavni dio ustanove. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…, te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“ Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. Prihvaćen Brisan
286 Knjižnica i čitaonica Kutina I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. OBRAZLOŽENJE: Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi, a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nejasno je zašto se uopće odstupilo od ovog naziva. Nije jasno što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica. To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. Čl.8, st.2. potrebno je brisati ili jasno navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. OBRAZLOŽENJE: Ovo može otvoriti prostor za malverzacije, na primjer da se smanji broj knjižnica, da se jedna ugasi, jer ta druga može preuzeti funkciju prve. Prihvaćen Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku. Propisano u članku 10. Zakona da poslove narodne knjižnice može obavljati i neka druga knjižnica što se uređuje ugovorom
287 Knjižnice grada Zagreba I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. Predlaže se brisanje stavka 3. Predviđena je prekršajna odgovornost ravnatelja kao odgovorne osobe u knjižnici za sve prekršaje iz stavka 1., a samim time i obvezuje odgovornu osobu, odnosno ravnatelja da osigura uvjete za obavljanje poslova. Ako se pojedini zadaci ne izvršavaju na vrijeme ili ne provode, nije odgovorna fizička osoba, s obzirom na to da iznad sebe ima ravnatelja koji treba ravnati institucijom. Usto, ravnatelj kroz interne akte (poput pravilnika o radu) ima mogućnost sankcionirati fizičku osobu zaduženu za pojedine poslove (npr. otkazati ugovor o radu i nadoknaditi štetu) ako je to potrebno. Upitna je i usklađenost zakonskog prijedloga s odredbama Prekršajnog zakona. Naime, problematično je što se pored kategorije odgovorne osobe u pravnoj osobi, koji predstavlja pojam definiran Prekršajnim zakonom, uvodi i novi pojam „fizička osobe koja obavlja određene poslove“ – kao nova, dodatna kategorija fizičke osobe odgovorne za počinjenje prekršaja, čime se potencijalno proširuje postojeći okvir prekršajnopravne odgovornosti postavljen u članku 60. stavak 1. Prekršajnog zakona. Prekršajnim zakonom, u članku u kojem su propisani temelji odgovornosti pravne osobe i odgovorne osobe u pravnoj osobi propisano je da za prekršaj odgovara pravna osoba i njezina odgovorna osoba za skrivljene povrede propisa o prekršaju. U članku 61. stavak 2. Prekršajnog zakona određeno je da se propisom o prekršaju može odrediti koja odgovorna osoba u pravnoj osobi odgovara za određeni prekršaj. Međutim, tad bi fizička osoba koja je zadužena za obavljanje određenih poslova odgovarala kao odgovorna osoba, a ne uz pravnu osobu i odgovornu osobu u pravnoj osobi. Prihvaćen Prihvaćen.
288 Gradska knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. Stavak 1. Definicija je neprecizna osobito kad je riječ o terminu "knjižnica visokih učilišta". Umjesto toga uobičajeno se koristi termin visokoškolska knjižnica. Nadalje, nepotrebno se izdvaja knjižnica vjerske zajednice jer je to vrsta specijalne knjižnice. Predlažemo da Članak glasi: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. Stavak 2. Zbog mogućih različitih interpretacija, potrebna je preciznija definicija koje vrste knjižnica mogu obavljati dvojne funkcije, primjerice, narodn/gradska i znanstvena, narodna/gradska i sveučilišna i u kojim slučajevima. Predlažemo izmjenu: Pojedine knjižnice mogu prema potrebi obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica kao što su sveučilišna i narodna. Prihvaćen Stavak 1. - prihvaćeno. Stavak 2. - Zakonom je precizno definirano prestanak rada knjižnice, dok se ovim člankom propisuje isključivo da prema potrebi pojedine knjižnice mogu obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica.
289 Sveučilišna knjižnica u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. KOMENTAR ČLANKA 38: nedostaje definicija obveznog primjerka, a opseg građe na koju se odnosi može se definirati u Pravilniku, kao što se primjećuje u komentaru Sveučilišne knjižnice Rijeka PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: Predmet obveznog primjerka su sve vrste publikacija namijenjene javnosti, uključujući i one na elektroničkom fizičkom i mrežnom mediju, osim onih koje su isključene Pravilnikom o obveznom primjerku, koji na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća donosi ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležna za znanost i obrazovanje.“ Prihvaćen Obvezni primjerak definiran u članku 3. Nacrta prijedloga Zakona.
290 Nadia Bužleta I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. Radi se o pravno neodrživoj konstrukciji na više nivoa, koja potpuno nepotrebno otvara nepremostive dvojbe i, u krajnjoj posljedici, postojanje bilo kakvog knjižničnog sustava čini neodrživim, pa se kao takav u cijelom tekstu mora odbaciti. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan) i kao javnu službu i u interesu RH. Predlaže se da čl. 9. glasi onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Prihvaćen Brisan
291 Kristina Čunović I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. Članak 11 (1) treba glasiti: Školske ustanove, visoka učilišta i javni znanstveni instituti dužni su osnovati knjižnice kao posebne ustrojbene jedinice. U bolnicama, arhivima, muzejima i javnopravnim tijelima djeluju knjižnice u sastavu ustanova. OBRAZLOŽENJE: Obrazloženje: terminološki uskladiti s ostalim stavkama u članku 11 te jasno istaknuti tko je dužan osnovati i financirati knjižnicu. Važno je istaknuti obvezu financiranja knjižnica u sastavu jer županije do sada nisu imale obavezu, nego samo mogućnost sudjelovanja u financiranju knjižnica i njihovih usluga, smatramo da je potrebno jasnije istaknuti financijsku obvezu regionalne (lokalne) uprave u tom smislu. Članak 11.(2) predlažem dopunu: Općine i gradovi s više od 3000 stanovnika dužni su samostalno ili zajedno osnovati i financirati narodnu knjižnicu kao ustanovu te njezine podružnice na navedenom području, osim u slučaju kada djelatnost narodne knjižnice obavlja koja sveučilišna ili općeznanstvena knjižnica na njihovu području. Obrazloženje: Nije navedeno koja druga vrsta knjižnice može obavljati djelatnost narodne knjižnice na području određene općine kada je ta općina izuzeta obveze da osniva narodnu knjižnicu samostalno ili u suradnji s drugom općinom. Prihvaćen Stavak 1. - Razmotreno, uređeno je zakonom i omogućeno svim ustanovama da imaju knjižnicu u sastavu Stavak 2. - druga knjižnica na njihovu području za rad koje su osigurali sredstva.
292 Nadia Bužleta I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. Knjižnice vjerskih zajednica su prema klasifikaciji specijalne knjižnice, dakle već su obuhvaćene klasifikacijom u čl.8. Nepotrebno je takve knjižnice izdvajati iz knjižničnog sustava Republike Hrvatske i dodjeljivati im poseban status. Odredbu 2. stavka čl. 8. potrebno je preciznije pojasniti odnosno izrijekom navesti koje vrste knjižnica mogu obavljati dvojnu funkciju kako bi se izbjegli neodrživi modeli "sjedinjavanja" različitih vrsta knjižnica. Predlaže se: (2) Pojedine knjižnice mogu prema potrebi obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica kao što su općeznanstvena i narodna, sveučilišna i narodna te nacionalna i sveučilišna. Prihvaćen Stavak 1. - prihvaćeno Stavak 2. - Zakonom je precizno definirano prestanak rada knjižnice, dok se ovim člankom propisuje isključivo da prema potrebi pojedine knjižnice mogu obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica.
293 Kristina Čunović I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. Predlažem izmjenu na način kako je navedeno u trenutnom Zakonu: Knjižnice se mogu osnovati kao samostalne ustanove ili samostalne javne ustanove. Pod uvjetima propisanim ovim Zakonom knjižničnu djelatnost mogu obavljati i druge ustanove i pravne osobe, pri čemu se radi obavljanja knjižnične djelatnosti moraju ustanoviti posebne ustrojbene jedinice ovih ustanova i drugih pravnih osoba (u daljnjem tekstu: knjižnice u sastavu). Obrazloženje: Knjižnice su neprofitne ustanove i jedino kao takve mogu jamčiti jednakopravnost pristupa informacijama svim slojevima građana i korisničkih skupina te je nejasno zbog čega su ovdje trgovačka društva. Prihvaćen Brisan
294 ANA SUDAREVIĆ I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. Dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. Što je s Pravilnikom o stručnoj spremi knjižničara u osnovnim i srednjim školama? Prihvaćen Vezano za stručnu spremu knjižničara u osnovnim i srednjim školama isto je regulirano Pravilnikom o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (Narodne novine, broj 28/11., 16/14., 60/14. – Ispravak i 47/17.)
295 Kristina Čunović I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. Članak 8., st. 1. trebao bi suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. Obrazloženje: Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi, a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nejasno je zašto se uopće odstupilo od ovog naziva. Nije jasno što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica. To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. Članak 8./ Stavak 2. Predlažem izmjenu: Pojedine knjižnice mogu prema potrebi obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica kao što su općeznanstvena i narodna, sveučilišna i narodna te nacionalna i sveučilišna. Obrazloženje: Iako identična odredba postoji i u trenutnom Zakonu, s obzirom da je bilo različitih interpretacija (npr. prijedlog da u nekim sredinama školske knjižnice obavljaju funkciju i narodne knjižnice što se pokazalo neodrživim zbog različitih izvora financiranja, radnog vremena škole i dr. ) potrebno je preciznije definirati koje vrste knjižnica mogu obavljati dvojne funkcije, primjerice (narodna i općeznanstvena, gradska i sveučilišna). Prihvaćen Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku. Propisano u članku 10. Zakona da poslove narodne knjižnice može obavljati i neka druga knjižnica što se uređuje ugovorom
296 ANA SUDAREVIĆ I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. Predlaže se dopuna novim stavkom (4) na sljedeći način: Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. Prihvaćen Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju.
297 ANA SUDAREVIĆ I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. SREDSTVA ZA RAD KNJIŽNICA Članak 30. Odredba iz stavka 1) da osnivač osigurava sredstva za plaće ne može se primijeniti na sve vrste knjižnica, primjerice na školske gdje se sredstva za plaće osiguravaju iz državnog proračuna putem resornog Ministarstva. Također u dosadašnjoj primjeni Zakona nisu se poštivale određene odredbe, primjerice o osiguranju sredstava za nabavu knjižnične građe u školskim knjižnicama kako iz državnog proračuna, tako i još više iz proračuna osnivača, dok se u ovom prijedlogu Zakona sredstva za nabavu građe niti ne spominju. Predlažemo da se Zakonom propiše obveza osiguranje namjenskih sredstava za nabavu knjižnične građe i to na način da navedena sredstva u podjednakim iznosima osigura resorno ministarstvo i osnivač. Stoga je Članak 30. potrebno dopuniti: (1) Sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za nabavu knjižnične građe, sredstva za programe, materijalne troškove, sredstva za investicije, investicijsko održavanje i opremanje i stručno usavršavanje knjižničara. (2) Sredstva za plaće osiguravaju, ovisno o vrsti knjižnica, osnivači i Republika Hrvatska putem nadležnih ministarstava. (3) Sredstva za nabavu knjižnične građe i pristup izvorima informacija koji nisu besplatni namjenski za tu svrhu osiguravaju osnivači i Republika Hrvatska putem nadležnih ministarstava, razmjerno u jednakim iznosima. (5) Sredstva za materijalne troškove knjižnica osiguravaju osnivači. (6) Sredstva za investicijsko održavanje i opremanje knjižnica namještajem i računalima osiguravaju osnivači i Republika Hrvatska putem nadležnog ministarstva, razmjeno u jednakim iznosima. Prihvaćen Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima.
298 ANA SUDAREVIĆ I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. Članak 24, st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja. Prihvaćen Prihvaćeno. U članku 20. propisani uvjeti za ravnatelja javne knjižnice.
299 Sveučilišna knjižnica u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. KOMENTAR U stavku 3., ostavlja se općenito rješenje da se sredstva osiguravaju u državnom proračunu, koje se pokazalo lošim, jer se sredstva osiguravaju samo na poziciji Ministarstva kulture i to samo za matične narodne knjižnice. Treba navesti na kojoj poziciji DP-a se osiguravaju sredstva za koje vrste matičnih knjižnica. Prihvaćen Prihvaćeno.
300 Sveučilišna knjižnica u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA ČLANAK 35, STAVAK 1. I 4. (1) Radi trajnoga i sustavno organiziranog rada na razvitku i unapređivanju knjižničarstva, određene knjižnice, kao matične knjižnice, obavljaju i poslove matične djelatnosti za više knjižnica određenog teritorijalnog područja ili za pojedinu vrstu knjižnica. (4) Matična djelatnost i sustav matičnih knjižnica utvrđuju se pravilnikom koji donosi ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća uz prethodna mišljenja ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Prihvaćen Prihvaćeno
301 Društvo knjižničara u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. U stavak 3. Članka 50. dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. Prihvaćen Prihvaćen.
302 ANA SUDAREVIĆ I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. Prihvaćen Brisan
303 ANA SUDAREVIĆ I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. Članak 8 (2)…. Pojedine knjižnice mogu prema potrebi obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili jasno navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. Također, školske, sveučilišne i visokoškolske i znanstvene knjižnice u nadležnosti su i Ministarstva znanosti i obrazovanja te imaju i svoje specifičnosti regulirane i zakonima i pravilnicima i tog Ministarstva. Prihvaćen Zakonom je precizno definirano prestanak rada knjižnice, dok se ovim člankom propisuje isključivo da prema potrebi pojedine knjižnice mogu obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica.
304 Društvo knjižničara u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. U članku 44. ne spominje se izrijekom tko ima nadzor nad radom znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Predlaže se dopuna novim stavkom (4) na sljedeći način: (4) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. Prihvaćen Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju.
305 Društvo knjižničara u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: (1) Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. Prihvaćen Prihvaćen.
306 ANA SUDAREVIĆ I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. Brisati i držati se UNESCO-vih, IFLA-inih, i drugih međunarodnih dokumenata iz područja knjižničarstva, standarda HRN ISO 2789 iz 2014. godine, usklađene i općeprihvaćene knjižničarske terminologije u RH, te u ovom članku definirati pojmove vrste knjižnica i stručne knjižničarske djelatnike. Digitalna knjižnica, digitalizacija i autorska prava trebaju se regulirati posebnom glavom zakona, vodeći pri tome računa i o ozakonjenju prakse koja postoji te uzeti u obzir da su pojedine europske zemlje već u zakon ugradile iznimku po pitanju autorskih prava za knjižnice. Prihvaćen Odbijeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojem su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke.
307 ANA SUDAREVIĆ I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskogosoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. Članak 1, st,. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti : Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. U čl. 1. dodati stavak 3. koji glasi:Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. Prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. Vezano uz prijedlog da se propiše kako knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, isti se ne prihvaća, obzirom da iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica.
308 Sveučilišna knjižnica u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 31. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA ČLANAK 31, STAVAK 1. (1) Knjižnica kojoj je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za proračunske korisnike. Prihvaćen Ovo pitanje je regulirano s obzirom na praksu provedbe financijskih poslova što prati Ministarstvo financija, tako da su odredbe definirane u suglasnosti s Ministarstvom financija.
309 Lidija Dužić Zlovolić I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. Članak 50. (3) Dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. Prihvaćen Prihvaćen.
310 Lidija Dužić Zlovolić I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. Predlaže se dopuna novim stavkom (4) na sljedeći način: (4) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. Prihvaćen Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju.
311 Lidija Dužić Zlovolić I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. Prihvaćen Prihvaćen.
312 Sveučilišna knjižnica u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA ČLANAK 30. (1) Sredstva za rad knjižnica osigurava osnivač, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za program, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. (2) Sredstva za posebne programe osigurava osnivač, a ovisno o svome interesu i tijela državne uprave u čijem je djelokrugu program koji se ostvaruje, kao i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na području kojih se program ostvaruje te druge pravne i fizičke osobe. (3) Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se i iz vlastitih prihoda, sponzorstvima, darovanjima i na drugi način u skladu sa zakonom. (4) Sredstva za zaštitu knjižnične građe koja ima status kulturnog dobra osiguravaju se iz državnog proračuna. (5) Sredstva za provedbu odredbi članka 11. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona dužni su osigurati općine i gradovi te županija na koju se ove odredbe odnose. Prihvaćen Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Zaštita knjižne građe je regulirana člankom 44. ovog Zakona.
313 Društvo knjižničara u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: (1) Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. Prihvaćen Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima.
314 Lidija Dužić Zlovolić I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. Prihvaćen Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima.
315 Lidija Dužić Zlovolić I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. Članak 24, st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja. OBRAZLOŽENJE: S obzirom da u većini knjižnica u sastavu rade od jedne do tri1-3 osobe, voditelj knjižnice u sastavu radi velik dio stručnih knjižničarskih poslova, stoga mora imati stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja (diplomirani knjižničar). Prihvaćen Prihvaćeno. U članku 20. propisani uvjeti za ravnatelja javne knjižnice.
316 Lidija Dužić Zlovolić I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. Članak 19, promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice na prijedlog ravnatelja ‒razmatra i nadzire izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe na prijedlog ravnatelja ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju stručna znanja. A ako već donose planove moraju ih moći i nadzirati, a ne samo razmatrati Prihvaćen Dodano je u stavku 2. da prijedlog akata iz stavka 1. predlaže ravnatelj.
317 Društvo knjižničara u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. Članak 24, st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: (1) Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja. OBRAZLOŽENJE: S obzirom da u većini knjižnica u sastavu rade od jedne do tri osobe, voditelj knjižnice u sastavu radi velik dio stručnih knjižničarskih poslova, stoga mora imati stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja (diplomirani knjižničar). Prihvaćen Prihvaćeno. U članku 20. propisani uvjeti za ravnatelja javne knjižnice.
318 Lidija Dužić Zlovolić I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. Članak 17., st. 1. treba izmijeniti tako da glasi: Tijela samostalne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Tijela knjižnice u sastavu su: voditelj i Knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Predlagatelj u nekoliko navrata različito definira javnu knjižnicu, ponekad kao isključivo samostalnu (čl. 3. i čl. 17.), a ponekad kao knjižnicu u sastavu čiji je osnivač u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske (čl. 10.). Knjižnice u sastavu nemaju ravnatelje, niti upravna vijeća. Velika je šteta što je Predlagatelj odustao od tijela knjižnični odbor, koji je svojevrsna kombinacija upravnog i stručnog tijela, a kojeg su imale knjižnice u sastavu. Javne knjižnice mogu biti samostalne i knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu RH ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Članak 17(2)... Brisati. Prihvaćen Ne prihvaća se, Nacrt prijedloga zakona ne poznaje pojam samostalne knjižnice, te su sukladno tome općenito propisana tijela knjižnice, a kroz odredbe cijelog zakona su propisane i iznimke od ove odredbe, ovisno o tome radi li se o knjižnici ili knjižnici u sastavu te o tome radi li se o privatnoj ili javnoj knjižnici. Također, odredba stavka 2. ne prihvaća se brisati iz razloga što privatna knjižnica može biti osnovana i u drugom pravnom obliku osim kao ustanova te za te druge pravne oblike posebni zakoni propisuju njihova tijela, tako da se za te pravne oblike ovim zakonom nije moguće propisati tijela nego se mora propisati iznimka.
319 Lidija Dužić Zlovolić I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. Čl. 15., st. 2. treba izmijeniti tako da glasi: Odluku o prestanku i statusnim promjenama samostalnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima. Prihvaćen Prihvaćeno.
320 Lidija Dužić Zlovolić I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. Podržavam potpuno prijedlog HKD-a. Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. OBRAZLOŽENJE: Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotrebni pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Donje obrazloženje naravno, ne mora se dalje čitati ako je predlagač zabunom zamijenio knjižnicu sa knjižarom. Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na "javne" i "privatne", umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Tako za tzv. „privatne knjižnice“ ne bi vrijedili čak niti oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju posebni temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. Dakle, posebno samostalna, knjižnica NE može funkcionirati kao samostalno trgovačko društvo za privatni profit, jer bi se tu radilo o trgovačkom društvu, a ne knjižnici. Takvo trgovačko društvo, ili zadruga, već je u svim detaljima, kao i temeljnim svrhama propisano u Zakonu o trgovačkim društvima i nema zakonskih uvjeta niti potrebe stavljati ga u Zakon u knjižnicama. Dakle, radilo bi se o društvima koja se bave komercijalizacijom informacija za privatni interes, a koja i danas već postoje (primjer: IUS Info servis) i kao takva su moguća, s time što se tada ne radi o knjižnicama i takve su djelatnosti s razlogom i strogo odvojene od knjižnica. Razlog je, osim služenja javnom interesu i građanima, i u tome što knjižnice iz tog svog statusa crpe i neke specifične povlastice i pravnu zaštitu u propisima i u društvu, npr. kroz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredbi EU o zaštiti osobnih podataka, kroz školske, obrazovne, proračunske propise, propise iz područja poreza, kulture, financiranje projekata poput digitalizacije itd. i sl. NEPROFITNOST kao osnovna karakteristika knjižnica važna je i zbog natječaja za različite javne projekte financiranja na državnom, europskom i svjetskom nivou, koji smiju podupirati samo takvu djelatnost i samostalna trgovačka i privatno-interesna društva po logici tu ne mogu pripadati. Sve navedeno NE može, po zakonodavnoj logici, pravilima tržišnog natjecanja koja bi time bila narušena i dr. razlozima specifičnim za trgovačka društva ili zadruge, biti primijenjeno na komercijalno-profitne oblike udruživanja poput trgovačkih društava ili zadruga, koje su već strogo regulirane posebnim zakonima, organizirane na privatno-interesnoj bazi i za koje vrijede sasvim drugi prateći propisi, od računovodstvenih, financijskih, do organizacijskih. Takvo miješanje organizacijskih i vlasničkih oblika bilo bi u potpunom neskladu s funkcioniranjem ostalih knjižnica i njihovom temeljnom svrhom, onemogućili bi kao što je već rečeno i usklađivanje unutar matične djelatnosti, knjižničnih sustava i dr. Trgovačko društvo može, i zakonodavnih prepreka nema, osnovati i imati knjižnicu u svom sastavu, pa tako početak čl. 9. Prijedloga može glasiti i "knjižnicu može osnovati...ustanova, zaklada...", no to nema smisla posebno isticati u propisu, jer se i sadašnjim zakonom to podrazumijeva putem odredbe o drugim pravnim i fizičkim osobama, koja mu, temeljno usklađena s ostalim knjižnicama, bez prepreka može pomoći u ostvarivanju ciljeva tog društva. No, samostalna knjižnica u takvom privatnom vlasničkopravnom okviru nije ništa drugo nego komercijalni informacijski servis, kakvi postoje već i danas u RH i koji, podložni sasvim drugim propisima od knjižnica, funkcioniraju na sasvim zasebnim osnovama i bez privilegija i zakonske zaštite u određenim slučajevima, ili posebnih funkcija koje izlaze iz njihove temeljne društvene svrhe i javnog interesa. Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne / narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (Stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, a što je postojeći Zakon stavio izvan snage i otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Isto tako, ponovo se koristi pojam javne knjižnice; neusklađenost u tretiranju knjižnica u sastavu: jednom predstavljaju ustrojstvenu jedinicu, dok u školskim ustanovama, visokoškolskim učilištima i javnim znanstvenim institucijama predstavljaju sastavni dio ustanove. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…, te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“ Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. Prihvaćen Brisan
321 Lidija Dužić Zlovolić I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. OBRAZLOŽENJE: Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi, a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nejasno je zašto se uopće odstupilo od ovog naziva. Nije jasno što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica. To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. Članak 8. stavak 2. brisati ili jasno navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. Prihvaćen Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku. Propisano u članku 10. Zakona da poslove narodne knjižnice može obavljati i neka druga knjižnica što se uređuje ugovorom
322 Društvo knjižničara u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. Članak 19, promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice na prijedlog ravnatelja ‒razmatra i nadzire izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe na prijedlog ravnatelja ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju stručna znanja. A ako već donose planove moraju ih moći i nadzirati, a ne samo razmatrati. Prihvaćen Dodano je u stavku 2. da prijedlog akata iz stavka 1. predlaže ravnatelj.
323 Društvo knjižničara u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. Članak 17., st. 1. treba izmijeniti tako da glasi: (1) Tijela samostalne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Tijela knjižnice u sastavu su: voditelj i Knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Predlagatelj u nekoliko navrata različito definira javnu knjižnicu, ponekad kao isključivo samostalnu (čl. 3. i čl. 17.), a ponekad kao knjižnicu u sastavu čiji je osnivač u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske (čl. 10.). Knjižnice u sastavu nemaju ravnatelje, niti upravna vijeća. Velika je šteta što je Predlagatelj odustao od tijela knjižnični odbor, koji je svojevrsna kombinacija upravnog i stručnog tijela, a kojeg su imale knjižnice u sastavu. Javne knjižnice mogu biti samostalne i knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu RH ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Stavak 2. Članka 17. Brisati. Prihvaćen Ne prihvaća se, Nacrt prijedloga zakona ne poznaje pojam samostalne knjižnice, te su sukladno tome općenito propisana tijela knjižnice, a kroz odredbe cijelog zakona su propisane i iznimke od ove odredbe, ovisno o tome radi li se o knjižnici ili knjižnici u sastavu te o tome radi li se o privatnoj ili javnoj knjižnici. Također, odredba stavka 2. ne prihvaća se brisati iz razloga što privatna knjižnica može biti osnovana i u drugom pravnom obliku osim kao ustanova te za te druge pravne oblike posebni zakoni propisuju njihova tijela, tako da se za te pravne oblike ovim zakonom nije moguće propisati tijela nego se mora propisati iznimka.
324 Društvo knjižničara u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 15., st. 2. treba izmijeniti tako da glasi: Odluku o prestanku i statusnim promjenama samostalnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima. Prihvaćen Prihvaćeno.
325 Knjižnice grada Zagreba I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. (1)Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica na način propisan pravilnikom o matičnoj djelatnosti. (3)Predstavnik NSK koji je imenovan u HKV-u u sukobu je interesa ako provodi stručni nadzor nad ustanovom u kojoj je zaposlen. (4)Knjižnica iz stavka 1. ovoga članka dužna je matičnoj knjižnici na zahtjev, omogućiti uvid u podatke potrebne za obavljanje stručnoga nadzora. Prihvaćen Prihvaćen.
326 Lidija Dužić Zlovolić I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1….(1) Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, vrste knjižnica, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Knjižnična djelatnost obuhvaća rad s knjižničnom građom, ali obuhvaća i sve druge aktivnosti i sadržaje, službe i usluge koje potiču razvoj kulture čitanja, pismenosti, obrazovanja i informiranosti u društvu, i to u radu sa svim članovima društva bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Već odavno je potvrđena uloga i snaga knjižnične djelatnosti u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti su njezini stručni djelatnici. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. Prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku.
327 Knjižnice grada Zagreba I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. Članak 19, promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice na prijedlog ravnatelja ‒razmatra i nadzire izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe na prijedlog ravnatelja ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju stručna znanja. A ako već donose planove moraju ih moći i nadzirati, a ne samo razmatrati. Prihvaćen Dodano je u stavku 2. da prijedlog akata iz stavka 1. predlaže ravnatelj.
328 Knjižničarsko društvo Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. Slažemo se s komentarom školskih knjižničara. U slučaju školskih knjižnica osnivači su gradovi ili županije, odnosno jedinice lokalne samouprave koje ne financiraju plaće (njih osigurava Ministarstvo znanosti i obrazovanja). Sredstva za nabavu knjižne građe dijelom je osiguravalo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, no vrlo neredovito (konačno ove godine s oko 10 kn po učeniku za osnovne škole). Neke školske knjižnice godinama nisu imale sredstva za nabavu, a rijetke su knjižnice koje raspolažu sredstvima u skladu s važećim (i zastarjelim) Standardom za školske knjižnice, članak 15.: Knjižnična građa se dopunjava svake školske godine sa 0,5 do 2 knjige i 0,5 jedinica AV i elektroničke građe po učeniku i učitelju, odnosno nastavniku i stručnom suradniku te novim naslovima časopisa i listova. Nije teško izračunati koliko bi sredstava bilo potrebno godišnje za školu od npr. 500 učenika (izostavit ćemo ostale korisnike): prosječna cijena knjige s rabatom je 70 kn, nabavimo li pola knjige po učeniku to iznosi 17 500 kn, bez AVe građe. Kupimo li dvije knjige po učeniku i učitelju i još dodamo 0,5 jedinica AVe građe, začas smo došli do 90 000 kn, a sredstva koja je školska knjižnica s 500 učenika dobila ove godine od Ministarstva je 6 000 kn. U vrijeme kad imamo sve lošije rezultate PISA vrednovanja i kad je donesena Nacionalna strategija za poticanje čitanja, svakako premalo. Financiranje školskih knjižnica treba biti sustavno, propisano zakonom i s navedenim najmanjim iznosom prema standardu i ne može ovisiti o dobroj volji ravnatelja ili osnivača. Prihvaćen Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno.
329 Društvo knjižničara u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. Podržavamo stav HKD-a oko ovog članka. Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. OBRAZLOŽENJE: Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotrebni pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Prihvaćen Brisan
330 Društvo knjižničara u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: (1) Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. OBRAZLOŽENJE: Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi, a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nejasno je zašto se uopće odstupilo od ovog naziva. Nije jasno što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica. To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. Stavak 2. Članka 8. treba brisati ili jasno navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. OBRAZLOŽENJE: Ovo može otvoriti prostor za malverzacije, na primjer da se smanji broj knjižnica, da se jedna ugasi, jer ta druga može preuzeti funkciju prve. Prihvaćen Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku. Propisano u članku 10. Zakona da poslove narodne knjižnice može obavljati i neka druga knjižnica što se uređuje ugovorom
331 Knjižničarsko društvo Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 24, st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja. OBRAZLOŽENJE: S obzirom da u većini knjižnica u sastavu rade od jedne do tri, voditelj knjižnice u sastavu radi velik dio stručnih knjižničarskih poslova, stoga mora imati stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja (diplomirani knjižničar/magistar knjižničarstva). Prihvaćen Prihvaćeno. U članku 20. propisani uvjeti za ravnatelja javne knjižnice.
332 Društvo knjižničara u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. OBRAZLOŽENJE: U postojećem Zakonu postoji poglavlje X. ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE: članak 45. i 46., a takvo poglavlje odnosno poglavlje o zaštiti knjižnične građe uopće nije navedeno u nacrtu novoga Zakona. U ovom Prijedlogu Zakona zaštita knjižnične građe se spominje samo u: 1.) članku 1., stavak (2), 2.) članku 3., pod 2., 3.) članku 4. koji se odnosi na očuvanje knjižnične građe kao kulturnog dobra te u 4.) članku 7. u općenitom smislu Odredba je neprecizna, neke knjižnice smiju otpisati građu isključivo u iznimnim i posebnim okolnostima. Spojiti članak 4. i 7. te izdvojiti u posebnu glavu. Prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Odredbe članaka su po svom sadržaju uvrštene u odgovarajuće glave Zakona.
333 Knjižnice grada Zagreba I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. (1) Čl. 11., st. 1. izmijeniti tako da glasi: Školske ustanove, visoka učilišta i javni znanstveni instituti dužni su osnovati knjižnice kao posebne ustrojbene jedinice. U bolnicama, arhivima, muzejima i javnopravnim tijelima djeluju knjižnice u sastavu ustanova. (2) Općine i gradovi s više od 3000 stanovnika dužni su samostalno ili zajedno osnovati i financirati narodnu knjižnicu kao javnu ustanovu te njezine podružnice na navedenom području, osim u slučaju kada djelatnost narodne knjižnice obavlja koja druga knjižnica na njihovu području. Koji su to slučajevi? (3) Općine i gradovi s više od 3000 stanovnika dužni su samostalno ili zajedno osnovati i financirati narodnu knjižnicu kao ustanovu te njezine podružnice na navedenom području, osim u slučaju kada djelatnost narodne knjižnice obavlja koja sveučilišna ili općeznanstvena knjižnica na njihovu području. Povjeravanjem djelatnosti osniva se podružnica, prema tome je potrebna izmjena ili u te ili i: „u drugoj općini i gradu te /i osigurati osnivanje podružnice te narodne knjižnice na svojem području.“ (4) U svrhu osiguranja knjižnične usluge za sve stanovnike općina i gradova dužni su zajedno sa županijom na čijem su području, osigurati uslugu pokretne knjižnice sukladno ovom Zakonu. Izbaciti sva naselja. OBRAZLOŽENJE: Obrazloženje za izmjenu i dopunu (1) dano je u obrazloženju čl. 9. Važno je istaknuti obvezu financiranja knjižnica u sastavu. Isto tako, kako županije do sada nisu imale obavezu, nego samo mogućnost sudjelovanja u financiranju knjižnica i njihovih usluga, smatra se da je potrebno jasnije istaknuti obvezu županije u tom smislu. Osim u slučaju kada djelatnost narodne knjižnice obavlja koja druga knjižnica na njihovu području. Koji su to slučajevi? Nemoguće je propisati da se osigura knjižnična usluga pokretne knjižnice za sva naselja. kojih je u RH ukupno 6756, što bi značilo isto toliko i stajališta bibliobusa. Svako naselje nije moguće, a ponekad niti potrebno, pokriti uslugom pokretne knjižnice. Ova odredba sugerira da bi trebalo biti više pokretnih službi. Raspored stajališta i pokrivanje područja knjižničnom uslugom trebalo bi se temeljiti na stručnoj procjeni matičnih službi. Nejasno je kako su pitanja regulirana ovim člankom uređena u slučaju knjižnica koje osnivaju zaklade, trgovačka društva, udruge, zadruge? Prihvaćen Stavak 1. - Razmotreno, uređeno je zakonom i omogućeno svim ustanovama da imaju knjižnicu u sastavu Stavak 2. - u navedenom stavku je točno objašnjeno koji je to slučaj Stavka 3. - ne prihvaća se, prilikom formiranja odredbe uzete su obzir stvarno stanje i ekonomske mogućnosti pojedinih jedinica lokalne samouprave Stavak 4. - ne prihvaća se, predložena odredba je preciznija i unošenje izraza naselje pridonosi preciznosti ove odredbe.
334 Knjižnice grada Zagreba I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. Radi se o pravno neodrživoj konstrukciji na više nivoa, koja potpuno nepotrebno otvara nepremostive dvojbe i, u krajnjoj posljedici, postojanje bilo kakvog knjižničnog sustava neodrživim, pa se kao takav predlaže u cijelom tekstu odbaciti. Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama.Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama: Knjižnice se osnivaju kao javne ustanove ili kao ustanove (u daljnjem tekstu: samostalne knjižnice). Pod uvjetima propisanim ovim Zakonom knjižničnu djelatnost mogu obavljati ustanove i druge pravne osobe, pri čemu se radi obavljanja knjižnične djelatnosti moraju ustanoviti posebne ustrojbene jedinice ovih ustanova i drugih pravnih osoba (u daljnjem tekstu: knjižnice u sustavu). Samostalne knjižnice kao javne ustanove mogu osnovati Republika Hrvatska, županije, Grad Zagreb, gradovi i općine. Samostalne knjižnice mogu osnovati i druge domaće pravne i fizičke osobe. Više osnivača može zajednički osnovati samostalnu knjižnicu, a međusobna prava i obveze uređuju ugovorom. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora potpuno odbaciti. OBRAZLOŽENJE: Udruge, zaklade, zadruge, trgovačka društva djeluju prema drugim zakonima i neće ih se moći obvezati na primjenu odredbi novog Zakon o knjižnicama, uključujući i osiguranje potrebnih uvjeta za obavljanje djelatnosti. Najbolji primjer za to je što se ni dosadašnji Zakon o knjižnicama nije uspio provesti u svim sredinama jer Zakon o lokalnoj, područnoj i regionalnoj samoupravi ne sadrži odredbe, uključujući ni prekršajne, o osnivanju narodne knjižnice i poštivanju standarda. Knjižnice su neprofitne ustanove i jedino kao takve mogu jamčiti jednakopravnost pristupa informacijama svim slojevima građana i korisničkih skupina te je nejasno zbog čega su ovdje navedena trgovačka društva. Ustanove, zadruge i sl. nisu profesionalni oblik djelatnosti te je za struku neprihvatljivo da su zakonski izjednačene. Udruge i slični subjekti kao i do sada mogu imati zbirke knjiga za svoje članstvo, ali ne treba imati pretenzije da postanu knjižnice. Iz iskustva matičnosti može se također potvrditi da su to vrlo nestabilni organizacijski oblici te kad je i bilo pokušaja da se knjižnica u sastavu udruge stručno uredi, u čemu je pomoć pružila matična služba, čim se promijenilo vodstvo udruge, promijenili su se i prioriteti. Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotreban pravni nered, ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog s knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja, nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na javne i privatne, umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st. 2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost, osim što se time privatne knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasnog obrazloženja za to. Tako za privatne knjižnice ne bi vrijedili čak ni oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstven i usklađen režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitiman privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju poseban temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. Dakle, posebno samostalna, knjižnica NE može funkcionirati kao samostalno trgovačko društvo za privatni profit, jer bi se tu radilo o trgovačkom društvu, a ne knjižnici. Takvo trgovačko društvo, ili zadruga, već je u svim detaljima, kao i temeljnim svrhama propisano u Zakonu o trgovačkim društvima i nema zakonskih uvjeta niti potrebe stavljati ga u Zakon u knjižnicama. Dakle, radilo bi se o društvima koja se bave komercijalizacijom informacija za privatan interes, a koja i danas već postoje (primjer: IUS Info servis) i kao takva su moguća, s time što se tada ne radi o knjižnicama i takve su djelatnosti s razlogom i strogo odvojene od knjižnica. Razlog je, osim služenja javnom interesu i građanima, i u tome što knjižnice iz tog svog statusa crpe i neke specifične povlastice i pravnu zaštitu u propisima i u društvu, npr. kroz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredbi EU o zaštiti podataka, kroz školske, obrazovne, proračunske propise, propise iz područja poreza, kulture, financiranje projekata poput digitalizacije itd. NEPROFITNOST kao osnovna karakteristika knjižnica važna je i zbog natječaja za različite javne projekte financiranja na državnom, europskom i svjetskom nivou, koji smiju podupirati samo takvu djelatnost pa samostalna trgovačka i privatno-interesna društva po logici tu ne mogu pripadati. Sve navedeno NE može, po zakonodavnoj logici, pravilima tržišnog natjecanja koja bi time bila narušena i dr. razlozima specifičnim za trgovačka društva ili zadruge, biti primijenjeno na komercijalno-profitne oblike udruživanja poput trgovačkih društava ili zadruga, koje su već strogo regulirane posebnim zakonima, organizirane na privatno-interesnoj bazi i za koje vrijede sasvim drugi prateći propisi, od računovodstvenih, financijskih, do organizacijskih. Takvo miješanje organizacijskih i vlasničkih oblika bilo bi u potpunom neskladu s funkcioniranjem ostalih knjižnica i njihovom temeljnom svrhom, onemogućili bi, kao što je već rečeno, i usklađivanje unutar matične djelatnosti, knjižničnih sustava i dr. Trgovačko društvo može, i zakonodavnih prepreka nema, osnovati i imati knjižnicu u svom sastavu, pa tako početak čl. 9. Prijedloga može glasiti i "knjižnicu može osnovati... ustanova, zaklada...", no to nema smisla posebno isticati u propisu, jer se i sadašnjim zakonom to podrazumijeva putem odredbe o drugim pravnim i fizičkim osobama, koja mu, temeljno usklađena s ostalim knjižnicama, bez prepreka može pomoći u ostvarivanju ciljeva tog društva. No, samostalna knjižnica u takvom privatnom vlasničkopravnom okviru nije ništa drugo nego komercijalni informacijski servis, kakvi postoje već i danas u RH i koji, podložni sasvim drugim knjižničnim propisima, funkcioniraju na sasvim zasebnim osnovama i bez privilegija i zakonske zaštite u određenim slučajevima, ili posebnih funkcija koje izlaze iz njihove temeljne društvene svrhe i javnog interesa. Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne/narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, a što je postojeći Zakon stavio izvan snage, i otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Isto tako, ponovo se koristi pojam javne knjižnice, a javlja se i neusklađenost u tretiranju knjižnica u sastavu: jednom predstavljaju ustrojstvenu jedinicu, dok u školskim ustanovama, visokoškolskim učilištima i javnim znanstvenim institucijama predstavljaju sastavni dio ustanove. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrjednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrjednovanje visokog učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…“ te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“. Iz navedenog nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. Prihvaćen Brisan
335 Knjižnice grada Zagreba I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. (1)Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. OBRAZLOŽENJE: Visokoškolska knjižnica naziv je udomaćen u stručnoj literaturi, a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nejasno je zašto se uopće odstupilo od ovog naziva. Ne postoji opravdanje za uvođenje knjižnica vjerskih zajednica koje su do sada vođene i u upisniku kao specijalne knjižnice. I, ako se pogleda zanemariv udio tih knjižnica u Hrvatskoj, doista se čini nepotrebnim uvoditi novu vrstu. Čak i predlagač u pojedinim člancima zaboravlja/izostavlja ovu novopredloženu vrstu knjižnica i u područjima podjele odgovornosti i nadzora nad njom. Tipologija je usklađena s UNESCO-ovom tipologijom koja je temelj međunarodnih statistika i ne bi je trebalo mijenjati. Uvođenje pojma knjižnica vjerske zajednice nepotrebno je, s obzirom na to da su i prema važećem zakonu one svrstane u specijalne knjižnice i brojčano su zanemarive u ukupnom broju knjižnica u RH. Isticanje na ovaj način, u najmanju ruku, ima prizvuk diskriminacijskog obilježavanja, a povlači za sobom konotaciju da i ostale knjižnice mogu zatražiti posebno izdvajanje, npr. knjižnice nacionalnih manjina, institutske knjižnice itd. Classification of libraries u: http://portal.unesco.org/en/ev.php-URL_ID=13086&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html). Ovim Prijedlogom navedene klasifikacije i definicije knjižnica neutemeljene su! Nije ni jasno što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica. To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga, to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (npr. Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice, odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. (2)Brisati ili jasno definirati i navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. OBRAZLOŽENJE: Ovo može otvoriti prostor za malverzacije, na primjer da se smanji broj knjižnica, da se jedna ugasi, jer ta druga može preuzeti funkciju prve. Prihvaćen Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku. Propisano u članku 10. Zakona da poslove narodne knjižnice može obavljati i neka druga knjižnica što se uređuje ugovorom
336 Knjižničarsko društvo Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 19, promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice na prijedlog ravnatelja ‒razmatra i nadzire izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe na prijedlog ravnatelja ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju stručna znanja. A ako već donose planove moraju ih moći i nadzirati, a ne samo razmatrati. Prihvaćen Dodano je u stavku 2. da prijedlog akata iz stavka 1. predlaže ravnatelj.
337 Knjižničarsko društvo Varaždinske županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 14. Članak. 14... Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu vodi Upisnik knjižnica u Republici Hrvatskoj u svrhu praćenja stanja u knjižničnoj djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Upisnik treba ostati u Ministarstvu kulture RH. OBRAZLOŽENJE: Nejasno je zašto se Upisnik prebacuje u NSK, obzirom na postojanje Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost, te područja knjižnične djelatnosti u Ministarstvu kulture RH. Osim toga, znači li to da sva pitanja nacionalnog knjižničarstva i matičnost prelaze u NSK. Postavlja se pitanje uloge Ministarstva kulture RH? Prihvaćen Ne prihvaća se. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je sukladno Zakonu središnja ustanova knjižničnog sustava RH.
338 Knjižničarsko društvo Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. Članak 17(1)... Tijela javne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 17., st. 1. treba izmijeniti tako da glasi: Tijela samostalne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Tijela knjižnice u sastavu su: voditelj i Knjižnično vijeće. Iznimno u školskim knjižnicama RH gdje je zaposlen samo jedan visokoobrazovani stručni knjižničar, koji je ujedno i voditelj školske knjižnice. Prihvaćen Ne prihvaća se, Nacrt prijedloga zakona ne poznaje pojam samostalne knjižnice, te su sukladno tome općenito propisana tijela knjižnice, a kroz odredbe cijelog zakona su propisane i iznimke od ove odredbe, ovisno o tome radi li se o knjižnici ili knjižnici u sastavu te o tome radi li se o privatnoj ili javnoj knjižnici.
339 Knjižničarsko društvo Varaždinske županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 8 (1)…. Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, knjižnica na visokom učilištu, znanstvena, specijalna te knjižnica vjerske zajednice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. OBRAZLOŽENJE: Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi, a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nejasno je zašto se uopće odstupilo od ovog naziva. Nije jasno što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica. To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. Prihvaćen Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku.
340 Knjižničarsko društvo Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 15., st. 2. treba izmijeniti tako da glasi: Odluku o prestanku i statusnim promjenama samostalnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice. Prihvaćen Prihvaćeno.
341 Knjižničarsko društvo Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 15., st. 2. treba izmijeniti tako da glasi: Odluku o prestanku i statusnim promjenama samostalnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice. Prihvaćen Prihvaćeno.
342 Sveučilišna knjižnica u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA ČLANAK 19. Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice ‒razmatra izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. Prihvaćen Prihvaćeno
343 Sveučilišna knjižnica u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA ČLANAK 18, STAVAK 2. (2) Upravno vijeće ima pet ili sedam članova, od kojih većinu imenuje osnivač iz redova kulturnih, javnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, jednoga bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, knjižničarsko osoblje iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi. Prihvaćen Prihvaćeno
344 Knjižničarsko društvo Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. Podržavamo stav HKD-a oko ovog članka. Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. OBRAZLOŽENJE: Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotrebni pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Donje obrazloženje naravno, ne mora se dalje čitati ako je predlagač zabunom zamijenio knjižnicu sa knjižarom. Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na "javne" i "privatne", umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Tako za tzv. „privatne knjižnice“ ne bi vrijedili čak niti oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju posebni temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. Dakle, posebno samostalna, knjižnica NE može funkcionirati kao samostalno trgovačko društvo za privatni profit, jer bi se tu radilo o trgovačkom društvu, a ne knjižnici. Takvo trgovačko društvo, ili zadruga, već je u svim detaljima, kao i temeljnim svrhama propisano u Zakonu o trgovačkim društvima i nema zakonskih uvjeta niti potrebe stavljati ga u Zakon u knjižnicama. Dakle, radilo bi se o društvima koja se bave komercijalizacijom informacija za privatni interes, a koja i danas već postoje (primjer: IUS Info servis) i kao takva su moguća, s time što se tada ne radi o knjižnicama i takve su djelatnosti s razlogom i strogo odvojene od knjižnica. Razlog je, osim služenja javnom interesu i građanima, i u tome što knjižnice iz tog svog statusa crpe i neke specifične povlastice i pravnu zaštitu u propisima i u društvu, npr. kroz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredbi EU o zaštiti osobnih podataka, kroz školske, obrazovne, proračunske propise, propise iz područja poreza, kulture, financiranje projekata poput digitalizacije itd. i sl. NEPROFITNOST kao osnovna karakteristika knjižnica važna je i zbog natječaja za različite javne projekte financiranja na državnom, europskom i svjetskom nivou, koji smiju podupirati samo takvu djelatnost i samostalna trgovačka i privatno-interesna društva po logici tu ne mogu pripadati. Sve navedeno NE može, po zakonodavnoj logici, pravilima tržišnog natjecanja koja bi time bila narušena i dr. razlozima specifičnim za trgovačka društva ili zadruge, biti primijenjeno na komercijalno-profitne oblike udruživanja poput trgovačkih društava ili zadruga, koje su već strogo regulirane posebnim zakonima, organizirane na privatno-interesnoj bazi i za koje vrijede sasvim drugi prateći propisi, od računovodstvenih, financijskih, do organizacijskih. Takvo miješanje organizacijskih i vlasničkih oblika bilo bi u potpunom neskladu s funkcioniranjem ostalih knjižnica i njihovom temeljnom svrhom, onemogućili bi kao što je već rečeno i usklađivanje unutar matične djelatnosti, knjižničnih sustava i dr. Trgovačko društvo može, i zakonodavnih prepreka nema, osnovati i imati knjižnicu u svom sastavu, pa tako početak čl. 9. Prijedloga može glasiti i "knjižnicu može osnovati...ustanova, zaklada...", no to nema smisla posebno isticati u propisu, jer se i sadašnjim zakonom to podrazumijeva putem odredbe o drugim pravnim i fizičkim osobama, koja mu, temeljno usklađena s ostalim knjižnicama, bez prepreka može pomoći u ostvarivanju ciljeva tog društva. No, samostalna knjižnica u takvom privatnom vlasničkopravnom okviru nije ništa drugo nego komercijalni informacijski servis, kakvi postoje već i danas u RH i koji, podložni sasvim drugim propisima od knjižnica, funkcioniraju na sasvim zasebnim osnovama i bez privilegija i zakonske zaštite u određenim slučajevima, ili posebnih funkcija koje izlaze iz njihove temeljne društvene svrhe i javnog interesa. Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne / narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (Stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, a što je postojeći Zakon stavio izvan snage i otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Isto tako, ponovo se koristi pojam javne knjižnice; neusklađenost u tretiranju knjižnica u sastavu: jednom predstavljaju ustrojstvenu jedinicu, dok u školskim ustanovama, visokoškolskim učilištima i javnim znanstvenim institucijama predstavljaju sastavni dio ustanove. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…, te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“ Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. Isto se odnosi i na školske knjižnice u sastavu osnovnih i srednjih škola RH, važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom odgojno-obrazovnom procesu bez kojeg nema uspješnog nastavka obrazovanja na višim razinama. Nužno je osnovati knjižnicu u sastavu, školsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva i predmetnim studijem s pedagoškom grupom predmeta u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova. Prihvaćen Brisan
345 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, KNJIŽNIČARSKI DJELATNICI U prijedlog Zakona neophodno je uvrstiti stručna knjižnična zvanja kao što je u postojećem Zakonu. Nomenklatura zvanja jedno od temeljnih odrednica svake profesije pa tako i knjižničarske. Način stjecanja zvanja može se propisati pravilnikom ali zvanja moraju i trebaju biti navedena u Zakonu. Prihvaćen Uvjeti i način stjecanja zvanja propisuju se pravilnikom u skladu s razvojem struke i pravnom stečevinom.
346 Knjižničarsko društvo Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. Uz Članak 8 (2)…. Pojedine knjižnice mogu prema potrebi obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili jasno navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. OBRAZLOŽENJE: Ovo može otvoriti prostor za malverzacije, na primjer da se smanji broj knjižnica, da se jedna ugasi, jer ta druga može preuzeti funkciju prve. Prihvaćen Zakonom je precizno definirano prestanak rada knjižnice, dok se ovim člankom propisuje isključivo da prema potrebi pojedine knjižnice mogu obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica.
347 Knjižničarsko društvo Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. Slažemo se s komentarom HKD-a. Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. OBRAZLOŽENJE: Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi, a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nejasno je zašto se uopće odstupilo od ovog naziva. Nije jasno što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica. To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. Prihvaćen Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku.
348 Knjižničarsko društvo Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. Slažemo se s komentarima na čl.4 koje je uputilo HKD i kojim se traži izmjena i dopuna nacrta. Članak 4., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Na jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu koja ima obilježja kulturnog dobra, odnosno koja je od posebnog značenja ili vrijednosti, primjenjuju se i propisi o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. 17. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 4, (2)…. (2) Jedinstveni i rijetki primjerci knjiga, zbirke knjiga, rukopisi i druga knjižnična građa javnih knjižnica nastala do 1850. godine ima status kulturnog dobra, a katalozi ove knjižnične građe javnih knjižnica sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 4., st. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Jedinstveni i rijetki knjižnični primjerci ili zbirke knjiga, novina, časopisa te pojedinačni primjerci i zbirke građe posebne vrste (rukopisi, kartografska građa, grafička građa, muzikalije, sitni tisak i druga građa) mogu imati status kulturnog dobra. Svojstvo knjižničnoga kulturnog dobra utvrđuje se temeljem kriterija starosti i rijetkosti te drugih kriterija za procjenu njegove umjetničke i znanstvene vrijednosti kao i društvene i povijesne važnosti. Katalozi/inventari, odnosno pojedinačni opisi ove knjižnične građe sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Godina nastanka je samo jedan od formalnih kriterija za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra – starost. Navedena godina 1850. međunarodno je uvriježena kao gornja granica za određivanje stare knjige. Uzima se zato što označava promjenu načina tiskanja knjiga – od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama itd. Stoga se ta godina ne može primijeniti na rukopise i 'drugu knjižničnu građu'. To bi značilo da se sve što je u knjižnicama, a nastalo je do 1850., automatski proglasi kulturnim dobrom. A kulturno dobro može biti i druga knjižnična građa novijeg datuma, npr. obvezni primjerak! Sukladno ovom prijedlogu obvezni primjerak namijenjen je korištenju i posudbi pa se izgubilo svojstvo arhivskog primjerka što je u suprotnosti sa Preporukama vijeća Europe iz 2000. g. Za takvu građu pri utvrđivanju svojstva kulturnog dobra moraju se primijeniti i drugi kriteriji osim njezine starosti. Iz svega proizlazi da se zakonom isključuje velika količina građe koja je kulturno dobro, ali kao takvo nije registrirana ili se pak nalazi u knjižnicama koje zakonodavac ne prepoznaje kao javne. Time je izravno ugrožena velika količina kulturne baštine koja se nalazi npr. u specijalnim knjižnicama (u ovom prijedlogu poznate kao knjižnice vjerskih zajednica) i nije dosad registrirana kao kulturno dobro (iako ima svojstva istog). Nadalje, u tijeku je javna rasprava o Prijedlogu Zakona i izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koji se u hitnom postupku (kao razlog je navedeno i donošenje ovog Zakona, koji se donosi u redovitoj proceduri i nije prošao javnu raspravu) usklađuje i s ovim Prijedlogom Zakona. U prijedlogu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predlaže se čl. 99a koji određuje se također odnosi samo na javne knjižnice, ponovo isključujući knjižničnu građu kao kulturno dobro kod drugih imatelja. Na kraju, niti je ovim Prijedlogom niti prijedlogom Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predviđeno izdvajanje više sredstava iz Državnog proračuna. Iz toga se postavlja pitanje na koji će način financirati iznimno skupi konzervatorski i restauratorski radovi na građi, kada trenutno nisu financirani ni postupci preventivne zaštite građe koja već je registrirano kulturno dobro. Prihvaćen Prihvaćeno i regulirano u članku 44. Nacrta prijedloga Zakona.
349 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. Stavak (1) treba izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. Prihvaćen Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima.
350 Sanja Heberling Dragičević I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. KOMENTAR: Korištenje knjižnične građe nije usluga knjižnice, nego aktivnost korisnika. Knjižnica daje građu na korištenje (posudba), odnosno osigurava pristup građi. NADOPUNA: umjesto „pružanje usluge korištenja knjižnične građe“ treba: „davanje knjižnične građe na korištenje uključujući međuknjižničnu posudbu i dostavu elektroničkih dokumenata“ Prihvaćen Prihvaćeno uvođenje izraza davanje na korištenje knjižnične građe.
351 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, SREDSTVA ZA RAD KNJIŽNICA Odredba iz stavka (1) da osnivač osigurava sredstva za plaće ne može se primijeniti na sve vrste knjižnica. Primjerice, sredstva za plaće školskim knjižničarima osigurava Ministarstvo znanosti i obrazovanja. U prijedlogu zakona sredstva za nabavu građe se ne spominju. Podsjećamo da je knjižnična građa, prema Članku 1, stavku (2) ovog prijedloga zakona "... od interesa ... za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu"(!). Prihvaćen Prihvaćeno.
352 Sveučilišna knjižnica u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA ČLANAK 8, STAVAK 1. (1) Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, knjižnica na visokom učilištu, znanstvena te specijalna. Prihvaćen Uveden pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku.
353 Sanja Heberling Dragičević I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. NADOPUNA: U ovom članku, iza stavka 1. treba u daljnjim stavcima definirati svaku nabrojanu vrstu knjižnice, kako bi bilo što manje dilema kojoj vrsti pripada pojedina knjižnica. Prihvaćen Nomenklatura je prihvaćena i usuglašena sa Ministarstvom znanosti i obrazovanja a za svaku vrstu knjižnice će biti doneseni standardi te neće doći do konfuzije u razumijevanja pojmova.
354 Sanja Heberling Dragičević I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. KOMENTAR: Ukoliko se knjižnica u sastavu smatra knjižnicom i na nju se odnosi ovaj zakon, onda treba predvidjeti i osnivanje javne knjžnice u sastavu. NADOPUNA: Iza: „trgovačko društvo“ dodati tekst: „ili ustrojbena jedinica navedenih pravnih osoba sukladno propisima koji reguliraju njihov ustroj“. Prihvaćen Brisan
355 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. Stavak (1) izmijeniti da glasi: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće VII. razini obrazovanja. OBRAZLOŽENJE: U većini knjižnica u sastavu rade od jedne do tri osobe, stoga voditelj knjižnice u sastavu radi velik dio stručnih knjižničarskih poslova i mora imati stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci (odgovarajuće VII. razini obrazovanja, tj. diplomirani knjižničar). Prihvaćen Prihvaćeno. U članku 20. propisani uvjeti za ravnatelja javne knjižnice.
356 Sanja Heberling Dragičević I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. NADOPUNA: Umjesto stavka 1. uvesti stavke: (1) Škole i visoka učilišta dužni su osigurati obavljanje knjižnične djelatnosti za svoje zaposlenike i učenike odnosno studente, a javni znanstveni instituti za svoje zaposlenike, u skladu s ovim Zakonom. (2) Škole i visoka učilišta s više od 40 zaposlenih u ekvivalentu radnog vremena ili više od 500 učenika odnosno studenata te javni znanstveni instituti s više od __ zaposlenih u ekvivalentnu radnog vremena, dužni su osnovati knjižnicu na način opisan u članku 9. ovog Zakona i registrirati knjižničnu djelatnost u sudskom registru. (3) Iznimno od prethodnog stavka, škole, visoka učilišta i javni znanstveni instituti mogu obavljanje knjižnične djelatnosti ugovorno povjeriti drugoj pravnoj osobi koja ima osigurane uvjete za provođenje knjižnične djelatnosti iz čl. 12 st. 1 i 2 ovog Zakona i udovoljava odgovarajućem standardu iz čl. 13. st. 1 ovog Zakona. (4) Škole i visoka učilišta s manje od 40 zaposlenih u ekvivalentu radnog vremena ili manje od 500 učenika odnosno studenata te znanstveni instituti s manje od __ zaposlenih u ekvivalentnu radnog vremena, mogu obavljanje knjižnične djelatnosti povjeriti drugoj knjižnici na način opisan u prethodnom stavku. Stavak (2) postaje stavak (5) i dalje. Prihvaćen Razmotreno, odredba je usuglašena sa Ministarstvom znanosti i obrazovanja koje je nadležno za školstvo i obrazovanje.
357 Sanja Heberling Dragičević I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. KOMENTAR: Po uzoru na stavke 2. i 3. ovog članka koji se odnose na obvezu osnivanja narodne knjižnice, potrebno je uvesti obvezu škola, visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta da osiguraju knjižnične usluge za svoje zaposlenike, učenike odnosno studente. Prihvaćen Prihvaćeno.
358 Sanja Kosić, viša knjižničarka I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. Prijedlog novog teksta: Ministar nadležan za kulturu i Ministar nadležan za znanost i obrazovanje predložit će Vladi Republike Hrvatske donošenje Nacionalne strategije razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti iz članka 13. stavka 3. ovoga Zakona u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. OBRAZLOŽENJE Isti kao i uz članak 13. st. 3. Prihvaćen Navedeni prijedlog doveo bi do poteškoća kod određenja koji ministar bi potpisivao prijedlog dok je ovim zakonskim rješenjem omogućeno sudjelovanje oba ministra.
359 Sanja Kosić, viša knjižničarka I.OPĆE ODREDBE, PREKRŠAJNE ODREDBE U prekršajnim odrebama i dalje se ne penalizira nepridržavanje odredbi bitnih za ostvarivanje knjižnične djelatnosti kao djelatnosti od posebnog interesa, kao što je neorganiziranje knjižnične djelatnosti za ustanove znanosti i obrazovanja, uskraćivanje prava voditelju knjižnice u sastavu da sudjeluje u radu tijela matične ustanove, angažman nestručnog osoblja na stručnim knjižničarskim poslovima i sl. Prihvaćen Ne prihvaća se, radi se o radno pravnim odnosima.
360 Sanja Kosić, viša knjižničarka I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. Prijedlog novog teksta: (1) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata knjižnice kojoj je osnivač ili suosnivač Republika Hrvatska ili knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je Republika Hrvatska osnivač ili suosnivač, obavlja nadležno ministarstvo sukladno članku 12. stavku 2. ovog zakona. OBRAZLOŽENJE Iako Ministarstvo kulture možda lakše provelo stručni nadzor nad zakonitošću rada knjiižnica u sustavu znanosti i visokog obrazovanja ne treba te obveze lišiti ministarstvo u čijem sustavu djeluju te knjižnice. Ako ostane ovako kako je predloženo, ministarstvo nadležno za znanosti i visokog obrazovanje će još manje nego sada primjećivati da u njegovom sustavu djeluju i knjižnice koje ovdje obavljaju javnu službu. Prihvaćen Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju.
361 Sanja Kosić, viša knjižničarka I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. OBRAZLOŽENJE Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. Prihvaćen Prihvaćen.
362 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. DOPUNITI: ‒ donosi plan rada i razvitka knjižnice na prijedlog ravnatelja ‒ razmatra i nadzire izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒ utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe na prijedlog ravnatelja OBRAZLOŽENJE: Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice (prema prijedlogu većina članova UV nisu stručnjaci u području knjižničarstva). Potrebno je da nadziru provođenje donesenih planova. Prihvaćen Dodano je u stavku 2. da prijedlog akata iz stavka 1. predlaže ravnatelj.
363 Sanja Heberling Dragičević I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: Upravno vijeće: - donosi programe rada i razvoja knjižnice - nadzire izvršavanje programa rada i razvoja knjižnice - odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju - donosi statut i druge opće akte - utvrđuje usluge knjižnice i način te uvjete njihovog korištenja. - odlučuje o promjenama u općoj organizaciji rada - obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. Prihvaćen Prihvaćeno
364 Sanja Heberling Dragičević I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. KOMENTAR: S obzirom da u većini knjižnica u sastavu rade 1-3 osobe, voditelj knjižnice u sastavu radi velik dio stručnih knjižničarskih poslova, pa mora imati stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj sruci odgovarajuće 7. razini obrazovanja. NADOPUNA: Na kraju stavka dodati tekst „i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja.“ Prihvaćen Prihvaćeno. U članku 20. propisani uvjeti za ravnatelja javne knjižnice.
365 Sanja Kosić, viša knjižničarka I.OPĆE ODREDBE, VIII. HRVATSKO KNJIŽNIČNO VIJEĆE U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. Hrvatsko knjižnično vijeće treba se baviti svim vrstama knjižnica, ali po ovom prijedlogu i dalje obavlja samo poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture, iako 76% knjižnica i 54% zaposlenih u knjižnicama djeluje u sustavu znanosti i obrazovanja. Prihvaćen Ne prihvaća se. Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo ministra kulture te nije tijelo državne uprave i ne može predlagati već samo savjetovati odnosno davati mišljenja. U odnosu na stručnost sastava ne stoji iznesena tvrdnja budući da članak 38. naglašava da član Vijeća može biti samo istaknuti stručnjak iz područja knjižničarske djelatnosti.
366 Sanja Heberling Dragičević I.OPĆE ODREDBE, KNJIŽNIČARSKI DJELATNICI U odredbama o knjižničarskim djelatnicima više se jasno ne propisuje da stručne knjižničarske poslove moraju obavljati osobe sa stručnim knjižničarskim zvanjem, bilo u javnim, privatnim ili knjižnicama vjerskih zajednica. Prihvaćen U članku 33. stavku 1. propisano je da su stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni za obavljanje svih stručnih poslova.
367 Sanja Kosić, viša knjižničarka I.OPĆE ODREDBE, KNJIŽNIČNI SUSTAV REPUBLIKE HRVATSKE Podržavam komentar Sveučilišne knjižnice Rijeka Prihvaćen Ne prihvaća se. Navedena materija uredit će se pravilnikom u skladu s kriterijima koji su navedeni u članku 45. stavku 2. kojim je reguliran Hrvatski knjižnični sustav.
368 Sanja Paravić I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 50. (3) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjivat će se: - Pravilnik o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (Narodne novine, broj 139/98. i 25/17.) - Standardi za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 58/99.) - Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (Narodne novine, broj 28/11., 16/14., 60/14. – Ispravak i 47/17.) - Pravilnik o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 43/01.) - Pravilnik o reviziji i otpisu knjižnične građe (Narodne novine, broj 21/02.) - Pravilnik o zaštiti knjižnične građe (Narodne novine, broj 52/05.) IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. Prihvaćen Prihvaćen.
369 Sanja Paravić I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U članku 44. ne spominje se izrijekom tko ima nadzor nad radom znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Predlaže se dopuna novim stavkom (4) na sljedeći način: (4) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. Prihvaćen Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju.
370 Sanja Paravić I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 43 (1)... Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica ili druga knjižnica koju ministarstvo nadležno za poslove kulture ovlasti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. Prihvaćen Prihvaćen.
371 Sanja Kosić, viša knjižničarka I.OPĆE ODREDBE, KNJIŽNIČARSKI DJELATNICI U ovoj glavi se nigdje, a za očekivati je da hoće, ne propisuje da stručne knjižničarske poslove obavljaju stručni knjižničarski djelatnici (u svim vrstama knjižnica) niti se navode koji su to djelatnici. Iako je ovaj dio u važećem zakonu bio nedovoljno dobro reguliran i to je neusporedivo bolje od predloženog rješenja. Prihvaćen U članku 33. stavku 1. propisano je da su stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni za obavljanje svih stručnih poslova.
372 Sanja Kosić, viša knjižničarka I.OPĆE ODREDBE, SREDSTVA ZA RAD KNJIŽNICA Podržavam komentar Sveučilišne knjižnice Rijeka Prihvaćen Prihvaćeno.
373 Sanja Kosić, viša knjižničarka I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. Članak 24, st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja. OBRAZLOŽENJE S obzirom da u većini knjižnica u sastavu rade od jedne do tri osobe, voditelj knjižnice u sastavu radi velik dio stručnih knjižničarskih poslova, stoga mora imati stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja (diplomirani knjižničar). Prihvaćen Prihvaćeno. U članku 20. propisani uvjeti za ravnatelja javne knjižnice.
374 Sanja Heberling Dragičević I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. S obzirom da je 76% knjižnica i 54% zaposlenih u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, Hrvatsko knjižnično vijeće ne bi trebalo biti samo tijelo ministarstva nadležnog za poslove kulture, već i ministarstva nadležnog za znanost i obrazovanje. Prihvaćen U Hrvatskom knjižničnom vijeću nalazi se i predstavnik ministarstva nadležnog za znanost.
375 Sanja Paravić I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 30. (1)… Sredstva za rad knjižnica osigurava osnivač, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za program, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. Prihvaćen Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima.
376 Sanja Paravić I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 24. (1)… Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 24, st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja. OBRAZLOŽENJE: S obzirom da u većini knjižnica u sastavu rade od jedne do tri osobe, voditelj knjižnice u sastavu radi velik dio stručnih knjižničarskih poslova, stoga mora imati stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja (diplomirani knjižničar). Prihvaćen Prihvaćeno. U članku 20. propisani uvjeti za ravnatelja javne knjižnice.
377 Sanja Kosić, viša knjižničarka I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. Članak 19, promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice na prijedlog ravnatelja ‒razmatra i nadzire izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe na prijedlog ravnatelja ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. OBRAZLOŽENJE Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju stručna znanja. A ako već donose planove moraju ih moći i nadzirati, a ne samo razmatrati. Prihvaćen Prihvaćeno
378 Sanja Paravić I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 19. Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice ‒razmatra izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 19, promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice na prijedlog ravnatelja ‒razmatra i nadzire izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe na prijedlog ravnatelja ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju stručna znanja. A ako već donose planove moraju ih moći i nadzirati, a ne samo razmatrati. Prihvaćen Prihvaćeno
379 Sanja Kosić, viša knjižničarka I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. (1) Tijela samostalne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Tijela knjižnice u sastavu su: voditelj i Knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE Predlagatelj u nekoliko navrata različito definira javnu knjižnicu, ponekad kao isključivo samostalnu (čl. 3. i čl. 17.), a ponekad kao knjižnicu u sastavu čiji je osnivač u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske (čl. 10.). Knjižnice u sastavu nemaju ravnatelje, niti upravna vijeća. Velika je šteta što je Predlagatelj odustao od tijela knjižnični odbor, koji je svojevrsna kombinacija upravnog i stručnog tijela, a kojeg su imale knjižnice u sastavu. Javne knjižnice mogu biti samostalne i knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu RH ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Prihvaćen Ne prihvaća se, Nacrt prijedloga zakona ne poznaje pojam samostalne knjižnice, te su sukladno tome općenito propisana tijela knjižnice, a kroz odredbe cijelog zakona su propisane i iznimke od ove odredbe, ovisno o tome radi li se o knjižnici ili knjižnici u sastavu te o tome radi li se o privatnoj ili javnoj knjižnici.
380 Sanja Paravić I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 17(1)... Tijela javne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 17., st. 1. treba izmijeniti tako da glasi: Tijela samostalne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Tijela knjižnice u sastavu su: voditelj i Knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Predlagatelj u nekoliko navrata različito definira javnu knjižnicu, ponekad kao isključivo samostalnu (čl. 3. i čl. 17.), a ponekad kao knjižnicu u sastavu čiji je osnivač u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske (čl. 10.). Knjižnice u sastavu nemaju ravnatelje, niti upravna vijeća. Velika je šteta što je Predlagatelj odustao od tijela knjižnični odbor, koji je svojevrsna kombinacija upravnog i stručnog tijela, a kojeg su imale knjižnice u sastavu. Javne knjižnice mogu biti samostalne i knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu RH ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 17(2)... Privatna knjižnica ima tijela propisana posebnim zakonom te stručno vijeće sukladno odredbama ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. Prihvaćen Ne prihvaća se, Nacrt prijedloga zakona ne poznaje pojam samostalne knjižnice, te su sukladno tome općenito propisana tijela knjižnice, a kroz odredbe cijelog zakona su propisane i iznimke od ove odredbe, ovisno o tome radi li se o knjižnici ili knjižnici u sastavu te o tome radi li se o privatnoj ili javnoj knjižnici. Također, odredba stavka 2. ne prihvaća se brisati iz razloga što privatna knjižnica može biti osnovana i u drugom pravnom obliku osim kao ustanova te za te druge pravne oblike posebni zakoni propisuju njihova tijela, tako da se za te pravne oblike ovim zakonom nije moguće propisati tijela nego se mora propisati iznimka.
381 Sanja Paravić I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 9…. Knjižnica se može osnovati kao ustanova, zaklada, zadruga, udruga ili trgovačko društvo, osim ako ovim Zakonom nije drukčije uređeno. Radi se o pravno neodrživoj konstrukciji na više nivoa, koja potpuno nepotrebno otvara nepremostive dvojbe i, u krajnjoj posljedici, postojanje bilo kakvog knjižničnog sustava čini neodrživim, pa se kao takav u cijelom tekstu mora odbaciti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. OBRAZLOŽENJE: Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotrebni pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Donje obrazloženje naravno, ne mora se dalje čitati ako je predlagač zabunom zamijenio knjižnicu sa knjižarom. Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na "javne" i "privatne", umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Tako za tzv. „privatne knjižnice“ ne bi vrijedili čak niti oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju posebni temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. Dakle, posebno samostalna, knjižnica NE može funkcionirati kao samostalno trgovačko društvo za privatni profit, jer bi se tu radilo o trgovačkom društvu, a ne knjižnici. Takvo trgovačko društvo, ili zadruga, već je u svim detaljima, kao i temeljnim svrhama propisano u Zakonu o trgovačkim društvima i nema zakonskih uvjeta niti potrebe stavljati ga u Zakon u knjižnicama. Dakle, radilo bi se o društvima koja se bave komercijalizacijom informacija za privatni interes, a koja i danas već postoje (primjer: IUS Info servis) i kao takva su moguća, s time što se tada ne radi o knjižnicama i takve su djelatnosti s razlogom i strogo odvojene od knjižnica. Razlog je, osim služenja javnom interesu i građanima, i u tome što knjižnice iz tog svog statusa crpe i neke specifične povlastice i pravnu zaštitu u propisima i u društvu, npr. kroz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredbi EU o zaštiti osobnih podataka, kroz školske, obrazovne, proračunske propise, propise iz područja poreza, kulture, financiranje projekata poput digitalizacije itd. i sl. NEPROFITNOST kao osnovna karakteristika knjižnica važna je i zbog natječaja za različite javne projekte financiranja na državnom, europskom i svjetskom nivou, koji smiju podupirati samo takvu djelatnost i samostalna trgovačka i privatno-interesna društva po logici tu ne mogu pripadati. Sve navedeno NE može, po zakonodavnoj logici, pravilima tržišnog natjecanja koja bi time bila narušena i dr. razlozima specifičnim za trgovačka društva ili zadruge, biti primijenjeno na komercijalno-profitne oblike udruživanja poput trgovačkih društava ili zadruga, koje su već strogo regulirane posebnim zakonima, organizirane na privatno-interesnoj bazi i za koje vrijede sasvim drugi prateći propisi, od računovodstvenih, financijskih, do organizacijskih. Takvo miješanje organizacijskih i vlasničkih oblika bilo bi u potpunom neskladu s funkcioniranjem ostalih knjižnica i njihovom temeljnom svrhom, onemogućili bi kao što je već rečeno i usklađivanje unutar matične djelatnosti, knjižničnih sustava i dr. Trgovačko društvo može, i zakonodavnih prepreka nema, osnovati i imati knjižnicu u svom sastavu, pa tako početak čl. 9. Prijedloga može glasiti i "knjižnicu može osnovati...ustanova, zaklada...", no to nema smisla posebno isticati u propisu, jer se i sadašnjim zakonom to podrazumijeva putem odredbe o drugim pravnim i fizičkim osobama, koja mu, temeljno usklađena s ostalim knjižnicama, bez prepreka može pomoći u ostvarivanju ciljeva tog društva. No, samostalna knjižnica u takvom privatnom vlasničkopravnom okviru nije ništa drugo nego komercijalni informacijski servis, kakvi postoje već i danas u RH i koji, podložni sasvim drugim propisima od knjižnica, funkcioniraju na sasvim zasebnim osnovama i bez privilegija i zakonske zaštite u određenim slučajevima, ili posebnih funkcija koje izlaze iz njihove temeljne društvene svrhe i javnog interesa. Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne / narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (Stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, a što je postojeći Zakon stavio izvan snage i otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Isto tako, ponovo se koristi pojam javne knjižnice; neusklađenost u tretiranju knjižnica u sastavu: jednom predstavljaju ustrojstvenu jedinicu, dok u školskim ustanovama, visokoškolskim učilištima i javnim znanstvenim institucijama predstavljaju sastavni dio ustanove. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…, te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“ Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. Prihvaćen Brisan
382 Sanja Paravić I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 8 (1)…. Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, knjižnica na visokom učilištu, znanstvena, specijalna te knjižnica vjerske zajednice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. OBRAZLOŽENJE: Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi, a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nejasno je zašto se uopće odstupilo od ovog naziva. Nije jasno što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica. To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 8 (2)…. Pojedine knjižnice mogu prema potrebi obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili jasno navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. OBRAZLOŽENJE: Ovo može otvoriti prostor za malverzacije, na primjer da se smanji broj knjižnica, da se jedna ugasi, jer ta druga može preuzeti funkciju prve. Prihvaćen Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku. Propisano u članku 10. Zakona da poslove narodne knjižnice može obavljati i neka druga knjižnica što se uređuje ugovorom
383 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. Stavak (2) BRISATI . Prihvaćen Ne prihvaća se brisati iz razloga što privatna knjižnica može biti osnovana i u drugom pravnom obliku osim kao ustanova te za te druge pravne oblike posebni zakoni propisuju njihova tijela, tako da se za te pravne oblike ovim zakonom nije moguće propisati tijela nego se mora propisati iznimka.
384 Sanja Heberling Dragičević I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. (1) Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica sukladno pravilniku iz članka 35. stavka 4. ovog Zakona. (4) Knjižnica iz stavka 1. ovoga članka dužna je matičnoj knjižnici, na zahtjev, omogućiti uvid u podatke potrebne za obavljanje stručnoga nadzora. Prihvaćen Prihvaćen.
385 Sanja Heberling Dragičević I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. U Stavku 1. i stavku 4. nije jasno zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Stručni nadzor je element matične djelatnosti, pa ga ne može obavljati knjižnica koja nije matična. Ako je razlog ovakvoj odredbi da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. Prihvaćen Prihvaćen.
386 Sanja Kosić, viša knjižničarka I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. Članak izmijeniti: (1) Knjižnica prestaje s radom sukladno odredbama zakona (2) Odluku o prestanku i statusnim promjenama samostalnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice. (3) Odluka iz stavka 2. ovoga članka mora sadržavati odredbe o zaštiti i smještaju knjižnične građe i knjižnične dokumentacije na temelju prethodnog mišljenja Hrvatskoga knjižničnog vijeća. OBRAZLOŽENJE U stavku 1. je nejasno sukladno kojem zakonu knjižnica prestaje s radom. Treba se pozvati se na odgovarajuće zakone (Zakon o ustanovama, Zakono o udrugama, Zakon o trgovačkim društvima, ovaj Zakon ...). Prihvaćen U članku 15. stavku 1. (sada članku 14.) navodi se da knjižnica prestaje s radom sukladno odredbama ovoga Zakona i zakona temeljem kojega je osnovana, a u obrazloženju istoga članka navodi se pozivanje na odgovarajuće zakone: Zakon o ustanovama, Zakon o trgovačkim društvima, Zakon o zadrugama i drugo.
387 Sanja Heberling Dragičević I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. (1) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata knjižnice kojoj je osnivač ili suosnivač Republika Hrvatska ili knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je Republika Hrvatska osnivač ili suosnivač, obavlja nadležno ministarstvo sukladno članku 12. stavku 2. ovog zakona. Prihvaćen Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju.
388 Sanja Kosić, viša knjižničarka I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. OBRAZLOŽENJE Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotrebni pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Donje obrazloženje naravno, ne mora se dalje čitati ako je predlagač zabunom zamijenio knjižnicu sa knjižarom. Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na "javne" i "privatne", umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Tako za tzv. „privatne knjižnice“ ne bi vrijedili čak niti oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju posebni temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. Dakle, posebno samostalna, knjižnica NE može funkcionirati kao samostalno trgovačko društvo za privatni profit, jer bi se tu radilo o trgovačkom društvu, a ne knjižnici. Takvo trgovačko društvo, ili zadruga, već je u svim detaljima, kao i temeljnim svrhama propisano u Zakonu o trgovačkim društvima i nema zakonskih uvjeta niti potrebe stavljati ga u Zakon u knjižnicama. Dakle, radilo bi se o društvima koja se bave komercijalizacijom informacija za privatni interes, a koja i danas već postoje (primjer: IUS Info servis) i kao takva su moguća, s time što se tada ne radi o knjižnicama i takve su djelatnosti s razlogom i strogo odvojene od knjižnica. Razlog je, osim služenja javnom interesu i građanima, i u tome što knjižnice iz tog svog statusa crpe i neke specifične povlastice i pravnu zaštitu u propisima i u društvu, npr. kroz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredbi EU o zaštiti osobnih podataka, kroz školske, obrazovne, proračunske propise, propise iz područja poreza, kulture, financiranje projekata poput digitalizacije itd. i sl. NEPROFITNOST kao osnovna karakteristika knjižnica važna je i zbog natječaja za različite javne projekte financiranja na državnom, europskom i svjetskom nivou, koji smiju podupirati samo takvu djelatnost i samostalna trgovačka i privatno-interesna društva po logici tu ne mogu pripadati. Sve navedeno NE može, po zakonodavnoj logici, pravilima tržišnog natjecanja koja bi time bila narušena i dr. razlozima specifičnim za trgovačka društva ili zadruge, biti primijenjeno na komercijalno-profitne oblike udruživanja poput trgovačkih društava ili zadruga, koje su već strogo regulirane posebnim zakonima, organizirane na privatno-interesnoj bazi i za koje vrijede sasvim drugi prateći propisi, od računovodstvenih, financijskih, do organizacijskih. Takvo miješanje organizacijskih i vlasničkih oblika bilo bi u potpunom neskladu s funkcioniranjem ostalih knjižnica i njihovom temeljnom svrhom, onemogućili bi kao što je već rečeno i usklađivanje unutar matične djelatnosti, knjižničnih sustava i dr. Trgovačko društvo može, i zakonodavnih prepreka nema, osnovati i imati knjižnicu u svom sastavu, pa tako početak čl. 9. Prijedloga može glasiti i "knjižnicu može osnovati...ustanova, zaklada...", no to nema smisla posebno isticati u propisu, jer se i sadašnjim zakonom to podrazumijeva putem odredbe o drugim pravnim i fizičkim osobama, koja mu, temeljno usklađena s ostalim knjižnicama, bez prepreka može pomoći u ostvarivanju ciljeva tog društva. No, samostalna knjižnica u takvom privatnom vlasničkopravnom okviru nije ništa drugo nego komercijalni informacijski servis, kakvi postoje već i danas u RH i koji, podložni sasvim drugim propisima od knjižnica, funkcioniraju na sasvim zasebnim osnovama i bez privilegija i zakonske zaštite u određenim slučajevima, ili posebnih funkcija koje izlaze iz njihove temeljne društvene svrhe i javnog interesa. Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne / narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (Stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, a što je postojeći Zakon stavio izvan snage i otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Isto tako, ponovo se koristi pojam javne knjižnice; neusklađenost u tretiranju knjižnica u sastavu: jednom predstavljaju ustrojstvenu jedinicu, dok u školskim ustanovama, visokoškolskim učilištima i javnim znanstvenim institucijama predstavljaju sastavni dio ustanove. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…, te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“ Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. Prihvaćen Brisan
389 Sanja Heberling Dragičević I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. čl. 50. st. 3. - Dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. Prihvaćen Prihvaćen.
390 Sanja Kosić, viša knjižničarka I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. Članak 8 izmijeniti: (1)Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. (2) BRISATI ili jasno definirati okolnosti kada je to moguće OBRAZLOŽENJE Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi, a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nejasno je zašto se uopće odstupilo od ovog naziva. Nije jasno što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica. To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. Prihvaćen Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku.
391 Sanja Kosić, viša knjižničarka I.OPĆE ODREDBE, KNJIŽNIČNA DJELATNOST Podržavam komentar Sveučilišne knjižnice Rijeka. Zaštita građe i revizija i otpis materije su koje je potrebno regulirati zasebno. Prihvaćen Prihvaćeno.
392 Ivana Vladilo I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. Što je s Pravilnikom o stručnoj spremi knjižničara u osnovnim i srednjim školama? Ne zaboravite, statistički najveći broj zaposlenih. I danas, u hiperprodukciji visokoškolskih programa knjižničarske struke, školski knjižničar može biti nestručna osoba. Suradnja i usklađivanje dvaju nadležnih ministarstava? Prihvaćen Vezano za stručnu spremu knjižničara u osnovnim i srednjim školama isto je regulirano Pravilnikom o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (Narodne novine, broj 28/11., 16/14., 60/14. – Ispravak i 47/17.)
393 Ivana Vladilo I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. UZ Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. U HKV trebaju ući po jedan član iz Hrvatske udruge školskih knjižničara i iz Hrvatske mreže školskih knjižničara kao jedinih državnih udruga školskih knjižničara koje obavljaju stručnu djelatnost na području RH. Prihvaćen Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra. Članak 37. - Ne prihvaća se iz razloga što članove Hrvatskog knjižničnog vijeća moraju imenovati središnja tijela državne uprave u čijem djelokrugu su knjižnice te relevantne institucije u tom području.
394 Ivana Vladilo I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA: Članak 23. Stavak 2. (2) Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće. Komentar: Školska knjižnica je također knjižnica u sastavu koja ima najčešće samo jednog zaposlenog knjižničara pa ne može stajati da knjižnica u sastavu u pravilu ima stručno vijeće. Predlažemo izmjenu: Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće. Stručno vijeće se ne osniva jedino u slučajevima kada je voditelj ujedno i jedini zaposleni u knjižnici. Time bi i školski knjižničari konačno dobili status voditelja kao i kolege u visokoškolskim knjižnicama. ILI TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 23. (2) Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće. IZMJENA PRIJEDLOGA (2) Knjižnica u sastavu ima voditelja i Knjižnično vijeće sukladno čl. 22. ovog zakona. Voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. Iznimno u školskim knjižnicama gdje je zaposlen jedan stručni knjižnični djelatnik, koji je voditelj knjižnice i član je upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu. Prihvaćen Odredba brisana a člankom 22. je propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja čime je udovoljeno prijedlogu.
395 Ivana Vladilo I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 17(1)... Tijela javne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 17., st. 1. treba izmijeniti tako da glasi: Tijela samostalne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Tijela knjižnice u sastavu su: voditelj i Knjižnično vijeće. Iznimno u školskim knjižnicama RH gdje je zaposlen samo jedan visokoobrazovani stručni knjižničar, on je ujedno i voditelj školske knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Predlagatelj u nekoliko navrata različito definira javnu knjižnicu, ponekad kao isključivo samostalnu (čl. 3. i čl. 17.), a ponekad kao knjižnicu u sastavu čiji je osnivač u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske (čl. 10.). Knjižnice u sastavu nemaju ravnatelje, niti upravna vijeća. Velika je šteta što je Predlagatelj odustao od tijela knjižnični odbor, koji je svojevrsna kombinacija upravnog i stručnog tijela, a kojeg su imale knjižnice u sastavu. Javne knjižnice mogu biti samostalne i knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu RH ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Prihvaćen Ne prihvaća se, Nacrt prijedloga zakona ne poznaje pojam samostalne knjižnice, te su sukladno tome općenito propisana tijela knjižnice, a kroz odredbe cijelog zakona su propisane i iznimke od ove odredbe, ovisno o tome radi li se o knjižnici ili knjižnici u sastavu te o tome radi li se o privatnoj ili javnoj knjižnici.
396 Korina Udina I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. Članak 23. Stavak 2. (2) Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće. Komentar: Školska knjižnica je također knjižnica u sastavu koja ima najčešće samo jednog zaposlenog knjižničara pa ne može stajati da knjižnica u sastavu u pravilu ima stručno vijeće. Predlažemo izmjenu: Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće. Stručno vijeće se ne osniva jedino u slučajevima kada je voditelj ujedno i jedini zaposleni u knjižnici. Time bi i školski knjižničari konačno dobili status voditelja kao i kolege u visokoškolskim knjižnicama. Prihvaćen Odredba brisana a člankom 22. je propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja čime je udovoljeno prijedlogu.
397 Korina Udina I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. Članak 17(1)... Tijela javne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 17., st. 1. treba izmijeniti tako da glasi: Tijela samostalne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Tijela knjižnice u sastavu su: voditelj i Knjižnično vijeće. Iznimno u školskim knjižnicama RH gdje je zaposlen samo jedan visokoobrazovani stručni knjižničar, koji je ujedno i voditelj školske knjižnice. Prihvaćen Ne prihvaća se, Nacrt prijedloga zakona ne poznaje pojam samostalne knjižnice, te su sukladno tome općenito propisana tijela knjižnice, a kroz odredbe cijelog zakona su propisane i iznimke od ove odredbe, ovisno o tome radi li se o knjižnici ili knjižnici u sastavu te o tome radi li se o privatnoj ili javnoj knjižnici.
398 Korina Udina I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. UZ Članak 1. Stavak 2. (2) Knjižnična građa od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. Komentar: U školskoj knjižnici 70% strukture radnog vremena knjižničara čini odgojno-obrazovna djelatnost. Nadalje knjižnični fondovi školskih knjižnica najčešće ne sadrže vrijednu građu koja je predmetom posebne zaštite. Pojam knjižnične djelatnosti kao što stoji u sadašnjem Zakonu sveobuhvatan je i podrazumijeva građu, usluge, knjižnične postupke, programe i dr. Predlažemo da Članak glasi: Knjižnična djelatnost od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. Prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživa njezinu osobitu zaštitu i uživa njezinu osobitu zaštitu.
399 Grozdana Ribičić,viša knjižničarka, predsjednica Komisije za čitanje HKD-a I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. Članak 34. (2) Zakon mora istaknuti potrebu međusektorske suradnje na učinkovitijem ostvarivanju osnovnih zadaća knjižničarstva, a koje se odnose na razvoj pojedinca i društva u cjelini. Nigdje u Prijedlogu Zakona nema spomenute usvojene Nacionalne strategije poticanja čitanja, potrebu umrežavanja radi ostvarivanja zajedničkih ciljeva, nigdje besplatnih knjižničnih usluga za djecu koje su bile usvojene u našim strategijama. Ovaj Prijedlog Zakona ne donosi iskorake koje bi doprinijele razvoju društva znanja i napretka. Prihvaćen Primljeno na znanje. Nacionalna strategija poticanja čitanja je zaseban dokument koji se ne navodi u zakonu.
400 Grozdana Ribičić,viša knjižničarka, predsjednica Komisije za čitanje HKD-a I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. Članak 50. (3) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjivat će se: - Pravilnik o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (Narodne novine, broj 139/98. i 25/17.) - Standardi za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 58/99.) - Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (Narodne novine, broj 28/11., 16/14., 60/14. – Ispravak i 47/17.) - Pravilnik o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 43/01.) - Pravilnik o reviziji i otpisu knjižnične građe (Narodne novine, broj 21/02.) - Pravilnik o zaštiti knjižnične građe (Narodne novine, broj 52/05.) IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. Prihvaćen Prihvaćen.
401 Grozdana Ribičić,viša knjižničarka, predsjednica Komisije za čitanje HKD-a I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. U članku 44. ne spominje se izrijekom tko ima nadzor nad radom znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Predlaže se dopuna novim stavkom (4) na sljedeći način: (4) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. Prihvaćen Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju.
402 Grozdana Ribičić,viša knjižničarka, predsjednica Komisije za čitanje HKD-a I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. Članak 43 (1)... Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica ili druga knjižnica koju ministarstvo nadležno za poslove kulture ovlasti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. Prihvaćen Prihvaćen.
403 Viktorija Tomšić I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 19. Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice ‒razmatra izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 19, promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice na prijedlog ravnatelja ‒razmatra i nadzire izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe na prijedlog ravnatelja ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju stručna znanja. A ako već donose planove moraju ih moći i nadzirati, a ne samo razmatrati Prihvaćen Prihvaćeno
404 Viktorija Tomšić I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 17(1)... Tijela javne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 17., st. 1. treba izmijeniti tako da glasi: Tijela samostalne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Tijela knjižnice u sastavu su: voditelj i Knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Predlagatelj u nekoliko navrata različito definira javnu knjižnicu, ponekad kao isključivo samostalnu (čl. 3. i čl. 17.), a ponekad kao knjižnicu u sastavu čiji je osnivač u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske (čl. 10.). Knjižnice u sastavu nemaju ravnatelje, niti upravna vijeća. Velika je šteta što je Predlagatelj odustao od tijela knjižnični odbor, koji je svojevrsna kombinacija upravnog i stručnog tijela, a kojeg su imale knjižnice u sastavu. Javne knjižnice mogu biti samostalne i knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu RH ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 17(2)... Privatna knjižnica ima tijela propisana posebnim zakonom te stručno vijeće sukladno odredbama ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. Prihvaćen Ne prihvaća se, Nacrt prijedloga zakona ne poznaje pojam samostalne knjižnice, te su sukladno tome općenito propisana tijela knjižnice, a kroz odredbe cijelog zakona su propisane i iznimke od ove odredbe, ovisno o tome radi li se o knjižnici ili knjižnici u sastavu te o tome radi li se o privatnoj ili javnoj knjižnici. Također, odredba stavka 2. ne prihvaća se brisati iz razloga što privatna knjižnica može biti osnovana i u drugom pravnom obliku osim kao ustanova te za te druge pravne oblike posebni zakoni propisuju njihova tijela, tako da se za te pravne oblike ovim zakonom nije moguće propisati tijela nego se mora propisati iznimka.
405 Viktorija Tomšić I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak. 15 (2)... Odluku o prestanku i statusnim promjenama javnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 15., st. 2. treba izmijeniti tako da glasi: Odluku o prestanku i statusnim promjenama samostalnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima. Prihvaćen Prihvaćeno,
406 Viktorija Tomšić I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 9…. Knjižnica se može osnovati kao ustanova, zaklada, zadruga, udruga ili trgovačko društvo, osim ako ovim Zakonom nije drukčije uređeno. Radi se o pravno neodrživoj konstrukciji na više nivoa, koja potpuno nepotrebno otvara nepremostive dvojbe i, u krajnjoj posljedici, postojanje bilo kakvog knjižničnog sustava čini neodrživim, pa se kao takav u cijelom tekstu mora odbaciti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. OBRAZLOŽENJE: Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotrebni pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Donje obrazloženje naravno, ne mora se dalje čitati ako je predlagač zabunom zamijenio knjižnicu sa knjižarom. Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na "javne" i "privatne", umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Tako za tzv. „privatne knjižnice“ ne bi vrijedili čak niti oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju posebni temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. Dakle, posebno samostalna, knjižnica NE može funkcionirati kao samostalno trgovačko društvo za privatni profit, jer bi se tu radilo o trgovačkom društvu, a ne knjižnici. Takvo trgovačko društvo, ili zadruga, već je u svim detaljima, kao i temeljnim svrhama propisano u Zakonu o trgovačkim društvima i nema zakonskih uvjeta niti potrebe stavljati ga u Zakon u knjižnicama. Dakle, radilo bi se o društvima koja se bave komercijalizacijom informacija za privatni interes, a koja i danas već postoje (primjer: IUS Info servis) i kao takva su moguća, s time što se tada ne radi o knjižnicama i takve su djelatnosti s razlogom i strogo odvojene od knjižnica. Razlog je, osim služenja javnom interesu i građanima, i u tome što knjižnice iz tog svog statusa crpe i neke specifične povlastice i pravnu zaštitu u propisima i u društvu, npr. kroz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredbi EU o zaštiti osobnih podataka, kroz školske, obrazovne, proračunske propise, propise iz područja poreza, kulture, financiranje projekata poput digitalizacije itd. i sl. NEPROFITNOST kao osnovna karakteristika knjižnica važna je i zbog natječaja za različite javne projekte financiranja na državnom, europskom i svjetskom nivou, koji smiju podupirati samo takvu djelatnost i samostalna trgovačka i privatno-interesna društva po logici tu ne mogu pripadati. Sve navedeno NE može, po zakonodavnoj logici, pravilima tržišnog natjecanja koja bi time bila narušena i dr. razlozima specifičnim za trgovačka društva ili zadruge, biti primijenjeno na komercijalno-profitne oblike udruživanja poput trgovačkih društava ili zadruga, koje su već strogo regulirane posebnim zakonima, organizirane na privatno-interesnoj bazi i za koje vrijede sasvim drugi prateći propisi, od računovodstvenih, financijskih, do organizacijskih. Takvo miješanje organizacijskih i vlasničkih oblika bilo bi u potpunom neskladu s funkcioniranjem ostalih knjižnica i njihovom temeljnom svrhom, onemogućili bi kao što je već rečeno i usklađivanje unutar matične djelatnosti, knjižničnih sustava i dr. Trgovačko društvo može, i zakonodavnih prepreka nema, osnovati i imati knjižnicu u svom sastavu, pa tako početak čl. 9. Prijedloga može glasiti i "knjižnicu može osnovati...ustanova, zaklada...", no to nema smisla posebno isticati u propisu, jer se i sadašnjim zakonom to podrazumijeva putem odredbe o drugim pravnim i fizičkim osobama, koja mu, temeljno usklađena s ostalim knjižnicama, bez prepreka može pomoći u ostvarivanju ciljeva tog društva. No, samostalna knjižnica u takvom privatnom vlasničkopravnom okviru nije ništa drugo nego komercijalni informacijski servis, kakvi postoje već i danas u RH i koji, podložni sasvim drugim propisima od knjižnica, funkcioniraju na sasvim zasebnim osnovama i bez privilegija i zakonske zaštite u određenim slučajevima, ili posebnih funkcija koje izlaze iz njihove temeljne društvene svrhe i javnog interesa. Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne / narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (Stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, a što je postojeći Zakon stavio izvan snage i otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Isto tako, ponovo se koristi pojam javne knjižnice; neusklađenost u tretiranju knjižnica u sastavu: jednom predstavljaju ustrojstvenu jedinicu, dok u školskim ustanovama, visokoškolskim učilištima i javnim znanstvenim institucijama predstavljaju sastavni dio ustanove. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…, te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“ Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. Prihvaćen Brisan
407 Viktorija Tomšić I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 8 (1)…. Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, knjižnica na visokom učilištu, znanstvena, specijalna te knjižnica vjerske zajednice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. OBRAZLOŽENJE: Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi, a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nejasno je zašto se uopće odstupilo od ovog naziva. Nije jasno što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica. To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. 23. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 8 (2)…. Pojedine knjižnice mogu prema potrebi obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili jasno navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. OBRAZLOŽENJE: Ovo može otvoriti prostor za malverzacije, na primjer da se smanji broj knjižnica, da se jedna ugasi, jer ta druga može preuzeti funkciju prve. Prihvaćen Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku. Propisano u članku 10. Zakona da poslove narodne knjižnice može obavljati i neka druga knjižnica što se uređuje ugovorom
408 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. Stavak (1) treba glasiti: Tijela samostalne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Tijela knjižnice u sastavu su: voditelj i Knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: U prijedlogu zakona nekoliko puta se različito definira javna knjižnica (ponekad kao isključivo samostalnu: čl. 3. i čl. 17., a ponekad kao knjižnica u sastavu čiji je osnivač u pretežitom vlasništvu RH (čl. 10.)). Knjižnice u sastavu nemaju ravnatelje, niti upravna vijeća. Javne knjižnice mogu biti samostalne i knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu RH ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Prihvaćen Ne prihvaća se, Nacrt prijedloga zakona ne poznaje pojam samostalne knjižnice, te su sukladno tome općenito propisana tijela knjižnice, a kroz odredbe cijelog zakona su propisane i iznimke od ove odredbe, ovisno o tome radi li se o knjižnici ili knjižnici u sastavu te o tome radi li se o privatnoj ili javnoj knjižnici.
409 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. Stavak (2) treba glasiti: Odluku o prestanku i statusnim promjenama samostalnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Termin "knjižnice na visokim učilištima" zamijenjen je terminom "visokoškolske...knjižnice". Prihvaćen Prihvaćeno.
410 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. Predlažemo da stavak (2) glasi: Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne i specijalne, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. Prihvaćen Prihvaćen.
411 Grozdana Ribičić,viša knjižničarka, predsjednica Komisije za čitanje HKD-a I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 19, promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice na prijedlog ravnatelja ‒razmatra i nadzire izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe na prijedlog ravnatelja ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju stručna znanja. A ako već donose planove moraju ih moći i nadzirati, a ne samo razmatrati. Prihvaćen Prihvaćeno
412 Sveučilišna knjižnica u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Knjižnična je djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku, nema razloga da sva knjižnična građa ima zaštitu RH. Prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku.
413 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. U potpunosti podržavamo prijedlog Hrvatskog knjižničarskog društva da Članak 9. treba glasiti onako kako je propisano u Člancima 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. OBRAZLOŽENJE: Važećim Zakonom (prema čl. 4. i 5.) knjižnice funkcioniraju kao ustanove, samostalne ili u sastavu koje su osnovale javnopravne ili druge domaće pravne ili fizičke osobe. Nepotrebnom je podjela knjižnica na "javne" i "privatne". Dovoljna je podjela na samostalne i one u sastavu. Uvođenjem "privatnih knjižnica" kao da se pokušava poremetiti usklađeni ustroj usklađen prema standardima. Također se slažemo na neusklađenost u tretiranju knjižnica u sastavu: koje su jednom predstavljene kao ustrojstvena jedinica, a u školskim ustanovama, visokoškolskim učilištima i javnim znanstvenim institucijama predstavljaju sastavni dio ustanove. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…, te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“ Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. Prihvaćen Brisan
414 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. Predlažemo stavak (2) BRISATI ili jasno navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. OBRAZLOŽENJE: Ovakva nedorečenost i izraz "prema potrebi" ostavlja prostor za manipulacije, primjerice omogućava smanjivanje broja knjižnica, zatvaranje knjižnica pod "izgovorom" da je takvo što moguće zakonom, a da korisnici i zajednica neće ostati bez usluga knjižnice, jer će to preuzeti druga knjižnica. Prihvaćen Zakonom je precizno definirano prestanak rada knjižnice, dok se ovim člankom propisuje isključivo da prema potrebi pojedine knjižnice mogu obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica.
415 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. Stavak (1) bi trebao glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. OBRAZLOŽENJE: Visokoškolska knjižnica je naziv koji odgovara međunarodnoj, UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nepotrebno je mijenjati termine koji se koriste u hrvatskom i svjetskom knjižničarstvu. Slažemo se s iznesenim mišljenjem HKD-a da je nejasan pojam knjižnice "vjerskih zajednica" (mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, kao i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja). To je i svojevrsna diskriminacija i ideološko obilježavanje knjižnice koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Slažemo se da je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. Prihvaćen Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku.
416 Grozdana Ribičić,viša knjižničarka, predsjednica Komisije za čitanje HKD-a I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. Važno je istaknuti obvezu financiranja knjižnica u sastavu. Isto tako, kako županije do sada nisu imale obavezu, nego samo mogućnost sudjelovanja u financiranju knjižnica i njihovih usluga, smatramo da je potrebno jasnije istaknuti obvezu županije u tom smislu. Prihvaćen Prihvaćen
417 Draženka Stančić I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. Ovdje nedostaju dijelovi teksta koji su u važećem Zakonu pod člancima 34. i 35. Standardi razvoja knjižničnog sustava koji su bili regulirani tim člancima možda jesu dosegnuti, pa je to, opet navodim, možda razlog da su izostavljeni iz prijedloga. Zapravo je to novi potencijal da se ti standardi podignu na višu razinu, pri čemu mislim posebice na čl. 35. U njemu bi u prvom stavku umjesto 2 godine trebalo biti 1 godine, a u drugom stavku bi trebalo maknuti mogućnost da se netko bez diplome knjižničarstva zapošljava u knjižnici na mjestu diplomiranog knjižničara, budući postoji akademska potpora za tu mogućnost, tj. dovoljno diplomiranih knjižničara izlazi iz sustava obrazovanja. Članak 32. bi trebao biti prijašnji 34., 33. bi trebao biti prijašnji 35., s predloženim izmjenama, a predloženi 32. bi trebao biti 34. i dalje. Također, u novom bi stavku novog članka 33. napokon trebao biti riješen problem polaganja dva stručna ispita za one knjižničare koji su pod nadleštvom dvaju Ministarstava. To već godinama kao problem navodi jedna od najbrojnijih populacija knjižničara – školski knjižničari, ne ulazeći u pitanje potrebe oba ispita, već njihovog objedinjavanja koje bi donekle donijelo i financijsku uštedu u proračunu. Također, slažem se da se pitanje napredovanja u zvanja u prijedlogu članka 32. definira pravilnikom, tako je i u sustavu Ministarstva znanosti i obrazovanja već dugi niz godina, no bilo bi dobro makar pobrojati postojeća zvanja za koja nadležnost ima Ministarstvo kulture. Tekst bi mogao glasiti: Članak 32. (1) Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. (2) Poslove pomoćnog knjižničara može obavljati osoba koja ima završenu srednju školu i položen stručni ispit za pomoćnog knjižničara. (3) Poslove knjižničara može obavljati osoba koja ima završenu višu školu i položen stručni ispit za knjižničara. (4) Poslove diplomiranog knjižničara može obavljati osoba koja ima završen studij knjižničarstva, odnosno završen drugi visokoškolski studij uz dopunski studij knjižničarstva, te položen stručni ispit za diplomiranog knjižničara. Članak 33. (1) Osobe koje se zapošljavaju u knjižnici na radnim mjestima pomoćnog knjižničara i knjižničara bez položenoga stručnog ispita dužne su ga položiti u roku od 1 godine od dana zapošljavanja. (2) Na radnom mjestu diplomiranog knjižničara mogu se zaposliti samo diplomirani knjižničari. (3) Stručni ispiti iz članka 34. stavka 2., 3. i 4. ovoga Zakona polažu se pred ispitnim povjerenstvom Hrvatskoga knjižničnog vijeća prema pravilniku o polaganju stručnih ispita i programu što ih na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća donosi ministar kulture. (4) U slučaju da diplomirani knjižničar koji polaže stručni ispit dolazi iz knjižnice pod nadležnošću Ministarstva znanosti i obrazovanja, stručni ispit se usklađuje i objedinjuje prema postojećim pravilnicima oba ministarstva. Članak 34. (1) Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja viši knjižničar i knjižničar savjetnik, odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka uz mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Prihvaćen Stručna zvanja, te načini njihovog stjecanja kao i polaganje stručnih ispita detaljno će biti regulirani pravilnikom.
418 Draženka Stančić I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. Potrebno je definirati ima li knjižnica u sastavu s jednim zaposlenikom (što je najčešće slučaj sa školskim knjižnicama, koje su uz narodne najbrojnije) pravo da taj zaposlenik automatizmom bude i voditelj takve knjižnice, budući da radi poslove spektra diplomiranog knjižničara, i u 90% slučajeva ima i tu diplomu pa ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice. Formulacija bi bila 2. stavak, a predloženi 2. bio bi treći. Tekst bi mogao glasiti: (1) Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice. (2) Isto se može odnositi i na specifični slučaj kada je u knjižnici zaposlena samo jedna osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice budući da radi i poslove voditelja knjižnice u sastavu. (3) Odluku o izboru i razrješenju voditelja knjižnice u sastavu donosi tijelo upravljanja pravne osobe u sastavu koje je knjižnica. Prihvaćen Ne prihvaća se, jer isto ovisi o unutarnjem ustrojstvu pravne osobe unutar koje se nalazi knjižnica.
419 Draženka Stančić I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. Ovdje bi valjalo konstatirati činjenicu da neke od knjižnica (pobrojati ih) potpadaju i pod nadležnost Ministarstva znanosti i obrazovanja pa da imaju i svoje specifičnosti regulirane zakonima i pravilnicima i tog ministarstva. Tekst bi mogao glasiti: (3) Školske, sveučilišne i visokoškolske i znanstvene knjižnice u nadležnosti su i Ministarstva znanosti i obrazovanja te imaju i svoje specifičnosti regulirane i zakonima i pravilnicima i tog Ministarstva. Prihvaćen Navedeni prijedlog je propisan u članku 12. Nacrta prijedloga zakona.
420 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. Stavak (2) treba glasiti: Jedinstveni i rijetki knjižnični primjerci ili zbirke knjiga, novina, časopisa te pojedinačni primjerci i zbirke građe posebne vrste (rukopisi, kartografska građa, grafička građa, muzikalije, sitni tisak i druga građa) mogu imati status kulturnog dobra. Svojstvo knjižničnoga kulturnog dobra utvrđuje se temeljem kriterija starosti i rijetkosti te drugih kriterija za procjenu njegove umjetničke i znanstvene vrijednosti kao i društvene i povijesne važnosti. Katalozi/inventari, odnosno pojedinačni opisi ove knjižnične građe sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. PODRŽAVAMO OBRAZLOŽENJE HKD-a Prihvaćen Prihvaćeno i regulirano u članku 44. Nacrta prijedloga Zakona.
421 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. Stavak (1) treba glasiti: Na jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu koja ima obilježja kulturnog dobra, odnosno koja je od posebnog značenja ili vrijednosti, primjenjuju se i propisi o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Prihvaćen Prihvaćeno i regulirano u članku 44. Nacrta prijedloga Zakona.
422 Draženka Stančić I.OPĆE ODREDBE, KNJIŽNIČARSKI DJELATNICI Osobe koje se zapošljavaju u knjižnici sa samo jednim zaposlenikom (poput školskih) obzirom na širok raspon potrebnih kompetencija moraju zadovoljavati uvjete za rad na poslovima diplomiranog knjižničara. Prihvaćen Primljeno na znanje. Navedena materija bit će regulirana pravilnikom.
423 Gradska knjižnica Zadar I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. U članku 11. stavak 1. zaključuje se da se želi odrediti način djelovanja knjižnica u sastavu. Iz sadržaja stavka 2. zaključuje se da je riječ o narodnim knjižnicama. Prijedlog: razdvojiti članak 11. na dva članka. U jednom navesti tekst koji glasi: kolske ustanove, visoka učilišta i javni znanstveni instituti dužni su osnovati knjižnice kao posebne ustrojbene jedinice. U bolnicama, arhivima, muzejima i javnopravnim tijelima djeluju knjižnice u sastavu ustanova. U članku iza navesti osnivanje knjižnica u općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika. Objasniti pojam "podružnica", što pojam znači i na koji način se primjenjuje u praksi. Prijedlog: U članku 11. stavak 4. navesti na koji način i u čijem sastavu se osigurava pokretna knjižnica. Prihvaćen Razmotreno, uređeno je zakonom i omogućeno svim ustanovama da imaju knjižnicu u sastavu. Pojam podružnice uređen je Zakonom o ustanovama i drugim posebnim propisima.
424 JASMINKA KOVAČEVIĆ I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 43 (1)... Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica ili druga knjižnica koju ministarstvo nadležno za poslove kulture ovlasti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon Prihvaćen Prihvaćen.
425 Ivana Dorotić Malič I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 50. (3) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjivat će se: - Pravilnik o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (Narodne novine, broj 139/98. i 25/17.) - Standardi za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 58/99.) - Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (Narodne novine, broj 28/11., 16/14., 60/14. – Ispravak i 47/17.) - Pravilnik o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 43/01.) - Pravilnik o reviziji i otpisu knjižnične građe (Narodne novine, broj 21/02.) - Pravilnik o zaštiti knjižnične građe (Narodne novine, broj 52/05.) IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. Prihvaćen Prihvaćen.
426 Branka Turk I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. EKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 30. (1)… Sredstva za rad knjižnica osigurava osnivač, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za program, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. Prihvaćen Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima.
427 Ivana Dorotić Malič I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U članku 44. ne spominje se izrijekom tko ima nadzor nad radom znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Predlaže se dopuna novim stavkom (4) na sljedeći način: (4) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. Prihvaćen Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju.
428 Branka Turk I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 24. (1)… Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 24, st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja. OBRAZLOŽENJE: S obzirom da u većini knjižnica u sastavu rade od jedne do tri osobe, voditelj knjižnice u sastavu radi velik dio stručnih knjižničarskih poslova, stoga mora imati stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja (diplomirani knjižničar). Prihvaćen Prihvaćeno. U članku 20. propisani uvjeti za ravnatelja javne knjižnice.
429 JASMINKA KOVAČEVIĆ I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. S čl. 36. (vezan članak 32). trebao bi glasiti: (1) već iznad predložena izmjena…. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. ..... (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Članak 37. Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. Prihvaćen Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra. Članak 37. - Ne prihvaća se iz razloga što članove Hrvatskog knjižničnog vijeća moraju imenovati središnja tijela državne uprave u čijem djelokrugu su knjižnice te relevantne institucije u tom području.
430 Ivana Dorotić Malič I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 43 (1)... Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica ili druga knjižnica koju ministarstvo nadležno za poslove kulture ovlasti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. Prihvaćen Prihvaćen.
431 Zagrebačko knjižničarsko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U potpunosti podržavamo prijedlog o rješavanju statusa Hrvatske knjižnice za slijepe koji treba razjasniti i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Naime, Hrvatska knjižnica za slijepe je javna ustanova u kulturi čiju djelatnost financira Ministarstvo kulture, a nije razvrstana u upisnik knjižnica pri Ministarstvu kulture. Zbog specifičnosti i ključne uloge koju knjižnica ima, a s obzirom na proizvodnju i distribuciju građe u pristupačnim formatima, slažemo se s prijedlogom da Hrvatskoj knjižnici za slijepe dodijeli status matičnosti koji bi bio posebno istaknut i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Hrvatska knjižnica za slijepe javna je ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnoj razini više od 50 godina pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. U ime Republike Hrvatske osnivačka prava obavlja Vlada Republike Hrvatske. Sredstva osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Prihvaćen Prihvaćeno, Hrvatska knjižnica za slijepe uređena je glavom V. Nacrta prijedloga zakona.
432 JASMINKA KOVAČEVIĆ I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. Prihvaćen Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima.
433 JASMINKA KOVAČEVIĆ I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. Stavak (1) treba glasiti: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu RH ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće VII. razini obrazovanja. OBRAZLOŽENJE: S obzirom da u većini knjižnica u sastavu rade od jedne do tri osobe, voditelj knjižnice u sastavu radi velik dio stručnih knjižničarskih poslova, stoga mora imati stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće VII. razini obrazovanja (diplomirani knjižničar). Prihvaćen Prihvaćeno. U članku 20. propisani uvjeti za ravnatelja javne knjižnice.
434 Ivana Dorotić Malič I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. S čl. 36. (vezan članak 32). trebao bi glasiti: (1) već iznad predložena izmjena…. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. ..... (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Članak 37. Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. Prihvaćen Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra. Članak 37. - Ne prihvaća se iz razloga što članove Hrvatskog knjižničnog vijeća moraju imenovati središnja tijela državne uprave u čijem djelokrugu su knjižnice te relevantne institucije u tom području.
435 Branka Turk I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 9…. Knjižnica se može osnovati kao ustanova, zaklada, zadruga, udruga ili trgovačko društvo, osim ako ovim Zakonom nije drukčije uređeno. Radi se o pravno neodrživoj konstrukciji na više nivoa, koja potpuno nepotrebno otvara nepremostive dvojbe i, u krajnjoj posljedici, postojanje bilo kakvog knjižničnog sustava čini neodrživim, pa se kao takav u cijelom tekstu mora odbaciti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. OBRAZLOŽENJE: Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotrebni pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Donje obrazloženje naravno, ne mora se dalje čitati ako je predlagač zabunom zamijenio knjižnicu sa knjižarom. Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na "javne" i "privatne", umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Tako za tzv. „privatne knjižnice“ ne bi vrijedili čak niti oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju posebni temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. Dakle, posebno samostalna, knjižnica NE može funkcionirati kao samostalno trgovačko društvo za privatni profit, jer bi se tu radilo o trgovačkom društvu, a ne knjižnici. Takvo trgovačko društvo, ili zadruga, već je u svim detaljima, kao i temeljnim svrhama propisano u Zakonu o trgovačkim društvima i nema zakonskih uvjeta niti potrebe stavljati ga u Zakon u knjižnicama. Dakle, radilo bi se o društvima koja se bave komercijalizacijom informacija za privatni interes, a koja i danas već postoje (primjer: IUS Info servis) i kao takva su moguća, s time što se tada ne radi o knjižnicama i takve su djelatnosti s razlogom i strogo odvojene od knjižnica. Razlog je, osim služenja javnom interesu i građanima, i u tome što knjižnice iz tog svog statusa crpe i neke specifične povlastice i pravnu zaštitu u propisima i u društvu, npr. kroz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredbi EU o zaštiti osobnih podataka, kroz školske, obrazovne, proračunske propise, propise iz područja poreza, kulture, financiranje projekata poput digitalizacije itd. i sl. NEPROFITNOST kao osnovna karakteristika knjižnica važna je i zbog natječaja za različite javne projekte financiranja na državnom, europskom i svjetskom nivou, koji smiju podupirati samo takvu djelatnost i samostalna trgovačka i privatno-interesna društva po logici tu ne mogu pripadati. Sve navedeno NE može, po zakonodavnoj logici, pravilima tržišnog natjecanja koja bi time bila narušena i dr. razlozima specifičnim za trgovačka društva ili zadruge, biti primijenjeno na komercijalno-profitne oblike udruživanja poput trgovačkih društava ili zadruga, koje su već strogo regulirane posebnim zakonima, organizirane na privatno-interesnoj bazi i za koje vrijede sasvim drugi prateći propisi, od računovodstvenih, financijskih, do organizacijskih. Takvo miješanje organizacijskih i vlasničkih oblika bilo bi u potpunom neskladu s funkcioniranjem ostalih knjižnica i njihovom temeljnom svrhom, onemogućili bi kao što je već rečeno i usklađivanje unutar matične djelatnosti, knjižničnih sustava i dr. Trgovačko društvo može, i zakonodavnih prepreka nema, osnovati i imati knjižnicu u svom sastavu, pa tako početak čl. 9. Prijedloga može glasiti i "knjižnicu može osnovati...ustanova, zaklada...", no to nema smisla posebno isticati u propisu, jer se i sadašnjim zakonom to podrazumijeva putem odredbe o drugim pravnim i fizičkim osobama, koja mu, temeljno usklađena s ostalim knjižnicama, bez prepreka može pomoći u ostvarivanju ciljeva tog društva. No, samostalna knjižnica u takvom privatnom vlasničkopravnom okviru nije ništa drugo nego komercijalni informacijski servis, kakvi postoje već i danas u RH i koji, podložni sasvim drugim propisima od knjižnica, funkcioniraju na sasvim zasebnim osnovama i bez privilegija i zakonske zaštite u određenim slučajevima, ili posebnih funkcija koje izlaze iz njihove temeljne društvene svrhe i javnog interesa. Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne / narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (Stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, a što je postojeći Zakon stavio izvan snage i otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Isto tako, ponovo se koristi pojam javne knjižnice; neusklađenost u tretiranju knjižnica u sastavu: jednom predstavljaju ustrojstvenu jedinicu, dok u školskim ustanovama, visokoškolskim učilištima i javnim znanstvenim institucijama predstavljaju sastavni dio ustanove. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…, te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“ Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. Prihvaćen Brisan
436 Branka Turk I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 8 (1)…. Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, knjižnica na visokom učilištu, znanstvena, specijalna te knjižnica vjerske zajednice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. OBRAZLOŽENJE: Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi, a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nejasno je zašto se uopće odstupilo od ovog naziva. Nije jasno što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica. To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 8 (2)…. Pojedine knjižnice mogu prema potrebi obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili jasno navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. OBRAZLOŽENJE: Ovo može otvoriti prostor za malverzacije, na primjer da se smanji broj knjižnica, da se jedna ugasi, jer ta druga može preuzeti funkciju prve. Prihvaćen Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku. Propisano u članku 10. Zakona da poslove narodne knjižnice može obavljati i neka druga knjižnica što se uređuje ugovorom
437 Gradska knjižnica Zadar I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. U članku 9. predloženi tekst brisati i zamijeniti tekstom Zakona iz 1997. Prijedlog: Knjižnice se osnivaju kao javne ustanove ili kao ustanove (u daljnjem tekstu: samostalne knjižnice). Pod uvjetima propisanim ovim Zakonom knjižničnu djelatnost mogu obavljati ustanove i druge pravne osobe, pri čemu se radi obavljanja knjižnične djelatnosti moraju ustanoviti posebne ustrojbene jedinice ovih ustanova i drugih pravnih osoba (u daljnjem tekstu: knjižnice u sustavu). Prihvaćen Brisan
438 Gradska knjižnica Zadar I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. U članku 8. stavak 2. "Pojedine knjižnice mogu prema potrebi obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica" Prijedlog: brisati ili jasno odrediti u kojim slučajevima se primjenjuju ove odredbe. Prihvaćen Zakonom je precizno definirano prestanak rada knjižnice, dok se ovim člankom propisuje isključivo da prema potrebi pojedine knjižnice mogu obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica.
439 Ivana Dorotić Malič I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 30. (1)… Sredstva za rad knjižnica osigurava osnivač, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za program, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. Prihvaćen Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima.
440 JASMINKA KOVAČEVIĆ I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 19. Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice ‒razmatra izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 19, promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice na prijedlog ravnatelja ‒razmatra i nadzire izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe na prijedlog ravnatelja ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju stručna znanja. A ako već donose planove moraju ih moći i nadzirati, a ne samo razmatrati. Prihvaćen Prihvaćeno
441 Ivana Dorotić Malič I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 24. (1)… Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 24, st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja. OBRAZLOŽENJE: S obzirom da u većini knjižnica u sastavu rade od jedne do tri osobe, voditelj knjižnice u sastavu radi velik dio stručnih knjižničarskih poslova, stoga mora imati stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja (diplomirani knjižničar). Prihvaćen Prihvaćeno. U članku 20. propisani uvjeti za ravnatelja javne knjižnice.
442 Ivana Dorotić Malič I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 19. Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice ‒razmatra izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 19, promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice na prijedlog ravnatelja ‒razmatra i nadzire izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe na prijedlog ravnatelja ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju stručna znanja. A ako već donose planove moraju ih moći i nadzirati, a ne samo razmatrati. Prihvaćen Prihvaćen
443 Gradska knjižnica Zadar PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 3.Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći "¬uredit će se dodatno određena područja knjižnične djelatnosti, zaštita građe, digitalizacija " Iz predloženog teksta Zakona kojim se govori da će se dodatno urediti određena područja knjižnične djelatnosti, nije jasno na koji će se način dodatno urediti jer se iz daljnjeg teksta prijedloga Zakona to ne vidi. Prijedlog: - brisati Prihvaćen Prihvaćeno, brisano iz glave II. točke 3. nenormativnog dijela Nacrta prijedloga zakona.
444 JASMINKA KOVAČEVIĆ I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 9…. Knjižnica se može osnovati kao ustanova, zaklada, zadruga, udruga ili trgovačko društvo, osim ako ovim Zakonom nije drukčije uređeno. Radi se o pravno neodrživoj konstrukciji na više nivoa, koja potpuno nepotrebno otvara nepremostive dvojbe i, u krajnjoj posljedici, postojanje bilo kakvog knjižničnog sustava čini neodrživim, pa se kao takav u cijelom tekstu mora odbaciti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. OBRAZLOŽENJE: Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotrebni pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Donje obrazloženje naravno, ne mora se dalje čitati ako je predlagač zabunom zamijenio knjižnicu sa knjižarom. Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na "javne" i "privatne", umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Tako za tzv. „privatne knjižnice“ ne bi vrijedili čak niti oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju posebni temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. Dakle, posebno samostalna, knjižnica NE može funkcionirati kao samostalno trgovačko društvo za privatni profit, jer bi se tu radilo o trgovačkom društvu, a ne knjižnici. Takvo trgovačko društvo, ili zadruga, već je u svim detaljima, kao i temeljnim svrhama propisano u Zakonu o trgovačkim društvima i nema zakonskih uvjeta niti potrebe stavljati ga u Zakon u knjižnicama. Dakle, radilo bi se o društvima koja se bave komercijalizacijom informacija za privatni interes, a koja i danas već postoje (primjer: IUS Info servis) i kao takva su moguća, s time što se tada ne radi o knjižnicama i takve su djelatnosti s razlogom i strogo odvojene od knjižnica. Razlog je, osim služenja javnom interesu i građanima, i u tome što knjižnice iz tog svog statusa crpe i neke specifične povlastice i pravnu zaštitu u propisima i u društvu, npr. kroz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredbi EU o zaštiti osobnih podataka, kroz školske, obrazovne, proračunske propise, propise iz područja poreza, kulture, financiranje projekata poput digitalizacije itd. i sl. NEPROFITNOST kao osnovna karakteristika knjižnica važna je i zbog natječaja za različite javne projekte financiranja na državnom, europskom i svjetskom nivou, koji smiju podupirati samo takvu djelatnost i samostalna trgovačka i privatno-interesna društva po logici tu ne mogu pripadati. Prihvaćen Brisan
445 Ivana Dorotić Malič I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 17(1)... Tijela javne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 17., st. 1. treba izmijeniti tako da glasi: Tijela samostalne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Tijela knjižnice u sastavu su: voditelj i Knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Predlagatelj u nekoliko navrata različito definira javnu knjižnicu, ponekad kao isključivo samostalnu (čl. 3. i čl. 17.), a ponekad kao knjižnicu u sastavu čiji je osnivač u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske (čl. 10.). Knjižnice u sastavu nemaju ravnatelje, niti upravna vijeća. Velika je šteta što je Predlagatelj odustao od tijela knjižnični odbor, koji je svojevrsna kombinacija upravnog i stručnog tijela, a kojeg su imale knjižnice u sastavu. Javne knjižnice mogu biti samostalne i knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu RH ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 17(2)... Privatna knjižnica ima tijela propisana posebnim zakonom te stručno vijeće sukladno odredbama ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. Prihvaćen Ne prihvaća se, Nacrt prijedloga zakona ne poznaje pojam samostalne knjižnice, te su sukladno tome općenito propisana tijela knjižnice, a kroz odredbe cijelog zakona su propisane i iznimke od ove odredbe, ovisno o tome radi li se o knjižnici ili knjižnici u sastavu te o tome radi li se o privatnoj ili javnoj knjižnici. Također, odredba stavka 2. ne prihvaća se brisati iz razloga što privatna knjižnica može biti osnovana i u drugom pravnom obliku osim kao ustanova te za te druge pravne oblike posebni zakoni propisuju njihova tijela, tako da se za te pravne oblike ovim zakonom nije moguće propisati tijela nego se mora propisati iznimka.
446 Ivana Dorotić Malič I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak. 15 (2)... Odluku o prestanku i statusnim promjenama javnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 15., st. 2. treba izmijeniti tako da glasi: Odluku o prestanku i statusnim promjenama samostalnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima. Prihvaćen Prihvaćeno.
447 JASMINKA KOVAČEVIĆ I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U članku 44. ne spominje se izrijekom tko ima nadzor nad radom znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Predlaže se dopuna novim stavkom (4) na sljedeći način: (4) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. Prihvaćen Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju.
448 Svjetlana Buljević PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Ne slažem se sa čl. 21., st.2. i st.3. Prijedloga Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti jer smatram da svo osoblje u knjižnici mora biti knjižničarske struke, a osobito je važno da ravnatelj knjižnice ima knjižničarsku struku uz završen drugi studij društvenog usmjerenja. Ako zakonom omogućimo da nam knjižnice vodi osoblje koje ne poznaje struku, možemo samo očekivati veliki pad kvalitete u do sada dobro vođenom i organiziranom knjižničarskom sustavu RH. Stoga predlažem da st. 2. i st. 3. čl. 21. glase ovako „Za ravnatelja se može imenovati osoba koja ima završen preddiplomski i diplomski studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij knjižničarskog usmjerenja, kao i osoba koja je stekla visoku stručnu spremu sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i najmanje pet godina rada u knjižničarskoj struci te stručne, radne i organizacijske sposobnosti temeljem kojih se može očekivati da će uspješno voditi Knjižnicu i da ispunjava ostale uvjete određene zakonom. Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, za ravnatelja Knjižnice može se imenovati osoba koja ima završen preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij u trajanju od najmanje tri godine, kao i osoba koja je stekla višu stručnu spremu sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i deset godina rada u kulturi ako se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima uvjete iz stavka 1. ovog članka.“ Ne slažem se niti s formulacijom čl. 32-st.1.Prijedloga Zakona jer sadašnji važeći Zakon u čl.34.st.1. jasno navodi tko treba obavljati stručne poslove u knjižnicama. Zbog velikih manjkavosti Prijedloga Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, a osobito zbog degradacije struke, jer bez stručnih ljudi nema nikakvog unaprijeđenja knjižnične djelatnosti, u potpunosti se slažem sa Zaključnom odredbom Stručnog odbora Hrvatskog knjižničarskog društva da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborke procedure te da se temeljem pristiglih primjedbi, napravi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke. Prihvaćen Prihvaća se.
449 JASMINKA KOVAČEVIĆ I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 43 (1)... Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica ili druga knjižnica koju ministarstvo nadležno za poslove kulture ovlasti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. Prihvaćen Prihvaćen.
450 Ivana Dorotić Malič I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 9…. Knjižnica se može osnovati kao ustanova, zaklada, zadruga, udruga ili trgovačko društvo, osim ako ovim Zakonom nije drukčije uređeno. Radi se o pravno neodrživoj konstrukciji na više nivoa, koja potpuno nepotrebno otvara nepremostive dvojbe i, u krajnjoj posljedici, postojanje bilo kakvog knjižničnog sustava čini neodrživim, pa se kao takav u cijelom tekstu mora odbaciti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. OBRAZLOŽENJE: Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotrebni pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Donje obrazloženje naravno, ne mora se dalje čitati ako je predlagač zabunom zamijenio knjižnicu sa knjižarom. Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na "javne" i "privatne", umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Tako za tzv. „privatne knjižnice“ ne bi vrijedili čak niti oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju posebni temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. Dakle, posebno samostalna, knjižnica NE može funkcionirati kao samostalno trgovačko društvo za privatni profit, jer bi se tu radilo o trgovačkom društvu, a ne knjižnici. Takvo trgovačko društvo, ili zadruga, već je u svim detaljima, kao i temeljnim svrhama propisano u Zakonu o trgovačkim društvima i nema zakonskih uvjeta niti potrebe stavljati ga u Zakon u knjižnicama. Dakle, radilo bi se o društvima koja se bave komercijalizacijom informacija za privatni interes, a koja i danas već postoje (primjer: IUS Info servis) i kao takva su moguća, s time što se tada ne radi o knjižnicama i takve su djelatnosti s razlogom i strogo odvojene od knjižnica. Razlog je, osim služenja javnom interesu i građanima, i u tome što knjižnice iz tog svog statusa crpe i neke specifične povlastice i pravnu zaštitu u propisima i u društvu, npr. kroz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredbi EU o zaštiti osobnih podataka, kroz školske, obrazovne, proračunske propise, propise iz područja poreza, kulture, financiranje projekata poput digitalizacije itd. i sl. NEPROFITNOST kao osnovna karakteristika knjižnica važna je i zbog natječaja za različite javne projekte financiranja na državnom, europskom i svjetskom nivou, koji smiju podupirati samo takvu djelatnost i samostalna trgovačka i privatno-interesna društva po logici tu ne mogu pripadati. Sve navedeno NE može, po zakonodavnoj logici, pravilima tržišnog natjecanja koja bi time bila narušena i dr. razlozima specifičnim za trgovačka društva ili zadruge, biti primijenjeno na komercijalno-profitne oblike udruživanja poput trgovačkih društava ili zadruga, koje su već strogo regulirane posebnim zakonima, organizirane na privatno-interesnoj bazi i za koje vrijede sasvim drugi prateći propisi, od računovodstvenih, financijskih, do organizacijskih. Takvo miješanje organizacijskih i vlasničkih oblika bilo bi u potpunom neskladu s funkcioniranjem ostalih knjižnica i njihovom temeljnom svrhom, onemogućili bi kao što je već rečeno i usklađivanje unutar matične djelatnosti, knjižničnih sustava i dr. Trgovačko društvo može, i zakonodavnih prepreka nema, osnovati i imati knjižnicu u svom sastavu, pa tako početak čl. 9. Prijedloga može glasiti i "knjižnicu može osnovati...ustanova, zaklada...", no to nema smisla posebno isticati u propisu, jer se i sadašnjim zakonom to podrazumijeva putem odredbe o drugim pravnim i fizičkim osobama, koja mu, temeljno usklađena s ostalim knjižnicama, bez prepreka može pomoći u ostvarivanju ciljeva tog društva. No, samostalna knjižnica u takvom privatnom vlasničkopravnom okviru nije ništa drugo nego komercijalni informacijski servis, kakvi postoje već i danas u RH i koji, podložni sasvim drugim propisima od knjižnica, funkcioniraju na sasvim zasebnim osnovama i bez privilegija i zakonske zaštite u određenim slučajevima, ili posebnih funkcija koje izlaze iz njihove temeljne društvene svrhe i javnog interesa. Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne / narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (Stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, a što je postojeći Zakon stavio izvan snage i otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Isto tako, ponovo se koristi pojam javne knjižnice; neusklađenost u tretiranju knjižnica u sastavu: jednom predstavljaju ustrojstvenu jedinicu, dok u školskim ustanovama, visokoškolskim učilištima i javnim znanstvenim institucijama predstavljaju sastavni dio ustanove. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…, te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“ Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. Prihvaćen Brisan
451 Ivana Dorotić Malič I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 8 (1)…. Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, knjižnica na visokom učilištu, znanstvena, specijalna te knjižnica vjerske zajednice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. OBRAZLOŽENJE: Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi, a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nejasno je zašto se uopće odstupilo od ovog naziva. Nije jasno što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica. To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 8 (2)…. Pojedine knjižnice mogu prema potrebi obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili jasno navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. OBRAZLOŽENJE: Ovo može otvoriti prostor za malverzacije, na primjer da se smanji broj knjižnica, da se jedna ugasi, jer ta druga može preuzeti funkciju prve. Prihvaćen Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku. Propisano u članku 10. Zakona da poslove narodne knjižnice može obavljati i neka druga knjižnica što se uređuje ugovorom
452 Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. Članak 50. (3) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjivat će se: - Pravilnik o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (Narodne novine, broj 139/98. i 25/17.) - Standardi za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 58/99.) - Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (Narodne novine, broj 28/11., 16/14., 60/14. – Ispravak i 47/17.) - Pravilnik o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 43/01.) - Pravilnik o reviziji i otpisu knjižnične građe (Narodne novine, broj 21/02.) - Pravilnik o zaštiti knjižnične građe (Narodne novine, broj 52/05.) IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. Prihvaćen Prihvaćen.
453 Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. Predlaže se dopuna novim stavkom (4) na sljedeći način: (4) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. Prihvaćen Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju.
454 Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. Prihvaćen Prihvaćen.
455 Sveučilišna knjižnica u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA ČLANAK 1, STAVAK 2. (2) Knjižnična je djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživa njezinu osobitu zaštitu. Prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživa njezinu osobitu zaštitu.
456 Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. Članak 34. (1)… Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i specijalne knjižnice. IZMJENA PRIJEDLOGA Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE Usklađeno prema člancima u prethodnom tekstu. Prihvaćen Prihvaćeno. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja.
457 Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. - Pravilnik o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (Narodne novine, broj 139/98. i 25/17.) - Standardi za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 58/99.) - Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (Narodne novine, broj 28/11., 16/14., 60/14. – Ispravak i 47/17.) - Pravilnik o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 43/01.) - Pravilnik o reviziji i otpisu knjižnične građe (Narodne novine, broj 21/02.) - Pravilnik o zaštiti knjižnične građe (Narodne novine, broj 52/05.) IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. Prihvaćen Prihvaćen.
458 Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. Prihvaćen Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima.
459 Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 24, st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja. OBRAZLOŽENJE: S obzirom da u većini knjižnica u sastavu rade od jedne do tri1-3 osobe, voditelj knjižnice u sastavu radi velik dio stručnih knjižničarskih poslova, stoga mora imati stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja (diplomirani knjižničar). Prihvaćen Prihvaćeno. U članku 20. propisani uvjeti za ravnatelja javne knjižnice.
460 Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. Članak 19, promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice na prijedlog ravnatelja ‒razmatra i nadzire izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe na prijedlog ravnatelja ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju stručna znanja. A ako već donose planove moraju ih moći i nadzirati, a ne samo razmatrati. Prihvaćen Prihvaćeno
461 Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. Članak 17., st. 1. treba izmijeniti tako da glasi: Tijela samostalne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Tijela knjižnice u sastavu su: voditelj i Knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Predlagatelj u nekoliko navrata različito definira javnu knjižnicu, ponekad kao isključivo samostalnu (čl. 3. i čl. 17.), a ponekad kao knjižnicu u sastavu čiji je osnivač u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske (čl. 10.). Knjižnice u sastavu nemaju ravnatelje, niti upravna vijeća. Velika je šteta što je Predlagatelj odustao od tijela knjižnični odbor, koji je svojevrsna kombinacija upravnog i stručnog tijela, a kojeg su imale knjižnice u sastavu. Javne knjižnice mogu biti samostalne i knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu RH ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave Prihvaćen Ne prihvaća se, Nacrt prijedloga zakona ne poznaje pojam samostalne knjižnice, te su sukladno tome općenito propisana tijela knjižnice, a kroz odredbe cijelog zakona su propisane i iznimke od ove odredbe, ovisno o tome radi li se o knjižnici ili knjižnici u sastavu te o tome radi li se o privatnoj ili javnoj knjižnici.
462 Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. Čl. 15., st. 2. treba izmijeniti tako da glasi: Odluku o prestanku i statusnim promjenama samostalnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice. Prihvaćen Prihvaćeno.
463 Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne i specijalne, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima po pitanju vjerskih knjižnica i naziva visokoškolske knjižnice. Prihvaćen Prihvaćen.
464 Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. OBRAZLOŽENJE: Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotrebni pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Donje obrazloženje naravno, ne mora se dalje čitati ako je predlagač zabunom zamijenio knjižnicu sa knjižarom. Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na "javne" i "privatne", umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Tako za tzv. „privatne knjižnice“ ne bi vrijedili čak niti oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju posebni temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. Dakle, posebno samostalna, knjižnica NE može funkcionirati kao samostalno trgovačko društvo za privatni profit, jer bi se tu radilo o trgovačkom društvu, a ne knjižnici. Takvo trgovačko društvo, ili zadruga, već je u svim detaljima, kao i temeljnim svrhama propisano u Zakonu o trgovačkim društvima i nema zakonskih uvjeta niti potrebe stavljati ga u Zakon u knjižnicama. Dakle, radilo bi se o društvima koja se bave komercijalizacijom informacija za privatni interes, a koja i danas već postoje (primjer: IUS Info servis) i kao takva su moguća, s time što se tada ne radi o knjižnicama i takve su djelatnosti s razlogom i strogo odvojene od knjižnica. Razlog je, osim služenja javnom interesu i građanima, i u tome što knjižnice iz tog svog statusa crpe i neke specifične povlastice i pravnu zaštitu u propisima i u društvu, npr. kroz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredbi EU o zaštiti osobnih podataka, kroz školske, obrazovne, proračunske propise, propise iz područja poreza, kulture, financiranje projekata poput digitalizacije itd. i sl. NEPROFITNOST kao osnovna karakteristika knjižnica važna je i zbog natječaja za različite javne projekte financiranja na državnom, europskom i svjetskom nivou, koji smiju podupirati samo takvu djelatnost i samostalna trgovačka i privatno-interesna društva po logici tu ne mogu pripadati. Sve navedeno NE može, po zakonodavnoj logici, pravilima tržišnog natjecanja koja bi time bila narušena i dr. razlozima specifičnim za trgovačka društva ili zadruge, biti primijenjeno na komercijalno-profitne oblike udruživanja poput trgovačkih društava ili zadruga, koje su već strogo regulirane posebnim zakonima, organizirane na privatno-interesnoj bazi i za koje vrijede sasvim drugi prateći propisi, od računovodstvenih, financijskih, do organizacijskih. Takvo miješanje organizacijskih i vlasničkih oblika bilo bi u potpunom neskladu s funkcioniranjem ostalih knjižnica i njihovom temeljnom svrhom, onemogućili bi kao što je već rečeno i usklađivanje unutar matične djelatnosti, knjižničnih sustava i dr. Trgovačko društvo može, i zakonodavnih prepreka nema, osnovati i imati knjižnicu u svom sastavu, pa tako početak čl. 9. Prijedloga može glasiti i "knjižnicu može osnovati...ustanova, zaklada...", no to nema smisla posebno isticati u propisu, jer se i sadašnjim zakonom to podrazumijeva putem odredbe o drugim pravnim i fizičkim osobama, koja mu, temeljno usklađena s ostalim knjižnicama, bez prepreka može pomoći u ostvarivanju ciljeva tog društva. No, samostalna knjižnica u takvom privatnom vlasničkopravnom okviru nije ništa drugo nego komercijalni informacijski servis, kakvi postoje već i danas u RH i koji, podložni sasvim drugim propisima od knjižnica, funkcioniraju na sasvim zasebnim osnovama i bez privilegija i zakonske zaštite u određenim slučajevima, ili posebnih funkcija koje izlaze iz njihove temeljne društvene svrhe i javnog interesa. Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne / narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (Stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, a što je postojeći Zakon stavio izvan snage i otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Isto tako, ponovo se koristi pojam javne knjižnice; neusklađenost u tretiranju knjižnica u sastavu: jednom predstavljaju ustrojstvenu jedinicu, dok u školskim ustanovama, visokoškolskim učilištima i javnim znanstvenim institucijama predstavljaju sastavni dio ustanove. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…, te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“ Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. Prihvaćen Brisan
465 Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. Članak 8 (2)…. Pojedine knjižnice mogu prema potrebi obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili jasno navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. OBRAZLOŽENJE: Ovo može otvoriti prostor za malverzacije, na primjer da se smanji broj knjižnica, da se jedna ugasi, jer ta druga može preuzeti funkciju prve. Prihvaćen Zakonom je precizno definirano prestanak rada knjižnice, dok se ovim člankom propisuje isključivo da prema potrebi pojedine knjižnice mogu obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica.
466 Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. OBRAZLOŽENJE: Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi, a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nejasno je zašto se uopće odstupilo od ovog naziva. Nije jasno što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica. To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. Prihvaćen Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku.
467 Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. Članak 4, (3)…. U pogledu korištenja knjižnične građe kojoj nije istekao rok autorsko pravne zaštite primjenjuju se propisi iz područja autorskog prava. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. Prihvaćen Ne prihvaća se prijedlog o brisanju odredbe članka 4. stavka 3. obzirom na to da Zakon o autorskom i srodnim pravima regulira materiju zaštite autorskih prava te se ova odredba unosi u tekst ovog Zakona koja štiti autorska prava kojima nije istekao rok autorsko pravne zaštite.
468 Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. Godina nastanka je samo jedan od formalnih kriterija za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra – starost. Navedena godina 1850. međunarodno je uvriježena kao gornja granica za određivanje stare knjige. Uzima se zato što označava promjenu načina tiskanja knjiga – od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama itd. Stoga se ta godina ne može primijeniti na rukopise i 'drugu knjižničnu građu'. To bi značilo da se sve što je u knjižnicama, a nastalo je do 1850., automatski proglasi kulturnim dobrom. A kulturno dobro može biti i druga knjižnična građa novijeg datuma, npr. obvezni primjerak! Sukladno ovom prijedlogu obvezni primjerak namijenjen je korištenju i posudbi pa se izgubilo svojstvo arhivskog primjerka što je u suprotnosti sa Preporukama vijeća Europe iz 2000. g. Za takvu građu pri utvrđivanju svojstva kulturnog dobra moraju se primijeniti i drugi kriteriji osim njezine starosti. Iz svega proizlazi da se zakonom isključuje velika količina građe koja je kulturno dobro, ali kao takvo nije registrirana ili se pak nalazi u knjižnicama koje zakonodavac ne prepoznaje kao javne. Time je izravno ugrožena velika količina kulturne baštine koja se nalazi npr. u specijalnim knjižnicama (u ovom prijedlogu poznate kao knjižnice vjerskih zajednica) i nije dosad registrirana kao kulturno dobro (iako ima svojstva istog). Nadalje, u tijeku je javna rasprava o Prijedlogu Zakona i izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koji se u hitnom postupku (kao razlog je navedeno i donošenje ovog Zakona, koji se donosi u redovitoj proceduri i nije prošao javnu raspravu) usklađuje i s ovim Prijedlogom Zakona. U prijedlogu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predlaže se čl. 99a koji određuje se također odnosi samo na javne knjižnice, ponovo isključujući knjižničnu građu kao kulturno dobro kod drugih imatelja. Na kraju, niti je ovim Prijedlogom niti prijedlogom Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predviđeno izdvajanje više sredstava iz Državnog proračuna. Iz toga se postavlja pitanje na koji će način financirati iznimno skupi konzervatorski i restauratorski radovi na građi, kada trenutno nisu financirani ni postupci preventivne zaštite građe koja već je registrirano kulturno dobro. Prihvaćen Prihvaćeno i regulirano u članku 44. Nacrta prijedloga Zakona.
469 JASMINKA KOVAČEVIĆ I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 8 (1)…. Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, knjižnica na visokom učilištu, znanstvena, specijalna te knjižnica vjerske zajednice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. OBRAZLOŽENJE: Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi, a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nejasno je zašto se uopće odstupilo od ovog naziva. Nije jasno što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica. To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 8 (2)…. Pojedine knjižnice mogu prema potrebi obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili jasno navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. OBRAZLOŽENJE: Ovo može otvoriti prostor za malverzacije, na primjer da se smanji broj knjižnica, da se jedna ugasi, jer ta druga može preuzeti funkciju prve. Prihvaćen Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku. Propisano u članku 10. Zakona da poslove narodne knjižnice može obavljati i neka druga knjižnica što se uređuje ugovorom
470 Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. Članak 4., st. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Jedinstveni i rijetki knjižnični primjerci ili zbirke knjiga, novina, časopisa te pojedinačni primjerci i zbirke građe posebne vrste (rukopisi, kartografska građa, grafička građa, muzikalije, sitni tisak i druga građa) mogu imati status kulturnog dobra. Svojstvo knjižničnoga kulturnog dobra utvrđuje se temeljem kriterija starosti i rijetkosti te drugih kriterija za procjenu njegove umjetničke i znanstvene vrijednosti kao i društvene i povijesne važnosti. Katalozi/inventari, odnosno pojedinačni opisi ove knjižnične građe sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. Prihvaćen Prihvaćeno i regulirano u članku 44. Nacrta prijedloga Zakona.
471 Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. Članak 4., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Na jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu koja ima obilježja kulturnog dobra, odnosno koja je od posebnog značenja ili vrijednosti, primjenjuju se i propisi o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Prihvaćen Prihvaćeno i regulirano u članku 44. Nacrta prijedloga Zakona.
472 Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Knjižnična građa od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. U članku 1. st. 2. stoji kako je samo knjižnična GRAĐA od interesa za RH, a ne kao u čl. 2. sadašnjeg zakona, u kojem je knjižnična DJELATNOST od interesa za RH. Također, u tekstu je samo posredno, ostala odredba koja je u čl. 2, st. 1 postojećeg Zakona jasno navedena kako se knjižnična djelatnost obavlja kao javna služba: Članak 2. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe Prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe.
473 JASMINKA KOVAČEVIĆ I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1….(1) Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, vrste knjižnica, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Knjižnična djelatnost obuhvaća rad s knjižničnom građom, ali obuhvaća i sve druge aktivnosti i sadržaje, službe i usluge koje potiču razvoj kulture čitanja, pismenosti, obrazovanja i informiranosti u društvu, i to u radu sa svim članovima društva bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Već odavno je potvrđena uloga i snaga knjižnične djelatnosti u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti su njezini stručni djelatnici. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. Prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku.
474 Sanja Brbora I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Knjižnična je djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku! (skrb o građi ionako je jedan od segmenata knjižnične djelatnosti) Prihvaćen Prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku.
475 mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. U Stavak (3) dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. Prihvaćen Prihvaćen.
476 mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. Članak 44. dopuniti stavkom (4): Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. Prihvaćen Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju.
477 mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. Stavak (1) treba glasiti: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. Prihvaćen Prihvaćen.
478 mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. Stavak (1) treba glasiti: Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. Prihvaćen Prihvaćeno. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja.
479 mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. Stavak (1) treba glasiti: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. Prihvaćen Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima.
480 mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. Stavak (1) treba glasiti: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu RH ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće VII. razini obrazovanja. OBRAZLOŽENJE: S obzirom da u većini knjižnica u sastavu rade od jedne do tri osobe, voditelj knjižnice u sastavu radi velik dio stručnih knjižničarskih poslova, stoga mora imati stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće VII. razini obrazovanja (diplomirani knjižničar). Prihvaćen Prihvaćeno. U članku 20. propisani uvjeti za ravnatelja javne knjižnice.
481 mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. Članak 19. treba glasiti: Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice na prijedlog ravnatelja ‒razmatra i nadzire izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe na prijedlog ravnatelja ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju stručna znanja. Ako već donose planove moraju moći nadzirati provedbu. Prihvaćen Prihvaćeno
482 mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. Predlagatelj u nekoliko navrata različito definira javnu knjižnicu, ponekad kao isključivo samostalnu (čl. 3. i čl. 17.), a ponekad kao knjižnicu u sastavu čiji je osnivač u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske (čl. 10.). Knjižnice u sastavu nemaju niti ravnatelje, niti upravna vijeća. Javne knjižnice mogu biti samostalne i knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu RH ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Prihvaćen Ne prihvaća se, Nacrt prijedloga zakona ne poznaje pojam samostalne knjižnice, te su sukladno tome općenito propisana tijela knjižnice, a kroz odredbe cijelog zakona su propisane i iznimke od ove odredbe, ovisno o tome radi li se o knjižnici ili knjižnici u sastavu te o tome radi li se o privatnoj ili javnoj knjižnici.
483 mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. Stavak (2) BRISATI. Prihvaćen Ne prihvaća se brisati iz razloga što privatna knjižnica može biti osnovana i u drugom pravnom obliku osim kao ustanova te za te druge pravne oblike posebni zakoni propisuju njihova tijela, tako da se za te pravne oblike ovim zakonom nije moguće propisati tijela nego se mora propisati iznimka.
484 mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. Stavak (1) treba glasiti: Tijela samostalne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Tijela knjižnice u sastavu su: voditelj i Knjižnično vijeće. Prihvaćen Ne prihvaća se, Nacrt prijedloga zakona ne poznaje pojam samostalne knjižnice, te su sukladno tome općenito propisana tijela knjižnice, a kroz odredbe cijelog zakona su propisane i iznimke od ove odredbe, ovisno o tome radi li se o knjižnici ili knjižnici u sastavu te o tome radi li se o privatnoj ili javnoj knjižnici.
485 mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. Stavak (2) treba glasiti: Odluku o prestanku i statusnim promjenama samostalnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice. To je usklađeno s prethodnim sugestijama. Prihvaćen Prihvaćeno.
486 mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. Stavak (2) treba glasiti: Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne i specijalne, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. Prihvaćen Prihvaćeno
487 mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. Radi se o pravno neodrživoj konstrukciji koja potpuno nepotrebno otvara nepremostive dvojbe i postojanje bilo kakvog knjižničnog sustava čini neodrživim. Dio prijedloga zakona "Organizacija knjižnica" unosi pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Člankom 9. se ne doprinosi "... daljnjem razvoju knjižnične djelatnosti utemeljenom na stručnim i profesionalnim standardima..." kako je navedeno u Ocjeni stanja. Prihvaćen Brisan
488 mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Prihvaćen Brisan
489 mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. Stavak (2) brisati, ili izrijekom navesti u kojim je slučajevima, iznimno, to moguće. Prihvaćen Zakonom je precizno definirano prestanak rada knjižnice, dok se ovim člankom propisuje isključivo da prema potrebi pojedine knjižnice mogu obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica.
490 mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. Članak 8. stavak (1) treba glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. Prihvaćen Prihvaćeno.
491 mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. Stavak (2) treba glasiti: Jedinstveni i rijetki knjižnični primjerci ili zbirke knjiga, novina, časopisa te pojedinačni primjerci i zbirke građe posebne vrste (rukopisi, kartografska građa, grafička građa, muzikalije, sitni tisak i druga građa) mogu imati status kulturnog dobra. Svojstvo knjižničnoga kulturnog dobra utvrđuje se temeljem kriterija starosti i rijetkosti te drugih kriterija za procjenu njegove umjetničke i znanstvene vrijednosti kao i društvene i povijesne važnosti. Katalozi/inventari, odnosno pojedinačni opisi ove knjižnične građe sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. Prihvaćen Prihvaćeno i regulirano u članku 44. Nacrta prijedloga Zakona
492 mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. Stavak (1) treba glasiti: Na jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu koja ima obilježja kulturnog dobra, odnosno koja je od posebnog značenja ili vrijednosti, primjenjuju se i propisi o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Prihvaćen Prihvaćeno i regulirano u članku 44. Nacrta prijedloga Zakona
493 mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Posve su izostale odredbe o e-knjizi, e-čitanju, e-posudbi, e-učenju, repozitorijima i dr. U ocjeni stanja zakona spominje se potreba reguliranja digitalizacije, repozitorija digitalne građe, obveznog primjerka, predlagatelj je propustio regulirati materiju koju je naveo u ocjeni stanja i članku 3 – digitalne knjižnice. Prihvaćen Prihvaćeno, digitalne knjižnice i standardi za iste su propisani člankom 12. Nacrta prijedloga zakona.
494 mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. Zakonom se treba odrediti način obavljanja djelatnosti i tko obavlja djelatnost, tj. vrste knjižnica. Knjižnična djelatnost potiče i razvoj znanosti i upravo je znanost jedna od ključnih društvenih aktivnosti u čijem radu sudjeluje i knjižnica kao potpora stručnom, znanstvenom i znanstveno-istraživačkom radu. Prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Člankom 2. uređuje se svrha Zakona i osnovne smjernice kojima se postiže svrha Zakona, dok su navedeni prijedlozi detaljno uređeni u daljnjem tekstu Zakona. U podstavku 2. dodano da se ovim Zakonom potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja znanosti.
495 mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. Ovim zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti koja se obavlja kao javna služba - uređuje tko obavlja knjižničnu djelatnost i na koji način se obavlja knjižnična djelatnost - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, odgoja i obrazovanja, znanosti, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencija za razvoj demokracije, gospodarstva, znanosti i sudjelovanje u informacijskom društvu - osigurava nadzor nad radom knjižnica koje u okviru matične djelatnosti provodi matična knjižnica nadležna za određenu vrstu knjižnica - knjižnice povezuju u knjižnični sustav Republike Hrvatske te se time osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija krajnjim korisnicima. Prihvaćen Odbijeno. Člankom 2. uređuje se svrha Zakona i osnovne smjernice kojima se postiže svrha Zakona, dok su navedeni prijedlozi detaljno uređeni u daljnjem tekstu Zakona.
496 mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI DODATI: „status kulturnog dobra svim arhivskim primjercima svih publikacija koje pripadaju korpusu Croatica – nacionalna zbirka“. Prihvaćen Prihvaćeno, za Croaticu, nacionalnu zbirku knjižnične građe propisuje se da ima status kulturnog dobra, a njezin katalog sastavni je dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske, koji se vodi u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara.
497 mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Slažem se i podržavam prijedlog Hrvatskog knjižničarskog društva prema kojem pitanje statusa Hrvatske knjižnice za slijepe treba razjasniti novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Naime, Hrvatska knjižnica za slijepe, iako javna ustanova u kulturi čiju djelatnost financira Ministarstvo kulture, nije razvrstana u upisnik knjižnica pri Ministarstvu kulture. Zbog specifičnosti i ključne uloge koju knjižnica zauzima s obzirom na proizvodnju i distribuciju građe u pristupačnim formatima predlažemo da joj se dodijeli status matičnosti koji bi bio posebno istaknut i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. U nastavku ćemo pobrojati činjenice i navesti prijedlog statusa te sukladno tome prokomentirati Prijedlog zakona. Činjenice o Hrvatskoj knjižnici za slijepe: Hrvatska knjižnica za slijepe javna je ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou preko 50 godina pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. U ime Republike Hrvatske osnivačka prava obavlja Vlada Republike Hrvatske. Sredstva osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Hrvatska knjižnica za slijepe sastoji se od posudbenog odjela, odjela za proizvodnju zvučnih izdanja i tiskare za brajicu. Budući da sama proizvodi svoj fond u pristupačnim formatima (brajica, zvučna knjiga i strojno čitljivi oblici), 80% osoblja čine osobe koje nisu knjižničarske struke. Po sadržaju je fond knjižnice identičan fondu narodnih knjižnica ali je po formi specifičan. Uključena je u rad međunarodne Sekcije knjižnica koje pružaju usluge osobama kojima standardni tisak nije čitljiv (Libraries serving persons with print disabilities section) pri IFLA-i. Slijedom toga njezine su posebne zadaće: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s prije svega narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi U listopadu ove godine će Ugovor iz Marakeša stupiti na snagu što će predstavljati prijeloman trenutak za proizvodnju i razmjenu građe u pristupačnim formatima na nacionalnom ali prije svega međunarodnom nivou. Hrvatska knjižnica za slijepe će se uključiti u međunarodnu platformu i steći u okviru Ugovora iz Marakeša status ovlaštenog subjekta. PRIJEDLOG STATUSA: Hrvatska knjižnica za slijepe nije specijalna knjižnica već zaslužuje status matične narodne knjižnice za osobe kojima standardni tisak nije čitljiv (u svijetu knjižnice poput Hrvatske knjižnice za slijepe imaju status nacionalne ili narodne knjižnice za osobe kojim standardni tisak nije čitljiv ili pak institucije koja na nacionalnom nivou pruža usluge osobama kojim standardni tisak nije čitljiv). U skladu s time Hrvatska knjižnica za slijepe bi trebala biti repozitorij građe proizvedene u pristupačnim formatima, brinuti o politici proizvodnje i distribucije dotične građe, te razvoju usluga i standarda za korisnike kojima standardni tisak nije čitljiv. Imajući sve navedeno na umu, predlažemo da se u Prijedlogu Zakona uvrsti i istakne zasebnim člankom status i djelokrug Hrvatske knjižnice za slijepe kako slijedi: Članak... (1) Hrvatska knjižnica za slijepe je javna ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. (2) Hrvatska knjižnica za slijepe središnja je knjižnica za knjižnične usluge namijenjene osobama kojima standardni tisak nije čitljiv. (3) Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. (4) Sredstva za rad osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Članak ... Zadaće Hrvatska knjižnice za slijepe su: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi - okupljanje obveznog primjerka građe proizvedene u pristupačnim formatima na području Republike Hrvatske - praćenje programa proizvodnje pristupačnih formata na području Republike Hrvatske - obavljanje drugih zadaća predviđenih drugim propisima i Statutom Hrvatske knjižnice za slijepe Prihvaćen Razmotreno i prihvaćeno.
498 Tomislav Staničić I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. Članak 50. (3) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjivat će se: - Pravilnik o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (Narodne novine, broj 139/98. i 25/17.) - Standardi za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 58/99.) - Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (Narodne novine, broj 28/11., 16/14., 60/14. – Ispravak i 47/17.) - Pravilnik o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 43/01.) - Pravilnik o reviziji i otpisu knjižnične građe (Narodne novine, broj 21/02.) - Pravilnik o zaštiti knjižnične građe (Narodne novine, broj 52/05.) IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. Prihvaćen Prihvaćen.
499 Tomislav Staničić I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. U članku 44. ne spominje se izrijekom tko ima nadzor nad radom znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Predlaže se dopuna novim stavkom (4) na sljedeći način: (4) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. Prihvaćen Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju.
500 Tomislav Staničić I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. Članak 43 (1)... Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica ili druga knjižnica koju ministarstvo nadležno za poslove kulture ovlasti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. Prihvaćen Prihvaćen.
501 Tomislav Staničić I.OPĆE ODREDBE, VIII. HRVATSKO KNJIŽNIČNO VIJEĆE U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. Prihvaćen Ne prihvaća se. Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo ministra kulture te nije tijelo državne uprave i ne može predlagati već samo savjetovati odnosno davati mišljenja. U odnosu na stručnost sastava ne stoji iznesena tvrdnja budući da članak 38. naglašava da član Vijeća može biti samo istaknuti stručnjak iz područja knjižničarske djelatnosti.
502 Tomislav Staničić I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. Članak 30. (1)… Sredstva za rad knjižnica osigurava osnivač, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za program, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. Prihvaćen Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima.
503 Tomislav Staničić I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. Članak 24. (1)… Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 24, st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja. OBRAZLOŽENJE: S obzirom da u većini knjižnica u sastavu rade od jedne do tri, voditelj knjižnice u sastavu radi velik dio stručnih knjižničarskih poslova, stoga mora imati stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja (diplomirani knjižničar). Prihvaćen Prihvaćeno. U članku 20. propisani uvjeti za ravnatelja javne knjižnice.
504 Tomislav Staničić I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. Članak 19. Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice ‒razmatra izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 19, promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice na prijedlog ravnatelja ‒razmatra i nadzire izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe na prijedlog ravnatelja ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju stručna znanja. A ako već donose planove moraju ih moći i nadzirati, a ne samo razmatrati. Prihvaćen Prihvaćeno
505 Tomislav Staničić I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. Članak 17(1)... Tijela javne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 17., st. 1. treba izmijeniti tako da glasi: Tijela samostalne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Tijela knjižnice u sastavu su: voditelj i Knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Predlagatelj u nekoliko navrata različito definira javnu knjižnicu, ponekad kao isključivo samostalnu (čl. 3. i čl. 17.), a ponekad kao knjižnicu u sastavu čiji je osnivač u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske (čl. 10.). Knjižnice u sastavu nemaju ravnatelje, niti upravna vijeća. Velika je šteta što je Predlagatelj odustao od tijela knjižnični odbor, koji je svojevrsna kombinacija upravnog i stručnog tijela, a kojeg su imale knjižnice u sastavu. Javne knjižnice mogu biti samostalne i knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu RH ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 17(2)... Privatna knjižnica ima tijela propisana posebnim zakonom te stručno vijeće sukladno odredbama ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. Prihvaćen Ne prihvaća se, Nacrt prijedloga zakona ne poznaje pojam samostalne knjižnice, te su sukladno tome općenito propisana tijela knjižnice, a kroz odredbe cijelog zakona su propisane i iznimke od ove odredbe, ovisno o tome radi li se o knjižnici ili knjižnici u sastavu te o tome radi li se o privatnoj ili javnoj knjižnici. Također, odredba stavka 2. ne prihvaća se brisati iz razloga što privatna knjižnica može biti osnovana i u drugom pravnom obliku osim kao ustanova te za te druge pravne oblike posebni zakoni propisuju njihova tijela, tako da se za te pravne oblike ovim zakonom nije moguće propisati tijela nego se mora propisati iznimka.
506 Tomislav Staničić I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. Članak. 15 (2)... Odluku o prestanku i statusnim promjenama javnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 15., st. 2. treba izmijeniti tako da glasi: Odluku o prestanku i statusnim promjenama samostalnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima. Prihvaćen Prihvaćeno.
507 Tomislav Staničić I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. Članak 9…. Knjižnica se može osnovati kao ustanova, zaklada, zadruga, udruga ili trgovačko društvo, osim ako ovim Zakonom nije drukčije uređeno. Radi se o pravno neodrživoj konstrukciji na više nivoa, koja potpuno nepotrebno otvara nepremostive dvojbe i, u krajnjoj posljedici, postojanje bilo kakvog knjižničnog sustava čini neodrživim, pa se kao takav u cijelom tekstu mora odbaciti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. OBRAZLOŽENJE: Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotrebni pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Donje obrazloženje naravno, ne mora se dalje čitati ako je predlagač zabunom zamijenio knjižnicu sa knjižarom. Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na "javne" i "privatne", umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Tako za tzv. „privatne knjižnice“ ne bi vrijedili čak niti oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju posebni temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. Dakle, posebno samostalna, knjižnica NE može funkcionirati kao samostalno trgovačko društvo za privatni profit, jer bi se tu radilo o trgovačkom društvu, a ne knjižnici. Takvo trgovačko društvo, ili zadruga, već je u svim detaljima, kao i temeljnim svrhama propisano u Zakonu o trgovačkim društvima i nema zakonskih uvjeta niti potrebe stavljati ga u Zakon u knjižnicama. Dakle, radilo bi se o društvima koja se bave komercijalizacijom informacija za privatni interes, a koja i danas već postoje (primjer: IUS Info servis) i kao takva su moguća, s time što se tada ne radi o knjižnicama i takve su djelatnosti s razlogom i strogo odvojene od knjižnica. Razlog je, osim služenja javnom interesu i građanima, i u tome što knjižnice iz tog svog statusa crpe i neke specifične povlastice i pravnu zaštitu u propisima i u društvu, npr. kroz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredbi EU o zaštiti osobnih podataka, kroz školske, obrazovne, proračunske propise, propise iz područja poreza, kulture, financiranje projekata poput digitalizacije itd. i sl. NEPROFITNOST kao osnovna karakteristika knjižnica važna je i zbog natječaja za različite javne projekte financiranja na državnom, europskom i svjetskom nivou, koji smiju podupirati samo takvu djelatnost i samostalna trgovačka i privatno-interesna društva po logici tu ne mogu pripadati. Sve navedeno NE može, po zakonodavnoj logici, pravilima tržišnog natjecanja koja bi time bila narušena i dr. razlozima specifičnim za trgovačka društva ili zadruge, biti primijenjeno na komercijalno-profitne oblike udruživanja poput trgovačkih društava ili zadruga, koje su već strogo regulirane posebnim zakonima, organizirane na privatno-interesnoj bazi i za koje vrijede sasvim drugi prateći propisi, od računovodstvenih, financijskih, do organizacijskih. Takvo miješanje organizacijskih i vlasničkih oblika bilo bi u potpunom neskladu s funkcioniranjem ostalih knjižnica i njihovom temeljnom svrhom, onemogućili bi kao što je već rečeno i usklađivanje unutar matične djelatnosti, knjižničnih sustava i dr. Trgovačko društvo može, i zakonodavnih prepreka nema, osnovati i imati knjižnicu u svom sastavu, pa tako početak čl. 9. Prijedloga može glasiti i "knjižnicu može osnovati...ustanova, zaklada...", no to nema smisla posebno isticati u propisu, jer se i sadašnjim zakonom to podrazumijeva putem odredbe o drugim pravnim i fizičkim osobama, koja mu, temeljno usklađena s ostalim knjižnicama, bez prepreka može pomoći u ostvarivanju ciljeva tog društva. No, samostalna knjižnica u takvom privatnom vlasničkopravnom okviru nije ništa drugo nego komercijalni informacijski servis, kakvi postoje već i danas u RH i koji, podložni sasvim drugim propisima od knjižnica, funkcioniraju na sasvim zasebnim osnovama i bez privilegija i zakonske zaštite u određenim slučajevima, ili posebnih funkcija koje izlaze iz njihove temeljne društvene svrhe i javnog interesa. Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne / narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (Stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, a što je postojeći Zakon stavio izvan snage i otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Isto tako, ponovo se koristi pojam javne knjižnice; neusklađenost u tretiranju knjižnica u sastavu: jednom predstavljaju ustrojstvenu jedinicu, dok u školskim ustanovama, visokoškolskim učilištima i javnim znanstvenim institucijama predstavljaju sastavni dio ustanove. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…, te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“ Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. Prihvaćen Brisan
508 Tomislav Staničić I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. Članak 8 (1)…. Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, knjižnica na visokom učilištu, znanstvena, specijalna te knjižnica vjerske zajednice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. OBRAZLOŽENJE: Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi, a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nejasno je zašto se uopće odstupilo od ovog naziva. Nije jasno što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica. To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 8 (2)…. Pojedine knjižnice mogu prema potrebi obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili jasno navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. OBRAZLOŽENJE: Ovo može otvoriti prostor za malverzacije, na primjer da se smanji broj knjižnica, da se jedna ugasi, jer ta druga može preuzeti funkciju prve. Prihvaćen Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku. Propisano u članku 10. Zakona da poslove narodne knjižnice može obavljati i neka druga knjižnica što se uređuje ugovorom
509 Romana Horvat, potpredsjednica Hrvatskog knjižničarskog društva I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. Ako se knjižnica može osnovati npr. kao udruga, mislim da će se siromašnije općinske knjižnice početi zatvarati kao javne ustanove zbog pomanjkanja sredstava općina koje su im osnivači. Knjižnica će kao udruga morati sama brinuti o priljevu sredstava iz različitih fondova i od strane različitih sponzora i donatora. Time knjižnice više neće biti autonomne i neutralne te će morati djelovati pod pritiskom sponzora, donatora. Treba glasiti: Samostalne knjižnice kao javne ustanove mogu osnovati Republika Hrvatska, županije, Grad Zagreb, gradovi i općine. (čl. 5. iz Zakona o knjižnicama iz 1997. g.) Prihvaćen Brisan
510 Romana Horvat, potpredsjednica Hrvatskog knjižničarskog društva I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Članak 1. stavak 2 treba glasiti: Knjižnična djelatnost i knjižnična građa su od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. Prihvaćen Prihvaćeno.
511 Zrinka Udiljak Bugarinovski I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 50. (3) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjivat će se: - Pravilnik o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (Narodne novine, broj 139/98. i 25/17.) - Standardi za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 58/99.) - Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (Narodne novine, broj 28/11., 16/14., 60/14. – Ispravak i 47/17.) - Pravilnik o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 43/01.) - Pravilnik o reviziji i otpisu knjižnične građe (Narodne novine, broj 21/02.) - Pravilnik o zaštiti knjižnične građe (Narodne novine, broj 52/05.) IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. Prihvaćen Prihvaćen.
512 Zrinka Udiljak Bugarinovski I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U članku 44. ne spominje se izrijekom tko ima nadzor nad radom znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Predlaže se dopuna novim stavkom (4) na sljedeći način: (4) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. Prihvaćen Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju.
513 Zrinka Udiljak Bugarinovski I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 43 (1)... Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica ili druga knjižnica koju ministarstvo nadležno za poslove kulture ovlasti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. Prihvaćen Prihvaćen.
514 Zrinka Udiljak Bugarinovski I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. S čl. 36. (vezan članak 32). trebao bi glasiti: (1) već iznad predložena izmjena…. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. ..... (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Članak 37. Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. Prihvaćen Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra. Članak 37. - Ne prihvaća se iz razloga što članove Hrvatskog knjižničnog vijeća moraju imenovati središnja tijela državne uprave u čijem djelokrugu su knjižnice te relevantne institucije u tom području.
515 Zrinka Udiljak Bugarinovski I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 30. (1)… Sredstva za rad knjižnica osigurava osnivač, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za program, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. Prihvaćen Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima.
516 Zrinka Udiljak Bugarinovski I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 24. (1)… Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 24, st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja. OBRAZLOŽENJE: S obzirom da u većini knjižnica u sastavu rade od jedne do tri, voditelj knjižnice u sastavu radi velik dio stručnih knjižničarskih poslova, stoga mora imati stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja (diplomirani knjižničar). Prihvaćen Prihvaćeno. U članku 20. propisani uvjeti za ravnatelja javne knjižnice.
517 Zrinka Udiljak Bugarinovski I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 19. Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice ‒razmatra izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 19, promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice na prijedlog ravnatelja ‒razmatra i nadzire izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe na prijedlog ravnatelja ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju stručna znanja. A ako već donose planove moraju ih moći i nadzirati, a ne samo razmatrati. Prihvaćen Prihvaćeno
518 Zrinka Udiljak Bugarinovski I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 17(1)... Tijela javne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 17., st. 1. treba izmijeniti tako da glasi: Tijela samostalne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Tijela knjižnice u sastavu su: voditelj i Knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Predlagatelj u nekoliko navrata različito definira javnu knjižnicu, ponekad kao isključivo samostalnu (čl. 3. i čl. 17.), a ponekad kao knjižnicu u sastavu čiji je osnivač u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske (čl. 10.). Knjižnice u sastavu nemaju ravnatelje, niti upravna vijeća. Velika je šteta što je Predlagatelj odustao od tijela knjižnični odbor, koji je svojevrsna kombinacija upravnog i stručnog tijela, a kojeg su imale knjižnice u sastavu. Javne knjižnice mogu biti samostalne i knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu RH ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 17(2)... Privatna knjižnica ima tijela propisana posebnim zakonom te stručno vijeće sukladno odredbama ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. Prihvaćen Ne prihvaća se, Nacrt prijedloga zakona ne poznaje pojam samostalne knjižnice, te su sukladno tome općenito propisana tijela knjižnice, a kroz odredbe cijelog zakona su propisane i iznimke od ove odredbe, ovisno o tome radi li se o knjižnici ili knjižnici u sastavu te o tome radi li se o privatnoj ili javnoj knjižnici. Također, odredba stavka 2. ne prihvaća se brisati iz razloga što privatna knjižnica može biti osnovana i u drugom pravnom obliku osim kao ustanova te za te druge pravne oblike posebni zakoni propisuju njihova tijela, tako da se za te pravne oblike ovim zakonom nije moguće propisati tijela nego se mora propisati iznimka.
519 Zrinka Udiljak Bugarinovski I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak. 15 (2)... Odluku o prestanku i statusnim promjenama javnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 15., st. 2. treba izmijeniti tako da glasi: Odluku o prestanku i statusnim promjenama samostalnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima. Prihvaćen Prihvaćeno.
520 Ljiljana Črnjar I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. Stavak 1. Nejasno je koja bi to mogla biti „druga knjižnica“ koju ministarstvo može zadužiti za poslove stručnog nadzora te su moguće razne interpretacije. Predlažem da Stavak 1 glasi kao u postojećem Zakonu: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavljaju matične knjižnice na način propisan pravilnikom o matičnoj djelatnosti. Stavak 4. Brisati: „ili drugoj knjižnici koju ministarstvo nadležno za poslove kulture ovlasti“. Prihvaćen Prihvaćen.
521 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. Članak 50. (3) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjivat će se: - Pravilnik o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (Narodne novine, broj 139/98. i 25/17.) - Standardi za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 58/99.) - Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (Narodne novine, broj 28/11., 16/14., 60/14. – Ispravak i 47/17.) - Pravilnik o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 43/01.) - Pravilnik o reviziji i otpisu knjižnične građe (Narodne novine, broj 21/02.) - Pravilnik o zaštiti knjižnične građe (Narodne novine, broj 52/05.) IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. Prihvaćen Prihvaćen.
522 Zrinka Udiljak Bugarinovski I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 9…. Knjižnica se može osnovati kao ustanova, zaklada, zadruga, udruga ili trgovačko društvo, osim ako ovim Zakonom nije drukčije uređeno. Radi se o pravno neodrživoj konstrukciji na više nivoa, koja potpuno nepotrebno otvara nepremostive dvojbe i, u krajnjoj posljedici, postojanje bilo kakvog knjižničnog sustava čini neodrživim, pa se kao takav u cijelom tekstu mora odbaciti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. OBRAZLOŽENJE: Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotrebni pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Donje obrazloženje naravno, ne mora se dalje čitati ako je predlagač zabunom zamijenio knjižnicu sa knjižarom. Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na "javne" i "privatne", umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Tako za tzv. „privatne knjižnice“ ne bi vrijedili čak niti oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju posebni temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. Dakle, posebno samostalna, knjižnica NE može funkcionirati kao samostalno trgovačko društvo za privatni profit, jer bi se tu radilo o trgovačkom društvu, a ne knjižnici. Takvo trgovačko društvo, ili zadruga, već je u svim detaljima, kao i temeljnim svrhama propisano u Zakonu o trgovačkim društvima i nema zakonskih uvjeta niti potrebe stavljati ga u Zakon u knjižnicama. Dakle, radilo bi se o društvima koja se bave komercijalizacijom informacija za privatni interes, a koja i danas već postoje (primjer: IUS Info servis) i kao takva su moguća, s time što se tada ne radi o knjižnicama i takve su djelatnosti s razlogom i strogo odvojene od knjižnica. Razlog je, osim služenja javnom interesu i građanima, i u tome što knjižnice iz tog svog statusa crpe i neke specifične povlastice i pravnu zaštitu u propisima i u društvu, npr. kroz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredbi EU o zaštiti osobnih podataka, kroz školske, obrazovne, proračunske propise, propise iz područja poreza, kulture, financiranje projekata poput digitalizacije itd. i sl. NEPROFITNOST kao osnovna karakteristika knjižnica važna je i zbog natječaja za različite javne projekte financiranja na državnom, europskom i svjetskom nivou, koji smiju podupirati samo takvu djelatnost i samostalna trgovačka i privatno-interesna društva po logici tu ne mogu pripadati. Sve navedeno NE može, po zakonodavnoj logici, pravilima tržišnog natjecanja koja bi time bila narušena i dr. razlozima specifičnim za trgovačka društva ili zadruge, biti primijenjeno na komercijalno-profitne oblike udruživanja poput trgovačkih društava ili zadruga, koje su već strogo regulirane posebnim zakonima, organizirane na privatno-interesnoj bazi i za koje vrijede sasvim drugi prateći propisi, od računovodstvenih, financijskih, do organizacijskih. Takvo miješanje organizacijskih i vlasničkih oblika bilo bi u potpunom neskladu s funkcioniranjem ostalih knjižnica i njihovom temeljnom svrhom, onemogućili bi kao što je već rečeno i usklađivanje unutar matične djelatnosti, knjižničnih sustava i dr. Trgovačko društvo može, i zakonodavnih prepreka nema, osnovati i imati knjižnicu u svom sastavu, pa tako početak čl. 9. Prijedloga može glasiti i "knjižnicu može osnovati...ustanova, zaklada...", no to nema smisla posebno isticati u propisu, jer se i sadašnjim zakonom to podrazumijeva putem odredbe o drugim pravnim i fizičkim osobama, koja mu, temeljno usklađena s ostalim knjižnicama, bez prepreka može pomoći u ostvarivanju ciljeva tog društva. No, samostalna knjižnica u takvom privatnom vlasničkopravnom okviru nije ništa drugo nego komercijalni informacijski servis, kakvi postoje već i danas u RH i koji, podložni sasvim drugim propisima od knjižnica, funkcioniraju na sasvim zasebnim osnovama i bez privilegija i zakonske zaštite u određenim slučajevima, ili posebnih funkcija koje izlaze iz njihove temeljne društvene svrhe i javnog interesa. Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne / narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (Stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, a što je postojeći Zakon stavio izvan snage i otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Isto tako, ponovo se koristi pojam javne knjižnice; neusklađenost u tretiranju knjižnica u sastavu: jednom predstavljaju ustrojstvenu jedinicu, dok u školskim ustanovama, visokoškolskim učilištima i javnim znanstvenim institucijama predstavljaju sastavni dio ustanove. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…, te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“ Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. Prihvaćen Brisan
523 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. U članku 44. ne spominje se izrijekom tko ima nadzor nad radom znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Predlaže se dopuna novim stavkom (4) na sljedeći način: (4) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. Prihvaćen Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju.
524 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. Članak 43 (1)... Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica ili druga knjižnica koju ministarstvo nadležno za poslove kulture ovlasti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. Prihvaćen Prihvaćen.
525 Zrinka Udiljak Bugarinovski I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 8 (1)…. Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, knjižnica na visokom učilištu, znanstvena, specijalna te knjižnica vjerske zajednice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. OBRAZLOŽENJE: Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi, a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nejasno je zašto se uopće odstupilo od ovog naziva. Nije jasno što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica. To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 8 (2)…. Pojedine knjižnice mogu prema potrebi obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili jasno navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. OBRAZLOŽENJE: Ovo može otvoriti prostor za malverzacije, na primjer da se smanji broj knjižnica, da se jedna ugasi, jer ta druga može preuzeti funkciju prve. Prihvaćen Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku. Propisano u članku 10. Zakona da poslove narodne knjižnice može obavljati i neka druga knjižnica što se uređuje ugovorom
526 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. Članak 30. (1)… Sredstva za rad knjižnica osigurava osnivač, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za program, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. Prihvaćen Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima.
527 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. Članak 24. (1)… Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 24, st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja. OBRAZLOŽENJE: S obzirom da u većini knjižnica u sastavu rade od jedne do tri1-3 osobe, voditelj knjižnice u sastavu radi velik dio stručnih knjižničarskih poslova, stoga mora imati stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja (diplomirani knjižničar). Prihvaćen Prihvaćeno. U članku 20. propisani uvjeti za ravnatelja javne knjižnice.
528 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 19, promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice na prijedlog ravnatelja ‒razmatra i nadzire izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe na prijedlog ravnatelja ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju stručna znanja. A ako već donose planove moraju ih moći i nadzirati, a ne samo razmatrati. Prihvaćen Prihvaćeno
529 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. Članak 17(1)... Tijela javne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 17., st. 1. treba izmijeniti tako da glasi: Tijela samostalne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Tijela knjižnice u sastavu su: voditelj i Knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Predlagatelj u nekoliko navrata različito definira javnu knjižnicu, ponekad kao isključivo samostalnu (čl. 3. i čl. 17.), a ponekad kao knjižnicu u sastavu čiji je osnivač u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske (čl. 10.). Knjižnice u sastavu nemaju ravnatelje, niti upravna vijeća. Velika je šteta što je Predlagatelj odustao od tijela knjižnični odbor, koji je svojevrsna kombinacija upravnog i stručnog tijela, a kojeg su imale knjižnice u sastavu. Javne knjižnice mogu biti samostalne i knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu RH ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Članak 17(2)... Privatna knjižnica ima tijela propisana posebnim zakonom te stručno vijeće sukladno odredbama ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. Prihvaćen Ne prihvaća se, Nacrt prijedloga zakona ne poznaje pojam samostalne knjižnice, te su sukladno tome općenito propisana tijela knjižnice, a kroz odredbe cijelog zakona su propisane i iznimke od ove odredbe, ovisno o tome radi li se o knjižnici ili knjižnici u sastavu te o tome radi li se o privatnoj ili javnoj knjižnici. Također, odredba stavka 2. ne prihvaća se brisati iz razloga što privatna knjižnica može biti osnovana i u drugom pravnom obliku osim kao ustanova te za te druge pravne oblike posebni zakoni propisuju njihova tijela, tako da se za te pravne oblike ovim zakonom nije moguće propisati tijela nego se mora propisati iznimka.
530 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. Članak. 15 (2)... Odluku o prestanku i statusnim promjenama javnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 15., st. 2. treba izmijeniti tako da glasi: Odluku o prestanku i statusnim promjenama samostalnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima. Prihvaćen Prihvaćeno.
531 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. Članak 9…. Knjižnica se može osnovati kao ustanova, zaklada, zadruga, udruga ili trgovačko društvo, osim ako ovim Zakonom nije drukčije uređeno. Radi se o pravno neodrživoj konstrukciji na više nivoa, koja potpuno nepotrebno otvara nepremostive dvojbe i, u krajnjoj posljedici, postojanje bilo kakvog knjižničnog sustava čini neodrživim, pa se kao takav u cijelom tekstu mora odbaciti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. OBRAZLOŽENJE: Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotrebni pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Donje obrazloženje naravno, ne mora se dalje čitati ako je predlagač zabunom zamijenio knjižnicu sa knjižarom. Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na "javne" i "privatne", umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Tako za tzv. „privatne knjižnice“ ne bi vrijedili čak niti oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju posebni temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. Dakle, posebno samostalna, knjižnica NE može funkcionirati kao samostalno trgovačko društvo za privatni profit, jer bi se tu radilo o trgovačkom društvu, a ne knjižnici. Takvo trgovačko društvo, ili zadruga, već je u svim detaljima, kao i temeljnim svrhama propisano u Zakonu o trgovačkim društvima i nema zakonskih uvjeta niti potrebe stavljati ga u Zakon u knjižnicama. Dakle, radilo bi se o društvima koja se bave komercijalizacijom informacija za privatni interes, a koja i danas već postoje (primjer: IUS Info servis) i kao takva su moguća, s time što se tada ne radi o knjižnicama i takve su djelatnosti s razlogom i strogo odvojene od knjižnica. Razlog je, osim služenja javnom interesu i građanima, i u tome što knjižnice iz tog svog statusa crpe i neke specifične povlastice i pravnu zaštitu u propisima i u društvu, npr. kroz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredbi EU o zaštiti osobnih podataka, kroz školske, obrazovne, proračunske propise, propise iz područja poreza, kulture, financiranje projekata poput digitalizacije itd. i sl. NEPROFITNOST kao osnovna karakteristika knjižnica važna je i zbog natječaja za različite javne projekte financiranja na državnom, europskom i svjetskom nivou, koji smiju podupirati samo takvu djelatnost i samostalna trgovačka i privatno-interesna društva po logici tu ne mogu pripadati. Sve navedeno NE može, po zakonodavnoj logici, pravilima tržišnog natjecanja koja bi time bila narušena i dr. razlozima specifičnim za trgovačka društva ili zadruge, biti primijenjeno na komercijalno-profitne oblike udruživanja poput trgovačkih društava ili zadruga, koje su već strogo regulirane posebnim zakonima, organizirane na privatno-interesnoj bazi i za koje vrijede sasvim drugi prateći propisi, od računovodstvenih, financijskih, do organizacijskih. Takvo miješanje organizacijskih i vlasničkih oblika bilo bi u potpunom neskladu s funkcioniranjem ostalih knjižnica i njihovom temeljnom svrhom, onemogućili bi kao što je već rečeno i usklađivanje unutar matične djelatnosti, knjižničnih sustava i dr. Trgovačko društvo može, i zakonodavnih prepreka nema, osnovati i imati knjižnicu u svom sastavu, pa tako početak čl. 9. Prijedloga može glasiti i "knjižnicu može osnovati...ustanova, zaklada...", no to nema smisla posebno isticati u propisu, jer se i sadašnjim zakonom to podrazumijeva putem odredbe o drugim pravnim i fizičkim osobama, koja mu, temeljno usklađena s ostalim knjižnicama, bez prepreka može pomoći u ostvarivanju ciljeva tog društva. No, samostalna knjižnica u takvom privatnom vlasničkopravnom okviru nije ništa drugo nego komercijalni informacijski servis, kakvi postoje već i danas u RH i koji, podložni sasvim drugim propisima od knjižnica, funkcioniraju na sasvim zasebnim osnovama i bez privilegija i zakonske zaštite u određenim slučajevima, ili posebnih funkcija koje izlaze iz njihove temeljne društvene svrhe i javnog interesa. Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne / narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (Stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, a što je postojeći Zakon stavio izvan snage i otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Isto tako, ponovo se koristi pojam javne knjižnice; neusklađenost u tretiranju knjižnica u sastavu: jednom predstavljaju ustrojstvenu jedinicu, dok u školskim ustanovama, visokoškolskim učilištima i javnim znanstvenim institucijama predstavljaju sastavni dio ustanove. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…, te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“ Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. Prihvaćen Brisan
532 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. Članak 8 (1)…. Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, knjižnica na visokom učilištu, znanstvena, specijalna te knjižnica vjerske zajednice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. OBRAZLOŽENJE: Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi, a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nejasno je zašto se uopće odstupilo od ovog naziva. Nije jasno što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica. To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. Članak 8 (2)…. Pojedine knjižnice mogu prema potrebi obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili jasno navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. OBRAZLOŽENJE: Ovo može otvoriti prostor za malverzacije, na primjer da se smanji broj knjižnica, da se jedna ugasi, jer ta druga može preuzeti funkciju prve. Prihvaćen Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku. Propisano u članku 10. Zakona da poslove narodne knjižnice može obavljati i neka druga knjižnica što se uređuje ugovorom
533 Zrinka Udiljak Bugarinovski PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Podržavam komentar Hrvatskog knjižničarskog društva koji glasi: "Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručno odbor HKD-a da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." Prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
534 Ljiljana Črnjar I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. Školska knjižnica je knjižnica u sastavu s najčešće samo jednim zaposlenim knjižničarem stoga ne može imati stručno vijeće. Predlažem izmjenu: Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće. Stručno vijeće se ne osniva u slučajevima kada je voditelj ujedno i jedini zaposleni u knjižnici. Prihvaćen Odredba brisana a člankom 22. je propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja čime je udovoljeno prijedlogu, a člankom 21. je propisano koje knjižnice obvezno imaju stručno vijeće.
535 Dubravka Šurlan PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U potpunosti podržavam komentare Hrvatskoga knjižničarskog društva na Uvodni dio prijedloga teksta Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti i to: "2. KOMENTAR PRIJEDLOGA ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI S OBZIROM NA DJELOKRUG HRVATSKE KNJIŽNICE ZA SLIJEPE Smatramo da se pitanje statusa Hrvatske knjižnice za slijepe treba razjasniti i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Naime, Hrvatska knjižnica za slijepe, iako javna ustanova u kulturi čiju djelatnost financira Ministarstvo kulture, nije razvrstana u upisnik knjižnica pri Ministarstvu kulture. Zbog specifičnosti i ključne uloge koju knjižnica zauzima s obzirom na proizvodnju i distribuciju građe u pristupačnim formatima predlažemo da joj se dodijeli status matičnosti koji bi bio posebno istaknut i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. U nastavku ćemo pobrojati činjenice i navesti prijedlog statusa te sukladno tome prokomentirati Prijedlog zakona. Činjenice o Hrvatskoj knjižnici za slijepe: Hrvatska knjižnica za slijepe javna je ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou preko 50 godina pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. U ime Republike Hrvatske osnivačka prava obavlja Vlada Republike Hrvatske. Sredstva osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Hrvatska knjižnica za slijepe sastoji se od posudbenog odjela, odjela za proizvodnju zvučnih izdanja i tiskare za brajicu. Budući da sama proizvodi svoj fond u pristupačnim formatima (brajica, zvučna knjiga i strojno čitljivi oblici), 80% osoblja čine osobe koje nisu knjižničarske struke. Po sadržaju je fond knjižnice identičan fondu narodnih knjižnica ali je po formi specifičan. Uključena je u rad međunarodne Sekcije knjižnica koje pružaju usluge osobama kojima standardni tisak nije čitljiv (Libraries serving persons with print disabilities section) pri IFLA-i. Slijedom toga njezine su posebne zadaće: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s prije svega narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi U listopadu ove godine će Ugovor iz Marakeša stupiti na snagu što će predstavljati prijeloman trenutak za proizvodnju i razmjenu građe u pristupačnim formatima na nacionalnom ali prije svega međunarodnom nivou. Hrvatska knjižnica za slijepe će se uključiti u međunarodnu platformu i steći u okviru Ugovora iz Marakeša status ovlaštenog subjekta. PRIJEDLOG STATUSA: Hrvatska knjižnica za slijepe nije specijalna knjižnica već zaslužuje status matične narodne knjižnice za osobe kojima standardni tisak nije čitljiv (u svijetu knjižnice poput Hrvatske knjižnice za slijepe imaju status nacionalne ili narodne knjižnice za osobe kojim standardni tisak nije čitljiv ili pak institucije koja na nacionalnom nivou pruža usluge osobama kojim standardni tisak nije čitljiv). U skladu s time Hrvatska knjižnica za slijepe bi trebala biti repozitorij građe proizvedene u pristupačnim formatima, brinuti o politici proizvodnje i distribucije dotične građe, te razvoju usluga i standarda za korisnike kojima standardni tisak nije čitljiv. Imajući sve navedeno na umu, predlažemo da se u Prijedlogu Zakona uvrsti i istakne zasebnim člankom status i djelokrug Hrvatske knjižnice za slijepe kako slijedi: Članak... (1) Hrvatska knjižnica za slijepe je javna ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. (2) Hrvatska knjižnica za slijepe središnja je knjižnica za knjižnične usluge namijenjene osobama kojima standardni tisak nije čitljiv. (3) Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. (4) Sredstva za rad osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Članak ... Zadaće Hrvatska knjižnice za slijepe su: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi - okupljanje obveznog primjerka građe proizvedene u pristupačnim formatima na području Republike Hrvatske - praćenje programa proizvodnje pristupačnih formata na području Republike Hrvatske - obavljanje drugih zadaća predviđenih drugim propisima i Statutom Hrvatske knjižnice za slijepe" Prihvaćen Razmotreno i prihvaćeno. Novi Zakon o knjižnicama uređuje status i položaj Hrvatske knjižnice za slijepe.
536 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U potpunosti podržavam komentare Hrvatskoga knjižničarskog društva na Uvodni dio prijedloga teksta Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti i to: "2. KOMENTAR PRIJEDLOGA ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI S OBZIROM NA DJELOKRUG HRVATSKE KNJIŽNICE ZA SLIJEPE Smatramo da se pitanje statusa Hrvatske knjižnice za slijepe treba razjasniti i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Naime, Hrvatska knjižnica za slijepe, iako javna ustanova u kulturi čiju djelatnost financira Ministarstvo kulture, nije razvrstana u upisnik knjižnica pri Ministarstvu kulture. Zbog specifičnosti i ključne uloge koju knjižnica zauzima s obzirom na proizvodnju i distribuciju građe u pristupačnim formatima predlažemo da joj se dodijeli status matičnosti koji bi bio posebno istaknut i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. U nastavku ćemo pobrojati činjenice i navesti prijedlog statusa te sukladno tome prokomentirati Prijedlog zakona. Činjenice o Hrvatskoj knjižnici za slijepe: Hrvatska knjižnica za slijepe javna je ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou preko 50 godina pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. U ime Republike Hrvatske osnivačka prava obavlja Vlada Republike Hrvatske. Sredstva osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Hrvatska knjižnica za slijepe sastoji se od posudbenog odjela, odjela za proizvodnju zvučnih izdanja i tiskare za brajicu. Budući da sama proizvodi svoj fond u pristupačnim formatima (brajica, zvučna knjiga i strojno čitljivi oblici), 80% osoblja čine osobe koje nisu knjižničarske struke. Po sadržaju je fond knjižnice identičan fondu narodnih knjižnica ali je po formi specifičan. Uključena je u rad međunarodne Sekcije knjižnica koje pružaju usluge osobama kojima standardni tisak nije čitljiv (Libraries serving persons with print disabilities section) pri IFLA-i. Slijedom toga njezine su posebne zadaće: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s prije svega narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi U listopadu ove godine će Ugovor iz Marakeša stupiti na snagu što će predstavljati prijeloman trenutak za proizvodnju i razmjenu građe u pristupačnim formatima na nacionalnom ali prije svega međunarodnom nivou. Hrvatska knjižnica za slijepe će se uključiti u međunarodnu platformu i steći u okviru Ugovora iz Marakeša status ovlaštenog subjekta. PRIJEDLOG STATUSA: Hrvatska knjižnica za slijepe nije specijalna knjižnica već zaslužuje status matične narodne knjižnice za osobe kojima standardni tisak nije čitljiv (u svijetu knjižnice poput Hrvatske knjižnice za slijepe imaju status nacionalne ili narodne knjižnice za osobe kojim standardni tisak nije čitljiv ili pak institucije koja na nacionalnom nivou pruža usluge osobama kojim standardni tisak nije čitljiv). U skladu s time Hrvatska knjižnica za slijepe bi trebala biti repozitorij građe proizvedene u pristupačnim formatima, brinuti o politici proizvodnje i distribucije dotične građe, te razvoju usluga i standarda za korisnike kojima standardni tisak nije čitljiv. Imajući sve navedeno na umu, predlažemo da se u Prijedlogu Zakona uvrsti i istakne zasebnim člankom status i djelokrug Hrvatske knjižnice za slijepe kako slijedi: Članak... (1) Hrvatska knjižnica za slijepe je javna ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. (2) Hrvatska knjižnica za slijepe središnja je knjižnica za knjižnične usluge namijenjene osobama kojima standardni tisak nije čitljiv. (3) Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. (4) Sredstva za rad osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Članak ... Zadaće Hrvatska knjižnice za slijepe su: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi - okupljanje obveznog primjerka građe proizvedene u pristupačnim formatima na području Republike Hrvatske - praćenje programa proizvodnje pristupačnih formata na području Republike Hrvatske - obavljanje drugih zadaća predviđenih drugim propisima i Statutom Hrvatske knjižnice za slijepe" Prihvaćen Prihvaćeno. U Nacrt prijedloga zakona unesene su odredbe o knjižnici za slijepe te je na navedeni način propisan njezin status i zadaće.
537 Ljiljana Črnjar I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. Stavak 2. Nije navedeno koja druga vrsta knjižnice može obavljati djelatnost narodne knjižnice na području određene općine kada je ta općina izuzeta obveze da osniva narodnu knjižnicu samostalno ili u suradnji s drugom općinom. Kako ne bi došlo do pogrešnih interpretacija, predlažem dopunu ( na način kao u trenutnom Zakonu ): Općine i gradovi s više od 3000 stanovnika dužni su samostalno ili zajedno osnovati i financirati narodnu knjižnicu kao ustanovu te njezine podružnice na navedenom području, osim u slučaju kada djelatnost narodne knjižnice obavlja koja sveučilišna ili općeznanstvena knjižnica na njihovu području. Stavak 3. Povjeravanjem djelatnosti osniva se podružnica, prema tome je potrebna izmjena ili u te ili i: „::u drugoj općini i gradu te /i osigurati osnivanje podružnice te narodne knjižnice na svojem području. Stavak 4. Nije realno očekivati da da će se putem bibliobusne službe moći osigurati knjižnične usluge „za svako naselje“ kako se navodi u ovom stavku. Predlažem izmjenu i dopunu: U svrhu osiguranja knjižničnih usluga za stanovništvo udaljenih područja i onih skupina korisnika kojima su potrebne posebne usluge i dostava građe, općine i gradovi dužni su, u suradnji s narodnom knjižnicom na svom području ili županijskom matičnom knjižnicom te županijom osigurati uslugu pokretne knjižnice sukladno ovom Zakonu a na temelju stručnog mišljenja županijske matične službe. Radi osiguranja ravnomjernog kulturnog razvitka na svom području, županije su, zajedno s općinama i gradovima obvezne osigurati uvjete za osnivanje i rad bibliobusnih službi. Prihvaćen Stavak 2. - druga knjižnica na njihovu području za rad koje su osigurali sredstva. Stavak 4. - ne prihvaća se, predložena odredba je preciznija i unošenje izraza naselje pridonosi preciznosti ove odredbe. Stavka 3. - ne prihvaća se, prilikom formiranja odredbe uzete su obzir stvarno stanje i ekonomske mogućnosti pojedinih jedinica lokalne samouprave
538 Ljiljana Črnjar I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. Ima li doista realne potrebe da se u jedan sasvim uređen sustav unosi kaos i terminološka zbrka po pitanju načina osnivanja, vrste knjižnice, osnivača i svih mogućih formalnopravnih kombinacija kad npr. narodnu knjižnicu osniva pravna osoba u vlasništvu JLS ili JLS i pravna osoba ili JLS, pravna i fizička osoba itd. To je u suprotnosti s međunarodnim smjernicama koje ističu da je „Odgovornost za narodnu knjižnicu na mjesnim i nacionalnim vlastima“ (UNESCO-v Manifest za narodne knjižnice, 1994.), a ne privatnim ili fizičkim osobama s njima u odnosu. Članak u potpunosti treba ukloniti odnosno redefinirati te, što se tiče narodnih knjižnica predlažem: Narodnu knjižnicu kao samostalnu javnu ustanovu može osnovati Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Prihvaćen Uvjetima i standardima propisano je osnivanje svih vrsta knjižnica, pa tako i narodne knjižnice.
539 Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. čl. 50. st. 3. - Dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. Prihvaćen Prihvaćen.
540 Ljiljana Črnjar I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. Ustanove, zadruge i sl. nisu profesionalni oblik djelatnosti te je za struku neprihvatljivo da su zakonski izjednačene. Udruge i slični subjekti kao i do sada mogu imati zbirke knjiga za svoje članstvo ali ne treba imati pretenzije da postanu knjižnice. Jedino kao neprofitne ustanove knjižnice mogu osigurati jednakopravnost pristupa informacijama svim građanima i korisničkim skupinama te je nerazumljiva intencija zakonodavca za knjižnicom kao trgovačkim društvom. Prijedlog teksta (kao u dosadašnjem zakonu): Knjižnice se mogu osnovati kao samostalne ustanove ili samostalne javne ustanove. Pod uvjetima propisanim ovim Zakonom knjižničnu djelatnost mogu obavljati i druge ustanove i pravne osobe, pri čemu se radi obavljanja knjižnične djelatnosti moraju ustanoviti posebne ustrojbene jedinice ovih ustanova i drugih pravnih osoba (u daljnjem tekstu: knjižnice u sastavu). Prihvaćen Brisan
541 Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. Predlaže se dopuna novim stavkom (4) na sljedeći način: (4) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. Prihvaćen Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju.
542 Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. Prihvaćen Prihvaćen.
543 Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. Prihvaćen Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima.
544 Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. Članak 24, st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja. OBRAZLOŽENJE: S obzirom da u većini knjižnica u sastavu rade od jedne do tri osobe, voditelj knjižnice u sastavu radi velik dio stručnih knjižničarskih poslova, stoga mora imati stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja (diplomirani knjižničar). Prihvaćen Prihvaćeno. U članku 20. propisani uvjeti za ravnatelja javne knjižnice.
545 Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. Članak 19, promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice na prijedlog ravnatelja ‒razmatra i nadzire izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe na prijedlog ravnatelja ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju stručna znanja. A ako već donose planove moraju ih moći i nadzirati, a ne samo razmatrati. Prihvaćen Prihvaćeno
546 Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. Članak 17., st. 1. treba izmijeniti tako da glasi: Tijela samostalne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Tijela knjižnice u sastavu su: voditelj i Knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Predlagatelj u nekoliko navrata različito definira javnu knjižnicu, ponekad kao isključivo samostalnu (čl. 3. i čl. 17.), a ponekad kao knjižnicu u sastavu čiji je osnivač u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske (čl. 10.). Knjižnice u sastavu nemaju ravnatelje, niti upravna vijeća. Velika je šteta što je Predlagatelj odustao od tijela knjižnični odbor, koji je svojevrsna kombinacija upravnog i stručnog tijela, a kojeg su imale knjižnice u sastavu. Javne knjižnice mogu biti samostalne i knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu RH ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Članak 17(2)... Privatna knjižnica ima tijela propisana posebnim zakonom te stručno vijeće sukladno odredbama ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. Članak 17(2)... Privatna knjižnica ima tijela propisana posebnim zakonom te stručno vijeće sukladno odredbama ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. Članak 17(2)... Privatna knjižnica ima tijela propisana posebnim zakonom te stručno vijeće sukladno odredbama ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. Prihvaćen Ne prihvaća se, Nacrt prijedloga zakona ne poznaje pojam samostalne knjižnice, te su sukladno tome općenito propisana tijela knjižnice, a kroz odredbe cijelog zakona su propisane i iznimke od ove odredbe, ovisno o tome radi li se o knjižnici ili knjižnici u sastavu te o tome radi li se o privatnoj ili javnoj knjižnici. Također, odredba stavka 2. ne prihvaća se brisati iz razloga što privatna knjižnica može biti osnovana i u drugom pravnom obliku osim kao ustanova te za te druge pravne oblike posebni zakoni propisuju njihova tijela, tako da se za te pravne oblike ovim zakonom nije moguće propisati tijela nego se mora propisati iznimka.
547 Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. Čl. 15., st. 2. treba izmijeniti tako da glasi: Odluku o prestanku i statusnim promjenama samostalnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima. Prihvaćen Prihvaćeno.
548 Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. Radi se o pravno neodrživoj konstrukciji na više nivoa, koja potpuno nepotrebno otvara nepremostive dvojbe i, u krajnjoj posljedici, postojanje bilo kakvog knjižničnog sustava čini neodrživim, pa se kao takav u cijelom tekstu mora odbaciti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. OBRAZLOŽENJE: Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotrebni pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Donje obrazloženje naravno, ne mora se dalje čitati ako je predlagač zabunom zamijenio knjižnicu sa knjižarom. Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na "javne" i "privatne", umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Tako za tzv. „privatne knjižnice“ ne bi vrijedili čak niti oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju posebni temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. Dakle, posebno samostalna, knjižnica NE može funkcionirati kao samostalno trgovačko društvo za privatni profit, jer bi se tu radilo o trgovačkom društvu, a ne knjižnici. Takvo trgovačko društvo, ili zadruga, već je u svim detaljima, kao i temeljnim svrhama propisano u Zakonu o trgovačkim društvima i nema zakonskih uvjeta niti potrebe stavljati ga u Zakon u knjižnicama. Dakle, radilo bi se o društvima koja se bave komercijalizacijom informacija za privatni interes, a koja i danas već postoje (primjer: IUS Info servis) i kao takva su moguća, s time što se tada ne radi o knjižnicama i takve su djelatnosti s razlogom i strogo odvojene od knjižnica. Razlog je, osim služenja javnom interesu i građanima, i u tome što knjižnice iz tog svog statusa crpe i neke specifične povlastice i pravnu zaštitu u propisima i u društvu, npr. kroz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredbi EU o zaštiti osobnih podataka, kroz školske, obrazovne, proračunske propise, propise iz područja poreza, kulture, financiranje projekata poput digitalizacije itd. i sl. NEPROFITNOST kao osnovna karakteristika knjižnica važna je i zbog natječaja za različite javne projekte financiranja na državnom, europskom i svjetskom nivou, koji smiju podupirati samo takvu djelatnost i samostalna trgovačka i privatno-interesna društva po logici tu ne mogu pripadati. Sve navedeno NE može, po zakonodavnoj logici, pravilima tržišnog natjecanja koja bi time bila narušena i dr. razlozima specifičnim za trgovačka društva ili zadruge, biti primijenjeno na komercijalno-profitne oblike udruživanja poput trgovačkih društava ili zadruga, koje su već strogo regulirane posebnim zakonima, organizirane na privatno-interesnoj bazi i za koje vrijede sasvim drugi prateći propisi, od računovodstvenih, financijskih, do organizacijskih. Takvo miješanje organizacijskih i vlasničkih oblika bilo bi u potpunom neskladu s funkcioniranjem ostalih knjižnica i njihovom temeljnom svrhom, onemogućili bi kao što je već rečeno i usklađivanje unutar matične djelatnosti, knjižničnih sustava i dr. Trgovačko društvo može, i zakonodavnih prepreka nema, osnovati i imati knjižnicu u svom sastavu, pa tako početak čl. 9. Prijedloga može glasiti i "knjižnicu može osnovati...ustanova, zaklada...", no to nema smisla posebno isticati u propisu, jer se i sadašnjim zakonom to podrazumijeva putem odredbe o drugim pravnim i fizičkim osobama, koja mu, temeljno usklađena s ostalim knjižnicama, bez prepreka može pomoći u ostvarivanju ciljeva tog društva. No, samostalna knjižnica u takvom privatnom vlasničkopravnom okviru nije ništa drugo nego komercijalni informacijski servis, kakvi postoje već i danas u RH i koji, podložni sasvim drugim propisima od knjižnica, funkcioniraju na sasvim zasebnim osnovama i bez privilegija i zakonske zaštite u određenim slučajevima, ili posebnih funkcija koje izlaze iz njihove temeljne društvene svrhe i javnog interesa. Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne / narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (Stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, a što je postojeći Zakon stavio izvan snage i otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Isto tako, ponovo se koristi pojam javne knjižnice; neusklađenost u tretiranju knjižnica u sastavu: jednom predstavljaju ustrojstvenu jedinicu, dok u školskim ustanovama, visokoškolskim učilištima i javnim znanstvenim institucijama predstavljaju sastavni dio ustanove. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…, te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“ Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. Prihvaćen Brisan
549 Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. čl. 8. st. 2. Brisati ili jasno navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. OBRAZLOŽENJE: Ovo može otvoriti prostor za malverzacije, na primjer da se smanji broj knjižnica, da se jedna ugasi, jer ta druga može preuzeti funkciju prve. OBRAZLOŽENJE: Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi, a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nejasno je zašto se uopće odstupilo od ovog naziva. Nije jasno što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica. To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. Prihvaćen Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku.
550 Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. Članak 4., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Na jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu koja ima obilježja kulturnog dobra, odnosno koja je od posebnog značenja ili vrijednosti, primjenjuju se i propisi o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Članak 4., st. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Jedinstveni i rijetki knjižnični primjerci ili zbirke knjiga, novina, časopisa te pojedinačni primjerci i zbirke građe posebne vrste (rukopisi, kartografska građa, grafička građa, muzikalije, sitni tisak i druga građa) mogu imati status kulturnog dobra. Svojstvo knjižničnoga kulturnog dobra utvrđuje se temeljem kriterija starosti i rijetkosti te drugih kriterija za procjenu njegove umjetničke i znanstvene vrijednosti kao i društvene i povijesne važnosti. Katalozi/inventari, odnosno pojedinačni opisi ove knjižnične građe sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Godina nastanka je samo jedan od formalnih kriterija za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra – starost. Navedena godina 1850. međunarodno je uvriježena kao gornja granica za određivanje stare knjige. Uzima se zato što označava promjenu načina tiskanja knjiga – od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama itd. Stoga se ta godina ne može primijeniti na rukopise i 'drugu knjižničnu građu'. To bi značilo da se sve što je u knjižnicama, a nastalo je do 1850., automatski proglasi kulturnim dobrom. A kulturno dobro može biti i druga knjižnična građa novijeg datuma, npr. obvezni primjerak! Sukladno ovom prijedlogu obvezni primjerak namijenjen je korištenju i posudbi pa se izgubilo svojstvo arhivskog primjerka što je u suprotnosti sa Preporukama vijeća Europe iz 2000. g. Za takvu građu pri utvrđivanju svojstva kulturnog dobra moraju se primijeniti i drugi kriteriji osim njezine starosti. Iz svega proizlazi da se zakonom isključuje velika količina građe koja je kulturno dobro, ali kao takvo nije registrirana ili se pak nalazi u knjižnicama koje zakonodavac ne prepoznaje kao javne. Time je izravno ugrožena velika količina kulturne baštine koja se nalazi npr. u specijalnim knjižnicama (u ovom prijedlogu poznate kao knjižnice vjerskih zajednica) i nije dosad registrirana kao kulturno dobro (iako ima svojstva istog). Nadalje, u tijeku je javna rasprava o Prijedlogu Zakona i izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koji se u hitnom postupku (kao razlog je navedeno i donošenje ovog Zakona, koji se donosi u redovitoj proceduri i nije prošao javnu raspravu) usklađuje i s ovim Prijedlogom Zakona. U prijedlogu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predlaže se čl. 99a koji određuje se također odnosi samo na javne knjižnice, ponovo isključujući knjižničnu građu kao kulturno dobro kod drugih imatelja. Na kraju, niti je ovim Prijedlogom niti prijedlogom Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predviđeno izdvajanje više sredstava iz Državnog proračuna. Iz toga se postavlja pitanje na koji će način financirati iznimno skupi konzervatorski i restauratorski radovi na građi, kada trenutno nisu financirani ni postupci preventivne zaštite građe koja već je registrirano kulturno dobro. Prihvaćen Prihvaćeno i regulirano u članku 44. Nacrta prijedloga Zakona
551 Ljiljana Črnjar I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. Javna knjižnica - Sudeći prema definiciji radi se o narodnoj knjižnici. Do sada ovaj termin nije imao široki primjenu kao alternativni za narodnu knjižnicu već se koristio u kontekstu javne ustanove (knjižnica se osniva kao javna ustanova odnosno ustanova koja obavlja javnu službu). Također narodne knjižnice kao javne ustanove do sada su, prema važećem Zakonu mogli osnovati RH, Grad Zagreb, gradovi i općine, ne i druge pravne osobe što je u skladu s međunarodnim preporukama i smjernicama. „Odgovornost za narodnu knjižnicu na mjesnim i nacionalnim vlastima“ (UNESCO-v Manifest za narodne knjižnice, 1994.) Time se osigurava transparentnost djelovanja, nepristran odnos i jednakost u pristupu informacijama za sve građane. „Službe se narodne knjižnice zasnivaju na jednakosti pristupa svima, bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj… Usluge su narodne knjižnice u načelu besplatne.“ (UNESCO-v Manifest za narodne knjižnice, 1994.) Stoga je potrebno redefinirati pojam. Prihvaćen Nije prihvaćeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojoj su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke.
552 Ljiljana Črnjar I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Prijedlog novog teksta: Knjižnična djelatnost od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice kao javnu službu. Prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživa njezinu osobitu zaštitu. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe.
553 Ljiljana Črnjar I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Iz ovoga Prijedloga su izostavljene sve temeljne odrednice koje su navedene u postojećem Zakonu a to je da je knjižnična djelatnost od interesa za RH, da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice i da se ona obavlja kao javna služba. Svođenje čitave djelatnosti samo na građu nije prihvatljivo budući da je građa samo jedan od njenih segmenata uz usluge, programe, rad stručnog knjižničnog osoblja i sva druga područja rada knjižnica. Prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe.
554 Hrvatsko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. Članak 50. (3) dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. Prihvaćen Prihvaćen.
555 Hrvatsko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. U članku 44. ne spominje se izrijekom tko ima nadzor nad radom znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Predlaže se dopuna novim stavkom (4) na sljedeći način: (4) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. Prihvaćen Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju.
556 Hrvatsko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. Čl. 43. st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. Prihvaćen Prihvaćen.
557 Hrvatsko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, VIII. HRVATSKO KNJIŽNIČNO VIJEĆE U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. Prihvaćen Ne prihvaća se. Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo ministra kulture te nije tijelo državne uprave i ne može predlagati već samo savjetovati odnosno davati mišljenja. U odnosu na stručnost sastava ne stoji iznesena tvrdnja budući da članak 38. naglašava da član Vijeća može biti samo istaknuti stručnjak iz područja knjižničarske djelatnosti.
558 Hrvatsko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. Članak 34. (1) treba glasiti: Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE Usklađeno prema člancima u prethodnom tekstu. Prihvaćen Prihvaćeno. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja.
559 Hrvatsko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. Prihvaćen Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima.
560 Hrvatsko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. Članak 24, st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja. OBRAZLOŽENJE: S obzirom da u većini knjižnica u sastavu rade od jedne do tri osobe, voditelj knjižnice u sastavu radi velik dio stručnih knjižničarskih poslova, stoga mora imati stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja (diplomirani knjižničar). Prihvaćen Prihvaćeno. U članku 20. propisani uvjeti za ravnatelja javne knjižnice.
561 Hrvatsko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. Članak 19, promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice na prijedlog ravnatelja ‒razmatra i nadzire izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe na prijedlog ravnatelja ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju stručna znanja. A ako već donose planove moraju ih moći i nadzirati, a ne samo razmatrati. Prihvaćen Prihvaćeno
562 Hrvatsko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. Članak 17., st. 1. treba izmijeniti tako da glasi: Tijela samostalne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Tijela knjižnice u sastavu su: voditelj i Knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Predlagatelj u nekoliko navrata različito definira javnu knjižnicu, ponekad kao isključivo samostalnu (čl. 3. i čl. 17.), a ponekad kao knjižnicu u sastavu čiji je osnivač u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske (čl. 10.). Knjižnice u sastavu nemaju ravnatelje, niti upravna vijeća. Velika je šteta što je Predlagatelj odustao od tijela knjižnični odbor, koji je svojevrsna kombinacija upravnog i stručnog tijela, a kojeg su imale knjižnice u sastavu. Javne knjižnice mogu biti samostalne i knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu RH ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Prihvaćen Ne prihvaća se, Nacrt prijedloga zakona ne poznaje pojam samostalne knjižnice, te su sukladno tome općenito propisana tijela knjižnice, a kroz odredbe cijelog zakona su propisane i iznimke od ove odredbe, ovisno o tome radi li se o knjižnici ili knjižnici u sastavu te o tome radi li se o privatnoj ili javnoj knjižnici.
563 Hrvatsko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. Čl. 15., st. 2. treba izmijeniti tako da glasi: Odluku o prestanku i statusnim promjenama samostalnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima. Prihvaćen Prihvaćeno.
564 Hrvatsko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne i specijalne, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima po pitanju vjerskih knjižnica i naziva visokoškolske knjižnice. Prihvaćen Prihvaćen.
565 Hrvatsko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. OBRAZLOŽENJE: Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotrebni pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Donje obrazloženje naravno, ne mora se dalje čitati ako je predlagač zabunom zamijenio knjižnicu sa knjižarom. Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na "javne" i "privatne", umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Tako za tzv. „privatne knjižnice“ ne bi vrijedili čak niti oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju posebni temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. Dakle, posebno samostalna, knjižnica NE može funkcionirati kao samostalno trgovačko društvo za privatni profit, jer bi se tu radilo o trgovačkom društvu, a ne knjižnici. Takvo trgovačko društvo, ili zadruga, već je u svim detaljima, kao i temeljnim svrhama propisano u Zakonu o trgovačkim društvima i nema zakonskih uvjeta niti potrebe stavljati ga u Zakon u knjižnicama. Dakle, radilo bi se o društvima koja se bave komercijalizacijom informacija za privatni interes, a koja i danas već postoje (primjer: IUS Info servis) i kao takva su moguća, s time što se tada ne radi o knjižnicama i takve su djelatnosti s razlogom i strogo odvojene od knjižnica. Razlog je, osim služenja javnom interesu i građanima, i u tome što knjižnice iz tog svog statusa crpe i neke specifične povlastice i pravnu zaštitu u propisima i u društvu, npr. kroz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredbi EU o zaštiti osobnih podataka, kroz školske, obrazovne, proračunske propise, propise iz područja poreza, kulture, financiranje projekata poput digitalizacije itd. i sl. NEPROFITNOST kao osnovna karakteristika knjižnica važna je i zbog natječaja za različite javne projekte financiranja na državnom, europskom i svjetskom nivou, koji smiju podupirati samo takvu djelatnost i samostalna trgovačka i privatno-interesna društva po logici tu ne mogu pripadati. Sve navedeno NE može, po zakonodavnoj logici, pravilima tržišnog natjecanja koja bi time bila narušena i dr. razlozima specifičnim za trgovačka društva ili zadruge, biti primijenjeno na komercijalno-profitne oblike udruživanja poput trgovačkih društava ili zadruga, koje su već strogo regulirane posebnim zakonima, organizirane na privatno-interesnoj bazi i za koje vrijede sasvim drugi prateći propisi, od računovodstvenih, financijskih, do organizacijskih. Takvo miješanje organizacijskih i vlasničkih oblika bilo bi u potpunom neskladu s funkcioniranjem ostalih knjižnica i njihovom temeljnom svrhom, onemogućili bi kao što je već rečeno i usklađivanje unutar matične djelatnosti, knjižničnih sustava i dr. Trgovačko društvo može, i zakonodavnih prepreka nema, osnovati i imati knjižnicu u svom sastavu, pa tako početak čl. 9. Prijedloga može glasiti i "knjižnicu može osnovati...ustanova, zaklada...", no to nema smisla posebno isticati u propisu, jer se i sadašnjim zakonom to podrazumijeva putem odredbe o drugim pravnim i fizičkim osobama, koja mu, temeljno usklađena s ostalim knjižnicama, bez prepreka može pomoći u ostvarivanju ciljeva tog društva. No, samostalna knjižnica u takvom privatnom vlasničkopravnom okviru nije ništa drugo nego komercijalni informacijski servis, kakvi postoje već i danas u RH i koji, podložni sasvim drugim propisima od knjižnica, funkcioniraju na sasvim zasebnim osnovama i bez privilegija i zakonske zaštite u određenim slučajevima, ili posebnih funkcija koje izlaze iz njihove temeljne društvene svrhe i javnog interesa. Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne / narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (Stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, a što je postojeći Zakon stavio izvan snage i otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Isto tako, ponovo se koristi pojam javne knjižnice; neusklađenost u tretiranju knjižnica u sastavu: jednom predstavljaju ustrojstvenu jedinicu, dok u školskim ustanovama, visokoškolskim učilištima i javnim znanstvenim institucijama predstavljaju sastavni dio ustanove. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…, te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“ Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. Prihvaćen Brisan
566 Hrvatsko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. Članak 9…. Knjižnica se može osnovati kao ustanova, zaklada, zadruga, udruga ili trgovačko društvo, osim ako ovim Zakonom nije drukčije uređeno. Radi se o pravno neodrživoj konstrukciji na više nivoa, koja potpuno nepotrebno otvara nepremostive dvojbe i, u krajnjoj posljedici, postojanje bilo kakvog knjižničnog sustava čini neodrživim, pa se kao takav u cijelom tekstu mora odbaciti. Prihvaćen Brisan
567 Hrvatsko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. OBRAZLOŽENJE: Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi, a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nejasno je zašto se uopće odstupilo od ovog naziva. Nije jasno što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica. To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. Prihvaćen Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku.
568 Hrvatsko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. Članak 4., st. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Jedinstveni i rijetki knjižnični primjerci ili zbirke knjiga, novina, časopisa te pojedinačni primjerci i zbirke građe posebne vrste (rukopisi, kartografska građa, grafička građa, muzikalije, sitni tisak i druga građa) mogu imati status kulturnog dobra. Svojstvo knjižničnoga kulturnog dobra utvrđuje se temeljem kriterija starosti i rijetkosti te drugih kriterija za procjenu njegove umjetničke i znanstvene vrijednosti kao i društvene i povijesne važnosti. Katalozi/inventari, odnosno pojedinačni opisi ove knjižnične građe sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Godina nastanka je samo jedan od formalnih kriterija za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra – starost. Navedena godina 1850. međunarodno je uvriježena kao gornja granica za određivanje stare knjige. Uzima se zato što označava promjenu načina tiskanja knjiga – od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama itd. Stoga se ta godina ne može primijeniti na rukopise i 'drugu knjižničnu građu'. To bi značilo da se sve što je u knjižnicama, a nastalo je do 1850., automatski proglasi kulturnim dobrom. A kulturno dobro može biti i druga knjižnična građa novijeg datuma, npr. obvezni primjerak! Sukladno ovom prijedlogu obvezni primjerak namijenjen je korištenju i posudbi pa se izgubilo svojstvo arhivskog primjerka što je u suprotnosti sa Preporukama vijeća Europe iz 2000. g. Za takvu građu pri utvrđivanju svojstva kulturnog dobra moraju se primijeniti i drugi kriteriji osim njezine starosti. Iz svega proizlazi da se zakonom isključuje velika količina građe koja je kulturno dobro, ali kao takvo nije registrirana ili se pak nalazi u knjižnicama koje zakonodavac ne prepoznaje kao javne. Time je izravno ugrožena velika količina kulturne baštine koja se nalazi npr. u specijalnim knjižnicama (u ovom prijedlogu poznate kao knjižnice vjerskih zajednica) i nije dosad registrirana kao kulturno dobro (iako ima svojstva istog). Nadalje, u tijeku je javna rasprava o Prijedlogu Zakona i izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koji se u hitnom postupku (kao razlog je navedeno i donošenje ovog Zakona, koji se donosi u redovitoj proceduri i nije prošao javnu raspravu) usklađuje i s ovim Prijedlogom Zakona. U prijedlogu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predlaže se čl. 99a koji određuje se također odnosi samo na javne knjižnice, ponovo isključujući knjižničnu građu kao kulturno dobro kod drugih imatelja. Na kraju, niti je ovim Prijedlogom niti prijedlogom Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predviđeno izdvajanje više sredstava iz Državnog proračuna. Iz toga se postavlja pitanje na koji će način financirati iznimno skupi konzervatorski i restauratorski radovi na građi, kada trenutno nisu financirani ni postupci preventivne zaštite građe koja već je registrirano kulturno dobro. Prihvaćen Prihvaćeno i regulirano u članku 44. Nacrta prijedloga Zakona
569 Hrvatsko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. Članak 4., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Na jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu koja ima obilježja kulturnog dobra, odnosno koja je od posebnog značenja ili vrijednosti, primjenjuju se i propisi o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Prihvaćen Prihvaćeno i regulirano u članku 44. Nacrta prijedloga Zakona
570 Hrvatsko knjižničarsko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U razdoblju od donošenja Zakona o knjižnicama (Narodne novine, broj 105/97., 5/98., 104/00. i 69/09. ) do danas nije bilo većih izmjena u tekstu Zakona. U navedenom razdoblju došlo je do znatnih promjena u društvu koje su se dogodile pod snažnim utjecajem novih tehnologija i novih oblika komuniciranja stoga određene vrste djelovanja knjižnica, njihove službe i usluge (poput digitalizacije, prikupljanja digitalnih matrica, organizacije online usluga, osnutak i upravljanje repozitorijima digitalne građe, zaštita baštine u digitalnom okruženju) nisu ni mogle biti obuhvaćene postojećim Zakonom jer se u vrijeme njegova donošenja nisu još pojavile ili su bile tek na samim počecima razvoja. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Trenutno važeći Zakon o knjižnicama je jasnije strukturiran i napisan, pa bi bilo poželjnije u njega dodati odredbe vezane uz novosti u poslovanju knjižnica. Stoga smatramo da nema potrebe mijenjati cijeli Zakon. OBRAZLOŽENJE U „Ocjeni stanja“ opravdano se naglašava da su se u proteklih 20-tak godina dogodile velike promjene u struci pod utjecajem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, što se ilustrira pojavom digitalizacije, digitalnih matrica, elektroničkih usluga (za njih se koristi pojam „online usluga“), digitalnih repozitorija… Međutim, u samom tekstu zakona, neke od tih novina se uopće ne spominju ili se spominju samo sporadično. Primjerice, za digitalizaciju knjižnične građe navodi se da se mora standardizirati, no ne navodi se tko će donijeti taj standard. Isto tako, navodi se „zaštita baštine u digitalnom okruženju“ kao jedna od novosti nastalih pod utjecajem novih tehnologija, a kasnije se u Prijedlogu zakona potpuno izbacuje poglavlje o zaštiti knjižnične građe (prema trenutno važećem zakonu, čl. 45. i 46.)… Prihvaćen Razmotreno i prihvaćeno.
571 Hrvatsko knjižničarsko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI KOMENTAR PRIJEDLOGA ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI S OBZIROM NA DJELOKRUG HRVATSKE KNJIŽNICE ZA SLIJEPE Smatramo da se pitanje statusa Hrvatske knjižnice za slijepe treba razjasniti i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Naime, Hrvatska knjižnica za slijepe, iako javna ustanova u kulturi čiju djelatnost financira Ministarstvo kulture, nije razvrstana u upisnik knjižnica pri Ministarstvu kulture. Zbog specifičnosti i ključne uloge koju knjižnica zauzima s obzirom na proizvodnju i distribuciju građe u pristupačnim formatima predlažemo da joj se dodijeli status matičnosti koji bi bio posebno istaknut i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. U nastavku ćemo pobrojati činjenice i navesti prijedlog statusa te sukladno tome prokomentirati Prijedlog zakona. Činjenice o Hrvatskoj knjižnici za slijepe: Hrvatska knjižnica za slijepe javna je ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou preko 50 godina pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. U ime Republike Hrvatske osnivačka prava obavlja Vlada Republike Hrvatske. Sredstva osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Hrvatska knjižnica za slijepe sastoji se od posudbenog odjela, odjela za proizvodnju zvučnih izdanja i tiskare za brajicu. Budući da sama proizvodi svoj fond u pristupačnim formatima (brajica, zvučna knjiga i strojno čitljivi oblici), 80% osoblja čine osobe koje nisu knjižničarske struke. Po sadržaju je fond knjižnice identičan fondu narodnih knjižnica ali je po formi specifičan. Uključena je u rad međunarodne Sekcije knjižnica koje pružaju usluge osobama kojima standardni tisak nije čitljiv (Libraries serving persons with print disabilities section) pri IFLA-i. Slijedom toga njezine su posebne zadaće: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s prije svega narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi U listopadu ove godine će Ugovor iz Marakeša stupiti na snagu što će predstavljati prijeloman trenutak za proizvodnju i razmjenu građe u pristupačnim formatima na nacionalnom ali prije svega međunarodnom nivou. Hrvatska knjižnica za slijepe će se uključiti u međunarodnu platformu i steći u okviru Ugovora iz Marakeša status ovlaštenog subjekta. PRIJEDLOG STATUSA: Hrvatska knjižnica za slijepe nije specijalna knjižnica već zaslužuje status matične narodne knjižnice za osobe kojima standardni tisak nije čitljiv (u svijetu knjižnice poput Hrvatske knjižnice za slijepe imaju status nacionalne ili narodne knjižnice za osobe kojim standardni tisak nije čitljiv ili pak institucije koja na nacionalnom nivou pruža usluge osobama kojim standardni tisak nije čitljiv). U skladu s time Hrvatska knjižnica za slijepe bi trebala biti repozitorij građe proizvedene u pristupačnim formatima, brinuti o politici proizvodnje i distribucije dotične građe, te razvoju usluga i standarda za korisnike kojima standardni tisak nije čitljiv. Imajući sve navedeno na umu, predlažemo da se u Prijedlogu Zakona uvrsti i istakne zasebnim člankom status i djelokrug Hrvatske knjižnice za slijepe kako slijedi: Članak... (1) Hrvatska knjižnica za slijepe je javna ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. (2) Hrvatska knjižnica za slijepe središnja je knjižnica za knjižnične usluge namijenjene osobama kojima standardni tisak nije čitljiv. (3) Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. (4) Sredstva za rad osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Članak ... Zadaće Hrvatska knjižnice za slijepe su: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi - okupljanje obveznog primjerka građe proizvedene u pristupačnim formatima na području Republike Hrvatske - praćenje programa proizvodnje pristupačnih formata na području Republike Hrvatske - obavljanje drugih zadaća predviđenih drugim propisima i Statutom Hrvatske knjižnice za slijepe Prihvaćen Razmotreno. Status i zadaće knjižnice za slijepe uređen je Nacrtom prijedloga zakona.
572 Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ I.OPĆE ODREDBE, PREKRŠAJNE ODREDBE PRIMJEDBA: Neprihvatljivo je bez ikakvog argumenta odmah pretpostavljati da neka knjižnica nije prikupila podatke o svom poslovanju namjerno, odnosno vlastitom greškom te bez prethodnog utvrđivanja razloga za to odmah propisati novčanu kaznu. Zakonodavac mora biti svjestan neosporne činjenice da u mnogim knjižnicama radi samo jedna osoba (čak štoviše, nisu rijetki slučajevi da jedna osoba radi kao jedini knjižničar za dvije knjižnice!), što znači da nitko osim te jedne osobe nije kvalificiran prikupljati spomenute podatke i izvještavati o njima, tj. često ne postoji zamjena za odsutnog djelatnika, ili zamjena, ako i postoji, nema stručnih znanja potrebnih za vođenje knjižnične statistike. Brojni su objektivni razlozi zbog kojih se može dogoditi da ta jedina osoba kompetentna za vođenje knjižnične statistike u određenoj knjižnici bude objektivno spriječena u određenom zadanom vremenskom razdoblju prikupiti statističke podatke – npr. bolovanje, rodiljni dopust, ili neka druga vrsta spriječenosti ili odsustva knjižničara, kao što se mogu dogoditi i neke druge objektivne prepreke, npr. elementarne nepogodne ili katastrofe itd. Isto se odnosi i na SVE druge stavke ovog člankaOD 1. DO 4. kao i na preostala 2 stavka (2) i (3). Neprihvatljivo je bez predviđenog postupka utvrđivanja dokaza i krivice, odnosno bez uzimanja u obzir opravdanih razloga za određeno nepostupanje knjižnice, odmah propisivati kaznu za knjižnicu, tim više što ispunjavanje pojedinih zahtjeva ovisi i o financijskim sredstvima pri čemu je od same knjižnice često odgovorniji npr. osnivač. PRIJEDLOG: (1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj knjižnica te pravna osoba u čijem se sastavu nalazi knjižnica koja ako se nedvojbeno utvrdi da zbog neopravdanih razloga, nemara ili propusta odgovorne osobe (voditelja ili ravnatelja knjižnice, odnosno ravnatelja pravne osobe u čijem se sastavu nalazi knjižnica): 1. nije prikupila statističke podatke o svom poslovanju i dostavila ih na zahtjev nadležnoj ustanovi ili instituciji Prihvaćen Nije prihvaćeno jer se utvrđivanje odgovornosti utvrđuje u prekršajnom postupku.
573 Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. PRIMJEDBA - Članak 43., Stavak 1. Nije jasno koja je to „druga knjižnica“ koju ministarstvo može ovlastiti za poslove stručnog nadzora? Matične knjižnice trebaju zadovoljavati određene kriterije, prema tome knjižnica ili jest ili nije matična. PRIJEDLOG - kao u postojećem Zakonu: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavljaju matične knjižnice na način propisan pravilnikom o matičnoj djelatnosti. STAVAK 4. Knjižnica iz stavka 1. ovoga članka dužna je matičnoj knjižnici ili drugoj knjižnici koju ministarstvo nadležno za poslove kulture ovlasti, na zahtjev, omogućiti uvid u podatke potrebne za obavljanje stručnoga nadzora. PRIJEDLOG - Stavak 4 Sukladno gore navedenom, predlažem izbrisati: „ili drugoj knjižnici koju ministarstvo nadležno za poslove kulture ovlasti“. Prihvaćen Prihvaćen.
574 Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. PRIMJEDBA NA ČLANAK 24., STAVAK 2. Knjižnica u sastavu je i školska knjižnica koja ima najčešće samo jednog zaposlenog knjižničara pa ne može stajati da knjižnica u sastavu u pravilu ima stručno vijeće. PRIJEDLOG: Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće osim u slučajevima kada je voditelj ujedno i jedini zaposleni u knjižnici (primjerice u školskoj knjižnici). - Time bi i školski knjižničari konačno dobili status voditelja kao i kolege u visokoškolskim knjižnicama. Prihvaćen Odredba brisana a člankom 22. je propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja čime je udovoljeno prijedlogu, a člankom 21. je propisano koje knjižnice su u obvezi imati stručno vijeće.
575 Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. ČLANAK 9. PRIJEDLOG: Potpuno izbaciti ovaj članak i preformulirati ga slično kao kao što je navedeno u trenutnom Zakonu: Knjižnice se mogu osnovati kao samostalne javne ustanove. Pod uvjetima propisanim ovim Zakonom knjižničnu djelatnost mogu obavljati i druge ustanove i pravne osobe, pri čemu se radi obavljanja knjižnične djelatnosti moraju ustanoviti posebne ustrojbene jedinice ovih ustanova i drugih pravnih osoba (u daljnjem tekstu: knjižnice u sastavu). Prihvaćen Brisan
576 Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. PRIMJEDBE NA ČLANAK 9.: Potpuno je neprihvatljivo osnivanje javnih – poglavito narodnih - knjižnica iz javne sfere – kao javnih i profesionalno organiziranih, stručnih ustanova koje djeluju u skladu s međunarodno propisanim stručnim standardima, prebaciti u područje civilnoga društva kroz mogućnost da se osnivaju kao udruge itd., a pogotovo u područje tržišta, da se osnivaju kao trgovačka društva. Ustanove, zadruge i sl. nisu profesionalni oblik djelatnosti te je za struku neprihvatljivo da su zakonski izjednačene. Potpuno je neprihvatljivo tumačenje i težnja zakonodavca da se ovim člankom želi „omogućiti obavljanje knjižnične djelatnosti kroz svaki oblik pravne osobnosti“ – jer bi to bilo štetno za struku i cijelu djelatnost, kao na koncu i za same građane kao knjižnične korisnike. Tako nešto niti je potrebno, niti je moguće, niti se primjenjuje u zakonodavstvu drugih javnih sustava kao što je zdravstvo ili obrazovanje, a niti je praksa u drugim europskim zemljama jer ne vodi razvoju djelatnosti, nego njenoj deprofesionalizaciji i rastakanju, što ne može biti u interesu nikome, ni građanima kao pojedincima, a ni društvu u cjelini. 1.) Udruge, zaklade, zadruge, trgovačka društva djeluju prema drugim zakonima i mišljenja sam da će ih se neće moći obvezati na primjenu odredbi novog Zakon o knjižnicama uključujući i osiguranje potrebnih uvjeta za obavljanje djelatnosti. Najbolji primjer za to je što se ni dosadašnji Zakon o knjižnicama nije uspio provesti u svim sredinama jer Zakon o lokalnoj, područnoj i regionalnoj samoupravi ne sadrži odredbe, uključujući i prekršajne, o osnivanju narodne knjižnice i poštivanju standarda. 2.) Knjižnice su neprofitne ustanove i jedino kao takve mogu jamčiti jednakopravnost pristupa informacijama svim slojevima građana i korisničkih skupina te je nejasno zbog čega su ovdje trgovačka društva 3.) Udruge i slični subjekti kao i do sada mogu imati zbirke knjiga za svoje članstvo, ali ne treba imati pretenzije da to postanu knjižnice. Iz iskustva matičnosti možemo također potvrditi da su to vrlo nestabilni organizacijski oblici te kad je i bilo pokušaja da se knjižnica u sastavu udruge stručno uredi u čemu je pomoć pružila matična služba, čim se promijenilo vodstvo udruge, promijenili su se i prioriteti. Prihvaćen Brisan
577 Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. ČLANAK 8., STAVAK 1. Uskladiti s odredbom ovog istog Prijedloga Zakona navedenom u Poglavlju 1. Ocjena stanja: "Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, knjižnice na visokim učilištima, sveučilišne, znanstvene i specijalne knjižnice." PRIJEDLOG: Izbaciti iz Stavka 1. pojam "vjerske knjižnice" jer se radi o podređenom pojmu tj. o podvrsti specijalnih knjižnica. Samo jedna podvrsta ne može se nasilno izdvajati iz skupine kojoj logično pripada i proglašavati posebnom VRSTOM knjižnica, jer ona to objektivno nije, niti ne može biti, jer za to ne ispunjava uvjete - dok ispunjava sve uvjete da bude podvrsta specijalnih knjižnica, što i jest, i tako se treba i tretirati u temeljnom Zakonu. Ako je ipak potrebno dodatno uređivanje pravnog statusa tzv. vjerskih knjižnica (što god one bile!), to treba rješavati nekim drugim propisima ili podzakonskim aktom, a ne samim temeljnim Zakonom o djelatnosti. Prihvaćen Prihvaćeno.
578 BOJAN LAZIĆ I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. Nužno je sreknuti pozornost na školske knjižnice kao knjižnice u sastavu. Stoga je u stavku 2. potrebno izostaviti riječi "u pravilu", te dodati stavak 3. koji bi pobliže definirao knjižnice u sastavu s jednom zaposlenom osobom. Dakle, prijedlog novog teksta je: (2) Knjižnica u sastavu ima voditelja i stručno vijeće. (3) Voditelj knjižnice u sastavu koja ima jednog zaposlenika ujedno ima i ulogu stručnog vijeća. Prihvaćen Odredba brisana a člankom 22. je propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja čime je udovoljeno prijedlogu, a člankom 21. je propisano koje knjižnice su u obvezi imati stručno vijeće.
579 BOJAN LAZIĆ I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. Suludo je razmišljati o mogućnosti osnivanja knjižnice na bilo koji način osim kao ustanove, sukladno ovom i Zakonu o ustanovama, jer bilo koji drugi oblik osnivanja bio bi podložan financijskim, kadrovskim i svim drugim oblicima malverzacija i manipulacija. Stoga predlažem da ovaj članak glasi ovako: Članak 9. (1) Knjižnica se osniva kao ustanova. (2) Druge ustanove, udruge, trgovačka društva i druge pravne osobe mogu osnovati knjižnicu koja djeluje kao knjižnica u sastavu i nema pravnu osobnost. Prihvaćen Brisan
580 MIRTA MATOŠIĆ I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. Nisu predviđena sredstva za zaštitu kulturnog dobra, potrebno umetnuti poseban stavak između stavaka 2. i 3. Prihvaćen Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima.Zaštita knjižne građe regulirana je člankom 44. ovoga Zakona.
581 Petar Lukačić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI "Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalno pravno mogući." Zašto se diljem cijelog zakona posebno naglašavaju vjerske zajednice - uređenje knjižnica u sastavu ustanova vjerskih zajednica usustavljeno je u formi specijalnih knjižnica. Čemu ovako posebno izdvajanje? Uopće nije onemogućeno obavljanje djelatnosti zbog toga, a kamo daljnji razvoj. Prihvaćen Prihvaćeno, brisane odredbe o knjižnicama vjerskih zajednicama.
582 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. (1) Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, knjižnica na visokom učilištu, znanstvena, specijalna, knjižnica vjerske zajednice te knjižnica nacionalne manjine. Prihvaćen Prihvaćeno.
583 Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. (1) "Sredstva za rad knjižnica osigurava osnivač, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za program, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje." Potrebno je dodati i sredstva za nabavu knjižnične građe pri čemu se knjižnična građa odnosi i na tiskanu i na elektroničku knjižničnu građu. Prihvaćen Prihvaćeno.
584 Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. Zašto nije naveden i: Standard za školske knjižnice (NN 34/2000) te Standardi za visokoškolske knjižnice usvojeni na sjednici Savjeta za biblioteke Hrvatske 21. studenoga 1990. Prihvaćen Prihvaćen.
585 Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. Članak 46. – propisuje prekršajne odredbe i kazne za knjižničare, a što je sa onima koji nisu osnovali knjižnice, omogućili knjižnične usluge svim stanovnicima Hrvatske putem mreže stacioniranih i pokretnih knjižnica? Koje su prekršajne odredbe za njih? Kazne? Prihvaćen Brisana odredba o snošenju odgovornosti fizičke osobe.
586 Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. U ovom članku utvrđuje se nadležnost za nadzor nad zakonitošću rada knjižnica prema osnivaču. Članak 10. propisuje da osnivač može biti i pravna osoba u pretežitom vlasništvu RH (što je slučaj za npr. sveučilište koje osniva sveučilišnu knjižnicu), ali u ovom članku nije izrijekom definirano tko kod takvih knjižnica obavlja nadzor nad zakonitošću rada, kao što je to izrijekom definirano u stavku 1. da je za knjižnice kojima je osnivač RH za nadzor nadležno ministarstvo kulture, a u stavku 2. za knjižnice kojima je osnivač JLPS ured državne uprave. Važećim zakonom nadzor nad zakonitošću rada utvrđena je prema namjeni knjižnice, a ne osnivaču pa je u čl. 49. propisano da nadzor nad zakonitošću rada sveučilišnih, općeznanstvenih, školskih knjižnica obavlja Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Ako se u novom zakonu nadzor nad zakonitošću rada određuje prema osnivaču, a zakonom je određeno da osnivač može biti i pravna osoba u pretežitom vlasništvu RH onda treba izrijekom definirati i tko je nadležan za nadzor nad zakonitošću rada takve ustanove. Prihvaćen Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju.
587 Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. Iza riječi „Upravno vijeće“ dodati riječi „na prijedlog ravnatelja“ Plan rada, financijski plan i izvještaj, statut, opće akte i dr. izrađuju stručne službe knjižnice i ravnatelj koji ih zatim predlaže i prezentira upravnom vijeću koje zatim daje svoje eventualne primjedbe na isto i donosi odluku o prihvaćanju ili ne prihvaćanju. Ovako ispada da će UV samo pisati planove, izvještaje, statute, opće akte i ostalo. Prihvaćen Prihvaćeno
588 Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. stavak 1. „Tijela javne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće…“ – tko čini stručno vijeće u knjižnicama sa samo jednim do dvoje zaposlenika??? stavak 2. Pitanje privatnih knjižnica je jako nedorečeno, nedefinirano - ako će ostati mogućnost osnivanja privatnih knjižnica onda bi u cijelom zakonu trebalo jasnije definirati što su to privatne knjižnice, kako i tko ih može osnivati tj. u kojem pravnom obliku kako bi se znalo koji se to onda još posebni zakoni na njih primjenjuju. (a i to je pogrešno postavljeno jer npr. ako je knjižnica trgovačko društvo onda se primjenjuje Zakon o trgovačkim društvima kao opći, a Zakon o knjižnicama kao posebni ili ako je udruga Zakon o udrugama kao opći). Vrlo nejasna i zbunjujuća odredba zakona i svakako ju treba doraditi i pojasniti ako će ostati u zakonu, ali da bismo mi dali prijedlog kako ta odredba treba glasiti onda bi prvo trebali od predlagatelja zakona dobiti pojašnjenje na što su točno mislili s tom odredbom. U članku 10. stavku 1. jasno se kaže da „Javnu knjižnicu kao ustanovu može osnovati RH, jedinice lokalne ……“ znači jasno je definirano tko osniva javnu knjižnicu i u kojem pravnom obliku (ustanova) pa je jasno da se onda primjenjuje i Zakon o ustanovama. Prihvaćen Razmotreno. Prihvaća se. U nacrtu prijedloga zakona propisano je da knjižnice sa više od pet zaposlenika imaju stručno vijeće. Također je u obrazloženju navedene odredbe navedeno koji se posebni zakoni primjenjuju na privatne knjižnice.
589 Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. stavak 2. „Općine i gradovi s više od 3000 stanovnika …“ – prema postojećem Zakonu granica od 5000 stanovnika nije ni približno ostvarena, kako onda očekivati bolje rezultate njenim spuštanjem??? stavak 4. Izgradnja „društva znanja“ i informacijska pismenost strateški su interesi (ili bi to trebali biti) Republike Hrvatske i hrvatskog knjižničarstva i stoga bi financiranje pokretnih knjižnica, u prvom redu nabavu vozila trebalo odraditi Ministarstvo kulture na način da se napravi nekakav plan osnivanja pokretnih knjižnica po županijama kroz određeno razdoblje, te zadati neki rok u kojem se to treba ostvariti jer nabavka i održavanje bibliobusa nije mala stavka. Prihvaćen Stavak 2. - nije prihvaćeno, osigurane su sve mogućnosti osiguranja knjižnične usluge u malim općinama, gradovima i pojedinim naseljima. Stavak 4 - razmotreno, predviđeno donošenje Nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti gdje će se detaljno urediti traženo.
590 Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. Nerazumljivo je kako bi se knjižnica mogla osnovati kao zaklada, udruga ili trgovačko društvo. Knjižnica može po pravnom obliku biti osnovana jedino kao ustanova – kako je sada određeno člankom 4. stavkom 1. važećeg Zakona o knjižnicama. Zadruga, udruga, trgovačko društvo ili druga pravna ili fizička osoba može biti osnivač knjižnice, koji knjižnicu osniva kao ustanovu u skladu sa Zakonom o ustanovama kao općim propisom te posebnim propisima - Zakonom o knjižnicama i podzakonskim aktima kojima se uređuje knjižnična djelatnost. Članak 1. stavak 1. i 2 . Zakona o ustanovama glasi: Ustanova je pravna osoba čije je osnivanje i ustrojstvo uređeno ovim Zakonom Ustanova se osniva za trajno obavljanje djelatnosti odgoja i obrazovanja, znanosti, kulture, informiranja, športa, tjelesne kulture, tehničke kulture, skrbi o djeci, zdravstva, socijalne skrbi, skrbi o invalidima i druge djelatnosti ako se ne obavlja radi stjecanja dobiti. Članak 6. stavak 1. Zakona o ustanovama glasi: Javna ustanova osniva se za obavljanje djelatnosti ili dijela djelatnosti iz članka 1. stavka 2. ovog Zakona ako je Zakonom određeno da se obavlja kao javna služba. Članak 3. stavak 1. važećeg Zakona o knjižnicama glasi: Knjižnična se djelatnost obavlja kao javna služba. Ove odredbe nema u novom zakonu, a trebala bi biti i u ovom smislu ne bi trebalo ništa mijenjati. Međutim, novi zakon izrijekom i predviđa mogućnost osnivanja privatnih knjižnica u čl.10. gdje kaže da: „RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (JLPS) te pravne osobe u pretežitom vlasništvu RH ili JLPS osnivaju knjižnicu kao javnu ustanovu, a privatnu može osnovati druga pravna i fizička osoba „ Nema potrebe za osnivanjem privatnih knjižnica ako postoji obveza gradova i općina, sveučilišta, škola, instituta da imaju javne knjižnice. Ako je nešto privatno u prvom redu ima za cilj ostvarivanje profita, a ne javnog interesa. Koji je smisao privatnih knjižnica, kako bi one funkcionirale, bi li mogle za programe dobivati proračunska sredstva kao javne, i još ima dosta pitanja oko toga koja ostaju neodgovorena i nedefinirana. Prihvaćen Brisan
591 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj knjižnica kao pravna osoba, odnosno pravna osoba u čijem se sastavu nalazi knjižnica koja: 1. nije prikupila statističke podatke o knjižničnom poslovanju i unijela ih u sustav jedinstvenog elektroničkog prikupljanja statističkih podataka o poslovanju knjižnica pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu prema standardima iz članka 13. stavka 2. ovoga Zakona u skladu s odredbom članka 6. stavka 3. ovoga Zakona 2. nije poduzela mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provodila postupak revizije i otpisa građe sukladno pravilnicima iz članka 7. ovoga Zakona 3. ne omogući uvid u podatke potrebne za obavljanje stručnog nadzora u skladu s odredbama članka 43. stavka 4., 5. i 6. ovoga Zakona. 4. uskraćuje voditelju knjižnice u sastavu pravo sudjelovanja u radu stručnog vijeća matične ustanove, u skladu s odredbom članka 23. stavka 4. ovoga Zakona (2) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja: 1. nije osigurala obavljanje knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama članka 11. stavka 1, 2. 3. i 4. ovog Zakona 2. obavlja knjižničnu djelatnost, a nije pribavila rješenje o postojanju uvjeta u skladu s odredbom članka 12. stavka 2. ovoga Zakona 3. nije osigurala rad knjižničnog osoblja na stručnim knjižničarskim poslovima u skladu s odredbom članka 32. stavka 1. ovog zakona. (3) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaje iz stavka 1. i stavka 2. ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi. Prihvaćen Prihvaćeno, smisao odredbe iz Nacrta prijedloga zakona je isti.
592 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 44.