Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica, Hrvatsko knjižničarsko društvo, Sekcija za narodne knjižnice - Komisija za narodne knjižnice I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. Nedostaju odredbe koje se tiču poglavlja o narodnim knjižnicama, a obuhvaćaju sljedeće posebne zadaće narodnih knjižnica: - organiziranje posebnih aktivnosti namijenjenih poticanju čitanja kod djece, mladeži, odraslih kao i osoba s invaliditetom, osoba s posebnim potrebama, djece s teškoćama u razvoju i osoba kojima standardni tisak nije čitljiv osoba s posebnim potrebama, - organiziranje službi i usluga za osobe koje se iz objektivnih razloga ne mogu služiti građom na uobičajeni način (u bolnicama, domovima za stare i nemoćne, zatvorima i dr.) Primljeno na znanje Navedeno će biti uzeto u obzir prilikom izrade pravilnika i standarda za knjižnice.
2 Nevenka Fresl PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI U potpunosti podržavam primjedbe uz novi Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti Stručnog odbora Hrvatskoga knjižničarskog društva i nadam se da ćete uvažiti glas struke. S poštovanjem, Nevenka Fresl Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
3 Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica, Hrvatsko knjižničarsko društvo, Sekcija za narodne knjižnice - Komisija za narodne knjižnice I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. Izostavljeno je i potrebno je dodati: - Sredstva za materijalne troškove osiguravaju osnivači. - Sredstva za investicijsko održavanje i opremanje knjižnica namještajem i informatičkom opremom osiguravaju osnivači i Republika Hrvatska putem nadležnog ministarstva. - Sredstva za rad središnje knjižnice nacionalnih manjina osigurava Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, a to uključuje sredstva za plaće, sredstva za nabavu knjižnične građe na jeziku manjine, sredstva za realizaciju programa rada i ostale materijalne izdatke. Objašnjenje: Financiranje sustava središnjih knjižnica nacionalnih manjina nije regulirano dosadašnjim pravnim propisima o djelovanju tih knjižnica unutar Hrvatskog knjižničnog sustava. Primljeno na znanje Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva.Knjižnice nacionalnih manjina su zbirke unutar knjižnica i njihovo je financiranje regulirano posebnim propisima.
4 Andreja Toljan I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće osim u slučajevima kada je voditelj ujedno i jedini zaposleni u knjižnici (npr. u školskoj knjižnici). Time bi školski knjižničari dobili status voditelja kao i kolege u visokoškolskim knjižnicama. Primljeno na znanje Odredba brisana a člankom 22. je propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja čime je udovoljeno prijedlogu.
5 Ines Krušelj-Vidas, školska knjižničarka savjetnica, član Sekcije za školske knjižnice/ Hrvatsko knjižničarsko društvo Krapinsko-zagorske županije; član Hrvatske udruge školskih knjižničara/Podružnica Krapinsko-zagorske županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 14. Slažem se s komentarom kolegice Braim Vlahović kojim se nastoji urediti stanje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Nije dostavljen konkretni prijedlog.
6 Ines Krušelj-Vidas, školska knjižničarka savjetnica, član Sekcije za školske knjižnice/ Hrvatsko knjižničarsko društvo Krapinsko-zagorske županije; član Hrvatske udruge školskih knjižničara/Podružnica Krapinsko-zagorske županije PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Kao što je kolegica Goranka Braim Vlahović navela: Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj 2016. djelovalo je 1768 knjižnica od kojih su njih 1217 knjižnice osnovnih i srednjih škola, što čini 70 %. Od 3380 zaposlenih na stručnim poslovima 1329 knjižničara ili 40 % radi u školskim knjižnicama. S obzirom na tako velik broj školskih knjižnica i školskih knjižničara koji su među obrazovanijima u struci (uglavnom imaju potrebnu visoku stručnu spremu, završen studij bibliotekarstva uz još neku struku i pedagoške kompetencije), smatramo da je ovim prijedlogom zakona potpuno zanemarena njihova uloga. Kako su školske knjižnice knjižnice u sastavu ustanova koje potpadaju pod Ministarstvo znanosti i obrazovanja koje financira njihove plaće i djelomično nabavu, premala je uloga dana upravo tom ministarstvu u odnosu na Ministarstvo kulture. Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti trebala bi kreirati oba ministarstva uz potporu Hrvatskog knjižničnog vijeća i strukovnih udruga - Hrvatskog knjižničarskog društva i Hrvatske udruge školskih knjižničara koja je cijenjena članica Međunarodne udruge školskih knjižničara - IASL-a. U dosadašnjem Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti školske su knjižnice jedva spomenute pa je donošenje novog zakona prilika da se takva praksa promijeni - s čime se u potpunosti slažem. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, nema konkretnog prijedloga. Nije točno da je premala uloga dana Ministarstvu znanosti. Ovaj Nacrt prijedloga zakona nastao je uz sudjelovanje Ministarstva znanosti i obrazovanja i sve odredbe koje se odnose na školske knjižnice, dogovorene su s navedenim tijelom.
7 Violeta Lukač PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Čitajući Prijedlog slažem se sa svim izmjenama i predlažem ovaj prijedlog TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA: Članak 23. Stavak 2. (2) Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće. Komentar: Školska knjižnica je također knjižnica u sastavu koja ima najčešće samo jednog zaposlenog knjižničara pa ne može stajati da knjižnica u sastavu u pravilu ima stručno vijeće. Predlažemo izmjenu: Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće. Stručno vijeće se ne osniva jedino u slučajevima kada je voditelj ujedno i jedini zaposleni u knjižnici. Time bi i školski knjižničari konačno dobili status voditelja kao i kolege u visokoškolskim knjižnicama. Primljeno na znanje Odredba je izmijenjena na način da stručno vijeće imaju knjižnice koje imaju više od 5 zaposlenih.
8 Sveučilište u Zadru PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Prijedlog Zakona ne rješava funkcioniranje knjižnične djelatnosti u Hrvatskoj jer je nedosljedan, nesustavan, unosi terminološku zbrku i ne akceptira postojeće međunarodne dokumente i domaća dostignuća struke. Nije ga moguće komentirati po člancima, jer oni polaze od nedorađenih polazišta, a i ovakvi kakvi jesu, često nisu usklađeni ni unutar samog prijedloga. Stječe se dojam da je namjera bila urediti pitanje narodnih knjižnica, a ne svih knjižnica u sustavu i cjelovite knjižnične djelatnosti. Prijedlog bi trebao krenuti od postojećeg zakona u kojem je trebalo urediti neke zastarjele stvari – postojeći je zakon aktualniji i precizniji od ovog prijedloga Zakona koji sugerira daleko niži standard za knjižničnu djelatnost nego je to bilo prije više desetaka godina. 1. Terminologija općenito unosi nered u cijeli sustav jer se iste riječi/pojmovi koriste u različitim značenjima i kontekstima (npr. javno je ponekad u značenju suprotnosti privatnom, a drugi put u značenju narodne knjižnice). Vrste knjižnica treba uskladiti s međunarodnom klasifikacijom i ustaljenom hrvatskom praksom. 2. Postavka da su zbirke od javnog interesa za RH, a ne knjižnična djelatnost kao što bi trebalo biti, može imati dalekosežne negativne posljedice. Zbirke same po sebi nemaju smisla ako se izdvajaju iz konteksta djelatnosti koja osigurava njihovu opstojnost u namjeni i svrsi, a to uključuje cjelokupnu knjižničnu djelatnost, a ne zbirke (fizičke?) same po sebi. 3. Prijedlog Zakona pisan je gotovo isključivo za narodne knjižnice, izuzev dijela o Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu i spominjanja drugih vrsta knjižnica usputno i ne dosljedno, unatoč činjenici da je gotovo 3/4 sveukupnog broja knjižnica u Republici Hrvatskoj te njihovi materijalni i humani resursi nisu narodne knjižnice (najviše je školskih i visokoškolskih) koje se od narodnih razlikuju i po funkciji i po uslugama, što posljedično utječe i na stručne aspekte rada i njihovo funkcioniranje. 4. U ocjeni stanja zanemareno je da se usluge za korisnike ne tiču samo fizičke građe, nego ponajprije pristupa, obrade i postupanja s informacijama, neovisno o nositelju informacije (formatu i mediju). Prijedlog Zakona u potpunosti zanemaruje činjenicu da knjižničari ne rade (samo) s fizičkim objektima (građom) - takav loš pristup provlači se kroz cijeli tekst. To je posebice vidljivo s obzirom na djelatnost i usluge visokoškolskih knjižnica, pa se tako zanemaruje njihova uloga u obrazovanju korisnika (znanstvenika i studenata) i znanstvenoj komunikaciji koja uključuje digitalne repozitorije, digitalno znanstveno izdavaštvo i rad s raznim vrstama informacijskih sustava. Sve što se odnosi na uporabu novih tehnologija u okviru knjižnične djelatnosti dodano je „kao ukras“, sporadično i često na neodgovarajućim mjestima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
9 Kristina Kalanj, viša knjižničarka; predsjednica Komisije za muzejske i galerijske knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Sukladno stavu KOMISIJE ZA MUZEJSKE I GALERIJSKE KNJIŽNICE HKD-a: Relevantan je problem da stručno knjižničarsko osoblje u muzejima i galerijama nije zakonski regulirano niti u Zakonu o muzejima niti u prijedlogu Zakona o knjižnicama. Postavlja se pitanje zašto nije naveden osnovni motiv predlagača kako bi i iz tog stava nastali problem bio transparentnije raspravljen, kao što je naveden u prijedlogu Zakona o muzejima. Također, zbog navedenih procesa javila se nužnost usklađenog postupanja sa muzejskom, arhivskom i knjižničnom građom. OBRAZLOŽENJE Neka se nepovoljna rješenja iz jednog zakona preslikavaju na ostala dva i to je potrebno transparentno navesti. Tako se npr. iz Prijedloga Zakona o muzejima na ostale zakone preslikava situacija: „Zakonom o muzejima iz 2015. proširen je popis stručnog osoblja u muzejima u obavljanju muzejske djelatnosti za što nije postojala podrška stručne javnosti. Također, navedena zvanja nisu zaživjela u praksi kao specifičnost muzejske djelatnosti. Ali, u Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisana su knjižnična zvanja i nikakvih prijepora u svezi toga nema, niti ih je bilo. No, unatoč tomu, iz sva tri zakona (Arhivi, Knjižnice, Muzeji) stručna zvanja su izbačena i propisivat će se pravilnicima. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U razdoblju od donošenja Zakona o knjižnicama (Narodne novine, broj 105/97., 5/98., 104/00. i 69/09. ) do danas nije bilo većih izmjena u tekstu Zakona. U navedenom razdoblju došlo je do znatnih promjena u društvu koje su se dogodile pod snažnim utjecajem novih tehnologija i novih oblika komuniciranja stoga određene vrste djelovanja knjižnica, njihove službe i usluge (poput digitalizacije, prikupljanja digitalnih matrica, organizacije online usluga, osnutak i upravljanje repozitorijima digitalne građe, zaštita baštine u digitalnom okruženju) nisu ni mogle biti obuhvaćene postojećim Zakonom jer se u vrijeme njegova donošenja nisu još pojavile ili su bile tek na samim počecima razvoja. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Trenutno važeći Zakon o knjižnicama je jasnije strukturiran i napisan, pa bi bilo poželjnije u njega dodati odredbe vezane uz novosti u poslovanju knjižnica. Stoga smatramo da nema potrebe mijenjati cijeli Zakon. OBRAZLOŽENJE U „Ocjeni stanja“ opravdano se naglašava da su se u proteklih 20-tak godina dogodile velike promjene u struci pod utjecajem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, što se ilustrira pojavom digitalizacije, digitalnih matrica, elektroničkih usluga (za njih se koristi pojam „online usluga“), digitalnih repozitorija… Međutim, u samom tekstu zakona, neke od tih novina se uopće ne spominju ili se spominju samo sporadično. Primjerice, za digitalizaciju knjižnične građe navodi se da se mora standardizirati, no ne navodi se tko će donijeti taj standard. Isto tako, navodi se „zaštita baštine u digitalnom okruženju“ kao jedna od novosti nastalih pod utjecajem novih tehnologija, a kasnije se u Prijedlogu zakona potpuno izbacuje poglavlje o zaštiti knjižnične građe (prema trenutno važećem zakonu, čl. 45. i 46.)… TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Odredbe o slobodnom pristupu informacijama i javnom pristupu mreži, zaštiti privatnosti i poštivanju autorskog i srodnih prava, digitalizaciji i digitalnoj knjižnici, međuknjižničnoj posudbi, obveznom primjerku elektroničkih publikacija te o stalnom stručnom usavršavanju su neke od odredbi koje je potrebno na odgovarajući način unijeti u Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Slažemo se, ali te odredbe u sam Zakon nisu unesene na odgovarajući način. Stoga je potrebno u tekst Zakona unijeti jasne odredbe u svim segmentima koji se navode u tekstu. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalnopravno mogući. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE Neistinita je tvrdnja kako sadašnjim zakonom nije omogućen rad svim vrstama knjižnica. Neovisno o tome tko im je osnivač, osoba iz javne ili privatne sfere, sve su knjižnice u sadašnjem Zakonu omogućene, jedino što su funkcionalno usklađene, kroz opće odredbe o organizaciji knjižnica iz glave i postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. S obzirom da su u Upisnik knjižnica https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=202&pregled=1 (odaberi: „specijalne“) prema Pravilniku o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (NN 139/98, 25/17) upisane i mnoge knjižnice vjerskih zajednica i to kao tip knjižnice: „U sastavu“, Vrsta knjižnice: „specijalna“ neispravno je navoditi vjerske zajednice ili specijalne knjižnice kao jedan od razloga za donošenje tih promjena niti ih je potrebno isticati. Sve te knjižnice već su zakonito registrirane u upisnik prema pravilniku i čl. 8. Zakona, od mnogih samostanskih do raznih vrsta specijalnih knjižnica u sastavu trgovačkih društava (Belišće d.d., Podravka, Saponia itd.) Nepotrebnom podjelom knjižnica na "javne" i "privatne" (jer se ona i danas podrazumijeva), umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11., st. 2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Oni koji se žele baviti komercijalnom djelatnošću trgovanja informacijama putem trgovačkih društava ili drugih oblika koji su posebno i jasno formalnopravno regulirani drugim zakonima (o trgovačkim društvima, o zadrugama…) i danas to mogu i rade u više primjera (npr. informacijski servisi poput IUS Info), samo takva samostalna društva ni po čemu nisu, niti moraju, a po nekim drugim propisima koji reguliraju komercijalne djelatnosti sve do propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, niti ne mogu biti knjižnice. U gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Predloženi tekst zakona kojim ravnatelji javnih knjižnica nisu nužno osobe s iskustvom u knjižničarstvu, a za ostale vrste knjižnica nisu niti propisana zvanja za ravnatelje – takvim tekstom zakona se ne doprinosi razvoju knjižnične djelatnosti utemeljene na standardima nego se djelatnost ovim zakonom naprotiv unazađuje. Naime, niti u sastavu Hrvatskog knjižničnog vijeća niti u sastavu stručnih vijeća knjižnica s više od 5 zaposlenih nije nužno da većinu članova čine stručni knjižnični djelatnici koji su jedini osposobljeni za provođenje standarda. Preslikavanje situacije iz muzeja, kako je navedeno u Prijedlogu Zakona o muzejima: „- jačanje upravljačke uloge ravnatelja muzeja propisivanjem uvjeta pri izboru ravnatelja za zanimanja izvan muzejske struke“ odnosi se na muzeje, ali ne i na knjižnice, jer to nisu iste vrste ustanova. Dobro upravljanje knjižnicama je usko povezano uz posjedovanje stručnih knjižničarskih znanja (dobivenih kroz formalnu edukaciju i polaganje stručnog ispita te naročito uz iskustvo rada u knjižnicama). TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U postupku izrade Zakona potrebno je uzeti u obzir Preporuke Vijeća Europe i druge međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili navesti: Preporuke Vijeća Europe i druge relevantne međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci koji su uzeti u obzir prilikom izrade ovog teksta. OBRAZLOŽENJE Nigdje nisu navedeni da li su i koji od ovdje spomenutih vrsta dokumenta uzeti u obzir pri izradi ovog Zakona. Naprotiv, u nekim važnim područjima koja se reguliraju Zakonom međunarodni dokumenti važni za knjižničarsku struku nisu uzeti u obzir, već se postupalo upravo suprotno načelima međunarodnih dokumenata, npr. međunarodna klasifikacija vrsta knjižnica i obvezni primjerak. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini djelovalo je 1768 knjižnica s 4066 zaposlenih djelatnika, od kojih je njih 3380 zaposleno na stručnim poslovima. Od ukupnog broja knjižnica samostalno je 169 knjižnica, 100 knjižnica je u sastavu drugih knjižnica, a 1499 knjižnica u sastavu je ustanova/poduzeća. Prema vrsti knjižnica: 1 nacionalna knjižnica (300 zaposlenika), 7 sveučilišnih (174 zaposlenika), 118 knjižnica na visokim učilištima (332 zaposlenika), 2 općeznanstvene (48 zaposlenika), 146 specijalnih knjižnica (223 zaposlenika), 277 narodnih knjižnica (1660 zaposlenika), 858 osnovnoškolskih knjižnica (919 zaposlenika) i 359 srednjoškolskih knjižnica (410 zaposlenika). Članova knjižnica bilo je 1 309 484 , a od ukupno korištene knjižnične građe ( 11 492 797 jedinica) najviše su se koristile knjige i brošure (68,6%) te novine (18,13%). Najviše se građe koristi u narodnim knjižnicama (40,91%). IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Navedena je statistika, ali ne i ocjena stanja, kako je navedeno u naslovu, stoga je potrebno izvesti ocjene na temelju svega navedenog u ovom poglavlju. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 2. Osnovna pitanja koja se uređuju predloženim Zakonom Predloženim Zakonom uređuju se sljedeće: - određuje se značenje pojedinih pojmova u Zakonu - utvrđuje se status kulturnog dobra za jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu javnih knjižnica nastalu do 1850. godine, a katalozi nabrojene knjižnične građe javnih knjižnica postaju sastavni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske - uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti te zaštita, revizija i otpis knjižnične građe - uređuju se vrste knjižnica, uvjeti za osnivanje knjižnica, Upisnik knjižnica, statusne promjene i prestanak rada knjižnica - uređuje se ustroj i upravljanje knjižnicama te se propisuje da javna knjižnica ima upravno vijeće, ravnatelja i stručno vijeće te se uređuje ustroj i upravljanje knjižnicom u sastavu - precizira se status Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, njezine zadaće te ustroj i upravljanje - uređuju se sredstva za rad knjižnica te se propisuje financiranje redovne djelatnosti i posebnih programa i zadaća knjižnice - propisuje se način uređenja stjecanja stručnih zvanja djelatnika u knjižnici - uređuje se Knjižnični sustav Republike Hrvatske te matična djelatnost - propisuje se obveza donošenja Nacionalnog plana razvitka knjižnične djelatnosti, standardi i preporuke za rad knjižnica - uređuje se osnivanje, zadaće, sastav i djelovanje Hrvatskog knjižničnog vijeća - propisuje se obuhvat, svrha prikupljanja i postupanje s obveznim primjerkom te dostava i prikupljanje obveznog primjerka online publikacija - uređuje se nadzor nad stručnima radom knjižnica te nadzor nad provedbom Zakona - uređuju se prekršajne odredbe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Potrebno je usklađenje prema IFLA-inim smjernicama i relevantnim međunarodnim i domaćim dokumentima. Isto tako, bilo bi za očekivati da se ovdje istaknu problemi uočeni u Ocjeni stanja. Osim toga, dio ovdje opisanih rješenja razlikuje se od onih u tekstu zakona, npr. financiranje redovne djelatnosti, koja se u tekstu zakona uopće ne spominje. Potrebno je uvesti i držati se svjetski prihvaćene klasifikacije knjižnične djelatnosti. OBRAZLOŽENJE: Potrebno je držati se UNESCO-vih, tj. IFLA-inih međunarodnih dokumenata i postojeće tradicije knjižničarske terminologije u RH. U dijelu: „Uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti“ neprimjerena je formulacija „sadržaj“. Zakonom se uređuje knjižnična djelatnost, a sadržaj, revizija i otpis tematika su pravilnika, a ne zakona. Uvodi se nejasan pojam „javna knjižnica“. „Precizira se status NSK“: znači li to da se misli na posebni zakon o NSK? Značenjem pojmova, na način kako se navodi u Prijedlogu Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, ne definiraju se knjižnice iz sustava obrazovanja i znanosti (školske i visokoškolske knjižnice) koje su zbirno gledajući najbrojnije vrste knjižnica prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini. Nisu obuhvaćeni mnogi važni pojmovi, npr. depozitarna knjižnica. Ne vidi se primjena ijednog međunarodnog dokumenta namijenjenog knjižničarskoj struci. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći ¬- uredit će se sadržaj knjižnične djelatnosti ¬ odredit će se status kulturnog dobra i pripadajuća zaštita staroj tiskanoj građi koja je nastala do 1850. godine, a koja godina označava promjenu načina tiskanja knjiga od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama i slično ¬ katalozi javnih knjižnica u koje je upisana knjižnična građa koja ima status kulturnog dobra postat će sastavni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske ¬ uredit će se dodatno određena područja knjižnične djelatnosti, zaštita građe, digitalizacija građe, revizija i otpis građe te obveza prikupljanja i obrade statističkih podataka kao i obvezni primjerak ¬-propisat će se vrste knjižnica, uvjeti za osnivanje knjižnica, Upisnik knjižnica, statusne promjene i prestanak rada knjižnica i omogućiti fizičkim i pravnim osobama osnivanje knjižnica ¬-uredit će se ustroj i upravljanje javnim knjižnicama i knjižnicama u sastavu pravnih osoba ¬-precizirat će se status Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i njezine zadaće u okviru Knjižničnog sustava Republike Hrvatske - uredit će se sredstva za rad knjižnica, financiranje redovne djelatnosti i posebnih programa knjižnice ¬ propisat će se stjecanje stručnih zvanja za stručne djelatnike u knjižnicama ¬ uredit će se Knjižnični sustav Republike Hrvatske te matična djelatnost ¬-uvest će se obveza donošenja nacionalnog plana razvitka knjižnične djelatnosti, standarda i preporuka za rad knjižnica -¬ propisat će se osnivanje, zadaće, sastav i djelovanje Hrvatskog knjižničnog vijeća -¬ propisat će se obuhvat, svrha prikupljanja i postupanje s obveznim primjerkom te dostava i prikupljanje obveznog primjerka online publikacija -¬ propisat će se nadzor nad stručnim radom knjižnica te nadzor nad provedbom Zakona – ¬ uredit će se prekršajne odredbe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA - u kontekstu zakona, ne govori se o „posljedicama“ zakona, nego o „učincima“ - 1850. godine nije se promijenio način tiskanja, a posebno nije ručno tiskanje ustupilo mjesto strojnom, nego se promijenila tehnologija proizvodnje papira i počeo se proizvoditi lakše uništivi kiseli papir (veće kiselosti nego do tada); stoga godinu 1850. ne treba naglašavati, a posebno ne s obrazloženjem koje je napisano - dodati: „status kulturnog dobra svim arhivskim primjercima svih publikacija koje pripadaju korpusu Croatica – nacionalna zbirka“ - opet se govori o „sadržaju“ djelatnosti - „propisat će se… Upisnik knjižnica“. Upisnik knjižnica već postoji! - uvodi se dihotomija „javne knjižnice“ i „knjižnice u sastavu“: znači li to da knjižnice u sastavu nisu javne? Postoje samostalne knjižnice i knjižnice u sastavu. - ponavlja se sve iz poglavlja 2., a što je već sada regulirano postojećim Zakonom o knjižnicama iz 1997. Primljeno na znanje Predlagatelj iznosi niz kritika na zakon, a ne navodi konkretan prijedlog teksta koji bi predlažio u nenormativnom dijelu Nacrta prijedloga zakona kao i u samom tekstu Zakona. Napominje se da je Ocjena tanja, osnovana pitanja koja se trebaju urediti zakonom te posljedice koje će donošenjem zakona proisteći, nenormativni dio Nacrta prijedloga Zakona koji je dogovoren i usuglašen s brojnim zainteresiranim dionicima iz područja knjižničarske struke.
10 Goranka Braim Vlahović, predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. Prema sadašnjem Zakonu, Hrvatsko knjižnično vijeće također se sastoji od 7 članova, no tri člana imenuje HKD, a po jednog ministar kulture, prosvjete i športa, znanosti i tehnologije te Rektorski zbor. Članovi među sobom biraju predsjednika Vijeća. Ministarstvo znanosti i obrazovanja se spojilo i ostalo bez jednog člana vijeća, a HKD je, kao strukovna udruga u kojoj su zastupljeni knjižničari svih vrsta knjižnica, spao na jednog člana, ali ne mogu sami izabrati predsjednika već ga imenuje ministar kulture. Bitno je da je jedna od zadaća knjižnica - odgoj za demokraciju. Postoji velika vjerojatnost da će se o školskom knjižničarstvu, ako se usvoji ovakav zakon, odlučivati bez školskih knjižničara (iako školske knjižnice čine 70% od ukupnog broja knjižnica u Hrvatskoj). Rješenje je veći broj članova strukovnih udruga, HKD-a i HUŠK-a ili raspisivanje natječaja. Primljeno na znanje Članove Hrvatskog knjižničnog vijeća moraju imenovati središnja tijela državne uprave u čijem djelokrugu su knjižnice te relevantne institucije u tom području.
11 Goranka Braim Vlahović, predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. Iz cijelog je ovog članka nejasno tko upravlja školskom knjižnicom. Školske knjižnice najčešće imaju jednog zaposlenog knjižničara, znači li to da bi stručno vijeće trebalo biti sastavljeno od jednog člana? Dosadašnji je Zakon spominjao knjižnično vijeće, no ni ono se ne odnosi na školske knjižnice već na druge knjižnice u sastavu. Primljeno na znanje Rad školskih knjižnica propisan je osim ovim, također i posebnim zakonom.
12 Goranka Braim Vlahović, predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara I.OPĆE ODREDBE, Članak 14. Dosadašnji Upisnik knjižnica nije prilagođen školskim knjižnicama - prema njemu je voditelj školske knjižnice ravnatelj škole, a ne knjižničar koji obavlja sve stručne i pedagoške poslove. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Nije dostavljen konkretni prijedlog.
13 Goranka Braim Vlahović, predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj 2016. djelovalo je 1768 knjižnica od kojih su njih 1217 knjižnice osnovnih i srednjih škola, što čini 70 %. Od 3380 zaposlenih na stručnim poslovima 1329 knjižničara ili 40 % radi u školskim knjižnicama. S obzirom na tako velik broj školskih knjižnica i školskih knjižničara koji su među obrazovanijima u struci (uglavnom imaju potrebnu visoku stručnu spremu, završen studij bibliotekarstva uz još neku struku i pedagoške kompetencije), smatramo da je ovim Prijedlogom zakona potpuno zanemarena njihova uloga. Kako su školske knjižnice knjižnice u sastavu ustanova koje potpadaju pod Ministarstvo znanosti i obrazovanja koje financira njihove plaće i djelomično nabavu, premala je uloga dana upravo tom ministarstvu u odnosu na Ministarstvo kulture. Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti trebala bi kreirati oba ministarstva uz potporu Hrvatskog knjižničnog vijeća i strukovnih udruga - Hrvatskog knjižničarskog društva i Hrvatske udruge školskih knjižničara koja je cijenjena članica Međunarodne udruge školskih knjižničara - IASL-a. U dosadašnjem Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti školske su knjižnice jedva spomenute pa je donošenje novog zakona prilika da se takva praksa promijeni. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, nema konkretnog prijedloga. Nije točno da je premala uloga dana Ministarstvu znanosti. Ovaj Nacrt prijedloga zakona nastao je uz sudjelovanje Ministarstva znanosti i obrazovanja i sve odredbe koje se odnose na školske knjižnice, dogovorene su s navedenim tijelom.
14 Radovan Vrana I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. U članku 13. navodi se. „(1) Knjižnice svoju djelatnost obavljaju sukladno standardima propisanim za pojedine vrste knjižnica, kojima se uređuju poslovi i usluge, kadrovski i tehnički uvjeti svojstveni pojedinim vrstama knjižnica, standardi za digitalizaciju knjižnične građe, kao i prava i dužnosti korisnika knjižničnih usluga. „ Malo su norme, pa malo standardi za digitalizaciju građe, pa se potom spominje digitalizacija *knjižnične* građe. Potrebno je jezično ujednačiti tekst i stvoriti norme potrebne za unaprjeđenje struke u digitalnom dobu. Ujedno je potrebno dodati i dugoročno pohranu i zaštitu digitalne građe, te stvaranje usluga temeljenih na digitalnoj građi. Primljeno na znanje Prihvaća se prijedlog ujednačavanja na način da je riječ norma u cijeliom tekstu Zakona zamijenjena riječi standara. U vezi primjedbe koje se odnose na dugoročnu pohranu i zaštitu digitalne građe, te stvaranje usluga temeljenih na digitalnoj građi ista je razmotrena i primljena na znanje.
15 Radovan Vrana I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. U članku 6 navodi se: „(2) Knjižnice obavljaju digitalizaciju knjižnične građe iz svojih zbirki pri čemu su dužne poštivati norme za digitalizaciju građe, izradu arhivskih i korisničkih primjeraka te metapodataka sukladno standardima iz članka 13. stavka 2. ovoga Zakona.“ Komentar: a što je s građom koja se u trenutku svoga nastanka već nalazila u digitalnom obliku (eng. digitally born)? Na koji način će se nabavljati? Tko će brinuti o njoj (pohrana, korištenje)? Jesu li na ovom područje primjenjive norme (mahom predviđene za arhive) prevedene na hrvatski jezik? Osim normi tu si brojne smjernice i preporuke koje nisu spomenute. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. O detaljima koje predlagatelj navodi vodit će se računa prilikom izrade Standarda iz članka 12. stavka 2. Nacrta prijedloga zakona.
16 Jasenka Pleško PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Za održavanje bilo kojeg postojećeg sustava potrebno je predvidjeti sredstva, a pogotovo ako ga se želi osuvremeniti. Začuđujuća je potreba predlagatelja Zakona da se na ovaj način odriče odgovornosti! Primljeno na znanje Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
17 Marijana Mišetić, predsjednica Komisije za visokoškolske knjižnice (HKD) I.OPĆE ODREDBE, Članak 49. ČLANAK 49. - vezano uz St. (2): nije jasno u kojem se roku Hrvatsko knjižnično vijeće treba konstituirati Primljeno na znanje Hrvatsko knjižnično vijeće imenovano prema odredbama Zakona o knjižnicama (Narodne novine, broj 105/97., 5/98., 104/00. i 69/09.) nastavlja s radom do imenovanja Hrvatskog knjižničnog vijeća prema odredbama ovog Zakona.   (2) Ministar nadležan za kulturu će u roku od šezdeset dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona pokrenuti postupak imenovanja predsjednika i članova Hrvatskog knjižničnog vijeća.
18 Jasenka Pleško PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U ocjeni stanja se navodi da potojećim Zakonom o knjižnicama nisu "obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice... te da takvo stanje stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti... U vrijedećem zakonu se u članku četiri se navodi: "Knjižnice se osnivaju kao javne ustanove ili kao ustanove (u daljnjem tekstu: samostalne knjižnice). Pod uvjetima propisanim ovim Zakonom knjižničnu djelatnost mogu obavljati ustanove i druge pravne osobe, pri čemu se radi obavljanja knjižnične djelatnosti moraju ustanoviti posebne ustrojbene jedinice ovih ustanova i drugih pravnih osoba (u daljnjem tekstu: knjižnice u sustavu). Članak pet navodi: "Samostalne knjižnice kao javne ustanove mogu osnovati Republika Hrvatska, županije, Grad Zagreb, gradovi i općine. Samostalne knjižnice mogu osnovati i druge domaće pravne i fizičke osobe. Više osnivača može zajednički osnovati samostalnu knjižnicu, a međusobna prava i obveze uređuju ugovorom." Nejasno je koje to pravne osobe nisu do sada bile obuhvaćene zakonom (npr. vjerske zajednice , organizacijski oblici vjerskih zajednica te zajednice vjerskih zajednica su Zakonom o pravnom položaju vjerskih zajednica definirane kao neprofitne pravne osobe) i zašto se uvodi nova terminologija. Primljeno na znanje Ne postoji konkretan prijedlog predlagatelja.
19 Marijana Mišetić, predsjednica Komisije za visokoškolske knjižnice (HKD) I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. ČLANAK 17. - nedovoljno razjašnjen pojam privatne knjižnice, kao i njezin položaj, prava i obveze unutar knjižničnog sustava Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Razmotreno, ali se naglašava da je definirano što je to privatna knjižnica, kao i to da postoje standardi za javne i privatne knjižnice.
20 Alica Kolarić I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. U članku 6, u novom stavku potrebno je navesti da su OSNOVNE KNJIŽNIČNE USLUGE BESPLATNE za sve korisnike knjižnice te su osnivači dužni osigurati besplatne osnovne knjižnične usluge na način da financiraju troškove njihova pružanja. Jedino tako knjižnice mogu ispuniti svoju osnovnu zadaću: osiguravanje jednakog prava pristupa na informaciju i knjižnične usluge svima. Dalje, Članak 6 treba glasiti: Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito: - nabavu knjižnične građe - stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima, te provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro - digitalizaciju knjižnične građe - izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala - sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu te protok informacija - poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora - kulturne, informacijske, obrazovne i znanstvene sadržaje i programe - vođenje dokumentacije o građi i korisnicima - provođenje bibliometrijskih istraživanja - prikupljanje statističkih podatka o knjižnici, njezinim uslugama i korištenju, fondu, prostoru i opremi, upravljanju, financiranju i izdacima te knjižničnom osoblju - druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Predložena definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Obuhvat knjižnične djelatnosti kako je naveden u Nacrtu prijedloga zakona obuhvaća djelatnosti koje navodi predlagatelj.
21 Marijana Mišetić, predsjednica Komisije za visokoškolske knjižnice (HKD) I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. ČLANAK 2. - nedopustivo je da Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti ne definira tko je taj tko obavlja knjižničnu djelatnost. Znači li to da je može obavljati bilo tko? Stoga je potrebno izrijekom navesti da knjižničnu djelatnost kao javnu službu obavljaju knjižnice Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Člankom 3. propisano je da je knjižnica pravna osoba koja obavlja knjižničnu djelatnost sukladno odredbama ovoga Zakona.
22 Marijana Mišetić, predsjednica Komisije za visokoškolske knjižnice (HKD) PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Ad 1. Ocjena stanja - vratiti formulaciju iz važećeg Zakona o knjižnicama (NN 105/97, Čl. 1, Opće odredbe): „uvjeti i način njezina obavljanja, ustrojstvo i način rada knjižnica“ - s obzirom na neraskidive veze knjižničarstva i informacijskih znanosti sa suvremenom tehnološkim dostignućima u teoriji i u praksi, navođenje općih mjesta o utjecaju novih tehnologija u potpunosti je nepotrebno - mijenjati termin „knjižnice na visokim učilištima“ u „visokoškolske knjižnice“, kako stoji u sadašnjem Zakonu o knjižnicama (NN 105/97); mijenjanje postojeće terminologije nepotrebno je; potrebno je držati se klasifikacije knjižnica po HRN ISO 2789:2014 - knjižnični sustav Republike Hrvatske nejasno je definiran, i to ne kao skup, nego kao niz različitih knjižnica, bez određivanja na čemu se taj sustav temelji te koje su uloge i veze među sastavnicama - međunarodni dokumenti na koje se Prijedlog Zakona poziva moraju biti taksativno navedeni i mora biti evidentna usklađenost pojedinih odredbi Prijedloga Zakona s njima - potrebno je definirati i odrediti uloge i zadatake svih vrsta knjižnica u knjižničnom sustavu - iz perspektive visokoškolskih knjižnica, koje su dio obrazovne te znanstveno-istraživačke infrastrukture, nedopustivo je da Prijedlog Zakona ne prepoznaje i zanemaruje njihovu stratešku ulogu - potrebno je zadržati odredbe trenutno važećeg Zakona o knjižnicama (NN 105/97) koje se tiču knjižnica u sastavu, te zadržati dihotomiju "samostalne knjižnice i knjižnice u sastavu" Ad 2. Osnovna pitanja koja se uređuju predloženim Zakonom - nema potrebe da Prijedlog Zakona definira pojmove koji su u knjižničarstvu već davno definirani i dobro poznati temeljem međunarodnih i hrvatskih dokumenata (UNESCO, IFLA, ISO standardi), dok istovremeno u potpunosti propušta navesti bitne odrednice te pozicionirati se u odnosu na suvremene i u hrvatskim knjižnicama prisutne usluge i aspekte poslovanja (repozitoriji, baze podataka, e-učenje, osobni podaci, e-knjiga, e-čitanje, e-posudba...) - klasifikacija knjižnica i knjižnične djelatnosti koju Prijedlog Zakona rabi može biti samo ona temeljena na međunarodnim i hrvatskim dokumentima i praksi - nema opravdanja za uvođenje nejasnog i pseudodefiniranog pojma javne knjižnice Ad 3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći - u knjižničarstvu i u povijesti knjižničarstva, 1850. godina važna je iz niza razloga, ali nipošto iz razloga koji se navodi u Prijedlogu Zakona - status kulturnog dobra moraju dobiti svi arhivski primjerci svih publikacija koje pripadaju korpusu Croatica – nacionalna zbirka - Upisnik knjižnica već postoji, a razlog ni učinci promjene njegove lokacije nisu dovoljno jasni - dihotomija „javne knjižnice i knjižnice u sastavu“ terminološki zbunjuje: znači li to da knjižnice u sastavu nisu javne? - ponavlja se tekst iz poglavlja 2., a što je već sada regulirano važećim Zakonom o knjižnicama (NN 105/97) Primljeno na znanje Predlagatelj iznosi niz kritika na zakon, a ne navodi konkretan prijedlog teksta koji bi predlažio u nenormativnom dijelu Nacrta prijedloga zakona kao i u samom tekstu Zakona. Napominje se da je Ocjena stanja, osnovana pitanja koja se trebaju urediti zakonom te posljedice koje će donošenjem zakona proisteći, nenormativni dio Nacrta prijedloga Zakona koji je dogovoren i usuglašen s brojnim zainteresiranim dionicima iz područja knjižničarske struke.
23 Nadia Bužleta I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. Stavak 2. čl. 18. predlaže se: Upravno vijeće ima pet do sedam članova, od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih kulturnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, jednog odnosno dva bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi. Komentar: Ukoliko upravno vijeće ima sedam članova ostaviti mogućnost da se biraju dva člana iz redova stručnog knjižničarskog osoblja plus jedan član kojeg biraju svi radnici sukladno Zakonu o radu. Brisati "javnih". Primljeno na znanje Zakon ostavlja mogućnost predloženog uređenja Statutom.
24 Narodna knjižnica Virje I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju stručna znanja. A ako već donose planove moraju ih moći i nadzirati, a ne samo razmatrati Primljeno na znanje Dodano je u stavku 2. da prijedlog akata iz stavka 1. predlaže ravnatelj.
25 Narodna knjižnica Virje I.OPĆE ODREDBE, ORGANIZACIJA KNJIŽNICA Podržavam komentar Sveučilišne knjižnice Rijeka Primljeno na znanje Primljeno na znanje, nije dostavljen konkretni prijedlog.
26 Ana Škvarić, dipl. knjižničarka, članica Komisije za pokretne knjižnice HKD-a / članica Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja I.OPĆE ODREDBE, Članak 20. Ponovo se javlja problematičan termin "javna knjižnica". Primljeno na znanje Ne postoji konkretna primjedba.
27 Inja Cahun, dipl. knjižničarka I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. Nije dan opis svrhe i misije te način pružanja usluga, a nije ni opisana uloga knjižnica u izgradnji društva Republike Hrvatske, a ta su načela sastavni dio svih smjernica i strategija Europske unije koji se dotiču ove djelatnosti. Nije navedeno davanje na korištenje mrežne građe, odnosno osiguravanje pristupa kvalitetnim međunarodnim i nacionalnim bazama podataka znanstvenih, stručnih i umjetničkih radova, već se samo spominje digitalizacija knjižne građe. Nejasna je logika podjele ovog članka na 3 pasusa koji nemaju veze jedan sa drugim, a time niti zašto je zaštita knjižnične građe odvojena u zaseban članak 7. Čitava sekcija KNJIŽNIČNA DJELATNOST je nedovoljno razrađena. Prijedlog iz 2014. je u ovoj sekciji predložio detaljno razrađene slijedeće podnaslove: Osnovna načela knjižnične djelatnosti, Knjižnične službe i usluge, Uvjeti korištenja knjižničnih službi i usluga, Međuknjižnična posudba, Knjižnična građa kao kulturno dobro, Zaštita građe, Digitalizacija građe, Revizija i otpis, Statistički podaci. Time su svi segmenti koji čine knjižničnu djelatnost detaljno opisani, propisani i definirani, a ovaj trenutni prijedlog napisan je manjkavo i nedorečeno. ORGANIZACIJA KNJIŽNICA Nije jasno koji članak što propisuje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Člankom 6. je propisana knjižnična djelatnost općenito koja obuhvaća sve knjižnice. Pojedini prijedlozi predlagatelja ne bi se jednako mogli odnositi na sve knjižnice u Republici Hrvatskoj tako da je zadržana definicija knjižnične djelatnosti jer je ista izrađena u dogovoru sa strukom.
28 Ana Škvarić, dipl. knjižničarka, članica Komisije za pokretne knjižnice HKD-a / članica Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. Netko mora sastaviti i napisati plan rada i razvitka kako bi ga Upravno vijeće moglo donositi. Isto vrijedi i za statut i druge opće akte. Primljeno na znanje Dodano je u stavku 2. da prijedlog akata iz stavka 1. predlaže ravnatelj.
29 Inja Cahun, dipl. knjižničarka PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Dio 2. Osnovna pitanja koja se uređuju predloženim Zakonom potrebno je uskladiti prema IFLA-inim smjernicama i relevantnim međunarodnim i domaćim dokumentima. Isto tako, bilo bi za očekivati da se ovdje istaknu problemi uočeni u Ocjeni stanja. Osim toga, dio ovdje opisanih rješenja razlikuje se od onih u tekstu zakona, npr. financiranje redovne djelatnosti, koja se u tekstu zakona uopće ne spominje. Potrebno je uvesti i držati se svjetski prihvaćene klasifikacije knjižnične djelatnosti. OBRAZLOŽENJE: Potrebno je držati se UNESCO-vih, tj. IFLA-inih međunarodnih dokumenata i postojeće tradicije knjižničarske terminologije u RH. U dijelu: „Uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti“ neprimjerena je formulacija „sadržaj“. Zakonom se uređuje knjižnična djelatnost, a sadržaj, revizija i otpis tematika su pravilnika, a ne zakona. Uvodi se nejasan pojam „javna knjižnica“. „Precizira se status NSK“: znači li to da se misli na posebni zakon o NSK? Značenjem pojmova, na način kako se navodi u Prijedlogu Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, ne definiraju se knjižnice iz sustava obrazovanja i znanosti (školske i visokoškolske knjižnice) koje su zbirno gledajući najbrojnije vrste knjižnica prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini. Nisu obuhvaćeni mnogi važni pojmovi, npr. depozitarna knjižnica. Ne vidi se primjena ijednog međunarodnog dokumenta namijenjenog knjižničarskoj struci. Primljeno na znanje Predlagatelj iznosi niz kritika na zakon, a ne navodi konkretan prijedlog teksta koji bi predlažio u nenormativnom dijelu Nacrta prijedloga zakona kao i u samom tekstu Zakona. Napominje se da je Ocjena stanja, osnovana pitanja koja se trebaju urediti zakonom te posljedice koje će donošenjem zakona proisteći, nenormativni dio Nacrta prijedloga Zakona koji je dogovoren i usuglašen s brojnim zainteresiranim dionicima iz područja knjižničarske struke. Odredbama o Nacionalnoj i Sveučilišnoj knjižnici definira se status navedene knjižnice. Knjižnice u sustavu školstva nije potrebno uređivati u definicijama pojmova jer su one uređenu u tekstu Zakona u kojem se definiraju vrste knjižnica.
30 Inja Cahun, dipl. knjižničarka PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Navedena je statistika, ali ne i ocjena stanja, kako je navedeno u naslovu, stoga je potrebno izvesti ocjene na temelju svega navedenog u ovom poglavlju. Primljeno na znanje Predlagatelj ne daje konkretan prijedlog.
31 Inja Cahun, dipl. knjižničarka PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Brisati: U postupku izrade Zakona potrebno je uzeti u obzir Preporuke Vijeća Europe i druge međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci. Potrebno je navesti preporuke Vijeća Europe i druge relevantne međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci koji su uzeti u obzir prilikom izrade ovog teksta. Obrazloženje: Nigdje nisu navedeni da li su i koji od ovdje spomenutih vrsta dokumenta uzeti u obzir pri izradi ovog Zakona. Naprotiv, u nekim važnim područjima koja se reguliraju Zakonom međunarodni dokumenti važni za knjižničarsku struku nisu uzeti u obzir, već se postupalo upravo suprotno načelima međunarodnih dokumenata, npr. međunarodna klasifikacija vrsta knjižnica i obvezni primjerak. Primljeno na znanje Predlagatelj ne daje konkretan prijedlog.
32 Jagoda Ille, viša knjižničarka I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. Predsjednika bi članovi trebali birati iz svojih redova, a ne Ministarstvo kulture. Nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Primljeno na znanje Ne prihvaća se s obzirom na to da sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi, a stručnost je osigurana kroz odredbu da svi članovi vijeća moraju biti stručnjaci iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti.
33 Aniko Smiljanić I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. Članak 34. (2)… Unutar knjižničnog sustava Republike Hrvatske knjižnice se povezuju sukladno potrebama korisničkih zajednica, potrebama određenog stručnog, znanstvenog, umjetničkog područja, potrebi za učinkovitijim poslovanjem, osobito u upravljanju digitalnom građom i potrebi za stalnim stručnim usavršavanjem, a na temelju: ◊ usklađivanja planova rada i razvitka knjižnica koje se provodi kroz matičnu djelatnost ◊ nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ◊ standardizacije i usklađivanja postupaka u nabavi i izgradnji knjižničarskih zbirki, obradi i protoku građe i informacija ◊ izgrađivanja skupnih kataloga, središnjih upisnika, baza podataka i repozitorija osobito Hrvatske digitalne knjižnice ◊ razvitka mrežnih informacijskih usluga ◊ usklađivanja, sudjelovanja u provedbi i vrednovanja programa edukacije ◊ jedinstvenog sustava praćenja poslovanja i kvalitete. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
34 Jagoda Ille, viša knjižničarka I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. Odredba iz stavka jedan da osnivač osigurava sredstva za plaće ne može se primijeniti na sve vrste knjižnica, primjerice na školske gdje se sredstva za plaće osiguravaju iz državnog proračuna putem resornog Ministarstva. Također u dosadašnjoj primjeni Zakona nisu se poštivale određene odredbe, primjerice o osiguranju sredstava za nabavu knjižnične građe u školskim knjižnicama kako iz državnog proračuna, tako i još više iz proračuna osnivača, dok se u ovom prijedlogu Zakona sredstva za nabavu građe niti ne spominju. Primljeno na znanje Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima.
35 Jagoda Ille, viša knjižničarka I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju svi članovi UV stručna znanja. A ako već donose planove moraju ih moći i nadzirati, a ne samo razmatrati. Primljeno na znanje Dodano je u stavku 2. da prijedlog akata iz stavka 1. predlaže ravnatelj.
36 Narodna knjižnica Virje PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , I.OPĆE ODREDBE Opće odredbe su nejasne, definicije pojmova netočne, a ostaje nedorečeno je li knjižnična djelatnost u cjelini definirana kao javna služba. Primljeno na znanje Člankom 2. je propisano obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe.
37 Narodna knjižnica Virje PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI UNESCO-v Manifest za narodne knjižnice, 1994. treba biti temelj našeg poslovanja i ne uvažavanje principa koje on propisuje u Zakonskim okvirima i propisima onemogučiti će knjižnice da se pridržavaju osnovnih načela koja struka traži poštuje na globalnoj razini. Manifest za narodne knjižnice, 1994.: „Službe se narodne knjižnice zasnivaju na jednakosti pristupa svima, bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj… Usluge su narodne knjižnice u načelu besplatne.“ Primljeno na znanje Nacrt prijedloga Zakona ne protivi se navedenim prinicipima UNESCO-vog Manifesta za narodne knjižnice.
38 Aniko Smiljanić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Podržavam komentare kolegice Stropnik, Črnjar i Vugrinec. Bilo kakav razvoj nemoguć je bez ulaganja u isti. Za razvoj knjižnične djelatnosti nužni su educirani djelatnici i reguliran zakonodavni okvir djelatnosti. Ovaj prijedlog u potpunosti iz zakona izbacuje potrebu za stručnim djelatnicima, uvodi niz dvojbenih definicija, donosi definicije pojmova koji se potom više ni ne spominju i sl. Jedino čemu će usvajanje ovakvog prijedloga doprinijeti jest imenovanje niz potpuno nestručnih ljudi na mjestima ravnatelja (kasnije analogijom i djelatnika), potpunom srozavanju struke, prebacivanju djelatnosti na komercijalne informacijske servise kojima je profit jedini cilj, smanjiti mogućnosti ravnopravnog pristupa informacijama za svih, uništenju pisane baštine kao kulturnog dobra hrvatskog naroda itd. Ono što je u ocjeni stanja navedeno kao motiv donošenja novog zakona u samom prijedlogu ili nije uopće regulirano ili je učinjeno sporadično, neadekvatno i nejasno što nas dovodi do toga da sam prisiljena reći da je postojeći zakon sa svim svojim manama bolje rješenje od ovog prijedloga. Gradska knjižnica Rijeka 11.07.2018 12:35 0 0 Iako se donekle dalo naslutiti u kojem će smjeru ići predloženi tekst Zakona, ipak nismo mogli očekivati toliki korak unatrag u smislu deprofesionalizacije i pokušaja komercijalizacije jedne djelatnosti u osnovi okrenute najširoj zajednici . Zapanjujuće je do kolike se mjere jednim prijedlogom Zakona može degradirati struka odnosno cijela profesija. Deklarativno, radi usklađivanja s "europskim praksama". Nažalost ne onim dobrim kao što su, primjerice, skandinavske. Posljedice mogu biti nesagledive, od nestručnog i nekompetentnog vođenja ustanova, zapošljavanja nestručnih kadrova iako postoje obrazovani stručnjaci, promjena statusa postojećih knjižnica odnosno ukidanje stajališta pokretnih knjižnica u korist „jeftinijih“ (udruge, zadruge..) ili profitabilnijih (trgovačko društvo..) "formalno-pravnih oblika" i dr. Stoga još jednom apeliramo da se ovaj i ovakav tekst povuče iz procedure i pristupi izradi novog prijedloga Zakona. Gorana Tuškan 11.07.2018 21:33 0 0 Postojeći Zakon o knjižnicama star je više od 20 godina, i struka je doista iščekivala novi prijedlog, želeći regulirati sve ono što nam se u trenutno važećem zakonu pokazalo nedovoljno dobro riješenim te naravno osuvremeniti zakon u skladu s razvojem struke. Međutim, dobili smo prijedlog zakona koji uvelike ruši što se desetljećima brižljivo gradilo, a s druge strane niti priznaje razvoj struke niti predviđa ikakve razvojne iskorake Primljeno na znanje Primljeno na znanje, nema konkretnog prijedloga.
39 Jagoda Ille, viša knjižničarka PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Predlaže se brisanje. Iz nekoliko članaka ovog prijedloga Zakona jasno su vidljivi troškovi. Primjerice: Očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim naseljima Hrvatske, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva, izdvajanje knjižnica vjerskih zajednica... Upisnik knjižnica seli se u NSK gdje je potrebno dakle osigurati djelatnike koji će raditi na tim poslovima. Ukidanje instituta obveznog primjerka sveučilišnih knjižnica u postojećem sustavu. Ovakva neozbiljnost može ostaviti dugoročne posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta. Primljeno na znanje Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
40 Gradska knjižnica Zadar I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. Članak 12. mijenja se i glasi: "Knjižnica se može osnovati ako su osigurani ovi uvjeti: - knjižnična građa, - prostor, oprema i informacijsko-komunikacijska tehnologija - stručni knjižničarski djelatnici - sredstva za rad. Obrazloženje: Nije nužno u osnovnim uvjetima navesti i program rada i razvitka jer su 5 osnovnih točaka iz stavka 1. osnovni preduvjet za sve što dolazi nakon toga. Ako nisu zadovoljeni osnovnih uvjeti, ako nema knjižnične građe, prostora, opreme, stručnih djelatnika i sredstava za rad, ne može biti ni knjižnice, pa ni uvjeta za realizaciju programa rada i razvitka. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Jasno je da je za osnivanje knjižnica nužno osigurati knjižničnu građu, prostor, opremu i pristup informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji, sredstva za rad, rad stručnih knjižničarskih djelatnika, ali je kao potreban uvjet u tom kontekstu potreban i progran rada i razvitka, jer iz istiga proizlazi vizija i osnovne intencije osnivača.
41 Aniko Smiljanić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Slažem se sa svim prijedlozima i primjedbama Hrvatskog knjižničarskog društva na prijedlog novog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti kako slijedi dalje u tekstu: Zašto nije naveden osnovni motiv predlagača kako bi i iz tog stava nastali problem bio transparentnije raspravljen, kao što je naveden u prijedlogu Zakona o muzejima Također, zbog navedenih procesa javila se nužnost usklađenog postupanja sa muzejskom, arhivskom i knjižničnom građom. OBRAZLOŽENJE Neka se nepovoljna rješenja iz jednog zakona preslikavaju na ostala dva i to je potrebno transparentno navesti. Tako se npr. iz Prijedloga Zakona o muzejima na ostale zakone preslikava situacija: „Zakonom o muzejima iz 2015. proširen je popis stručnog osoblja u muzejima u obavljanju muzejske djelatnosti za što nije postojala podrška stručne javnosti. Također, navedena zvanja nisu zaživjela u praksi kao specifičnost muzejske djelatnosti. Ali, u Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisana su knjižnična zvanja i nikakvih prijepora u svezi toga nema, niti ih je bilo. No, unatoč tomu, iz sva tri zakona (Arhivi, Knjižnice, Muzeji) stručna zvanja su izbačena i propisivat će se pravilnicima. Primljeno na znanje Ne postoji konkretan prijedlog predlagatelja.
42 Gorana Tuškan, Komisija za narodne knjižnice I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. Podržavam komentar HKD-a: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. Primljeno na znanje Razmotreno. Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu kulture, te će nastavljati obavljati funkciju koju je i do sada obavljalo. U odnosu na članove, sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi te je sukladno tome regulirana odredba o Hrvatskom knjižničnom vijeću.
43 Gradska knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. Pojedine odredbe kao što je da sredstva za plaće osigurava osnivač ne mogu se primijeniti na sve vrste knjižnica budući da npr. sredstva za plaće knjižničara u školskim knjižnicama se osiguravaju putem MZOS. Člankom je potrebno precizno definirati što se financira iz kojih izvora pa predlažemo: (1) Sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za nabavu knjižnične građe, sredstva za programe, materijalne troškove, kao i sredstva za investicije, investicijsko održavanje i opremanje. (2) Sredstva za plaće osiguravaju, ovisno o vrsti knjižnica, osnivači i Republika Hrvatska putem nadležnih ministarstava. (3) Sredstva za nabavu knjižnične građe i pristup izvorima informacija koji nisu besplatni namjenski za tu svrhu osiguravaju osnivači i Republika Hrvatska putem nadležnih ministarstava. (4) Sredstva za posebne programe osiguravaju osnivači, Republika Hrvatska i županije a ovisno o svome interesu i tijela državne uprave u čijem je djelokrugu program koji se ostvaruje, kao i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na području kojih se program ostvaruje te druge pravne i fizičke osobe. (5) Sredstva za materijalne troškove osiguravaju osnivači. (6) Sredstva za investicijsko održavanje i opremanje knjižnica namještajem i računalima osiguravaju osnivači i Republika Hrvatska putem nadležnog ministarstva. (7) Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se dijelom i iz vlastitih prihoda, sponzorstvima, darovanjima i na drugi način u skladu sa zakonom. (8) Sredstva za provedbu odredbi članka 11. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona dužni su osigurati općine i gradovi te županija na koju se ove odredbe odnose. Primljeno na znanje Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima.
44 Gorana Tuškan, Komisija za narodne knjižnice PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti Postojeći Zakon o knjižnicama star je više od 20 godina, i struka je doista iščekivala novi prijedlog, želeći regulirati sve ono što nam se u trenutno važećem zakonu pokazalo nedovoljno dobro riješenim te naravno osuvremeniti zakon u skladu s razvojem struke. Međutim, dobili smo prijedlog zakona koji uvelike ruši što se desetljećima brižljivo gradilo, a s druge strane niti priznaje razvoj struke niti predviđa ikakve razvojne iskorake. Primljeno na znanje Novim Nacrtom prijedloga Zakona nije narušen niti jedan do sada postavljen standard u knjižničarskoj struci. Ne postoji konkretan prijedlog predlagatelja.
45 Gorana Tuškan, Komisija za narodne knjižnice PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Svaka promjena i svaki razvoj zahtijeva određena sredstva. Ovakva tvrdnja na samom početku je omalovažavajuća za struku. Podržavam stav Hrvatskog knjižničarskog društva: „Nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu“ – to znači: ovaj zakon ne kani uvesti ništa što već ne postoji u hrvatskom knjižničarstvu, ali može ostaviti takve posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta (ukidanje instituta obveznog primjerka sveučilišnih knjižnica u postojećem sustavu). Kakav razvoj djelatnosti Zakon planira i podržava, ako ne kani u nju investirati sredstva? O kojemu razvoju djelatnosti onda uopće može biti govora? Istovremeno, očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva ... Primljeno na znanje Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
46 Gorana Tuškan, Komisija za narodne knjižnice PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Promjene koje su se dodgodile u struci i samom opsegu djelatnosti struke, a koje su u ovom uvodnom dijelu najavljene, u samom tekstu Zakona nisu uopće spomenute. Tekst Zakona nije usklađen s međunarodnim dokumentima, što je nužno učiniti, kao i navesti relevantne međunarodne dokumente koji će se u prijedlogu teksta Zakona koristiti,. Primljeno na znanje Ne postoji konkretan prijedlog predlagatelja.
47 Tatjana Krpan Mofardin PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Podržavam komentar i prijedlog Hrvatskoga knjižničarskog društva koji glasi: "III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: „Nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu“ – to znači: ovaj zakon ne kani uvesti ništa što već ne postoji u hrvatskom knjižničarstvu, ali može ostaviti takve posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta. Kakav razvoj djelatnosti Zakon planira i podržava, ako ne kani u nju investirati sredstva? O kojemu razvoju djelatnosti onda uopće može biti govora? Istovremeno, očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva ..." Primljeno na znanje Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
48 Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. U definiciji pokretne knjižnice, prijevozno sredstvo ni na koji način nije definirano ni ograničeno. Predlažem izmjenu tog dijela: 6. pokretna knjižnica je knjižnična usluga koja se pruža putem adekvatnog prijevoznog sredstva, sukladno IFLA-inim Smjernicama za pokretne knjižnice, svim korisnicima koji žive na udaljenim područjima ILI 6. pokretna knjižnica je knjižnična usluga koja se pruža putem prijevoznog sredstva (autobus, kamion, brod, kombi) svim korisnicima koji žive na udaljenim područjima Primljeno na znanje Pokretna knjižnica definirana je u članku 10. zakona kao usluga koja se pruža svim korisnicima koji žive na udaljenim područjima tih općina, gradova i županije, sukladno ovom Zakonu i propisanim standardima iz članka 12. stavka 2. ovoga Zakona. Definicija pokretne knjižnice brisana je iz članka 3. Zakona.
49 Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnogsustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispitaknjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. S čl. 36. (vezan članak 32). trebao bi glasiti: (1) već iznad predložena izmjena…. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. ..... (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturuna prijedlogHrvatskoga knjižničnog vijećai uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Članak 37. Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. Primljeno na znanje Razmotreno. Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu kulture, te će nastavljati obavljati funkciju koju je i do sada obavljalo. U odnosu na članove, sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi te je sukladno tome regulirana odredba o Hrvatskom knjižničnom vijeću.
50 Sofija Konjević, IRB-Centar za znanstvene informacije, HKD član Komisija za nabavu knjižnične građe i međuknjižničnu posudbu, Uredništvo mrežnih stranica HKD-a I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. Zar statistika zaslužuje mjesto u kaznenim odredbama? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
51 Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. U čl. 20. i 21. Prijedloga propisuju se uvjeti za ravnatelja javne (u sadašnjem Zakonu najbliža pojmu "samostalne") knjižnice, koji vrijede i za voditelja knjižnica u sastavu tih javnopravnih tijela. U sadašnjem Zakonu u gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Suprotno tome: - u Prijedlogu su u čl. 21. st. 2 navedeni uvjeti za ravnatelja javne knjižnice koji može biti imenovan ako ima "završen diplomski...studij, iz područja društvenih znanosti, ili s njim izjednačen studij"što je neprihvatljivo srozavanje dosegnutih i u praksi već provjerenih standarda - također, u Prijedlogu je u čl. 23.propisan isti uvjet za knjižnice u sastavu pravne osobe koju je osnovala ili pretežni vlasnik država ili lokalno tijelo, ALI NE i za dosadašnje knjižnice u sastavu osoba koje nisu osnovale i nisu im pretežni vlasnici državna i lokalna tijela, što implicira da te knjižnice u pogledu rukovođenja uopće nisu podložne nikakvim prethodnim zakonskim uvjetima, pa čak niti gore spomenutim iz čl. 21. - daljnji uvjeti za izbor ravnatelja javne knjižnice uključuju u čl. 21. st. 3. i posebno, st. 4. u vezi vršitelja dužnosti, neprihvatljivi su jer otvaraju vrata neograničenim manipulacijama u vezi zapošljavanja U čl. 24.prijedloga Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice, nema uvjeta za voditelja knjižnice u sastavu tzv. „privatnih“ školskih ustanova, visokih učilišta i znanstvenih institucija, koji bi zbog javnog interesa koji proizlazi ne samo iz knjižnične, nego i djelatnosti školstva i visokog obrazovanja, morao ispunjavati iste uvjete. IZMJENA PRIJEDLOGA Ispravna formulacija u čl. 21. st. 2trebala bi biti ona koja postoji u sadašnjem Zakonu u čl. 27. st. 2. i 3. gdje su propisani jasni kriteriji, a onaj temeljni u st. 2. glasi: "završen...studij KNJIŽNIČARSKOG usmjerenja, kao i osoba koja je stekla visoku stručnu spremu sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja Zakona o znanstvenoj djelatnosti....iznimno od odredbe stavka 2., za ravnatelja samostalne knjižnice može se imenovati osoba koja ima završen preddiplomski…kao i osoba koja je stekla višu stručnu spremu sukladno...". U čl. 24.Prijedloga koji govori o voditeljima knjižnica u sastavu, tekst bi trebao glasiti: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i knjižnice u sastavu privatne škole, visokog učilišta i znanstvene institucije, može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalneknjižnice. OBRAZLOŽENJE: Prije svega, s obzirom da članak 6. Prijedloga propisuje da(1) Knjižnična djelatnost obuhvaća: ..stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima, kako voditelj knjižnice, koji prema čl. 21 ne mora imati knjižničarsko obrazovanje niti uopće iskustvo rada u knjižnici, može nadzirati da li njegovi djelatnici obavljaju navedenu obradu građe u skladu sa stručnim standardima? Ukidanje potrebe za stručnim kvalifikacijama ravnatelja i voditelja javnih i knjižnica u sastavu javnih, kao i na školama i visokim učilištima (a kod tzv. "privatnih" ukidanje čak i tog smanjenog kriterija), ukidanje su i rezultata višedesetljetnog nastojanja struke da se napokon ustale standardi struke kao presudni za rukovodeća mjesta i sam rad u knjižnici, ustroj studija knjižničarstva i višestruko podizanje standarda knjižničarske djelatnosti kao rezultata tih napora. Rezultat toga bilo bi ne samo da bi u praksi u knjižnicama na strani osoblja moglo biti višestruko više stručno kvalificiranog osoblja nego što im je kvalificiran neposredni rukovoditelj, nego i već spomenuto srozavanje već dosegnutih standarda, kao i ukidanje bilo kakvih standarda vezanih uz predložene „privatne“ knjižnice. Najbitnije, ta činjenica bi, zajedno s činjenicom da niti knjižnično osoblje ne mora biti stručno kvalificirano, otvorila nepovratno vrata nebrojenim novim mogućnostima imenovanja stručno nekvalificiranih osoba putem prijateljskih i drugih veza, što je i sada jedan od najvećih problema u društvu i koji bi se time generirao i više nego što je već i u najnovije vrijeme više puta detektiran u javnosti kao problem u upravo u slučajevima (narodnih) knjižnica. Također, potpuno je neprihvatljivo i smještanje SVIH tzv. "privatnih" knjižnica, napose visokoškolskih i znanstvenih, u proizvoljnu privatnopravnu sferu, u kojoj niti Prijedlogom (loše) propisani uvjeti i standardi NE bi uopće vrijedili. Moguće je da se radi i o propustu predlagača, a u svakom slučaju, uz gore spomenute probleme koji bi iz toga proizišli, stvorilo bi i sve druge već navedene probleme glede usklađivanja knjižnica u sustave, matične djelatnosti i dr., posebno u djelatnostima koje su i dodatno od javnog interesa, posebno u obrazovanju i znanosti, bez obzira je li osnivač država ili privatna osoba. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. U prijedlogu Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (vidi: http://www.sabor.hr/prijedlog-zakona-o-arhivskom-gradivu-i-arhivima-pr odnosno http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=51079 riješeno je na način da: (čl. 40., st. 3. „(3) Ravnateljem državnog arhiva, temeljem predloženog programa rada, može se imenovati osoba koja ima završen sveučilišni diplomski ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, najmanje tri godine rada u arhivu ili najmanje pet godina rada, te položen stručni ispit iz arhivske struke, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete utvrđene statutom arhiva.“ Primljeno na znanje U konkretnom slučaju se radi o privatnim knjižnicama koje su uređene u ovom Zakonu te po njemu imaju stručno vijeće, a tijela su im uređena zakonima kojima je uređen pravni oblik u kojem su knjižnice osnovane.
52 Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Navedena je statistika, ali ne i ocjena stanja, kako je navedeno u naslovu, stoga je potrebno izvesti ocjene na temelju svega navedenog u ovom poglavlju. Potrebno je usklađenje prema IFLA-inim smjernicama i relevantnim međunarodnim i domaćim dokumentima. Isto tako, bilo bi za očekivati da se ovdje istaknu problemi uočeni u Ocjeni stanja. Osim toga, dio ovdje opisanih rješenja razlikuje se od onih u tekstu zakona, npr. financiranje redovne djelatnosti, koja se u tekstu zakona uopće ne spominje. Potrebno je uvesti i držati se svjetski prihvaćene klasifikacije knjižnične djelatnosti. OBRAZLOŽENJE: Potrebno je držati seUNESCO-vih, tj. IFLA-inih međunarodnih dokumenata i postojeće tradicije knjižničarske terminologije u RH.U dijelu: „Uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti“ neprimjerena je formulacija „sadržaj“. Zakonom se uređuje knjižnična djelatnost, a sadržaj, revizija i otpis tematika su pravilnika, a ne zakona. Uvodi se nejasan pojam „javna knjižnica“. „Precizira se status NSK“: znači li to da se misli na posebni zakon o NSK?Značenjem pojmova, na način kako se navodi u PrijedloguZakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, ne definiraju se knjižnice iz sustava obrazovanja i znanosti (školske i visokoškolske knjižnice) koje su zbirno gledajući najbrojnije vrste knjižnica prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016.godini. Nisu obuhvaćeni mnogi važni pojmovi, npr. depozitarna knjižnica. Ne vidi se primjena ijednog međunarodnog dokumenta namijenjenog knjižničarskoj struci. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Intencija predlagatelja je uređenje sadržaja knjižnične djelatnosti što je vidljivo kroz cijeli Nacrt prijedloga zakona, dok se člankom 7. propisuje da se postupak revizije i otpisa građe provodi sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe, a navedeno je i trenutačno uređeno pravilnikom.
53 Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja: Zašto nije naveden osnovni motiv predlagača kako bi i iz tog stava nastali problem bio transparentnije raspravljen, kao što je naveden u prijedlogu Zakona o muzejima? Također, zbog navedenih procesa javila se nužnost usklađenog postupanja s muzejskom, arhivskom i knjižničnom građom. Neka se nepovoljna rješenja iz jednog zakona preslikavaju na ostala dva i to je potrebno spriječiti. Tako se npr. iz Prijedloga Zakona o muzejima na ostale zakone preslikava situacija: „Zakonom o muzejima iz 2015. proširen je popis stručnog osoblja u muzejima u obavljanju muzejske djelatnosti za što nije postojala podrška stručne javnosti. Također, navedena zvanja nisu zaživjela u praksi kao specifičnost muzejske djelatnosti. Ali, u Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisana su knjižnična zvanja i nikakvih prijepora u svezi toga nema, niti ih je bilo. No, unatoč tomu, iz sva tri zakona (Arhivi, Knjižnice, Muzeji) stručna zvanja su izbačena i propisivat će se pravilnicima koji se lakše donose, što ostavlja prostora za manipulacije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, odbijeno. Ukazujemo na činjenicu da su knjižničarska zvanja brojna kao i da su u bliskoj budućnosti izvjesne njihove izmjene. Ako bi se odredbe o uvjetima unosile u Zakon, svakom izmjenom uvjeta ili nazivlja zvanja morao bi se mijenjati Zakon. Također napominjemo da je Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava ukazalo ovom ministarstvu da je tijekom 2018. godine planirana izrada novog Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj, cilj koje je smanjenje broja reguliranih profesija, odnosno s Popisa reguliranih profesija potrebno je izostaviti profesije koje nisu u skladu s definicijom regulirane profesije prema Zakonu o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine, broj 82/15). Slijedom svega iznesenog nije moguće prihvatiti prijedlog.
54 Gordana Šutej, predsjednica Sekcije za školske knjižnice HKD-a PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA „Nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu“ Kakav razvoj djelatnosti Zakon planira i podržava, ako ne kani u nju investirati sredstva? O kojemu razvoju djelatnosti onda uopće može biti govora? Zakon predviđa izradu novih standarda za knjižnice. Ni minimum postojećih standarda nije ispunjen. Knjižnice moraju imati podršku i redovito financiranje kako bi održale obrazovno i kulturno okruženje, svjesno na njega odgovorile, te neprestano bile u koraku s njegovim stalnim razvojem. Primljeno na znanje Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
55 Gordana Šutej, predsjednica Sekcije za školske knjižnice HKD-a PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI "U postupku izrade Zakona potrebno je uzeti u obzir Preporuke Vijeća Europe i druge međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci." Nigdje nisu navedeni da li su i koji od ovdje spomenutih vrsta dokumenta uzeti u obzir pri izradi ovog Zakona. Naprotiv, u nekim važnim područjima koja se reguliraju Zakonom međunarodni dokumenti važni za knjižničarsku struku nisu uzeti u obzir, već se postupalo upravo suprotno načelima međunarodnih dokumenata, npr. IFLA-ine i UNESCO-ve smjernice za šolske knjižnice, međunarodna klasifikacija vrsta knjižnica i obvezni primjerak. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, međutim Nacrt prijedloga zakona rađen je u dogovoru s radnom skupinom i knjižničarskom strukom.
56 Nada Topić I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. U sastavu Hrvatskog knjižničnog vijeća trebali bi biti isključivo knjižničari iz različitih vrsta knjižnica. U članku 33. postojećeg Zakona navodi se da jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižnično društvo, a u ovom Prijedlogu Zakona je obrnuta situacija Primljeno na znanje Razmotreno. Stručnost je osigurana kroz odredbu da svi članovi vijeća moraju biti istaknuti stručnjaci iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti.
57 Nada Topić I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. Stavak 2 i Stavak 4. Članka 32. Problematično je što školske knjižnice, koje su u sastavu obrazovne ustanove, ne poznaju pojmove viši knjižničar ili knjižničarski savjetnik. U njima su zaposleni diplomirani knjižničari koji mogu napredovati u zvanje stručnog suradnika mentora ili stručnog suradnika savjetnika (Pravilnik o napredovanju učitelja i nastavnika u osnovnom i srednjem školstvu) po posve drugačijim uvjetima od onih koji su propisani Pravilnikom o uvjetima i načinu stjecanja viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci. Tako se nepravedno zanemaruje stručni rad knjižničara u školskim knjižnicama. Ako uvjete i načine stjecanja stručnih knjižničarski zvanja pravilnikom propisuje ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljene ministra nadležnog za znanost i obrazovanje, trebali bi ujednačiti ovu dvojku praksu prema kojoj se u školskim knjižnicama napreduje u jedna, a u ostalim knjižnicama u druga stručna zvanja. Također, u Stavku 4. nedostaje „uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća“. Primljeno na znanje Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja.
58 Kristina Čunović I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. Članak 30 treba glasiti: (1) Sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za nabavu i zaštitu knjižnične građe, sredstva za programe, materijalne troškove, stručno usavršavanje djelatnika kao i sredstva za investicije, investicijsko održavanje i opremanje. (2) Sredstva za plaće osiguravaju, ovisno o vrsti knjižnica, osnivači i Republika Hrvatska putem nadležnih ministarstava. (3) Sredstva za nabavu i zaštitu knjižnične građe i pristup izvorima informacija koji nisu besplatni namjenski za tu svrhu osiguravaju osnivači i Republika Hrvatska putem nadležnih ministarstava. (4) Sredstva za posebne programe (informatizacija knjižnica, usluge bibliobusa, kulturno-animacijski i drugi programi,) osiguravaju osnivači, Republika Hrvatska i županije, a ovisno o svome interesu i tijela državne uprave u čijem je djelokrugu program koji se ostvaruje, kao i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na području kojih se program ostvaruje te druge pravne i fizičke osobe. (5) Sredstva za materijalne troškove osiguravaju osnivači. (6) Sredstva za investicijsko održavanje i opremanje knjižnica namještajem i informatičkom opremom osiguravaju osnivači i Republika Hrvatska putem nadležnog ministarstva. (7) Sredstva za rad središnje knjižnice nacionalnih manjina osigurava Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, a to uključuje sredstva za plaće, sredstva za nabavu knjižnične građe na jeziku manjine, sredstva za realizaciju programa rada i ostale materijalne izdatke. (8) Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se dijelom i iz vlastitih prihoda, sponzorstvima, darovanjima i na drugi način u skladu sa zakonom. (9) Sredstva za provedbu odredbi članka 11. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona dužni su osigurati općine i gradovi te županija na koju se ove odredbe odnose. Primljeno na znanje Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima.
59 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. Primljeno na znanje Nije jasna intencija predlagatelja.
60 Vesna Ivanković PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Predloženim Zakonom uređuju se sljedeće: - određuje se značenje pojedinih pojmova u Zakonu - utvrđuje se status kulturnog dobra za jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu javnih knjižnica nastalu do 1850. godine, a katalozi nabrojene knjižnične građe javnih knjižnica postaju sastavni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske - uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti te zaštita, revizija i otpis knjižnične građe - uređuju se vrste knjižnica, uvjeti za osnivanje knjižnica, Upisnik knjižnica, statusne promjene i prestanak rada knjižnica - uređuje se ustroj i upravljanje knjižnicama te se propisuje da javna knjižnica ima upravno vijeće, ravnatelja i stručno vijeće te se uređuje ustroj i upravljanje knjižnicom u sastavu - precizira se status Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, njezine zadaće te ustroj i upravljanje - uređuju se sredstva za rad knjižnica te se propisuje financiranje redovne djelatnosti i posebnih programa i zadaća knjižnice - propisuje se način uređenja stjecanja stručnih zvanja djelatnika u knjižnici - uređuje se Knjižnični sustav Republike Hrvatske te matična djelatnost - propisuje se obveza donošenja Nacionalnog plana razvitka knjižnične djelatnosti, standardi i preporuke za rad knjižnica - uređuje se osnivanje, zadaće, sastav i djelovanje Hrvatskog knjižničnog vijeća - propisuje se obuhvat, svrha prikupljanja i postupanje s obveznim primjerkom te dostava i prikupljanje obveznog primjerka online publikacija - uređuje se nadzor nad stručnima radom knjižnica te nadzor nad provedbom Zakona - uređuju se prekršajne odredbe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Potrebno je usklađenje prema IFLA-inim smjernicama i relevantnim međunarodnim i domaćim dokumentima. Isto tako, bilo bi za očekivati da se ovdje istaknu problemi uočeni u Ocjeni stanja. Osim toga, dio ovdje opisanih rješenja razlikuje se od onih u tekstu zakona, npr. financiranje redovne djelatnosti, koja se u tekstu zakona uopće ne spominje. Potrebno je uvesti i držati se svjetski prihvaćene klasifikacije knjižnične djelatnosti. OBRAZLOŽENJE: Potrebno je držati se UNESCO-vih, tj. IFLA-inih međunarodnih dokumenata i postojeće tradicije knjižničarske terminologije u RH. U dijelu: „Uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti“ neprimjerena je formulacija „sadržaj“. Zakonom se uređuje knjižnična djelatnost, a sadržaj, revizija i otpis tematika su pravilnika, a ne zakona. Uvodi se nejasan pojam „javna knjižnica“. „Precizira se status NSK“: znači li to da se misli na posebni zakon o NSK? Značenjem pojmova, na način kako se navodi u Prijedlogu Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, ne definiraju se knjižnice iz sustava obrazovanja i znanosti (školske i visokoškolske knjižnice) koje su zbirno gledajući najbrojnije vrste knjižnica prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini. Nisu obuhvaćeni mnogi važni pojmovi, npr. depozitarna knjižnica. Ne vidi se primjena ijednog međunarodnog dokumenta namijenjenog knjižničarskoj struci. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, međutim Nacrt prijedloga zakona rađen je u dogovoru s radnom skupinom i knjižničarskom strukom.
61 Vesna Ivanković PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini djelovalo je 1768 knjižnica s 4066 zaposlenih djelatnika, od kojih je njih 3380 zaposleno na stručnim poslovima. Od ukupnog broja knjižnica samostalno je 169 knjižnica, 100 knjižnica je u sastavu drugih knjižnica, a 1499 knjižnica u sastavu je ustanova/poduzeća. Prema vrsti knjižnica: 1 nacionalna knjižnica (300 zaposlenika), 7 sveučilišnih (174 zaposlenika), 118 knjižnica na visokim učilištima (332 zaposlenika), 2 općeznanstvene (48 zaposlenika), 146 specijalnih knjižnica (223 zaposlenika), 277 narodnih knjižnica (1660 zaposlenika), 858 osnovnoškolskih knjižnica (919 zaposlenika) i 359 srednjoškolskih knjižnica (410 zaposlenika). Članova knjižnica bilo je 1 309 484 , a od ukupno korištene knjižnične građe ( 11 492 797 jedinica) najviše su se koristile knjige i brošure (68,6%) te novine (18,13%). Najviše se građe koristi u narodnim knjižnicama (40,91%). IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Navedena je statistika, ali ne i ocjena stanja, kako je navedeno u naslovu, stoga je potrebno izvesti ocjene na temelju svega navedenog u ovom poglavlju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje međutim nije dan konkretan prijedlog. Nenormativni dio Nacrta prijedloga zakona koji se tiče ocjene stanja je djelomično mijenjan.
62 Vesna Ivanković PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Odredbe o slobodnom pristupu informacijama i javnom pristupu mreži, zaštiti privatnosti i poštivanju autorskog i srodnih prava, digitalizaciji i digitalnoj knjižnici, međuknjižničnoj posudbi, obveznom primjerku elektroničkih publikacija te o stalnom stručnom usavršavanju su neke od odredbi koje je potrebno na odgovarajući način unijeti u Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Slažemo se, ali te odredbe u sam Zakon nisu unesene na odgovarajući način. Stoga je potrebno u tekst Zakona unijeti jasne odredbe u svim segmentima koji se navode u tekstu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje međutim nije dan konkretan prijedlog.
63 Ana-Marija Ščipior PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 8. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 2. Osnovna pitanja koja se uređuju predloženim Zakonom Predloženim Zakonom uređuju se sljedeće: - određuje se značenje pojedinih pojmova u Zakonu - utvrđuje se status kulturnog dobra za jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu javnih knjižnica nastalu do 1850. godine, a katalozi nabrojene knjižnične građe javnih knjižnica postaju sastavni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske - uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti te zaštita, revizija i otpis knjižnične građe - uređuju se vrste knjižnica, uvjeti za osnivanje knjižnica, Upisnik knjižnica, statusne promjene i prestanak rada knjižnica - uređuje se ustroj i upravljanje knjižnicama te se propisuje da javna knjižnica ima upravno vijeće, ravnatelja i stručno vijeće te se uređuje ustroj i upravljanje knjižnicom u sastavu - precizira se status Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, njezine zadaće te ustroj i upravljanje - uređuju se sredstva za rad knjižnica te se propisuje financiranje redovne djelatnosti i posebnih programa i zadaća knjižnice - propisuje se način uređenja stjecanja stručnih zvanja djelatnika u knjižnici - uređuje se Knjižnični sustav Republike Hrvatske te matična djelatnost - propisuje se obveza donošenja Nacionalnog plana razvitka knjižnične djelatnosti, standardi i preporuke za rad knjižnica - uređuje se osnivanje, zadaće, sastav i djelovanje Hrvatskog knjižničnog vijeća - propisuje se obuhvat, svrha prikupljanja i postupanje s obveznim primjerkom te dostava i prikupljanje obveznog primjerka online publikacija - uređuje se nadzor nad stručnima radom knjižnica te nadzor nad provedbom Zakona - uređuju se prekršajne odredbe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Potrebno je usklađenje prema IFLA-inim smjernicama i relevantnim međunarodnim i domaćim dokumentima. Isto tako, bilo bi za očekivati da se ovdje istaknu problemi uočeni u Ocjeni stanja. Osim toga, dio ovdje opisanih rješenja razlikuje se od onih u tekstu zakona, npr. financiranje redovne djelatnosti, koja se u tekstu zakona uopće ne spominje. Potrebno je uvesti i držati se svjetski prihvaćene klasifikacije knjižnične djelatnosti. OBRAZLOŽENJE: Potrebno je držati se UNESCO-vih, tj. IFLA-inih međunarodnih dokumenata i postojeće tradicije knjižničarske terminologije u RH. U dijelu: „Uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti“ neprimjerena je formulacija „sadržaj“. Zakonom se uređuje knjižnična djelatnost, a sadržaj, revizija i otpis tematika su pravilnika, a ne zakona. Uvodi se nejasan pojam „javna knjižnica“. „Precizira se status NSK“: znači li to da se misli na posebni zakon o NSK? Značenjem pojmova, na način kako se navodi u Prijedlogu Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, ne definiraju se knjižnice iz sustava obrazovanja i znanosti (školske i visokoškolske knjižnice) koje su zbirno gledajući najbrojnije vrste knjižnica prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini. Nisu obuhvaćeni mnogi važni pojmovi, npr. depozitarna knjižnica. Ne vidi se primjena ijednog međunarodnog dokumenta namijenjenog knjižničarskoj struci. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, međutim tekst Nacrta prijedloga zakona usklađen je s relevantnim međunarodnim dokumentima namijenjenim knjižničarskoj struci. Što se financiranja redovne djelatnosti tiče, upućujemo na članak 31.
64 Ana-Marija Ščipior PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 7. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini djelovalo je 1768 knjižnica s 4066 zaposlenih djelatnika, od kojih je njih 3380 zaposleno na stručnim poslovima. Od ukupnog broja knjižnica samostalno je 169 knjižnica, 100 knjižnica je u sastavu drugih knjižnica, a 1499 knjižnica u sastavu je ustanova/poduzeća. Prema vrsti knjižnica: 1 nacionalna knjižnica (300 zaposlenika), 7 sveučilišnih (174 zaposlenika), 118 knjižnica na visokim učilištima (332 zaposlenika), 2 općeznanstvene (48 zaposlenika), 146 specijalnih knjižnica (223 zaposlenika), 277 narodnih knjižnica (1660 zaposlenika), 858 osnovnoškolskih knjižnica (919 zaposlenika) i 359 srednjoškolskih knjižnica (410 zaposlenika). Članova knjižnica bilo je 1 309 484 , a od ukupno korištene knjižnične građe ( 11 492 797 jedinica) najviše su se koristile knjige i brošure (68,6%) te novine (18,13%). Najviše se građe koristi u narodnim knjižnicama (40,91%). IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Navedena je statistika, ali ne i ocjena stanja, kako je navedeno u naslovu, stoga je potrebno izvesti ocjene na temelju svega navedenog u ovom poglavlju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje no nije dan konkretan prijedlog. Točka 1. glave 2. nenormativnog dijela "Ocjena stanja" je dijelom promjenjena.
65 Vesna Ivanković PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Zašto nije naveden osnovni motiv predlagača kako bi i iz tog stava nastali problem bio transparentnije raspravljen, kao što je naveden u prijedlogu Zakona o muzejima Također, zbog navedenih procesa javila se nužnost usklađenog postupanja sa muzejskom, arhivskom i knjižničnom građom. OBRAZLOŽENJE Neka se nepovoljna rješenja iz jednog zakona preslikavaju na ostala dva i to je potrebno transparentno navesti. Tako se npr. iz Prijedloga Zakona o muzejima na ostale zakone preslikava situacija: „Zakonom o muzejima iz 2015. proširen je popis stručnog osoblja u muzejima u obavljanju muzejske djelatnosti za što nije postojala podrška stručne javnosti. Također, navedena zvanja nisu zaživjela u praksi kao specifičnost muzejske djelatnosti. Ali, u Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisana su knjižnična zvanja i nikakvih prijepora u svezi toga nema, niti ih je bilo. No, unatoč tomu, iz sva tri zakona (Arhivi, Knjižnice, Muzeji) stručna zvanja su izbačena i propisivat će se pravilnicima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, nije dan konkretan prijedlog. Što se tiče zvanja, ukazujemo na činjenicu da su knjižničarska zvanja brojna kao i da su u bliskoj budućnosti izvjesne njihove izmjene. Ako bi se odredbe o uvjetima unosile u Zakon, svakom izmjenom uvjeta ili nazivlja zvanja morao bi se mijenjati Zakon. Također napominjemo da je Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava ukazalo ovom ministarstvu da je tijekom 2018. godine planirana izrada novog Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj, cilj koje je smanjenje broja reguliranih profesija, odnosno s Popisa reguliranih profesija potrebno je izostaviti profesije koje nisu u skladu s definicijom regulirane profesije prema Zakonu o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine, broj 82/15). S tim u vezi stručna zvanja u knjižničarskoj struci biti će potrebno mijenjati.
66 Ana-Marija Ščipior PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Zašto nije naveden osnovni motiv predlagača kako bi i iz tog stava nastali problem bio transparentnije raspravljen, kao što je naveden u prijedlogu Zakona o muzejima Također, zbog navedenih procesa javila se nužnost usklađenog postupanja sa muzejskom, arhivskom i knjižničnom građom. OBRAZLOŽENJE Neka se nepovoljna rješenja iz jednog zakona preslikavaju na ostala dva i to je potrebno transparentno navesti. Tako se npr. iz Prijedloga Zakona o muzejima na ostale zakone preslikava situacija: „Zakonom o muzejima iz 2015. proširen je popis stručnog osoblja u muzejima u obavljanju muzejske djelatnosti za što nije postojala podrška stručne javnosti. Također, navedena zvanja nisu zaživjela u praksi kao specifičnost muzejske djelatnosti. Ali, u Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisana su knjižnična zvanja i nikakvih prijepora u svezi toga nema, niti ih je bilo. No, unatoč tomu, iz sva tri zakona (Arhivi, Knjižnice, Muzeji) stručna zvanja su izbačena i propisivat će se pravilnicima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje no nije dan konkretan prijedlog. Nastavno na knjižničarska zvanja, ukazujemo na činjenicu da su knjižničarska zvanja brojna kao i da su u bliskoj budućnosti izvjesne njihove izmjene. Ako bi se odredbe o uvjetima unosile u Zakon, svakom izmjenom uvjeta ili nazivlja zvanja morao bi se mijenjati Zakon. Također napominjemo da je Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava ukazalo ovom ministarstvu da je tijekom 2018. godine planirana izrada novog Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj, cilj koje je smanjenje broja reguliranih profesija, odnosno s Popisa reguliranih profesija potrebno je izostaviti profesije koje nisu u skladu s definicijom regulirane profesije prema Zakonu o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine, broj 82/15).
67 Kristina Čunović I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. Stavak (3) dopuniti da je tijelo koje donosi odluku o prestanku rada dužno obavijestiti nadležnu matičnu knjižnicu o novom smještaju knjižnične građe, osobito kulturnog dobra RH. Primljeno na znanje Pitanje će se regulirati pravilnikom i standardima.
68 Sveučilišna knjižnica u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. ČLANAK 39: predlažemo dodati i svrhu „potpora znanstveno-istraživačkoj djelatnosti“ Primljeno na znanje Temeljna svrha je definirana u članku 41., a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku.
69 Društvo knjižničara u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. Primljeno na znanje Razmotreno. Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu kulture, te će nastavljati obavljati funkciju koju je i do sada obavljalo. U odnosu na članove, sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi te je sukladno tome regulirana odredba o Hrvatskom knjižničnom vijeću.
70 Knjižničarsko društvo Rijeka PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , O B R A Z L O Ž E N J E Ovakvim nacrtom Zakona unosi se nered u knjižničnu djelatnost i Zakon o knjižnicama. Ne vodi se računa o specifičnostima ustrojstva, upravljanja, vrstama knjižnica. Dobar sustav trebalo je modernizirati, a ne unazaditi ovakvim Prijedlogom Zakona. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Nije iznesen konkretan prijedlog.
71 Kristina Čunović PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Prema prijedlogu Zakona očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, a zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva tako da je nužno osigurati financijska sredstva kako bi omogućili ispunjavanje standarda za pojedine vrste knjižnica. Zakon će osim državnog proračuna opteretiti proračun lokalne i regionalne samouprave koje nemaju dovoljne financijske mogućnosti što će se odraziti na poslovanje knjižnica i razvoj knjižnične djelatnosti (npr. primjena čl 4. st. 1 i 2; čl 9; čl 11; čl 18 st. 2). Primljeno na znanje Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
72 Lidija Dužić Zlovolić I.OPĆE ODREDBE, ORGANIZACIJA KNJIŽNICA Potpuno podržavam prijedlog HKD-a. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, nije dostavljen konkretni prijedlog.
73 Lidija Dužić Zlovolić I.OPĆE ODREDBE, KNJIŽNIČNA DJELATNOST U potpunosti podržavam prijedlog HKD-a. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, nije dostavljen konkretni prijedlog.
74 Gradska knjižnica Rijeka PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Tvrdnja da za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske još je jedan pokazatelj da tvorci ovoga dokumenta nisu imali uvid ili nisu uzeli u obzir stvarno stanje i potrebe knjižnica. Čitav niz općina još uvijek nema narodnu knjižnicu, dotrajala postojeća bibliobusna vozila, nedosegnuti standardi po pitanju prostora, opreme i knjižničnog osoblja, neosiguravanje sredstava iz državnog proračuna (ili povremeno, za ograničen broj knjižnica) za nabavu građe u školskim knjižnicama i dr. Gotovo nevjerojatno zvuči da istodobno očekuje osnivanje knjižnica u svim općinama s više od 3000 stanovnika i osiguranje usluga pokretne knjižnice "za svako naselje" (Članak 11., Stavak 4.). Slažemo se s prethodnim navodima kolegica i kolega koji su ovakvu tvrdnju ocijenili, u najmanju ruku, neozbiljnom! Primljeno na znanje Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
75 Knjižnice grada Zagreba I.OPĆE ODREDBE, PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Ostaje nerazjašnjeno što će biti sa knjižnicama u sastavu POU i CK koje obavljaju knjižničnu djelatnost a koje nisu u roku do 2015. ni do danas izdvojile i osnovale samostalnu knjižnicu i osigurale obavljanje knjižnične djelatnosti? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
76 Knjižnice grada Zagreba I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. Odredba iz stavka jedan da osnivač osigurava sredstva za plaće ne može se primijeniti na sve vrste knjižnica, primjerice na školske gdje se sredstva za plaće osiguravaju iz državnog proračuna putem resornog Ministarstva. Također u dosadašnjoj primjeni Zakona nisu se poštivale određene odredbe, primjerice o osiguranju sredstava za nabavu knjižnične građe u školskim knjižnicama kako iz državnog proračuna, tako i još više iz proračuna osnivača, dok se u ovom prijedlogu Zakona sredstva za nabavu građe niti ne spominju. Stoga je Članak 30. potrebno dopuniti i preformulirati te predlažem da Članak glasi: (1) Sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za nabavu knjižnične građe, sredstva za programe, materijalne troškove, kao i sredstva za investicije, investicijsko održavanje i opremanje. (2) Sredstva za plaće osiguravaju, ovisno o vrsti knjižnica, osnivači i Republika Hrvatska putem nadležnih ministarstava. (3) Sredstva za nabavu knjižnične građe i pristup izvorima informacija koji nisu besplatni namjenski za tu svrhu osiguravaju osnivači i Republika Hrvatska putem nadležnih ministarstava. (4) Sredstva za posebne programe (informatizacija knjižnica, usluge bibliobusa, kulturno-animacijski i drugi programi,) osiguravaju osnivači, Republika Hrvatska i županije a ovisno o svome interesu i tijela državne uprave u čijem je djelokrugu program koji se ostvaruje, kao i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na području kojih se program ostvaruje te druge pravne i fizičke osobe. (5) Sredstva za materijalne troškove osiguravaju osnivači. (6) Sredstva za investicijsko održavanje i opremanje knjižnica namještajem i računalima osiguravaju osnivači i Republika Hrvatska putem nadležnog ministarstva. (7) Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se dijelom i iz vlastitih prihoda, sponzorstvima, darovanjima i na drugi način u skladu sa zakonom. (8) Sredstva za provedbu odredbi članka 11. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona dužni su osigurati općine i gradovi te županija na koju se ove odredbe odnose. Važno je da se izrijekom navede i za nabavu građe da nije samo za program. Jednostavnije nam je kao matičarima zagovarati kod osnivača ako piše. Primljeno na znanje Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima.
77 Knjižničarsko društvo Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. Podržavamo da se odredba iz stavka (1) da osnivač osigurava sredstva za plaće ne može se primijeniti na sve vrste knjižnica, primjerice na školske gdje se sredstva za plaće osiguravaju iz državnog proračuna putem resornog Ministarstva. Također u dosadašnjoj primjeni Zakona nisu se poštivale određene odredbe, primjerice o osiguranju sredstava za nabavu knjižnične građe u školskim knjižnicama kako iz državnog proračuna, tako i još više iz proračuna osnivača, dok se u ovom prijedlogu Zakona sredstva za nabavu građe niti ne spominju. Predlažemo da se Zakonom propiše obveza osiguranje namjenskih sredstava za nabavu knjižnične građe i to na način da navedena sredstva u podjednakim iznosima osigura resorno ministarstvo i osnivač. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Stoga je Članak 30. potrebno dopuniti: (1) Sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za nabavu knjižnične građe, sredstva za programe, materijalne troškove, sredstva za investicije, investicijsko održavanje i opremanje, i stručno usavršavanje knjižničara. (2) Sredstva za plaće osiguravaju, ovisno o vrsti knjižnica, osnivači i Republika Hrvatska putem nadležnih ministarstava. (3) Sredstva za nabavu knjižnične građe i pristup izvorima informacija koji nisu besplatni namjenski za tu svrhu osiguravaju osnivači i Republika Hrvatska putem nadležnih ministarstava, razmjerno u jednakim iznosima. (5) Sredstva za materijalne troškove knjižnica osiguravaju osnivači. (6) Sredstva za investicijsko održavanje i opremanje knjižnica namještajem i računalima osiguravaju osnivači i Republika Hrvatska putem nadležnog ministarstva, razmjeno u jednakim iznosima. Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. Primljeno na znanje Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima.
78 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. Predlažemo dopunu i izmjenu Članka 30. da glasi: (1) Sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za nabavu knjižnične građe, sredstva za programe, materijalne troškove, kao i sredstva za investicije, investicijsko održavanje i opremanje. (2) Sredstva za plaće osiguravaju, ovisno o vrsti knjižnica, osnivači i Republika Hrvatska putem nadležnih ministarstava. (3) Sredstva za nabavu knjižnične građe i pristup izvorima informacija koji nisu besplatni namjenski za tu svrhu osiguravaju osnivači i Republika Hrvatska putem nadležnih ministarstava. (4) Sredstva za posebne programe (informatizacija knjižnica, usluge bibliobusa, kulturno-animacijski i drugi programi,) osiguravaju osnivači, Republika Hrvatska i županije a ovisno o svome interesu i tijela državne uprave u čijem je djelokrugu program koji se ostvaruje, kao i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na području kojih se program ostvaruje te druge pravne i fizičke osobe. (5) Sredstva za materijalne troškove osiguravaju osnivači. (6) Sredstva za investicijsko održavanje i opremanje knjižnica namještajem i računalima osiguravaju osnivači i Republika Hrvatska putem nadležnog ministarstva. (7) Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se dijelom i iz vlastitih prihoda, sponzorstvima, darovanjima i na drugi način u skladu sa zakonom. (8) Sredstva za provedbu odredbi članka 11. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona dužni su osigurati općine i gradovi te županija na koju se ove odredbe odnose. Primljeno na znanje Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima.
79 Sanja Kosić, viša knjižničarka PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , O B R A Z L O Ž E N J E Izneseno u ovom dijelu nema nikakvo obilježje obrazloženja već se radi o pukom prepričavanju sadržaja pojedinih članaka bez ikakvog povezivanja s motivima za donošenje novog zakona niti povezivanja odredaba unutar prijedloga zakona ili pak obrazloženja zašto se zakonodavac odlučio upravno za ovakav način uređenja djelatnosti. Ne navode se nikakvi podaci (a trebali bi) o izvorima koji su korišteni pri definiranju pojmova, vrsta knjižnica i sl. Uglavnom, u ovom obliku ovaj dio samo ispunjava puku formu koja mora postojati, dok od sadržaja nema nikakve koristi. Primljeno na znanje Obrazloženje je sastavljeno sukladno Nomotehničkim pravilima.
80 Sanja Kosić, viša knjižničarka I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. Prijedlog novog teksta: (1) Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona pravilnike iz članka 7., članka 14. stavka 2., članka 32. stavka 4. i članka 40. stavka 1. ovoga Zakona. (2) Ministar nadležan za kulturu i Ministar nadležan za znanost i obrazovanje će u roku od godine dana od stupanja na snagu ovoga Zakona, zajednički donijeti Pravilnik iz članka 35. stavka 4. ovoga Zakona. Sadašnji stavak (2) postaje stavak (3)... itd. OBRAZLOŽENJE U stavku 1. treba odvojiti od ostalih pravilnike koje prema našem prijedlogu zajednički donose ministar znanosti i ministar kulture Primljeno na znanje Jasno regulirano tko donosi Pravilnik.
81 Sanja Kosić, viša knjižničarka I.OPĆE ODREDBE, Članak 48. Prijedlog novog teksta: (1) Knjižnice koje su pravne osobe i pravne osobe u čijem se sastavu nalaze knjižnice, uskladit će statut, druge opće akte i rad s odredbama ovoga Zakona u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. OBRAZLOŽENJE U stavku 1., nejasan je pojam knjižnice. Primljeno na znanje Pojam knjižnice u ovom članku odnosi se na sve knjižnice na koje se Zakon odnosi.
82 Knjižničarsko društvo Rijeka PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U zaključcima Hrvatske udruge školskih knjižničara rečeno je i slažemo se s tim komentarom da prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj 2016. djelovalo je 1768 knjižnica od kojih su njih 1217 knjižnice osnovnih i srednjih škola, što čini 70 %. Od 3380 zaposlenih na stručnim poslovima 1329 knjižničara ili 40 % radi u školskim knjižnicama. S obzirom na tako velik broj školskih knjižnica i školskih knjižničara koji su među obrazovanijima u struci (uglavnom imaju potrebnu visoku stručnu spremu, završen studij bibliotekarstva uz još neku struku i pedagoške kompetencije), smatramo da je ovim prijedlogom zakona potpuno zanemarena njihova uloga. Kako su školske knjižnice knjižnice u sastavu ustanova koje potpadaju pod Ministarstvo znanosti i obrazovanja koje financira njihove plaće i djelomično nabavu, premala je uloga dana upravo tom ministarstvu u odnosu na Ministarstvo kulture. Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti trebala bi kreirati oba ministarstva uz potporu Hrvatskog knjižničnog vijeća i strukovnih udruga - Hrvatskog knjižničarskog društva i Hrvatske udruge školskih knjižničara koja je cijenjena članica Međunarodne udruge školskih knjižničara - IASL-a. U dosadašnjem Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti školske su knjižnice jedva spomenute pa je donošenje novog zakona prilika da se takva praksa promijeni. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, sve odredbe Zakona usuglašene su sa Ministarstvom znanosti i obrazovanja, s kojima je održano više radnih sastanaka, kao i sa radnom skupinom i knjižničarskom strukom.
83 Zagrebačko knjižničarsko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Prijedlog Zakon o knjižnicama gotovo je identičan prijedlogu Zakonu o muzejima i ne uzima obzir osobitosti knjižničarske djelatnosti. U oba (prijedloga) zakona građu je definirana da je od posebnog interesa i pod zaštitom Republike Hrvatske. No, za razliku od muzejske građe koja se trajno čuva, knjižnična građa obuhvaća najrazličitije pojavne oblike (slikovnice, stripove, ilustrirane knjige, društvene igre, igračke, neknjižnu građu....) posuđuje se korisnicima, podložna je trošenju i knjižnice su dužne provoditi redovite otpise u skladnu s Pravilnikom o reviziji i otpisu knjižnične građe. Vrijednu knjižničnu građu koja jest od posebnog interesa za RH ne posjeduju sve vrste knjižnica niti svaka knjižnica. Prema tome od posebnog interesa u Zakonu o knjižnicama može biti samo knjižnična djelatnost koja podrazumijeva građu, usluge, programe, rad stručnog knjižničnog osoblja i sve druge aspekte rada knjižnica u službi zajednice. U knjižnicama bilo koje vrste (školske, narodne, visokoškolske, specijalne i dr.) gotovo sav fond je stručno obrađen, unesen u računalnu bazu s podacima dostupnim u online katalogu i skupnim katalozima. Stoga se ne može na isti način ne može tretirati građa/ fond u ova dva zakona. Primljeno na znanje Nema konkretnog prijedloga.
84 Sanja Heberling Dragičević I.OPĆE ODREDBE, Članak 25. KOMENTAR: Sve knjižnice obavljaju knjižničnu i informacijsku djelatnost. Primljeno na znanje U smislu ovog Zakona pojam "knjižnična djelatnost" obuhvaća organiziranje i pružanje javnosti kulturne, informacijske i obrazovne usluge zasnivajući ih na sustavnom odabiru, prikupljanju, stručnoj obradi, pohranjivanju, zaštiti i davanju na korištenje knjižnične građe te slobodnom pristupu izvorima informacija, slijedom navedenoga informacijska djelatnost obuhvaćena je navedenim pojmom.
85 Sanja Heberling Dragičević I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (1) Sredstva za redovitu djelatnost knjižnica osigurava osnivač, a uključuju sredstva za nabavu knjižnične građe (uključujući licence), sredstva za plaće i naknade osoblju te sredstva za materijal, usluge i ostale rashode poslovanja, uključujući tekuće i investicijsko održavanje i redovitu zamjenu uredske i komunikacijske opreme i namještaja. (2) Sredstva za kapitalna ulaganja i posebne programe osigurava osnivač, a ovisno o svome interesu i tijela državne uprave u čijem je djelokrugu program koji se ostvaruje, kao i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na području kojih se program ostvaruje te druge pravne i fizičke osobe (3) Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se i iz vlastitih prihoda, sponzorstvima, darovanjima i na drugi način u skladu sa zakonom. (4) Sredstva za provedbu odredbi članka 11. stavaka 3. i 4. ovog Zakona dužne su osigurati škole, visoka učilišta i znanstveni instituti na koje se ove odredbe odnose, a sredstva za provedbu odredbi članka 11. stavaka 6. i 7. dužni su osigurati općine i gradovi te županijena koje se ove odredbe odnose. Primljeno na znanje Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva.
86 Sanja Kosić, viša knjižničarka I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. Članak izmijeniti: (1) Sredstva za redovitu djelatnost knjižnica osigurava osnivač, a uključuju sredstva za nabavu knjižnične građe (uključujući licence), sredstva za plaće i naknade osoblju te sredstva za materijal, usluge i ostale rashode poslovanja, uključujući tekuće i investicijsko održavanje i redovitu zamjenu uredske i komunikacijske opreme i namještaja. (2) Sredstva za kapitalna ulaganja i posebne programe osigurava osnivač, a ovisno o svome interesu i tijela državne uprave u čijem je djelokrugu program koji se ostvaruje, kao i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na području kojih se program ostvaruje te druge pravne i fizičke osobe (3) Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se i iz vlastitih prihoda, sponzorstvima, darovanjima i na drugi način u skladu sa zakonom. (4) Sredstva za provedbu odredbi članka 11. stavaka 3. i 4. ovog Zakona dužne su osigurati škole, visoka učilišta i znanstveni instituti na koje se ove odredbe odnose, a sredstva za provedbu odredbi članka 11. stavaka 6. i 7. dužni su osigurati općine i gradovi te županijena koje se ove odredbe odnose. OBRAZLOŽENJE U stavku 1. Potrebno je regulirati redovite izdatke knjižnice koje treba financirati osnivač kao redovitu djelatnost knjižice, kao što je najavljeno u uvodnim objašnjenjima. Redovita djelatnost po standardu HRN ISO 2789:2014, uključuje nabavu građe, a isključuje investicije (kapitalna ulaganja). U stavak 2. treba uključiti i sredstva za kapitalna ulaganja. U stavak 4. potrebno je dodati i odredbu o ugovornom financiranju knjižnične djelatnosti za škole, visoka učilišta i znanstvene institute, kao što je to učinjeno za narodne knjižnice Primljeno na znanje Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima.
87 Sanja Heberling Dragičević I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. U stavku 1., sustav matičnosti mora biti jedinstven, dakle izgrađuje se za pojedine vrste knjižnica na pojedinom teritoriju. Ako bi se paralelno izgrađivali sustavi po znanstvenom ili umjetničkom području, imali bismo paralelne sustave i došlo bi do konflikata u provođenju matičnosti. U stavku 2. , sukladno analizi prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. U stavku 3., ostavlja se općenito rješenje da se sredstva osiguravaju u državnom proračunu, koje se pokazalo lošim, jer se sredstva osiguravaju samo na poziciji Ministarstva kulture i to samo za matične narodne knjižnice. Treba navesti na kojoj poziciji DP-a se osiguravaju sredstva za koje vrste matičnih knjižnica. U stavku 4. treba propisati da oba ministra zajednički donose Pravilnik o matičnoj djelatnosti, a ne samo ministar kulture, jer u sustavu znanosti i visokog obrazovanja djeluje 76% knjižnica i 54% zaposlenih. Primljeno na znanje Razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti.
88 Sanja Paravić I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. S čl. 36. (vezan članak 32). trebao bi glasiti: (1) već iznad predložena izmjena…. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. ..... (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Članak 37. Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. Primljeno na znanje Razmotreno. Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu kulture, te će nastavljati obavljati funkciju koju je i do sada obavljalo. U odnosu na članove,sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi te je sukladno tome regulirana odredba o Hrvatskom knjižničnom vijeću.
89 Sanja Paravić I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. Podržavam komentar Sanje Heberling Dragičević. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, nije dan konkretan prijedlog.
90 Sanja Paravić I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA: Članak 35. (1) Radi trajnoga i sustavno organiziranog rada na razvitku i unapređivanju knjižničarstva, određene knjižnice, kao matične knjižnice, obavljaju i poslove matične djelatnosti za više knjižnica određenog teritorijalnog, znanstvenog ili umjetničkog područja ili za pojedinu vrstu knjižnica. PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (1) Radi trajnoga i sustavno organiziranog rada na razvitku i unapređivanju knjižničarstva, određene knjižnice, kao matične knjižnice, obavljaju i poslove matične djelatnosti za pojedinu vrstu knjižnica na određenom teritorijalnom području. KOMENTAR: U stavku 1., sustav matičnosti mora biti jedinstven, dakle izgrađuje se za pojedine vrste knjižnica na pojedinom teritoriju. Ako bi se paralelno izgrađivali sustavi po znanstvenom ili umjetničkom području, imali bismo paralelne sustave i došlo bi do konflikata u provođenju matičnosti. Primljeno na znanje Razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti.
91 Sanja Paravić I.OPĆE ODREDBE, KNJIŽNIČARSKI DJELATNICI Podržavam komentar Sveučilišne knjižnice Rijeka. Primljeno na znanje Nije dan konkretan prijedlog
92 Sanja Paravić I.OPĆE ODREDBE, ORGANIZACIJA KNJIŽNICA Podržavam komentar Sveučilišne knjižnice Rijeka Primljeno na znanje Primljeno na znanje, nije dostavljen konkretni prijedlog.
93 Sanja Paravić I.OPĆE ODREDBE, KNJIŽNIČNA DJELATNOST Podržavam komentar Sveučilišne knjižnice Rijeka. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, nije dostavljen konkretni prijedlog.
94 Sanja Heberling Dragičević I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. U stavku 1. nejasno je, ako se radi o knjižnici u sastavu, kako kazniti i knjižnicu i pravnu osobu u čijem je sastavu knjižnica. Treba dodati stavak 2., u kojem predvidjeti kaznene odredbe za pravnu osobu u kojoj: - knjižnica u sastavu nije ustrojena kao posebna ustrojbena jedinica - se voditelju knjižnice uskraćuje pravo redovitog sudjelovanja u radu formalnog tijela matične ustanove koje raspravlja o knjižničnom poslovanju - pravna osoba provodi knjižničnu djelatnost, a nije je registrirala na trgovačkom sudu, te nije za obavljanje knjižnične ustrojila knjižnicu i osigurala rad stručnog knjižničarskog osoblja, odnosno takvu uslugu ugovorila s drugom knjižnicom koja ima odgovarajuće uvjete. U sadašnjem stavku 3. upitno je treba li za prekršaj neprikupljanja i neunošenja statističkih podataka, nepoduzimanja mjera za zaštitu knjižnične građe i neprovedbu revizije i otpisa, osim čelnika, kazniti i osobu zaduženu za te poslove. Hoće li se samom činjenicom da nisu uneseni statistički podaci, poduzete mjere zaštite, nije provedena revizija, kazniti i osoba koja obavlja te poslove, ukoliko je upozorila čelnika, a čelnik je zabranio unos statističkih podataka, poduzimanje mjera, provedbu revizije... Penalizacija osobe koja nije izvršila radni zadatak rješava se Zakonom o radu, pa ovu odredbu treba brisati. Primljeno na znanje Za prekršaj se kažnjava ili knjižnica ako ona nije u sastavu, ili pravna osoba u čijem je sastavu knjižnica.
95 Sanja Heberling Dragičević PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , O B R A Z L O Ž E N J E Ovo nisu obrazloženja, već skraćeni opisi sadržaja pojedinih članaka. Ne navodi se dakle, zašto je predloženo pojedino rješenje, već se mora ičitavati svaki članak i razmišljati „što je predlagač ovime htio reći“, a većina članaka je nejasna i odredbe se mogu tumačiti na više načina. Primljeno na znanje Obrazloženje je sastavljeno sukladno Nomotehničkim pravilima.
96 Sanja Kosić, viša knjižničarka I.OPĆE ODREDBE, ORGANIZACIJA KNJIŽNICA Podržavam komentar Sveučilišne knjižnice Rijeka Primljeno na znanje Primljeno na znanje, nije dostavljen konkretni prijedlog.
97 Sanja Heberling Dragičević PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , I.OPĆE ODREDBE Opće odredbe su nejasne, definicije pojmova netočne, a ostaje nedorečeno je li knjižnična djelatnost u cjelini definirana kao javna služba. Primljeno na znanje Člankom 2. je propisano obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe.
98 Sanja Heberling Dragičević PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Predlagač govori o ocjeni stanja, a uglavnom predstavlja sadržaj zakona i elemente knjžničnog sustava tj. statističke podatke o knjižnicama, ali iz toga ne izvodi nikakve zaključke npr. da knjižnice u sustavu znanosti i visokog obrazovanja čine 76% od ukupnog broja knjižnica u RH, a njihovi zaposlenici 54% od ukupnog broja zaposlenih u knjižnicama RH. Ne problematiziraju se odredbe sadašnjeg Zakona važne za struku koje se u praksi uopće ne primjenjuju. Radi se primjerice o odredbama o postupku osnivanja i prestanka knjižnica, gdje se knjižnica može osnovati samo ako su joj osigurani uvjeti za rad, da se knjižnica u sastavu mora ustrojiti kao posebna ustrojbena jedinica, da voditelj knjižnice u sastavu mora sudjelovati u upravljanju na razini pravne osobe, da u knjižnici moraju raditi stručni knjižničarski djelatnici, itd. Ne ističu se osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom, već se nasumce izdvajaju pojedine teme ili rješenja iz Zakona. U tekstu nisu navedene posljedice koje će proisteći donošenjem ovog zakona, već se samo rečenice koje su prethodom poglavlju navedene u prezentu, sada stavljaju u futur. Uvodna objašnjenja ne oslikavaju što predlagač želi postići ovim zakonom, već je potrebno pomno analizirati sam predloženi tekst. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, međutim nije dan konkretan prijedlog izmjene nenormativnog dijela Nacrta prijedloga zakona. Ujedno se naglašava da su na odgovarajući način uređeni uvjeti potrebni za osnivanje knjižnica kao i načini prestanka rada i statusne promjene knjižnica.
99 Ivana Vladilo I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 46. (1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj knjižnica te pravna osoba u čijem se sastavu nalazi knjižnica koja:……… IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Iznimno u školskim knjižnicama, školski knjižničar ne odlučuje samostalno, već po odluci ravnatelja škole i školskog odbora kao tijela upravljanja, te samostalno ne može biti odgovoran niti kažnjen za prekršaj. Primljeno na znanje Školska knjižnica je knjižnica u sastavu, te je za prekršaj odgovorna pravna osoba u čijem je ona sastavu.
100 Ivana Vladilo I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. SREDSTVA ZA RAD KNJIŽNICA Članak 30. Odredba iz stavka 1) da osnivač osigurava sredstva za plaće ne može se primijeniti na sve vrste knjižnica, primjerice na školske gdje se sredstva za plaće osiguravaju iz državnog proračuna putem resornog Ministarstva. Također u dosadašnjoj primjeni Zakona nisu se poštivale određene odredbe, primjerice o osiguranju sredstava za nabavu knjižnične građe u školskim knjižnicama kako iz državnog proračuna, tako i još više iz proračuna osnivača, dok se u ovom prijedlogu Zakona sredstva za nabavu građe niti ne spominju. Predlažemo da se Zakonom propiše obveza osiguranje namjenskih sredstava za nabavu knjižnične građe i to na način da navedena sredstva u podjednakim iznosima osigura resorno ministarstvo i osnivač. Stoga je Članak 30. potrebno dopuniti: (1) Sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za nabavu knjižnične građe, sredstva za programe, materijalne troškove, sredstva za investicije, investicijsko održavanje i opremanje i stručno usavršavanje knjižničara. (2) Sredstva za plaće osiguravaju, ovisno o vrsti knjižnica, osnivači i Republika Hrvatska putem nadležnih ministarstava. (3) Sredstva za nabavu knjižnične građe i pristup izvorima informacija koji nisu besplatni namjenski za tu svrhu osiguravaju osnivači i Republika Hrvatska putem nadležnih ministarstava, razmjerno u jednakim iznosima. (5) Sredstva za materijalne troškove knjižnica osiguravaju osnivači. (6) Sredstva za investicijsko održavanje i opremanje knjižnica namještajem i računalima osiguravaju osnivači i Republika Hrvatska putem nadležnog ministarstva, razmjeno u jednakim iznosima. Primljeno na znanje Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima.
101 Ivana Vladilo PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. ocjena stanja: Iako je u hrvatskom knjižničnom sustavu proporcionalno najveći broj školskih knjižnica koje se, istina, smatraju knjižnicama u sastavu, činjenica je da se većina relevantnih članaka iz Prijedloga Zakona na školske kao knjižnice u sastavu ne mogu i neće primjenjivati. Unijet će to ponovo zbrku i mogućnost interpretacije koja je opći problem školskoknjižničarske legislative. Školske knjižnice i knjižničari pod ingerencijom su oba ministarstva čiji se zakoni i pravilnici, nažalost, međusobno ne usklađuju. Taj dio zakonodavstva je vrlo neuredan i izaziva brojne nedoumice kod samih knjižničara, a i kod osoba (ravnatelja) koje odlučuju o, za nas, najvažnijim pitanjima. Ovaj Prijedlog zakona je toliko sažet i općenit da se njime neće moći pravno rješavati specifičnosti školskog knjižničarstva, a naročito školskih knjižničara. Stoga podupirem mišljenje županijskog stručnog vijeća osnovnoškolskih i srednjoškolskih knjižničara Primorsko-goranske županije i Knjižničarskog društva Rijeka kojim se traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda knjižničarske struke. I. OPĆE ODREDBE Opći komentar uz prijedlog Zakona: Budući da su školske knjižnice kao i visokoškolske u sustavu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta smatramo da je Zakon o knjižnicama potrebno donijeti uz aktivnu suradnju s MZOS kako bi se osigurala kasnija provedba. Ne želimo da se razvoj akademskih programa na hrvatskim fakultetima i kvalifikacijski okviri za rad u školskim knjižnicama propisuju pravilnicima koji se mijenjaju periodički i uglavnom neprofesionalno. Prepoznatljivost svake profesije, time i knjižničarske, je određena definiranjem stručnih zvanja za sve vrste knjižnica, poslova i zadataka, prava i obaveza, napredovanja i vanjskog vrednovanja, te smatramo da ih je potrebno ugraditi u Zakon o knjižnicama koji će doprinijeti razvoju knjižničarstva, odnosno školskog, u budućnosti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, sve odredbe Zakona usuglašene su sa Ministarstvom znanosti i obrazovanja, s kojima je održano više radnih sastanaka, kao i sa radnom skupinom i knjižničarskom strukom.
102 Korina Udina I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. Članak 46. (1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj knjižnica te pravna osoba u čijem se sastavu nalazi knjižnica koja:……… IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Iznimno u školskim knjižnicama, školski knjižničar ne odlučuje samostalno, već po odluci ravnatelja škole i školskog odbora kao tijela upravljanja, te samostalno ne može biti odgovoran niti kažnjen za prekršaj. Primljeno na znanje Školska knjižnica je knjižnica u sastavu, te je za prekršaj odgovorna pravna osoba u čijem je ona sastavu.
103 Korina Udina I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. Stoga je Članak 30. potrebno dopuniti: (1) Sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za nabavu knjižnične građe, sredstva za programe, materijalne troškove, sredstva za investicije, investicijsko održavanje i opremanje, i stručno usavršavanje knjižničara. (2) Sredstva za plaće osiguravaju, ovisno o vrsti knjižnica, osnivači i Republika Hrvatska putem nadležnih ministarstava. (3) Sredstva za nabavu knjižnične građe i pristup izvorima informacija koji nisu besplatni namjenski za tu svrhu osiguravaju osnivači i Republika Hrvatska putem nadležnih ministarstava, razmjerno u jednakim iznosima. (5) Sredstva za materijalne troškove knjižnica osiguravaju osnivači. (6) Sredstva za investicijsko održavanje i opremanje knjižnica namještajem i računalima osiguravaju osnivači i Republika Hrvatska putem nadležnog ministarstva, razmjeno u jednakim iznosima. Primljeno na znanje Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima.
104 Korina Udina I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. Odredba iz stavka 1) da osnivač osigurava sredstva za plaće ne može se primijeniti na sve vrste knjižnica, primjerice na školske gdje se sredstva za plaće osiguravaju iz državnog proračuna putem resornog Ministarstva. Također u dosadašnjoj primjeni Zakona nisu se poštivale određene odredbe, primjerice o osiguranju sredstava za nabavu knjižnične građe u školskim knjižnicama kako iz državnog proračuna, tako i još više iz proračuna osnivača, dok se u ovom prijedlogu Zakona sredstva za nabavu građe niti ne spominju. Predlažemo da se Zakonom propiše obveza osiguranje namjenskih sredstava za nabavu knjižnične građe i to na način da navedena sredstva u podjednakim iznosima osigura resorno ministarstvo i osnivač. Primljeno na znanje Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima.
105 Grozdana Ribičić,viša knjižničarka, predsjednica Komisije za čitanje HKD-a I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. U ovom Prijedlogu zakona stječe se dojam da je važnije vođenje statistike od obveze osnivača da osigura uvjete za rad knjižnicama, stoga postoje kaznene mjere npr. za knjižnice koje ne vode statistiku ili za nakladnike koji ne dostavljaju obvezne primjerke, ali ne i za osnivače i za njihove propuste u osiguravanju osnovnih uvjeta za rad. Isto tako, ne utvrđuju se obveze regionalne samouprave (sadašnje županije), posebno kad je riječ o matičnim županijskim knjižnicama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
106 Draženka Stančić I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. Sredstva za plaće u knjižnicama koje su i pod nadleštvom Ministarstva znanosti i obrazovanja osigurava to Ministarstvo, a ne osnivači knjižnica, barem je takav slučaj s većinom knjižnica pod njihovim nadleštvo, tu se prije svega podrazumijevaju školske knjižnice. Razlog za to leži u činjenici zaštićenoj Ustavom da obrazovanje mora biti dostupno svima u jednakim uvjetima, a taj pravedan uvjet ne bi se mogao poštovati kad bi plaće osiguravali osnivači iz nejednako razvijenih dijelova Republike Hrvatske. Stoga bi stavak (1) tog članka treba preoblikovati drugačije ili dodati još jedan stavak ispod postojećeg kojim će biti navedena iznimka kako ovakva situacija ne bi derogirala trenutni stupanj razvoja knjižničarske djelatnosti. Članak bi mogao glasiti: (1) Sredstva za rad knjižnica osigurava osnivač, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za program, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. (2) Iznimno, sredstva za plaće u knjižnicama pod nadleštvom i Ministarstva znanosti i obrazovanja nisu uključena u sredstva za rad koja osigurava osnivač već Ministarstvo znanosti i obrazovanja. (3) Sredstva za posebne programe osigurava osnivač, a ovisno o svome interesu i tijela državne uprave u čijem je djelokrugu program koji se ostvaruje, kao i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na području kojih se program ostvaruje te druge pravne i fizičke osobe. (4) Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se i iz vlastitih prihoda, sponzorstvima, darovanjima i na drugi način u skladu sa zakonom. (5) Sredstva za provedbu odredbi članka 11. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona dužni su osigurati općine i gradovi te županija na koju se ove odredbe odnose. Primljeno na znanje Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima.
107 Draženka Stančić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Općenita primjedba o mišljenju Stručnog odbora HKD-a Slažem se sa svim primjedbama Stručnog odbora HKD-a, osim što neke s aspekta školskog knjižničarstva dopunjujem uz pojedine članke. Primljeno na znanje Nema konkretnog prijedloga.
108 Zagrebačko knjižničarsko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI DIO: "Predloženim Zakonom uređuju se sljedeće:..." potrebno je uskladiti s IFLA-inim smjernicama i relevantnim međunarodnim i domaćim dokumentima. Podržavamo primjedbu Hrvatskog knjižničarskog društva, da bi ovdje trebalo istaknuti probleme uočeni u Ocjeni stanja. Mnogo toga je nabrojeno, ali se dio ovdje opisanih rješenja razlikuje se od onih u tekstu zakona, npr. financiranje redovne djelatnosti (toga u prijedlogu zakona uopće nema). Potrebno je uvesti i držati se svjetski prihvaćene klasifikacije knjižnične djelatnosti. OBRAZLOŽENJE: Potrebno je držati se UNESCO-ovih, tj. IFLA-inih međunarodnih dokumenata i postojeće tradicije knjižničarske terminologije u RH. U dijelu: „Uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti“ neprimjerena je formulacija „sadržaj“. Zakonom se uređuje knjižnična djelatnost, a sadržaj, revizija i otpis tematika su pravilnika, a ne zakona. Uvodi se nejasan pojam „javna knjižnica“. „Precizira se status NSK“: znači li to da se misli na posebni zakon o NSK? Značenjem pojmova, na način kako se navodi u Prijedlogu Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, ne definiraju se knjižnice iz sustava obrazovanja i znanosti (školske i visokoškolske knjižnice) koje su zbirno gledajući najbrojnije vrste knjižnica prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini. Nisu obuhvaćeni mnogi važni pojmovi, npr. depozitarna knjižnica. Ne vidi se primjena ijednog međunarodnog dokumenta namijenjenog knjižničarskoj struci. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, međutim financiranje je uređeno glavom V. sredstva za rad knjižnica, člankom 31. Isto tako, u nenormativnom dijelu zakona je nemoguće i nesvrsishodno pobrojati sve dokumente uzete u obzir prilikom izrade Nacrta prijedloga zakona.
109 Zagrebačko knjižničarsko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI DIO: "Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini djelovalo je..." je tek navođenje statistike, bez ocjene stanja, kako je navedeno u naslovu. Nedostaju ocjene stanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, nije dan konkretan prijedlog.
110 Zagrebačko knjižničarsko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI BRISATI: Preporuke Vijeća Europe i druge relevantne međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci koji su uzeti u obzir prilikom izrade ovog teksta. OBRAZLOŽENJE Nigdje nisu navedeni koji od ovdje spomenuti dokumentI uzeti u obzir pri izradi ovog Zakona. Naprotiv, u nekim važnim područjima koja se reguliraju Zakonom međunarodni dokumenti važni za knjižničarsku struku nisu uzeti u obzir, već se postupalo upravo suprotno načelima međunarodnih dokumenata, npr. međunarodna klasifikacija vrsta knjižnica i obvezni primjerak. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, nije dan konkretan prijedlog a u nenormativnom dijelu zakona je nemoguće i nesvrsishodno pobrojati sve dokumente uzete u obzir prilikom izrade Nacrta prijedloga zakona.
111 Ivana Dorotić Malič I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. S čl. 36. (vezan članak 32). trebao bi glasiti: (1) već iznad predložena izmjena…. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. ..... (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Članak 37. Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. Primljeno na znanje Razmotreno. Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu kulture, te će nastavljati obavljati funkciju koju je i do sada obavljalo. U odnosu na članove,sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi te je sukladno tome regulirana odredba o Hrvatskom knjižničnom vijeću.
112 Ivana Dorotić Malič I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA: Članak 35. (1) Radi trajnoga i sustavno organiziranog rada na razvitku i unapređivanju knjižničarstva, određene knjižnice, kao matične knjižnice, obavljaju i poslove matične djelatnosti za više knjižnica određenog teritorijalnog, znanstvenog ili umjetničkog područja ili za pojedinu vrstu knjižnica. PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (1) Radi trajnoga i sustavno organiziranog rada na razvitku i unapređivanju knjižničarstva, određene knjižnice, kao matične knjižnice, obavljaju i poslove matične djelatnosti za pojedinu vrstu knjižnica na određenom teritorijalnom području. KOMENTAR: U stavku 1., sustav matičnosti mora biti jedinstven, dakle izgrađuje se za pojedine vrste knjižnica na pojedinom teritoriju. Ako bi se paralelno izgrađivali sustavi po znanstvenom ili umjetničkom području, imali bismo paralelne sustave i došlo bi do konflikata u provođenju matičnosti. Primljeno na znanje Razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti.
113 Gradska knjižnica Zadar I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. Prijedlog: U članku 3. točka 1. "knjižnična djelatnost je stručno i sustavno djelovanje" iza riječi "djelovanje" dodati riječ "knjižnica" Obrazloženje: knjižničnu djelatnost mogu obavljati samo knjižnice Primljeno na znanje Primljeno na znanje; navedena definicija je izmijenjena u skladu s komentarima i stavovima radne skupine i knjižničarske struke.
114 Sanja Kosić, viša knjižničarka PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , I.OPĆE ODREDBE Opće odredbe su potpuno nejasne, koriste se netočne definicije pojmova koje su u potpunom nesuglasju sa standardima struke, nisu niti iznesene definicije svih temeljnih pojmova koji kasnije korišteni u zakonu, a neki su definirani bez kasnije uporabe u tekstu zakona. Primljeno na znanje Člankom 2. je propisano obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe.
115 Jasminka Kovačević I.OPĆE ODREDBE, Članak 45. ... Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
116 Sanja Kosić, viša knjižničarka PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti Podržavam komentare kolegice Stropnik, Črnjar i Vugrinec. Bilo kakav razvoj nemoguć je bez ulaganja u isti. Za razvoj knjižnične djelatnosti nužni su educirani djelatnici i reguliran zakonodavni okvir djelatnosti. Ovaj prijedlog u potpunosti iz zakona izbacuje potrebu za stručnim djelatnicima, uvodi niz dvojbenih definicija, donosi definicije pojmova koji se potom više ni ne spominju i sl. Jedino čemu će usvajanje ovakvog prijedloga doprinijeti jest imenovanje niz potpuno nestručnih ljudi na mjestima ravnatelja (kasnije analogijom i djelatnika), potpunom srozavanju struke, prebacivanju djelatnosti na komercijalne informacijske servise kojima je profit jedini cilj, smanjiti mogućnosti ravnopravnog pristupa informacijama za svih, uništenju pisane baštine kao kulturnog dobra hrvatskog naroda itd. Ono što je u ocjeni stanja navedeno kao motiv donošenja novog zakona u samom prijedlogu ili nije uopće regulirano ili je učinjeno sporadično, neadekvatno i nejasno što nas dovodi do toga da sam prisiljena reći da je postojeći zakon sa svim svojim manama bolje rješenje od ovog prijedloga. Primljeno na znanje Predlagatelj ne daje konkretan prijedlog.
117 Sanja Kosić, viša knjižničarka PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Iako predlagač govori o ocjeni stanja, ovdje se uglavnom predstavlja sadržaj zakona i elementi knjžničnog sustava, statistički podaci o knjižnicama, ali se iz toga ne izvode nikakve ocjene iako bi za daljnji rad na zakonu bilo izuzetno važno uočiti, npr. da knjižnice u sustavu znanosti i visokog obrazovanja čine 76% od ukupnog broja knjižnica u RH, a njihovi zaposlenici 54% od ukupnog broja zaposlenih u knjižnicama RH, iako zakon predlaže Ministarstvo kulture. Uopće se ne problematiziraju odredbe sadašnjeg Zakona važne za struku koje se u praksi uopće ne primjenjuju. Radi se primjerice o odredbama o postupku osnivanja i prestanka knjižnica, gdje se knjižnica može osnovati samo ako su joj osigurani uvjeti za rad, da se knjižnica u sastavu mora ustrojiti kao posebna ustrojbena jedinica, da voditelj knjižnice u sastavu mora sudjelovati u upravljanju na razini pravne osobe, da u knjižnici moraju raditi stručni knjižničarski djelatnici, itd. Ne ističu se osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom, već se nasumce izdvajaju pojedine teme ili rješenja iz Zakona. U tekstu nisu navedene posljedice koje će proisteći donošenjem ovog zakona, već se samo rečenice koje su prethodom poglavlju navedene u prezentu, sada stavljaju u futur. Uvodna objašnjenja ne oslikavaju što predlagač želi postići ovim zakonom, već je potrebno pomno analizirati sam predloženi tekst. Primljeno na znanje Primljeno na znanje ali se ne daje konkretan prijedlog kako preurediti Ocjenu stanja.
118 Sanja Brbora I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. Nameće se pitanje kako ravnatelj bez odgovarajućega knjižničarskog zvanja, znanja i iskustva može upravljati knjižnicom i nadzirati rad zaposlenika te provedbu stručnih standarda. S tim u vezi treba vratiti odredbu iz stavka 2 članka 27. aktualnog Zakona o knjižnicama. Nadalje, neodređene formulacije stavaka 4. i 5. č. 22. ovoga Prijedloga Zakona ostavljaju previše prostora za moguću. manipulaciju i zloporabu. Primljeno na znanje Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje.
119 Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Zašto nije naveden osnovni motiv predlagača kako bi i iz tog stava nastali problem bio transparentnije raspravljen, kao što je naveden u prijedlogu Zakona o muzejima Također, zbog navedenih procesa javila se nužnost usklađenog postupanja sa muzejskom, arhivskom i knjižničnom građom. OBRAZLOŽENJE Neka se nepovoljna rješenja iz jednog zakona preslikavaju na ostala dva i to je potrebno transparentno navesti. Tako se npr. iz Prijedloga Zakona o muzejima na ostale zakone preslikava situacija: „Zakonom o muzejima iz 2015. proširen je popis stručnog osoblja u muzejima u obavljanju muzejske djelatnosti za što nije postojala podrška stručne javnosti. Također, navedena zvanja nisu zaživjela u praksi kao specifičnost muzejske djelatnosti. Ali, u Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisana su knjižnična zvanja i nikakvih prijepora u svezi toga nema, niti ih je bilo. No, unatoč tomu, iz sva tri zakona (Arhivi, Knjižnice, Muzeji) stručna zvanja su izbačena i propisivat će se pravilnicima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje međutim ukazujemo na činjenicu da su knjižničarska zvanja brojna kao i da su u bliskoj budućnosti izvjesne njihove izmjene. Ako bi se odredbe o uvjetima unosile u Zakon, svakom izmjenom uvjeta ili nazivlja zvanja morao bi se mijenjati Zakon.
120 Petar Lukačić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI "Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini djelovalo je 1768 knjižnica s 4066 zaposlenih djelatnika, od kojih je njih 3380 zaposleno na stručnim poslovima. Od ukupnog broja knjižnica samostalno je 169 knjižnica, 100 knjižnica je u sastavu drugih knjižnica, a 1499 knjižnica u sastavu je ustanova/poduzeća. Prema vrsti knjižnica: 1 nacionalna knjižnica (300 zaposlenika), 7 sveučilišnih (174 zaposlenika), 118 knjižnica na visokim učilištima (332 zaposlenika), 2 općeznanstvene (48 zaposlenika), 146 specijalnih knjižnica (223 zaposlenika), 277 narodnih knjižnica (1660 zaposlenika), 858 osnovnoškolskih knjižnica (919 zaposlenika) i 359 srednjoškolskih knjižnica (410 zaposlenika). Članova knjižnica bilo je 1 309 484 , a od ukupno korištene knjižnične građe ( 11 492 797 jedinica) najviše su se koristile knjige i brošure (68,6%) te novine (18,13%). Najviše se građe koristi u narodnim knjižnicama (40,91%)." Ovo nije ocjena stanja već samo statističko navođenje podataka. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, nije dan konkretan prijedlog.
121 mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. U tekst zakona prenijeti UNESCO-ove smjernice. Neki uopće pojmovi nisu nigdje definirani, kao npr. što se podrazumijeva pod Hrvatskom digitalnom knjižnicom. Primljeno na znanje Digitalna knjižnica definirana je u članku 3. Nacrta prijedloga zakona.
122 mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. Hrvatsko knjižnično vijeće je do sad bilo stručno i savjetodavno tijelo Ministarstva kulture i na taj način je aktivno doprinosilo uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebice predlaganjem. Jedino Hrvatsko knjižničarsko društvo, koje doprinosi članove u HKV, ima stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Samo dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže ovim zakonom (osobe iz drugih djelatnosti) nije dovoljno stručno da bi moglo davati bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim informacijsko-komunikacijskih znanosti) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Primljeno na znanje Razmotreno. Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu kulture, te će nastavljati obavljati funkciju koju je i do sada obavljalo. U odnosu na članove, sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi te je sukladno tome regulirana odredba o Hrvatskom knjižničnom vijeću.
123 mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. Predlagatelj zakona na početku navodi da se ovim dokumentom želi unaprijediti razvoj knjižničarstva u Hrvatskoj, a istovremeno ravnatelju nije potreban studij knjižničarstva, bibliotekarstva i informacijskih znanosti, niti položen stručni ispit. Ukidanje potrebe za stručnim kvalifikacijama ravnatelja i voditelja javnih i knjižnica u sastavu javnih, kao i na školama i visokim učilištima (a kod tzv. "privatnih" ukidanje čak i tog smanjenog kriterija), ukidanje su i rezultata višedesetljetnog nastojanja struke da se napokon ustale standardi struke kao presudni za rukovodeća mjesta i sam rad u knjižnici, ustroj studija knjižničarstva i višestruko podizanje standarda knjižničarske djelatnosti kao rezultata tih napora. Rezultat toga bilo bi ne samo da bi u praksi u knjižnicama na strani osoblja moglo biti višestruko više stručno kvalificiranog osoblja nego što im je kvalificiran neposredni rukovoditelj, nego i već spomenuto srozavanje već dosegnutih standarda, kao i ukidanje bilo kakvih standarda vezanih uz predložene „privatne“ knjižnice. Najbitnije, ta činjenica bi, zajedno s činjenicom da niti knjižnično osoblje ne mora biti stručno kvalificirano, otvorila nepovratno vrata nebrojenim novim mogućnostima imenovanja stručno nekvalificiranih osoba putem prijateljskih i drugih veza, što je i sada jedan od najvećih problema u društvu i koji bi se time generirao i više nego što je već i u najnovije vrijeme više puta detektiran u javnosti kao problem u upravo u slučajevima (narodnih) knjižnica. Primljeno na znanje Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje.
124 mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. OBRAZLOŽENJE za prijedlog stavka (3): Postojeći Zakon u čl. 32. predviđa da je Hrvatsko knjižnično vijeće stručno tijelo koje predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava (nacionalni plan razvitka knjižnica). Prema ovom prijedlogu zakona stručnjaci iz knjižničarstva čine manjinu te je logično da HKV ne može raditi na razvoju (stručnog) knjižničnog sustava. Primljeno na znanje Nije iznesen konkretni prijedlog.
125 Andreja Zubac I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. Zbog specifičnosti djelovanja školskih knjižnica (odgojno-obrazovna djelatnost te kulturna i javna djelatnost može se odvijati samostalno ili u suradnji s kolegama učiteljima pod njihovim nastavnim satima) stoga su učitelji djelomično kompetentni dati svoje mišljenje i sudjelovati u tim stručnim segmentima rada, ali to nikako ne vrijedi i za segment stručne obrade, čuvanja i zaštite knjižnične građe i dr. Tako da bi oni teoretski mogli biti dio, i stručnoga, i knjižničnnoga vijeća na razini jedne ustanove. Ovisi kako se gleda na to! Tako da je i moja prethodna tvrdnja točna, kao i tvrdnja kolegice Ljiljane Črnjar, kao i kolegice Lee Lazarich. Sve ovisi o kutu gledanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
126 Andreja Zubac I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. Tvrdnja s članom upravnog tijela ne drži vodu u kontekstu školskih knjižnica: "Voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica.". Školski knjižničar dio je Učiteljskoga vijeća koje predlaže ravnatelju "nešto", a on to "nešto" prihvaća ili odbacuje na temelju većinske suglasnosti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
127 mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti Slažem se s prethodnim komentarima kolegica Vugrinec i Črnjar. Ne može se govoriti o razvoju knjižnica i knjižnične djelatnosti bez ulaganja, bez stručnih djelatnika. Tekst prijedloga zakona je nejasan, nedosljedan, nedorečen, osnivanje knjižnica (udruge, zaklade...), podjela na javne i privatne knjižnice, izbor i "stručnost" ravnatelja... te smatram da je postojeći zakon potrebno osuvremeniti za ono spomenuto Ocjeni stanja (promjene u društvu, utjecaj novih tehnologija...), a što uopće nije navedeno u prijedlogu zakona. Primljeno na znanje Predlagatelj ne daje konkretan prijedlog.
128 mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Navođenje da "...nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva..." za provođenje ovog zakona može ostaviti posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta. Nema razvoja bez ulaganja, financija. Istovremeno se, prema prijedlogu zakona, očekuje "...osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva..."! Primljeno na znanje Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno sigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
129 mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Tamo gdje se navodi da se"...predloženim Zakonom uređuje..." potrebno je usklađenje prema IFLA-inim smjernicama i relevantnim međunarodnim i domaćim dokumentima. Isto tako, bilo bi za očekivati da se ovdje istaknu problemi uočeni u Ocjeni stanja. Osim toga, dio ovdje opisanih rješenja razlikuje se od onih u tekstu zakona, npr. financiranje redovne djelatnosti, koja se u tekstu zakona uopće ne spominje. Potrebno je uvesti i držati se svjetski prihvaćene klasifikacije knjižnične djelatnosti. OBRAZLOŽENJE: Potrebno je držati se UNESCO-vih, tj. IFLA-inih međunarodnih dokumenata i postojeće tradicije knjižničarske terminologije u RH. U dijelu: „Uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti“ neprimjerena je formulacija „sadržaj“. Zakonom se uređuje knjižnična djelatnost, a sadržaj, revizija i otpis tematika su pravilnika, a ne zakona. Uvodi se nejasan pojam „javna knjižnica“. „Precizira se status NSK“: znači li to da se misli na posebni zakon o NSK? Značenjem pojmova, na način kako se navodi u Prijedlogu Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, ne definiraju se knjižnice iz sustava obrazovanja i znanosti (školske i visokoškolske knjižnice) koje su zbirno gledajući najbrojnije vrste knjižnica prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini. Nisu obuhvaćeni mnogi važni pojmovi, npr. depozitarna knjižnica. Ne vidi se primjena ijednog međunarodnog dokumenta namijenjenog knjižničarskoj struci. Primljeno na znanje Primljeno na znanje uz napomenu da su svi međunarodni dokumenti jedna vrsta preporuke pri čemu se kod donošenja nacionalnih zakona mora voditi računa o specifičnosti pojedine zemlje, a to je upravo trebalo uzeti u obziru pri izradi ovoga Zakona.
130 mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI BRISTATI: "U postupku izrade Zakona potrebno je uzeti u obzir Preporuke Vijeća Europe i druge međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci." OBRAZLOŽENJE Nigdje nisu navedeni da li su i koji od ovdje spomenutih vrsta dokumenta uzeti u obzir pri izradi ovog Zakona. Naprotiv, u nekim važnim područjima koja se reguliraju Zakonom međunarodni dokumenti važni za knjižničarsku struku nisu uzeti u obzir, već se postupalo upravo suprotno načelima međunarodnih dokumenata, npr. međunarodna klasifikacija vrsta knjižnica i obvezni primjerak. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Napominje se da je stručna radna skupina uzela u obzir sve međunarodne dokumente koje se u pravilu ne navode u samom tekstu Zakona već predstavljaju stručnu podlogu, a vrste knjižnica i obvezni primjerak uređeni su način da su uzeti o obzir specifičnosti Republike Hrvatske.
131 mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Predlagatelj zakoan navodi da je "Odredbe o slobodnom pristupu informacijama i javnom pristupu mreži, zaštiti privatnosti i poštivanju autorskog i srodnih prava, digitalizaciji i digitalnoj knjižnici, međuknjižničnoj posudbi, obveznom primjerku elektroničkih publikacija te o stalnom stručnom usavršavanju su neke od odredbi koje je potrebno na odgovarajući način unijeti u Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti." To je točno, no kasnije u prijedlogu zakona nema članaka koji se odnose na gore navedeno. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Razmotreno, pojedina pitanja su uređena Zakonom ili upućuju na posebne zakone , npr. na primjenu propisa autorskog prava dok je pitanje digitalizacije i digitalne knjižnice definirano.
132 mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Nije naveden motiv predlagača uz tendenciju "usklađenosti" sa Zakonom o muzejima i Zakonom o arhivima. Treba uzeti u obzir da su tri različite djelatnosti, te je naprosto nemoguće da sva tri zakona budu identična. Trenutno važeći Zakon o knjižnicama jasnije je strukturiran i napisan. Slažem se s prijedlogom Stručnog odbora Hrvatskog knjižničarskog društva da je bolje u postojeći zakon dodati odredbe vezane uz novosti u poslovanju knjižnica, a ne potrebe mijenjati cijeli Zakon. U „Ocjeni stanja“ opravdano se naglašava da su se u proteklih 20-tak godina dogodile velike promjene u struci pod utjecajem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, što se ilustrira pojavom digitalizacije, digitalnih matrica, elektroničkih usluga (za njih se koristi pojam „online usluga“), digitalnih repozitorija… Međutim, u samom tekstu zakona, neke od tih novina se uopće ne spominju ili se spominju samo sporadično. Primjerice, za digitalizaciju knjižnične građe navodi se da se mora standardizirati, no ne navodi se tko će donijeti taj standard. Isto tako, navodi se „zaštita baštine u digitalnom okruženju“ kao jedna od novosti nastalih pod utjecajem novih tehnologija, a kasnije se u Prijedlogu zakona potpuno izbacuje poglavlje o zaštiti knjižnične građe (prema trenutno važećem zakonu, čl. 45. i 46.)… Primljeno na znanje Primljeno na znanje uz napomenu da Zakon uređuje sva pitanja potrebna za uređenje ove djelatnosti.
133 Zrinka Udiljak Bugarinovski I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. S čl. 36. (vezan članak 32). trebao bi glasiti: (1) već iznad predložena izmjena…. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. ..... (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Članak 37. Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. Primljeno na znanje Razmotreno. Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu kulture, te će nastavljati obavljati funkciju koju je i do sada obavljalo. U odnosu na članove, sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi te je sukladno tome regulirana odredba o Hrvatskom knjižničnom vijeću.
134 Ljiljana Črnjar I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. Sredstva za plaće ne osigurava osnivač u svim slučajevima, npr. za školske knjižničare osiguravaju se iz državnog proračuna putem MZOS. Nadalje, niti ono što je bilo obvezno kao što je opremanje knjižnica školskom lektirom nije se do sada primjenjivalo kao obvezno i redovito kad je riječ o državnom proračunu a sa strane osnivača vrlo sporadično. Stoga je Članak 30 potrebno preformulirati na način da su jasno definirane obveze osnivača, države, u slučaju bibliobusa županije i općina/gradova koji sufinanciraju bibliobusnu službu u vezi s pojedinim segmentima financiranja: nabava knjižnične građe, redovita djelatnost, sredstva za programske aktivnosti, plaće i stručno usavršavanje zaposlenika, materijalni troškovi, investicije i opremanje te investicijsko održavanje. Primljeno na znanje Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno.
135 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U potpunosti podržavam komentare Hrvatskoga knjižničarskog društva na Uvodni dio prijedloga teksta Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti i to: "8. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 2. Osnovna pitanja koja se uređuju predloženim Zakonom Predloženim Zakonom uređuju se sljedeće: - određuje se značenje pojedinih pojmova u Zakonu - utvrđuje se status kulturnog dobra za jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu javnih knjižnica nastalu do 1850. godine, a katalozi nabrojene knjižnične građe javnih knjižnica postaju sastavni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske - uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti te zaštita, revizija i otpis knjižnične građe - uređuju se vrste knjižnica, uvjeti za osnivanje knjižnica, Upisnik knjižnica, statusne promjene i prestanak rada knjižnica - uređuje se ustroj i upravljanje knjižnicama te se propisuje da javna knjižnica ima upravno vijeće, ravnatelja i stručno vijeće te se uređuje ustroj i upravljanje knjižnicom u sastavu - precizira se status Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, njezine zadaće te ustroj i upravljanje - uređuju se sredstva za rad knjižnica te se propisuje financiranje redovne djelatnosti i posebnih programa i zadaća knjižnice - propisuje se način uređenja stjecanja stručnih zvanja djelatnika u knjižnici - uređuje se Knjižnični sustav Republike Hrvatske te matična djelatnost - propisuje se obveza donošenja Nacionalnog plana razvitka knjižnične djelatnosti, standardi i preporuke za rad knjižnica - uređuje se osnivanje, zadaće, sastav i djelovanje Hrvatskog knjižničnog vijeća - propisuje se obuhvat, svrha prikupljanja i postupanje s obveznim primjerkom te dostava i prikupljanje obveznog primjerka online publikacija - uređuje se nadzor nad stručnima radom knjižnica te nadzor nad provedbom Zakona - uređuju se prekršajne odredbe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Potrebno je usklađenje prema IFLA-inim smjernicama i relevantnim međunarodnim i domaćim dokumentima. Isto tako, bilo bi za očekivati da se ovdje istaknu problemi uočeni u Ocjeni stanja. Osim toga, dio ovdje opisanih rješenja razlikuje se od onih u tekstu zakona, npr. financiranje redovne djelatnosti, koja se u tekstu zakona uopće ne spominje. Potrebno je uvesti i držati se svjetski prihvaćene klasifikacije knjižnične djelatnosti. OBRAZLOŽENJE: Potrebno je držati se UNESCO-vih, tj. IFLA-inih međunarodnih dokumenata i postojeće tradicije knjižničarske terminologije u RH. U dijelu: „Uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti“ neprimjerena je formulacija „sadržaj“. Zakonom se uređuje knjižnična djelatnost, a sadržaj, revizija i otpis tematika su pravilnika, a ne zakona. Uvodi se nejasan pojam „javna knjižnica“. „Precizira se status NSK“: znači li to da se misli na posebni zakon o NSK? Značenjem pojmova, na način kako se navodi u Prijedlogu Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, ne definiraju se knjižnice iz sustava obrazovanja i znanosti (školske i visokoškolske knjižnice) koje su zbirno gledajući najbrojnije vrste knjižnica prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini. Nisu obuhvaćeni mnogi važni pojmovi, npr. depozitarna knjižnica. Ne vidi se primjena ijednog međunarodnog dokumenta namijenjenog knjižničarskoj struci." Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Međunarodni dokumenti su uzeti u obzir, ali je klasifikacija i sadržaj djelatnosti uređen u skladu sa specifičnostima u Republici Hrvatskoj. Što se tiče Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, njezin stataus je definiran na način da se na nju primjenjuje Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, osim ako posebnim odredbama toga zakona nije drukčije određeno. Što se tiče školskih knjižnica i visokoškolskih, sva pitanja vezana za te knjižnice bit će uređena standardima koje donosi ministarstvo nadležno za znanost i obrazovanje.
136 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U potpunosti podržavam komentare Hrvatskoga knjižničarskog društva na Uvodni dio prijedloga teksta Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti i to: "6. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U postupku izrade Zakona potrebno je uzeti u obzir Preporuke Vijeća Europe i druge međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili navesti: Preporuke Vijeća Europe i druge relevantne međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci koji su uzeti u obzir prilikom izrade ovog teksta. OBRAZLOŽENJE Nigdje nisu navedeni da li su i koji od ovdje spomenutih vrsta dokumenta uzeti u obzir pri izradi ovog Zakona. Naprotiv, u nekim važnim područjima koja se reguliraju Zakonom međunarodni dokumenti važni za knjižničarsku struku nisu uzeti u obzir, već se postupalo upravo suprotno načelima međunarodnih dokumenata, npr. međunarodna klasifikacija vrsta knjižnica i obvezni primjerak. " Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Stručna radna skupina uzela je u obzir međunarodne dokumente pri izradi Nacrta prijedloga Zakona, a klasifikacija knjižnica i obvezni primjerak uređeni su s obzirom na specifičnosti u Republici Hrvatskoj.
137 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U potpunosti podržavam komentare Hrvatskoga knjižničarskog društva na Uvodni dio prijedloga teksta Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti i to: "4. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Odredbe o slobodnom pristupu informacijama i javnom pristupu mreži, zaštiti privatnosti i poštivanju autorskog i srodnih prava, digitalizaciji i digitalnoj knjižnici, međuknjižničnoj posudbi, obveznom primjerku elektroničkih publikacija te o stalnom stručnom usavršavanju su neke od odredbi koje je potrebno na odgovarajući način unijeti u Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Slažemo se, ali te odredbe u sam Zakon nisu unesene na odgovarajući način. Stoga je potrebno u tekst Zakona unijeti jasne odredbe u svim segmentima koji se navode u tekstu." Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Ona pitanja koja nisu uređena ovim zakonom uređena su posebnim propisima o zaštiti privatnosti, uredbama Europske unije koje se ne prenose u nacionalno zakonodavstvo već se primjenjuju izravno, s čime su sve knjižnice i upoznate kroz matičnu službu.
138 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U potpunosti podržavam komentare Hrvatskoga knjižničarskog društva na Uvodni dio prijedloga teksta Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti i to: "3. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U razdoblju od donošenja Zakona o knjižnicama (Narodne novine, broj 105/97., 5/98., 104/00. i 69/09. ) do danas nije bilo većih izmjena u tekstu Zakona. U navedenom razdoblju došlo je do znatnih promjena u društvu koje su se dogodile pod snažnim utjecajem novih tehnologija i novih oblika komuniciranja stoga određene vrste djelovanja knjižnica, njihove službe i usluge (poput digitalizacije, prikupljanja digitalnih matrica, organizacije online usluga, osnutak i upravljanje repozitorijima digitalne građe, zaštita baštine u digitalnom okruženju) nisu ni mogle biti obuhvaćene postojećim Zakonom jer se u vrijeme njegova donošenja nisu još pojavile ili su bile tek na samim počecima razvoja. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Trenutno važeći Zakon o knjižnicama je jasnije strukturiran i napisan, pa bi bilo poželjnije u njega dodati odredbe vezane uz novosti u poslovanju knjižnica. Stoga smatramo da nema potrebe mijenjati cijeli Zakon. OBRAZLOŽENJE U „Ocjeni stanja“ opravdano se naglašava da su se u proteklih 20-tak godina dogodile velike promjene u struci pod utjecajem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, što se ilustrira pojavom digitalizacije, digitalnih matrica, elektroničkih usluga (za njih se koristi pojam „online usluga“), digitalnih repozitorija… Međutim, u samom tekstu zakona, neke od tih novina se uopće ne spominju ili se spominju samo sporadično. Primjerice, za digitalizaciju knjižnične građe navodi se da se mora standardizirati, no ne navodi se tko će donijeti taj standard. Isto tako, navodi se „zaštita baštine u digitalnom okruženju“ kao jedna od novosti nastalih pod utjecajem novih tehnologija, a kasnije se u Prijedlogu zakona potpuno izbacuje poglavlje o zaštiti knjižnične građe (prema trenutno važećem zakonu, čl. 45. i 46.)… " Primljeno na znanje Razmotreno. Ovaj Nacrt prijedloga zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti je usuglašen na brojnim sastancima s predstavnicima struke, te predstavnicima tijela državne uprave i predstavlja konsenzus postignut na navedenim sastancima kao i na brojnim sastancima stručne radne skupine, tako da ne stoje primjedbe predlagatelja o neprimjerenosti Zakonskog teksta.
139 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U potpunosti podržavam komentare Hrvatskoga knjižničarskog društva na Uvodni dio prijedloga teksta Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti i to: "II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Zašto nije naveden osnovni motiv predlagača kako bi i iz tog stava nastali problem bio transparentnije raspravljen, kao što je naveden u prijedlogu Zakona o muzejima Također, zbog navedenih procesa javila se nužnost usklađenog postupanja sa muzejskom, arhivskom i knjižničnom građom. OBRAZLOŽENJE Neka se nepovoljna rješenja iz jednog zakona preslikavaju na ostala dva i to je potrebno transparentno navesti. Tako se npr. iz Prijedloga Zakona o muzejima na ostale zakone preslikava situacija: „Zakonom o muzejima iz 2015. proširen je popis stručnog osoblja u muzejima u obavljanju muzejske djelatnosti za što nije postojala podrška stručne javnosti. Također, navedena zvanja nisu zaživjela u praksi kao specifičnost muzejske djelatnosti. Ali, u Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisana su knjižnična zvanja i nikakvih prijepora u svezi toga nema, niti ih je bilo. No, unatoč tomu, iz sva tri zakona (Arhivi, Knjižnice, Muzeji) stručna zvanja su izbačena i propisivat će se pravilnicima." Primljeno na znanje Razmotreno. Ovaj Nacrt prijedloga zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti je usuglašen na brojnim sastancima s predstavnicima struke, te predstavnicima tijela državne uprave i predstavlja konsenzus postignut na navedenim sastancima kao i na brojnim sastancima stručne radne skupine, tako da ne stoje primjedbe predlagatelja o neprimjerenosti Zakonskog teksta.
140 Ljiljana Črnjar PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti Ovakav prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti ne samo da nije razvojan već je veliki korak unazad u odnosu na postojeći Zakon knjižnicama i njegove do sada postignute rezultate. Sam tekst je vrlo sažet, u mnogim segmentima nedorečen, nejasan, terminološki zbunjujući i ostavlja mogućnost za razne interpretacije. S mnogih aspekata (načini osnivanja knjižnica, uvjeti za ravnatelja, način imenovanja ravnatelja, stručna zvanja..) je i konceptualno neprihvatljiv. Primljeno na znanje Predlagatelj ne daje konkretan prijedlog.
141 Ljiljana Črnjar PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Činjenica je da još uvijek velik broj općina u RH nema na svom području uslugu narodne knjižnice te da postojeće knjižnice u značajnoj mjeri ne udovoljavaju Standardima po pitanju prostora, opreme i stručnih djelatnika. Postojeća bibliobusna vozila dotrajala su i zahtijevaju zamjenu a u više županija postoji potreba za osnivanjem bibliobusnih službi.Velik broj osnovnih i srednjih škola te, naročito učeničkih domova, nema knjižnicu uređenu prema Standardu za školske knjižnice i državno-pedagoškim standardima koji podrazumijevaju prostor, opremu, računalnu opremu rad stručnog knjižničnog osoblja. Iz državnog proračuna trebala bi se redovito izdvajati sredstva za nabavu knjižnične građe za sve školske knjižnice a što se do sada činilo neredovito i sporadično. U konačnici djeci i mladima do 18 godina trebalo bi omogućiti besplatno članstvo u narodnim knjižnicama kao jedan od preduvjeta uspješnog provođenja nedavno donesene Nacionalne strategije poticanja čitanja. Prema tome, sredstva za provođenje Zakona itekako su potrebna, kako iz državnog proračuna tako i proračuna osnivača i drugih izvora. Primljeno na znanje Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
142 Ljiljana Črnjar PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Sveukupna hrvatska knjižničarska zajednica sudjelovala je krajem 2014. godine u stručnoj raspravi o prijedlogu Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti u kojem su aktivno sudjelovali predstavnici knjižničarske struke te je tekst sadržavao preciznije odredbe i brojna poboljšanja predložena na temelju iskustava u primjeni postojećeg Zakona o knjižnicama, donesenog 1997. godine uz još nekoliko kasnijih izmjena i dopuna. Nažalost dokument je povučen iz daljnje procedure. Ovo je sasvim novi prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti o kojem prethodna stručna rasprava nije provedena. Iako zakonodavac očito tu obvezu nema, stručna rasprava zacijelo bi pridonijela i samom sadržaju Zakona a i demokratskom ozračju njegovog donošenja. U Ocjeni stanja ne navode se niti jednom riječju pozitivni učinci postojećeg Zakona a koji bi trebali biti temeljna polazišta za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti. Kad je riječ o narodnim knjižnicama, osnovane su nove knjižnice u sredinama gdje do tada nisu postojale, brojne zbirke knjiga za posudbu pri općinama, udrugama i sl. profesionalizirale su djelatnost na način da su se osnovale ustanove ili su potpisani ugovori kojima se knjižnična djelatnost povjerila matičnim knjižnicama ili većim knjižnicama susjednih gradova. Knjižnice koje su bile profesionalizirane ali su djelovale u sastavu pučkih učilišta ili centara za kulturu osnovale su se kao samostalne ustanove te time kadrovski i infrastrukturno ojačale i dr. Na katedrama za knjižničarstvo / informacijske znanosti stotine mladih stručnjaka u proteklih dvadeset godina steklo je knjižničarska zvanja te položilo stručne ispite. Potpuno zanemarujući ove i druge pozitivne učinke postojećeg Zakona, novi prijedlog Zakona glavnim preprekama za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti ocjenjuje to što "nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj". Navedenu tvrdnju smatram neprihvatljivom jer i u postojećem Zakonu stoji da "Samostalne knjižnice mogu osnovati i druge domaće i strane pravne i fizičke osobe" (Čl. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o knjižnicama, NN 69/2009). Nadalje knjižnice vjerskih zajednica postoje i dio su knjižničnog sustava kao specijalne knjižnice s punom stručnom potporom od strane matičnih sveučilišnih knjižnica i NSK. Naposljetku niti u drugim područjima (javna uprava, zdravstvo, obrazovanje i dr.) djelatnost ne mogu obavljati svi „koje žele i mogu“ niti su „svi oblici obavljanja djelatnosti formalnopravno mogući“. Ovakve tendencije vode ka destabilizaciji knjižničnog sustava i deprofesionalizaciji knjižnične djelatnosti. Predlažem brisati navedeni odlomak iz Ocjene stanja. Primljeno na znanje Razmotreno. Ovaj Nacrt prijedloga zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti je usuglašen na brojnim sastancima s predstavnicima struke, te predstavnicima tijela državne uprave i predstavlja konsenzus postignut na navedenim sastancima kao i na brojnim sastancima stručne radne skupine, tako da ne stoje primjedbe predlagatelja o neprimjerenosti Zakonskog teksta.
143 Hrvatsko knjižničarsko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA - u kontekstu zakona, ne govori se o „posljedicama“ zakona, nego o „učincima“ - 1850. godine nije se promijenio način tiskanja, a posebno nije ručno tiskanje ustupilo mjesto strojnom, nego se promijenila tehnologija proizvodnje papira i počeo se proizvoditi lakše uništivi kiseli papir (veće kiselosti nego do tada); stoga godinu 1850. ne treba naglašavati, a posebno ne s obrazloženjem koje je napisano - dodati: „status kulturnog dobra svim arhivskim primjercima svih publikacija koje pripadaju korpusu Croatica – nacionalna zbirka“ - opet se govori o „sadržaju“ djelatnosti - „propisat će se… Upisnik knjižnica“. Upisnik knjižnica već postoji! - uvodi se dihotomija „javne knjižnice“ i „knjižnice u sastavu“: znači li to da knjižnice u sastavu nisu javne? Postoje samostalne knjižnice i knjižnice u sastavu. - ponavlja se sve iz poglavlja 2., a što je već sada regulirano postojećim Zakonom o knjižnicama iz 1997. Primljeno na znanje Odbijeno. Razmotreno, ocjena stanja je navedena i u skladu s jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima.
144 Hrvatsko knjižničarsko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 2. Osnovna pitanja koja se uređuju predloženim Zakonom IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Potrebno je usklađenje prema IFLA-inim smjernicama i relevantnim međunarodnim i domaćim dokumentima. Isto tako, bilo bi za očekivati da se ovdje istaknu problemi uočeni u Ocjeni stanja. Osim toga, dio ovdje opisanih rješenja razlikuje se od onih u tekstu zakona, npr. financiranje redovne djelatnosti, koja se u tekstu zakona uopće ne spominje. Potrebno je uvesti i držati se svjetski prihvaćene klasifikacije knjižnične djelatnosti. OBRAZLOŽENJE: Potrebno je držati se UNESCO-vih, tj. IFLA-inih međunarodnih dokumenata i postojeće tradicije knjižničarske terminologije u RH. U dijelu: „Uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti“ neprimjerena je formulacija „sadržaj“. Zakonom se uređuje knjižnična djelatnost, a sadržaj, revizija i otpis tematika su pravilnika, a ne zakona. Uvodi se nejasan pojam „javna knjižnica“. „Precizira se status NSK“: znači li to da se misli na posebni zakon o NSK? Značenjem pojmova, na način kako se navodi u Prijedlogu Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, ne definiraju se knjižnice iz sustava obrazovanja i znanosti (školske i visokoškolske knjižnice) koje su zbirno gledajući najbrojnije vrste knjižnica prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini. Nisu obuhvaćeni mnogi važni pojmovi, npr. depozitarna knjižnica. Ne vidi se primjena ijednog međunarodnog dokumenta namijenjenog knjižničarskoj struci. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Financiranje redovne djelatnosti je opisano i precizirano. Stručna radna skupina je pri izradi Nacrta prijedloga Zakona uzela u obzir međunarodne dokumente, a klasifikacija knjižnica i obvezni primjerak uređeni su u skladu sa specifičnostima u Republici Hrvatskoj.
145 Hrvatsko knjižničarsko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U postupku izrade Zakona potrebno je uzeti u obzir Preporuke Vijeća Europe i druge međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili navesti: Preporuke Vijeća Europe i druge relevantne međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci koji su uzeti u obzir prilikom izrade ovog teksta. OBRAZLOŽENJE Nigdje nisu navedeni da li su i koji od ovdje spomenutih vrsta dokumenta uzeti u obzir pri izradi ovog Zakona. Naprotiv, u nekim važnim područjima koja se reguliraju Zakonom međunarodni dokumenti važni za knjižničarsku struku nisu uzeti u obzir, već se postupalo upravo suprotno načelima međunarodnih dokumenata, npr. međunarodna klasifikacija vrsta knjižnica i obvezni primjerak. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Stručna radna skupina uzela je u obzir međunarodne dokumente pri izradi Nacrta prijedloga Zakona, a klasifikacija knjižnica i obvezni primjerak uređeni su s obzirom na specifičnosti u Republici Hrvatskoj.
146 Hrvatsko knjižničarsko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Odredbe o slobodnom pristupu informacijama i javnom pristupu mreži, zaštiti privatnosti i poštivanju autorskog i srodnih prava, digitalizaciji i digitalnoj knjižnici, međuknjižničnoj posudbi, obveznom primjerku elektroničkih publikacija te o stalnom stručnom usavršavanju su neke od odredbi koje je potrebno na odgovarajući način unijeti u Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Slažemo se, ali te odredbe u sam Zakon nisu unesene na odgovarajući način. Stoga je potrebno u tekst Zakona unijeti jasne odredbe u svim segmentima koji se navode u tekstu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Ona pitanja koja nisu uređena ovim zakonom uređena su posebnim propisima o zaštiti privatnosti, uredbama Europske unije koje se ne prenose u nacionalno zakonodavstvo već se primjenjuju izravno, s čime su sve knjižnice i upoznate kroz matičnu službu.
147 Hrvatsko knjižničarsko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Zašto nije naveden osnovni motiv predlagača kako bi i iz tog stava nastali problem bio transparentnije raspravljen, kao što je naveden u prijedlogu Zakona o muzejima Također, zbog navedenih procesa javila se nužnost usklađenog postupanja sa muzejskom, arhivskom i knjižničnom građom. OBRAZLOŽENJE Neka se nepovoljna rješenja iz jednog zakona preslikavaju na ostala dva i to je potrebno transparentno navesti. Tako se npr. iz Prijedloga Zakona o muzejima na ostale zakone preslikava situacija: „Zakonom o muzejima iz 2015. proširen je popis stručnog osoblja u muzejima u obavljanju muzejske djelatnosti za što nije postojala podrška stručne javnosti. Također, navedena zvanja nisu zaživjela u praksi kao specifičnost muzejske djelatnosti. Ali, u Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisana su knjižnična zvanja i nikakvih prijepora u svezi toga nema, niti ih je bilo. No, unatoč tomu, iz sva tri zakona (Arhivi, Knjižnice, Muzeji) stručna zvanja su izbačena i propisivat će se pravilnicima. Primljeno na znanje Razmotreno. Stručna zvanja bit će detaljno uređena Pravilnikom.
148 Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. ČLANAK 30. - cijeli PRIMJEDBA: Preskraćeno i prepojednostavljeno. Odredba iz STAVKA (1) da osnivač osigurava sredstva za plaće ne može se primijeniti na sve vrste knjižnica, primjerice na školske gdje se sredstva za plaće osiguravaju iz državnog proračuna putem resornog Ministarstva. Također, u dosadašnjoj primjeni Zakona nisu se poštivale određene odredbe, primjerice o osiguranju sredstava za nabavu knjižnične građe u školskim knjižnicama kako iz državnog proračuna, tako i još više iz proračuna osnivača, dok se u ovom prijedlogu Zakona sredstva za nabavu građe niti ne spominju. PRIJEDLOG: (1) Sredstva za redovnu djelatnost knjižnica uključuju: sredstva za plaće djelatnika, kao i troškove stručnog usavršavanja knjižničarskih djelatnika, materijalne troškove, sredstva za nabavu, obradu i zaštitu knjižnične građe, nabavu opreme i informacijske infrastrukture, odnosno za investicije, investicijsko održavanje i opremanje, te sredstva za programe. (2) Sredstva za plaće osiguravaju, ovisno o vrsti knjižnica, osnivači i Republika Hrvatska putem nadležnih ministarstava. (3) Sredstva za nabavu knjižnične građe i pristup izvorima informacija koji nisu besplatni namjenski za tu svrhu osiguravaju osnivači i Republika Hrvatska putem nadležnih ministarstava. (4) Sredstva za posebne programe (informatizacija knjižnica, usluge bibliobusa, kulturno-animacijski i drugi programi,) osiguravaju osnivači, Republika Hrvatska i županije, ODNOSNO tijela državne uprave u čijem je djelokrugu program koji se ostvaruje, kao i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na području kojih se program ostvaruje te druge pravne i fizičke osobe. OBRAZLOŽENJE PREDLOŽENE IZMJENE U STAVKU (4): Predlažese brisati „ovisno o svome interesu“ i umjesto toga unijeti riječ "odnosno" . Ako ostane da tijela državne uprave trebaju sufinancirati djelatnost koja se provodi na njihovom području samo ako ocijene da za to imaju interes, opet neće biti nikakvog napretka što se tiče npr. financiranja bibliobusa od strane županija. Financiranje od strane osnivača s riječi „odnosno“ mora biti izjednačeno s obavezom financiranja od strane npr. jedinica regionalne uprave kad se program ostvaruje na širem području regije. (5) Sredstva za materijalne troškove osiguravaju osnivači. (6) Sredstva za investicijsko održavanje i opremanje knjižnica namještajem i računalima osiguravaju osnivači i Republika Hrvatska putem nadležnog ministarstva. (7) Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se dijelom i iz vlastitih prihoda, sponzorstvima, darovanjima i na drugi način u skladu sa zakonom. (8) Sredstva za provedbu odredbi članka 11. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona dužni su osigurati općine i gradovi te županija na koju se ove odredbe odnose. Primljeno na znanje Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima.
149 Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti Izmjene teksta Prijedloga Zakona u odnosu na tekst Prijedloga Zakona (o kojem je provedena stručna rasprava 2014.) su prevelike. Ovdje se radi o posve novom tekstu koji jedva da ima sličnosti s prethodnim Prijedlogom, i to ne samo formalno, nego i sadržajno, termimološki itd. Jako je puno skraćivano i pojednostavljivano bez jasnih razloga, čime je tekst izgubio na jasnoći i ostao nedorečen. Pojedina su poglavlja skroz nestala (bez jasnih argumenata?), u odnosu na raniju verziju Prijedloga Zakona, neka posve nova su dodana, kao i neke nove formulacije – a sve to bez provedene stručne rasprave i koncenzusa struke – dakle, bez sudjelovanja profesionalaca na najširoj razini koji najbolje poznaju djelatnost i kompetentni su dati stručno mišljenje o tome kako bi ona trebala biti stručno uređena, a da bi novi Zakon pridonosio budućem razvoju djelatnosti. U tehničkoj izvedbi npr., nestali su tematski podnaslovi Zakona (iz prijedloga Zakona iz 2014.), koji su prije puno davali na preglednosti i jasnoći; u ovom Prijedlogu više je članaka (ranije odvojenih) spajano zajedno, a da se ne vidi pravi smisao zbog čega. Primljeno na znanje Nacrt prijedloga Zakona prošao je kroz razne oblike javne rasprave te se u odnosu na prijedlog iz 2014. izmijenio upravo kroz te rasprave kao kroz razne oblike dogovora sa zainteresiranim dionicima.
150 Andreja Zubac I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. Poštovani Bojane, Vaš prijedlog, po pitanju uloge stručnoga vijeća, nije realan i pomalo je pretenciozan: "(3) Voditelj knjižnice u sastavu koja ima jednog zaposlenika ujedno ima i ulogu stručnog vijeća.". Obrazloženje: Školski knjižničari, kao i drugi voditelji knjižnica u sastavu, moraju djelovati u sinergiji s ostalim djelatnicima i šefovima (ravnateljima, dekanima ...). Kao što znate i sami, u školskim knjižnicama, ravnatelj donosi odluke u dogovoru s pravnikom-tajnikom. Voditelj knjižnice (bi predlagao) predlaže, ali po zakonu ravnateljeva riječ je zadnja. Zato i jesu ravnatelji škola. Stoga bi najprimjerenije riješenje bio primjena komentara L. Lazzarich. Cilj je pronalaženje jedinstvenog rješenja za sve knjižnice u sastavu, a ne obezvrijeđivanje jednih, a uzdizanje drugih. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
151 Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Nejasno je zašto bi baš svaka fizička i pravna osoba trebala imati mogućnost osnovati javnu knjižnicu, koja je od općeg intereresa, tj. od interesa za građane RH? SVAKA, tj. bilo koja fizička i pravna osoba NE MOŽE ostvariti uvjete za osnivanje knjižnice, isto kao što ne može svatko, ili bilo tko, osnovati npr. ni bolnicu, ili školu, ili sveučilište – to su javne ustanove od općeg društvenog interesa, baš kao i javne knjižnice, i njihovo osnivanje i djelovanje država treba propisati i zaštititi s ciljem osiguranja najvišeg profesinalnog i stručnog nivoa pružanja usluga građanima. Nepotrebno je, štetno i opasno svoditi javnu knjižnicu na organizacijski oblik udruge, zaklade, zadruge ili trgovačkog društva! Pitanje za zakonodavca: ima li još koja zemlja u EU na ovaj način rješeno pitanje osnivanja javnih knjižnica?! Tako nešto predstavlja vraćanje na "knjižnice" tipa "polica s knjigama = knjižnica" – i vodi deprofesionalizaciji i urušavanju struke i degradaciji cijele djelatnosti. Neprihvatljivo je i potpuno nejasno i nerazumljivo tumačenje zakonodavca (koje je dato u slučaju Prijedloga Zakona o Muzejima) da se ovim člankom Zakona želi „omogućiti obavljanje djelatnosti kroz kroz svaki oblik pravne osobnosti“. Zašto bi se moralo omogućiti obavljanje jedne djelatnosti, kao što je knjižnična, koja je od posebnog interesa za građane i društvo, kroz baš svaki oblik pravne osobnosti, ako je sasvim jasno da takvi pravni oblici već zbog svog načina rada i propisa koji ga reguliraju neće biti u mogućnosti obavljati djelatnost u skladu sa stručnim standardima i propisima, koji su propisani i međunarodno, i na čije se poštivanje i država Hrvatska obavezala, kao članica EU i UN? Primljeno na znanje Razmotreno. Ovim zakonom daje se mogućnost osnivanja knjižnice kroz različite pravne oblike. Ali knjižnica može biti osnovana samo ako su zadovoljeni uvjeti za osnivanje knjižnice predviđeni ovim Zakonom.
152 Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Dok se govori o novim zakonima i propisima koje Zakon treba uvažiti, ne smiju se zaboraviti i stariji, ali i dalje važeći, temeljni propisi, osobito UNESCO-v Manifest za narodne knjižnice, 1994. koji jest i dalje MORA predstavljati početnu osnovu i bazu te minimum civilizacijski dosegnutih stručnih normi za bilo kakvo zakonodavstvo vezano za javne – narodne knjižnice u bilo kojoj zemlji članici UN, pa tako i u Hrvatskoj. Ali, kod formuliranja odredbi Prijedloga ovog Zakona čini se da su autori teksta na ovaj dokument u priličnoj mjeri „zaboravili“ – ne samo da ga uopće ne spominju, nego niti ne primjenjuju njegove odredbe, čak štoviše, pojedine su odredbe Prijedloga Zakona potpuno u suprotnosti sa spomenutim Manifestom. Npr.: odredba da će se javne knjižnice moći „osnivati kao trgovačka društva“ čime se u jednu neprofitnu djelatnost koja jamči jednakost pristupa informacijama i znanju svim građanima bez iznimke, neovisno o društvenom, materijalnom i drugom statusu uvodi element profita, a time neminovno i nejednakosti pristupa onima koji ne mogu platiti uslugu, iako UNESCO-v Manifest za narodne knjižnice, 1994. kaže sljedeće: „Službe se narodne knjižnice zasnivaju na jednakosti pristupa svima, bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj… Usluge su narodne knjižnice u načelu besplatne.“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Međunarodni dokumenti su uzeti u obzir, ali je klasifikacija i sadržaj djelatnosti uređen u skladu sa specifičnostima u Republici Hrvatskoj. Što se tiče Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, njezin stataus je definiran na način da se na nju primjenjuje Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, osim ako posebnim odredbama toga zakona nije drukčije određeno. Što se tiče školskih knjižnica i visokoškolskih, sva pitanja vezana za te knjižnice bit će uređena standardima koje donosi ministarstvo nadležno za znanost i obrazovanje.
153 Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. BRISATI CIJELI ODLOMAK: „Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalnopravno mogući. „ 2. Razmotriti i uvažiti primjedbe na Prijedlog Zakona o knjižnicama iz stručne knjižnične zajednice. 3. Nisu prihvatljiva tumačenja zakonodavca da se određene odredbe moraju donijeti kao što zakonodavac predlaže (samo!) radi usklađivanja s AKM zajednicom, ako za njih ne postoji uporište i opravdanje u knjižničnoj struci i međunarodno donesenim stručnim propisima, standardima i normama, te pozitivnoj nacionalnoj i međunarodnoj praksi. 4. Također, nije prihvatljivo da se navedeno usklađivanje s AKM zajednicom, odnosno svih propisa iz tog područja međusobno provodi npr. samo između muzeja i knjižnica, a ne i s arhivima - gdje je niz članaka kvalitetnije rješen nego npr. u Prijedlogu Zakona o knjižnicama (članci o uvjetima za osnivanje arhiva, o zaposlenicima arhiva i njihovim stručnim zvanjima, o izboru ravnatelja...) i bilo bi odlično pa i neophodno da se UPRAVO TI članci usklade između arhiva i knjižnica. Primljeno na znanje Razmotreno. Ovaj Nacrt prijedloga zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti je usuglašen na brojnim sastancima s predstavnicima struke, te predstavnicima tijela državne uprave i predstavlja konsenzus postignut na navedenim sastancima kao i na brojnim sastancima stručne radne skupine, tako da ne stoje primjedbe predlagatelja o neprimjerenosti Zakonskog teksta.
154 Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Treba naglasiti da je osamostaljivanjem narodnih knjižnica kao javnih ustanova od posebnog interesa nakon Zakona iz 1997., kao i drugim odredbama toga Zakona koji je donesen u suglasnosti stručne zajednice i Države kao zakonodavca, ostvaren izniman razvoj djelatnosti, dosegnut nivo razvoja djelatnosti kao nikada u povijesti hrvatskoga knjižničarstva, koje danas po svim parametrima stoji uz bok razvijenim zemljama EU i svijeta, razvija se i u potpunosti prati trendove te pruža građanima visokokvalitetne usluge. U sve to – u izgradnju i uređenje te opremanje zgrada i prostora knjižnica i bibliobusa, osposobljavanje i zapošljavanje stručnih zaposlenika, izgradnju knjižničnih fondova, informatizaciju poslovanja itd. uloženo je jako puno novca sa svih proračunskih razina. Rezultati su više nego očiti, ako se pogleda po parametrima broja knjižnica, broja članova i korištenja, stanja fondova, nabavljene i obrađene građe, informatizacije itd. Knjižničarstvo u Hrvatskoj danas je jedan od najuređenijih sustava koji u nas postoje, a da tako bude, znatno je pridonio upravo postojeći Zakon. Stoga bi svrha novog Zakona trebala biti da nastavi razvoj djelatnosti na tragu starog Zakona, u smjeru koji je bio dobar i pozitivan, te da unaprijedi stanje djelatnosti, kako bi ona mogla još bolje doprinositi svojoj misiji i viziji da doprinosi razvoju hrvatskog društva u svim njegovim segmentima, da služi zajednici u skladu sa svim njenim aktualnim informacijskim, kulturnim, komunikacijskim, socijalizacijskim i drugim potrebama. No, ovaj Prijedlog umjesto toga unosi kaos u djelatnost, brka pojmove i stručnu terminologiju, stvara zbrku tamo gdje je ranije bio red, i sve to pravda potrebom "usklađivanja" s AKM zajednicom i neki drugim propisima. U određenim općim segmentima zakone AKM zajednice vjerojatno je moguće i potrebno uskladiti, ali ove su djelatnosti međusobno vrlo različite, a također su različiti temelji njihovih djelatnosti i njihova poslanja, kao što je različit i stupanj njihovog razvoja u Hrvatskoj. Stoga je zakonodovac kod predlaganja zakona o AKM djelatnostima dužan uvažiti ove različitosti, a ne nasilno ujednačavati zakonodavstvo samo radi formalnog ujednačavanja, na štetu pojedine djelatnosti, u ovom slučaju knjižnične. Ujednačiti se mogu npr. nazivi stručnih zvanja (tipa muzejski / knjižnični / arhivski tehničar za npr. stručnog zaposlenika srednje stručne spreme i sl.), ali se nikako ne mogu ujednačiti npr. namjena i svrha tih ustanova, otvorenost i dostupnost javnosti, vrste usluga koje će pružati korisnicima i načini kako će se one pružati korisnicima te općenito sadržaj i način obavljanja djelatnosti i sl. Što se tiče ujednačavanja s drugim hrvatskim zakonima i propisima, svakako je nužno uskladiti i te DRUGE PROPISE s knjižničnim propisima u dijelu gdje se očekuje suradnja i izvršavanje obveza drugih vezano za knjižnice, npr. zakone o lokalnoj i regionalnoj upravi i samoupravi – od koji se prema knjižničnim propisima očekuje ključna ulogu u osnivanju i financiranju javnih – narodnih knjižnica, ali u temeljnim propisima koji propisuju njihovu djelatnost ta se obaveza uopće ne spominje – što je do sada bila glavna prepreka osnivanju, radu i razvoju većine knjižnica, osobito općinskih i pokretnih knjižnica u Hrvatskoj Primljeno na znanje Razmotreno. Ovaj Nacrt prijedloga zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti je usuglašen na brojnim sastancima s predstavnicima struke, te predstavnicima tijela državne uprave i predstavlja konsenzus postignut na navedenim sastancima kao i na brojnim sastancima stručne radne skupine, tako da ne stoje primjedbe predlagatelja o neprimjerenosti Zakonskog teksta.
155 Mirta Matošić I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. Sredstva za zaštitu knjižnične građe koja ima status kulturnog dobra, kako je to određeno u stavku 2 članka 1, osiguravaju se iz državnog proračuna. Primljeno na znanje Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima. Zaštita knjižne građe regulirana je člankom 44. ovoga Zakona.
156 Andreja Zubac I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. (3) Općine i gradovi s manje od 3000 stanovnika, a koji nemaju narodnu knjižnicu, dužni su posebnim ugovorom obavljanje djelatnosti narodne knjižnice povjeriti narodnoj knjižnici u drugoj općini i gradu ili osigurati osnivanje podružnice te narodne knjižnice na svojem području. (4) U svrhu osiguranja knjižnične usluge za svako naselje, općine i gradovi dužni su zajedno sa županijom na čijem su području, osigurati uslugu pokretne knjižnice sukladno ovom Zakonu. Prijedlog: naglasak bi se ipak trebao staviti na osnivanje podružnice ili ogranka. Obrazloženje: Nalazi istraživanja pokazuju da građani nisu zadovoljni s pokretnim knjižnicama te da oni pokretne knjižnice ne percipiraju kao knjižnice nego kao "samo autobus koji im stigne s vremena na vrijeme i koji im ne može ispuniti njihove potrebe". Slažem se s mišljenjem kolega iz Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek u prethodnom komentaru za stavak (4) "...u prvom redu nabavu vozila trebalo odraditi Ministarstvo kulture na način da se napravi nekakav plan osnivanja pokretnih knjižnica po županijama kroz određeno razdoblje". No, vezano uz njihovu tvrdnju o informacijskoj pismenosti, ona nije strateški interes Republike Hrvatske! Tim više, ona u narodnim knjižnicama nije ni izražena! Stoga bi primjerenije bilo koristiti koncept knjižnično-informacijskih praksa u kontekstu ovoga poslovanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, člankom 12. stavkom 3. propisano je da rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti koji donosi Vlada Republike Hrvatske, te će naprijed iznesena problematika biti dijelom akcijskog plana.
157 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. Hrvatsko knjižnično vijeće je stručno i savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - predlaže i unaprjeđuje standarde i propise od značenja za knjižničnu djelatnost - daje prijedloge, preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže i daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
158 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. Članak 36. Hrvatsko knjižnično vijeće je stručno i savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - predlaže i unaprjeđuje standarde i propise od značenja za knjižničnu djelatnost - daje prijedloge, preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže i daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
159 Andreja Zubac I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. @Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek Pravilnik o matičnoj djelatnosti knjižnica (Članak 6.) Jedinstveni sustav matičnih knjižnica koje obavljaju temeljne poslove matične djelatnosti djeluje na dvije razine: a) državna razina s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom kao središnjom matičnom knjižnicom Republike Hrvatske i b) razina koju čine: - županijske matične narodne knjižnice i - sveučilišne, odnosno veleučilišne matične knjižnice. (Članak 7.) Matičnu djelatnost na državnoj razini obavlja, sukladno Zakonu o knjižnicama, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, dok matičnu djelatnost na drugim razinama obavljaju knjižnice koje na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća odredi ministar kulture, odnosno ministar znanosti i tehnologije ili ministar prosvjete i športa, ovisno o vrsti knjižnice. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Nema konkretnog prijedloga.
160 Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. Nakladni je dužan dostaviti … „jedan primjerak depozitnoj knjižnici izvan Zagreba te propisani broj primjeraka građe za druge knjižnice“ Koje su to depozitne i druge knjižnice treba biti definirano već u zakonu i treba ostati kao i do sada ukoliko se neka od knjižnica koja ga prima izričito ne izjasni da tu privilegiju više ne želi. Da podsjetimo, Gradska i sveučilišna knjižnica u Osijeku i do sada je jedina knjižnica u kontinentalnom dijelu Hrvatske koja prima obvezni primjerak, preko kojeg je cjelokupna nacionalna produkcija dostupna stanovništvu istočne Hrvatske (kao i stanovnicima prekograničnih područja u susjednim zemljama). Apsurdno je da bi ukidanjem obveznog primjerka Osijeku, stanovništvu istočne Hrvatske bile dostupnije nakladničke produkcije Mađarske i Srbije nego produkcija hrvatskog izdavaštva. Smatramo da se obvezni primjerak može racionalizirati u smislu da ne dobivaju svi sve (što naravno treba jasno precizirati!) ali NE i ukinuti. Obvezni primjerak ne može biti i nije samo trošak i balast, nego je on zaista privilegija i kulturno bogatstvo. Njegovim ukidanjem stvara se čitav niz problema, od opstanka pojedinih knjižnica do mogućeg viška stručnih djelatnika. Koga se štiti mogućim smanjivanjem, tj. ukidanjem OP-a nekim knjižnicama? Ne bi li zakon o knjižnicama trebao štititi i promicati upravo knjižnice i knjižničnu djelatnost????? Primljeno na znanje Nije prihvaćeno. Obvezni primjerak se skuplja u svrhu stvaranja nacionalne zbirke knjižnične građe, a ne radi dostupnosti građe.
161 Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. Nespretna je formulacija da su stručni djelatnici „odgovorni“ za obavljanje stručnih poslova te predlažemo da stavak glasi: „Stručne poslove u knjižnicama obavljaju stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja.“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
162 Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. „Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće.“ – u većini knjižnica u sastavu radi jedan djelatnik, posebice u školskim knjižnicama gdje oni nisu voditelji nego stručni suradnici, a tko bi činio stručno vijeće???? Primljeno na znanje Odredba brisana a člankom 22. je propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja.
163 Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. Umjesto riječi „zadnja“ treba pisati „posljednja“ te brisati riječ „dobrovoljno“ koja se može vrlo različito tumačiti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje međutim navedena definicija digitalne tiskarske matrice je brisana iz članka 3. Nacrta prijedloga zakona.
164 Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Sva važna i sporna pitanja izuzeta su iz zakona i prebačena u pravilnike (ukupno njih 5 treba donijeti u godinu dana) Iako je njegovo donošenje uvjetovano promjenama i potrebom za prilagodbom, ništa od toga zakon zapravo ne donosi!!!!! „Odredbe o slobodnom pristupu informacijama i javnom pristupu mreži, zaštiti privatnosti i poštivanju autorskog i srodnih prava, digitalizaciji i digitalnoj knjižnici, međuknjižničnoj posudbi, obveznom primjerku elektroničkih publikacija te o stalnom stručnom usavršavanju su neke od odredbi koje je potrebno na odgovarajući način unijeti u Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti.“ Školske knjižnice i specifičnosti njihovog rada potpuno su izostavljene Ovakav, prazan i nedorečen, prijedlog zakona čini „stari“ zakon puno primjenjivijim uz određene izmjene Arhivska, knjižnična i muzejska djelatnost jesu srodne, ali nikako istovjetne da bi se dogodilo doslovno prepisivanje potpuno neprimjereno stvarnom stanju Primljeno na znanje Razmotreno. Ovaj Nacrt prijedloga zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti je usuglašen na brojnim sastancima s predstavnicima struke, te predstavnicima tijela državne uprave i predstavlja konsenzus postignut na navedenim sastancima kao i na brojnim sastancima stručne radne skupine, tako da ne stoje primjedbe predlagatelja o neprimjerenosti Zakonskog teksta.
165 Sveučilišna knjižnica Rijeka PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , O B R A Z L O Ž E N J E Ovo nisu obrazloženja, već skraćeni opisi sadržaja pojedinih članaka. Ne navodi se dakle, zašto je predloženo pojedino rješenje, već se mora ičitavati svaki članak i razmišljati „što je predlagač ovime htio reći“, a većina članaka je nejasna i odredbe se mogu tumačiti na više načina. Primljeno na znanje Obrazloženje je sastavljeno sukladno Nomotehničkim pravilima.
166 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. KOMENTAR: U stavku 1. treba odvojiti od ostalih pravilnike koje prema našem prijedlogu zajednički donose ministar znanosti i ministar kulture Primljeno na znanje Jasno regulirano tko donosi Pravilnik.
167 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (1) Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona pravilnike iz članka 7., članka 14. stavka 2., članka 32. stavka 4. i članka 40. stavka 1. ovoga Zakona. (2) Ministar nadležan za kulturu i Ministar nadležan za znanost i obrazovanje će u roku od godine dana od stupanja na snagu ovoga Zakona, zajednički donijeti Pravilnik iz članka 35. stavka 4. ovoga Zakona. Sadašnji stavak (2) postaje stavak (3)... itd. Primljeno na znanje Jasno regulirano tko donosi Pravilnik.
168 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 48. KOMENTAR: U stavku 1., nejasan je pojam knjižnice. Primljeno na znanje Pojam knjižnice u ovom članku odnosi se na sve knjižnice na koje se Zakon odnosi.
169 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 48. PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (1) Knjižnice koje su pravne osobe i pravne osobe u čijem se sastavu nalaze knjižnice, uskladit će statut, druge opće akte i rad s odredbama ovoga Zakona u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Primljeno na znanje Pojam knjižnice u ovom članku odnosi se na sve knjižnice na koje se Zakon odnosi.
170 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 47. KOMENTAR: Nije potreban detaljni opis svakog nepropisnog postupka kod obveznog primjerka, već opća prekršajna odredba o nepridržavanju obveze dostave. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
171 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. KOMENTAR: U stavku 1. nejasno je, ako se radi o knjižnici u sastavu, kako kazniti i knjižnicu i pravnu osobu u čijem je sastavu knjižnica. Treba dodati stavak 2., u kojem predvidjeti kaznene odredbe za pravnu osobu u kojoj: - knjižnica u sastavu nije ustrojena kao posebna ustrojbena jedinica - se voditelju knjižnice uskraćuje pravo redovitog sudjelovanja u radu formalnog tijela matične ustanove koje raspravlja o knjižničnom poslovanju - pravna osoba provodi knjižničnu djelatnost, a nije je registrirala na trgovačkom sudu, te nije za obavljanje knjižnične ustrojila knjižnicu i osigurala rad stručnog knjižničarskog osoblja, odnosno takvu uslugu ugovorila s drugom knjižnicom koja ima odgovarajuće uvjete. U sadašnjem stavku 3. upitno je treba li za prekršaj neprikupljanja i neunošenja statističkih podataka, nepoduzimanja mjera za zaštitu knjižnične građe i neprovedbu revizije i otpisa, osim čelnika, kazniti i osobu zaduženu za te poslove. Hoće li se samom činjenicom da nisu uneseni statistički podaci, poduzete mjere zaštite, nije provedena revizija, kazniti i osoba koja obavlja te poslove, ukoliko je upozorila čelnika, a čelnik je zabranio unos statističkih podataka, poduzimanje mjera, provedbu revizije... Penalizacija osobe koja nije izvršila radni zadatak rješava se Zakonom o radu, pa ovu odredbu treba brisati. Primljeno na znanje Kod knjižnica u sastavu, za prekršaj je odgovorna pravna osoba u čijem je sastavu knjižnica, kao i odgovorna osoba u navedenoj pravnoj osobi. Odredba o odgovornosti fizičke osobe je brisana.
172 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. KOMENTAR: Postupci deponenata predmet su podzakonskog akta. Ovdje treba načelno regulirati obvezu dostave obveznog primjerka i potrebu suradnje s NSK. U samoj odredbi kako je predložena, vidi se da NSK više distribuira OP drugim knjižnicama, već se svi troškovi dostave prenose na izdavače. Primljeno na znanje Nema jasnog prijedloga.
173 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. KOMENTAR: U stavku 1. Potrebno je regulirati redovite izdatke knjižnice koje treba financirati osnivač kao redovitu djelatnost knjižice, kao što je najavljeno u uvodnim objašnjenjima. Redovita djelatnost po standardu HRN ISO 2789:2014, uključuje nabavu građe, a isključuje investicije (kapitalna ulaganja). U stavak 2. treba uključiti i sredstva za kapitalna ulaganja. U stavak 4. potrebno je dodati i odredbu o ugovornom financiranju knjižnične djelatnosti za škole, visoka učilišta i znanstvene institute, kao što je to učinjeno za narodne knjižnice. Primljeno na znanje Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva.
174 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (1) Sredstva za redovitu djelatnost knjižnica osigurava osnivač, a uključuju sredstva za nabavu knjižnične građe (uključujući licence), sredstva za plaće i naknade osoblju te sredstva za materijal, usluge i ostale rashode poslovanja, uključujući tekuće i investicijsko održavanje i redovitu zamjenu uredske i komunikacijske opreme i namještaja. (2) Sredstva za kapitalna ulaganja i posebne programe osigurava osnivač, a ovisno o svome interesu i tijela državne uprave u čijem je djelokrugu program koji se ostvaruje, kao i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na području kojih se program ostvaruje te druge pravne i fizičke osobe (3) Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se i iz vlastitih prihoda, sponzorstvima, darovanjima i na drugi način u skladu sa zakonom. (4) Sredstva za provedbu odredbi članka 11. stavaka 3. i 4. ovog Zakona dužne su osigurati škole, visoka učilišta i znanstveni instituti na koje se ove odredbe odnose, a sredstva za provedbu odredbi članka 11. stavaka 6. i 7. dužni su osigurati općine i gradovi te županijena koje se ove odredbe odnose. Primljeno na znanje Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima.
175 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. KOMENTAR: Točka 1. i 2. :Umjesto formulacije „plan rada i razvitka knjižnice“, Bolje bi bilo držati se formulacije iz Zakona o ustanovama, kao bi se pokrile sve varijante naziva i vremenskog obuhvata takvog dokumenta. Točka 5. Preuska je formulacija da upravno vijeće „utvrđuje način i uvjete korištenja“ knjižnične građe, jer suvremena knjižnica nije fokusirana isključivo na korištenje knjižnične građe, već na pružanje i drugih različitih usluga korisnicima. Točka 6. Upravno vijeće ne treba odlučivati o svakoj promjeni u organiziranju rada, već o općoj organizaciji rada propisanoj odgovarajućim općim aktom Primljeno na znanje Predlagatelj nije predložio ništa konkretno.
176 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. KOMENTAR: S obzirom da ovaj zakon regulira obvezni primjerak Republike Hrvatske, treba dati njegovu definiciju, kao i definiciju drugih pojmova bitnih za institut obveznog primjerka. Točka 3. Definicija javne knjižnice nije ispravna. Knjižnice u sastavu neprofitnih javnih osoba također su javne knjižnice. Točka 8. Definicija knjižnične građe je loša. Nije dobar termin „jezični“ jer jezični dokument može biti i zvučni. Nije spomenut tiskani oblik građe (nije isto što i analogni). Knjižnična građa su i mrežno dostupni e-izvori na kojima knjižnica ima pravo korištenja (licencu), ali ne i vlasništva. Dokument u mrežnom digitalnom obliku ne mora biti proizveden u više primjeraka, već je isti primjerak istovremeno dostupan većem broju korisnika. Definiciju treba bazirati na ISO standardu (def. 2.3.28. u HRN ISO 2789:2014) Točka 10. Definicija knjižnične zbirke je loša. Načela i kriteriji za izgradnju Zbirke ne moraju biti općeprihvaćeni. Točka 11. Što za definiciju nakladnika znači zakonito izdavanje? “? Mnogi režimi su branili izdavanje određenh publikacija, pa su one bile nezakonito izdane. Knjižnice ih svejedno prikupljaju i stavljaju na korištenje. Točka 12. : Izrada, prerada, oblik su irelevatni za definiciju publikacije. Publikaciju određuje iskučivo objavljivanje. Točka 13. Digitalnu tiskarsku matrice ne definira dobrovoljnost njene dostave knjižnici. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojoj su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke.
177 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. Prijedlog novog teksta: U ABECEDNI REDOSLIJED DODATI DEFINICIJE: Deponent obveznog primjerka je obveznik dostave obveznog primjerka, pravna i/ili fizička osobe koja proizvodi konačnu verziju publikacije namijenjene javnosti. Depozitna knjižnica je knjižnica koja pohranjuje obvezni primjerak. Obvezni primjerak je obveza nakladnika odnosno proizvođača svih vrsta publikacija, bez obzira na medij, na dostavu i pohranjivanje u depozitnu knjižnicu propisanog broja primjeraka konačne verzije svake publikacije namijenjene javnosti. ZAMIJENITI TEKST SLJEDEĆIH DEFINICIJA TEKSTOM: 3. Javna knjižnica je je neprofitna pravna osoba ili ustrojstvena jedinica neprofitne pravne osobe, kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili je u njihovom pretežitom vlasništvu. 8. Knjižnična građa je svaki dokument koji knjižnica stavlja na raspolaganje svojim korisnicima, a obuhvaća informacijske izvore koje drži lokalno, udaljene izvore na koje je osigurala pravo pristupa te slobodne izvore na internetu koje je katalogizirala u svom online katalogu. 10. Knjižnična zbirka je dio knjižničnog fonda sastavljen prema određenim načelima i kriterijima. 11. Publikacija je svaki zapis informacije na bilo kojem nositelju koji je stavljen na raspolaganje javnosti. 12. Digitalna tiskarska matrica je zadnja digitalna inačica publikacije pripremljene za tisak. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojoj su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke.
178 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, ORGANIZACIJA KNJIŽNICA Organizacija knjižnica počiva na podjeli knjižnica po vrstama koje nisu sukladne niti međunarodnim standardima, niti stanju u RH. Tako jedna vrsta sveučilišne, a druga visokoškolske knjižnice, iako i hrvatsko visoko obrazovanje i ISO standard barataju jedinstvenim pojmom „visoko učilište“. Po novom zakonu knjižnica može biti ustrojena i kao trgovačko društvo. Takvoj je knjižnici osnovni cilj stvaranje profita, a ne slobodni pristup znanju kao javnom dobru. Jedini zahtjev koji zakon postavlja privatnoj knjižnici jest da ima stručno vijeće i da za nju rade stručni knjižničari. Pod takvu definiciju privatne knjižnice mogu se podvesti i globalni informacijski servisi koji trguju pravom na pristup znanstvenim informacijama, što je danas veliki svjetski biznis u vlasništvu globalnih igrača na svjetskim burzama, kao što su npr. Alliance, Bank of America i sl.. Kupci njihovih „proizvoda“ (jedan znanstveni članak košta i do 40 eura) su javne, državno financirane obrazovne ustanove, a one ne moraju po ovom zakonu osnivati knjižnice koje bi zastupale javni interes slobodnog pristupa informacijama. Kad je riječ o upravljanju knjižnicama, predlagač ne smatra da su za upravljanje i vođenje knjižnice pred kojom stoji prilagodba razvoju informacijsko-komunikacijskih tehnologija, potrebna stručna knjižničarska znanja koja se danas stječu na tri hrvatska sveučilišna diplomska studija, već je dovoljno završiti diplomski stručni studij iz društvenih znanosti. Stručno knjižničarsko zvanje ne traži se niti u knjižnici koja ima jednog do dva zaposlena, koji obavljaju sve stručne poslove, a takvih u RH ima popriličan broj. Ne otvara li se na ovaj način mogućnost „uhljebljivanja“ nestručne osobe na mjestu ravnatelja, odnosno voditelja knjižnice? Primljeno na znanje Organizacija knjižnica je definirana u suradnji sa strukom.
179 Sveučilišna knjižnica Rijeka PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , I.OPĆE ODREDBE Opće odredbe su nejasne, definicije pojmova netočne, a ostaje nedorečeno je li knjižnična djelatnost u cjelini definirana kao javna služba. Primljeno na znanje Člankom 2. je propisano obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe.
180 Sveučilišna knjižnica Rijeka PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Umjesto ocjene stanja, ovdje se uglavnom predstavlja sadržaj zakona i elementi knjžničnog sustava. Navode se statistički podaci o knjižnicama, ali se iz toga ne izvode nikakve ocjene iako bi za daljnji rad na zakonu bilo izuzetno važno uočiti, npr. da knjižnice u sustavu znanosti i visokog obrazovanja čine 76% od ukupnog broja knjižnica u RH, a njihovi zaposlenici 54% od ukupnog broja zaposlenih u knjižnicama RH, iako zakon predlaže Ministarstvo kulture. Kod ocjene postojećeg zakona uopće se ne problematiziraju odredbe sadašnjeg Zakona važne za struku koje se u praksi uopće ne primjenjuju. Radi se primjerice o odredbama o postupku osnivanja i prestanka knjižnica, gdje se knjižnica može osnovati samo ako su joj osigurani uvjeti za rad, da se knjižnica u sastavu mora ustrojiti kao posebna ustrojbena jedinica, da voditelj knjižnice u sastavu mora sudjelovati u upravljanju na razini pravne osobe, da u knjižnici moraju raditi stručni knjižničarski djelatnici, itd. Ne ističu se osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom, već se nasumce izdvajaju pojedine teme ili rješenja iz Zakona. U tekstu nisu navedene posljedice koje će proisteći donošenjem ovog zakona, već se samo rečenice koje su prethodom poglavlju navedene u prezentu, sada stavljaju u futur. Uvodna objašnjenja ne oslikavaju što predlagač želi postići ovim zakonom, već je potrebno pomno analizirati sam predloženi tekst. Primljeno na znanje Razmotreno. Ovaj Nacrt prijedloga zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti je usuglašen na brojnim sastancima s predstavnicima struke, te predstavnicima tijela državne uprave i predstavlja konsenzus postignut na navedenim sastancima kao i na brojnim sastancima stručne radne skupine, tako da ne stoje primjedbe predlagatelja o neprimjerenosti Zakonskog teksta.
181 Lea Lazzarich I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. 8. knjižnična građa: Loša definicija. Nije dobar termin „jezični“ jer jezični dokument može biti i zvučni. Nije spomenut tiskani oblik (nije isto što i analogni). Knjižnična građa su i mrežno dostupni e-izvorina kojima knjižnica ima pravo korištenja, ali ne i vlasništva (licencu). Dokument u mrežnom digitalnom obliku ne mora biti proizveden u više primjeraka,već je isti primjerak istovremeno dostupan većem broju korisnika. Knjižnična i arhivska zajednica nisu se dogovorile o tome pripadaju li rukopisi knjižnicama ili arhivima. NADOPUNA: Tekst točke 8. zamijeniti tekstom: „knjižnična građa je svaki tekstualni, slikovni i zvučni dokument proizveden na materijalnom mediju u više primjeraka odnosno na elektroničkom mrežnom mediju, informacijskog, umjetničkog, obrazovnog, znanstvenog ili stručnog sadržaja namijenjen javnosti, odnosno sva druga građa koju knjižnica uvrštava u svoj fond i stavlja na raspolaganje korisnicima“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojoj su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke.
182 Lea Lazzarich I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. 3. javna knjižnica: NADOPUNA: Knjižnice u sastavu neprofitnih pravnih osoba također su javne knjižnice. NADOPUNA: Tekst točke 3. zamijeniti tekstom: „Javna knjižnica je neprofitna pravna osoba ili ustrojstvena jedinica neprofitne pravne osobe, kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili je u njihovom pretežitom vlasništvu“. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu zakona u kojoj su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke.
183 Lea Lazzarich PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U dobrom dijelu teksta ovog poglavlja se ne ocjenjuje stanje nego se predstavlja sadržaj zakona i elementi knjžničnog sustava, što je ovdje potpuno nepotrebno. Navode se statistički podaci o knjižnicama koji opisuju stanje, ali se iz toga ne izvode nikakve ocjene iako bi za daljnji rad na zakonu bilo izuzetno važno uočiti, da čine 76% od ukupnog broja knjižnica u RH, a njihovi zaposlenici 54% od ukupnog broja zaposlenih u knjižnicama RH. Kod ocjene postojećeg zakona uopće se ne problematiziraju odredbe sadašnjeg Zakona važne za struku koje se ne primjenjuju preko 20 godina. Radi se primjerice o odredbama o postupku osnivanja i prestanka knjižnica, gdje se knjižnica može osnovati samo ako su joj osigurani uvjeti za rad, da se knjižnica u sastavu mora ustrojiti kao posebna ustrojbena jedinica, da voditelj knjižnice u sastavu mora sudjelovati u upravljanju na razini pravne osobe, da u knjižnici moraju raditi stručni knjižničarski djelatnici, itd. Bilo bi za očekivati da se pod "Osnovnim pitanjima koja se uređuju predloženim Zakonom" istaknu problemi uočeni u "Ocjeni stanja" ili da se čitatelja uputi u osnovnu strukturu i sadržaj Zakona. Međutim, ovdje se samo izdvajaju pojedine teme ili rješenja iz Zakona za koje se ne zna zbog čega su izdvojeni kao osnovna pitanja. Iako se kao glavni argument za donošenje novog Zakona o knjižnicama navode velike društvene promjene i razvoj informacijsko-komunikacijske tehnologije koji je promijenio knjižničnu djelatnost, pa ih treba regulirati u novom zakonu, novi Zakon o njima uglavnom ništa ne kaže. Iako je „Ocjeni stanja“ je navedeno da u zakon treba unijeti odredbe o slobodnom pristupu informacijama, zaštiti privatnosti i poštivanju autorskog i srodnih prava, obveznom primjerku elektroničkih publikacija te o stalnom stručnom usavršavanju, te odredbe u zakon nisu unesene, osim što se u dvije odredbe spominje stručno usavršavanje (vodi ga NSK i knjižnice se zbog usavršavanja udružuju u sustave), a u jednoj da treba poštovati autorska prava. Isti je slučaj s digitalizacijom, digitalnim matricama, elektroničkim uslugama (za njih se koristi krivi pojam „online usluga“), digitalnim repozitorijima zbog kojih se išlo u novi zakon, koji se u tekstu tog novog zakona ne spominju ili se spominju samo sporadično. Primjerice, za digitalizaciju knjižnične građe navodi se samo da se mora standardizirati, ali ne i tko će donijeti taj standard. Također, definira se "digitalna matrica", ali se nigdje ne navodi što se s njom radi. Predlagači tvrde da su novim zakonom željeli obuhvatiti sve pravne osobe, privatne i vjerske zajednice, no sasvim suprotno, neki subjekti obuhvaćeni prethodnim zakonom iz novog zakona nestaju. Naime, novim zakonom knjižnice u sastavu pravnih osoba gube status javnih knjižnica i ulaze u „sivu zonu“ nereguliranosti. Ovo se osobito odnosi na veliku većinu knjižnica visokih učilišta i znanstvenih instituta, pa, umjesto da se zakonom osigura bolji pristup javnosti znanstvenim i stručnim informacijama u knjižnicama visokih učilišta (uključujući i sveučilišne knjižnice) i znanstvenih instituta, te se knjižnice sada zatvaraju za javnost odnosno nejasno je obavljaju li i po novom zakonu javnu službu, kao što je to bilo do sada ili postaju privatne knjižnice. Primljeno na znanje Razmotreno. U tekstu zakona uređena je većina pitanja na koja se predlagatelj osvrće, a dio prijedloga uzet će se u obzir prilikom izrade Pravilnika i Standarda koji će biti doneseni temeljem ovoga Zakona.
184 BISERKA PTIČAR I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. Ne slažem se sa stavom da ravnatelj knjižnice može biti isključivo knjižničarske struke. Smatram da je osoba s VSS društvenog smjera uz obavezan uvjet radnog iskustva 5 godina u knjižnici ili 10 godina u kulturi kompetentna i sposobna biti ravnateljem knjižnice. Osobno imam više od 16 godina radnog staža u knjižnici, VSS, diplomirani pravnik i smatram da ja i druge kolege moje struke ili voditelji računovodstva, diplomirani ekonomisti s dugogodišnjim radnim iskustvom u knjižnici imamo dovoljno znanja i iskustva biti ravnatelji. Ravnatelj knjižnice osim knjižničarske struke mora poznavati barem osnove prava i financija, ali za te poslove ima pravnika i računovođu koji ga savjetuju. Isto tako ravnatelj knjižnice koji je recimo pravnik ili ekonomista za pitanja knjižničarske struke ima stručno vijeće koje će ga savjetovati. Biserka Ptičar, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
185 Andreja Zubac I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. Prvo, ovaj zakon nije dobro sročen i ide na štetu struke! Drugo, u prvi plan stavljaju se javne ili narodne knjižnice te nacionalna knjižnica, a zanemaruju knjižnice pod drugim ministarstvom uz riječi da je za njih nadležan drugi ministar (Članak 13.- za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne ministar nadležan za znanost i obrazovanje uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća i Nacionalne sveučilišne knjižnice u Zagrebu.). Treće, ako je Zakon o knjižnicama, onda njime trebaju biti obuhvaćene jednako sve vrste knjižnica uz pozivanje na stalni dijalog i suradnju ova dva ministarstva. Primljeno na znanje Sve primjedbe su uzete u obzir te nije zanemaren niti jedan aspekt.
186 Andreja Zubac PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , O B R A Z L O Ž E N J E Člankom 35. ...za više knjižnica određenog teritorijalnog... Izrijekom jasno navesti koje vrste knjižnica se podrzumijevaju pod sintagmom "više knjižnica"! Trebalo bi jasnije obrazložiti rad i ovlasti matične djelatnosti. Primljeno na znanje Matična djelatnost biti će uređena pravilnikom.
187 Andreja Zubac PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , O B R A Z L O Ž E N J E ...provedbu propisa kojima se uređuju autorska i srodna prava, ponudu kulturnih, informacijskih, obrazovnih i znanstvenih sadržaja, programa i aktivnosti te druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima... Primljeno na znanje Prijedlog nije razumljiv.
188 Andreja Zubac I.OPĆE ODREDBE, Članak 22. Svaka veća javna knjižnica trebala bi imati zaposlenog računovođu, pravnika-tajnika, informatičara, pomoćno osoblje. U praksi to nije tako! Manje knjižnice trpe! Opet vidljiva neujednačenost u poslovanju. Ovaj Zakon bi to nekako trebao urediti. Primljeno na znanje Nerazumljiv prijedlog.
189 Andreja Zubac I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. Članak 18. zasniva se na nerealnoj tvrdnji. Primljeno na znanje Predlagatelj ne daje konkretan prijedlog.
190 Andreja Zubac PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , O B R A Z L O Ž E N J E Članak 6. i ostali članci u kojima se rabi riječ "korisnici". Zakonom (ni ovim, ni prethodnim - Zakon o knjižnicama. // Narodne novine 105 (1997), 5(1998), 104(2000)) nije do kraja izrečeno tko se sve smatra korisnikom knjižnice. Jesu li to samo članovi knjižnice ili svi građani koji imaju knjižnično-informacijsku potrebu (neovisno o članstvu), a dolaze u potrebi u knjižnicu po pomoć te žele koristiti njezine usluge (aktivnosti) ako im to javna/narodna (gradska ili općinska) knjižnica dopusti? Javne knjižnice u Republici Hrvatskoj nemaju ujednačeno poslovanje pa prema ovome Zakonu nisu obvezne otvoriti svoja vrata svim građanima što je proturječno europskim i svjetskim dokumentima, RH Ustavu i stabilnom, inkluzivnom društvu. Ova nejasnoća može utjecati na otvorenost knjižnica u kontekstu šire dostupnosti pružanja usluga svim građanima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Pojam "korisnik" razumijeva svakog korisnika bez obzira na članstvo.
191 Kristina Kiš I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. Ni u jednom stavku nije navedeno na koja se stručna knjižničarska zvanja misli. Primljeno na znanje Navedeno će biti regulirano pravilnikom.
192 Gradska knjižnica Beli Manastir PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , O B R A Z L O Ž E N J E Ovaj prijedlog Zakona ne donosi nikakva poboljšanja u odnosu na važeći Zakon o knjižnicama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Nije iznesen konkretan prijedlog.
193 Gradska knjižnica Beli Manastir I.OPĆE ODREDBE, Članak 20. Ustanove imaju ravnatelja, udruge predsjednika udruge, a trgovačka društva direktore, što znači da već po strukturi nisu moguće konstrukcije kakve su predviđene ovim zakonom. Još jedan razlog zašto javne knjižnice ne mogu biti npr. udruge ili trgovačka društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Nacrt prijedloga Zakona i ne predviđa ravnatelja za drugačije pravne oblike osim javnih knjižnica, a iste mogu biti samo ustanove.
194 Gradska knjižnica Beli Manastir I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. Zašto se izbacuju nazivi stručnih zvanja? Sve je propisano u čl. 34. zakona iz 1997. godine. Primljeno na znanje Navedeno će biti regulirano pravilnikom.
195 Gradska knjižnica Beli Manastir I.OPĆE ODREDBE, Članak 22. Zašto se iz stručnog vijeća isključuju ostali zaposlenici u knjižnicama koji su također bitni za poslovanje knjižnice (računovođa, pravnik, informatičar i sl.)? Primljeno na znanje Statutom knjižnice može se sastav stručnog vijeća urediti i na predloženi način.
196 Gradska knjižnica Beli Manastir I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. Dakle knjižnica sa šest zaposlenih ima upravno vijeće od pet članova. Ako primaju novčanu naknadu za svoj rad, to je dodatno opterećenje za proračun. U manjim općinama i gradovima pronalazak većeg broja članova upravnog vijeća može biti ozbiljan problem. Primljeno na znanje Zakonsko rješavanje pitanja broja članova upravnog vijeća proizašlo je iz dogovora sa strukom te potreba na terenu te predodređenosti Zakona koji regulira radne odnose.
197 Sanja Galic I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. Smatram da treba dodati sljedeće: Sredstva za rad školskih knjižnica uz osnivača osigurava i Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Pojašnjenje: U Zakonu o odgoju i obrazovanju u dijelu XVII. Financiranje školskih ustanova piše u Čl. 142. (3) u državnom proračunu osiguravaju se sredstva za sufinanciranje: 4. opremanja školskih knjižnica obveznom lektirom Čl. 143. (5) U proračunu jedinica lokalne i područne (reginalne) samouprave MOGU se osigurati i sredstva za sufinanciranje: 5. opremanja školskih knjižnica obveznom lektirom. Međutim, niti MZO niti osnivači sustavno ne financiraju opremanje knjižnica prema Standardu, što znači: knjižničnom građom, IKT opremom i namještajem. Dodavanjem gore navedenog stavka bi se osiguralo financiranje školskih knjižnica čiji broj nije zanemariv. Primljeno na znanje Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva.
198 Gradska knjižnica Beli Manastir PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Osnovana pitanja - sva navedena obrazloženja već su uređena Zakonom o knjižnicama iz 1997. godine. Posljedice - većina navedenog u praksi nastaloj na dosadašnjim zakonima i podzakonskim aktima je uređena. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, predlagatelj ne daje konkretan odgovor.
199 Gradska knjižnica "Don Mihovil Pavlinović" PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Čitajući Zakon u članku 21. uočavam, kako više nije potreban za bibliotekara ili konkretno ravnatelja završen studij bibliotekarstva, nego općenito fakultet društvenih znanosti i srodno. Da li to znači da će na posao u knjižnice od sada moći aplicirati bilo tko s društvenim znanostima, što otvara mogućnost da bibliotekar neće imati gdje raditi? Smatram kako bi trebalo ostaviti po starom da u knjižnicama rade diplomirani knjižničari i oni sa stručnim kvalifikacijam (pomoćni,...itd..) Primljeno na znanje Nema konkretnog prijedloga.
200 Gradska knjižnica i čitaonica Petrinja I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. Poštovani, ako mala knjižnica ima šest zaposlenih, to znači da njome upravlja UV od pet do sedam članova. Poznavajući naše prilike to će gotovo uvijek biti sedam članova. Ima li smisla da knjižnicom od šest zaposlenih upravlja sedmorica članova UV-a Predlažem da najmanji broj članova UV-a bude tri. Nadalje ono što je problem kod odabira članova UV-a gdje se nabrajaju javni djelatnici što znači i političari. U konačnici što nije rijetkost u malim sredinama to znači da knjižnicom mogu upravljati vodoinstalateri, automehaničari, bravari i ljudi sličnih zanimanja (ne mislim da to nisu časni ljudi) koji su knjižnicu vidjeli tek kad su postali političari i članovi UV-a. Predlažem da se riječ javni izbaci iz stavka 2. jer istaknuti znanstveni djelatnici, pravni i ekonomski stručnjaci su obično u svojim sredinama, a i šire poznate osobe. Primljeno na znanje Zakonsko rješavanje pitanja broja članova upravnog vijeća proizašlo je iz dogovora sa strukom te potreba na terenu te predodređenosti Zakona koji regulira radne odnose.
201 Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica, Hrvatsko knjižničarsko društvo, Sekcija za narodne knjižnice - Komisija za narodne knjižnice I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. Potrebna je dopuna da se rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava temeljem „Strategije hrvatskog knjižničarstva 2015.-2020. (korigirati razdoblje na koje se odnosi) i pripadajućeg Akcijskog plana koje donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća. S obzirom da je knjižnična struka već donijela istovrstan dokument, potrebno je taj dokument uvrstiti u Zakon te u isti Stavak unijeti dopunu odredbe o mišljenju HKV kao najvišeg stručnog tijela. Djelomično prihvaćen Prihvaćeno u dijelu vezano uz donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i Hrvatskog knjižničnog vijeća. Ne prihvaća se primjedba vezana uz Strategiju i Akcijski plan s obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske
202 Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica, Hrvatsko knjižničarsko društvo, Sekcija za narodne knjižnice - Komisija za narodne knjižnice I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. Javna knjižnica Narodna knjižnica je neprofitna javna ustanova kojoj je osnivač Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Sudeći prema definiciji javna knjižnica u prijedlogu Zakona radi se o narodnoj knjižnici. Do sada ovaj termin nije imao široki primjenu kao alternativni za narodnu knjižnicu već se koristio u kontekstu javne ustanove (knjižnica se osniva kao javna ustanova odnosno ustanova koja obavlja javnu službu). Narodne knjižnice kao javne ustanove do sada su, prema važećem Zakonu mogli osnovati RH, Grad Zagreb, gradovi i općine, ne i druge pravne osobe što je u skladu s međunarodnim preporukama i smjernicama. „Odgovornost za narodnu knjižnicu na mjesnim i nacionalnim vlastima“ (UNESCO-v Manifest za narodne knjižnice, 1994.) Time se osigurava transparentnost djelovanja, nepristran odnos i jednakost u pristupu informacijama za sve građane. „Službe se narodne knjižnice zasnivaju na jednakosti pristupa svima, bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj… Usluge su narodne knjižnice u načelu besplatne.“ (UNESCO-v Manifest za narodne knjižnice, 1994.) Knjižnica vjerske zajednice Uvođenje pojma „knjižnica vjerske zajednice“ nepotrebno je, s obzirom da su i prema važećem zakonu one svrstane u specijalne knjižnice. Isticanje na ovaj način, u najmanju ruku, ima prizvuk segregacije, a povlači za sobom konotaciju da i ostale knjižnice mogu zatražiti posebno „izdvajanje“, npr. knjižnice nacionalnih manjina, institutske knjižnice itd. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Definicija knjižnice vjerske zajednice više nije predviđena člankom 3. Zakona.
203 Ines Krušelj-Vidas, školska knjižničarka savjetnica, član Sekcije za školske knjižnice/ Hrvatsko knjižničarsko društvo Krapinsko-zagorske županije; član Hrvatske udruge školskih knjižničara/Podružnica Krapinsko-zagorske županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. (2) Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće. Komentar: Školska knjižnica je također knjižnica u sastavu koja ima najčešće samo jednog zaposlenog knjižničara pa ne može stajati da knjižnica u sastavu u pravilu ima stručno vijeće. Predlažemo izmjenu: Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće. Stručno vijeće se ne osniva jedino u slučajevima kada je voditelj ujedno i jedini zaposleni u knjižnici. Time bi i školski knjižničari konačno dobili status voditelja kao i kolege u visokoškolskim knjižnicama. Djelomično prihvaćen Odredba brisana a člankom 22. je propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja čime je udovoljeno prijedlogu.
204 Ines Krušelj-Vidas, školska knjižničarka savjetnica, član Sekcije za školske knjižnice/ Hrvatsko knjižničarsko društvo Krapinsko-zagorske županije; član Hrvatske udruge školskih knjižničara/Podružnica Krapinsko-zagorske županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. Knjižnična struka već je predložila dokument pod nazivom „Nacrt Strategije hrvatskog knjižničarstva 2016.-2020“ koji je bio na javnoj raspravi te bi ovaj dokument, uz neophodne korekcije zbog proteka vremena, trebao biti polazište za izradu nacionalnog plana Predlažemo da Stavak 3 glasi: Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti („Strategije hrvatskog knjižničarstva za razdoblje od__do____)“ koje donosi Vlada Republike Hrvatske na zajednički prijedlog ministra nadležnog za kulturu i ministra nadležnog za znanost i obrazovanje uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća. Djelomično prihvaćen Prihvaćeno u dijelu vezano uz donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i Hrvatskog knjižničnog vijeća. Ne prihvaća se primjedba vezana uz Strategiju i Akcijski plan s obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske
205 Ines Krušelj-Vidas, školska knjižničarka savjetnica, član Sekcije za školske knjižnice/ Hrvatsko knjižničarsko društvo Krapinsko-zagorske županije; član Hrvatske udruge školskih knjižničara/Podružnica Krapinsko-zagorske županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Shvaćanje knjižnice kao mjesta u kojem se samo čuva građa odavno je diljem svijeta, pa i kod nas, napušteno, a novim se zakonom vraća na takvo shvaćanje što je nedopustivo ukoliko se želi napredak. Zato predlažem izmjenu alineje 2: Knjižnična djelatnost od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno, u članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživaju njezinu osobitu zaštitu.
206 Dora Rubinić I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1, st. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi glasiti: Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno, u članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživaju njezinu osobitu zaštitu. U članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. Vezano uz prijedlog da se propiše kako knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, isti se ne prihvaća, obzirom da iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica.
207 Kristina Kalanj, viša knjižničarka; predsjednica Komisije za muzejske i galerijske knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. Sukladno stavu Komisije za muzejske i galerijske knjižnice HKD-a: IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 39. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ OBRAZLOŽENJE U tekst zakona prenijeti UNESCO-ve smjernice. Osim toga, neki pojmovi nisu nigdje definirani, kao npr. što se podrazumijeva pod Hrvatskom digitalnom knjižnicom. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41. a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku.
208 Kristina Kalanj, viša knjižničarka; predsjednica Komisije za muzejske i galerijske knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. Sukladno stavu Komisije za muzejske i galerijske knjižnice HKD-a: IZMJENA PRIJEDLOGA (!) Čl.23., st. 2. Knjižnica u sastavu ima voditelja i Knjižnično vijeće sukladno čl. 22. ovog zakona. Voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Fakultativna iznimka od pravila da knjižnica u sastavu može i ne mora imati voditelja, a pogotovo da ne mora imati Knjižnično vijeće, odredbu čini besmislenom. Postojeći prijedlog s formulacijom: Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće, nije dobar za knjižnice u sastavu jer se tako organizacija i stručno vođenje knjižnice prepušta volji osnivača, odnosno ustanove u čijem se sastavu knjižnica nalazi. Formulacija koju predlažemo slična je formulaciji iz Zakona o knjižnicama iz 1997. čl. 28. (N.N. 105, 1997) koja se je u proteklom periodu pokazala značajnom za rad knjižnica u sastavu jer do donošenja ovog Zakona mnoge knjižnice u sastavu nisu uopće imale voditelja te je njihov rad bio prepušten osobama bez odgovarajućeg stručnog obrazovanja. Djelomično prihvaćen Odredba brisana a člankom 22. je propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja čime je udovoljeno prijedlogu. A u odnosu na prijedlog da voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. Prijedlogu nije moguće udovoljiti jer je zakonima kojima se uređuje pravni oblik pravne osoba u čijem sastavu je knjižnica, već propisan i sastav tih upravnih tijela.
209 Kristina Kalanj, viša knjižničarka; predsjednica Komisije za muzejske i galerijske knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. Sukladno stavu Komisije za muzejske i galerijske knjižnice HKD-a: IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 13., st. 2 Sadašnji Zakon u čl. 8. opravdano tvrdi kako "Standarde za pojedine vrste knjižnica na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća propisuju: - ministar kulture za narodne knjižnice.... - za specijalne knjižnice ministar nadležan prema području djelatnosti knjižnice" i ta bi formulacija trebala i ostati., te umjesto „uz prethodno mišljenje“, vratiti formulaciju "NA PRIJEDLOG Hrvatskog Knjižničnog Vijeća" OBRAZLOŽENJE: Različite specijalne knjižnice djeluju u specifičnim društvenim i znanstvenim poljima i jedino logično je da standardi, kao i do sada, budu usuglašeni s temeljnom strukom u kojoj djeluju, a ne odlukom ministra kulture. Za napomenuti je u vezi s HKV, kako "prethodno mišljenje", koje se umjesto sadašnjeg prava na predlaganje pojavljuje na više mjesta u Prijedlogu (o čemu više kasnije), pasivizira i obesmisljuje ulogu HKV kao najvišeg stručnog javnopravnog tijela koje ima inicijativnu ulogu u osmišljavanju knjižničnih politika prema tijelima javne vlasti. Umjesto toga HKV je podvrgnut izravnoj hijerarhiji i time isključen od inicijative predlaganja konkretnih mjera, te prepušten potpuno diskrecijskoj odluci ministra kulture (u svim područjima u kojima djeluju knjižnice širim od kulture) da neke standarde ili njihove promjene predloži ili ne, te eventualno post festum zatraži mišljenje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 13., st. 3. 3) Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti, koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ministrima predlaže Hrvatsko knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Hrvatsko knjižnično vijeće, AKO u njemu većinu članova čine stručnjaci iz područja knjižničarstva (što je ugroženo Prijedlogom), predlaže ministrima nacionalni plan razvitka knjižnica, s obzirom da postojeći Zakon u čl. 32. predviđa kako HKV kao stručno tijelo predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, što bi bio ekvivalent sadašnjem nazivu tog plana. Djelomično prihvaćen Ne prihvaća se prijedlog vezano uz članak 13. stavak 2. Standardi za specijalne knjižnice prema dosadašnjem Zakonu nikada nisu bili doneseni te je u interesu specijalnih knjižnica da se isti donesu u što kraćem roku radi ujednačavanja i poboljšanja rada u navedenim knjižnicama i to od strane Ministarstva kulture i uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća kao savjetodavnog tijela ministra kulture kojemu je između ostalog u nadležnosti da potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost. Prihvaćena primjedba vezano uz stavak 3. u dijelu vezano uz donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i Hrvatskog knjižničnog vijeća. Ne prihvaća se prijedlog da se standardi odnosno nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti donose na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća umjesto uz njegovo prethodno mišljenje s obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra.
210 Kristina Kalanj, viša knjižničarka; predsjednica Komisije za muzejske i galerijske knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. Sukladno stavu Komisije za muzejske i galerijske knjižnice HKD-a: IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA U Čl. 12., st. 1. govori se o neophodnim standardima i uvjetima koje treba osigurati pri osnivanju pojedine knjižnice. Tako u čl. 12. stavku 1. podstavak 4. govori se o osiguranju 'stručnih knjižničarskih djelatnika', pa treba naglasiti da ovaj Nacrt zakona nije definirao knjižničnog djelatnika kako to danas propisuje važeći Zakon i struka. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne i specijalne, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima po pitanju vjerskih knjižnica i naziva visokoškolske knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 12., st. 3. izmijeniti tako da glasi: Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar te nakon pribavljanja istoga upisati knjižničnu djelatnost u Registar djelatnosti RH svoje ustanove. OBRAZLOŽENJE: Obzirom da je utvrđeno da veliki broj ustanova nije registrirao knjižničnu djelatnost, smatramo posebno važnim to istaknuti u zakonu. Djelomično prihvaćen Izmjena i dopuna stavka 1. navedenog članka je razmotrena i nije prihvaćena, s obzirom na to da će navedeno će biti regulirano pravilnikom. Izmjena i dopuna stavka 2. istoga članka je prihvaćena. Izmjena i dopuna stavka 3. istog članka je razmotrena i nije prihvaćena, s obzirom na to da je cilj je olakšati osnivanje knjižnica. Upis djelatnosti regulirano je posebnim propisom.
211 Kristina Kalanj, viša knjižničarka; predsjednica Komisije za muzejske i galerijske knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. Sukladno stavu Komisije za muzejske i galerijske knjižnice HKD-a: IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 7. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije, sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe u pojedinim vrstama knjižnica, a koji donosi ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. OBRAZLOŽENJE: U postojećem Zakonu postoji poglavlje X. ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE: članak 45. i 46., a takvo poglavlje odnosno poglavlje o zaštiti knjižnične građe uopće nije navedeno u nacrtu novoga Zakona. U ovom Prijedlogu Zakona zaštita knjižnične građe se spominje samo u: 1.) članku 1., stavak (2), 2.) članku 3., pod 2., 3.) članku 4. koji se odnosi na očuvanje knjižnične građe kao kulturnog dobra te u 4.) članku 7. u općenitom smislu Odredba je neprecizna, neke knjižnice smiju otpisati građu isključivo u iznimnim i posebnim okolnostima. Spojiti članak 4. i 7. te izdvojiti u posebnu glavu. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Odredbe članaka su po svom sadržaju uvrštene u odgovarajuće glave Zakona. Uzimajući u obzir Zakon o sustavu državne uprave, pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje savjetodavnog tijela (Hrvatsko knjižničarsko vijeće) jer savjetodavno tijelo nije dio sustava državne uprave.
212 Kristina Kalanj, viša knjižničarka; predsjednica Komisije za muzejske i galerijske knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. Sukladno stavu Komisije za muzejske i galerijske knjižnice HKD-a: IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 6 (1) treba glasiti: Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito: - nabavu knjižnične građe - stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima, te provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro - digitalizaciju knjižnične građe - izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala - sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu te protok informacija - poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora - kulturne, informacijske, obrazovne i znanstvene sadržaje i programe - vođenje dokumentacije o građi i korisnicima - provođenje bibliometrijskih istraživanja - prikupljanje statističkih podatka o knjižnici, njezinim uslugama i korištenju, fondu, prostoru i opremi, upravljanju, financiranju i izdacima te knjižničnom osoblju - druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. OBRAZLOŽENJE: Obveza je u Zakonu istaknuti osiguravanje jednakog prava pristupa na informaciju i knjižnične usluge svima, pa tako i korisnicima s posebnim potrebama. Knjižnice su pokretači i organizatori knjižničnih usluga i programa koji podupiru razvoj pojedinca i društva u cjelini. Izostavljena je suvremena zadaća izvođenja bibliometrijskih istraživanja, posebno kod praćenja znanstvene produkcije pojedinaca i institucija u visokom obrazovanju. Odabir građe važan je dio knjižničarskog posla, traži stručno znanje i treba biti spomenut. Korištenje knjižnične građe nije usluga knjižnice, nego aktivnost korisnika. Knjižnica daje građu na korištenje (posudba), odnosno osigurava pristup građi. Standard HRN ISO 2789:2014 – međunarodna knjižnična statistika definira područja prikupljanja statističkih podataka: knjižnice, usluge i korištenje, fond, pristup i oprema, upravljanje, financiranje i izdaci i knjižnično osoblje. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Dodano da knjižnična djelatnost obuhvaća čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro. Članak 6. stavak 1. podstavak 3. izmijenjen tako da glasi: - pružanje informacijskih usluga i davanje na korištenje knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu
213 Kristina Kalanj, viša knjižničarka; predsjednica Komisije za muzejske i galerijske knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. Sukladno stavu Komisije za muzejske i galerijske knjižnice HKD-a: IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 4., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Na jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu koja ima obilježja kulturnog dobra, odnosno koja je od posebnog značenja ili vrijednosti, primjenjuju se i propisi o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 4., st. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Jedinstveni i rijetki knjižnični primjerci ili zbirke knjiga, novina, časopisa te pojedinačni primjerci i zbirke građe posebne vrste (rukopisi, kartografska građa, grafička građa, muzikalije, sitni tisak i druga građa) mogu imati status kulturnog dobra. Svojstvo knjižničnoga kulturnog dobra utvrđuje se temeljem kriterija starosti i rijetkosti te drugih kriterija za procjenu njegove umjetničke i znanstvene vrijednosti kao i društvene i povijesne važnosti. Katalozi/inventari, odnosno pojedinačni opisi ove knjižnične građe sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Godina nastanka je samo jedan od formalnih kriterija za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra – starost. Navedena godina 1850. međunarodno je uvriježena kao gornja granica za određivanje stare knjige. Uzima se zato što označava promjenu načina tiskanja knjiga – od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama itd. Stoga se ta godina ne može primijeniti na rukopise i 'drugu knjižničnu građu'. To bi značilo da se sve što je u knjižnicama, a nastalo je do 1850., automatski proglasi kulturnim dobrom. A kulturno dobro može biti i druga knjižnična građa novijeg datuma, npr. obvezni primjerak, zavičajne zbirke, legati, jedinstveni i rijetki primjerci koji su od iznimne kulturne važnosti. Sukladno ovom prijedlogu obvezni primjerak namijenjen je korištenju i posudbi pa se izgubilo svojstvo arhivskog primjerka što je u suprotnosti sa Preporukama vijeća Europe iz 2000. g. Za takvu građu pri utvrđivanju svojstva kulturnog dobra moraju se primijeniti i drugi kriteriji osim njezine starosti. Iz svega proizlazi da se zakonom isključuje velika količina građe koja je kulturno dobro, ali kao takvo nije registrirana ili se pak nalazi u knjižnicama koje zakonodavac ne prepoznaje kao javne. Time je izravno ugrožena velika količina kulturne baštine koja se nalazi npr. u specijalnim knjižnicama (u ovom prijedlogu poznate kao knjižnice vjerskih zajednica) i nije dosad registrirana kao kulturno dobro (iako ima svojstva istog). Nadalje, u tijeku je javna rasprava o Prijedlogu Zakona i izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koji se u hitnom postupku (kao razlog je navedeno i donošenje ovog Zakona, koji se donosi u redovitoj proceduri i nije prošao javnu raspravu) usklađuje i s ovim Prijedlogom Zakona. U prijedlogu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predlaže se čl. 99a koji određuje se također odnosi samo na javne knjižnice, ponovo isključujući knjižničnu građu kao kulturno dobro kod drugih imatelja. Na kraju, niti je ovim Prijedlogom niti prijedlogom Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predviđeno izdvajanje više sredstava iz Državnog proračuna. Iz toga se postavlja pitanje na koji će način financirati iznimno skupi konzervatorski i restauratorski radovi na građi, kada trenutno nisu financirani ni postupci preventivne zaštite građe koja već je registrirano kulturno dobro. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 4., st. 3. U pogledu korištenja knjižnične građe kojoj nije istekao rok autorsko pravne zaštite primjenjuju se propisi iz područja autorskog prava. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno i regulirano u članku 44. Nacrta prijedloga Zakona. Ne prihvaća se prijedlog o brisanju odredbe članka 4. stavka 3. obzirom na to da Zakon o autorskom i srodnim pravima regulira materiju zaštite autorskih prava te se ova odredba unosi u tekst ovog Zakona koja štiti autorska prava kojima nije istekao rok autorsko pravne zaštite.
214 Kristina Kalanj, viša knjižničarka; predsjednica Komisije za muzejske i galerijske knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. Sukladno stavu Komisije za muzejske i galerijske knjižnice HKD-a: IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti koja se obavlja kao javna služba - uređuje tko obavlja knjižničnu djelatnost i na koji način se obavlja knjižnična djelatnost - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, odgoja i obrazovanja, znanosti, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencija za razvoj demokracije, gospodarstva, znanosti i sudjelovanje u informacijskom društvu - osigurava nadzor nad radom knjižnica koje u okviru matične djelatnosti provodi matična knjižnica nadležna za određenu vrstu knjižnica - knjižnice povezuju u knjižnični sustav Republike Hrvatske te se time osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija krajnjim korisnicima. OBRAZLOŽENJE: Zakonom se treba odrediti način obavljanja djelatnosti i tko obavlja djelatnost, tj. vrste knjižnica. Knjižnična djelatnost potiče i razvoj znanosti i upravo je znanost jedna od ključnih društvenih aktivnosti u čijem radu sudjeluje i knjižnica kao potpora stručnom, znanstvenom i znanstveno-istraživačkom radu. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Člankom 2. uređuje se svrha Zakona i osnovne smjernice kojima se postiže svrha Zakona, dok su navedeni prijedlozi detaljno uređeni u daljnjem tekstu Zakona. U podstavku 2. dodano da se ovim zakonom potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja znanosti.
215 Kristina Kalanj, viša knjižničarka; predsjednica Komisije za muzejske i galerijske knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Sukladno stavu Komisije za muzejske i galerijske knjižnice HKD-a: IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Knjižnična djelatnost obuhvaća rad s knjižničnom građom, ali obuhvaća i sve druge aktivnosti i sadržaje, službe i usluge koje potiču razvoj kulture čitanja, pismenosti, obrazovanja i informiranosti u društvu, i to u radu sa svim članovima društva bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Već odavno je potvrđena uloga i snaga knjižnične djelatnosti u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti su njezini stručni djelatnici. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1., st. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti : Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. OBRAZLOŽENJE: U čl. 2. Prijedloga doduše objašnjeno je da se zakonom “....-osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe”, što doduše može i tako posredno biti navedeno, ali upravo stoga se i može neposredno naglasiti u čl. 1. No, to je bitno zato što, ako i sam Prijedlog nedvojbeno priznaje javnu službu kao zakonom normiranu činjenicu, onda pravno gledano i sama djelatnost MORA biti od interesa za RH. Jer pojam javne službe (dakle one koja je posebno uređena normama upravnog prava) u pravnom smislu je definiran kao djelatnost koju društvo smatra toliko važnom da je podvrgava posebnom pravnom uređenju i da se radi o službi koja ima posebnu važnost za ostvarenje određenih interesa društvene zajednice (opći, javni interes). Tako sam pojam javne službe, kao i sadržaj knjižnične djelatnosti koji je reguliran u čl. 6. i postojećeg Zakona i Prijedloga, čine cjelokupnu knjižničnu djelatnost, neizostavno kao djelatnost od interesa za RH. Zbog te činjenice, postojeći pravni sustav u raznim poljima, od zakona do pravilnika, već je knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama dao različite pravne povlastice u svrhu ostvarenja tog interesa, od određenih autorskopravnih iznimki, prava prikupljanja osobnih podataka bez posebne privole, definiranja specifičnih uloga knjižnica u obrazovnom i kulturnom sustavu i takva degradacija temeljne svrhe knjižnica imala bi ne samo materijalne posljedice po budućnost i daljnje kodificiranje društvene uloge knjižnica, nego i teško izbrojive konzekvence na pravnu organizaciju i funkcioniranje postojećih društvenih djelatnosti, sve do temeljnih ljudskih prava građana. Ukratko, javnu službu (koja je i u Prijedlogu ostavljena) neke djelatnosti mora pratiti i javni interes kao od nje neodvojiva činjenica, koja se NE može svesti samo na građu, koja je tek puka materijalna podloga za djelatnost i javni interes. Javni interes izlazi iz djelatnosti i zbog njega djelatnost u različitim njezinim konkretiziranim oblicima uživa dodatnu pravnu zaštitu. U vezi dvojbi oko razine propisa kojim se to rješava, upravo se zakonom propisuje takav javni interes, kao u mnogim drugim slučajevima, poput Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i dr. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA U Članak 1. dodati stavak 3. koji glasi: Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U odnosu na stavak 2. prihvaća se, u članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživa njezinu osobitu zaštitu. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. Vezano uz prijedlog da se propiše kako knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, isti se ne prihvaća, obzirom da iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica.
216 Društvo bibliotekara Istre I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Predlaže se: (2) Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. Svođenje cjelokupne knjižnične djelatnosti samo na građu nije prihvatljivo! Sve knjižnice ne posjeduju knjižničnu građu koja jest od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, ali obavljaju djelatnost - prikupljaju građu, pružaju usluge, provode programe koji jesu od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, predložena formulacija u suprotnosti je s čl. 7 ovog prijedloga zakona koji nalaže da su knjižnice dužne provoditi reviziju i otpis knjižnične građe dok se istovremeno propisuje da je knjižnična građa od posebnog interesa za državu?! Bitno je također naglasiti da je knjižnična djelatnost javna služba jer su knjižnične usluge po definiciji javne usluge osnovane s ciljem javnog interesa i zadovoljavanja informacijskih, obrazovnih i kulturnih potreba građana. Predlaže se dodati stavak 3. (3) Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno, u članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. U članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. Vezano uz prijedlog da se propiše kako knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, isti se ne prihvaća, obzirom da iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica.
217 Društvo bibliotekara Istre I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. Članak 39. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41., a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku.
218 Mirjana Kotromanović I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Knjižnična djelatnost obuhvaća rad s knjižničnom građom, ali obuhvaća i sve druge aktivnosti i sadržaje, službe i usluge koje potiču razvoj kulture čitanja, pismenosti, obrazovanja i informiranosti u društvu, i to u radu sa svim članovima društva bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Već odavno je potvrđena uloga i snaga knjižnične djelatnosti u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti su njezini stručni djelatnici. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. Članak 1, st,. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti : Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. OBRAZLOŽENJE: U čl. 2. Prijedloga doduše objašnjeno je da se zakonom “....-osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe”, što doduše može i tako posredno biti navedeno, ali upravo stoga se i može neposredno naglasiti u čl. 1. No, to je bitno zato što, ako i sam Prijedlog nedvojbeno priznaje javnu službu kao zakonom normiranu činjenicu, onda pravno gledano i sama djelatnost MORA biti od interesa za RH. Jer pojam javne službe (dakle one koja je posebno uređena normama upravnog prava) u pravnom smislu je definiran kao djelatnost koju društvo smatra toliko važnom da je podvrgava posebnom pravnom uređenju i da se radi o službi koja ima posebnu važnost za ostvarenje određenih interesa društvene zajednice (opći, javni interes). Tako sam pojam javne službe, kao i sadržaj knjižnične djelatnosti koji je reguliran u čl. 6. i postojećeg Zakona i Prijedloga, čine cjelokupnu knjižničnu djelatnost, neizostavno kao djelatnost od interesa za RH. Zbog te činjenice, postojeći pravni sustav u raznim poljima, od zakona do pravilnika, već je knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama dao različite pravne povlastice u svrhu ostvarenja tog interesa, od određenih autorskopravnih iznimki, prava prikupljanja osobnih podataka bez posebne privole, definiranja specifičnih uloga knjižnica u obrazovnom i kulturnom sustavu i takva degradacija temeljne svrhe knjižnica imala bi ne samo materijalne posljedice po budućnost i daljnje kodificiranje društvene uloge knjižnica, nego i teško izbrojive konzekvence na pravnu organizaciju i funkcioniranje postojećih društvenih djelatnosti, sve do temeljnih ljudskih prava građana. Ukratko, javnu službu (koja je i u Prijedlogu ostavljena) neke djelatnosti mora pratiti i javni interes kao od nje neodvojiva činjenica, koja se NE može svesti samo na građu, koja je tek puka materijalna podloga za djelatnost i javni interes. Javni interes izlazi iz djelatnosti i zbog njega djelatnost u različitim njezinim konkretiziranim oblicima uživa dodatnu pravnu zaštitu. U vezi dvojbi oko razine propisa kojim se to rješava, upravo se zakonom propisuje takav javni interes, kao u mnogim drugim slučajevima, poput Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i dr. DOPUNA PRIJEDLOGA U čl. 1. dodati stavak 3. koji glasi: Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U odnosu na stavak 2. prihvaća se, u članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. Vezano uz prijedlog da se propiše kako knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, isti se ne prihvaća, obzirom da iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica.
219 Simona Šamanić I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 4, (1)…. Na zaštitu i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro Republike Hrvatske u pitanjima koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuje se zakon i drugi propisi kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 4., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Na jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu koja ima obilježja kulturnog dobra, odnosno koja je od posebnog značenja ili vrijednosti, primjenjuju se i propisi o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. 17. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 4, (2)…. (2) Jedinstveni i rijetki primjerci knjiga, zbirke knjiga, rukopisi i druga knjižnična građa javnih knjižnica nastala do 1850. godine ima status kulturnog dobra, a katalozi ove knjižnične građe javnih knjižnica sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 4., st. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Jedinstveni i rijetki knjižnični primjerci ili zbirke knjiga, novina, časopisa te pojedinačni primjerci i zbirke građe posebne vrste (rukopisi, kartografska građa, grafička građa, muzikalije, sitni tisak i druga građa) mogu imati status kulturnog dobra. Svojstvo knjižničnoga kulturnog dobra utvrđuje se temeljem kriterija starosti i rijetkosti te drugih kriterija za procjenu njegove umjetničke i znanstvene vrijednosti kao i društvene i povijesne važnosti. Katalozi/inventari, odnosno pojedinačni opisi ove knjižnične građe sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Godina nastanka je samo jedan od formalnih kriterija za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra – starost. Navedena godina 1850. međunarodno je uvriježena kao gornja granica za određivanje stare knjige. Uzima se zato što označava promjenu načina tiskanja knjiga – od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama itd. Stoga se ta godina ne može primijeniti na rukopise i 'drugu knjižničnu građu'. To bi značilo da se sve što je u knjižnicama, a nastalo je do 1850., automatski proglasi kulturnim dobrom. A kulturno dobro može biti i druga knjižnična građa novijeg datuma, npr. obvezni primjerak! Sukladno ovom prijedlogu obvezni primjerak namijenjen je korištenju i posudbi pa se izgubilo svojstvo arhivskog primjerka što je u suprotnosti sa Preporukama vijeća Europe iz 2000. g. Za takvu građu pri utvrđivanju svojstva kulturnog dobra moraju se primijeniti i drugi kriteriji osim njezine starosti. Iz svega proizlazi da se zakonom isključuje velika količina građe koja je kulturno dobro, ali kao takvo nije registrirana ili se pak nalazi u knjižnicama koje zakonodavac ne prepoznaje kao javne. Time je izravno ugrožena velika količina kulturne baštine koja se nalazi npr. u specijalnim knjižnicama (u ovom prijedlogu poznate kao knjižnice vjerskih zajednica) i nije dosad registrirana kao kulturno dobro (iako ima svojstva istog). Nadalje, u tijeku je javna rasprava o Prijedlogu Zakona i izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koji se u hitnom postupku (kao razlog je navedeno i donošenje ovog Zakona, koji se donosi u redovitoj proceduri i nije prošao javnu raspravu) usklađuje i s ovim Prijedlogom Zakona. U prijedlogu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predlaže se čl. 99a koji određuje se također odnosi samo na javne knjižnice, ponovo isključujući knjižničnu građu kao kulturno dobro kod drugih imatelja. Na kraju, niti je ovim Prijedlogom niti prijedlogom Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predviđeno izdvajanje više sredstava iz Državnog proračuna. Iz toga se postavlja pitanje na koji će način financirati iznimno skupi konzervatorski i restauratorski radovi na građi, kada trenutno nisu financirani ni postupci preventivne zaštite građe koja već je registrirano kulturno dobro. 18. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 4, (3)…. U pogledu korištenja knjižnične građe kojoj nije istekao rok autorsko pravne zaštite primjenjuju se propisi iz područja autorskog prava. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno i regulirano u članku 44. Nacrta prijedloga Zakona. Ne prihvaća se prijedlog o brisanju odredbe članka 4. stavka 3. obzirom na to da Zakon o autorskom i srodnim pravima regulira materiju zaštite autorskih prava te se ova odredba unosi u tekst ovog Zakona koja štiti autorska prava kojima nije istekao rok autorsko pravne zaštite.
220 Simona Šamanić I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 2…. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencije za razvoj demokracije, gospodarstva i sudjelovanje u informacijskom društvu - utvrđuju načini financiranja knjižnične djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti koja se obavlja kao javna služba - uređuje tko obavlja knjižničnu djelatnost i na koji način se obavlja knjižnična djelatnost - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, odgoja i obrazovanja, znanosti, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencija za razvoj demokracije, gospodarstva, znanosti i sudjelovanje u informacijskom društvu - osigurava nadzor nad radom knjižnica koje u okviru matične djelatnosti provodi matična knjižnica nadležna za određenu vrstu knjižnica - knjižnice povezuju u knjižnični sustav Republike Hrvatske te se time osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija krajnjim korisnicima. OBRAZLOŽENJE: Zakonom se treba odrediti način obavljanja djelatnosti i tko obavlja djelatnost, tj. vrste knjižnica. Knjižnična djelatnost potiče i razvoj znanosti i upravo je znanost jedna od ključnih društvenih aktivnosti u čijem radu sudjeluje i knjižnica kao potpora stručnom, znanstvenom i znanstveno-istraživačkom radu. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Člankom 2. uređuje se svrha Zakona i osnovne smjernice kojima se postiže svrha Zakona, dok su navedeni prijedlozi detaljno uređeni u daljnjem tekstu Zakona. U podstavku 2. dodano da se ovim zakonom potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja znanosti.
221 Simona Šamanić I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1….(1) Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, vrste knjižnica, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Knjižnična djelatnost obuhvaća rad s knjižničnom građom, ali obuhvaća i sve druge aktivnosti i sadržaje, službe i usluge koje potiču razvoj kulture čitanja, pismenosti, obrazovanja i informiranosti u društvu, i to u radu sa svim članovima društva bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Već odavno je potvrđena uloga i snaga knjižnične djelatnosti u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti su njezini stručni djelatnici. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. 12. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1….(2) Knjižnična građa od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. U članku 1. st. 2. stoji kako je samo knjižnična GRAĐA od interesa za RH, a ne kao u čl. 2. sadašnjeg zakona, u kojem je knjižnična DJELATNOST od interesa za RH. Također, u tekstu je samo posredno, ostala odredba koja je u čl. 2, st. 1 postojećeg Zakona jasno navedena kako se knjižnična djelatnost obavlja kao javna služba: Članak 2. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1, st,. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti : Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. OBRAZLOŽENJE: U čl. 2. Prijedloga doduše objašnjeno je da se zakonom “....-osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe”, što doduše može i tako posredno biti navedeno, ali upravo stoga se i može neposredno naglasiti u čl. 1. No, to je bitno zato što, ako i sam Prijedlog nedvojbeno priznaje javnu službu kao zakonom normiranu činjenicu, onda pravno gledano i sama djelatnost MORA biti od interesa za RH. Jer pojam javne službe (dakle one koja je posebno uređena normama upravnog prava) u pravnom smislu je definiran kao djelatnost koju društvo smatra toliko važnom da je podvrgava posebnom pravnom uređenju i da se radi o službi koja ima posebnu važnost za ostvarenje određenih interesa društvene zajednice (opći, javni interes). Tako sam pojam javne službe, kao i sadržaj knjižnične djelatnosti koji je reguliran u čl. 6. i postojećeg Zakona i Prijedloga, čine cjelokupnu knjižničnu djelatnost, neizostavno kao djelatnost od interesa za RH. Zbog te činjenice, postojeći pravni sustav u raznim poljima, od zakona do pravilnika, već je knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama dao različite pravne povlastice u svrhu ostvarenja tog interesa, od određenih autorskopravnih iznimki, prava prikupljanja osobnih podataka bez posebne privole, definiranja specifičnih uloga knjižnica u obrazovnom i kulturnom sustavu i takva degradacija temeljne svrhe knjižnica imala bi ne samo materijalne posljedice po budućnost i daljnje kodificiranje društvene uloge knjižnica, nego i teško izbrojive konzekvence na pravnu organizaciju i funkcioniranje postojećih društvenih djelatnosti, sve do temeljnih ljudskih prava građana. Ukratko, javnu službu (koja je i u Prijedlogu ostavljena) neke djelatnosti mora pratiti i javni interes kao od nje neodvojiva činjenica, koja se NE može svesti samo na građu, koja je tek puka materijalna podloga za djelatnost i javni interes. Javni interes izlazi iz djelatnosti i zbog njega djelatnost u različitim njezinim konkretiziranim oblicima uživa dodatnu pravnu zaštitu. U vezi dvojbi oko razine propisa kojim se to rješava, upravo se zakonom propisuje takav javni interes, kao u mnogim drugim slučajevima, poput Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i dr. 13. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1 (3)…. DOPUNA PRIJEDLOGA U čl. 1. dodati stavak 3. koji glasi: Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U odnosu na stavak 2. prihvaća se, u članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. Vezano uz prijedlog da se propiše kako knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, isti se ne prihvaća, obzirom da iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica.
222 Simona Šamanić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Zašto nije naveden osnovni motiv predlagača kako bi i iz tog stava nastali problem bio transparentnije raspravljen, kao što je naveden u prijedlogu Zakona o muzejima Također, zbog navedenih procesa javila se nužnost usklađenog postupanja sa muzejskom, arhivskom i knjižničnom građom. OBRAZLOŽENJE Neka se nepovoljna rješenja iz jednog zakona preslikavaju na ostala dva i to je potrebno transparentno navesti. Tako se npr. iz Prijedloga Zakona o muzejima na ostale zakone preslikava situacija: „Zakonom o muzejima iz 2015. proširen je popis stručnog osoblja u muzejima u obavljanju muzejske djelatnosti za što nije postojala podrška stručne javnosti. Također, navedena zvanja nisu zaživjela u praksi kao specifičnost muzejske djelatnosti. Ali, u Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisana su knjižnična zvanja i nikakvih prijepora u svezi toga nema, niti ih je bilo. No, unatoč tomu, iz sva tri zakona (Arhivi, Knjižnice, Muzeji) stručna zvanja su izbačena i propisivat će se pravilnicima. 2. KOMENTAR PRIJEDLOGA ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI S OBZIROM NA DJELOKRUG HRVATSKE KNJIŽNICE ZA SLIJEPE Smatramo da se pitanje statusa Hrvatske knjižnice za slijepe treba razjasniti i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Naime, Hrvatska knjižnica za slijepe, iako javna ustanova u kulturi čiju djelatnost financira Ministarstvo kulture, nije razvrstana u upisnik knjižnica pri Ministarstvu kulture. Zbog specifičnosti i ključne uloge koju knjižnica zauzima s obzirom na proizvodnju i distribuciju građe u pristupačnim formatima predlažemo da joj se dodijeli status matičnosti koji bi bio posebno istaknut i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. U nastavku ćemo pobrojati činjenice i navesti prijedlog statusa te sukladno tome prokomentirati Prijedlog zakona. Činjenice o Hrvatskoj knjižnici za slijepe: Hrvatska knjižnica za slijepe javna je ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou preko 50 godina pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. U ime Republike Hrvatske osnivačka prava obavlja Vlada Republike Hrvatske. Sredstva osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Hrvatska knjižnica za slijepe sastoji se od posudbenog odjela, odjela za proizvodnju zvučnih izdanja i tiskare za brajicu. Budući da sama proizvodi svoj fond u pristupačnim formatima (brajica, zvučna knjiga i strojno čitljivi oblici), 80% osoblja čine osobe koje nisu knjižničarske struke. Po sadržaju je fond knjižnice identičan fondu narodnih knjižnica ali je po formi specifičan. Uključena je u rad međunarodne Sekcije knjižnica koje pružaju usluge osobama kojima standardni tisak nije čitljiv (Libraries serving persons with print disabilities section) pri IFLA-i. Slijedom toga njezine su posebne zadaće: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s prije svega narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi U listopadu ove godine će Ugovor iz Marakeša stupiti na snagu što će predstavljati prijeloman trenutak za proizvodnju i razmjenu građe u pristupačnim formatima na nacionalnom ali prije svega međunarodnom nivou. Hrvatska knjižnica za slijepe će se uključiti u međunarodnu platformu i steći u okviru Ugovora iz Marakeša status ovlaštenog subjekta. PRIJEDLOG STATUSA: Hrvatska knjižnica za slijepe nije specijalna knjižnica već zaslužuje status matične narodne knjižnice za osobe kojima standardni tisak nije čitljiv (u svijetu knjižnice poput Hrvatske knjižnice za slijepe imaju status nacionalne ili narodne knjižnice za osobe kojim standardni tisak nije čitljiv ili pak institucije koja na nacionalnom nivou pruža usluge osobama kojim standardni tisak nije čitljiv). U skladu s time Hrvatska knjižnica za slijepe bi trebala biti repozitorij građe proizvedene u pristupačnim formatima, brinuti o politici proizvodnje i distribucije dotične građe, te razvoju usluga i standarda za korisnike kojima standardni tisak nije čitljiv. Imajući sve navedeno na umu, predlažemo da se u Prijedlogu Zakona uvrsti i istakne zasebnim člankom status i djelokrug Hrvatske knjižnice za slijepe kako slijedi: Članak... (1) Hrvatska knjižnica za slijepe je javna ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. (2) Hrvatska knjižnica za slijepe središnja je knjižnica za knjižnične usluge namijenjene osobama kojima standardni tisak nije čitljiv. (3) Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. (4) Sredstva za rad osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Članak ... Zadaće Hrvatska knjižnice za slijepe su: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi - okupljanje obveznog primjerka građe proizvedene u pristupačnim formatima na području Republike Hrvatske - praćenje programa proizvodnje pristupačnih formata na području Republike Hrvatske - obavljanje drugih zadaća predviđenih drugim propisima i Statutom Hrvatske knjižnice za slijepe 3. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U razdoblju od donošenja Zakona o knjižnicama (Narodne novine, broj 105/97., 5/98., 104/00. i 69/09. ) do danas nije bilo većih izmjena u tekstu Zakona. U navedenom razdoblju došlo je do znatnih promjena u društvu koje su se dogodile pod snažnim utjecajem novih tehnologija i novih oblika komuniciranja stoga određene vrste djelovanja knjižnica, njihove službe i usluge (poput digitalizacije, prikupljanja digitalnih matrica, organizacije online usluga, osnutak i upravljanje repozitorijima digitalne građe, zaštita baštine u digitalnom okruženju) nisu ni mogle biti obuhvaćene postojećim Zakonom jer se u vrijeme njegova donošenja nisu još pojavile ili su bile tek na samim počecima razvoja. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Trenutno važeći Zakon o knjižnicama je jasnije strukturiran i napisan, pa bi bilo poželjnije u njega dodati odredbe vezane uz novosti u poslovanju knjižnica. Stoga smatramo da nema potrebe mijenjati cijeli Zakon. OBRAZLOŽENJE U „Ocjeni stanja“ opravdano se naglašava da su se u proteklih 20-tak godina dogodile velike promjene u struci pod utjecajem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, što se ilustrira pojavom digitalizacije, digitalnih matrica, elektroničkih usluga (za njih se koristi pojam „online usluga“), digitalnih repozitorija… Međutim, u samom tekstu zakona, neke od tih novina se uopće ne spominju ili se spominju samo sporadično. Primjerice, za digitalizaciju knjižnične građe navodi se da se mora standardizirati, no ne navodi se tko će donijeti taj standard. Isto tako, navodi se „zaštita baštine u digitalnom okruženju“ kao jedna od novosti nastalih pod utjecajem novih tehnologija, a kasnije se u Prijedlogu zakona potpuno izbacuje poglavlje o zaštiti knjižnične građe (prema trenutno važećem zakonu, čl. 45. i 46.)… 4. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Odredbe o slobodnom pristupu informacijama i javnom pristupu mreži, zaštiti privatnosti i poštivanju autorskog i srodnih prava, digitalizaciji i digitalnoj knjižnici, međuknjižničnoj posudbi, obveznom primjerku elektroničkih publikacija te o stalnom stručnom usavršavanju su neke od odredbi koje je potrebno na odgovarajući način unijeti u Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Slažemo se, ali te odredbe u sam Zakon nisu unesene na odgovarajući način. Stoga je potrebno u tekst Zakona unijeti jasne odredbe u svim segmentima koji se navode u tekstu. 5. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalnopravno mogući. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE Neistinita je tvrdnja kako sadašnjim zakonom nije omogućen rad svim vrstama knjižnica. Neovisno o tome tko im je osnivač, osoba iz javne ili privatne sfere, sve su knjižnice u sadašnjem Zakonu omogućene, jedino što su funkcionalno usklađene, kroz opće odredbe o organizaciji knjižnica iz glave i postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. S obzirom da su u Upisnik knjižnica https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=202&pregled=1 (odaberi: „specijalne“) prema Pravilniku o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (NN 139/98, 25/17) upisane i mnoge knjižnice vjerskih zajednica i to kao tip knjižnice: „U sastavu“, Vrsta knjižnice: „specijalna“ neispravno je navoditi vjerske zajednice ili specijalne knjižnice kao jedan od razloga za donošenje tih promjena niti ih je potrebno isticati. Sve te knjižnice već su zakonito registrirane u upisnik prema pravilniku i čl. 8. Zakona, od mnogih samostanskih do raznih vrsta specijalnih knjižnica u sastavu trgovačkih društava (Belišće d.d., Podravka, Saponia itd.) Nepotrebnom podjelom knjižnica na "javne" i "privatne" (jer se ona i danas podrazumijeva), umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11., st. 2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Oni koji se žele baviti komercijalnom djelatnošću trgovanja informacijama putem trgovačkih društava ili drugih oblika koji su posebno i jasno formalnopravno regulirani drugim zakonima (o trgovačkim društvima, o zadrugama…) i danas to mogu i rade u više primjera (npr. informacijski servisi poput IUS Info), samo takva samostalna društva ni po čemu nisu, niti moraju, a po nekim drugim propisima koji reguliraju komercijalne djelatnosti sve do propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, niti ne mogu biti knjižnice. U gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Predloženi tekst zakona kojim ravnatelji javnih knjižnica nisu nužno osobe s iskustvom u knjižničarstvu, a za ostale vrste knjižnica nisu niti propisana zvanja za ravnatelje – takvim tekstom zakona se ne doprinosi razvoju knjižnične djelatnosti utemeljene na standardima nego se djelatnost ovim zakonom naprotiv unazađuje. Naime, niti u sastavu Hrvatskog knjižničnog vijeća niti u sastavu stručnih vijeća knjižnica s više od 5 zaposlenih nije nužno da većinu članova čine stručni knjižnični djelatnici koji su jedini osposobljeni za provođenje standarda. Preslikavanje situacije iz muzeja, kako je navedeno u Prijedlogu Zakona o muzejima: „- jačanje upravljačke uloge ravnatelja muzeja propisivanjem uvjeta pri izboru ravnatelja za zanimanja izvan muzejske struke“ odnosi se na muzeje, ali ne i na knjižnice, jer to nisu iste vrste ustanova. Dobro upravljanje knjižnicama je usko povezano uz posjedovanje stručnih knjižničarskih znanja (dobivenih kroz formalnu edukaciju i polaganje stručnog ispita te naročito uz iskustvo rada u knjižnicama). 6. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U postupku izrade Zakona potrebno je uzeti u obzir Preporuke Vijeća Europe i druge međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili navesti: Preporuke Vijeća Europe i druge relevantne međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci koji su uzeti u obzir prilikom izrade ovog teksta. OBRAZLOŽENJE Nigdje nisu navedeni da li su i koji od ovdje spomenutih vrsta dokumenta uzeti u obzir pri izradi ovog Zakona. Naprotiv, u nekim važnim područjima koja se reguliraju Zakonom međunarodni dokumenti važni za knjižničarsku struku nisu uzeti u obzir, već se postupalo upravo suprotno načelima međunarodnih dokumenata, npr. međunarodna klasifikacija vrsta knjižnica i obvezni primjerak. 7. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini djelovalo je 1768 knjižnica s 4066 zaposlenih djelatnika, od kojih je njih 3380 zaposleno na stručnim poslovima. Od ukupnog broja knjižnica samostalno je 169 knjižnica, 100 knjižnica je u sastavu drugih knjižnica, a 1499 knjižnica u sastavu je ustanova/poduzeća. Prema vrsti knjižnica: 1 nacionalna knjižnica (300 zaposlenika), 7 sveučilišnih (174 zaposlenika), 118 knjižnica na visokim učilištima (332 zaposlenika), 2 općeznanstvene (48 zaposlenika), 146 specijalnih knjižnica (223 zaposlenika), 277 narodnih knjižnica (1660 zaposlenika), 858 osnovnoškolskih knjižnica (919 zaposlenika) i 359 srednjoškolskih knjižnica (410 zaposlenika). Članova knjižnica bilo je 1 309 484 , a od ukupno korištene knjižnične građe ( 11 492 797 jedinica) najviše su se koristile knjige i brošure (68,6%) te novine (18,13%). Najviše se građe koristi u narodnim knjižnicama (40,91%). IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Navedena je statistika, ali ne i ocjena stanja, kako je navedeno u naslovu, stoga je potrebno izvesti ocjene na temelju svega navedenog u ovom poglavlju. 8. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 2. Osnovna pitanja koja se uređuju predloženim Zakonom Predloženim Zakonom uređuju se sljedeće: - određuje se značenje pojedinih pojmova u Zakonu - utvrđuje se status kulturnog dobra za jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu javnih knjižnica nastalu do 1850. godine, a katalozi nabrojene knjižnične građe javnih knjižnica postaju sastavni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske - uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti te zaštita, revizija i otpis knjižnične građe - uređuju se vrste knjižnica, uvjeti za osnivanje knjižnica, Upisnik knjižnica, statusne promjene i prestanak rada knjižnica - uređuje se ustroj i upravljanje knjižnicama te se propisuje da javna knjižnica ima upravno vijeće, ravnatelja i stručno vijeće te se uređuje ustroj i upravljanje knjižnicom u sastavu - precizira se status Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, njezine zadaće te ustroj i upravljanje - uređuju se sredstva za rad knjižnica te se propisuje financiranje redovne djelatnosti i posebnih programa i zadaća knjižnice - propisuje se način uređenja stjecanja stručnih zvanja djelatnika u knjižnici - uređuje se Knjižnični sustav Republike Hrvatske te matična djelatnost - propisuje se obveza donošenja Nacionalnog plana razvitka knjižnične djelatnosti, standardi i preporuke za rad knjižnica - uređuje se osnivanje, zadaće, sastav i djelovanje Hrvatskog knjižničnog vijeća - propisuje se obuhvat, svrha prikupljanja i postupanje s obveznim primjerkom te dostava i prikupljanje obveznog primjerka online publikacija - uređuje se nadzor nad stručnima radom knjižnica te nadzor nad provedbom Zakona - uređuju se prekršajne odredbe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Potrebno je usklađenje prema IFLA-inim smjernicama i relevantnim međunarodnim i domaćim dokumentima. Isto tako, bilo bi za očekivati da se ovdje istaknu problemi uočeni u Ocjeni stanja. Osim toga, dio ovdje opisanih rješenja razlikuje se od onih u tekstu zakona, npr. financiranje redovne djelatnosti, koja se u tekstu zakona uopće ne spominje. Potrebno je uvesti i držati se svjetski prihvaćene klasifikacije knjižnične djelatnosti. OBRAZLOŽENJE: Potrebno je držati se UNESCO-vih, tj. IFLA-inih međunarodnih dokumenata i postojeće tradicije knjižničarske terminologije u RH. U dijelu: „Uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti“ neprimjerena je formulacija „sadržaj“. Zakonom se uređuje knjižnična djelatnost, a sadržaj, revizija i otpis tematika su pravilnika, a ne zakona. Uvodi se nejasan pojam „javna knjižnica“. „Precizira se status NSK“: znači li to da se misli na posebni zakon o NSK? Značenjem pojmova, na način kako se navodi u Prijedlogu Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, ne definiraju se knjižnice iz sustava obrazovanja i znanosti (školske i visokoškolske knjižnice) koje su zbirno gledajući najbrojnije vrste knjižnica prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini. Nisu obuhvaćeni mnogi važni pojmovi, npr. depozitarna knjižnica. Ne vidi se primjena ijednog međunarodnog dokumenta namijenjenog knjižničarskoj struci. 9. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći ¬- uredit će se sadržaj knjižnične djelatnosti ¬ odredit će se status kulturnog dobra i pripadajuća zaštita staroj tiskanoj građi koja je nastala do 1850. godine, a koja godina označava promjenu načina tiskanja knjiga od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama i slično ¬ katalozi javnih knjižnica u koje je upisana knjižnična građa koja ima status kulturnog dobra postat će sastavni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske ¬ uredit će se dodatno određena područja knjižnične djelatnosti, zaštita građe, digitalizacija građe, revizija i otpis građe te obveza prikupljanja i obrade statističkih podataka kao i obvezni primjerak ¬-propisat će se vrste knjižnica, uvjeti za osnivanje knjižnica, Upisnik knjižnica, statusne promjene i prestanak rada knjižnica i omogućiti fizičkim i pravnim osobama osnivanje knjižnica ¬-uredit će se ustroj i upravljanje javnim knjižnicama i knjižnicama u sastavu pravnih osoba ¬-precizirat će se status Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i njezine zadaće u okviru Knjižničnog sustava Republike Hrvatske - uredit će se sredstva za rad knjižnica, financiranje redovne djelatnosti i posebnih programa knjižnice ¬ propisat će se stjecanje stručnih zvanja za stručne djelatnike u knjižnicama ¬ uredit će se Knjižnični sustav Republike Hrvatske te matična djelatnost ¬-uvest će se obveza donošenja nacionalnog plana razvitka knjižnične djelatnosti, standarda i preporuka za rad knjižnica -¬ propisat će se osnivanje, zadaće, sastav i djelovanje Hrvatskog knjižničnog vijeća -¬ propisat će se obuhvat, svrha prikupljanja i postupanje s obveznim primjerkom te dostava i prikupljanje obveznog primjerka online publikacija -¬ propisat će se nadzor nad stručnim radom knjižnica te nadzor nad provedbom Zakona – ¬ uredit će se prekršajne odredbe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA - u kontekstu zakona, ne govori se o „posljedicama“ zakona, nego o „učincima“ - 1850. godine nije se promijenio način tiskanja, a posebno nije ručno tiskanje ustupilo mjesto strojnom, nego se promijenila tehnologija proizvodnje papira i počeo se proizvoditi lakše uništivi kiseli papir (veće kiselosti nego do tada); stoga godinu 1850. ne treba naglašavati, a posebno ne s obrazloženjem koje je napisano - dodati: „status kulturnog dobra svim arhivskim primjercima svih publikacija koje pripadaju korpusu Croatica – nacionalna zbirka“ - opet se govori o „sadržaju“ djelatnosti - „propisat će se… Upisnik knjižnica“. Upisnik knjižnica već postoji! - uvodi se dihotomija „javne knjižnice“ i „knjižnice u sastavu“: znači li to da knjižnice u sastavu nisu javne? Postoje samostalne knjižnice i knjižnice u sastavu. - ponavlja se sve iz poglavlja 2., a što je već sada regulirano postojećim Zakonom o knjižnicama iz 1997. Djelomično prihvaćen U Nacrt prijedloga zakona unesene su odredbe o knjižnici za slijepe, uređena je Croatica - nacionalna zbirka. Napominje se da je Ocjena stanja, osnovana pitanja koja se trebaju urediti zakonom te posljedice koje će donošenjem zakona proisteći, nenormativni dio Nacrta prijedloga Zakona koji je dogovoren i usuglašen s brojnim zainteresiranim dionicima iz područja knjižničarske struke.
223 Maja Krulić Gačan, dipl. knjižničarka, član Glavnog odbora Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. Veliki broj definicija pogrešan je ili neprikladan. U cilju postizanja jednoznačnosti i izbjegavanja mogućih nesporazuma potrebno je dodati i nove definicije (v. i članak 8.). „U smislu ovoga zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja...“ - ne može se zakonom odrediti značenje pojmova; pojmove u knjižničarstvu definiraju UNESCO-vi, IFLA-ini međunarodni dokumenti, postojeća tradicija knjižničarske terminologije u RH kakva se koristi u obrazovanju knjižničara i knjižničarskoj praksi, te međunarodni i u Hrvatskoj prihvaćeni standard HRN ISO 2789 iz 2014. godine. Uvođenje pojma „knjižnica vjerske zajednice“ nepotrebno je, s obzirom da su i prema važećem zakonu one svrstane u specijalne knjižnice. Isticanje na ovaj način, u najmanju ruku, ima prizvuk diskriminacijskog obilježavanja, a povlači za sobom konotaciju da i ostale knjižnice mogu zatražiti posebno „izdvajanje“, npr. knjižnice nacionalnih manjina, institutske knjižnice itd. Klasifikacija knjižnica koja se donosi u tekstu direktno je suprotna UNESCO-ovoj klasifikaciji i definiciji npr. visokoškolskih knjižnica (v. Classification of libraries u: http://portal.unesco.org/en/ev.php-URL_ID=13086&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html). Ne može zakon izmišljati klasifikacije ni definicije knjižnica! Valjda radi toga nisu ni navedeni izvori za definicije i nazivlje/terminologiju. Posve izostaju odredbe o e-knjizi, e-čitanju, e-posudbi, e-učenju, repozitorijima… U ocjeni stanja zakona spominje se potreba reguliranja digitalizacije, repozitorija digitalne građe, obveznog primjerka, predlagatelj je propustio regulirati materiju koju je naveo u ocjeni stanja i članku 3 – digitalne knjižnice. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojem su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. Definicija knjižnice vjerske zajednice više nije predviđena člankom 3. Zakona.
224 Marija Šimunović, diplomirana knjižničarka/članica Komisije za javno zagovaranja HKD-a I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti.
225 Marija Šimunović, diplomirana knjižničarka/članica Komisije za javno zagovaranja HKD-a I.OPĆE ODREDBE, Članak 22. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (2) Natpolovičnu većinu stručnih vijeća svih vrsta i statusa knjižnica, čine svi stručni knjižničarski djelatnici. OBRAZLOŽENJE Propisivanje drugačijeg sastava stručnog vijeća knjižnica gubi se temelj za poslove propisane u stavku 3. ovog članka. Stručno vijeće u kojem nadpolovičnu većinu članova ne čine stručni knjižničarski djelatnici nije kompetentno za davanje ovdje navedenih aktivnosti Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Statutom knjižnice može se sastav stručnog vijeća urediti i na predloženi način.
226 Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za informacijske znanosti I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. Zajedničko i usuglašeno mišljenje - Odsjeka za informacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, - Odjela za informacijske znanosti, Sveučilišta u Zadru, - Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. U poglavlju I. Opće odredbe, članak 3., korištena su dva različita kriterija za razlikovanje tipova knjižnica pri čemu nisu navedene sve podjele prema svakom pojedinom kriteriju što dovodi do fragmentarnog, nedosljednog, nelogičnog i manjkavog uvida u tipove knjižnica i njihovog definiranja. Naime, u domaćoj je i stranoj stručnoj literaturi uvriježeno razlikovanje dvaju tipova kriterija na temelju kojih razlikujemo pojedine tipove knjižnica. S jedne strane postoji kriterij osnivanja i načina pružanja usluga, prema kojem se razlikuju privatne i javne knjižnice. Te su knjižnice u prijedlogu Zakona definirane (preformulacija njihovih definicija, u skladu s međunarodnim i domaćim stručnim izvorima, navodi se u nastavku). S druge strane, postoji kriterij namjene i sadržaja zbirki prema kojem se razlikuju nacionalne, narodne, školske (unutar njih postoje osnovnoškolske i srednjoškolske knjižnice), visokoškolske (unutar njih postoje sveučilišne i fakultetske knjižnice), znanstvene i specijalne knjižnice (unutar njih postoje bolničke knjižnice, muzejske knjižnice, arhivske knjižnice, zatvorske knjižnice, knjižnice vjerskih zajednica, knjižnice nevladinih udruga itd.). U svrhu postizanja sažetosti Zakona, predlaže se stoga da se ne navode i definiraju svi tipovi knjižnica prema oba gore navedena kriterija nego navođenje i definiranje samo javnih i privatnih knjižnica (tipovi knjižnica prema kriteriju osnivanja i načina pružanja usluga) budući da su one predmet i nekih drugih relevantnih članaka kasnije u Zakonu. A zbog gore navedenog razloga (knjižnice vjerskih zajednica tek su jedan tip specijalnih knjižnica u koje ubrajamo i bolničke, zatvorske, muzejske i druge knjižnice) knjižnice vjerskih zajednica smatramo da ne treba na ovaj način izdvajati niti definirati u Zakonu (niti na ovom mjestu), ako se to isto ne čini s drugim tipovima specijalnih knjižnica. U skladu s time, iz Zakona je potom potrebno ukloniti sve dijelove u kojima se spominju knjižnice vjerskih zajednica. Nadalje, pokretna knjižnica je jedna od mogućih ustrojbenih jedinica knjižnice (uz knjižničnu stanicu i stacionar) pa bi trebalo ili definirati i njih ili izbaciti pokretne knjižnice. Ukoliko se pak odluči zadržati definicija pokretnih knjižnica, predlaže se preformulacija definicije koja je usklađena s važećim Standardnima za pokretne knjižnice koji su sastavni dio Standarda za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (NN 58/1999 (9.6.1999). Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojem su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. Definicija knjižnice vjerske zajednice i pokretne knjižnice više nije predviđena člankom 3. Zakona.
227 Marija Šimunović, diplomirana knjižničarka/članica Komisije za javno zagovaranja HKD-a I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon u čl. 8. opravdano tvrdi kako "Standarde za pojedine vrste knjižnica na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća propisuju: - ministar kulture za narodne knjižnice.... - za specijalne knjižnice ministar nadležan prema području djelatnosti knjižnice" i ta bi formulacija trebala i ostati., te umjesto „uz prethodno mišljenje“, vratiti formulaciju "NA PRIJEDLOG Hrvatskog Knjižničnog Vijeća" OBRAZLOŽENJE: Različite specijalne knjižnice djeluju u specifičnim društvenim i znanstvenim poljima i jedino logično je da standardi, kao i do sada, budu usuglašeni s temeljnom strukom u kojoj djeluju, a ne odlukom ministra kulture. Za napomenuti je u vezi s HKV, kako "prethodno mišljenje", koje se umjesto sadašnjeg prava na predlaganje pojavljuje na više mjesta u Prijedlogu (o čemu više kasnije), pasivizira i obesmisljuje ulogu HKV kao najvišeg stručnog javnopravnog tijela koje ima inicijativnu ulogu u osmišljavanju knjižničnih politika prema tijelima javne vlasti. Umjesto toga HKV je podvrgnut izravnoj hijerarhiji i time isključen od inicijative predlaganja konkretnih mjera, te prepušten potpuno diskrecijskoj odluci ministra kulture (u svim područjima u kojima djeluju knjižnice širim od kulture) da neke standarde ili njihove promjene predloži ili ne, te eventualno post festum zatraži mišljenje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak. 13 (3)... Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti, koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ministrima predlaže Hrvatsko knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Hrvatsko knjižnično vijeće, AKO u njemu većinu članova čine stručnjaci iz područja knjižničarstva (što je ugroženo Prijedlogom), predlaže ministrima nacionalni plan razvitka knjižnica, s obzirom da postojeći Zakon u čl. 32. predviđa kako HKV kao stručno tijelo predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, što bi bio ekvivalent sadašnjem nazivu tog plana. Djelomično prihvaćen Ne prihvaća se prijedlog vezano uz članak 13. stavak 2. Standardi za specijalne knjižnice prema dosadašnjem Zakonu nikada nisu bili doneseni te je u interesu specijalnih knjižnica da se isti donesu u što kraćem roku radi ujednačavanja i poboljšanja rada u navedenim knjižnicama i to od strane Ministarstva kulture i uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća kao savjetodavnog tijela ministra kulture kojemu je između ostalog u nadležnosti da potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost. Prihvaćena primjedba vezano uz stavak 3. u dijelu vezano uz donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i Hrvatskog knjižničnog vijeća. Ne prihvaća se prijedlog da se standardi odnosno nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti donose na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća umjesto uz njegovo prethodno mišljenje s obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra.
228 Marija Šimunović, diplomirana knjižničarka/članica Komisije za javno zagovaranja HKD-a I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA U navedenom članku govori se o neophodnim standardima i uvjetima koje treba osigurati pri osnivanju pojedine knjižnice. Tako u stavku 1. čl. 12. podstavak 4. govori se o osiguranju 'stručnih knjižničarskih djelatnika', pa treba naglasiti da ovaj Nacrt zakona nije definirao knjižničnog djelatnika kako to danas propisuje važeći Zakon i struka. Članak 12 (2)…. Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne, specijalne i knjižnice vjerskih zajednica, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne i specijalne, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima po pitanju vjerskih knjižnica i naziva visokoškolske knjižnice IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar te nakon pribavljanja istoga upisati knjižničnu djelatnost u Registar djelatnosti RH svoje ustanove. OBRAZLOŽENJE: Obzirom da je utvrđeno da veliki broj ustanova nije registrirao knjižničnu djelatnost, smatramo posebno važnim to istaknuti u zakonu. Djelomično prihvaćen Vezano za stavak 1. podstavak 4. navedenoga članka isto će biti regulirano pravilnikom. Izmjena stavka 2. navedenoga članka je razmotrena i prihvaćena. Dopuna stavka 3. istoga članka je razmotrena i nije prihvaćena, s obzirom na to da je cilj je olakšati osnivanje knjižnica. Upis djelatnosti regulirano je posebnim propisom.
229 Marija Šimunović, diplomirana knjižničarka/članica Komisije za javno zagovaranja HKD-a I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. Članak 7. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije, sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe u pojedinim vrstama knjižnica, a koji donosi ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. OBRAZLOŽENJE: U postojećem Zakonu postoji poglavlje X. ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE: članak 45. i 46., a takvo poglavlje odnosno poglavlje o zaštiti knjižnične građe uopće nije navedeno u nacrtu novoga Zakona. U ovom Prijedlogu Zakona zaštita knjižnične građe se spominje samo u: 1.) članku 1., stavak (2), 2.) članku 3., pod 2., 3.) članku 4. koji se odnosi na očuvanje knjižnične građe kao kulturnog dobra te u 4.) članku 7. u općenitom smislu Odredba je neprecizna, neke knjižnice smiju otpisati građu isključivo u iznimnim i posebnim okolnostima. Spojiti članak 4. i 7. te izdvojiti u posebnu glavu. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaćeno, zaštita knjižnične građe odvojena je u posebni članak. Uzimajući u obzir Zakon o sustavu državne uprave, pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje savjetodavnog tijela (Hrvatsko knjižničarsko vijeće) jer savjetodavno tijelo nije dio sustava državne uprave.
230 Marija Šimunović, diplomirana knjižničarka/članica Komisije za javno zagovaranja HKD-a I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. Članak 6 (1) treba glasiti: Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito: - nabavu knjižnične građe - stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima, te provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro - digitalizaciju knjižnične građe - izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala - sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu te protok informacija - poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora - kulturne, informacijske, obrazovne i znanstvene sadržaje i programe - vođenje dokumentacije o građi i korisnicima - provođenje bibliometrijskih istraživanja - prikupljanje statističkih podatka o knjižnici, njezinim uslugama i korištenju, fondu, prostoru i opremi, upravljanju, financiranju i izdacima te knjižničnom osoblju - druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. OBRAZLOŽENJE: Obveza je u Zakonu istaknuti osiguravanje jednakog prava pristupa na informaciju i knjižnične usluge svima, pa tako i korisnicima s posebnim potrebama. Knjižnice su pokretači i organizatori knjižničnih usluga i programa koji podupiru razvoj pojedinca i društva u cjelini. Izostavljena je suvremena zadaća izvođenja bibliometrijskih istraživanja, posebno kod praćenja znanstvene produkcije pojedinaca i institucija u visokom obrazovanju. Odabir građe važan je dio knjižničarskog posla, traži stručno znanje i treba biti spomenut. Korištenje knjižnične građe nije usluga knjižnice, nego aktivnost korisnika. Knjižnica daje građu na korištenje (posudba), odnosno osigurava pristup građi. Standard HRN ISO 2789:2014 – međunarodna knjižnična statistika definira područja prikupljanja statističkih podataka: knjižnice, usluge i korištenje, fond, pristup i oprema, upravljanje, financiranje i izdaci i knjižnično osoblje. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Dodano da knjižnična djelatnost obuhvaća čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro. Članak 6. stavak 1. podstavak 3. izmijenjen tako da glasi: - pružanje informacijskih usluga i davanje na korištenje knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu
231 Marija Šimunović, diplomirana knjižničarka/članica Komisije za javno zagovaranja HKD-a I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 4., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Na jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu koja ima obilježja kulturnog dobra, odnosno koja je od posebnog značenja ili vrijednosti, primjenjuju se i propisi o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Članak 4., st. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Jedinstveni i rijetki knjižnični primjerci ili zbirke knjiga, novina, časopisa te pojedinačni primjerci i zbirke građe posebne vrste (rukopisi, kartografska građa, grafička građa, muzikalije, sitni tisak i druga građa) mogu imati status kulturnog dobra. Svojstvo knjižničnoga kulturnog dobra utvrđuje se temeljem kriterija starosti i rijetkosti te drugih kriterija za procjenu njegove umjetničke i znanstvene vrijednosti kao i društvene i povijesne važnosti. Katalozi/inventari, odnosno pojedinačni opisi ove knjižnične građe sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Godina nastanka je samo jedan od formalnih kriterija za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra – starost. Navedena godina 1850. međunarodno je uvriježena kao gornja granica za određivanje stare knjige. Uzima se zato što označava promjenu načina tiskanja knjiga – od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama itd. Stoga se ta godina ne može primijeniti na rukopise i 'drugu knjižničnu građu'. To bi značilo da se sve što je u knjižnicama, a nastalo je do 1850., automatski proglasi kulturnim dobrom. A kulturno dobro može biti i druga knjižnična građa novijeg datuma, npr. obvezni primjerak! Sukladno ovom prijedlogu obvezni primjerak namijenjen je korištenju i posudbi pa se izgubilo svojstvo arhivskog primjerka što je u suprotnosti sa Preporukama vijeća Europe iz 2000. g. Za takvu građu pri utvrđivanju svojstva kulturnog dobra moraju se primijeniti i drugi kriteriji osim njezine starosti. Iz svega proizlazi da se zakonom isključuje velika količina građe koja je kulturno dobro, ali kao takvo nije registrirana ili se pak nalazi u knjižnicama koje zakonodavac ne prepoznaje kao javne. Time je izravno ugrožena velika količina kulturne baštine koja se nalazi npr. u specijalnim knjižnicama (u ovom prijedlogu poznate kao knjižnice vjerskih zajednica) i nije dosad registrirana kao kulturno dobro (iako ima svojstva istog). Nadalje, u tijeku je javna rasprava o Prijedlogu Zakona i izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koji se u hitnom postupku (kao razlog je navedeno i donošenje ovog Zakona, koji se donosi u redovitoj proceduri i nije prošao javnu raspravu) usklađuje i s ovim Prijedlogom Zakona. U prijedlogu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predlaže se čl. 99a koji određuje se također odnosi samo na javne knjižnice, ponovo isključujući knjižničnu građu kao kulturno dobro kod drugih imatelja. Na kraju, niti je ovim Prijedlogom niti prijedlogom Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predviđeno izdvajanje više sredstava iz Državnog proračuna. Iz toga se postavlja pitanje na koji će način financirati iznimno skupi konzervatorski i restauratorski radovi na građi, kada trenutno nisu financirani ni postupci preventivne zaštite građe koja već je registrirano kulturno dobro. Članak 4, (3) - Brisati. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno i regulirano u članku 44. Nacrta prijedloga Zakona. Ne prihvaća se prijedlog o brisanju odredbe članka 4. stavka 3. obzirom na to da Zakon o autorskom i srodnim pravima regulira materiju zaštite autorskih prava te se ova odredba unosi u tekst ovog Zakona koja štiti autorska prava kojima nije istekao rok autorsko pravne zaštite.
232 Marija Šimunović, diplomirana knjižničarka/članica Komisije za javno zagovaranja HKD-a I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja: 1. knjižnična djelatnost je stručno i sustavno djelovanje u cilju izgradnje i sređivanja knjižnične građe te osiguravanja pristupa umjetničkim, znanstvenim i stručnim djelima i informacijama, kako bi se zadovoljile kulturne, informacijske i obrazovne potrebe pojedinaca i skupina te podupirao razvoj društva u cjelini 2. knjižnica je pravna osoba ili ustrojstvena jedinica pravne osobe (knjižnica u sastavu) koja organizira i pruža javnosti kulturne, informacijske i obrazovne usluge zasnivajući ih na sustavnom odabiru, prikupljanju, stručnoj obradi, pohranjivanju, zaštiti i davanju na korištenje knjižnične građe te slobodnom pristupu izvorima informacija 3. javna knjižnica je neprofitna pravna osoba kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave 4. privatna knjižnica je knjižnica kojoj je osnivač druga pravna ili fizička osoba 5. knjižnica vjerske zajednice je knjižnica koja posjeduje knjižničnu građu vjerske zajednice dostupnu javnosti 6. pokretna knjižnica je knjižnična usluga koja se pruža putem prijevoznog sredstva svim korisnicima koji žive na udaljenim područjima 7. digitalna knjižnica je skup digitalnih knjižničnih zbirki i usluga dostupnih korisnicima na smislen i održiv način 8. knjižnična građa je svaki jezični, slikovni i zvučni dokument u analognom ili digitalnom obliku informacijskog, umjetničkog, obrazovnog, znanstvenog ili stručnog sadržaja, proizveden u više primjeraka i namijenjen javnosti, kao i rukopisi, odnosno sva druga građa koju knjižnica posjeduje u svojem fondu i stavlja na raspolaganje korisnicima 9. knjižnični fond je knjižnična građa koju određena vrsta knjižnice posjeduje 10. knjižnična zbirka je dio knjižničnog fonda sastavljen prema opće prihvaćenim načelima i kriterijima 11. nakladnik je fizička ili pravna osoba koja je publikaciju zakonito izdala 12. publikacija je svaki zapis informacije na bilo kojem nositelju koji je izdan, izrađen, prerađen u tiskanom ili digitalnom obliku, stavljen na raspolaganje javnosti 13. digitalna tiskarska matrica je zadnja digitalna inačica publikacije pripremljene za tisak koju nakladnik dobrovoljno dostavlja Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu ili drugoj javnoj knjižnici na trajnu pohranu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati i držati se UNESCO-vih, IFLA-inih, i drugih međunarodnih dokumenata iz područja knjižničarstva, standarda HRN ISO 2789 iz 2014. godine, usklađene i općeprihvaćene knjižničarske terminologije u RH, te u ovom članku definirati pojmove vrste knjižnica i stručne knjižničarske djelatnike. Digitalna knjižnica, digitalizacija i autorska prava trebaju se regulirati posebnom glavom zakona, vodeći pri tome računa i o ozakonjenju prakse koja postoji te uzeti u obzir da su pojedine europske zemlje već u zakon ugradile iznimku po pitanju autorskih prava za knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Veliki broj definicija pogrešan je ili neprikladan. U cilju postizanja jednoznačnosti i izbjegavanja mogućih nesporazuma potrebno je dodati i nove definicije (v. i članak 8.). „U smislu ovoga zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja...“ - ne može se zakonom odrediti značenje pojmova; pojmove u knjižničarstvu definiraju UNESCO-vi, IFLA-ini međunarodni dokumenti, postojeća tradicija knjižničarske terminologije u RH kakva se koristi u obrazovanju knjižničara i knjižničarskoj praksi, te međunarodni i u Hrvatskoj prihvaćeni standard HRN ISO 2789 iz 2014. godine. Uvođenje pojma „knjižnica vjerske zajednice“ nepotrebno je, s obzirom da su i prema važećem zakonu one svrstane u specijalne knjižnice. Isticanje na ovaj način, u najmanju ruku, ima prizvuk diskriminacijskog obilježavanja, a povlači za sobom konotaciju da i ostale knjižnice mogu zatražiti posebno „izdvajanje“, npr. knjižnice nacionalnih manjina, institutske knjižnice itd. Klasifikacija knjižnica koja se donosi u tekstu direktno je suprotna UNESCO-ovoj klasifikaciji i definiciji npr. visokoškolskih knjižnica (v. Classification of libraries u: http://portal.unesco.org/en/ev.php-URL_ID=13086&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html). Ne može zakon izmišljati klasifikacije ni definicije knjižnica! Valjda radi toga nisu ni navedeni izvori za definicije i nazivlje/terminologiju. Posve izostaju odredbe o e-knjizi, e-čitanju, e-posudbi, e-učenju, repozitorijima… U ocjeni stanja zakona spominje se potreba reguliranja digitalizacije, repozitorija digitalne građe, obveznog primjerka, predlagatelj je propustio regulirati materiju koju je naveo u ocjeni stanja i članku 3 – digitalne knjižnice. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojem su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. Definicija knjižnice vjerske zajednice više nije predviđena člankom 3. Zakona.
233 Marija Šimunović, diplomirana knjižničarka/članica Komisije za javno zagovaranja HKD-a I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti koja se obavlja kao javna služba - uređuje tko obavlja knjižničnu djelatnost i na koji način se obavlja knjižnična djelatnost - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, odgoja i obrazovanja, znanosti, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencija za razvoj demokracije, gospodarstva, znanosti i sudjelovanje u informacijskom društvu - osigurava nadzor nad radom knjižnica koje u okviru matične djelatnosti provodi matična knjižnica nadležna za određenu vrstu knjižnica - knjižnice povezuju u knjižnični sustav Republike Hrvatske te se time osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija krajnjim korisnicima. OBRAZLOŽENJE: Zakonom se treba odrediti način obavljanja djelatnosti i tko obavlja djelatnost, tj. vrste knjižnica. Knjižnična djelatnost potiče i razvoj znanosti i upravo je znanost jedna od ključnih društvenih aktivnosti u čijem radu sudjeluje i knjižnica kao potpora stručnom, znanstvenom i znanstveno-istraživačkom radu. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Člankom 2. uređuje se svrha Zakona i osnovne smjernice kojima se postiže svrha Zakona, dok su navedeni prijedlozi detaljno uređeni u daljnjem tekstu Zakona. U podstavku 2. dodano da se ovim Zakonom potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja znanosti.
234 Marija Šimunović, diplomirana knjižničarka/članica Komisije za javno zagovaranja HKD-a I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Knjižnična djelatnost obuhvaća rad s knjižničnom građom, ali obuhvaća i sve druge aktivnosti i sadržaje, službe i usluge koje potiču razvoj kulture čitanja, pismenosti, obrazovanja i informiranosti u društvu, i to u radu sa svim članovima društva bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Već odavno je potvrđena uloga i snaga knjižnične djelatnosti u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti su njezini stručni djelatnici. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. Članak 1, st,. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti : Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. OBRAZLOŽENJE: U čl. 2. Prijedloga doduše objašnjeno je da se zakonom “....-osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe”, što doduše može i tako posredno biti navedeno, ali upravo stoga se i može neposredno naglasiti u čl. 1. No, to je bitno zato što, ako i sam Prijedlog nedvojbeno priznaje javnu službu kao zakonom normiranu činjenicu, onda pravno gledano i sama djelatnost MORA biti od interesa za RH. Jer pojam javne službe (dakle one koja je posebno uređena normama upravnog prava) u pravnom smislu je definiran kao djelatnost koju društvo smatra toliko važnom da je podvrgava posebnom pravnom uređenju i da se radi o službi koja ima posebnu važnost za ostvarenje određenih interesa društvene zajednice (opći, javni interes). Tako sam pojam javne službe, kao i sadržaj knjižnične djelatnosti koji je reguliran u čl. 6. i postojećeg Zakona i Prijedloga, čine cjelokupnu knjižničnu djelatnost, neizostavno kao djelatnost od interesa za RH. Zbog te činjenice, postojeći pravni sustav u raznim poljima, od zakona do pravilnika, već je knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama dao različite pravne povlastice u svrhu ostvarenja tog interesa, od određenih autorskopravnih iznimki, prava prikupljanja osobnih podataka bez posebne privole, definiranja specifičnih uloga knjižnica u obrazovnom i kulturnom sustavu i takva degradacija temeljne svrhe knjižnica imala bi ne samo materijalne posljedice po budućnost i daljnje kodificiranje društvene uloge knjižnica, nego i teško izbrojive konzekvence na pravnu organizaciju i funkcioniranje postojećih društvenih djelatnosti, sve do temeljnih ljudskih prava građana. Ukratko, javnu službu (koja je i u Prijedlogu ostavljena) neke djelatnosti mora pratiti i javni interes kao od nje neodvojiva činjenica, koja se NE može svesti samo na građu, koja je tek puka materijalna podloga za djelatnost i javni interes. Javni interes izlazi iz djelatnosti i zbog njega djelatnost u različitim njezinim konkretiziranim oblicima uživa dodatnu pravnu zaštitu. U vezi dvojbi oko razine propisa kojim se to rješava, upravo se zakonom propisuje takav javni interes, kao u mnogim drugim slučajevima, poput Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i dr. DOPUNA PRIJEDLOGA U čl. 1. dodati stavak 3. koji glasi: Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U odnosu na stavak 2. prihvaća se, u članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. Vezano uz prijedlog da se propiše kako knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, isti se ne prihvaća, obzirom da iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica.
235 Gradska knjižnica i čitaonica Pula I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Izmijeniti st. 2. čl. 1. (2) Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. Svođenje cjelokupne knjižnične djelatnosti samo na građu nije prihvatljivo jer sve knjižnice ne posjeduju knjižničnu građu koja jest od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, ali obavljaju djelatnost - prikupljaju građu, pružaju usluge, provode programe koji jesu od interesa za Republiku Hrvatsku. U čl. 1. predlaže se dodati stavak 3. (3) Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. Vezano uz prijedlog da se propiše kako knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, isti se ne prihvaća, obzirom da iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica.
236 Liana Diković I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. Predlaže se izmjena i dopuna Članak 35., st. 3. Sredstva za obavljanje poslova središnje knjižnice za određenu nacionalnu manjinu osiguravaju se u državnom proračunu i proračunu jedinica lokalne i regionalne samouprave koji su osnivači matičnih knjižnica. Članak 35., st. 4. Matična djelatnost te sustav matičnih knjižnica i središnjih knjižnica nacionalnih manjina utvrđuje se Pravilnikom o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj koji donosi ministar nadležan za kulturu uz prethodna mišljenja ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i Hrvatskog knjižničnog vijeća. Obrazloženje U Pravilnik o matičnoj djelatnosti knjižnica u RH neophodno je uvrstiti i definirati organizaciju djelatnosti, temeljne i razvojne poslove te financiranje središnjih knjižnica nacionalnih manjina u skladu s međunarodnim preporukama i smjernicama. U trenutnom Zakonu i ostalim važećim propisima koji uređuju knjižničnu djelatnost nigdje se ne spominju središnje knjižnice nacionalnih manjina, stoga je novi Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti nužno uskladiti s preporukama Vijeća Europe i drugim međunarodnim dokumentima, ali i sa realnom slikom hrvatskog knjižničnog sustava. Model središnjih knjižnica za nacionalne manjine već je godinama (preko 27 godina za neke knjižnice) stvarnost hrvatskog knjižničarstva, međutim ovo područje knjižnične djelatnosti je još uvijek nedovoljno precizno uređeno i regulirano. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika kojim se uređuje matičnost.
237 Miroslav Katić, predsjednik Društva knjižničara Karlovačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. Podržavam stav HKD-a TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 13 (2)…. Prijedlog je, osim što je dio za školske i visokoškolske knjižnice ispravno usuglašen s postojećim ministarstvima, propisano kako standarde... "za narodne, specijalne i knjižnice vjerskih zajednica ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća" IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon u čl. 8. opravdano tvrdi kako "Standarde za pojedine vrste knjižnica na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća propisuju: - ministar kulture za narodne knjižnice.... - za specijalne knjižnice ministar nadležan prema području djelatnosti knjižnice" i ta bi formulacija trebala i ostati., te umjesto „uz prethodno mišljenje“, vratiti formulaciju "NA PRIJEDLOG Hrvatskog Knjižničnog Vijeća" OBRAZLOŽENJE: Različite specijalne knjižnice djeluju u specifičnim društvenim i znanstvenim poljima i jedino logično je da standardi, kao i do sada, budu usuglašeni s temeljnom strukom u kojoj djeluju, a ne odlukom ministra kulture. Za napomenuti je u vezi s HKV, kako "prethodno mišljenje", koje se umjesto sadašnjeg prava na predlaganje pojavljuje na više mjesta u Prijedlogu (o čemu više kasnije), pasivizira i obesmisljuje ulogu HKV kao najvišeg stručnog javnopravnog tijela koje ima inicijativnu ulogu u osmišljavanju knjižničnih politika prema tijelima javne vlasti. Umjesto toga HKV je podvrgnut izravnoj hijerarhiji i time isključen od inicijative predlaganja konkretnih mjera, te prepušten potpuno diskrecijskoj odluci ministra kulture (u svim područjima u kojima djeluju knjižnice širim od kulture) da neke standarde ili njihove promjene predloži ili ne, te eventualno post festum zatraži mišljenje. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak. 13 (3)... Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. narodnu knjižnicu kao ustanovu te njezine podružnice na navedenom području IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA 3) Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti, koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ministrima predlaže Hrvatsko knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Hrvatsko knjižnično vijeće, AKO u njemu većinu članova čine stručnjaci iz područja knjižničarstva (što je ugroženo Prijedlogom), predlaže ministrima nacionalni plan razvitka knjižnica, s obzirom da postojeći Zakon u čl. 32. predviđa kako HKV kao stručno tijelo predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, što bi bio ekvivalent sadašnjem nazivu tog plana. Djelomično prihvaćen Ne prihvaća se prijedlog vezano uz članak 13. stavak 2. Standardi za specijalne knjižnice prema dosadašnjem Zakonu nikada nisu bili doneseni te je u interesu specijalnih knjižnica da se isti donesu u što kraćem roku radi ujednačavanja i poboljšanja rada u navedenim knjižnicama i to od strane Ministarstva kulture i uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća kao savjetodavnog tijela ministra kulture kojemu je između ostalog u nadležnosti da potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost. Prihvaćena primjedba vezano uz stavak 3. u dijelu vezano uz donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i Hrvatskog knjižničnog vijeća. Ne prihvaća se prijedlog da se standardi odnosno nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti donose na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća umjesto uz njegovo prethodno mišljenje s obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra.
238 Miroslav Katić, predsjednik Društva knjižničara Karlovačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. Članak 12 (1)…. Knjižnica se može osnovati ako su, sukladno odredbama standarda za pojedinu vrstu knjižnica, osigurani: - knjižnična građa - prostor, oprema i pristup informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji - sredstva za rad - stručni knjižnični djelatnici - program rada i razvitka. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA U navedenom članku govori se o neophodnim standardima i uvjetima koje treba osigurati pri osnivanju pojedine knjižnice. Tako u stavku 1. čl. 12. podstavak 4. govori se o osiguranju 'stručnih knjižničarskih djelatnika', pa treba naglasiti da ovaj Nacrt zakona nije definirao knjižničnog djelatnika kako to danas propisuje važeći Zakon i struka. Članak 12 (2)…. Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne, specijalne i knjižnice vjerskih zajednica, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne i specijalne, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima po pitanju vjerskih knjižnica i naziva visokoškolske knjižnice. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar te nakon pribavljanja istoga upisati knjižničnu djelatnost u Registar djelatnosti RH svoje ustanove. OBRAZLOŽENJE: Obzirom da je utvrđeno da veliki broj ustanova nije registrirao knjižničnu djelatnost, smatramo posebno važnim to istaknuti u zakonu. Djelomično prihvaćen Vezano za stavak 1. podstavak 4. navedenoga članka isto će biti regulirano pravilnikom. Izmjena stavka 2. navedenoga članka je razmotrena i prihvaćena. Izmjena stavka 3. istoga članka je razmotrena i nije prihvaćena, s obzirom na to da je cilj je olakšati osnivanje knjižnica. Upis djelatnosti regulirano je posebnim propisom.
239 Miroslav Katić, predsjednik Društva knjižničara Karlovačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. Članak 6 (1) treba glasiti: Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito: - nabavu knjižnične građe - stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima, te provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro - digitalizaciju knjižnične građe - izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala - sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu te protok informacija - poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora - kulturne, informacijske, obrazovne i znanstvene sadržaje i programe - vođenje dokumentacije o građi i korisnicima - provođenje bibliometrijskih istraživanja - prikupljanje statističkih podatka o knjižnici, njezinim uslugama i korištenju, fondu, prostoru i opremi, upravljanju, financiranju i izdacima te knjižničnom osoblju - druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. OBRAZLOŽENJE: Obveza je u Zakonu istaknuti osiguravanje jednakog prava pristupa na informaciju i knjižnične usluge svima, pa tako i korisnicima s posebnim potrebama. Knjižnice su pokretači i organizatori knjižničnih usluga i programa koji podupiru razvoj pojedinca i društva u cjelini. Izostavljena je suvremena zadaća izvođenja bibliometrijskih istraživanja, posebno kod praćenja znanstvene produkcije pojedinaca i institucija u visokom obrazovanju. Odabir građe važan je dio knjižničarskog posla, traži stručno znanje i treba biti spomenut. Korištenje knjižnične građe nije usluga knjižnice, nego aktivnost korisnika. Knjižnica daje građu na korištenje (posudba), odnosno osigurava pristup građi. Standard HRN ISO 2789:2014 – međunarodna knjižnična statistika definira područja prikupljanja statističkih podataka: knjižnice, usluge i korištenje, fond, pristup i oprema, upravljanje, financiranje i izdaci i knjižnično osoblje. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Dodano da knjižnična djelatnost obuhvaća čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro. Članak 6. stavak 1. podstavak 3. izmijenjen tako da glasi: - pružanje informacijskih usluga i davanje na korištenje knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu
240 Miroslav Katić, predsjednik Društva knjižničara Karlovačke županije PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U potpunosti podržavam komentare Hrvatskoga knjižničarskog društva: II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. 1. Zašto nije naveden osnovni motiv predlagača kako bi i iz tog stava nastali problem bio transparentnije raspravljen, kao što je naveden u prijedlogu Zakona o muzejima. Također, zbog navedenih procesa javila se nužnost usklađenog postupanja sa muzejskom, arhivskom i knjižničnom građom. OBRAZLOŽENJE Neka se nepovoljna rješenja iz jednog zakona preslikavaju na ostala dva i to je potrebno transparentno navesti. Tako se npr. iz Prijedloga Zakona o muzejima na ostale zakone preslikava situacija: „Zakonom o muzejima iz 2015. proširen je popis stručnog osoblja u muzejima u obavljanju muzejske djelatnosti za što nije postojala podrška stručne javnosti. Također, navedena zvanja nisu zaživjela u praksi kao specifičnost muzejske djelatnosti. Ali, u Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisana su knjižnična zvanja i nikakvih prijepora u svezi toga nema, niti ih je bilo. No, unatoč tomu, iz sva tri zakona (Arhivi, Knjižnice, Muzeji) stručna zvanja su izbačena i propisivat će se pravilnicima. 2. KOMENTAR PRIJEDLOGA ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI S OBZIROM NA DJELOKRUG HRVATSKE KNJIŽNICE ZA SLIJEPE Smatramo da se pitanje statusa Hrvatske knjižnice za slijepe treba razjasniti i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Naime, Hrvatska knjižnica za slijepe, iako javna ustanova u kulturi čiju djelatnost financira Ministarstvo kulture, nije razvrstana u upisnik knjižnica pri Ministarstvu kulture. Zbog specifičnosti i ključne uloge koju knjižnica zauzima s obzirom na proizvodnju i distribuciju građe u pristupačnim formatima predlažemo da joj se dodijeli status matičnosti koji bi bio posebno istaknut i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. U nastavku ćemo pobrojati činjenice i navesti prijedlog statusa te sukladno tome prokomentirati Prijedlog zakona. Činjenice o Hrvatskoj knjižnici za slijepe: Hrvatska knjižnica za slijepe javna je ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou preko 50 godina pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. U ime Republike Hrvatske osnivačka prava obavlja Vlada Republike Hrvatske. Sredstva osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Hrvatska knjižnica za slijepe sastoji se od posudbenog odjela, odjela za proizvodnju zvučnih izdanja i tiskare za brajicu. Budući da sama proizvodi svoj fond u pristupačnim formatima (brajica, zvučna knjiga i strojno čitljivi oblici), 80% osoblja čine osobe koje nisu knjižničarske struke. Po sadržaju je fond knjižnice identičan fondu narodnih knjižnica ali je po formi specifičan. Uključena je u rad međunarodne Sekcije knjižnica koje pružaju usluge osobama kojima standardni tisak nije čitljiv (Libraries serving persons with print disabilities section) pri IFLA-i. Slijedom toga njezine su posebne zadaće: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s prije svega narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi U listopadu ove godine će Ugovor iz Marakeša stupiti na snagu što će predstavljati prijeloman trenutak za proizvodnju i razmjenu građe u pristupačnim formatima na nacionalnom ali prije svega međunarodnom nivou. Hrvatska knjižnica za slijepe će se uključiti u međunarodnu platformu i steći u okviru Ugovora iz Marakeša status ovlaštenog subjekta. PRIJEDLOG STATUSA: Hrvatska knjižnica za slijepe nije specijalna knjižnica već zaslužuje status matične narodne knjižnice za osobe kojima standardni tisak nije čitljiv (u svijetu knjižnice poput Hrvatske knjižnice za slijepe imaju status nacionalne ili narodne knjižnice za osobe kojim standardni tisak nije čitljiv ili pak institucije koja na nacionalnom nivou pruža usluge osobama kojim standardni tisak nije čitljiv). U skladu s time Hrvatska knjižnica za slijepe bi trebala biti repozitorij građe proizvedene u pristupačnim formatima, brinuti o politici proizvodnje i distribucije dotične građe, te razvoju usluga i standarda za korisnike kojima standardni tisak nije čitljiv. Imajući sve navedeno na umu, predlažemo da se u Prijedlogu Zakona uvrsti i istakne zasebnim člankom status i djelokrug Hrvatske knjižnice za slijepe kako slljedi: Članak... (1) Hrvatska knjižnica za slijepe je javna ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. (2) Hrvatska knjižnica za slijepe središnja je knjižnica za knjižnične usluge namijenjene osobama kojima standardni tisak nije čitljiv. (3) Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. (4) Sredstva za rad osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Članak ... Zadaće Hrvatska knjižnice za slijepe su: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi - okupljanje obveznog primjerka građe proizvedene u pristupačnim formatima na području Republike Hrvatske - praćenje programa proizvodnje pristupačnih formata na području Republike Hrvatske - obavljanje drugih zadaća predviđenih drugim propisima i Statutom Hrvatske knjižnice za slijepe 3. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U razdoblju od donošenja Zakona o knjižnicama (Narodne novine, broj 105/97., 5/98., 104/00. i 69/09. ) do danas nije bilo većih izmjena u tekstu Zakona. U navedenom razdoblju došlo je do znatnih promjena u društvu koje su se dogodile pod snažnim utjecajem novih tehnologija i novih oblika komuniciranja stoga određene vrste djelovanja knjižnica, njihove službe i usluge (poput digitalizacije, prikupljanja digitalnih matrica, organizacije online usluga, osnutak i upravljanje repozitorijima digitalne građe, zaštita baštine u digitalnom okruženju) nisu ni mogle biti obuhvaćene postojećim Zakonom jer se u vrijeme njegova donošenja nisu još pojavile ili su bile tek na samim počecima razvoja. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Trenutno važeći Zakon o knjižnicama je jasnije strukturiran i napisan, pa bi bilo poželjnije u njega dodati odredbe vezane uz novosti u poslovanju knjižnica. Stoga smatramo da nema potrebe mijenjati cijeli Zakon. OBRAZLOŽENJE U „Ocjeni stanja“ opravdano se naglašava da su se u proteklih 20-tak godina dogodile velike promjene u struci pod utjecajem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, što se ilustrira pojavom digitalizacije, digitalnih matrica, elektroničkih usluga (za njih se koristi pojam „online usluga“), digitalnih repozitorija… Međutim, u samom tekstu zakona, neke od tih novina se uopće ne spominju ili se spominju samo sporadično. Primjerice, za digitalizaciju knjižnične građe navodi se da se mora standardizirati, no ne navodi se tko će donijeti taj standard. Isto tako, navodi se „zaštita baštine u digitalnom okruženju“ kao jedna od novosti nastalih pod utjecajem novih tehnologija, a kasnije se u Prijedlogu zakona potpuno izbacuje poglavlje o zaštiti knjižnične građe (prema trenutno važećem zakonu, čl. 45. i 46.)… 4. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Odredbe o slobodnom pristupu informacijama i javnom pristupu mreži, zaštiti privatnosti i poštivanju autorskog i srodnih prava, digitalizaciji i digitalnoj knjižnici, međuknjižničnoj posudbi, obveznom primjerku elektroničkih publikacija te o stalnom stručnom usavršavanju su neke od odredbi koje je potrebno na odgovarajući način unijeti u Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Slažemo se, ali te odredbe u sam Zakon nisu unesene na odgovarajući način. Stoga je potrebno u tekst Zakona unijeti jasne odredbe u svim segmentima koji se navode u tekstu. 5. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalnopravno mogući. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE Neistinita je tvrdnja kako sadašnjim zakonom nije omogućen rad svim vrstama knjižnica. Neovisno o tome tko im je osnivač, osoba iz javne ili privatne sfere, sve su knjižnice u sadašnjem Zakonu omogućene, jedino što su funkcionalno usklađene, kroz opće odredbe o organizaciji knjižnica iz glave i postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. S obzirom da su u Upisnik knjižnica https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=202&pregled=1 (odaberi: „specijalne“) prema Pravilniku o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (NN 139/98, 25/17) upisane i mnoge knjižnice vjerskih zajednica i to kao tip knjižnice: „U sastavu“, Vrsta knjižnice: „specijalna“ neispravno je navoditi vjerske zajednice ili specijalne knjižnice kao jedan od razloga za donošenje tih promjena niti ih je potrebno isticati. Sve te knjižnice već su zakonito registrirane u upisnik prema pravilniku i čl. 8. Zakona, od mnogih samostanskih do raznih vrsta specijalnih knjižnica u sastavu trgovačkih društava (Belišće d.d., Podravka, Saponia itd.) Nepotrebnom podjelom knjižnica na "javne" i "privatne" (jer se ona i danas podrazumijeva), umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11., st. 2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Oni koji se žele baviti komercijalnom djelatnošću trgovanja informacijama putem trgovačkih društava ili drugih oblika koji su posebno i jasno formalnopravno regulirani drugim zakonima (o trgovačkim društvima, o zadrugama…) i danas to mogu i rade u više primjera (npr. informacijski servisi poput IUS Info), samo takva samostalna društva ni po čemu nisu, niti moraju, a po nekim drugim propisima koji reguliraju komercijalne djelatnosti sve do propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, niti ne mogu biti knjižnice. U gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Predloženi tekst zakona kojim ravnatelji javnih knjižnica nisu nužno osobe s iskustvom u knjižničarstvu, a za ostale vrste knjižnica nisu niti propisana zvanja za ravnatelje – takvim tekstom zakona se ne doprinosi razvoju knjižnične djelatnosti utemeljene na standardima nego se djelatnost ovim zakonom naprotiv unazađuje. Naime, niti u sastavu Hrvatskog knjižničnog vijeća niti u sastavu stručnih vijeća knjižnica s više od 5 zaposlenih nije nužno da većinu članova čine stručni knjižnični djelatnici koji su jedini osposobljeni za provođenje standarda. Preslikavanje situacije iz muzeja, kako je navedeno u Prijedlogu Zakona o muzejima: „- jačanje upravljačke uloge ravnatelja muzeja propisivanjem uvjeta pri izboru ravnatelja za zanimanja izvan muzejske struke“ odnosi se na muzeje, ali ne i na knjižnice, jer to nisu iste vrste ustanova. Dobro upravljanje knjižnicama je usko povezano uz posjedovanje stručnih knjižničarskih znanja (dobivenih kroz formalnu edukaciju i polaganje stručnog ispita te naročito uz iskustvo rada u knjižnicama). 6. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U postupku izrade Zakona potrebno je uzeti u obzir Preporuke Vijeća Europe i druge međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili navesti: Preporuke Vijeća Europe i druge relevantne međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci koji su uzeti u obzir prilikom izrade ovog teksta. OBRAZLOŽENJE Nigdje nisu navedeni da li su i koji od ovdje spomenutih vrsta dokumenta uzeti u obzir pri izradi ovog Zakona. Naprotiv, u nekim važnim područjima koja se reguliraju Zakonom međunarodni dokumenti važni za knjižničarsku struku nisu uzeti u obzir, već se postupalo upravo suprotno načelima međunarodnih dokumenata, npr. međunarodna klasifikacija vrsta knjižnica i obvezni primjerak. 7. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini djelovalo je 1768 knjižnica s 4066 zaposlenih djelatnika, od kojih je njih 3380 zaposleno na stručnim poslovima. Od ukupnog broja knjižnica samostalno je 169 knjižnica, 100 knjižnica je u sastavu drugih knjižnica, a 1499 knjižnica u sastavu je ustanova/poduzeća. Prema vrsti knjižnica: 1 nacionalna knjižnica (300 zaposlenika), 7 sveučilišnih (174 zaposlenika), 118 knjižnica na visokim učilištima (332 zaposlenika), 2 općeznanstvene (48 zaposlenika), 146 specijalnih knjižnica (223 zaposlenika), 277 narodnih knjižnica (1660 zaposlenika), 858 osnovnoškolskih knjižnica (919 zaposlenika) i 359 srednjoškolskih knjižnica (410 zaposlenika). Članova knjižnica bilo je 1 309 484 , a od ukupno korištene knjižnične građe ( 11 492 797 jedinica) najviše su se koristile knjige i brošure (68,6%) te novine (18,13%). Najviše se građe koristi u narodnim knjižnicama (40,91%). IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Navedena je statistika, ali ne i ocjena stanja, kako je navedeno u naslovu, stoga je potrebno izvesti ocjene na temelju svega navedenog u ovom poglavlju. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen prijedlog. Nacrt prijedloga Zakona uređuje status Hrvatske knjižnica za slijepe na način da je propisuje da je Hrvatska knjižnica za slijepe središnja javna ustanova od interesa za Republiku hrvatsku koja obavlja djelatnost proizvodnje i nabave knjižnične građe pristupačni formatima u svrhu pružanja knjižnične usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. Detaljnije uređenje djelatnosti ove knjižnice normira se unutarnjim aktima navedene knjižnice.
241 Miroslav Katić, predsjednik Društva knjižničara Karlovačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. Članak 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti koja se obavlja kao javna služba - uređuje tko obavlja knjižničnu djelatnost i na koji način se obavlja knjižnična djelatnost - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, odgoja i obrazovanja, znanosti, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencija za razvoj demokracije, gospodarstva, znanosti i sudjelovanje u informacijskom društvu - osigurava nadzor nad radom knjižnica koje u okviru matične djelatnosti provodi matična knjižnica nadležna za određenu vrstu knjižnica - knjižnice povezuju u knjižnični sustav Republike Hrvatske te se time osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija krajnjim korisnicima. OBRAZLOŽENJE: Zakonom se treba odrediti način obavljanja djelatnosti i tko obavlja djelatnost, tj. vrste knjižnica. Knjižnična djelatnost potiče i razvoj znanosti i upravo je znanost jedna od ključnih društvenih aktivnosti u čijem radu sudjeluje i knjižnica kao potpora stručnom, znanstvenom i znanstveno-istraživačkom radu. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Člankom 2. uređuje se svrha Zakona i osnovne smjernice kojima se postiže svrha Zakona, dok su navedeni prijedlozi detaljno uređeni u daljnjem tekstu Zakona. U podstavku 2. dodano da se ovim Zakonom potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja znanosti.
242 Miroslav Katić, predsjednik Društva knjižničara Karlovačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. Obrazloženje: Knjižnična djelatnost obuhvaća rad s knjižničnom građom, ali obuhvaća i sve druge aktivnosti i sadržaje, službe i usluge koje potiču razvoj kulture čitanja, pismenosti, obrazovanja i informiranosti u društvu, i to u radu sa svim članovima društva bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Već odavno je potvrđena uloga i snaga knjižnične djelatnosti u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti su njezini stručni djelatnici. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. Članak 1, st,. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti : Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. OBRAZLOŽENJE: Prijedlog zakona nedvojbeno priznaje javnu službu kao zakonom normiranu činjenicu, stoga i sama djelatnost mora biti od interesa za RH. Javnu službu (koja je i u Prijedlogu ostavljena) neke djelatnosti mora pratiti i javni interes kao od nje neodvojiva činjenica, koja se ne može svesti samo na građu, koja je tek puka materijalna podloga za djelatnost i javni interes. Javni interes izlazi iz djelatnosti i zbog njega djelatnost u različitim njezinim konkretiziranim oblicima uživa dodatnu pravnu zaštitu. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U odnosu na stavak 2. prihvaća se, u članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe.
243 Silvija Perić I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti.
244 Iva Grković I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. Članak 51. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona, a ministar nadležan za znanost i obrazovanje donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona. Djelomično prihvaćen Regulirano drugim člankom te će standardi biti doneseni u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
245 Iva Grković I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. Članak 39. Prijedloga dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ OBRAZLOŽENJE U tekst zakona prenijeti UNESCO-ve smjernice. Osim toga, neki pojmovi nisu nigdje definirani, kao npr. što se podrazumijeva pod Hrvatskom digitalnom knjižnicom. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41., a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku.
246 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. Predlaže se dodati 2 nove definicije vezane uz poglavlje Obvezni primjerak: obvezni primjerak je propisan broj primjeraka publikacije koje nakladnik o svom trošku dostavlja nadležnoj depozitnoj knjižnici depozitna knjižnica je knjižnica koja pohranjuje obvezni primjerak Obrazloženje: Uz ove pojmove važno bi bilo ne izostaviti osnovno definiranje stručnog knjižničnog osoblja koje je uvjet za osnivanje knjižnice! Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Dodana definicija obveznog primjerka - obuhvaća publikacije koje nakladnici u Republici Hrvatskoj sukladno ovom Zakonu dostavljaju Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu ili drugoj depozitnoj knjižnici radi pohrane i zaštite u svrhu stvaranja nacionalne zbirke knjižnične građen. Stručno knjižnično osoblje definirat će se Pravilnikom.
247 Iva Grković I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. TEKST PRIJEDLOGA Članak 35. (2)… Matična djelatnost obuhvaća: - stručni nadzor nad radom knjižnica - pružanje stručne pomoći vezane uz osnivanje i prestanak rada knjižnica - planiranje i unapređivanje djelatnosti knjižnica i njihovog međusobnog povezivanja i uključivanja u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti.
248 Iva Grković I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. TEKST PRIJEDLOGA Članak 34. (1)… Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i specijalne knjižnice. IZMJENA PRIJEDLOGA Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE Usklađeno prema člancima u prethodnom tekstu. TEKST PRIJEDLOGA Članak 34. (2)… Unutar knjižničnog sustava Republike Hrvatske knjižnice se povezuju sukladno potrebama korisničkih zajednica, potrebama određenog stručnog, znanstvenog, umjetničkog područja, potrebi za učinkovitijim poslovanjem, osobito u upravljanju digitalnom građom i potrebi za stalnim stručnim usavršavanjem, a na temelju: ◊ usklađivanja planova rada i razvitka knjižnica koje se provodi kroz matičnu djelatnost ◊ nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ◊ standardizacije i usklađivanja postupaka u nabavi i izgradnji knjižničarskih zbirki, obradi i protoku građe i informacija ◊ izgrađivanja skupnih kataloga, središnjih upisnika, baza podataka i repozitorija osobito Hrvatske digitalne knjižnice ◊ razvitka mrežnih informacijskih usluga ◊ usklađivanja, sudjelovanja u provedbi i vrednovanja programa edukacije ◊ jedinstvenog sustava praćenja poslovanja i kvalitete. IZMJENA PRIJEDLOGA Dodati: - Usklađivanje konzorcionalne nabave pristupa elektroničkim izvorima Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Prijedlog izmjene stavka 1. je prihvaćen. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. Prijedlog izmjene stavka 2. se ne prihvaća. Konzorcionalna nabava je obuhvaćena u navedenom članku.
249 Društvo knjižničara Karlovačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 51. Ministar nadležan za kulturu predložit će Vladi Republike Hrvatske donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti iz članka 13. stavka 3. ovoga Zakona u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 51. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona, a ministar nadležan za znanost i obrazovanje donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona. Djelomično prihvaćen Regulirano drugim člankom te će standardi biti doneseni u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
250 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. Predlaže se dopuna def. pod 6: 6. pokretna knjižnica je knjižnična usluga koja se pruža putem prijevoznog sredstva svim korisnicima koji žive na područjima udaljenim od stacionarne knjižnice Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Odredba o pokretnoj knjižnici nalazi se u članku 10. Zakona.
251 Društvo knjižničara Karlovačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 39... Obvezni primjerak prikuplja se u svrhu: - stvaranja nacionalne zbirke knjižnične građe kao kulturnog dobra -izrade nacionalne bibliografije -vođenja statistike o nacionalnoj nakladničkoj produkciji -pohrane i zaštite građe u svrhu njezine trajne dostupnosti korisnicima -izgradnje zavičajnih/regionalnih zbirki, te zbirki službenih publikacija -izgradnje Hrvatske digitalne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 39. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ OBRAZLOŽENJE U tekst zakona prenijeti UNESCO-ve smjernice. Osim toga, neki pojmovi nisu nigdje definirani, kao npr. što se podrazumijeva pod Hrvatskom digitalnom knjižnicom. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41., a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku.
252 Iva Grković I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. TEKST PRIJEDLOGA Članak 23. (2) Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće. IZMJENA PRIJEDLOGA (2) Knjižnica u sastavu ima voditelja i Knjižnično vijeće sukladno čl. 22. ovog zakona. Voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Fakultativna iznimka od pravila da knjižnica u sastavu može i ne mora imati voditelja, a pogotovo da ne mora imati Knjižnično vijeće, odredbu čini besmislenom. Postojeći prijedlog s formulacijom: Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće, nije dobar za knjižnice u sastavu jer se tako organizacija i stručno vođenje knjižnice prepušta volji osnivača, odnosno ustanove u čijem se sastavu knjižnica nalazi. Formulacija koju predlažemo slična je formulaciji iz Zakona o knjižnicama iz 1997. čl. 28. (N.N. 105, 1997) koja se je u proteklom periodu pokazala značajnom za rad knjižnica u sastavu jer do donošenja ovog Zakona mnoge knjižnice u sastavu nisu uopće imale voditelja te je njihov rad bio prepušten osobama bez odgovarajućeg stručnog obrazovanja. Djelomično prihvaćen Propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja. U odnosu na prijedlog da voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica, ne prihvaća se, odredba sličnog sadržaja u važećem Zakonu o knjižnicama nije mogla biti provedena jer je zakonima kojima se uređuje pravni oblik pravne osoba u čijem sastavu je knjižnica, već propisan i sastav tih upravnih tijela.
253 Društvo knjižničara Karlovačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 35. (2)… Matična djelatnost obuhvaća: - stručni nadzor nad radom knjižnica - pružanje stručne pomoći vezane uz osnivanje i prestanak rada knjižnica - planiranje i unapređivanje djelatnosti knjižnica i njihovog međusobnog povezivanja i uključivanja u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti.
254 Iva Grković I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. TEKST PRIJEDLOGA Članak 13 (2)…. Prijedlog je, osim što je dio za školske i visokoškolske knjižnice ispravno usuglašen s postojećim ministarstvima, propisano kako standarde... "za narodne, specijalne i knjižnice vjerskih zajednica ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća" IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon u čl. 8. opravdano tvrdi kako "Standarde za pojedine vrste knjižnica na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća propisuju: - ministar kulture za narodne knjižnice.... - za specijalne knjižnice ministar nadležan prema području djelatnosti knjižnice" i ta bi formulacija trebala i ostati., te umjesto „uz prethodno mišljenje“, vratiti formulaciju "NA PRIJEDLOG Hrvatskog Knjižničnog Vijeća" OBRAZLOŽENJE: Različite specijalne knjižnice djeluju u specifičnim društvenim i znanstvenim poljima i jedino logično je da standardi, kao i do sada, budu usuglašeni s temeljnom strukom u kojoj djeluju, a ne odlukom ministra kulture. Za napomenuti je u vezi s HKV, kako "prethodno mišljenje", koje se umjesto sadašnjeg prava na predlaganje pojavljuje na više mjesta u Prijedlogu (o čemu više kasnije), pasivizira i obesmisljuje ulogu HKV kao najvišeg stručnog javnopravnog tijela koje ima inicijativnu ulogu u osmišljavanju knjižničnih politika prema tijelima javne vlasti. Umjesto toga HKV je podvrgnut izravnoj hijerarhiji i time isključen od inicijative predlaganja konkretnih mjera, te prepušten potpuno diskrecijskoj odluci ministra kulture (u svim područjima u kojima djeluju knjižnice širim od kulture) da neke standarde ili njihove promjene predloži ili ne, te eventualno post festum zatraži mišljenje. TEKST PRIJEDLOGA Članak. 13 (3)... Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. narodnu knjižnicu kao ustanovu te njezine podružnice na navedenom području IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA 3) Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti, koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ministrima predlaže Hrvatsko knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Hrvatsko knjižnično vijeće, AKO u njemu većinu članova čine stručnjaci iz područja knjižničarstva (što je ugroženo Prijedlogom), predlaže ministrima nacionalni plan razvitka knjižnica, s obzirom da postojeći Zakon u čl. 32. predviđa kako HKV kao stručno tijelo predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, što bi bio ekvivalent sadašnjem nazivu tog plana. Djelomično prihvaćen Ne prihvaća se prijedlog vezano uz članak 13. stavak 2. Standardi za specijalne knjižnice prema dosadašnjem Zakonu nikada nisu bili doneseni te je u interesu specijalnih knjižnica da se isti donesu u što kraćem roku radi ujednačavanja i poboljšanja rada u navedenim knjižnicama i to od strane Ministarstva kulture i uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća kao savjetodavnog tijela ministra kulture kojemu je između ostalog u nadležnosti da potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost. Prihvaćena primjedba vezano uz stavak 3. u dijelu vezano uz donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i Hrvatskog knjižničnog vijeća. Ne prihvaća se prijedlog da se standardi odnosno nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti donose na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća umjesto uz njegovo prethodno mišljenje s obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra.
255 Društvo knjižničara Karlovačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 34. (1)… Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i specijalne knjižnice. IZMJENA PRIJEDLOGA Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE Usklađeno prema člancima u prethodnom tekstu. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 34. (2)… Unutar knjižničnog sustava Republike Hrvatske knjižnice se povezuju sukladno potrebama korisničkih zajednica, potrebama određenog stručnog, znanstvenog, umjetničkog područja, potrebi za učinkovitijim poslovanjem, osobito u upravljanju digitalnom građom i potrebi za stalnim stručnim usavršavanjem, a na temelju: -usklađivanja planova rada i razvitka knjižnica koje se provodi kroz matičnu djelatnost -nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti -standardizacije i usklađivanja postupaka u nabavi i izgradnji knjižničarskih zbirki, obradi i protoku građe i informacija -izgrađivanja skupnih kataloga, središnjih upisnika, baza podataka i repozitorija osobito Hrvatske digitalne knjižnice -razvitka mrežnih informacijskih usluga -usklađivanja, sudjelovanja u provedbi i vrednovanja programa edukacije -jedinstvenog sustava praćenja poslovanja i kvalitete. IZMJENA PRIJEDLOGA Dodati: - Usklađivanje konzorcionalne nabave pristupa elektroničkim izvorima Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Prijedlog izmjene stavka 1. je prihvaćen. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. Prijedlog izmjene stavka 2. se ne prihvaća. Konzorcionalna nabava je obuhvaćena u navedenom članku.
256 Iva Grković I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. TEKST PRIJEDLOGA Članak 12 (1)…. Knjižnica se može osnovati ako su, sukladno odredbama standarda za pojedinu vrstu knjižnica, osigurani: - knjižnična građa - prostor, oprema i pristup informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji - sredstva za rad - stručni knjižnični djelatnici - program rada i razvitka. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA U navedenom članku govori se o neophodnim standardima i uvjetima koje treba osigurati pri osnivanju pojedine knjižnice. Tako u stavku 1. čl. 12. podstavak 4. govori se o osiguranju 'stručnih knjižničarskih djelatnika', pa treba naglasiti da ovaj Nacrt zakona nije definirao knjižničnog djelatnika kako to danas propisuje važeći Zakon i struka. TEKST PRIJEDLOGA Članak 12 (2)…. Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne, specijalne i knjižnice vjerskih zajednica, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne i specijalne, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima po pitanju vjerskih knjižnica i naziva visokoškolske knjižnice. TEKST PRIJEDLOGA Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar te nakon pribavljanja istoga upisati knjižničnu djelatnost u Registar djelatnosti RH svoje ustanove. OBRAZLOŽENJE: Obzirom da je utvrđeno da veliki broj ustanova nije registrirao knjižničnu djelatnost, smatramo posebno važnim to istaknuti u zakonu. Djelomično prihvaćen Vezano za stavak 1. podstavak 4. navedenoga članka isto će biti regulirano pravilnikom. Izmjena stavka 2. navedenoga članka je razmotrena i prihvaćena. Izmjena stavka 3. istoga članka je razmotrena i nije prihvaćena, s obzirom na to da je cilj je olakšati osnivanje knjižnica. Upis djelatnosti regulirano je posebnim propisom.
257 Iva Grković I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. TEKST PRIJEDLOGA Članak 7…. Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije i otpisa građe sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe, a koji donosi ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 7. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije, sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe u pojedinim vrstama knjižnica, a koji donosi ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. OBRAZLOŽENJE: U postojećem Zakonu postoji poglavlje X. ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE: članak 45. i 46., a takvo poglavlje odnosno poglavlje o zaštiti knjižnične građe uopće nije navedeno u nacrtu novoga Zakona. U ovom Prijedlogu Zakona zaštita knjižnične građe se spominje samo u: 1.) članku 1., stavak (2), 2.) članku 3., pod 2., 3.) članku 4. koji se odnosi na očuvanje knjižnične građe kao kulturnog dobra te u 4.) članku 7. u općenitom smislu Odredba je neprecizna, neke knjižnice smiju otpisati građu isključivo u iznimnim i posebnim okolnostima. Spojiti članak 4. i 7. te izdvojiti u posebnu glavu. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Odredbe članaka su po svom sadržaju uvrštene u odgovarajuće glave Zakona. Uzimajući u obzir Zakon o sustavu državne uprave, pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje savjetodavnog tijela (Hrvatsko knjižničarsko vijeće) jer savjetodavno tijelo nije dio sustava državne uprave.
258 Iva Grković I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. TEKST PRIJEDLOGA Članak 6 (1)…. Knjižnična djelatnost obuhvaća: ◊nabavu knjižnične građe i izgradnju knjižničnih zbirki ◊stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima što uključuje izradu informacijskih pomagala u tiskanom i/ili elektroničkom obliku ◊pružanje usluge korištenja knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu ◊digitalizaciju knjižnične građe ◊usmjeravanje i podučavanje korisnika pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i online izvora ◊vođenje dokumentacije i prikupljanje statističkih podataka o poslovanju, knjižničnoj građi, korisnicima i o korištenju usluga knjižnice ◊prikupljanje statističkih podataka vezanih uz provedbu propisa kojima se uređuju autorska i srodna prava, ◊ponudu kulturnih, informacijskih, obrazovnih i znanstvenih sadržaja i programa te ◊druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 6 (1) treba glasiti: Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito: - nabavu knjižnične građe - stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima, te provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro - digitalizaciju knjižnične građe - izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala - sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu te protok informacija - poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora - kulturne, informacijske, obrazovne i znanstvene sadržaje i programe - vođenje dokumentacije o građi i korisnicima - provođenje bibliometrijskih istraživanja - prikupljanje statističkih podatka o knjižnici, njezinim uslugama i korištenju, fondu, prostoru i opremi, upravljanju, financiranju i izdacima te knjižničnom osoblju - druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. OBRAZLOŽENJE: Obveza je u Zakonu istaknuti osiguravanje jednakog prava pristupa na informaciju i knjižnične usluge svima, pa tako i korisnicima s posebnim potrebama. Knjižnice su pokretači i organizatori knjižničnih usluga i programa koji podupiru razvoj pojedinca i društva u cjelini. Izostavljena je suvremena zadaća izvođenja bibliometrijskih istraživanja, posebno kod praćenja znanstvene produkcije pojedinaca i institucija u visokom obrazovanju. Odabir građe važan je dio knjižničarskog posla, traži stručno znanje i treba biti spomenut. Korištenje knjižnične građe nije usluga knjižnice, nego aktivnost korisnika. Knjižnica daje građu na korištenje (posudba), odnosno osigurava pristup građi. Standard HRN ISO 2789:2014 – međunarodna knjižnična statistika definira područja prikupljanja statističkih podataka: knjižnice, usluge i korištenje, fond, pristup i oprema, upravljanje, financiranje i izdaci i knjižnično osoblje. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Dodano da knjižnična djelatnost obuhvaća čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro. Članak 6. stavak 1. podstavak 3. izmijenjen tako da glasi: - pružanje informacijskih usluga i davanje na korištenje knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu
259 Društvo knjižničara Karlovačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 23. (2) Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće. IZMJENA PRIJEDLOGA (2) Knjižnica u sastavu ima voditelja i Knjižnično vijeće sukladno čl. 22. ovog zakona. Voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Fakultativna iznimka od pravila da knjižnica u sastavu može i ne mora imati voditelja, a pogotovo da ne mora imati Knjižnično vijeće, odredbu čini besmislenom. Postojeći prijedlog s formulacijom: Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće, nije dobar za knjižnice u sastavu jer se tako organizacija i stručno vođenje knjižnice prepušta volji osnivača, odnosno ustanove u čijem se sastavu knjižnica nalazi. Formulacija koju predlažemo slična je formulaciji iz Zakona o knjižnicama iz 1997. čl. 28. (N.N. 105, 1997) koja se je u proteklom periodu pokazala značajnom za rad knjižnica u sastavu jer do donošenja ovog Zakona mnoge knjižnice u sastavu nisu uopće imale voditelja te je njihov rad bio prepušten osobama bez odgovarajućeg stručnog obrazovanja. Djelomično prihvaćen Odredba brisana a člankom 22. je propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja čime je udovoljeno prijedlogu. A u odnosu na prijedlog da voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. Prijedlogu nije moguće udovoljiti jer je zakonima kojima se uređuje pravni oblik pravne osoba u čijem sastavu je knjižnica, već propisan i sastav tih upravnih tijela.
260 Iva Grković I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 4, (1)…. Na zaštitu i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro Republike Hrvatske u pitanjima koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuje se zakon i drugi propisi kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 4., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Na jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu koja ima obilježja kulturnog dobra, odnosno koja je od posebnog značenja ili vrijednosti, primjenjuju se i propisi o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 4, (2)…. (2) Jedinstveni i rijetki primjerci knjiga, zbirke knjiga, rukopisi i druga knjižnična građa javnih knjižnica nastala do 1850. godine ima status kulturnog dobra, a katalozi ove knjižnične građe javnih knjižnica sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 4., st. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Jedinstveni i rijetki knjižnični primjerci ili zbirke knjiga, novina, časopisa te pojedinačni primjerci i zbirke građe posebne vrste (rukopisi, kartografska građa, grafička građa, muzikalije, sitni tisak i druga građa) mogu imati status kulturnog dobra. Svojstvo knjižničnoga kulturnog dobra utvrđuje se temeljem kriterija starosti i rijetkosti te drugih kriterija za procjenu njegove umjetničke i znanstvene vrijednosti kao i društvene i povijesne važnosti. Katalozi/inventari, odnosno pojedinačni opisi ove knjižnične građe sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Godina nastanka je samo jedan od formalnih kriterija za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra – starost. Navedena godina 1850. međunarodno je uvriježena kao gornja granica za određivanje stare knjige. Uzima se zato što označava promjenu načina tiskanja knjiga – od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama itd. Stoga se ta godina ne može primijeniti na rukopise i 'drugu knjižničnu građu'. To bi značilo da se sve što je u knjižnicama, a nastalo je do 1850., automatski proglasi kulturnim dobrom. A kulturno dobro može biti i druga knjižnična građa novijeg datuma, npr. obvezni primjerak! Sukladno ovom prijedlogu obvezni primjerak namijenjen je korištenju i posudbi pa se izgubilo svojstvo arhivskog primjerka što je u suprotnosti sa Preporukama vijeća Europe iz 2000. g. Za takvu građu pri utvrđivanju svojstva kulturnog dobra moraju se primijeniti i drugi kriteriji osim njezine starosti. Iz svega proizlazi da se zakonom isključuje velika količina građe koja je kulturno dobro, ali kao takvo nije registrirana ili se pak nalazi u knjižnicama koje zakonodavac ne prepoznaje kao javne. Time je izravno ugrožena velika količina kulturne baštine koja se nalazi npr. u specijalnim knjižnicama (u ovom prijedlogu poznate kao knjižnice vjerskih zajednica) i nije dosad registrirana kao kulturno dobro (iako ima svojstva istog). Nadalje, u tijeku je javna rasprava o Prijedlogu Zakona i izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koji se u hitnom postupku (kao razlog je navedeno i donošenje ovog Zakona, koji se donosi u redovitoj proceduri i nije prošao javnu raspravu) usklađuje i s ovim Prijedlogom Zakona. U prijedlogu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predlaže se čl. 99a koji određuje se također odnosi samo na javne knjižnice, ponovo isključujući knjižničnu građu kao kulturno dobro kod drugih imatelja. Na kraju, niti je ovim Prijedlogom niti prijedlogom Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predviđeno izdvajanje više sredstava iz Državnog proračuna. Iz toga se postavlja pitanje na koji će način financirati iznimno skupi konzervatorski i restauratorski radovi na građi, kada trenutno nisu financirani ni postupci preventivne zaštite građe koja već je registrirano kulturno dobro. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 4, (3)…. U pogledu korištenja knjižnične građe kojoj nije istekao rok autorsko pravne zaštite primjenjuju se propisi iz područja autorskog prava. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno i regulirano u članku 44. Nacrta prijedloga Zakona. Ne prihvaća se prijedlog o brisanju odredbe članka 4. stavka 3. obzirom na to da Zakon o autorskom i srodnim pravima regulira materiju zaštite autorskih prava te se ova odredba unosi u tekst ovog Zakona koja štiti autorska prava kojima nije istekao rok autorsko pravne zaštite.
261 Iva Grković I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 2…. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencije za razvoj demokracije, gospodarstva i sudjelovanje u informacijskom društvu - utvrđuju načini financiranja knjižnične djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti koja se obavlja kao javna služba - uređuje tko obavlja knjižničnu djelatnost i na koji način se obavlja knjižnična djelatnost - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, odgoja i obrazovanja, znanosti, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencija za razvoj demokracije, gospodarstva, znanosti i sudjelovanje u informacijskom društvu - osigurava nadzor nad radom knjižnica koje u okviru matične djelatnosti provodi matična knjižnica nadležna za određenu vrstu knjižnica - knjižnice povezuju u knjižnični sustav Republike Hrvatske te se time osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija krajnjim korisnicima. OBRAZLOŽENJE: Zakonom se treba odrediti način obavljanja djelatnosti i tko obavlja djelatnost, tj. vrste knjižnica. Knjižnična djelatnost potiče i razvoj znanosti i upravo je znanost jedna od ključnih društvenih aktivnosti u čijem radu sudjeluje i knjižnica kao potpora stručnom, znanstvenom i znanstveno-istraživačkom radu. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Člankom 2. uređuje se svrha Zakona i osnovne smjernice kojima se postiže svrha Zakona, dok su navedeni prijedlozi detaljno uređeni u daljnjem tekstu Zakona. U podstavku 2. dodano da se ovim Zakonom potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja znanosti.
262 Iva Grković I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 1….(1) Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, vrste knjižnica, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Knjižnična djelatnost obuhvaća rad s knjižničnom građom, ali obuhvaća i sve druge aktivnosti i sadržaje, službe i usluge koje potiču razvoj kulture čitanja, pismenosti, obrazovanja i informiranosti u društvu, i to u radu sa svim članovima društva bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Već odavno je potvrđena uloga i snaga knjižnične djelatnosti u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti su njezini stručni djelatnici. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 1….(2) Knjižnična građa od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. U članku 1. st. 2. stoji kako je samo knjižnična GRAĐA od interesa za RH, a ne kao u čl. 2. sadašnjeg zakona, u kojem je knjižnična DJELATNOST od interesa za RH. Također, u tekstu je samo posredno, ostala odredba koja je u čl. 2, st. 1 postojećeg Zakona jasno navedena kako se knjižnična djelatnost obavlja kao javna služba: Članak 2. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1, st,. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti : Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. OBRAZLOŽENJE: U čl. 2. Prijedloga doduše objašnjeno je da se zakonom “....-osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe”, što doduše može i tako posredno biti navedeno, ali upravo stoga se i može neposredno naglasiti u čl. 1. No, to je bitno zato što, ako i sam Prijedlog nedvojbeno priznaje javnu službu kao zakonom normiranu činjenicu, onda pravno gledano i sama djelatnost MORA biti od interesa za RH. Jer pojam javne službe (dakle one koja je posebno uređena normama upravnog prava) u pravnom smislu je definiran kao djelatnost koju društvo smatra toliko važnom da je podvrgava posebnom pravnom uređenju i da se radi o službi koja ima posebnu važnost za ostvarenje određenih interesa društvene zajednice (opći, javni interes). Tako sam pojam javne službe, kao i sadržaj knjižnične djelatnosti koji je reguliran u čl. 6. i postojećeg Zakona i Prijedloga, čine cjelokupnu knjižničnu djelatnost, neizostavno kao djelatnost od interesa za RH. Zbog te činjenice, postojeći pravni sustav u raznim poljima, od zakona do pravilnika, već je knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama dao različite pravne povlastice u svrhu ostvarenja tog interesa, od određenih autorskopravnih iznimki, prava prikupljanja osobnih podataka bez posebne privole, definiranja specifičnih uloga knjižnica u obrazovnom i kulturnom sustavu i takva degradacija temeljne svrhe knjižnica imala bi ne samo materijalne posljedice po budućnost i daljnje kodificiranje društvene uloge knjižnica, nego i teško izbrojive konzekvence na pravnu organizaciju i funkcioniranje postojećih društvenih djelatnosti, sve do temeljnih ljudskih prava građana. Ukratko, javnu službu (koja je i u Prijedlogu ostavljena) neke djelatnosti mora pratiti i javni interes kao od nje neodvojiva činjenica, koja se NE može svesti samo na građu, koja je tek puka materijalna podloga za djelatnost i javni interes. Javni interes izlazi iz djelatnosti i zbog njega djelatnost u različitim njezinim konkretiziranim oblicima uživa dodatnu pravnu zaštitu. U vezi dvojbi oko razine propisa kojim se to rješava, upravo se zakonom propisuje takav javni interes, kao u mnogim drugim slučajevima, poput Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i dr. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 1 (3)…. DOPUNA PRIJEDLOGA U čl. 1. dodati stavak 3. koji glasi: Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U odnosu na stavak 2. prihvaća se, u članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživa njezinu osobitu zaštitu. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. Vezano uz prijedlog da se propiše kako knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, isti se ne prihvaća, obzirom da iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica.
263 Društvo knjižničara Karlovačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 13 (2)…. Prijedlog je, osim što je dio za školske i visokoškolske knjižnice ispravno usuglašen s postojećim ministarstvima, propisano kako standarde... "za narodne, specijalne i knjižnice vjerskih zajednica ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća" IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon u čl. 8. opravdano tvrdi kako "Standarde za pojedine vrste knjižnica na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća propisuju: - ministar kulture za narodne knjižnice.... - za specijalne knjižnice ministar nadležan prema području djelatnosti knjižnice" i ta bi formulacija trebala i ostati., te umjesto „uz prethodno mišljenje“, vratiti formulaciju "NA PRIJEDLOG Hrvatskog Knjižničnog Vijeća" OBRAZLOŽENJE: Različite specijalne knjižnice djeluju u specifičnim društvenim i znanstvenim poljima i jedino logično je da standardi, kao i do sada, budu usuglašeni s temeljnom strukom u kojoj djeluju, a ne odlukom ministra kulture. Za napomenuti je u vezi s HKV, kako "prethodno mišljenje", koje se umjesto sadašnjeg prava na predlaganje pojavljuje na više mjesta u Prijedlogu (o čemu više kasnije), pasivizira i obesmisljuje ulogu HKV kao najvišeg stručnog javnopravnog tijela koje ima inicijativnu ulogu u osmišljavanju knjižničnih politika prema tijelima javne vlasti. Umjesto toga HKV je podvrgnut izravnoj hijerarhiji i time isključen od inicijative predlaganja konkretnih mjera, te prepušten potpuno diskrecijskoj odluci ministra kulture (u svim područjima u kojima djeluju knjižnice širim od kulture) da neke standarde ili njihove promjene predloži ili ne, te eventualno post festum zatraži mišljenje. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak. 13 (3)... Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. narodnu knjižnicu kao ustanovu te njezine podružnice na navedenom području IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA 3) Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti, koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ministrima predlaže Hrvatsko knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Hrvatsko knjižnično vijeće, AKO u njemu većinu članova čine stručnjaci iz područja knjižničarstva (što je ugroženo Prijedlogom), predlaže ministrima nacionalni plan razvitka knjižnica, s obzirom da postojeći Zakon u čl. 32. predviđa kako HKV kao stručno tijelo predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, što bi bio ekvivalent sadašnjem nazivu tog plana. Djelomično prihvaćen Ne prihvaća se prijedlog vezano uz članak 13. stavak 2. Standardi za specijalne knjižnice prema dosadašnjem Zakonu nikada nisu bili doneseni te je u interesu specijalnih knjižnica da se isti donesu u što kraćem roku radi ujednačavanja i poboljšanja rada u navedenim knjižnicama i to od strane Ministarstva kulture i uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća kao savjetodavnog tijela ministra kulture kojemu je između ostalog u nadležnosti da potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost. Prihvaćena primjedba vezano uz stavak 3. u dijelu vezano uz donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i Hrvatskog knjižničnog vijeća. Ne prihvaća se prijedlog da se standardi odnosno nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti donose na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća umjesto uz njegovo prethodno mišljenje s obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra.
264 Iva Grković PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U potpunosti podržavam komentare Hrvatskoga knjižničarskog društva: II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. 1. Zašto nije naveden osnovni motiv predlagača kako bi i iz tog stava nastali problem bio transparentnije raspravljen, kao što je naveden u prijedlogu Zakona o muzejima. Također, zbog navedenih procesa javila se nužnost usklađenog postupanja sa muzejskom, arhivskom i knjižničnom građom. OBRAZLOŽENJE Neka se nepovoljna rješenja iz jednog zakona preslikavaju na ostala dva i to je potrebno transparentno navesti. Tako se npr. iz Prijedloga Zakona o muzejima na ostale zakone preslikava situacija: „Zakonom o muzejima iz 2015. proširen je popis stručnog osoblja u muzejima u obavljanju muzejske djelatnosti za što nije postojala podrška stručne javnosti. Također, navedena zvanja nisu zaživjela u praksi kao specifičnost muzejske djelatnosti. Ali, u Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisana su knjižnična zvanja i nikakvih prijepora u svezi toga nema, niti ih je bilo. No, unatoč tomu, iz sva tri zakona (Arhivi, Knjižnice, Muzeji) stručna zvanja su izbačena i propisivat će se pravilnicima. 2. KOMENTAR PRIJEDLOGA ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI S OBZIROM NA DJELOKRUG HRVATSKE KNJIŽNICE ZA SLIJEPE Smatramo da se pitanje statusa Hrvatske knjižnice za slijepe treba razjasniti i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Naime, Hrvatska knjižnica za slijepe, iako javna ustanova u kulturi čiju djelatnost financira Ministarstvo kulture, nije razvrstana u upisnik knjižnica pri Ministarstvu kulture. Zbog specifičnosti i ključne uloge koju knjižnica zauzima s obzirom na proizvodnju i distribuciju građe u pristupačnim formatima predlažemo da joj se dodijeli status matičnosti koji bi bio posebno istaknut i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. U nastavku ćemo pobrojati činjenice i navesti prijedlog statusa te sukladno tome prokomentirati Prijedlog zakona. Činjenice o Hrvatskoj knjižnici za slijepe: Hrvatska knjižnica za slijepe javna je ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou preko 50 godina pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. U ime Republike Hrvatske osnivačka prava obavlja Vlada Republike Hrvatske. Sredstva osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Hrvatska knjižnica za slijepe sastoji se od posudbenog odjela, odjela za proizvodnju zvučnih izdanja i tiskare za brajicu. Budući da sama proizvodi svoj fond u pristupačnim formatima (brajica, zvučna knjiga i strojno čitljivi oblici), 80% osoblja čine osobe koje nisu knjižničarske struke. Po sadržaju je fond knjižnice identičan fondu narodnih knjižnica ali je po formi specifičan. Uključena je u rad međunarodne Sekcije knjižnica koje pružaju usluge osobama kojima standardni tisak nije čitljiv (Libraries serving persons with print disabilities section) pri IFLA-i. Slijedom toga njezine su posebne zadaće: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s prije svega narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi U listopadu ove godine će Ugovor iz Marakeša stupiti na snagu što će predstavljati prijeloman trenutak za proizvodnju i razmjenu građe u pristupačnim formatima na nacionalnom ali prije svega međunarodnom nivou. Hrvatska knjižnica za slijepe će se uključiti u međunarodnu platformu i steći u okviru Ugovora iz Marakeša status ovlaštenog subjekta. PRIJEDLOG STATUSA: Hrvatska knjižnica za slijepe nije specijalna knjižnica već zaslužuje status matične narodne knjižnice za osobe kojima standardni tisak nije čitljiv (u svijetu knjižnice poput Hrvatske knjižnice za slijepe imaju status nacionalne ili narodne knjižnice za osobe kojim standardni tisak nije čitljiv ili pak institucije koja na nacionalnom nivou pruža usluge osobama kojim standardni tisak nije čitljiv). U skladu s time Hrvatska knjižnica za slijepe bi trebala biti repozitorij građe proizvedene u pristupačnim formatima, brinuti o politici proizvodnje i distribucije dotične građe, te razvoju usluga i standarda za korisnike kojima standardni tisak nije čitljiv. Imajući sve navedeno na umu, predlažemo da se u Prijedlogu Zakona uvrsti i istakne zasebnim člankom status i djelokrug Hrvatske knjižnice za slijepe kako slljedi: Članak... (1) Hrvatska knjižnica za slijepe je javna ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. (2) Hrvatska knjižnica za slijepe središnja je knjižnica za knjižnične usluge namijenjene osobama kojima standardni tisak nije čitljiv. (3) Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. (4) Sredstva za rad osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Članak ... Zadaće Hrvatska knjižnice za slijepe su: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi - okupljanje obveznog primjerka građe proizvedene u pristupačnim formatima na području Republike Hrvatske - praćenje programa proizvodnje pristupačnih formata na području Republike Hrvatske - obavljanje drugih zadaća predviđenih drugim propisima i Statutom Hrvatske knjižnice za slijepe 3. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U razdoblju od donošenja Zakona o knjižnicama (Narodne novine, broj 105/97., 5/98., 104/00. i 69/09. ) do danas nije bilo većih izmjena u tekstu Zakona. U navedenom razdoblju došlo je do znatnih promjena u društvu koje su se dogodile pod snažnim utjecajem novih tehnologija i novih oblika komuniciranja stoga određene vrste djelovanja knjižnica, njihove službe i usluge (poput digitalizacije, prikupljanja digitalnih matrica, organizacije online usluga, osnutak i upravljanje repozitorijima digitalne građe, zaštita baštine u digitalnom okruženju) nisu ni mogle biti obuhvaćene postojećim Zakonom jer se u vrijeme njegova donošenja nisu još pojavile ili su bile tek na samim počecima razvoja. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Trenutno važeći Zakon o knjižnicama je jasnije strukturiran i napisan, pa bi bilo poželjnije u njega dodati odredbe vezane uz novosti u poslovanju knjižnica. Stoga smatramo da nema potrebe mijenjati cijeli Zakon. OBRAZLOŽENJE U „Ocjeni stanja“ opravdano se naglašava da su se u proteklih 20-tak godina dogodile velike promjene u struci pod utjecajem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, što se ilustrira pojavom digitalizacije, digitalnih matrica, elektroničkih usluga (za njih se koristi pojam „online usluga“), digitalnih repozitorija… Međutim, u samom tekstu zakona, neke od tih novina se uopće ne spominju ili se spominju samo sporadično. Primjerice, za digitalizaciju knjižnične građe navodi se da se mora standardizirati, no ne navodi se tko će donijeti taj standard. Isto tako, navodi se „zaštita baštine u digitalnom okruženju“ kao jedna od novosti nastalih pod utjecajem novih tehnologija, a kasnije se u Prijedlogu zakona potpuno izbacuje poglavlje o zaštiti knjižnične građe (prema trenutno važećem zakonu, čl. 45. i 46.)… 4. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Odredbe o slobodnom pristupu informacijama i javnom pristupu mreži, zaštiti privatnosti i poštivanju autorskog i srodnih prava, digitalizaciji i digitalnoj knjižnici, međuknjižničnoj posudbi, obveznom primjerku elektroničkih publikacija te o stalnom stručnom usavršavanju su neke od odredbi koje je potrebno na odgovarajući način unijeti u Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Slažemo se, ali te odredbe u sam Zakon nisu unesene na odgovarajući način. Stoga je potrebno u tekst Zakona unijeti jasne odredbe u svim segmentima koji se navode u tekstu. 5. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalnopravno mogući. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE Neistinita je tvrdnja kako sadašnjim zakonom nije omogućen rad svim vrstama knjižnica. Neovisno o tome tko im je osnivač, osoba iz javne ili privatne sfere, sve su knjižnice u sadašnjem Zakonu omogućene, jedino što su funkcionalno usklađene, kroz opće odredbe o organizaciji knjižnica iz glave i postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. S obzirom da su u Upisnik knjižnica https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=202&pregled=1 (odaberi: „specijalne“) prema Pravilniku o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (NN 139/98, 25/17) upisane i mnoge knjižnice vjerskih zajednica i to kao tip knjižnice: „U sastavu“, Vrsta knjižnice: „specijalna“ neispravno je navoditi vjerske zajednice ili specijalne knjižnice kao jedan od razloga za donošenje tih promjena niti ih je potrebno isticati. Sve te knjižnice već su zakonito registrirane u upisnik prema pravilniku i čl. 8. Zakona, od mnogih samostanskih do raznih vrsta specijalnih knjižnica u sastavu trgovačkih društava (Belišće d.d., Podravka, Saponia itd.) Nepotrebnom podjelom knjižnica na "javne" i "privatne" (jer se ona i danas podrazumijeva), umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11., st. 2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Oni koji se žele baviti komercijalnom djelatnošću trgovanja informacijama putem trgovačkih društava ili drugih oblika koji su posebno i jasno formalnopravno regulirani drugim zakonima (o trgovačkim društvima, o zadrugama…) i danas to mogu i rade u više primjera (npr. informacijski servisi poput IUS Info), samo takva samostalna društva ni po čemu nisu, niti moraju, a po nekim drugim propisima koji reguliraju komercijalne djelatnosti sve do propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, niti ne mogu biti knjižnice. U gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Predloženi tekst zakona kojim ravnatelji javnih knjižnica nisu nužno osobe s iskustvom u knjižničarstvu, a za ostale vrste knjižnica nisu niti propisana zvanja za ravnatelje – takvim tekstom zakona se ne doprinosi razvoju knjižnične djelatnosti utemeljene na standardima nego se djelatnost ovim zakonom naprotiv unazađuje. Naime, niti u sastavu Hrvatskog knjižničnog vijeća niti u sastavu stručnih vijeća knjižnica s više od 5 zaposlenih nije nužno da većinu članova čine stručni knjižnični djelatnici koji su jedini osposobljeni za provođenje standarda. Preslikavanje situacije iz muzeja, kako je navedeno u Prijedlogu Zakona o muzejima: „- jačanje upravljačke uloge ravnatelja muzeja propisivanjem uvjeta pri izboru ravnatelja za zanimanja izvan muzejske struke“ odnosi se na muzeje, ali ne i na knjižnice, jer to nisu iste vrste ustanova. Dobro upravljanje knjižnicama je usko povezano uz posjedovanje stručnih knjižničarskih znanja (dobivenih kroz formalnu edukaciju i polaganje stručnog ispita te naročito uz iskustvo rada u knjižnicama). 6. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U postupku izrade Zakona potrebno je uzeti u obzir Preporuke Vijeća Europe i druge međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili navesti: Preporuke Vijeća Europe i druge relevantne međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci koji su uzeti u obzir prilikom izrade ovog teksta. OBRAZLOŽENJE Nigdje nisu navedeni da li su i koji od ovdje spomenutih vrsta dokumenta uzeti u obzir pri izradi ovog Zakona. Naprotiv, u nekim važnim područjima koja se reguliraju Zakonom međunarodni dokumenti važni za knjižničarsku struku nisu uzeti u obzir, već se postupalo upravo suprotno načelima međunarodnih dokumenata, npr. međunarodna klasifikacija vrsta knjižnica i obvezni primjerak. 7. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini djelovalo je 1768 knjižnica s 4066 zaposlenih djelatnika, od kojih je njih 3380 zaposleno na stručnim poslovima. Od ukupnog broja knjižnica samostalno je 169 knjižnica, 100 knjižnica je u sastavu drugih knjižnica, a 1499 knjižnica u sastavu je ustanova/poduzeća. Prema vrsti knjižnica: 1 nacionalna knjižnica (300 zaposlenika), 7 sveučilišnih (174 zaposlenika), 118 knjižnica na visokim učilištima (332 zaposlenika), 2 općeznanstvene (48 zaposlenika), 146 specijalnih knjižnica (223 zaposlenika), 277 narodnih knjižnica (1660 zaposlenika), 858 osnovnoškolskih knjižnica (919 zaposlenika) i 359 srednjoškolskih knjižnica (410 zaposlenika). Članova knjižnica bilo je 1 309 484 , a od ukupno korištene knjižnične građe ( 11 492 797 jedinica) najviše su se koristile knjige i brošure (68,6%) te novine (18,13%). Najviše se građe koristi u narodnim knjižnicama (40,91%). IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Navedena je statistika, ali ne i ocjena stanja, kako je navedeno u naslovu, stoga je potrebno izvesti ocjene na temelju svega navedenog u ovom poglavlju. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen prijedlog. Nacrt prijedloga Zakona uređuje status Hrvatske knjižnica za slijepe na način da je propisuje da je Hrvatska knjižnica za slijepe središnja javna ustanova od interesa za Republiku hrvatsku koja obavlja djelatnost proizvodnje i nabave knjižnične građe pristupačni formatima u svrhu pružanja knjižnične usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. Detaljnije uređenje djelatnosti ove knjižnice normira se unutarnjim aktima navedene knjižnice.
265 Društvo knjižničara Karlovačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. Članak 12 (1)…. Knjižnica se može osnovati ako su, sukladno odredbama standarda za pojedinu vrstu knjižnica, osigurani: - knjižnična građa - prostor, oprema i pristup informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji - sredstva za rad - stručni knjižnični djelatnici - program rada i razvitka. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA U navedenom članku govori se o neophodnim standardima i uvjetima koje treba osigurati pri osnivanju pojedine knjižnice. Tako u stavku 1. čl. 12. podstavak 4. govori se o osiguranju 'stručnih knjižničarskih djelatnika', pa treba naglasiti da ovaj Nacrt zakona nije definirao knjižničnog djelatnika kako to danas propisuje važeći Zakon i struka. Članak 12 (2)…. Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne, specijalne i knjižnice vjerskih zajednica, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne i specijalne, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima po pitanju vjerskih knjižnica i naziva visokoškolske knjižnice. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar te nakon pribavljanja istoga upisati knjižničnu djelatnost u Registar djelatnosti RH svoje ustanove. OBRAZLOŽENJE: Obzirom da je utvrđeno da veliki broj ustanova nije registrirao knjižničnu djelatnost, smatramo posebno važnim to istaknuti u zakonu. Djelomično prihvaćen Vezano za stavak 1. podstavak 4. navedenoga članka isto će biti regulirano pravilnikom. Izmjena stavka 2. navedenoga članka je razmotrena i prihvaćena. Izmjena stavka 3. istoga članka je razmotrena i nije prihvaćena, s obzirom na to da je cilj je olakšati osnivanje knjižnica. Upis djelatnosti regulirano je posebnim propisom
266 Društvo knjižničara Karlovačke županije PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U potpunosti podržavamo komentare Hrvatskoga knjižničarskog društva: II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. 1. Zašto nije naveden osnovni motiv predlagača kako bi i iz tog stava nastali problem bio transparentnije raspravljen, kao što je naveden u prijedlogu Zakona o muzejima Također, zbog navedenih procesa javila se nužnost usklađenog postupanja sa muzejskom, arhivskom i knjižničnom građom. OBRAZLOŽENJE Neka se nepovoljna rješenja iz jednog zakona preslikavaju na ostala dva i to je potrebno transparentno navesti. Tako se npr. iz Prijedloga Zakona o muzejima na ostale zakone preslikava situacija: „Zakonom o muzejima iz 2015. proširen je popis stručnog osoblja u muzejima u obavljanju muzejske djelatnosti za što nije postojala podrška stručne javnosti. Također, navedena zvanja nisu zaživjela u praksi kao specifičnost muzejske djelatnosti. Ali, u Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisana su knjižnična zvanja i nikakvih prijepora u svezi toga nema, niti ih je bilo. No, unatoč tomu, iz sva tri zakona (Arhivi, Knjižnice, Muzeji) stručna zvanja su izbačena i propisivat će se pravilnicima. 2. KOMENTAR PRIJEDLOGA ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI S OBZIROM NA DJELOKRUG HRVATSKE KNJIŽNICE ZA SLIJEPE Smatramo da se pitanje statusa Hrvatske knjižnice za slijepe treba razjasniti i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Naime, Hrvatska knjižnica za slijepe, iako javna ustanova u kulturi čiju djelatnost financira Ministarstvo kulture, nije razvrstana u upisnik knjižnica pri Ministarstvu kulture. Zbog specifičnosti i ključne uloge koju knjižnica zauzima s obzirom na proizvodnju i distribuciju građe u pristupačnim formatima predlažemo da joj se dodijeli status matičnosti koji bi bio posebno istaknut i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. U nastavku ćemo pobrojati činjenice i navesti prijedlog statusa te sukladno tome prokomentirati Prijedlog zakona. Činjenice o Hrvatskoj knjižnici za slijepe: Hrvatska knjižnica za slijepe javna je ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou preko 50 godina pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. U ime Republike Hrvatske osnivačka prava obavlja Vlada Republike Hrvatske. Sredstva osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Hrvatska knjižnica za slijepe sastoji se od posudbenog odjela, odjela za proizvodnju zvučnih izdanja i tiskare za brajicu. Budući da sama proizvodi svoj fond u pristupačnim formatima (brajica, zvučna knjiga i strojno čitljivi oblici), 80% osoblja čine osobe koje nisu knjižničarske struke. Po sadržaju je fond knjižnice identičan fondu narodnih knjižnica ali je po formi specifičan. Uključena je u rad međunarodne Sekcije knjižnica koje pružaju usluge osobama kojima standardni tisak nije čitljiv (Libraries serving persons with print disabilities section) pri IFLA-i. Slijedom toga njezine su posebne zadaće: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s prije svega narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi U listopadu ove godine će Ugovor iz Marakeša stupiti na snagu što će predstavljati prijeloman trenutak za proizvodnju i razmjenu građe u pristupačnim formatima na nacionalnom ali prije svega međunarodnom nivou. Hrvatska knjižnica za slijepe će se uključiti u međunarodnu platformu i steći u okviru Ugovora iz Marakeša status ovlaštenog subjekta. PRIJEDLOG STATUSA: Hrvatska knjižnica za slijepe nije specijalna knjižnica već zaslužuje status matične narodne knjižnice za osobe kojima standardni tisak nije čitljiv (u svijetu knjižnice poput Hrvatske knjižnice za slijepe imaju status nacionalne ili narodne knjižnice za osobe kojim standardni tisak nije čitljiv ili pak institucije koja na nacionalnom nivou pruža usluge osobama kojim standardni tisak nije čitljiv). U skladu s time Hrvatska knjižnica za slijepe bi trebala biti repozitorij građe proizvedene u pristupačnim formatima, brinuti o politici proizvodnje i distribucije dotične građe, te razvoju usluga i standarda za korisnike kojima standardni tisak nije čitljiv. Imajući sve navedeno na umu, predlažemo da se u Prijedlogu Zakona uvrsti i istakne zasebnim člankom status i djelokrug Hrvatske knjižnice za slijepe kako slijedi: Članak... (1) Hrvatska knjižnica za slijepe je javna ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. (2) Hrvatska knjižnica za slijepe središnja je knjižnica za knjižnične usluge namijenjene osobama kojima standardni tisak nije čitljiv. (3) Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. (4) Sredstva za rad osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Članak ... Zadaće Hrvatska knjižnice za slijepe su: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi - okupljanje obveznog primjerka građe proizvedene u pristupačnim formatima na području Republike Hrvatske - praćenje programa proizvodnje pristupačnih formata na području Republike Hrvatske - obavljanje drugih zadaća predviđenih drugim propisima i Statutom Hrvatske knjižnice za slijepe 3. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U razdoblju od donošenja Zakona o knjižnicama (Narodne novine, broj 105/97., 5/98., 104/00. i 69/09. ) do danas nije bilo većih izmjena u tekstu Zakona. U navedenom razdoblju došlo je do znatnih promjena u društvu koje su se dogodile pod snažnim utjecajem novih tehnologija i novih oblika komuniciranja stoga određene vrste djelovanja knjižnica, njihove službe i usluge (poput digitalizacije, prikupljanja digitalnih matrica, organizacije online usluga, osnutak i upravljanje repozitorijima digitalne građe, zaštita baštine u digitalnom okruženju) nisu ni mogle biti obuhvaćene postojećim Zakonom jer se u vrijeme njegova donošenja nisu još pojavile ili su bile tek na samim počecima razvoja. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Trenutno važeći Zakon o knjižnicama je jasnije strukturiran i napisan, pa bi bilo poželjnije u njega dodati odredbe vezane uz novosti u poslovanju knjižnica. Stoga smatramo da nema potrebe mijenjati cijeli Zakon. OBRAZLOŽENJE U „Ocjeni stanja“ opravdano se naglašava da su se u proteklih 20-tak godina dogodile velike promjene u struci pod utjecajem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, što se ilustrira pojavom digitalizacije, digitalnih matrica, elektroničkih usluga (za njih se koristi pojam „online usluga“), digitalnih repozitorija… Međutim, u samom tekstu zakona, neke od tih novina se uopće ne spominju ili se spominju samo sporadično. Primjerice, za digitalizaciju knjižnične građe navodi se da se mora standardizirati, no ne navodi se tko će donijeti taj standard. Isto tako, navodi se „zaštita baštine u digitalnom okruženju“ kao jedna od novosti nastalih pod utjecajem novih tehnologija, a kasnije se u Prijedlogu zakona potpuno izbacuje poglavlje o zaštiti knjižnične građe (prema trenutno važećem zakonu, čl. 45. i 46.)… 4. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Odredbe o slobodnom pristupu informacijama i javnom pristupu mreži, zaštiti privatnosti i poštivanju autorskog i srodnih prava, digitalizaciji i digitalnoj knjižnici, međuknjižničnoj posudbi, obveznom primjerku elektroničkih publikacija te o stalnom stručnom usavršavanju su neke od odredbi koje je potrebno na odgovarajući način unijeti u Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Slažemo se, ali te odredbe u sam Zakon nisu unesene na odgovarajući način. Stoga je potrebno u tekst Zakona unijeti jasne odredbe u svim segmentima koji se navode u tekstu. 5. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalnopravno mogući. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE Neistinita je tvrdnja kako sadašnjim zakonom nije omogućen rad svim vrstama knjižnica. Neovisno o tome tko im je osnivač, osoba iz javne ili privatne sfere, sve su knjižnice u sadašnjem Zakonu omogućene, jedino što su funkcionalno usklađene, kroz opće odredbe o organizaciji knjižnica iz glave i postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. S obzirom da su u Upisnik knjižnica https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=202&pregled=1 (odaberi: „specijalne“) prema Pravilniku o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (NN 139/98, 25/17) upisane i mnoge knjižnice vjerskih zajednica i to kao tip knjižnice: „U sastavu“, Vrsta knjižnice: „specijalna“ neispravno je navoditi vjerske zajednice ili specijalne knjižnice kao jedan od razloga za donošenje tih promjena niti ih je potrebno isticati. Sve te knjižnice već su zakonito registrirane u upisnik prema pravilniku i čl. 8. Zakona, od mnogih samostanskih do raznih vrsta specijalnih knjižnica u sastavu trgovačkih društava (Belišće d.d., Podravka, Saponia itd.) Nepotrebnom podjelom knjižnica na "javne" i "privatne" (jer se ona i danas podrazumijeva), umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11., st. 2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Oni koji se žele baviti komercijalnom djelatnošću trgovanja informacijama putem trgovačkih društava ili drugih oblika koji su posebno i jasno formalnopravno regulirani drugim zakonima (o trgovačkim društvima, o zadrugama…) i danas to mogu i rade u više primjera (npr. informacijski servisi poput IUS Info), samo takva samostalna društva ni po čemu nisu, niti moraju, a po nekim drugim propisima koji reguliraju komercijalne djelatnosti sve do propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, niti ne mogu biti knjižnice. U gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Predloženi tekst zakona kojim ravnatelji javnih knjižnica nisu nužno osobe s iskustvom u knjižničarstvu, a za ostale vrste knjižnica nisu niti propisana zvanja za ravnatelje – takvim tekstom zakona se ne doprinosi razvoju knjižnične djelatnosti utemeljene na standardima nego se djelatnost ovim zakonom naprotiv unazađuje. Naime, niti u sastavu Hrvatskog knjižničnog vijeća niti u sastavu stručnih vijeća knjižnica s više od 5 zaposlenih nije nužno da većinu članova čine stručni knjižnični djelatnici koji su jedini osposobljeni za provođenje standarda. Preslikavanje situacije iz muzeja, kako je navedeno u Prijedlogu Zakona o muzejima: „- jačanje upravljačke uloge ravnatelja muzeja propisivanjem uvjeta pri izboru ravnatelja za zanimanja izvan muzejske struke“ odnosi se na muzeje, ali ne i na knjižnice, jer to nisu iste vrste ustanova. Dobro upravljanje knjižnicama je usko povezano uz posjedovanje stručnih knjižničarskih znanja (dobivenih kroz formalnu edukaciju i polaganje stručnog ispita te naročito uz iskustvo rada u knjižnicama). 6. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U postupku izrade Zakona potrebno je uzeti u obzir Preporuke Vijeća Europe i druge međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili navesti: Preporuke Vijeća Europe i druge relevantne međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci koji su uzeti u obzir prilikom izrade ovog teksta. OBRAZLOŽENJE Nigdje nisu navedeni da li su i koji od ovdje spomenutih vrsta dokumenta uzeti u obzir pri izradi ovog Zakona. Naprotiv, u nekim važnim područjima koja se reguliraju Zakonom međunarodni dokumenti važni za knjižničarsku struku nisu uzeti u obzir, već se postupalo upravo suprotno načelima međunarodnih dokumenata, npr. međunarodna klasifikacija vrsta knjižnica i obvezni primjerak. 7. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini djelovalo je 1768 knjižnica s 4066 zaposlenih djelatnika, od kojih je njih 3380 zaposleno na stručnim poslovima. Od ukupnog broja knjižnica samostalno je 169 knjižnica, 100 knjižnica je u sastavu drugih knjižnica, a 1499 knjižnica u sastavu je ustanova/poduzeća. Prema vrsti knjižnica: 1 nacionalna knjižnica (300 zaposlenika), 7 sveučilišnih (174 zaposlenika), 118 knjižnica na visokim učilištima (332 zaposlenika), 2 općeznanstvene (48 zaposlenika), 146 specijalnih knjižnica (223 zaposlenika), 277 narodnih knjižnica (1660 zaposlenika), 858 osnovnoškolskih knjižnica (919 zaposlenika) i 359 srednjoškolskih knjižnica (410 zaposlenika). Članova knjižnica bilo je 1 309 484 , a od ukupno korištene knjižnične građe ( 11 492 797 jedinica) najviše su se koristile knjige i brošure (68,6%) te novine (18,13%). Najviše se građe koristi u narodnim knjižnicama (40,91%). IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Navedena je statistika, ali ne i ocjena stanja, kako je navedeno u naslovu, stoga je potrebno izvesti ocjene na temelju svega navedenog u ovom poglavlju. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen prijedlog. Nacrt prijedloga Zakona uređuje status Hrvatske knjižnica za slijepe na način da je propisuje da je Hrvatska knjižnica za slijepe središnja javna ustanova od interesa za Republiku hrvatsku koja obavlja djelatnost proizvodnje i nabave knjižnične građe pristupačni formatima u svrhu pružanja knjižnične usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. Detaljnije uređenje djelatnosti ove knjižnice normira se unutarnjim aktima navedene knjižnice.
267 Marijana Mišetić, predsjednica Komisije za visokoškolske knjižnice (HKD) I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. ČLANAK 23. - knjižnice u sastavu (npr. školske ili visokoškolske knjižnice) trebaju imati knjižnični odbor, a ne stručno vijeće, i to iz više razloga: često u takvim knjižnicama radi samo jedna osoba pa se ne može formirati stručno vijeće; knjižnična djelatnost nije temeljna djelatnost ustanove, pa se knjižničarsku struku tretira kao pomoćnu ili sporednu za koju nije potrebno osnivati stručna vijeća; a kod onih knjižnica koje zapošljavaju više djelatnika te bi teoretski bilo moguće formirati stručno vijeće, takvo bi stručno vijeće, bez predstavnika upravnih tijela ustanove (tj. umjesto knjižničnog odbora) u praksi bilo potpuno bez utjecaja kod provedbe odluka i kao takvo beskorisno - potrebno je zadržati odredbe iz Čl. 28. važećeg Zakona o knjižnicama (NN 105/97): "Ustrojstvo knjižnice u sastavu uređuje se statutom, odnosno drugim aktom pravne osobe unutar koje se knjižnica nalazi i pravilnikom o radu knjižnice. Knjižnica u sastavu ima voditelja i knjižnični odbor sastavljen od djelatnika knjižnice i pravne osobe u čijem je sastavu. Voditelj knjižnice član je knjižničnog odbora i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. Sastav, zadaće i način rada knjižničnog odbora pobliže se uređuju pravilnikom o radu knjižnice. Voditelja knjižnice u sastavu imenuje i razrješuje tijelo upravljanja pravne osobe u sastavu koje je knjižnica i on mora ispunjavati iste uvjete kao i ravnatelj samostalne knjižnice." Djelomično prihvaćen Odredba brisana a člankom 22. je propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja čime je udovoljeno prijedlogu. A u odnosu na prijedlog da voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. Prijedlogu nije moguće udovoljiti jer je zakonima kojima se uređuje pravni oblik pravne osoba u čijem sastavu je knjižnica, već propisan i sastav tih upravnih tijela.
268 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. Članak 39... Obvezni primjerak prikuplja se u svrhu: ◊ stvaranja nacionalne zbirke knjižnične građe kao kulturnog dobra ◊ izrade nacionalne bibliografije ◊ vođenja statistike o nacionalnoj nakladničkoj produkciji ◊ pohrane i zaštite građe u svrhu njezine trajne dostupnosti korisnicima ◊ izgradnje zavičajnih/regionalnih zbirki, te zbirki službenih publikacija ◊ izgradnje Hrvatske digitalne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 39. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ OBRAZLOŽENJE U tekst zakona prenijeti UNESCO-ve smjernice. Osim toga, neki pojmovi nisu nigdje definirani, kao npr. što se podrazumijeva pod Hrvatskom digitalnom knjižnicom. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41. a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku.
269 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. Članak 35. (2)… Matična djelatnost obuhvaća: - stručni nadzor nad radom knjižnica - pružanje stručne pomoći vezane uz osnivanje i prestanak rada knjižnica - planiranje i unapređivanje djelatnosti knjižnica i njihovog međusobnog povezivanja i uključivanja u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti.
270 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. Članak 23. (2) Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće. IZMJENA PRIJEDLOGA (2) Knjižnica u sastavu ima voditelja i Knjižnično vijeće sukladno čl. 22. ovog zakona. Voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Fakultativna iznimka od pravila da knjižnica u sastavu može i ne mora imati voditelja, a pogotovo da ne mora imati Knjižnično vijeće, odredbu čini besmislenom. Postojeći prijedlog s formulacijom: Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće, nije dobar za knjižnice u sastavu jer se tako organizacija i stručno vođenje knjižnice prepušta volji osnivača, odnosno ustanove u čijem se sastavu knjižnica nalazi. Formulacija koju predlažemo slična je formulaciji iz Zakona o knjižnicama iz 1997. čl. 28. (N.N. 105, 1997) koja se je u proteklom periodu pokazala značajnom za rad knjižnica u sastavu jer do donošenja ovog Zakona mnoge knjižnice u sastavu nisu uopće imale voditelja te je njihov rad bio prepušten osobama bez odgovarajućeg stručnog obrazovanja. Djelomično prihvaćen Odredba brisana a člankom 22. je propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja čime je udovoljeno prijedlogu. A u odnosu na prijedlog da voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. Prijedlogu nije moguće udovoljiti jer je zakonima kojima se uređuje pravni oblik pravne osoba u čijem sastavu je knjižnica, već propisan i sastav tih upravnih tijela.
271 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak. 13 (3)... Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. narodnu knjižnicu kao ustanovu te njezine podružnice na navedenom području IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA 3) Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti, koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ministrima predlaže Hrvatsko knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Hrvatsko knjižnično vijeće, AKO u njemu većinu članova čine stručnjaci iz područja knjižničarstva (što je ugroženo Prijedlogom), predlaže ministrima nacionalni plan razvitka knjižnica, s obzirom da postojeći Zakon u čl. 32. predviđa kako HKV kao stručno tijelo predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, što bi bio ekvivalent sadašnjem nazivu tog plana. Djelomično prihvaćen Prihvaćena primjedba vezano uz stavak 3. u dijelu vezano uz donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i Hrvatskog knjižničnog vijeća. Ne prihvaća se prijedlog da se standardi odnosno nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti donose na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća umjesto uz njegovo prethodno mišljenje s obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra.
272 Alica Kolarić I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. Slažem se s komentarom pristiglim iz Stručnog odbora Hrvatskog knjižničarskog društva da se Članak 3. briše te da se drži UNESCO-fih, IFLA-inih i drugih međunarodnih dokumenata i standarda iz područja te postojeće stručne terminologije u RH. Također, uvođenje termina „knjižnica vjerske zajednice“ nepotrebno je i nepravedno uvođenje jedne vrste specijalnih knjižnica u Zakon (zašto se ne spominju, primjerice, knjižnice nacionalnih manjina?). Posebno izdvajanje i pridavanje takve pažnje knjižnicama vjerskih zajednica u Zakonu postavlja pitanje motiva i sugerira da ih se želi učiniti „jednakijima“ od ostalih specijalnih knjižnica pa se možemo pitati o posljedicama koje bi takvo navođenje u praksi imalo. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojem su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. Definicija knjižnice vjerske zajednice više nije predviđena člankom 3. Zakona.
273 Marijana Mišetić, predsjednica Komisije za visokoškolske knjižnice (HKD) I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. ČLANAK 1. - potrebno je zadržati formulaciju iz važećeg Zakona o knjižnicama (NN 105/97, Čl. 1. Opće odredbe): „uvjeti i način njezina obavljanja, ustrojstvo i način rada knjižnica“ - od interesa za Republiku Hrvatsku ne može biti samo knjižnična građa, nego čitava knjižnična djelatnost (za ilustraciju: jesu li od interesa za Republiku Hrvatsku samo lijekovi, ili zdravlje građana?) Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. propisano je da se ovim Zakonom uređuje ustrojstvo i upravljanje knjižnicama. U odnosu na stavak 2. prihvaća se, u članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku.
274 Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 51. Ministar nadležan za kulturu predložit će Vladi Republike Hrvatske donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti iz članka 13. stavka 3. ovoga Zakona u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 51. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona, a ministar nadležan za znanost i obrazovanje donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona. Djelomično prihvaćen Regulirano drugim člankom te će standardi biti doneseni u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
275 Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 39... Obvezni primjerak prikuplja se u svrhu: ◊ stvaranja nacionalne zbirke knjižnične građe kao kulturnog dobra ◊ izrade nacionalne bibliografije ◊ vođenja statistike o nacionalnoj nakladničkoj produkciji ◊ pohrane i zaštite građe u svrhu njezine trajne dostupnosti korisnicima ◊ izgradnje zavičajnih/regionalnih zbirki, te zbirki službenih publikacija ◊ izgradnje Hrvatske digitalne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 39. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ OBRAZLOŽENJE U tekst zakona prenijeti UNESCO-ve smjernice. Osim toga, neki pojmovi nisu nigdje definirani, kao npr. što se podrazumijeva pod Hrvatskom digitalnom knjižnicom. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41. a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku.
276 Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 35. Matična djelatnost obuhvaća: - stručni nadzor nad radom knjižnica - pružanje stručne pomoći vezane uz osnivanje i prestanak rada knjižnica - planiranje i unapređivanje djelatnosti knjižnica i njihovog međusobnog povezivanja i uključivanja u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti.
277 Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 34. (1) Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i specijalne knjižnice. IZMJENA PRIJEDLOGA (1) Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene, specijalne knjižnice i knjižnice vjerskih zajednica. OBRAZLOŽENJE U ovom članku su u potpunosti izostavljene knjižnice vjerskih zajednica, ali su sve druge vrsta knjižnica (koje su lijepo nabrojene u Članku 8, stavak 1) navedene. Ovo je nedopustivo! Znači li ovo da knjižnice vjerskih zajednica izlaze iz knjižničnog sustava Republike Hrvatske? Ako je to tako, to implicira puno teže posljedice i objašnjava zašto su u prijedlogu novog zakona dosadašnje samostanske knjižnice, koje su pripadale specijalnim knjižnicama, preimenovane u knjižnice vjerskih zajednica i izdvojene u novu kategoriju. Samim novim imenom željelo se skrenuti pažnju prvenstveno na to novo ime kako bi rasprava i primjedbe krenule u tom smjeru, a ustvari se knjižnice vjerskih zajednica izdvajaju od specijalnih kako bi se kao nova kategorija (slučajno!) izostavile iz Knjižničnog sustava Republike Hrvatske. Ne zaboravite da knjižnice vjerskih zajednica čuvaju neprocjenjivo kulturno blago Republike Hrvatske kojeg bi se Republika Hrvatska (eventualnim usvajanjem ovog zakona) blago rečeno odrekla te ga prepustila na brizi nekome drugome, odnosno ozakonila buduću stručnu nebrigu i nenadzor i gotovo omogućila njegovo propadanje. Kao knjižničari, trebamo se oštro pobuniti na ovo i pozvati sastavljače prijedloga novoga zakona na odgovornost zbog prikrivene namjere ozakonjivanja budućeg kulturocida koji nikako ne može biti u interesu niti jednom građaninu Republike Hrvatske. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. Odredba o knjižnicama vjerskih zajednica je brisana iz teksta Zakona jer iste spadaju u specijalne knjižnice.
278 Alica Kolarić I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Podržavam prijedlog Hrvatskog knjižničarskog društva za tekst Članka 1., st. 1. te s tvrdnjom da se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima te se u potpunosti slažem s iznesenim obrazloženjem. Također, podržavam prijedlog da tekst Članka 1., st. 2 glasi „Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba“. Naime, svođenje knjižnice na građu znači zanemarivanje dijapazona djelatnosti koje knjižnice u suvremenom društvu obavljaju već desetljećima. Te su djelatnosti predmet brojnih dokumenata međunarodne i domaće stručne zajednice koji navode kako knjižnice doprinose razvoju pojedinaca i društava u kojima djeluju. Primjerice, IFLA-in i UNESCO-ov Manifest za narodne knjižnice ističe sljedeće: „Narodna knjižnica kao lokalni prilaz znanju osigurava osnovne uvjete za cjeloživotno učenje, neovisno odlučivanje i kulturni razvita pojedinaca i društvenih skupina.“ Ove rečenice, uz brojne druge međunarodne i domaće stručne dokumente, ukazuju na KNJIŽNIČNU DJELATNOST i njezinu važnost koja JEST od JAVNOG INTERESA ZA REPUBLIKU HRVATSKU. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe.
279 Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 23. (2) Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće. IZMJENA PRIJEDLOGA (2) Knjižnica u sastavu ima voditelja i Knjižnično vijeće sukladno čl. 22. ovog zakona. Voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Fakultativna iznimka od pravila da knjižnica u sastavu može i ne mora imati voditelja, a pogotovo da ne mora imati Knjižnično vijeće, odredbu čini besmislenom. Postojeći prijedlog s formulacijom: Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće, nije dobar za knjižnice u sastavu jer se tako organizacija i stručno vođenje knjižnice prepušta volji osnivača, odnosno ustanove u čijem se sastavu knjižnica nalazi. Formulacija koju predlažemo slična je formulaciji iz Zakona o knjižnicama iz 1997. čl. 28. (N.N. 105, 1997) koja se je u proteklom periodu pokazala značajnom za rad knjižnica u sastavu jer do donošenja ovog Zakona mnoge knjižnice u sastavu nisu uopće imale voditelja te je njihov rad bio prepušten osobama bez odgovarajućeg stručnog obrazovanja. Ovo je posebno važno za visokoškolske knjižnice jer se upravo na ovom stavku temelji pravo ravnatelja sveučilišne knjižnice da bude član senata sveučilišta, odnosno pravo voditelja fakultetske knjižnice da bude član fakultetskog vijeća (punopravni član s pravom glasa!). Djelomično prihvaćen Odredba brisana a člankom 22. je propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja čime je udovoljeno prijedlogu. A u odnosu na prijedlog da voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. Prijedlogu nije moguće udovoljiti jer je zakonima kojima se uređuje pravni oblik pravne osoba u čijem sastavu je knjižnica, već propisan i sastav tih upravnih tijela.
280 Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak. 13. Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. narodnu knjižnicu kao ustanovu te njezine podružnice na navedenom području IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA 3) Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti, koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ministrima predlaže Hrvatsko knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Hrvatsko knjižnično vijeće, AKO u njemu većinu članova čine stručnjaci iz područja knjižničarstva (što je ugroženo Prijedlogom), predlaže ministrima nacionalni plan razvitka knjižnica, s obzirom da postojeći Zakon u čl. 32. predviđa kako HKV kao stručno tijelo predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, što bi bio ekvivalent sadašnjem nazivu tog plana. Djelomično prihvaćen Prihvaćena primjedba vezano uz stavak 3. u dijelu vezano uz donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i Hrvatskog knjižničnog vijeća. Ne prihvaća se prijedlog da se nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti donose na prijedlog umjesto uz prethodno mišljenje s obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra.
281 Narodna knjižnica Virje I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. ZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti.
282 Narodna knjižnica Virje I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. 2) Knjižnica u sastavu ima voditelja i Knjižnično vijeće sukladno čl. 22. ovog zakona. Voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica Djelomično prihvaćen Odredba brisana a člankom 22. je propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja čime je udovoljeno prijedlogu. A u odnosu na prijedlog da voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. Prijedlogu nije moguće udovoljiti jer je zakonima kojima se uređuje pravni oblik pravne osoba u čijem sastavu je knjižnica, već propisan i sastav tih upravnih tijela.
283 Inja Cahun, dipl. knjižničarka I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. Čl. 51. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona, a ministar nadležan za znanost i obrazovanje donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona. Djelomično prihvaćen Regulirano drugim člankom te će standardi biti doneseni u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
284 Inja Cahun, dipl. knjižničarka I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. Članak 39. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41. a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku.
285 Inja Cahun, dipl. knjižničarka I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća i uzet će se u obzir prilikom pravilnika kojim se regulira matičnost a prema temeljnim postavkama koje definiraju obuhvat djelatnosti iz članka 36. stavka 2.
286 Narodna knjižnica Virje I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. 1 0 Članak 6 (1) treba glasiti: Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito: - nabavu knjižnične građe - stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima, te provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro - digitalizaciju knjižnične građe - izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala - sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu te protok informacija - poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora - kulturne, informacijske, obrazovne i znanstvene sadržaje i programe - vođenje dokumentacije o građi i korisnicima - provođenje bibliometrijskih istraživanja - prikupljanje statističkih podatka o knjižnici, njezinim uslugama i korištenju, fondu, prostoru i opremi, upravljanju, financiranju i izdacima te knjižničnom osoblju - druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. OBRAZLOŽENJE: Obveza je u Zakonu istaknuti osiguravanje jednakog prava pristupa na informaciju i knjižnične usluge svima, pa tako i korisnicima s posebnim potrebama. Knjižnice su pokretači i organizatori knjižničnih usluga i programa koji podupiru razvoj pojedinca i društva u cjelini. Izostavljena je suvremena zadaća izvođenja bibliometrijskih istraživanja, posebno kod praćenja znanstvene produkcije pojedinaca i institucija u visokom obrazovanju. Odabir građe važan je dio knjižničarskog posla, traži stručno znanje i treba biti spomenut. Korištenje knjižnične građe nije usluga knjižnice, nego aktivnost korisnika. Knjižnica daje građu na korištenje (posudba), odnosno osigurava pristup građi. Standard HRN ISO 2789:2014 – međunarodna knjižnična statistika definira područja prikupljanja statističkih podataka: knjižnice, usluge i korištenje, fond, pristup i oprema, upravljanje, financiranje i izdaci i knjižnično osoblje. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Dodano da knjižnična djelatnost obuhvaća čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro.Članak 6. stavak 1. podstavak 3. izmijenjen tako da glasi: - pružanje informacijskih usluga i davanje na korištenje knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu
287 Društvo knjižničara Karlovačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. Članak 7. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije, sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe u pojedinim vrstama knjižnica, a koji donosi ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. OBRAZLOŽENJE: U postojećem Zakonu postoji poglavlje X. ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE: članak 45. i 46., a takvo poglavlje odnosno poglavlje o zaštiti knjižnične građe uopće nije navedeno u nacrtu novoga Zakona. U ovom Prijedlogu Zakona zaštita knjižnične građe se spominje samo u: 1.) članku 1., stavak (2), 2.) članku 3., pod 2., 3.) članku 4. koji se odnosi na očuvanje knjižnične građe kao kulturnog dobra te u 4.) članku 7. u općenitom smislu Odredba je neprecizna, neke knjižnice smiju otpisati građu isključivo u iznimnim i posebnim okolnostima. Spojiti članak 4. i 7. te izdvojiti u posebnu glavu. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Odredbe članaka su po svom sadržaju uvrštene u odgovarajuće glave Zakona. Uzimajući u obzir Zakon o sustavu državne uprave, pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje savjetodavnog tijela (Hrvatsko knjižničarsko vijeće) jer savjetodavno tijelo nije dio sustava državne uprave.
288 Inja Cahun, dipl. knjižničarka I.OPĆE ODREDBE, KNJIŽNIČARSKI DJELATNICI Ova sekcija neadekvatno definira stručna knjižničarska zvanja niti se poziva na kakav drugi propis kojim su definirana stručna knjižničarska zvanja. Prijedlog iz 2014. detaljno opisuje i propisuje pojedine razine stručnih knjižničarskih zvanja. Ovdje se nigdje ne spominje i ne propisuje stručno usavršavanje djelatnika knjižnica, a koje je glavna nit vodilja suvremenih strategija i smjernice EU prilikom definiranja izgradnje društva znanja. Stručni ispiti kao i stjecanje viših knjižničarskih zvanja, kao i stalna stručna usavršavanja potpuno su izbačeni iz trenutno važećeg zakona, a zanemaren je i prijedlog iz 2014. godine. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno, članak 31. stavak 1. propisuje da su stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižnična zvanja odgovorni za obavljanje svih poslova u knjižnici a uvjeti i način njihova stjecanja propisuju se pravilnikom u skladu s razvojem struke i pravnom stečevinom.
289 Društvo knjižničara Karlovačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. Članak 6 (1) treba glasiti: Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito: - nabavu knjižnične građe - stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima, te provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro - digitalizaciju knjižnične građe - izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala - sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu te protok informacija - poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora - kulturne, informacijske, obrazovne i znanstvene sadržaje i programe - vođenje dokumentacije o građi i korisnicima - provođenje bibliometrijskih istraživanja - prikupljanje statističkih podatka o knjižnici, njezinim uslugama i korištenju, fondu, prostoru i opremi, upravljanju, financiranju i izdacima te knjižničnom osoblju - druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. OBRAZLOŽENJE: Obveza je u Zakonu istaknuti osiguravanje jednakog prava pristupa na informaciju i knjižnične usluge svima, pa tako i korisnicima s posebnim potrebama. Knjižnice su pokretači i organizatori knjižničnih usluga i programa koji podupiru razvoj pojedinca i društva u cjelini. Izostavljena je suvremena zadaća izvođenja bibliometrijskih istraživanja, posebno kod praćenja znanstvene produkcije pojedinaca i institucija u visokom obrazovanju. Odabir građe važan je dio knjižničarskog posla, traži stručno znanje i treba biti spomenut. Korištenje knjižnične građe nije usluga knjižnice, nego aktivnost korisnika. Knjižnica daje građu na korištenje (posudba), odnosno osigurava pristup građi. Standard HRN ISO 2789:2014 – međunarodna knjižnična statistika definira područja prikupljanja statističkih podataka: knjižnice, usluge i korištenje, fond, pristup i oprema, upravljanje, financiranje i izdaci i knjižnično osoblje. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Dodano da knjižnična djelatnost obuhvaća čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro.Članak 6. stavak 1. podstavak 3. izmijenjen tako da glasi: - pružanje informacijskih usluga i davanje na korištenje knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu
290 Inja Cahun, dipl. knjižničarka I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. Članak 7. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije, sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe u pojedinim vrstama knjižnica, a koji donosi ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. OBRAZLOŽENJE: U postojećem Zakonu postoji poglavlje X. ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE: članak 45. i 46., a takvo poglavlje odnosno poglavlje o zaštiti knjižnične građe uopće nije navedeno u nacrtu novoga Zakona. U ovom Prijedlogu Zakona zaštita knjižnične građe se spominje samo u: 1.) članku 1., stavak (2), 2.) članku 3., pod 2., 3.) članku 4. koji se odnosi na očuvanje knjižnične građe kao kulturnog dobra te u 4.) članku 7. u općenitom smislu Odredba je neprecizna, neke knjižnice smiju otpisati građu isključivo u iznimnim i posebnim okolnostima. Spojiti članak 4. i 7. te izdvojiti u posebnu glavu. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Odredbe članaka su po svom sadržaju uvrštene u odgovarajuće glave Zakona. Uzimajući u obzir Zakon o sustavu državne uprave, pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje savjetodavnog tijela (Hrvatsko knjižničarsko vijeće) jer savjetodavno tijelo nije dio sustava državne uprave.
291 Inja Cahun, dipl. knjižničarka I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. Članak 6 (1) treba glasiti: Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito: - nabavu knjižnične građe - stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima, te provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro - digitalizaciju knjižnične građe - izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala - sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu te protok informacija - poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora - kulturne, informacijske, obrazovne i znanstvene sadržaje i programe - vođenje dokumentacije o građi i korisnicima - provođenje bibliometrijskih istraživanja - prikupljanje statističkih podatka o knjižnici, njezinim uslugama i korištenju, fondu, prostoru i opremi, upravljanju, financiranju i izdacima te knjižničnom osoblju - druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. OBRAZLOŽENJE: Obveza je u Zakonu istaknuti osiguravanje jednakog prava pristupa na informaciju i knjižnične usluge svima, pa tako i korisnicima s posebnim potrebama. Knjižnice su pokretači i organizatori knjižničnih usluga i programa koji podupiru razvoj pojedinca i društva u cjelini. Izostavljena je suvremena zadaća izvođenja bibliometrijskih istraživanja, posebno kod praćenja znanstvene produkcije pojedinaca i institucija u visokom obrazovanju. Odabir građe važan je dio knjižničarskog posla, traži stručno znanje i treba biti spomenut. Korištenje knjižnične građe nije usluga knjižnice, nego aktivnost korisnika. Knjižnica daje građu na korištenje (posudba), odnosno osigurava pristup građi. Standard HRN ISO 2789:2014 – međunarodna knjižnična statistika definira područja prikupljanja statističkih podataka: knjižnice, usluge i korištenje, fond, pristup i oprema, upravljanje, financiranje i izdaci i knjižnično osoblje. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Dodano da knjižnična djelatnost obuhvaća čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro.Članak 6. stavak 1. podstavak 3. izmijenjen tako da glasi: - pružanje informacijskih usluga i davanje na korištenje knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu
292 Inja Cahun, dipl. knjižničarka I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. Članak 4., st. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Jedinstveni i rijetki knjižnični primjerci ili zbirke knjiga, novina, časopisa te pojedinačni primjerci i zbirke građe posebne vrste (rukopisi, kartografska građa, grafička građa, muzikalije, sitni tisak i druga građa) mogu imati status kulturnog dobra. Svojstvo knjižničnoga kulturnog dobra utvrđuje se temeljem kriterija starosti i rijetkosti te drugih kriterija za procjenu njegove umjetničke i znanstvene vrijednosti kao i društvene i povijesne važnosti. Katalozi/inventari, odnosno pojedinačni opisi ove knjižnične građe sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Godina nastanka je samo jedan od formalnih kriterija za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra – starost. Navedena godina 1850. međunarodno je uvriježena kao gornja granica za određivanje stare knjige. Uzima se zato što označava promjenu načina tiskanja knjiga – od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama itd. Stoga se ta godina ne može primijeniti na rukopise i 'drugu knjižničnu građu'. To bi značilo da se sve što je u knjižnicama, a nastalo je do 1850., automatski proglasi kulturnim dobrom. A kulturno dobro može biti i druga knjižnična građa novijeg datuma, npr. obvezni primjerak! Sukladno ovom prijedlogu obvezni primjerak namijenjen je korištenju i posudbi pa se izgubilo svojstvo arhivskog primjerka što je u suprotnosti sa Preporukama vijeća Europe iz 2000. g. Za takvu građu pri utvrđivanju svojstva kulturnog dobra moraju se primijeniti i drugi kriteriji osim njezine starosti. Iz svega proizlazi da se zakonom isključuje velika količina građe koja je kulturno dobro, ali kao takvo nije registrirana ili se pak nalazi u knjižnicama koje zakonodavac ne prepoznaje kao javne. Time je izravno ugrožena velika količina kulturne baštine koja se nalazi npr. u specijalnim knjižnicama (u ovom prijedlogu poznate kao knjižnice vjerskih zajednica) i nije dosad registrirana kao kulturno dobro (iako ima svojstva istog). Nadalje, u tijeku je javna rasprava o Prijedlogu Zakona i izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koji se u hitnom postupku (kao razlog je navedeno i donošenje ovog Zakona, koji se donosi u redovitoj proceduri i nije prošao javnu raspravu) usklađuje i s ovim Prijedlogom Zakona. U prijedlogu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predlaže se čl. 99a koji određuje se također odnosi samo na javne knjižnice, ponovo isključujući knjižničnu građu kao kulturno dobro kod drugih imatelja. Na kraju, niti je ovim Prijedlogom niti prijedlogom Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predviđeno izdvajanje više sredstava iz Državnog proračuna. Iz toga se postavlja pitanje na koji će način financirati iznimno skupi konzervatorski i restauratorski radovi na građi, kada trenutno nisu financirani ni postupci preventivne zaštite građe koja već je registrirano kulturno dobro. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen. Navedeni stavak je brisan iz članka 4. te je isti uređen među odredbama koje se tiču zaštite knjižnične građe. Ujedno je uz knjige i ostalu tiskanu građu (novine, časopisi, plakati i dr.) nastalu do 1850. godine, dodana i sva rukopisna građa javnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba kojima su osnivači Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u njihovom pretežitom vlasništvu, te je za iste određeno da imaju status kulturnog dobra.
293 Inja Cahun, dipl. knjižničarka I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. Brisati članak 3. i držati se UNESCO-vih, IFLA-inih, i drugih međunarodnih dokumenata iz područja knjižničarstva, standarda HRN ISO 2789 iz 2014. godine, usklađene i općeprihvaćene knjižničarske terminologije u RH, te u ovom članku definirati pojmove vrste knjižnica i stručne knjižničarske djelatnike. Digitalna knjižnica, digitalizacija i autorska prava trebaju se regulirati posebnom glavom zakona, vodeći pri tome računa i o ozakonjenju prakse koja postoji te uzeti u obzir da su pojedine europske zemlje već u zakon ugradile iznimku po pitanju autorskih prava za knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Veliki broj definicija pogrešan je ili neprikladan. U cilju postizanja jednoznačnosti i izbjegavanja mogućih nesporazuma potrebno je dodati i nove definicije (v. i članak 8.). „U smislu ovoga zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja...“ - ne može se zakonom odrediti značenje pojmova; pojmove u knjižničarstvu definiraju UNESCO-vi, IFLA-ini međunarodni dokumenti, postojeća tradicija knjižničarske terminologije u RH kakva se koristi u obrazovanju knjižničara i knjižničarskoj praksi, te međunarodni i u Hrvatskoj prihvaćeni standard HRN ISO 2789 iz 2014. godine. Uvođenje pojma „knjižnica vjerske zajednice“ nepotrebno je, s obzirom da su i prema važećem zakonu one svrstane u specijalne knjižnice. Isticanje na ovaj način, u najmanju ruku, ima prizvuk diskriminacijskog obilježavanja, a povlači za sobom konotaciju da i ostale knjižnice mogu zatražiti posebno „izdvajanje“, npr. knjižnice nacionalnih manjina, institutske knjižnice itd. Klasifikacija knjižnica koja se donosi u tekstu direktno je suprotna UNESCO-ovoj klasifikaciji i definiciji npr. visokoškolskih knjižnica (v. Classification of libraries u: http://portal.unesco.org/en/ev.php-URL_ID=13086&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html). Ne može zakon izmišljati klasifikacije ni definicije knjižnica! Valjda radi toga nisu ni navedeni izvori za definicije i nazivlje/terminologiju. Posve izostaju odredbe o e-knjizi, e-čitanju, e-posudbi, e-učenju, repozitorijima… U ocjeni stanja zakona spominje se potreba reguliranja digitalizacije, repozitorija digitalne građe, obveznog primjerka, predlagatelj je propustio regulirati materiju koju je naveo u ocjeni stanja i članku 3 – digitalne knjižnice. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojem su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. Definicija knjižnice vjerske zajednice više nije predviđena člankom 3. Zakona.
294 Inja Cahun, dipl. knjižničarka I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. Članak 3. Zašto se u ovome članku definiraju pojedine vrste knjižnica kada se one kao takve opisuju u dijelu Organizacija knjižnica pod člancima 8, 9 i 10.? Ako je već potrebno opisivati fond pojedine knjižnice ostaje nedorečeno kakvi su fondovi nacionalne, narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. Nedostaju opisi općenitih pojmova koji su navedeni u prijedlogu Zakona iz 2014. god. : Depozitarna knjižnica, koja se spominje kasnije u Zakonu, ali niti postoji niti je u ovome dijelu definirana. Obvezi primjerak nije definiran, a navodi kasnije u Zakonu samo uz opis svrhe prikupljanja, ali nije definirano tko je dužan slati obvezni primjerak i što se sve pod njime podrazumijeva. Definicija digitalne knjižnice nije ispravna jer ona nije skup zbirki već može biti zbirka sama po sebi te uopće nije definiran način izgradnje digitalnog fonda kao ni vrsta sadržaja koja se prikuplja. Bolja je formulacija iz prijedloga Zakona 2014.: online zbirka digitalnih objekata provjerene kvalitete i njihovih metapodataka, koji su izrađeni ili prikupljeni i kojima se upravlja u informacijskom sustavu digitalne knjižnice u skladu s međunarodno prihvaćenim načelima za izgradnju digitalne zbirke koja je dostupna na smislen i održiv način, te podržava usluge neophodne za dohvaćanje i iskorištavanje njezina sadržaja. Nije definirana ni matična djelatnost koja se spominje kroz razne članke i razne sekcije Zakona. Osnivač knjižnice u smislu zakona nije definiran, a spominje se kroz gotovo cijeli Zakon. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U članak 3. dodana je definicija obveznog primjerka a definicija digitalne knjižnice je izmijenjena. Međutim, osnivači knjižnica su već definirani i razrađeni unutar glave 3. Nacrta prijedloga zakona kojom se razrađuje organizacija knjižnica. Isto tako, opće poznata činjenica među nakladnicima, kao obveznicima dostave obveznog primjerka te u općenito knjižničarskoj struci je da je depozitna knjižnica, knjižnica u kojoj se čuva obvezni primjerak stoga istu nije bilo potrebno dodatno izdvajati kao definiciju u članku 3. Nacrta prijedloga zakona.
295 Inja Cahun, dipl. knjižničarka I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. Članak 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti koja se obavlja kao javna služba - uređuje tko obavlja knjižničnu djelatnost i na koji način se obavlja knjižnična djelatnost - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, odgoja i obrazovanja, znanosti, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencija za razvoj demokracije, gospodarstva, znanosti i sudjelovanje u informacijskom društvu - osigurava nadzor nad radom knjižnica koje u okviru matične djelatnosti provodi matična knjižnica nadležna za određenu vrstu knjižnica - knjižnice povezuju u knjižnični sustav Republike Hrvatske te se time osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija krajnjim korisnicima. OBRAZLOŽENJE: Zakonom se treba odrediti način obavljanja djelatnosti i tko obavlja djelatnost, tj. vrste knjižnica. Knjižnična djelatnost potiče i razvoj znanosti i upravo je znanost jedna od ključnih društvenih aktivnosti u čijem radu sudjeluje i knjižnica kao potpora stručnom, znanstvenom i znanstveno-istraživačkom radu. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Člankom 2. uređuje se svrha Zakona i osnovne smjernice kojima se postiže svrha Zakona, dok su navedeni prijedlozi detaljno uređeni u daljnjem tekstu Zakona. U podstavku 2. dodano da se ovim Zakonom potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja znanosti.
296 Inja Cahun, dipl. knjižničarka I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. U članku 1. st. 2. stoji kako je samo knjižnična GRAĐA od interesa za RH, a ne kao u čl. 2. sadašnjeg zakona, u kojem je knjižnična DJELATNOST od interesa za RH. Također, u tekstu je samo posredno, ostala odredba koja je u čl. 2, st. 1 postojećeg Zakona jasno navedena kako se knjižnična djelatnost obavlja kao javna služba: Članak 2. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1, st,. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti : Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. OBRAZLOŽENJE: U čl. 2. Prijedloga doduše objašnjeno je da se zakonom “....-osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe”, što doduše može i tako posredno biti navedeno, ali upravo stoga se i može neposredno naglasiti u čl. 1. No, to je bitno zato što, ako i sam Prijedlog nedvojbeno priznaje javnu službu kao zakonom normiranu činjenicu, onda pravno gledano i sama djelatnost MORA biti od interesa za RH. Jer pojam javne službe (dakle one koja je posebno uređena normama upravnog prava) u pravnom smislu je definiran kao djelatnost koju društvo smatra toliko važnom da je podvrgava posebnom pravnom uređenju i da se radi o službi koja ima posebnu važnost za ostvarenje određenih interesa društvene zajednice (opći, javni interes). Tako sam pojam javne službe, kao i sadržaj knjižnične djelatnosti koji je reguliran u čl. 6. i postojećeg Zakona i Prijedloga, čine cjelokupnu knjižničnu djelatnost, neizostavno kao djelatnost od interesa za RH. Zbog te činjenice, postojeći pravni sustav u raznim poljima, od zakona do pravilnika, već je knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama dao različite pravne povlastice u svrhu ostvarenja tog interesa, od određenih autorskopravnih iznimki, prava prikupljanja osobnih podataka bez posebne privole, definiranja specifičnih uloga knjižnica u obrazovnom i kulturnom sustavu i takva degradacija temeljne svrhe knjižnica imala bi ne samo materijalne posljedice po budućnost i daljnje kodificiranje društvene uloge knjižnica, nego i teško izbrojive konzekvence na pravnu organizaciju i funkcioniranje postojećih društvenih djelatnosti, sve do temeljnih ljudskih prava građana. Ukratko, javnu službu (koja je i u Prijedlogu ostavljena) neke djelatnosti mora pratiti i javni interes kao od nje neodvojiva činjenica, koja se NE može svesti samo na građu, koja je tek puka materijalna podloga za djelatnost i javni interes. Javni interes izlazi iz djelatnosti i zbog njega djelatnost u različitim njezinim konkretiziranim oblicima uživa dodatnu pravnu zaštitu. U vezi dvojbi oko razine propisa kojim se to rješava, upravo se zakonom propisuje takav javni interes, kao u mnogim drugim slučajevima, poput Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i dr. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe.
297 Inja Cahun, dipl. knjižničarka I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Knjižnična djelatnost obuhvaća rad s knjižničnom građom, ali obuhvaća i sve druge aktivnosti i sadržaje, službe i usluge koje potiču razvoj kulture čitanja, pismenosti, obrazovanja i informiranosti u društvu, i to u radu sa svim članovima društva bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Već odavno je potvrđena uloga i snaga knjižnične djelatnosti u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti su njezini stručni djelatnici. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku.
298 Inja Cahun, dipl. knjižničarka PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Dio 3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći potrebno je izmijeniti i dopuniti: - u kontekstu zakona, ne govori se o „posljedicama“ zakona, nego o „učincima“ - 1850. godine nije se promijenio način tiskanja, a posebno nije ručno tiskanje ustupilo mjesto strojnom, nego se promijenila tehnologija proizvodnje papira i počeo se proizvoditi lakše uništivi kiseli papir (veće kiselosti nego do tada); stoga godinu 1850. ne treba naglašavati, a posebno ne s obrazloženjem koje je napisano - dodati: „status kulturnog dobra svim arhivskim primjercima svih publikacija koje pripadaju korpusu Croatica – nacionalna zbirka“ - opet se govori o „sadržaju“ djelatnosti - „propisat će se… Upisnik knjižnica“. Upisnik knjižnica već postoji! - uvodi se dihotomija „javne knjižnice“ i „knjižnice u sastavu“: znači li to da knjižnice u sastavu nisu javne? Postoje samostalne knjižnice i knjižnice u sastavu. - ponavlja se sve iz poglavlja 2., a što je već sada regulirano postojećim Zakonom o knjižnicama iz 1997. Djelomično prihvaćen Prihvaćen je prijedlog koji se odnosi na uređenje statusa Croatice - nacionalne zbirke, dok je 1850. godina dogovorena sa Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u zagrebu kao krovnom knjižnicom knjižničarskog sustava Republike Hrvatske.
299 Iva Grisogono PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Iva Grisogono U potpunosti podržavam primjedbe uz novi Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti Stručnog odbora Hrvatskoga knjižničarskog društva i nadam se da ćete uvažiti glas struke. ZAKLJUČNA ODREDBA Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručni odbor HKD-a traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke. UVODNI DIO TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA I KRATAK RAZLOG ZAŠTO ODBACITI ILI PROMIJENITI II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. 1. Zašto nije naveden osnovni motiv predlagača kako bi i iz tog stava nastali problem bio transparentnije raspravljen, kao što je naveden u prijedlogu Zakona o muzejima Također, zbog navedenih procesa javila se nužnost usklađenog postupanja sa muzejskom, arhivskom i knjižničnom građom. OBRAZLOŽENJE Neka se nepovoljna rješenja iz jednog zakona preslikavaju na ostala dva i to je potrebno transparentno navesti. Tako se npr. iz Prijedloga Zakona o muzejima na ostale zakone preslikava situacija: „Zakonom o muzejima iz 2015. proširen je popis stručnog osoblja u muzejima u obavljanju muzejske djelatnosti za što nije postojala podrška stručne javnosti. Također, navedena zvanja nisu zaživjela u praksi kao specifičnost muzejske djelatnosti. Ali, u Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisana su knjižnična zvanja i nikakvih prijepora u svezi toga nema, niti ih je bilo. No, unatoč tomu, iz sva tri zakona (Arhivi, Knjižnice, Muzeji) stručna zvanja su izbačena i propisivat će se pravilnicima. 2. KOMENTAR PRIJEDLOGA ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI S OBZIROM NA DJELOKRUG HRVATSKE KNJIŽNICE ZA SLIJEPE Smatramo da se pitanje statusa Hrvatske knjižnice za slijepe treba razjasniti i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Naime, Hrvatska knjižnica za slijepe, iako javna ustanova u kulturi čiju djelatnost financira Ministarstvo kulture, nije razvrstana u upisnik knjižnica pri Ministarstvu kulture. Zbog specifičnosti i ključne uloge koju knjižnica zauzima s obzirom na proizvodnju i distribuciju građe u pristupačnim formatima predlažemo da joj se dodijeli status matičnosti koji bi bio posebno istaknut i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. U nastavku ćemo pobrojati činjenice i navesti prijedlog statusa te sukladno tome prokomentirati Prijedlog zakona. Činjenice o Hrvatskoj knjižnici za slijepe: Hrvatska knjižnica za slijepe javna je ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou preko 50 godina pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. U ime Republike Hrvatske osnivačka prava obavlja Vlada Republike Hrvatske. Sredstva osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Hrvatska knjižnica za slijepe sastoji se od posudbenog odjela, odjela za proizvodnju zvučnih izdanja i tiskare za brajicu. Budući da sama proizvodi svoj fond u pristupačnim formatima (brajica, zvučna knjiga i strojno čitljivi oblici), 80% osoblja čine osobe koje nisu knjižničarske struke. Po sadržaju je fond knjižnice identičan fondu narodnih knjižnica ali je po formi specifičan. Uključena je u rad međunarodne Sekcije knjižnica koje pružaju usluge osobama kojima standardni tisak nije čitljiv (Libraries serving persons with print disabilities section) pri IFLA-i. Slijedom toga njezine su posebne zadaće: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s prije svega narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi U listopadu ove godine će Ugovor iz Marakeša stupiti na snagu što će predstavljati prijeloman trenutak za proizvodnju i razmjenu građe u pristupačnim formatima na nacionalnom ali prije svega međunarodnom nivou. Hrvatska knjižnica za slijepe će se uključiti u međunarodnu platformu i steći u okviru Ugovora iz Marakeša status ovlaštenog subjekta. PRIJEDLOG STATUSA: Hrvatska knjižnica za slijepe nije specijalna knjižnica već zaslužuje status matične narodne knjižnice za osobe kojima standardni tisak nije čitljiv (u svijetu knjižnice poput Hrvatske knjižnice za slijepe imaju status nacionalne ili narodne knjižnice za osobe kojim standardni tisak nije čitljiv ili pak institucije koja na nacionalnom nivou pruža usluge osobama kojim standardni tisak nije čitljiv). U skladu s time Hrvatska knjižnica za slijepe bi trebala biti repozitorij građe proizvedene u pristupačnim formatima, brinuti o politici proizvodnje i distribucije dotične građe, te razvoju usluga i standarda za korisnike kojima standardni tisak nije čitljiv. Imajući sve navedeno na umu, predlažemo da se u Prijedlogu Zakona uvrsti i istakne zasebnim člankom status i djelokrug Hrvatske knjižnice za slijepe kako slijedi: Članak... (1) Hrvatska knjižnica za slijepe je javna ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. (2) Hrvatska knjižnica za slijepe središnja je knjižnica za knjižnične usluge namijenjene osobama kojima standardni tisak nije čitljiv. (3) Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. (4) Sredstva za rad osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Članak ... Zadaće Hrvatska knjižnice za slijepe su: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi - okupljanje obveznog primjerka građe proizvedene u pristupačnim formatima na području Republike Hrvatske - praćenje programa proizvodnje pristupačnih formata na području Republike Hrvatske - obavljanje drugih zadaća predviđenih drugim propisima i Statutom Hrvatske knjižnice za slijepe 3. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U razdoblju od donošenja Zakona o knjižnicama (Narodne novine, broj 105/97., 5/98., 104/00. i 69/09. ) do danas nije bilo većih izmjena u tekstu Zakona. U navedenom razdoblju došlo je do znatnih promjena u društvu koje su se dogodile pod snažnim utjecajem novih tehnologija i novih oblika komuniciranja stoga određene vrste djelovanja knjižnica, njihove službe i usluge (poput digitalizacije, prikupljanja digitalnih matrica, organizacije online usluga, osnutak i upravljanje repozitorijima digitalne građe, zaštita baštine u digitalnom okruženju) nisu ni mogle biti obuhvaćene postojećim Zakonom jer se u vrijeme njegova donošenja nisu još pojavile ili su bile tek na samim počecima razvoja. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Trenutno važeći Zakon o knjižnicama je jasnije strukturiran i napisan, pa bi bilo poželjnije u njega dodati odredbe vezane uz novosti u poslovanju knjižnica. Stoga smatramo da nema potrebe mijenjati cijeli Zakon. OBRAZLOŽENJE U „Ocjeni stanja“ opravdano se naglašava da su se u proteklih 20-tak godina dogodile velike promjene u struci pod utjecajem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, što se ilustrira pojavom digitalizacije, digitalnih matrica, elektroničkih usluga (za njih se koristi pojam „online usluga“), digitalnih repozitorija… Međutim, u samom tekstu zakona, neke od tih novina se uopće ne spominju ili se spominju samo sporadično. Primjerice, za digitalizaciju knjižnične građe navodi se da se mora standardizirati, no ne navodi se tko će donijeti taj standard. Isto tako, navodi se „zaštita baštine u digitalnom okruženju“ kao jedna od novosti nastalih pod utjecajem novih tehnologija, a kasnije se u Prijedlogu zakona potpuno izbacuje poglavlje o zaštiti knjižnične građe (prema trenutno važećem zakonu, čl. 45. i 46.)… 4. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Odredbe o slobodnom pristupu informacijama i javnom pristupu mreži, zaštiti privatnosti i poštivanju autorskog i srodnih prava, digitalizaciji i digitalnoj knjižnici, međuknjižničnoj posudbi, obveznom primjerku elektroničkih publikacija te o stalnom stručnom usavršavanju su neke od odredbi koje je potrebno na odgovarajući način unijeti u Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Slažemo se, ali te odredbe u sam Zakon nisu unesene na odgovarajući način. Stoga je potrebno u tekst Zakona unijeti jasne odredbe u svim segmentima koji se navode u tekstu. 5. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalnopravno mogući. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE Neistinita je tvrdnja kako sadašnjim zakonom nije omogućen rad svim vrstama knjižnica. Neovisno o tome tko im je osnivač, osoba iz javne ili privatne sfere, sve su knjižnice u sadašnjem Zakonu omogućene, jedino što su funkcionalno usklađene, kroz opće odredbe o organizaciji knjižnica iz glave i postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. S obzirom da su u Upisnik knjižnica https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=202&pregled=1 (odaberi: „specijalne“) prema Pravilniku o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (NN 139/98, 25/17) upisane i mnoge knjižnice vjerskih zajednica i to kao tip knjižnice: „U sastavu“, Vrsta knjižnice: „specijalna“ neispravno je navoditi vjerske zajednice ili specijalne knjižnice kao jedan od razloga za donošenje tih promjena niti ih je potrebno isticati. Sve te knjižnice već su zakonito registrirane u upisnik prema pravilniku i čl. 8. Zakona, od mnogih samostanskih do raznih vrsta specijalnih knjižnica u sastavu trgovačkih društava (Belišće d.d., Podravka, Saponia itd.) Nepotrebnom podjelom knjižnica na "javne" i "privatne" (jer se ona i danas podrazumijeva), umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11., st. 2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Oni koji se žele baviti komercijalnom djelatnošću trgovanja informacijama putem trgovačkih društava ili drugih oblika koji su posebno i jasno formalnopravno regulirani drugim zakonima (o trgovačkim društvima, o zadrugama…) i danas to mogu i rade u više primjera (npr. informacijski servisi poput IUS Info), samo takva samostalna društva ni po čemu nisu, niti moraju, a po nekim drugim propisima koji reguliraju komercijalne djelatnosti sve do propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, niti ne mogu biti knjižnice. U gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Predloženi tekst zakona kojim ravnatelji javnih knjižnica nisu nužno osobe s iskustvom u knjižničarstvu, a za ostale vrste knjižnica nisu niti propisana zvanja za ravnatelje – takvim tekstom zakona se ne doprinosi razvoju knjižnične djelatnosti utemeljene na standardima nego se djelatnost ovim zakonom naprotiv unazađuje. Naime, niti u sastavu Hrvatskog knjižničnog vijeća niti u sastavu stručnih vijeća knjižnica s više od 5 zaposlenih nije nužno da većinu članova čine stručni knjižnični djelatnici koji su jedini osposobljeni za provođenje standarda. Preslikavanje situacije iz muzeja, kako je navedeno u Prijedlogu Zakona o muzejima: „- jačanje upravljačke uloge ravnatelja muzeja propisivanjem uvjeta pri izboru ravnatelja za zanimanja izvan muzejske struke“ odnosi se na muzeje, ali ne i na knjižnice, jer to nisu iste vrste ustanova. Dobro upravljanje knjižnicama je usko povezano uz posjedovanje stručnih knjižničarskih znanja (dobivenih kroz formalnu edukaciju i polaganje stručnog ispita te naročito uz iskustvo rada u knjižnicama). 6. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U postupku izrade Zakona potrebno je uzeti u obzir Preporuke Vijeća Europe i druge međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili navesti: Preporuke Vijeća Europe i druge relevantne međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci koji su uzeti u obzir prilikom izrade ovog teksta. OBRAZLOŽENJE Nigdje nisu navedeni da li su i koji od ovdje spomenutih vrsta dokumenta uzeti u obzir pri izradi ovog Zakona. Naprotiv, u nekim važnim područjima koja se reguliraju Zakonom međunarodni dokumenti važni za knjižničarsku struku nisu uzeti u obzir, već se postupalo upravo suprotno načelima međunarodnih dokumenata, npr. međunarodna klasifikacija vrsta knjižnica i obvezni primjerak. 7. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini djelovalo je 1768 knjižnica s 4066 zaposlenih djelatnika, od kojih je njih 3380 zaposleno na stručnim poslovima. Od ukupnog broja knjižnica samostalno je 169 knjižnica, 100 knjižnica je u sastavu drugih knjižnica, a 1499 knjižnica u sastavu je ustanova/poduzeća. Prema vrsti knjižnica: 1 nacionalna knjižnica (300 zaposlenika), 7 sveučilišnih (174 zaposlenika), 118 knjižnica na visokim učilištima (332 zaposlenika), 2 općeznanstvene (48 zaposlenika), 146 specijalnih knjižnica (223 zaposlenika), 277 narodnih knjižnica (1660 zaposlenika), 858 osnovnoškolskih knjižnica (919 zaposlenika) i 359 srednjoškolskih knjižnica (410 zaposlenika). Članova knjižnica bilo je 1 309 484 , a od ukupno korištene knjižnične građe ( 11 492 797 jedinica) najviše su se koristile knjige i brošure (68,6%) te novine (18,13%). Najviše se građe koristi u narodnim knjižnicama (40,91%). IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Navedena je statistika, ali ne i ocjena stanja, kako je navedeno u naslovu, stoga je potrebno izvesti ocjene na temelju svega navedenog u ovom poglavlju. 8. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 2. Osnovna pitanja koja se uređuju predloženim Zakonom Predloženim Zakonom uređuju se sljedeće: - određuje se značenje pojedinih pojmova u Zakonu - utvrđuje se status kulturnog dobra za jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu javnih knjižnica nastalu do 1850. godine, a katalozi nabrojene knjižnične građe javnih knjižnica postaju sastavni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske - uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti te zaštita, revizija i otpis knjižnične građe - uređuju se vrste knjižnica, uvjeti za osnivanje knjižnica, Upisnik knjižnica, statusne promjene i prestanak rada knjižnica - uređuje se ustroj i upravljanje knjižnicama te se propisuje da javna knjižnica ima upravno vijeće, ravnatelja i stručno vijeće te se uređuje ustroj i upravljanje knjižnicom u sastavu - precizira se status Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, njezine zadaće te ustroj i upravljanje - uređuju se sredstva za rad knjižnica te se propisuje financiranje redovne djelatnosti i posebnih programa i zadaća knjižnice - propisuje se način uređenja stjecanja stručnih zvanja djelatnika u knjižnici - uređuje se Knjižnični sustav Republike Hrvatske te matična djelatnost - propisuje se obveza donošenja Nacionalnog plana razvitka knjižnične djelatnosti, standardi i preporuke za rad knjižnica - uređuje se osnivanje, zadaće, sastav i djelovanje Hrvatskog knjižničnog vijeća - propisuje se obuhvat, svrha prikupljanja i postupanje s obveznim primjerkom te dostava i prikupljanje obveznog primjerka online publikacija - uređuje se nadzor nad stručnima radom knjižnica te nadzor nad provedbom Zakona - uređuju se prekršajne odredbe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Potrebno je usklađenje prema IFLA-inim smjernicama i relevantnim međunarodnim i domaćim dokumentima. Isto tako, bilo bi za očekivati da se ovdje istaknu problemi uočeni u Ocjeni stanja. Osim toga, dio ovdje opisanih rješenja razlikuje se od onih u tekstu zakona, npr. financiranje redovne djelatnosti, koja se u tekstu zakona uopće ne spominje. Potrebno je uvesti i držati se svjetski prihvaćene klasifikacije knjižnične djelatnosti. OBRAZLOŽENJE: Potrebno je držati se UNESCO-vih, tj. IFLA-inih međunarodnih dokumenata i postojeće tradicije knjižničarske terminologije u RH. U dijelu: „Uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti“ neprimjerena je formulacija „sadržaj“. Zakonom se uređuje knjižnična djelatnost, a sadržaj, revizija i otpis tematika su pravilnika, a ne zakona. Uvodi se nejasan pojam „javna knjižnica“. „Precizira se status NSK“: znači li to da se misli na posebni zakon o NSK? Značenjem pojmova, na način kako se navodi u Prijedlogu Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, ne definiraju se knjižnice iz sustava obrazovanja i znanosti (školske i visokoškolske knjižnice) koje su zbirno gledajući najbrojnije vrste knjižnica prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini. Nisu obuhvaćeni mnogi važni pojmovi, npr. depozitarna knjižnica. Ne vidi se primjena ijednog međunarodnog dokumenta namijenjenog knjižničarskoj struci. 9. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći ¬- uredit će se sadržaj knjižnične djelatnosti ¬ odredit će se status kulturnog dobra i pripadajuća zaštita staroj tiskanoj građi koja je nastala do 1850. godine, a koja godina označava promjenu načina tiskanja knjiga od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama i slično ¬ katalozi javnih knjižnica u koje je upisana knjižnična građa koja ima status kulturnog dobra postat će sastavni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske ¬ uredit će se dodatno određena područja knjižnične djelatnosti, zaštita građe, digitalizacija građe, revizija i otpis građe te obveza prikupljanja i obrade statističkih podataka kao i obvezni primjerak ¬-propisat će se vrste knjižnica, uvjeti za osnivanje knjižnica, Upisnik knjižnica, statusne promjene i prestanak rada knjižnica i omogućiti fizičkim i pravnim osobama osnivanje knjižnica ¬-uredit će se ustroj i upravljanje javnim knjižnicama i knjižnicama u sastavu pravnih osoba ¬-precizirat će se status Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i njezine zadaće u okviru Knjižničnog sustava Republike Hrvatske - uredit će se sredstva za rad knjižnica, financiranje redovne djelatnosti i posebnih programa knjižnice ¬ propisat će se stjecanje stručnih zvanja za stručne djelatnike u knjižnicama ¬ uredit će se Knjižnični sustav Republike Hrvatske te matična djelatnost ¬-uvest će se obveza donošenja nacionalnog plana razvitka knjižnične djelatnosti, standarda i preporuka za rad knjižnica -¬ propisat će se osnivanje, zadaće, sastav i djelovanje Hrvatskog knjižničnog vijeća -¬ propisat će se obuhvat, svrha prikupljanja i postupanje s obveznim primjerkom te dostava i prikupljanje obveznog primjerka online publikacija -¬ propisat će se nadzor nad stručnim radom knjižnica te nadzor nad provedbom Zakona – ¬ uredit će se prekršajne odredbe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA - u kontekstu zakona, ne govori se o „posljedicama“ zakona, nego o „učincima“ - 1850. godine nije se promijenio način tiskanja, a posebno nije ručno tiskanje ustupilo mjesto strojnom, nego se promijenila tehnologija proizvodnje papira i počeo se proizvoditi lakše uništivi kiseli papir (veće kiselosti nego do tada); stoga godinu 1850. ne treba naglašavati, a posebno ne s obrazloženjem koje je napisano - dodati: „status kulturnog dobra svim arhivskim primjercima svih publikacija koje pripadaju korpusu Croatica – nacionalna zbirka“ - opet se govori o „sadržaju“ djelatnosti - „propisat će se… Upisnik knjižnica“. Upisnik knjižnica već postoji! - uvodi se dihotomija „javne knjižnice“ i „knjižnice u sastavu“: znači li to da knjižnice u sastavu nisu javne? Postoje samostalne knjižnice i knjižnice u sastavu. - ponavlja se sve iz poglavlja 2., a što je već sada regulirano postojećim Zakonom o knjižnicama iz 1997. 10. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: „Nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu“ – to znači: ovaj zakon ne kani uvesti ništa što već ne postoji u hrvatskom knjižničarstvu, ali može ostaviti takve posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta (ukidanje instituta obveznog primjerka sveučilišnih knjižnica u postojećem sustavu). Kakav razvoj djelatnosti Zakon planira i podržava, ako ne kani u nju investirati sredstva? O kojemu razvoju djelatnosti onda uopće može biti govora? Istovremeno, očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva ... PRIJEDLOG Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti I. OPĆE ODREDBE 11. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1….(1) Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, vrste knjižnica, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Knjižnična djelatnost obuhvaća rad s knjižničnom građom, ali obuhvaća i sve druge aktivnosti i sadržaje, službe i usluge koje potiču razvoj kulture čitanja, pismenosti, obrazovanja i informiranosti u društvu, i to u radu sa svim članovima društva bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Već odavno je potvrđena uloga i snaga knjižnične djelatnosti u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti su njezini stručni djelatnici. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. 12. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1….(2) Knjižnična građa od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. U članku 1. st. 2. stoji kako je samo knjižnična GRAĐA od interesa za RH, a ne kao u čl. 2. sadašnjeg zakona, u kojem je knjižnična DJELATNOST od interesa za RH. Također, u tekstu je samo posredno, ostala odredba koja je u čl. 2, st. 1 postojećeg Zakona jasno navedena kako se knjižnična djelatnost obavlja kao javna služba: Članak 2. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1, st,. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti : Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. OBRAZLOŽENJE: U čl. 2. Prijedloga doduše objašnjeno je da se zakonom “....-osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe”, što doduše može i tako posredno biti navedeno, ali upravo stoga se i može neposredno naglasiti u čl. 1. No, to je bitno zato što, ako i sam Prijedlog nedvojbeno priznaje javnu službu kao zakonom normiranu činjenicu, onda pravno gledano i sama djelatnost MORA biti od interesa za RH. Jer pojam javne službe (dakle one koja je posebno uređena normama upravnog prava) u pravnom smislu je definiran kao djelatnost koju društvo smatra toliko važnom da je podvrgava posebnom pravnom uređenju i da se radi o službi koja ima posebnu važnost za ostvarenje određenih interesa društvene zajednice (opći, javni interes). Tako sam pojam javne službe, kao i sadržaj knjižnične djelatnosti koji je reguliran u čl. 6. i postojećeg Zakona i Prijedloga, čine cjelokupnu knjižničnu djelatnost, neizostavno kao djelatnost od interesa za RH. Zbog te činjenice, postojeći pravni sustav u raznim poljima, od zakona do pravilnika, već je knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama dao različite pravne povlastice u svrhu ostvarenja tog interesa, od određenih autorskopravnih iznimki, prava prikupljanja osobnih podataka bez posebne privole, definiranja specifičnih uloga knjižnica u obrazovnom i kulturnom sustavu i takva degradacija temeljne svrhe knjižnica imala bi ne samo materijalne posljedice po budućnost i daljnje kodificiranje društvene uloge knjižnica, nego i teško izbrojive konzekvence na pravnu organizaciju i funkcioniranje postojećih društvenih djelatnosti, sve do temeljnih ljudskih prava građana. Ukratko, javnu službu (koja je i u Prijedlogu ostavljena) neke djelatnosti mora pratiti i javni interes kao od nje neodvojiva činjenica, koja se NE može svesti samo na građu, koja je tek puka materijalna podloga za djelatnost i javni interes. Javni interes izlazi iz djelatnosti i zbog njega djelatnost u različitim njezinim konkretiziranim oblicima uživa dodatnu pravnu zaštitu. U vezi dvojbi oko razine propisa kojim se to rješava, upravo se zakonom propisuje takav javni interes, kao u mnogim drugim slučajevima, poput Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i dr. 13. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1 (3)…. DOPUNA PRIJEDLOGA U čl. 1. dodati stavak 3. koji glasi: Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. 14. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 2…. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencije za razvoj demokracije, gospodarstva i sudjelovanje u informacijskom društvu - utvrđuju načini financiranja knjižnične djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti koja se obavlja kao javna služba - uređuje tko obavlja knjižničnu djelatnost i na koji način se obavlja knjižnična djelatnost - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, odgoja i obrazovanja, znanosti, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencija za razvoj demokracije, gospodarstva, znanosti i sudjelovanje u informacijskom društvu - osigurava nadzor nad radom knjižnica koje u okviru matične djelatnosti provodi matična knjižnica nadležna za određenu vrstu knjižnica - knjižnice povezuju u knjižnični sustav Republike Hrvatske te se time osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija krajnjim korisnicima. OBRAZLOŽENJE: Zakonom se treba odrediti način obavljanja djelatnosti i tko obavlja djelatnost, tj. vrste knjižnica. Knjižnična djelatnost potiče i razvoj znanosti i upravo je znanost jedna od ključnih društvenih aktivnosti u čijem radu sudjeluje i knjižnica kao potpora stručnom, znanstvenom i znanstveno-istraživačkom radu. 15. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 3…. U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja: 1. knjižnična djelatnost je stručno i sustavno djelovanje u cilju izgradnje i sređivanja knjižnične građe te osiguravanja pristupa umjetničkim, znanstvenim i stručnim djelima i informacijama, kako bi se zadovoljile kulturne, informacijske i obrazovne potrebe pojedinaca i skupina te podupirao razvoj društva u cjelini 2. knjižnica je pravna osoba ili ustrojstvena jedinica pravne osobe (knjižnica u sastavu) koja organizira i pruža javnosti kulturne, informacijske i obrazovne usluge zasnivajući ih na sustavnom odabiru, prikupljanju, stručnoj obradi, pohranjivanju, zaštiti i davanju na korištenje knjižnične građe te slobodnom pristupu izvorima informacija 3. javna knjižnica je neprofitna pravna osoba kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave 4. privatna knjižnica je knjižnica kojoj je osnivač druga pravna ili fizička osoba 5. knjižnica vjerske zajednice je knjižnica koja posjeduje knjižničnu građu vjerske zajednice dostupnu javnosti 6. pokretna knjižnica je knjižnična usluga koja se pruža putem prijevoznog sredstva svim korisnicima koji žive na udaljenim područjima 7. digitalna knjižnica je skup digitalnih knjižničnih zbirki i usluga dostupnih korisnicima na smislen i održiv način 8. knjižnična građa je svaki jezični, slikovni i zvučni dokument u analognom ili digitalnom obliku informacijskog, umjetničkog, obrazovnog, znanstvenog ili stručnog sadržaja, proizveden u više primjeraka i namijenjen javnosti, kao i rukopisi, odnosno sva druga građa koju knjižnica posjeduje u svojem fondu i stavlja na raspolaganje korisnicima 9. knjižnični fond je knjižnična građa koju određena vrsta knjižnice posjeduje 10. knjižnična zbirka je dio knjižničnog fonda sastavljen prema opće prihvaćenim načelima i kriterijima 11. nakladnik je fizička ili pravna osoba koja je publikaciju zakonito izdala 12. publikacija je svaki zapis informacije na bilo kojem nositelju koji je izdan, izrađen, prerađen u tiskanom ili digitalnom obliku, stavljen na raspolaganje javnosti 13. digitalna tiskarska matrica je zadnja digitalna inačica publikacije pripremljene za tisak koju nakladnik dobrovoljno dostavlja Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu ili drugoj javnoj knjižnici na trajnu pohranu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati i držati se UNESCO-vih, IFLA-inih, i drugih međunarodnih dokumenata iz područja Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno, u odnosu na Hrvatsku knjižnicu za slijepe. U odnosu na Standarde - smisao nove odredbe je jednak kao i prije ali je u duhu suvremene nomotehnike. U preostalom dijelu su primjedbe neprihvatljive.
300 Inja Cahun, dipl. knjižničarka PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Brisati: Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalnopravno mogući. Obrazloženje: Neistinita je tvrdnja kako sadašnjim zakonom nije omogućen rad svim vrstama knjižnica. Neovisno o tome tko im je osnivač, osoba iz javne ili privatne sfere, sve su knjižnice u sadašnjem Zakonu omogućene, jedino što su funkcionalno usklađene, kroz opće odredbe o organizaciji knjižnica iz glave i postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. S obzirom da su u Upisnik knjižnica https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=202&pregled=1 (odaberi: „specijalne“) prema Pravilniku o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (NN 139/98, 25/17) upisane i mnoge knjižnice vjerskih zajednica i to kao tip knjižnice: „U sastavu“, Vrsta knjižnice: „specijalna“ neispravno je navoditi vjerske zajednice ili specijalne knjižnice kao jedan od razloga za donošenje tih promjena niti ih je potrebno isticati. Sve te knjižnice već su zakonito registrirane u upisnik prema pravilniku i čl. 8. Zakona, od mnogih samostanskih do raznih vrsta specijalnih knjižnica u sastavu trgovačkih društava (Belišće d.d., Podravka, Saponia itd.) Nepotrebnom podjelom knjižnica na "javne" i "privatne" (jer se ona i danas podrazumijeva), umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11., st. 2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Oni koji se žele baviti komercijalnom djelatnošću trgovanja informacijama putem trgovačkih društava ili drugih oblika koji su posebno i jasno formalnopravno regulirani drugim zakonima (o trgovačkim društvima, o zadrugama…) i danas to mogu i rade u više primjera (npr. informacijski servisi poput IUS Info), samo takva samostalna društva ni po čemu nisu, niti moraju, a po nekim drugim propisima koji reguliraju komercijalne djelatnosti sve do propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, niti ne mogu biti knjižnice. U gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Predloženi tekst zakona kojim ravnatelji javnih knjižnica nisu nužno osobe s iskustvom u knjižničarstvu, a za ostale vrste knjižnica nisu niti propisana zvanja za ravnatelje – takvim tekstom zakona se ne doprinosi razvoju knjižnične djelatnosti utemeljene na standardima nego se djelatnost ovim zakonom naprotiv unazađuje. Naime, niti u sastavu Hrvatskog knjižničnog vijeća niti u sastavu stručnih vijeća knjižnica s više od 5 zaposlenih nije nužno da većinu članova čine stručni knjižnični djelatnici koji su jedini osposobljeni za provođenje standarda. Preslikavanje situacije iz muzeja, kako je navedeno u Prijedlogu Zakona o muzejima: „- jačanje upravljačke uloge ravnatelja muzeja propisivanjem uvjeta pri izboru ravnatelja za zanimanja izvan muzejske struke“ odnosi se na muzeje, ali ne i na knjižnice, jer to nisu iste vrste ustanova. Dobro upravljanje knjižnicama je usko povezano uz posjedovanje stručnih knjižničarskih znanja (dobivenih kroz formalnu edukaciju i polaganje stručnog ispita te naročito uz iskustvo rada u knjižnicama). Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno, brisani su dijelovi teksta koji se tiču knjižnica vjerskih zajednica. Isto tako, ovim se Nacrtom prijedloga zakona uvodi jasna podjela na osnivače i na vrste knjižnica prema namjeni i sadržaju. Što se tiče ravnatelja javne knjižnice, navedeni članak je nadopunjen na način da se za imenovanje na funkciju ravnatelja javne knjižnice trebaju ispunjavati uvjeti iz pravilnika kojim se propisuju stručna zvanja u knjižničarskoj struci.
301 Inja Cahun, dipl. knjižničarka PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Trenutno važeći Zakon o knjižnicama je jasnije strukturiran i napisan, pa bi bilo poželjnije u njega dodati odredbe vezane uz novosti u poslovanju knjižnica. Stoga smatramo da nema potrebe mijenjati cijeli Zakon. OBRAZLOŽENJE U „Ocjeni stanja“ opravdano se naglašava da su se u proteklih 20-tak godina dogodile velike promjene u struci pod utjecajem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, što se ilustrira pojavom digitalizacije, digitalnih matrica, elektroničkih usluga (za njih se koristi pojam „online usluga“), digitalnih repozitorija… Međutim, u samom tekstu zakona, neke od tih novina se uopće ne spominju ili se spominju samo sporadično. Primjerice, za digitalizaciju knjižnične građe navodi se da se mora standardizirati, no ne navodi se tko će donijeti taj standard. Isto tako, navodi se „zaštita baštine u digitalnom okruženju“ kao jedna od novosti nastalih pod utjecajem novih tehnologija, a kasnije se u Prijedlogu zakona potpuno izbacuje poglavlje o zaštiti knjižnične građe (prema trenutno važećem zakonu, čl. 45. i 46.)… Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Zaštita knjižnične građe je regulirana posebnom glavom Nacrta prijedloga zakona. Isto tako je članak 12. dopunjen u pogledu standarda za digitalizaciju a ujedno je i člankom 6. stavkom 2. Nacrta prijedloga zakona jasno navedeno da su prilikom obavljanja digitalizacije knjižnične građe iz svojih zbirki knjižnice dužne poštivati norme za digitalizaciju građe, izradu arhivskih i korisničkih primjeraka te metapodataka sukladno standardima iz članka 12. stavka 2. u kojem se navodi tko donosi standarde za pojedine vrste knjižnica.
302 Ana Škvarić, dipl. knjižničarka, članica Komisije za pokretne knjižnice HKD-a / članica Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. Potrebno je istaknuti važnost zapošljavanja stručnog knjižničnog osoblja. Čl.12 st 1 trebao bi glasiti: Knjižnica se može osnovati ako su, sukladno odredbama standarda za pojedinu vrstu knjižnica, osigurani: - knjižnična građa - prostor, oprema i pristup informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji - sredstva za rad - stručno knjižnično osoblje Čl. 12 st.2 - slažem se s komentarom i prijedlogom Gradske knjižnice Rijeka "Ponovo se pojavljuje terminološka neujednačenost vezano za visokoškolske knjižnice te izdvajaju knjižnice vjerskih zajednica iako je riječ o specijalnim knjižnicama stoga podržavamo da Stavak 2 glasi: Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne i specijalne, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva". Djelomično prihvaćen Izmjena stavka 1. navedenog članka je razmotrena i nije prihvaćena, s obzirom na to da je cilj osigurati rad stručnih djelatnika koji se zapošljavaju sukladno posebnim propisima. Izmjena stavka 2. navedenog članka je prihvaćena.
303 Katarina Todorcev Hlača Predsjednica Radne grupe za manjinske knjižnice HKD I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. Članak 35. (1) Radi trajnoga i sustavno organiziranog rada na razvitku i unapređivanju knjižničarstva, određene knjižnice, kao matične knjižnice, obavljaju i poslove matične djelatnosti za više knjižnica određenog teritorijalnog, znanstvenog ili umjetničkog područja ili za pojedinu vrstu knjižnica. (2) Matična djelatnost obuhvaća: - stručni nadzor nad radom knjižnica - pružanje stručne pomoći vezane uz osnivanje i prestanak rada knjižnica - planiranje i unapređivanje djelatnosti knjižnica i njihovog međusobnog povezivanja i uključivanja u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske. (1) Matičnu djelatnost za knjižnice pojedine nacionalne manjine obavlja središnja knjižnica za tu nacionalnu manjinu (2) Sredstva za obavljanje poslova matične djelatnosti osiguravaju se u državnom proračunu. (3) Sredstva za rad pojedine središnje knjižnice nacionalnu manjinu osigurava Ministarstvo kulture, a uključuje sredstva za plaće i materijalne troškove zaposlenika, sredstva za redovni program rada, te sredstva za nabavu knjiga. (4) Matična djelatnost i sustav matičnih knjižnica, utvrđuju se pravilnikom koji donosi ministar nadležan za kulturu uz prethodna mišljenja ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i Hrvatskog knjižničnog vijeća. (5) Djelatnost i sustav središnjih knjižnica nacionalnih manjina utvrđuju se Pravilnikom koji donosi ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća. Obrazloženje: dovoljno je mišljenje ministra kulture i Hrvatskog knjižničnog vijeća. Djelomično prihvaćen Mišljenje Ministarstva znanosti i obrazovanje je potrebno radi knjižnica koje su vezane uz djelokrug navedenog ministarstva.
304 Katarina Todorcev Hlača Predsjednica Radne grupe za manjinske knjižnice HKD I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. Članak 12. (1) Knjižnica se može osnovati ako su, sukladno odredbama standarda za pojedinu vrstu knjižnica, osigurani: - knjižnična građa - prostor, oprema i pristup informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji - sredstva za rad - rad stručnih knjižničarskih djelatnika - program rada i razvitka. (2) Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne, specijalne, knjižnice vjerskih zajednica i knjižnice nacionalnih manjina, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Knjižnice vjerskih zajednica su brisane iz teksta Zakona, a knjižnice nacionalnih manjina nisu istaknute u tekstu Zakona, jer se radi o zbirkama knjižnične građe unutar narodnih knjižnica. Umjesto knjižnica na visokim učilištima prihvaćen je termin "visokoškolske" knjižnice, a postojeća formulacija nastala je u dogovoru s Ministarstvom znanosti i obrazovanja i predstavnicima struke.
305 Katarina Todorcev Hlača Predsjednica Radne grupe za manjinske knjižnice HKD I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. Članak 10. (1) Javnu knjižnicu kao ustanovu može osnovati Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. (2) Privatnu knjižnicu može osnovati druga pravna i fizička osoba. (3) Knjižnicu vjerske zajednice može osnovati vjerska zajednica. (4) knjižnicu nacionalne manjine može osnovati ustanove navedene u stavku (1) kao i udruga nacionalne manjine. Obrazloženje: ovakvom formulacijom zadovoljavamo postojeće stanje ( 9 knjižnica djeluje u okviru gradskih javnih ustanova i 1 u okviru udruge), ali i otvaramo mogućnost za osnivanje novih knjižnica za nacionalne manjine. (Napisala sam javna knjižnica jer se u čl. 3. obrazlaže taj pojam i to se odnosi na 9 postojećih knjižnica). Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Knjižnica vjerske zajednice brisana je iz teksta Zakona, a knjižnica nacionalne manjine nije istaknuta u tekstu Zakona jer se radi o zbirkama knjižnične građe unutar narodnih knjižnica.
306 ivana Molnar I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. Članak 6 (1) treba glasiti: Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito: - nabavu knjižnične građe - stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima, te provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro - digitalizaciju knjižnične građe - izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala - sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu te protok informacija - poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora - kulturne, informacijske, obrazovne i znanstvene sadržaje i programe - vođenje dokumentacije o građi i korisnicima - provođenje bibliometrijskih istraživanja - prikupljanje statističkih podatka o knjižnici, njezinim uslugama i korištenju, fondu, prostoru i opremi, upravljanju, financiranju i izdacima te knjižničnom osoblju - druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. OBRAZLOŽENJE: Obveza je u Zakonu istaknuti osiguravanje jednakog prava pristupa na informaciju i knjižnične usluge svima, pa tako i korisnicima s posebnim potrebama. Knjižnice su pokretači i organizatori knjižničnih usluga i programa koji podupiru razvoj pojedinca i društva u cjelini. Izostavljena je suvremena zadaća izvođenja bibliometrijskih istraživanja, posebno kod praćenja znanstvene produkcije pojedinaca i institucija u visokom obrazovanju. Odabir građe važan je dio knjižničarskog posla, traži stručno znanje i treba biti spomenut. Korištenje knjižnične građe nije usluga knjižnice, nego aktivnost korisnika. Knjižnica daje građu na korištenje (posudba), odnosno osigurava pristup građi. Standard HRN ISO 2789:2014 – međunarodna knjižnična statistika definira područja prikupljanja statističkih podataka: knjižnice, usluge i korištenje, fond, pristup i oprema, upravljanje, financiranje i izdaci i knjižnično osoblje. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Dodano da knjižnična djelatnost obuhvaća čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro.Članak 6. stavak 1. podstavak 3. izmijenjen tako da glasi: - pružanje informacijskih usluga i davanje na korištenje knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu
307 Ana Škvarić, dipl. knjižničarka, članica Komisije za pokretne knjižnice HKD-a / članica Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. U potpunosti se lsažem s komentarom Jagode ILLE: "U potpunosti brisati i držati se UNESCO-vih, IFLA-inih i drugih međunarodnih dokumenata iz područja knjižničarstva, standarda HRN ISO 2789 iz 2013. godine, usklađene i općeprihvaćene knjižničarske terminologije u RH te u ovom članku definirati pojmove vrste knjižnica i stručne knjižničarske djelatnike. Digitalna knjižnica, digitalizacija i autorsko pravo trebaju se regulirati posebnom glavom zakona, vodeći pri tome računa i o ozakonjenju prakse koja postoji te uzeti u obzir da su pojedine europske zemlje već u zakon ugradile iznimku po pitanju autorskog prava za knjižnice. Uvođenje pojma „knjižnica vjerske zajednice“ nepotrebno je s obzirom na to da su i prema važećem Zakonu one svrstane u specijalne knjižnice i brojčano su zanemarive u ukupnom broju knjižnica u RH." Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojem su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. Definicija knjižnice vjerske zajednice više nije predviđena člankom 3. Zakona.
308 Ana Škvarić, dipl. knjižničarka, članica Komisije za pokretne knjižnice HKD-a / članica Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI BRISATI: Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalnopravno mogući. OBRAZLOŽENJE: Sadašnji zakon navedeno omogućuje (čl. 4 i 5). Potrebno je konkretno navesti relevantne međunarodne dokumente koji će se koristiti u prijedlogu teksta Zakona i držati se UNESCOV-ih i IFLA-inih smjernica i dokumenata. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno, u dijelu koji se odnosi na knjižnice vjerskih zajednica budući su iste brisane iz teksta Nacrta prijedloga zakona. Isto tako, u nenormativnom dijelu zakona je nemoguće i nesvrsishodno pobrojati sve dokumente uzete u obzir prilikom izrade Nacrta prijedloga zakona.
309 Aniko Smiljanić I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. Članak 51. Ministar nadležan za kulturu predložit će Vladi Republike Hrvatske donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti iz članka 13. stavka 3. ovoga Zakona u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Čl. 51. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona, a ministar nadležan za znanost i obrazovanje donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona. Djelomično prihvaćen Regulirano drugim člankom te će standardi biti doneseni u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
310 Jagoda Ille, viša knjižničarka I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. Stavak (4) Odvojiti nadležnost MK i MZOS. Narodne knjižnice su u nadležnosti samo MK. Djelomično prihvaćen Nadležnosti ovih ministarstava su razdvojene kroz standarde o knjižnicama.
311 Ivana Dević I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. Članak 39. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ OBRAZLOŽENJE U tekst zakona prenijeti UNESCO-ve smjernice. Osim toga, neki pojmovi nisu nigdje definirani, kao npr. što se podrazumijeva pod Hrvatskom digitalnom knjižnicom. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41. a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku.
312 Aniko Smiljanić I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. Članak 35. (2)… Matična djelatnost obuhvaća: - stručni nadzor nad radom knjižnica - pružanje stručne pomoći vezane uz osnivanje i prestanak rada knjižnica - planiranje i unapređivanje djelatnosti knjižnica i njihovog međusobnog povezivanja i uključivanja u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske. Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti.
313 Ivana Dević I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. 2) Knjižnica u sastavu ima voditelja i Knjižnično vijeće sukladno čl. 22. ovog zakona. Voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. Djelomično prihvaćen Odredba brisana a člankom 22. je propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja čime je udovoljeno prijedlogu. A u odnosu na prijedlog da voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. Prijedlogu nije moguće udovoljiti jer je zakonima kojima se uređuje pravni oblik pravne osoba u čijem sastavu je knjižnica, već propisan i sastav tih upravnih tijela.
314 Silvija Perić I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 7…. Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije i otpisa građe sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe, a koji donosi ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 7. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije, sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe u pojedinim vrstama knjižnica, a koji donosi ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. OBRAZLOŽENJE: U postojećem Zakonu postoji poglavlje X. ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE: članak 45. i 46., a takvo poglavlje odnosno poglavlje o zaštiti knjižnične građe uopće nije navedeno u nacrtu novoga Zakona. U ovom Prijedlogu Zakona zaštita knjižnične građe se spominje samo u: 1.) članku 1., stavak (2), 2.) članku 3., pod 2., 3.) članku 4. koji se odnosi na očuvanje knjižnične građe kao kulturnog dobra te u 4.) članku 7. u općenitom smislu Odredba je neprecizna, neke knjižnice smiju otpisati građu isključivo u iznimnim i posebnim okolnostima. Spojiti članak 4. i 7. te izdvojiti u posebnu glavu. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Odredbe članaka su po svom sadržaju uvrštene u odgovarajuće glave Zakona. Uzimajući u obzir Zakon o sustavu državne uprave, pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje savjetodavnog tijela (Hrvatsko knjižničarsko vijeće) jer savjetodavno tijelo nije dio sustava državne uprave.
315 Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 7…. Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije i otpisa građe sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe, a koji donosi ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 7. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije, sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe u pojedinim vrstama knjižnica, a koji donosi ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. OBRAZLOŽENJE: U postojećem Zakonu postoji poglavlje X. ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE: članak 45. i 46., a takvo poglavlje odnosno poglavlje o zaštiti knjižnične građe uopće nije navedeno u nacrtu novoga Zakona. U ovom Prijedlogu Zakona zaštita knjižnične građe se spominje samo u: 1.) članku 1., stavak (2), 2.) članku 3., pod 2., 3.) članku 4. koji se odnosi na očuvanje knjižnične građe kao kulturnog dobra te u 4.) članku 7. u općenitom smislu Odredba je neprecizna, neke knjižnice smiju otpisati građu isključivo u iznimnim i posebnim okolnostima. Spojiti članak 4. i 7. te izdvojiti u posebnu glavu. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Odredbe članaka su po svom sadržaju uvrštene u odgovarajuće glave Zakona. Uzimajući u obzir Zakon o sustavu državne uprave, pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje savjetodavnog tijela (Hrvatsko knjižničarsko vijeće) jer savjetodavno tijelo nije dio sustava državne uprave.
316 Jagoda Ille, viša knjižničarka I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. U postojećem Zakonu postoji poglavlje X. ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE članak 45. i 46., a takvo poglavlje odnosno poglavlje o zaštiti knjižnične građe uopće nije navedeno u nacrtu novoga Zakona. U ovom Prijedlogu Zakona zaštita knjižnične građe spominje se samo u: 1.) članku 1., stavak 2. 2.) članku 3., točka 2. 3.) članku 4. koji se odnosi na očuvanje knjižnične građe kao kulturnog dobra te u 4.) članku 7. u općenitom smislu. Odredba je neprecizna, neke knjižnice smiju otpisati građu isključivo u iznimnim i posebnim okolnostima. Spojiti članak 4. i 7. te izdvojiti u posebnu glavu. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Odredbe članaka su po svom sadržaju uvrštene u odgovarajuće glave Zakona.
317 Antonija Mandić I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. U navedenom članku ističe se knjižnična građa kao predmet od posebnog interesa pod osobitom zaštitom Republike Hrvatske. Pojam knjižnične građe razlikuje od muzejske građe i čini samo jedan segment djelatnosti odnosno podrazumijeva građu, usluge, programe, rad stručnog knjižničnog osoblja i sve druge aspekte rada. Predlažem da Članak glasi: Knjižnična djelatnost od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživa njezinu osobitu zaštitu.
318 Narodna knjižnica Virje I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. (2) Knjižnična djelatnost od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživa njezinu osobitu zaštitu.
319 Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. Članak 6 (1) treba glasiti: Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito: - nabavu knjižnične građe - stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima, te provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro - digitalizaciju knjižnične građe - izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala - sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu te protok informacija - poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora - kulturne, informacijske, obrazovne i znanstvene sadržaje i programe - vođenje dokumentacije o građi i korisnicima - provođenje bibliometrijskih istraživanja - prikupljanje statističkih podatka o knjižnici, njezinim uslugama i korištenju, fondu, prostoru i opremi, upravljanju, financiranju i izdacima te knjižničnom osoblju - druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. OBRAZLOŽENJE: Obveza je u Zakonu istaknuti osiguravanje jednakog prava pristupa na informaciju i knjižnične usluge svima, pa tako i korisnicima s posebnim potrebama. Knjižnice su pokretači i organizatori knjižničnih usluga i programa koji podupiru razvoj pojedinca i društva u cjelini. Izostavljena je suvremena zadaća izvođenja bibliometrijskih istraživanja, posebno kod praćenja znanstvene produkcije pojedinaca i institucija u visokom obrazovanju. Odabir građe važan je dio knjižničarskog posla, traži stručno znanje i treba biti spomenut. Korištenje knjižnične građe nije usluga knjižnice, nego aktivnost korisnika. Knjižnica daje građu na korištenje (posudba), odnosno osigurava pristup građi. Standard HRN ISO 2789:2014 – međunarodna knjižnična statistika definira područja prikupljanja statističkih podataka: knjižnice, usluge i korištenje, fond, pristup i oprema, upravljanje, financiranje i izdaci i knjižnično osoblje. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Dodano da knjižnična djelatnost obuhvaća čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro.Članak 6. stavak 1. podstavak 3. izmijenjen tako da glasi: - pružanje informacijskih usluga i davanje na korištenje knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu
320 Silvija Perić I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. Članak 6 (1) treba glasiti: Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito: - nabavu knjižnične građe - stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima, te provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro - digitalizaciju knjižnične građe - izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala - sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu te protok informacija - poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora - kulturne, informacijske, obrazovne i znanstvene sadržaje i programe - vođenje dokumentacije o građi i korisnicima - provođenje bibliometrijskih istraživanja - prikupljanje statističkih podatka o knjižnici, njezinim uslugama i korištenju, fondu, prostoru i opremi, upravljanju, financiranju i izdacima te knjižničnom osoblju - druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. OBRAZLOŽENJE: Obveza je u Zakonu istaknuti osiguravanje jednakog prava pristupa na informaciju i knjižnične usluge svima, pa tako i korisnicima s posebnim potrebama. Knjižnice su pokretači i organizatori knjižničnih usluga i programa koji podupiru razvoj pojedinca i društva u cjelini. Izostavljena je suvremena zadaća izvođenja bibliometrijskih istraživanja, posebno kod praćenja znanstvene produkcije pojedinaca i institucija u visokom obrazovanju. Odabir građe važan je dio knjižničarskog posla, traži stručno znanje i treba biti spomenut. Korištenje knjižnične građe nije usluga knjižnice, nego aktivnost korisnika. Knjižnica daje građu na korištenje (posudba), odnosno osigurava pristup građi. Standard HRN ISO 2789:2014 – međunarodna knjižnična statistika definira područja prikupljanja statističkih podataka: knjižnice, usluge i korištenje, fond, pristup i oprema, upravljanje, financiranje i izdaci i knjižnično osoblje. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Dodano da knjižnična djelatnost obuhvaća čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro.Članak 6. stavak 1. podstavak 3. izmijenjen tako da glasi: - pružanje informacijskih usluga i davanje na korištenje knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu
321 Jagoda Ille, viša knjižničarka I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. U potpunosti brisati i držati se UNESCO-vih, IFLA-inih i drugih međunarodnih dokumenata iz područja knjižničarstva, standarda HRN ISO 2789 iz 2013. godine, usklađene i općeprihvaćene knjižničarske terminologije u RH te u ovom članku definirati pojmove vrste knjižnica i stručne knjižničarske djelatnike. Digitalna knjižnica, digitalizacija i autorsko pravo trebaju se regulirati posebnom glavom zakona, vodeći pri tome računa i o ozakonjenju prakse koja postoji te uzeti u obzir da su pojedine europske zemlje već u zakon ugradile iznimku po pitanju autorskog prava za knjižnice. Uvođenje pojma „knjižnica vjerske zajednice“ nepotrebno je s obzirom na to da su i prema važećem Zakonu one svrstane u specijalne knjižnice i brojčano su zanemarive u ukupnom broju knjižnica u RH. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojem su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. Definicija knjižnice vjerske zajednice više nije predviđena člankom 3. Zakona.
322 Jagoda Ille, viša knjižničarka I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Nositelji svake djelatnosti njezini su stručni djelatnici koji ne smiju biti izostavljeni. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku.
323 Jagoda Ille, viša knjižničarka PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI BRISATI: Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalnopravno mogući. OPĆE PRIMJEDBE I OBRAZLOŽENJE Već uvriježenu i nedvojbenu dosadašnju podjelu na samostalne knjižnice i knjižnice u sastavu, koja se pokazala u praksi najprihvatljivijom i najjasnijom, ne bi trebalo mijenjati niti uvoditi pojmove javne i privatne knjižnice. Neistinita je tvrdnja kako sadašnjim zakonom nije omogućen rad svim vrstama knjižnica. Neovisno o tome tko im je osnivač, osoba iz javne ili privatne sfere, sve su knjižnice u sadašnjem Zakonu omogućene, jedino što su funkcionalno usklađene kroz opće odredbe o organizaciji knjižnica iz glave i postojećeg Zakona, napose čl. 4. i 5., kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom podjelom knjižnica na javne i privatne (jer se ona i danas podrazumijeva), umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11., st. 2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time privatne knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama – bez jasnog obrazloženja za to. Ne postoji opravdanje za uvođenje knjižnica vjerskih zajednica koje su do sada vođene i u upisniku kao specijalne knjižnice. I, ako se pogleda zanemariv udio tih knjižnica u Hrvatskoj, doista se čini nepotrebnim uvoditi novu vrstu. Čak i predlagač u pojedinim člancima zaboravlja/izostavlja ovu novopredloženu vrstu knjižnica i u područjima podjele odgovornosti i nadzora nad njom. Dosadašnja je tipologija usklađena s UNESCO-vom tipologijom koja je temelj međunarodnih statistika i ne bi je trebalo mijenjati. S obzirom da su u Upisnik knjižnica https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=202&pregled=1 (odaberi: „specijalne“) prema Pravilniku o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (NN 139/98, 25/17) upisane i mnoge knjižnice vjerskih zajednica i to kao tip knjižnice: „U sastavu“, Vrsta knjižnice: „specijalna“ neispravno je navoditi vjerske zajednice ili specijalne knjižnice kao jedan od razloga za donošenje tih promjena niti ih je potrebno isticati. Sve te knjižnice već su zakonito registrirane u upisnik prema pravilniku i čl. 8. Zakona, od mnogih samostanskih do raznih vrsta specijalnih knjižnica u sastavu trgovačkih društava. NENAVOĐENJE NAZIVLJA STRUČNOG KNJIŽNIČNOG OSOBLJA u temeljnom pravnom dokumentu poražavajuće je za knjižničarsku struku koja je godinama gradila svoj status, za brojne studente i profesore na Odsjecima i Katedrama u Zagrebu, Zadru i Osijeku, a praksa je pokazala da prilikom pregovaranja s osnivačima oko osnivanja knjižnica argument da takva odredba stoji u Zakonu nebrojeno je puta bio od presudne važnosti i za davanje pozitivnog mišljenja matičnih službi za osnivanje knjižnica, ali i za uspostavljanje kvalitetnog rada u knjižnici. HRVATSKO KNJIŽNIČNO VIJEĆE BILO IMALO JE MNOGO JASNIJU I VAŽNIJU ULOGU u sadašnjem Zakonu. „Prethodno mišljenje HKV-a" se više ne spominje. Ovaj prijedlog pasivizira i omalovažava ulogu HKV kao najvišeg stručnog javnopravnog tijela koje ima inicijativnu ulogu u osmišljavanju knjižničnih politika prema tijelima javne vlasti. Umjesto toga HKV je isključen od procesa donošenja odluka te prepušten potpuno diskrecijskoj odluci ministra kulture da neke standarde ili njihove promjene predloži ili ne, te eventualno post festum zatraži mišljenje. Djelomično prihvaćen Prihvaćen prijedlog vezan uz knjižnice vjerskih zajednica. Ne prihvaćaju se prijedlozi vezani uz stručne knjižničarske djelatnike. Ovo pitanje biti će uređeno podzakonskim aktom. Hrvatsko knjižnično vijeće je kao i do sada savjetodavno tijelo ministra kulture.
324 Gradska knjižnica Zadar I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. U članku 35. stavak 2. navesti: (2)Matična djelatnost obuhvaća: - stručni nadzor nad radom knjižnica - pružanje stručne pomoći vezane uz osnivanje i prestanak rada knjižnica, DODATI PRAĆENJE I UNAPREĐIVANJE STRUČNOG KNJIŽNIČARSKOG RADA - planiranje i unapređivanje djelatnosti knjižnica i njihovog međusobnog povezivanja i uključivanja u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske. DODATI JOŠ: „STRUČNOG OSPOSOBLJAVANJA I USAVRŠAVANJA KNJIŽNIČARSKOG OSOBLJA“ Djelomično prihvaćen Ovaj prijedlog obuhvaćen je u alineji "planiranje i unapređivanje djelatnosti knjižnica i njihovog međusobnog povezivanja i uključivanja u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske".
325 Gorana Tuškan, Komisija za narodne knjižnice I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. stavak 3.: s obzirom da su voditelji matičnih službi zaposlenici ustanova, sredstva za plaće treba osiguravati u skladu s važećim radnopravnim propisima u ustanovama. Prijedlog izmjene: (3) Sredstva za obavljanje poslova matične djelatnosti osiguravaju se u državnom proračunu, uključujući sredstva za plaće voditelja matične službe u skladu s kolektivnim ugovorima i pravilnicima o radu ustanova u kojima su voditelji matične službe zaposleni. Djelomično prihvaćen Ovaj prijedlog je već sadržan u stavku 3. ovoga članka.
326 Gorana Tuškan, Komisija za narodne knjižnice I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. Trebalo bi definirati koje su osnovne knjižnične usluge i utvrditi da su besplatne za korisnike, te da su osnivači dužni osigurati besplatno korištenje osnovnih knjižničnih usluga. To je uobičajeno u zakonodavstvu drugih zemalja. Prijedlog novog stavka u članku 6.: Osnovne knjižnične usluge su: korištenje knjižnične građe u prostorima knjižnice, posudba knjižnične građe te korištenje računala i pristup internetu u prostorima knjižnice. Osnovne knjižnične usluge besplatne su za sve registrirane korisnike knjižnice te su osnivači dužni osigurati besplatne osnovne knjižnične usluge na način da financiraju troškove njihova pružanja. Članak 6., stavak 1. Obuhvat knjižnične djelatnosti: treba dodati još nekoliko točaka radi preciznijeg definiranja obuhvata knjižnične djelatnosti Prijedlog dodatka: - informacijsko opismenjavanje građana - educiranje građana o korištenju tehnologija i platformi za pohranu, prenošenje i reprodukciju jezičnog, slikovnog, zvučnog i multimedijskog sadržaja u analognom ili digitalnom obliku informacijskog, umjetničkog, obrazovnog, znanstvenog, stručnog ili zabavnog karaktera - izgradnju usluga za javnost na načelu jednakosti i slobodnog pristupa informacijama - organizaciju stručnih skupova i javnih manifestacija Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Dodano da knjižnična djelatnost obuhvaća čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro. Članak 6. stavak 1. podstavak 3. izmijenjen tako da glasi: - pružanje informacijskih usluga i davanje na korištenje knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu
327 Gorana Tuškan, Komisija za narodne knjižnice I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. Ovdje navedene definicije nisu usklađene s međunarodnim dokumentima, podržavam prijedlog HKD-a: Brisati i držati se UNESCO-vih, IFLA-inih, i drugih međunarodnih dokumenata iz područja knjižničarstva, standarda HRN ISO 2789 iz 2014. godine, usklađene i općeprihvaćene knjižničarske terminologije u RH, te u ovom članku definirati pojmove vrste knjižnica i stručne knjižničarske djelatnike. Digitalna knjižnica, digitalizacija i autorska prava trebaju se regulirati posebnom glavom zakona, vodeći pri tome računa i o ozakonjenju prakse koja postoji te uzeti u obzir da su pojedine europske zemlje već u zakon ugradile iznimku po pitanju autorskih prava za knjižnice. Djelomično prihvaćen Odbijeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojem su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke.
328 Gorana Tuškan, Komisija za narodne knjižnice I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. U postojećem zakonu knjižnična djelatnost je od interesa za RH. Sama knjižnična građa, bez stručne djelatnosti koja njome upravlja i daje je na korištenje javnosti, ne znači mnogo. Podržavam izmjene i komentare HKD-a: Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. OBRAZLOŽENJE: U čl. 2. Prijedloga doduše objašnjeno je da se zakonom “....-osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe”, što doduše može i tako posredno biti navedeno, ali upravo stoga se i može neposredno naglasiti u čl. 1. No, to je bitno zato što, ako i sam Prijedlog nedvojbeno priznaje javnu službu kao zakonom normiranu činjenicu, onda pravno gledano i sama djelatnost MORA biti od interesa za RH. Jer pojam javne službe (dakle one koja je posebno uređena normama upravnog prava) u pravnom smislu je definiran kao djelatnost koju društvo smatra toliko važnom da je podvrgava posebnom pravnom uređenju i da se radi o službi koja ima posebnu važnost za ostvarenje određenih interesa društvene zajednice (opći, javni interes). Tako sam pojam javne službe, kao i sadržaj knjižnične djelatnosti koji je reguliran u čl. 6. i postojećeg Zakona i Prijedloga, čine cjelokupnu knjižničnu djelatnost, neizostavno kao djelatnost od interesa za RH. Zbog te činjenice, postojeći pravni sustav u raznim poljima, od zakona do pravilnika, već je knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama dao različite pravne povlastice u svrhu ostvarenja tog interesa, od određenih autorskopravnih iznimki, prava prikupljanja osobnih podataka bez posebne privole, definiranja specifičnih uloga knjižnica u obrazovnom i kulturnom sustavu i takva degradacija temeljne svrhe knjižnica imala bi ne samo materijalne posljedice po budućnost i daljnje kodificiranje društvene uloge knjižnica, nego i teško izbrojive konzekvence na pravnu organizaciju i funkcioniranje postojećih društvenih djelatnosti, sve do temeljnih ljudskih prava građana. Ukratko, javnu službu (koja je i u Prijedlogu ostavljena) neke djelatnosti mora pratiti i javni interes kao od nje neodvojiva činjenica, koja se NE može svesti samo na građu, koja je tek puka materijalna podloga za djelatnost i javni interes. Javni interes izlazi iz djelatnosti i zbog njega djelatnost u različitim njezinim konkretiziranim oblicima uživa dodatnu pravnu zaštitu. U vezi dvojbi oko razine propisa kojim se to rješava, upravo se zakonom propisuje takav javni interes, kao u mnogim drugim slučajevima, poput Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i dr. 13. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1 (3)…. DOPUNA PRIJEDLOGA U čl. 1. dodati stavak 3. koji glasi: Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. Vezano uz prijedlog da se propiše kako knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, isti se ne prihvaća, obzirom da iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica.
329 Gradska knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. Stavak 1. Potrebno je Zakonom utvrditi da se ravnatelj imenuje na temelju javnog natječaja te dopuniti tko imenuje ravnatelja. osnivač (gradsko/općinsko vijeće) na prijedlog Upravnog vijeća ili na prijedlog Povjerenstva za izbor ravnatelja (knjižnica do 5 zaposlenih). Predlažemo dopunu: Ravnatelja narodne knjižnice imenuje predstavničko tijelo osnivača (gradsko /općinsko vijeće) na temelju javnog natječaja u postupku i na način propisan aktom o osnivanju i statutom knjižnice. Istim aktima regulira se i postupak u slučaju razrješenja. Prijedlog za imenovanje ravnatelja predstavničkom tijelu upućuje Upravno vijeće ili Povjerenstvo za izbor ravnatelja (u knjižnicama do pet zaposlenih). Stavak 2. Sadržaj ovoga Stavka u suprotnosti je i na neposrednu štetu do sada postignutih učinaka postojećeg Zakona obzirom da za ravnatelja može biti imenovana bilo koja osoba s VSS, bez stručnog knjižničnog zvanja a niti se uvjetuje, ukoliko do takvog imenovanja dođe, da ga je potrebno steći u propisanom roku. Moguće posljedice takve odredbe po stručni rad i poslovanje knjižnica su nedopustive! Predlažemo da Stavak glasi: Ravnateljem narodne knjižnice može se, na temelju predloženoga četverogodišnjeg plana rada, imenovati osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, iz područja knjižničarstva, najmanje pet godina rada u knjižnici i odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete propisane statutom. Stavak 3. Nastavno na opaske navedene uz Stavak 2 predlažemo da Stavak 3 glasi: Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ako se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima sve propisane uvjete za ravnatelja narodne knjižnice, može se na temelju predloženog četverogodišnjeg plana rada imenovati osoba -koja ima završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja knjižničarstva i manje od pet godina rada u knjižnici ili ukoliko takvog kandidata nema -koja ima istovrsni studij društvenog usmjerenja i najmanje pet godina rada u kulturi, uz uvjet da u roku od tri godine od zapošljavanja stekne stručno knjižnično zvanje, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete propisane statutom. Stavak 4. Nastavno na opaske navedene uz Stavak 2 i 3 predlažemo da Stavak 4 glasi: Za vršitelja dužnosti ravnatelja javne knjižnice može se, kada se iscrpe sve mogućnosti u postupku javnog natječaja i ponovljenog javnog natječaja, u zakonskom roku imenovati osoba koja ima obrazovanje propisano stavkom 3., točkom 2 ovoga članka, a na ovu dužnost može se, u iznimnim slučajevima, uslijed nedostatka djelatnika u knjižnici, imenovati i osoba koja nije djelatnik javne knjižnice. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Nacrt prijedloga zakona utvrđuje imenovanje ravnatelja temeljem javnog natječaja a postupak i način je ostavljen osnivaču iz razloga što imenovanje ovisi i o propisima koji se odnose na jedinice lokalne samouprave kao osnivače knjižnica. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje. U odnosu na odredbu o izboru ravnatelja u situaciji kada se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima propisane uvjete za ravnatelja, ističemo da je ova odredba neophodna za knjižnice u malim sredinama u kojima se često događa da se ne može naći osoba koja ima zakonom propisane kvalifikacije te navedena činjenica može dovesti do zatvaranja knjižnice. Kako bi se izbjeglo zatvaranje knjižnica u manjim sredinama koje su tamo često jedine kulturne institucije, neophodno je na ovaj način omogućiti njihovo funkcioniranje. Kako osoba ravnatelja u svakom slučaju mora imati visokoškolsko obrazovanje iz područja društvenih znanosti, dosegnuti standardi neće biti narušeni. Što se tiče vršitelja dužnosti, propisani način imenovanja je posve uobičajen jer se radi o osobi koja će samo u izvanrednim situacijama doći u poziciju ravnatelja knjižnice i ostat će na navedenom mjestu do imenovanja ravnatelja redovnim putem, putem javnog natječaja. Redovno imenovanje ravnatelja putem javnog natječaja zahtijeva određeni vremenski period u kojem bi, bez odredbi o vršitelju dužnosti, knjižnica bila bez vodstva.
330 Gradska knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. Stavak 2 Potrebno je uskladiti i izmijeniti obzirom na činjenicu da je dio specijalnih knjižnica u nadležnosti Ministarstva kulture, a drugi u nadležnosti MZOS: Standarde iz stavka 1. ovoga članka donosi: - za narodne i dio specijalnih knjižnica koje su pod njegovom nadležnošću ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća - za školske, visokoškolske, znanstvene, sveučilišne i i dio specijalnih knjižnica koje su pod njegovom nadležnošću ministar nadležan za znanost i obrazovanje uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća i Nacionalne sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Stavak 3. Knjižnična struka je već donijela odgovarajući dokument te predlažemo da se isti uvrsti u Zakon uz dopunu odredbe o mišljenju HKV kao najvišeg stručnog tijela. Predlažemo da Stavak 3 glasi: Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem „Strategije hrvatskog knjižničarstva 2015.-2020. koju donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća. Djelomično prihvaćen Ne prihvaća se primjedba vezano uz stavak 1. u dijelu koji se odnosi na dio specijalnih knjižnica Navedena odredba usklađena je sa ministarstvom znanosti i obrazovanja i strukom. Ne prihvaća se primjedba vezana uz Strategiju obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske. Prihvaća se prijedlog vezan uz predlaganje standarda od strane Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu s obzirom da je u popisu nadležnosti Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu propisano da ista izrađuje nacrt prijedloga standarda za sve vrste knjižnica. Prihvaća se prijedlog da se standardi donose uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća.
331 Gradska knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. Stavak 1. Nedovoljno je istaknuta važnost osiguranja stručnog knjižničnog osoblja. Predlažemo da Članak glasi: Knjižnica se može osnovati ako su, sukladno odredbama standarda za pojedinu vrstu knjižnica, osigurani: - knjižnična građa - prostor, oprema i pristup informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji - sredstva za rad - stručno knjižnično osoblje - program rada i razvitka. Stavak 2. Ponovo se pojavljuje terminološka neujednačenost vezano za visokoškolske knjižnice te izdvajaju knjižnice vjerskih zajednica iako je riječ o specijalnim knjižnicama stoga podržavamo da Stavak 2 glasi: Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne i specijalne, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. Djelomično prihvaćen Ne prihvaća se prijedlog izmjene stavka 1. navedenog članka budući da je cilj je osigurati rad stručnih djelatnika koji se zapošljavaju sukladno posebnim propisima. Prijedlog stavka 2. istoga članka je prihvaćen.
332 Silvija Perić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja Predlažem brisati: „Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalnopravno mogući.“ Niti u drugim područjima (javna uprava, zdravstvo, obrazovanje i dr.) djelatnost ne mogu obavljati svi „koje žele i mogu“ niti su „svi oblici obavljanja djelatnosti formalno pravno mogući“. Ovakve tendencije vode ka destabilizaciji sustava i deprofesionalizaciji djelatnosti. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno, brisan je dio teksta u kojem se spominju vjerske zajednice. Ostatak nenormativnog dijela teksta je preuređen. Ne postoji opasnost destabilizacije sustava i deprofesionalizacije djelatnosti Nacrta prijedloga zakona.
333 Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 7…. Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije i otpisa građe sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe, a koji donosi ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 7. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije, sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe u pojedinim vrstama knjižnica, a koji donosi ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. OBRAZLOŽENJE: U postojećem Zakonu postoji poglavlje X. ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE: članak 45. i 46., a takvo poglavlje odnosno poglavlje o zaštiti knjižnične građe uopće nije navedeno u nacrtu novoga Zakona. U ovom Prijedlogu Zakona zaštita knjižnične građe se spominje samo u: 1.) članku 1., stavak (2), 2.) članku 3., pod 2., 3.) članku 4. koji se odnosi na očuvanje knjižnične građe kao kulturnog dobra te u 4.) članku 7. u općenitom smislu Odredba je neprecizna, neke knjižnice smiju otpisati građu isključivo u iznimnim i posebnim okolnostima. Spojiti članak 4. i 7. te izdvojiti u posebnu glavu. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Odredbe članaka su po svom sadržaju uvrštene u odgovarajuće glave Zakona. Uzimajući u obzir Zakon o sustavu državne uprave, pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje savjetodavnog tijela (Hrvatsko knjižničarsko vijeće) jer savjetodavno tijelo nije dio sustava državne uprave.
334 Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 6. Knjižnična djelatnost obuhvaća: ◊nabavu knjižnične građe i izgradnju knjižničnih zbirki ◊stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima što uključuje izradu informacijskih pomagala u tiskanom i/ili elektroničkom obliku ◊pružanje usluge korištenja knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu ◊digitalizaciju knjižnične građe ◊usmjeravanje i podučavanje korisnika pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i online izvora ◊vođenje dokumentacije i prikupljanje statističkih podataka o poslovanju, knjižničnoj građi, korisnicima i o korištenju usluga knjižnice ◊prikupljanje statističkih podataka vezanih uz provedbu propisa kojima se uređuju autorska i srodna prava, ◊ponudu kulturnih, informacijskih, obrazovnih i znanstvenih sadržaja i programa te ◊druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 6 (1) treba glasiti: Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito: - nabavu knjižnične građe - stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima, te provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro - digitalizaciju knjižnične građe - izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala - sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu te protok informacija - poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora - kulturne, informacijske, obrazovne i znanstvene sadržaje i programe - vođenje dokumentacije o građi i korisnicima - provođenje bibliometrijskih istraživanja - prikupljanje statističkih podatka o knjižnici, njezinim uslugama i korištenju, fondu, prostoru i opremi, upravljanju, financiranju i izdacima te knjižničnom osoblju - druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. OBRAZLOŽENJE: Obveza je u Zakonu istaknuti osiguravanje jednakog prava pristupa na informaciju i knjižnične usluge svima, pa tako i korisnicima s posebnim potrebama. Knjižnice su pokretači i organizatori knjižničnih usluga i programa koji podupiru razvoj pojedinca i društva u cjelini. Izostavljena je suvremena zadaća izvođenja bibliometrijskih istraživanja, posebno kod praćenja znanstvene produkcije pojedinaca i institucija u visokom obrazovanju. Odabir građe važan je dio knjižničarskog posla, traži stručno znanje i treba biti spomenut. Korištenje knjižnične građe nije usluga knjižnice, nego aktivnost korisnika. Knjižnica daje građu na korištenje (posudba), odnosno osigurava pristup građi. Standard HRN ISO 2789:2014 – međunarodna knjižnična statistika definira područja prikupljanja statističkih podataka: knjižnice, usluge i korištenje, fond, pristup i oprema, upravljanje, financiranje i izdaci i knjižnično osoblje. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Dodano da knjižnična djelatnost obuhvaća čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro.Članak 6. stavak 1. podstavak 3. izmijenjen tako da glasi: - pružanje informacijskih usluga i davanje na korištenje knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu
335 Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 3. U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja: 1. knjižnična djelatnost je stručno i sustavno djelovanje u cilju izgradnje i sređivanja knjižnične građe te osiguravanja pristupa umjetničkim, znanstvenim i stručnim djelima i informacijama, kako bi se zadovoljile kulturne, informacijske i obrazovne potrebe pojedinaca i skupina te podupirao razvoj društva u cjelini 2. knjižnica je pravna osoba ili ustrojstvena jedinica pravne osobe (knjižnica u sastavu) koja organizira i pruža javnosti kulturne, informacijske i obrazovne usluge zasnivajući ih na sustavnom odabiru, prikupljanju, stručnoj obradi, pohranjivanju, zaštiti i davanju na korištenje knjižnične građe te slobodnom pristupu izvorima informacija 3. javna knjižnica je neprofitna pravna osoba kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave 4. privatna knjižnica je knjižnica kojoj je osnivač druga pravna ili fizička osoba 5. knjižnica vjerske zajednice je knjižnica koja posjeduje knjižničnu građu vjerske zajednice dostupnu javnosti 6. pokretna knjižnica je knjižnična usluga koja se pruža putem prijevoznog sredstva svim korisnicima koji žive na udaljenim područjima 7. digitalna knjižnica je skup digitalnih knjižničnih zbirki i usluga dostupnih korisnicima na smislen i održiv način 8. knjižnična građa je svaki jezični, slikovni i zvučni dokument u analognom ili digitalnom obliku informacijskog, umjetničkog, obrazovnog, znanstvenog ili stručnog sadržaja, proizveden u više primjeraka i namijenjen javnosti, kao i rukopisi, odnosno sva druga građa koju knjižnica posjeduje u svojem fondu i stavlja na raspolaganje korisnicima 9. knjižnični fond je knjižnična građa koju određena vrsta knjižnice posjeduje 10. knjižnična zbirka je dio knjižničnog fonda sastavljen prema opće prihvaćenim načelima i kriterijima 11. nakladnik je fizička ili pravna osoba koja je publikaciju zakonito izdala 12. publikacija je svaki zapis informacije na bilo kojem nositelju koji je izdan, izrađen, prerađen u tiskanom ili digitalnom obliku, stavljen na raspolaganje javnosti 13. digitalna tiskarska matrica je zadnja digitalna inačica publikacije pripremljene za tisak koju nakladnik dobrovoljno dostavlja Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu ili drugoj javnoj knjižnici na trajnu pohranu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati i držati se UNESCO-vih, IFLA-inih, i drugih međunarodnih dokumenata iz područja knjižničarstva, standarda HRN ISO 2789 iz 2014. godine, usklađene i općeprihvaćene knjižničarske terminologije u RH, te u ovom članku definirati pojmove vrste knjižnica i stručne knjižničarske djelatnike. Digitalna knjižnica, digitalizacija i autorska prava trebaju se regulirati posebnom glavom zakona, vodeći pri tome računa i o ozakonjenju prakse koja postoji te uzeti u obzir da su pojedine europske zemlje već u zakon ugradile iznimku po pitanju autorskih prava za knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Veliki broj definicija pogrešan je ili neprikladan. U cilju postizanja jednoznačnosti i izbjegavanja mogućih nesporazuma potrebno je dodati i nove definicije (v. i članak 8.). „U smislu ovoga zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja...“ - ne može se zakonom odrediti značenje pojmova; pojmove u knjižničarstvu definiraju UNESCO-vi, IFLA-ini međunarodni dokumenti, postojeća tradicija knjižničarske terminologije u RH kakva se koristi u obrazovanju knjižničara i knjižničarskoj praksi, te međunarodni i u Hrvatskoj prihvaćeni standard HRN ISO 2789 iz 2014. godine. Uvođenje pojma „knjižnica vjerske zajednice“ nepotrebno je, s obzirom da su i prema važećem zakonu one svrstane u specijalne knjižnice. Isticanje na ovaj način, u najmanju ruku, ima prizvuk diskriminacijskog obilježavanja, a povlači za sobom konotaciju da i ostale knjižnice mogu zatražiti posebno „izdvajanje“, npr. knjižnice nacionalnih manjina, institutske knjižnice itd. Klasifikacija knjižnica koja se donosi u tekstu direktno je suprotna UNESCO-ovoj klasifikaciji i definiciji npr. visokoškolskih knjižnica (v. Classification of libraries u: http://portal.unesco.org/en/ev.php-URL_ID=13086&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html). Ne može zakon izmišljati klasifikacije ni definicije knjižnica! Valjda radi toga nisu ni navedeni izvori za definicije i nazivlje/terminologiju. Posve izostaju odredbe o e-knjizi, e-čitanju, e-posudbi, e-učenju, repozitorijima… U ocjeni stanja zakona spominje se potreba reguliranja digitalizacije, repozitorija digitalne građe, obveznog primjerka, predlagatelj je propustio regulirati materiju koju je naveo u ocjeni stanja i članku 3 – digitalne knjižnice. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojem su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. Definicija knjižnice vjerske zajednice više nije predviđena člankom 3. Zakona.
336 Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 2. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencije za razvoj demokracije, gospodarstva i sudjelovanje u informacijskom društvu - utvrđuju načini financiranja knjižnične djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti koja se obavlja kao javna služba - uređuje tko obavlja knjižničnu djelatnost i na koji način se obavlja knjižnična djelatnost - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, odgoja i obrazovanja, znanosti, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencija za razvoj demokracije, gospodarstva, znanosti i sudjelovanje u informacijskom društvu - osigurava nadzor nad radom knjižnica koje u okviru matične djelatnosti provodi matična knjižnica nadležna za određenu vrstu knjižnica - knjižnice povezuju u knjižnični sustav Republike Hrvatske te se time osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija krajnjim korisnicima. OBRAZLOŽENJE: Zakonom se treba odrediti način obavljanja djelatnosti i tko obavlja djelatnost, tj. vrste knjižnica. Knjižnična djelatnost potiče i razvoj znanosti i upravo je znanost jedna od ključnih društvenih aktivnosti u čijem radu sudjeluje i knjižnica kao potpora stručnom, znanstvenom i znanstveno-istraživačkom radu. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Člankom 2. uređuje se svrha Zakona i osnovne smjernice kojima se postiže svrha Zakona, dok su navedeni prijedlozi detaljno uređeni u daljnjem tekstu Zakona. U podstavku 2. dodano da se ovim Zakonom potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja znanosti.
337 Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1. Knjižnična građa od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. U članku 1. st. 2. stoji kako je samo knjižnična GRAĐA od interesa za RH, a ne kao u čl. 2. sadašnjeg zakona, u kojem je knjižnična DJELATNOST od interesa za RH. Također, u tekstu je samo posredno, ostala odredba koja je u čl. 2, st. 1 postojećeg Zakona jasno navedena kako se knjižnična djelatnost obavlja kao javna služba: Članak 2. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1, st,. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti : Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. OBRAZLOŽENJE: U čl. 2. Prijedloga doduše objašnjeno je da se zakonom “....-osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe”, što doduše može i tako posredno biti navedeno, ali upravo stoga se i može neposredno naglasiti u čl. 1. No, to je bitno zato što, ako i sam Prijedlog nedvojbeno priznaje javnu službu kao zakonom normiranu činjenicu, onda pravno gledano i sama djelatnost MORA biti od interesa za RH. Jer pojam javne službe (dakle one koja je posebno uređena normama upravnog prava) u pravnom smislu je definiran kao djelatnost koju društvo smatra toliko važnom da je podvrgava posebnom pravnom uređenju i da se radi o službi koja ima posebnu važnost za ostvarenje određenih interesa društvene zajednice (opći, javni interes). Tako sam pojam javne službe, kao i sadržaj knjižnične djelatnosti koji je reguliran u čl. 6. i postojećeg Zakona i Prijedloga, čine cjelokupnu knjižničnu djelatnost, neizostavno kao djelatnost od interesa za RH. Zbog te činjenice, postojeći pravni sustav u raznim poljima, od zakona do pravilnika, već je knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama dao različite pravne povlastice u svrhu ostvarenja tog interesa, od određenih autorskopravnih iznimki, prava prikupljanja osobnih podataka bez posebne privole, definiranja specifičnih uloga knjižnica u obrazovnom i kulturnom sustavu i takva degradacija temeljne svrhe knjižnica imala bi ne samo materijalne posljedice po budućnost i daljnje kodificiranje društvene uloge knjižnica, nego i teško izbrojive konzekvence na pravnu organizaciju i funkcioniranje postojećih društvenih djelatnosti, sve do temeljnih ljudskih prava građana. Ukratko, javnu službu (koja je i u Prijedlogu ostavljena) neke djelatnosti mora pratiti i javni interes kao od nje neodvojiva činjenica, koja se NE može svesti samo na građu, koja je tek puka materijalna podloga za djelatnost i javni interes. Javni interes izlazi iz djelatnosti i zbog njega djelatnost u različitim njezinim konkretiziranim oblicima uživa dodatnu pravnu zaštitu. U vezi dvojbi oko razine propisa kojim se to rješava, upravo se zakonom propisuje takav javni interes, kao u mnogim drugim slučajevima, poput Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i dr. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe.
338 Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 2. Osnovna pitanja koja se uređuju predloženim Zakonom Predloženim Zakonom uređuju se sljedeće: - određuje se značenje pojedinih pojmova u Zakonu - utvrđuje se status kulturnog dobra za jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu javnih knjižnica nastalu do 1850. godine, a katalozi nabrojene knjižnične građe javnih knjižnica postaju sastavni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske - uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti te zaštita, revizija i otpis knjižnične građe - uređuju se vrste knjižnica, uvjeti za osnivanje knjižnica, Upisnik knjižnica, statusne promjene i prestanak rada knjižnica - uređuje se ustroj i upravljanje knjižnicama te se propisuje da javna knjižnica ima upravno vijeće, ravnatelja i stručno vijeće te se uređuje ustroj i upravljanje knjižnicom u sastavu - precizira se status Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, njezine zadaće te ustroj i upravljanje - uređuju se sredstva za rad knjižnica te se propisuje financiranje redovne djelatnosti i posebnih programa i zadaća knjižnice - propisuje se način uređenja stjecanja stručnih zvanja djelatnika u knjižnici - uređuje se Knjižnični sustav Republike Hrvatske te matična djelatnost - propisuje se obveza donošenja Nacionalnog plana razvitka knjižnične djelatnosti, standardi i preporuke za rad knjižnica - uređuje se osnivanje, zadaće, sastav i djelovanje Hrvatskog knjižničnog vijeća - propisuje se obuhvat, svrha prikupljanja i postupanje s obveznim primjerkom te dostava i prikupljanje obveznog primjerka online publikacija - uređuje se nadzor nad stručnima radom knjižnica te nadzor nad provedbom Zakona - uređuju se prekršajne odredbe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Potrebno je usklađenje prema IFLA-inim smjernicama i relevantnim međunarodnim i domaćim dokumentima. Isto tako, bilo bi za očekivati da se ovdje istaknu problemi uočeni u Ocjeni stanja. Osim toga, dio ovdje opisanih rješenja razlikuje se od onih u tekstu zakona, npr. financiranje redovne djelatnosti, koja se u tekstu zakona uopće ne spominje. Potrebno je uvesti i držati se svjetski prihvaćene klasifikacije knjižnične djelatnosti. OBRAZLOŽENJE: Potrebno je držati se UNESCO-vih, tj. IFLA-inih međunarodnih dokumenata i postojeće tradicije knjižničarske terminologije u RH. U dijelu: „Uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti“ neprimjerena je formulacija „sadržaj“. Zakonom se uređuje knjižnična djelatnost, a sadržaj, revizija i otpis tematika su pravilnika, a ne zakona. Uvodi se nejasan pojam „javna knjižnica“. „Precizira se status NSK“: znači li to da se misli na posebni zakon o NSK? Značenjem pojmova, na način kako se navodi u Prijedlogu Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, ne definiraju se knjižnice iz sustava obrazovanja i znanosti (školske i visokoškolske knjižnice) koje su zbirno gledajući najbrojnije vrste knjižnica prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini. Nisu obuhvaćeni mnogi važni pojmovi, npr. depozitarna knjižnica. Ne vidi se primjena niti jednog međunarodnog dokumenta namijenjenog knjižničarskoj struci. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U nenormativnom dijelu Nacrta prijedloga zakona dio teksta koji se tiče "Ocjene stanja" je izmijenjen. Što se tiče odredbi o financiranju i da se iste ne spominju u člancima zakona, upućujemo na članke 31. i 32. kojima se uređuju sredstva za rad knjižnica odnosno financiranje istih. Nastavno na primjedbu danu vezano uz Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu, nenormativni dio teksta glave II. više ne glasi isto već se navodi da se proširuje opseg rada Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, njezine zadaće te se uređuje ustroj i upravljanje. Ističe se da je u Nacrtu prijedloga jasno razgraničena podjela knjižnica prema osnivaču i prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda.
339 Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalnopravno mogući. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE Neistinita je tvrdnja kako sadašnjim zakonom nije omogućen rad svim vrstama knjižnica. Neovisno o tome tko im je osnivač, osoba iz javne ili privatne sfere, sve su knjižnice u sadašnjem Zakonu omogućene, jedino što su funkcionalno usklađene, kroz opće odredbe o organizaciji knjižnica iz glave i postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. S obzirom da su u Upisnik knjižnica https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=202&pregled=1 (odaberi: „specijalne“) prema Pravilniku o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (NN 139/98, 25/17) upisane i mnoge knjižnice vjerskih zajednica i to kao tip knjižnice: „U sastavu“, Vrsta knjižnice: „specijalna“ neispravno je navoditi vjerske zajednice ili specijalne knjižnice kao jedan od razloga za donošenje tih promjena niti ih je potrebno isticati. Sve te knjižnice već su zakonito registrirane u upisnik prema pravilniku i čl. 8. Zakona, od mnogih samostanskih do raznih vrsta specijalnih knjižnica u sastavu trgovačkih društava (Belišće d.d., Podravka, Saponia itd.) Nepotrebnom podjelom knjižnica na "javne" i "privatne" (jer se ona i danas podrazumijeva), umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11., st. 2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Oni koji se žele baviti komercijalnom djelatnošću trgovanja informacijama putem trgovačkih društava ili drugih oblika koji su posebno i jasno formalnopravno regulirani drugim zakonima (o trgovačkim društvima, o zadrugama…) i danas to mogu i rade u više primjera (npr. informacijski servisi poput IUS Info), samo takva samostalna društva ni po čemu nisu, niti moraju, a po nekim drugim propisima koji reguliraju komercijalne djelatnosti sve do propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, niti ne mogu biti knjižnice. U gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Predloženi tekst zakona kojim ravnatelji javnih knjižnica nisu nužno osobe s iskustvom u knjižničarstvu, a za ostale vrste knjižnica nisu niti propisana zvanja za ravnatelje – takvim tekstom zakona se ne doprinosi razvoju knjižnične djelatnosti utemeljene na standardima nego se djelatnost ovim zakonom naprotiv unazađuje. Naime, niti u sastavu Hrvatskog knjižničnog vijeća niti u sastavu stručnih vijeća knjižnica s više od 5 zaposlenih nije nužno da većinu članova čine stručni knjižnični djelatnici koji su jedini osposobljeni za provođenje standarda. Preslikavanje situacije iz muzeja, kako je navedeno u Prijedlogu Zakona o muzejima: „- jačanje upravljačke uloge ravnatelja muzeja propisivanjem uvjeta pri izboru ravnatelja za zanimanja izvan muzejske struke“ odnosi se na muzeje, ali ne i na knjižnice, jer to nisu iste vrste ustanova. Dobro upravljanje knjižnicama je usko povezano uz posjedovanje stručnih knjižničarskih znanja (dobivenih kroz formalnu edukaciju i polaganje stručnog ispita te naročito uz iskustvo rada u knjižnicama). Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno, brisan je dio teksta koji se odnosi na vjerske zajednice. Ostatak primjedbe se ne prihvaća budući da se pravna forma osnivanja ne može ograničiti, pa tako ni zabraniti osnivanje privatnih knjižnica. Vezano uz primjedbu za imenovanje ravnatelja javne knjižnice, navedeni članak je dopunjen na način da je potrebno da osoba ispunjava uvjete iz pravilnika kojim se propisuju stručna zvanja u knjižničarskoj struci.
340 Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. Čl. 51. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona, a ministar nadležan za znanost i obrazovanje donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona. Djelomično prihvaćen Regulirano drugim člankom te će standardi biti doneseni u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
341 Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. Članak 39. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ OBRAZLOŽENJE U tekst zakona prenijeti UNESCO-ve smjernice. Osim toga, neki pojmovi nisu nigdje definirani, kao npr. što se podrazumijeva pod Hrvatskom digitalnom knjižnicom. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41. a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku.
342 Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti.
343 Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U razdoblju od donošenja Zakona o knjižnicama (Narodne novine, broj 105/97., 5/98., 104/00. i 69/09. ) do danas nije bilo većih izmjena u tekstu Zakona. U navedenom razdoblju došlo je do znatnih promjena u društvu koje su se dogodile pod snažnim utjecajem novih tehnologija i novih oblika komuniciranja stoga određene vrste djelovanja knjižnica, njihove službe i usluge (poput digitalizacije, prikupljanja digitalnih matrica, organizacije online usluga, osnutak i upravljanje repozitorijima digitalne građe, zaštita baštine u digitalnom okruženju) nisu ni mogle biti obuhvaćene postojećim Zakonom jer se u vrijeme njegova donošenja nisu još pojavile ili su bile tek na samim počecima razvoja. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Trenutno važeći Zakon o knjižnicama je jasnije strukturiran i napisan, pa bi bilo poželjnije u njega dodati odredbe vezane uz novosti u poslovanju knjižnica. Stoga smatramo da nema potrebe mijenjati cijeli Zakon. OBRAZLOŽENJE U „Ocjeni stanja“ opravdano se naglašava da su se u proteklih 20-tak godina dogodile velike promjene u struci pod utjecajem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, što se ilustrira pojavom digitalizacije, digitalnih matrica, elektroničkih usluga (za njih se koristi pojam „online usluga“), digitalnih repozitorija… Međutim, u samom tekstu zakona, neke od tih novina se uopće ne spominju ili se spominju samo sporadično. Primjerice, za digitalizaciju knjižnične građe navodi se da se mora standardizirati, no ne navodi se tko će donijeti taj standard. Isto tako, navodi se „zaštita baštine u digitalnom okruženju“ kao jedna od novosti nastalih pod utjecajem novih tehnologija, a kasnije se u Prijedlogu zakona potpuno izbacuje poglavlje o zaštiti knjižnične građe (prema trenutno važećem zakonu, čl. 45. i 46.)… Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Zaštita knjižnične građe je regulirana posebnom glavom Nacrta prijedloga zakona. Isto tako je članak 12. dopunjen u pogledu standarda za digitalizaciju a ujedno je i člankom 6. stavkom 2. Nacrta prijedloga zakona jasno navedeno da su prilikom obavljanja digitalizacije knjižnične građe iz svojih zbirki knjižnice dužne poštivati norme za digitalizaciju građe, izradu arhivskih i korisničkih primjeraka te metapodataka sukladno standardima iz članka 12. stavka 2. u kojem se navodi tko donosi standarde za pojedine vrste knjižnica.
344 Petar Lukačić I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. Čl. 51. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona, a ministar nadležan za znanost i obrazovanje donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona. Djelomično prihvaćen Regulirano drugim člankom te će standardi biti doneseni u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
345 Petar Lukačić I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. Članak 39. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41. a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku.
346 Petar Lukačić I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti.
347 Petar Lukačić I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. Članak 23. 2) Knjižnica u sastavu ima voditelja i Knjižnično vijeće sukladno čl. 22. ovog zakona. Voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. Djelomično prihvaćen Odredba brisana a člankom 22. je propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja čime je udovoljeno prijedlogu. A u odnosu na prijedlog da voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. Prijedlogu nije moguće udovoljiti jer je zakonima kojima se uređuje pravni oblik pravne osoba u čijem sastavu je knjižnica, već propisan i sastav tih upravnih tijela.
348 Sofija Konjević, IRB-Centar za znanstvene informacije, HKD član Komisija za nabavu knjižnične građe i međuknjižničnu posudbu, Uredništvo mrežnih stranica HKD-a I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. Čl.13., st. 2. bi trebao glasiti: (2) Standarde iz stavka 1. ovoga članka donosi: - za narodne i dio specijalnih knjižnica koje su pod njegovom nadležnošću ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća - za školske, visokoškolske, znanstvene, sveučilišne i i dio specijalnih knjižnica koje su pod njegovom nadležnošću ministar nadležan za znanost i obrazovanje uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća i Nacionalne sveučilišne knjižnice u Zagrebu. OBRAZLOŽENJE: Jedan dio specijalnih knjižnica prema trenutnoj klasifikaciji knjižnica ne spada pod ministarstvo nadležno za poslove kulture, već pod ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja, pa je u skladu s time potrebno ispraviti ovaj, ali i još neke članke/stavke u ovom prijedlogu Zakona Djelomično prihvaćen Ne prihvaća se primjedba vezano uz stavak 1. u dijelu koji se odnosi na dio specijalnih knjižnica Navedena odredba usklađena je sa ministarstvom znanosti i obrazovanja i strukom. Prihvaća se prijedlog vezan uz predlaganje standarda od strane Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu s obzirom da je u popisu nadležnosti Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu propisano da ista izrađuje nacrt prijedloga standarda za sve vrste knjižnica.
349 Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. IZMJENA PRIJEDLOGA (2) Knjižnica u sastavu ima voditelja i Knjižnično vijeće sukladno čl. 22. ovog zakona. Voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Fakultativna iznimka od pravila da knjižnica u sastavu može i ne mora imati voditelja, a pogotovo da ne mora imati Knjižnično vijeće, odredbu čini besmislenom. Postojeći prijedlog s formulacijom: Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće, nije dobar za knjižnice u sastavu jer se tako organizacija i stručno vođenje knjižnice prepušta volji osnivača, odnosno ustanove u čijem se sastavu knjižnica nalazi. Formulacija koju predlažemo slična je formulaciji iz Zakona o knjižnicama iz 1997. čl. 28. (N.N. 105, 1997) koja se je u proteklom periodu pokazala značajnom za rad knjižnica u sastavu jer do donošenja ovog Zakona mnoge knjižnice u sastavu nisu uopće imale voditelja te je njihov rad bio prepušten osobama bez odgovarajućeg stručnog obrazovanja. Djelomično prihvaćen Odredba brisana a člankom 22. je propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja čime je udovoljeno prijedlogu. A u odnosu na prijedlog da voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. Prijedlogu nije moguće udovoljiti jer je zakonima kojima se uređuje pravni oblik pravne osoba u čijem sastavu je knjižnica, već propisan i sastav tih upravnih tijela.
350 Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. Čl.13. st. 3:3) Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti, koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ministrima predlaže Hrvatsko knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Hrvatsko knjižnično vijeće, AKO u njemu većinu članova čine stručnjaci iz područja knjižničarstva (što je ugroženo Prijedlogom), predlaže ministrima nacionalni plan razvitka knjižnica, s obzirom da postojeći Zakon u čl. 32. predviđa kako HKV kao stručno tijelo predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, što bi bio ekvivalent sadašnjem nazivu tog plana. Djelomično prihvaćen Prihvaćena primjedba vezano uz stavak 3. u dijelu vezano uz donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i Hrvatskog knjižničnog vijeća. Ne prihvaća se prijedlog da se nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti donose na prijedlog Hrvatskog knjižničnog umjesto uz prethodno mišljenje s obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra.
351 Maja Valjak I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 51. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona, a ministar nadležan za znanost i obrazovanje donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona. Djelomično prihvaćen Regulirano drugim člankom te će standardi biti doneseni u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
352 Petar Lukačić I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. Članak. 13 (3)... Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti, koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ministrima predlaže Hrvatsko knjižnično vijeće. Djelomično prihvaćen Prihvaćena primjedba vezano uz stavak 3. u dijelu vezano uz donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i Hrvatskog knjižničnog vijeća. Ne prihvaća se prijedlog da se nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti donose na prijedlog umjesto uz prethodno mišljenje s obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra.
353 Sofija Konjević, IRB-Centar za znanstvene informacije, HKD član Komisija za nabavu knjižnične građe i međuknjižničnu posudbu, Uredništvo mrežnih stranica HKD-a I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Slažem se s prijedlogom HKD-a Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom.
354 Maja Valjak I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 39. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ OBRAZLOŽENJE U tekst zakona prenijeti UNESCO-ve smjernice. Osim toga, neki pojmovi nisu nigdje definirani, kao npr. što se podrazumijeva pod Hrvatskom digitalnom knjižnicom. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41. a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku.
355 Petar Lukačić I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. Članak 7. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije, sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe u pojedinim vrstama knjižnica, a koji donosi ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Uzimajući u obzir Zakon o sustavu državne uprave, pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje savjetodavnog tijela (Hrvatsko knjižničarsko vijeće) jer savjetodavno tijelo nije dio sustava državne uprave.
356 Maja Valjak I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti.
357 Petar Lukačić I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. Članak 6 (1) treba glasiti: Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito: - nabavu knjižnične građe - stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima, te provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro - digitalizaciju knjižnične građe - izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala - sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu te protok informacija - poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora - kulturne, informacijske, obrazovne i znanstvene sadržaje i programe - vođenje dokumentacije o građi i korisnicima - provođenje bibliometrijskih istraživanja - prikupljanje statističkih podatka o knjižnici, njezinim uslugama i korištenju, fondu, prostoru i opremi, upravljanju, financiranju i izdacima te knjižničnom osoblju - druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Dodano da knjižnična djelatnost obuhvaća čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro.
358 Petar Lukačić I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. Veliki broj definicija pogrešan je ili neprikladan. U cilju postizanja jednoznačnosti i izbjegavanja mogućih nesporazuma potrebno je dodati i nove definicije (v. i članak 8.). „U smislu ovoga zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja...“ - ne može se zakonom odrediti značenje pojmova; pojmove u knjižničarstvu definiraju UNESCO-vi, IFLA-ini međunarodni dokumenti, postojeća tradicija knjižničarske terminologije u RH kakva se koristi u obrazovanju knjižničara i knjižničarskoj praksi, te međunarodni i u Hrvatskoj prihvaćeni standard HRN ISO 2789 iz 2014. godine. Uvođenje pojma „knjižnica vjerske zajednice“ nepotrebno je, s obzirom da su i prema važećem zakonu one svrstane u specijalne knjižnice. Isticanje na ovaj način, u najmanju ruku, ima prizvuk diskriminacijskog obilježavanja, a povlači za sobom konotaciju da i ostale knjižnice mogu zatražiti posebno „izdvajanje“, npr. knjižnice nacionalnih manjina, institutske knjižnice itd. Klasifikacija knjižnica koja se donosi u tekstu direktno je suprotna UNESCO-ovoj klasifikaciji i definiciji npr. visokoškolskih knjižnica (v. Classification of libraries u: http://portal.unesco.org/en/ev.php-URL_ID=13086&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html). Ne može zakon izmišljati klasifikacije ni definicije knjižnica! Valjda radi toga nisu ni navedeni izvori za definicije i nazivlje/terminologiju. Posve izostaju odredbe o e-knjizi, e-čitanju, e-posudbi, e-učenju, repozitorijima… U ocjeni stanja zakona spominje se potreba reguliranja digitalizacije, repozitorija digitalne građe, obveznog primjerka, predlagatelj je propustio regulirati materiju koju je naveo u ocjeni stanja i članku 3 – digitalne knjižnice. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojem su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. Definicija knjižnice vjerske zajednice više nije predviđena člankom 3. Zakona.
359 Petar Lukačić I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. Članak 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti koja se obavlja kao javna služba - uređuje tko obavlja knjižničnu djelatnost i na koji način se obavlja knjižnična djelatnost - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, odgoja i obrazovanja, znanosti, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencija za razvoj demokracije, gospodarstva, znanosti i sudjelovanje u informacijskom društvu - osigurava nadzor nad radom knjižnica koje u okviru matične djelatnosti provodi matična knjižnica nadležna za određenu vrstu knjižnica - knjižnice povezuju u knjižnični sustav Republike Hrvatske te se time osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija krajnjim korisnicima. Djelomično prihvaćen Odbijeno. Člankom 2. uređuje se svrha Zakona i osnovne smjernice kojima se postiže svrha Zakona, dok su navedeni prijedlozi detaljno uređeni u daljnjem tekstu Zakona.
360 Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. Članak 7. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditipostupak revizije, sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe u pojedinim vrstama knjižnica, a koji donosi ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. OBRAZLOŽENJE: U postojećem Zakonu postoji poglavlje X. ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE: članak 45. i 46., a takvo poglavlje odnosno poglavlje o zaštiti knjižnične građe uopće nije navedeno u nacrtu novoga Zakona. U ovom Prijedlogu Zakona zaštita knjižnične građe se spominje samo u: 1.) članku 1., stavak (2), 2.) članku 3., pod 2., 3.) članku 4. koji se odnosi na očuvanje knjižnične građe kao kulturnog dobra te u 4.) članku 7. u općenitom smislu Odredba je neprecizna, neke knjižnice smiju otpisati građu isključivo u iznimnim i posebnim okolnostima. Spojiti članak 4. i 7.te izdvojiti u posebnu glavu. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Odredbe članaka su po svom sadržaju uvrštene u odgovarajuće glave Zakona. Uzimajući u obzir Zakon o sustavu državne uprave, pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje savjetodavnog tijela (Hrvatsko knjižničarsko vijeće) jer savjetodavno tijelo nije dio sustava državne uprave.
361 Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. Članak 6 (1) treba glasiti: Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito: - nabavu knjižnične građe - stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima, te provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro - digitalizaciju knjižnične građe - izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala - sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu te protok informacija - poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora - kulturne, informacijske, obrazovne i znanstvene sadržaje i programe - vođenje dokumentacije o građi i korisnicima - provođenje bibliometrijskih istraživanja - prikupljanje statističkih podatka o knjižnici, njezinim uslugama i korištenju, fondu, prostoru i opremi, upravljanju, financiranju i izdacima te knjižničnom osoblju - druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. OBRAZLOŽENJE: Obveza je u Zakonu istaknuti osiguravanje jednakog prava pristupa na informaciju i knjižnične usluge svima, pa tako i korisnicima s posebnim potrebama. Knjižnice su pokretači i organizatori knjižničnih usluga i programa koji podupiru razvoj pojedinca i društva u cjelini. Izostavljena je suvremena zadaća izvođenja bibliometrijskih istraživanja, posebno kod praćenja znanstvene produkcije pojedinaca i institucija u visokom obrazovanju. Odabirgrađevažanje dioknjižničarskogposla, tražistručnoznanje i trebabitispomenut. Korištenje knjižnične građe nije usluga knjižnice, nego aktivnost korisnika. Knjižnica daje građu na korištenje (posudba), odnosno osigurava pristup građi. Standard HRN ISO 2789:2014 – međunarodna knjižnična statistika definira područja prikupljanja statističkih podataka: knjižnice, usluge i korištenje, fond, pristup i oprema, upravljanje, financiranje i izdaci i knjižnično osoblje. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Dodano da knjižnična djelatnost obuhvaća čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro.Članak 6. stavak 1. podstavak 3. izmijenjen tako da glasi: - pružanje informacijskih usluga i davanje na korištenje knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu
362 Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. Članak 4., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Na jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu koja ima obilježja kulturnog dobra, odnosno koja je od posebnog značenja ili vrijednosti, primjenjuju se i propisi o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Članak 4., st. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Jedinstveni i rijetki knjižnični primjerci ili zbirke knjiga, novina, časopisa te pojedinačni primjerci i zbirke građe posebne vrste (rukopisi, kartografska građa, grafička građa, muzikalije, sitni tisak i druga građa) mogu imati status kulturnog dobra. Svojstvo knjižničnoga kulturnog dobra utvrđuje se temeljem kriterija starosti i rijetkosti te drugih kriterija za procjenu njegove umjetničke i znanstvene vrijednosti kao i društvene i povijesne važnosti. Katalozi/inventari, odnosno pojedinačni opisi ove knjižnične građe sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Godina nastanka je samo jedan od formalnih kriterija za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra – starost. Navedena godina 1850. međunarodno je uvriježena kao gornja granica za određivanje stare knjige. Uzima se zato što označava promjenu načina tiskanja knjiga – od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama itd. Stoga se ta godina ne može primijeniti na rukopise i 'drugu knjižničnu građu'. To bi značilo da se sve što je u knjižnicama, a nastalo je do 1850., automatski proglasi kulturnim dobrom. A kulturno dobro može biti i druga knjižnična građa novijeg datuma, npr. obvezni primjerak! Sukladno ovom prijedlogu obvezni primjerak namijenjen je korištenju i posudbi pa se izgubilo svojstvo arhivskog primjerka što je u suprotnosti sa Preporukama vijeća Europe iz 2000.g. Za takvu građu pri utvrđivanju svojstva kulturnog dobra moraju se primijeniti i drugi kriteriji osim njezine starosti. Iz svega proizlazi da sezakonom isključuje velika količina građe koja je kulturno dobro, ali kao takvo nije registrirana ili se pak nalazi u knjižnicama koje zakonodavac ne prepoznaje kao javne. Time je izravno ugrožena velika količina kulturne baštine koja se nalazi npr. u specijalnim knjižnicama (u ovom prijedlogu poznate kao knjižnice vjerskih zajednica) i nije dosad registrirana kao kulturno dobro (iako ima svojstva istog). Nadalje, u tijeku je javna rasprava o Prijedlogu Zakona i izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koji se u hitnom postupku (kao razlog je navedeno i donošenje ovog Zakona, koji se donosi u redovitoj proceduri i nije prošao javnu raspravu) usklađuje i s ovim Prijedlogom Zakona. U prijedlogu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predlaže se čl. 99a koji određuje se također odnosi samo na javne knjižnice, ponovo isključujući knjižničnu građu kao kulturno dobro kod drugih imatelja. Na kraju, niti je ovim Prijedlogom niti prijedlogom Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predviđeno izdvajanje više sredstava iz Državnog proračuna. Iz toga se postavlja pitanje na koji će način financirati iznimno skupi konzervatorski i restauratorski radovi na građi, kada trenutno nisu financirani ni postupci preventivne zaštite građe koja već je registrirano kulturno dobro. Čl. 4 st. 3 brisati Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno i regulirano u članku 44. Nacrta prijedloga Zakona.Ne prihvaća se prijedlog o brisanju odredbe članka 4. stavka 3. obzirom na to da Zakon o autorskom i srodnim pravima regulira materiju zaštite autorskih prava te se ova odredba unosi u tekst ovog Zakona koja štiti autorska prava kojima nije istekao rok autorsko pravne zaštite.
363 Maja Valjak I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. IZMJENA PRIJEDLOGA (2) Knjižnica u sastavu ima voditelja i Knjižnično vijeće sukladno čl. 22. ovog zakona. Voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Fakultativna iznimka od pravila da knjižnica u sastavu može i ne mora imati voditelja, a pogotovo da ne mora imati Knjižnično vijeće, odredbu čini besmislenom. Postojeći prijedlog s formulacijom: Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće, nije dobar za knjižnice u sastavu jer se tako organizacija i stručno vođenje knjižnice prepušta volji osnivača, odnosno ustanove u čijem se sastavu knjižnica nalazi. Formulacija koju predlažemo slična je formulaciji iz Zakona o knjižnicama iz 1997. čl. 28. (N.N. 105, 1997) koja se je u proteklom periodu pokazala značajnom za rad knjižnica u sastavu jer do donošenja ovog Zakona mnoge knjižnice u sastavu nisu uopće imale voditelja te je njihov rad bio prepušten osobama bez odgovarajućeg stručnog obrazovanja. Djelomično prihvaćen Odredba brisana a člankom 22. je propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja čime je udovoljeno prijedlogu. A u odnosu na prijedlog da voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. Prijedlogu nije moguće udovoljiti jer je zakonima kojima se uređuje pravni oblik pravne osoba u čijem sastavu je knjižnica, već propisan i sastav tih upravnih tijela.
364 Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. Brisati i držati se UNESCO-vih, IFLA-inih, i drugih međunarodnih dokumenata iz područja knjižničarstva, standarda HRN ISO 2789 iz 2014. godine, usklađene i općeprihvaćene knjižničarske terminologije u RH, te u ovom članku definirati pojmove vrste knjižnica i stručne knjižničarske djelatnike. Digitalna knjižnica, digitalizacija i autorska prava trebaju se regulirati posebnom glavom zakona, vodeći pri tome računa i o ozakonjenju prakse koja postoji te uzeti u obzir da su pojedine europske zemlje već u zakon ugradile iznimku po pitanju autorskih prava za knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Veliki broj definicija pogrešan je ili neprikladan. U cilju postizanja jednoznačnosti i izbjegavanja mogućih nesporazuma potrebno je dodati i nove definicije (v. i članak 8.). „U smislu ovoga zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja...“- ne može se zakonom odrediti značenje pojmova; pojmove u knjižničarstvu definiraju UNESCO-vi, IFLA-ini međunarodni dokumenti, postojeća tradicija knjižničarske terminologije u RH kakva se koristi u obrazovanju knjižničara i knjižničarskoj praksi, te međunarodni i u Hrvatskoj prihvaćeni standard HRN ISO 2789 iz 2014. godine. Uvođenje pojma „knjižnica vjerske zajednice“nepotrebno je, s obzirom da su i prema važećem zakonu one svrstane u specijalne knjižnice. Isticanje na ovaj način, u najmanju ruku, ima prizvuk diskriminacijskog obilježavanja, a povlači za sobom konotaciju da i ostale knjižnice mogu zatražiti posebno „izdvajanje“, npr. knjižnice nacionalnih manjina, institutske knjižnice itd. Klasifikacija knjižnica koja se donosi u tekstu direktno je suprotna UNESCO-ovoj klasifikaciji i definiciji npr. visokoškolskih knjižnica (v. Classificationoflibrariesu: http://portal.unesco.org/en/ev.php-URL_ID=13086&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html). Ne može zakon izmišljati klasifikacije ni definicije knjižnica! Valjda radi toga nisu ni navedeni izvori za definicije i nazivlje/terminologiju. Posve izostaju odredbe o e-knjizi, e-čitanju, e-posudbi, e-učenju, repozitorijima…U ocjeni stanja zakona spominje se potreba reguliranja digitalizacije, repozitorija digitalne građe, obveznog primjerka, predlagatelj je propustio regulirati materiju koju je naveo u ocjeni stanja i članku 3 – digitalne knjižnice. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojem su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. Definicija knjižnice vjerske zajednice više nije predviđena člankom 3. Zakona.
365 Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. Članak 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti koja se obavlja kao javna služba - uređuje tko obavlja knjižničnu djelatnost i na koji način se obavlja knjižnična djelatnost - potiče razvoj knjižnične djelatnostiu cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, odgoja i obrazovanja, znanosti, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencija za razvoj demokracije, gospodarstva, znanosti i sudjelovanje u informacijskom društvu - osigurava nadzor nad radom knjižnica koje u okviru matične djelatnosti provodi matična knjižnica nadležna za određenu vrstu knjižnica - knjižnice povezuju u knjižnični sustav Republike Hrvatske te se time osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija krajnjim korisnicima. OBRAZLOŽENJE: Zakonom se treba odrediti način obavljanja djelatnosti i tko obavlja djelatnost, tj. vrste knjižnica. Knjižnična djelatnost potiče i razvoj znanosti i upravo je znanost jedna od ključnih društvenih aktivnosti u čijem radu sudjeluje i knjižnica kao potpora stručnom, znanstvenom i znanstveno-istraživačkom radu. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Člankom 2. uređuje se svrha Zakona i osnovne smjernice kojima se postiže svrha Zakona, dok su navedeni prijedlozi detaljno uređeni u daljnjem tekstu Zakona. U podstavku 2. dodano da se ovim Zakonom potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja znanosti.
366 Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. U članku 1. st. 2. stoji kako je samo knjižnična GRAĐA od interesa za RH, a ne kao u čl. 2. sadašnjeg zakona, u kojem je knjižnična DJELATNOST od interesa za RH. Također, u tekstu je samo posredno, ostala odredba koja je u čl. 2, st. 1 postojećeg Zakona jasno navedena kako se knjižnična djelatnost obavlja kao javna služba: Članak 2. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1, st,. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti : Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. OBRAZLOŽENJE: U čl. 2. Prijedloga doduše objašnjeno je da se zakonom “....-osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe”, što doduše može i tako posredno biti navedeno, ali upravo stoga se i može neposredno naglasiti u čl. 1. No, to je bitno zato što, ako i sam Prijedlog nedvojbeno priznaje javnu službu kao zakonom normiranu činjenicu, onda pravno gledano i sama djelatnost MORA biti od interesa za RH. Jer pojam javne službe (dakle one koja je posebno uređena normama upravnog prava) u pravnom smislu je definiran kao djelatnost koju društvo smatra toliko važnom da je podvrgava posebnom pravnom uređenju i da se radi o službi koja ima posebnu važnost za ostvarenje određenih interesa društvene zajednice (opći, javni interes). Tako sam pojam javne službe, kao i sadržaj knjižnične djelatnosti koji je reguliran u čl. 6. i postojećeg Zakona i Prijedloga, čine cjelokupnu knjižničnu djelatnost, neizostavno kao djelatnost od interesa za RH. Zbog te činjenice, postojeći pravni sustav u raznim poljima, od zakona do pravilnika, već je knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama dao različite pravne povlastice u svrhu ostvarenja tog interesa, od određenih autorskopravnih iznimki, prava prikupljanja osobnih podataka bez posebne privole, definiranja specifičnih uloga knjižnica u obrazovnom i kulturnom sustavu i takva degradacija temeljne svrhe knjižnica imala bi ne samo materijalne posljedice po budućnost i daljnje kodificiranje društvene uloge knjižnica, nego i teško izbrojive konzekvence na pravnu organizaciju i funkcioniranje postojećih društvenih djelatnosti, sve do temeljnih ljudskih prava građana. Ukratko, javnu službu (koja je i u Prijedlogu ostavljena) neke djelatnosti mora pratiti i javni interes kao od nje neodvojiva činjenica, koja se NE može svesti samo na građu, koja je tek puka materijalna podloga za djelatnost i javni interes. Javni interes izlazi iz djelatnosti i zbog njega djelatnost u različitim njezinim konkretiziranim oblicima uživa dodatnu pravnu zaštitu. U vezi dvojbi oko razine propisa kojim se to rješava, upravo se zakonom propisuje takav javni interes, kao u mnogim drugim slučajevima, poput Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i dr. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe.
367 Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskogosoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Knjižnična djelatnost obuhvaća rad s knjižničnom građom, ali obuhvaća i sve druge aktivnosti i sadržaje, službe i usluge koje potiču razvoj kulture čitanja, pismenosti, obrazovanja i informiranosti u društvu, i to u radu sa svim članovima društva bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Već odavno je potvrđena uloga i snaga knjižnične djelatnosti u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti su njezini stručni djelatnici. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku.
368 Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći: IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA - u kontekstu zakona, ne govori se o „posljedicama“ zakona, nego o „učincima“ - 1850. godine nije se promijenio način tiskanja, a posebno nije ručno tiskanje ustupilo mjesto strojnom, nego se promijenila tehnologija proizvodnje papira i počeo se proizvoditi lakše uništivi kiseli papir (veće kiselosti nego do tada); stoga godinu 1850. ne treba naglašavati, a posebno ne s obrazloženjem koje je napisano - dodati: „status kulturnog dobra svim arhivskim primjercima svih publikacija koje pripadaju korpusu Croatica – nacionalna zbirka“ - opet se govori o „sadržaju“ djelatnosti - „propisat će se… Upisnik knjižnica“. Upisnik knjižnica već postoji! - uvodi se dihotomija „javne knjižnice“ i „knjižnice u sastavu“: znači li to da knjižnice u sastavu nisu javne? Postoje samostalne knjižnice i knjižnice u sastavu. - ponavlja se sve iz poglavlja 2., a što je već sada regulirano postojećim Zakonom o knjižnicamaiz 1997. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno, brisan je dio obrazloženja koji se navodio kao razlog odabira navedene 1850. godine. Ostatak se ne prihvaća budući da se primjedbe odnose na sadržaj koji je uređen u skladu s jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima. Isto tako se navodi da je ovim Nacrtom prijedloga zakona uređeno pitanje vođenja Upisnika knjižnica RH pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.
369 Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Neistinita je tvrdnja kako sadašnjim zakonom nije omogućen rad svim vrstama knjižnica.Neovisno o tome tko im je osnivač, osoba iz javne ili privatne sfere, sve su knjižnice u sadašnjem Zakonu omogućene, jedino što su funkcionalno usklađene, kroz opće odredbe o organizaciji knjižnica iz glave i postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. S obzirom da su u Upisnik knjižnica https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=202&pregled=1(odaberi: „specijalne“) prema Pravilniku o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (NN 139/98, 25/17) upisane i mnoge knjižnice vjerskih zajednica i to kao tip knjižnice: „U sastavu“, Vrsta knjižnice: „specijalna“ neispravno je navoditi vjerske zajednice ili specijalne knjižnice kao jedan od razloga za donošenje tih promjena niti ih je potrebno isticati. Sve te knjižnice već su zakonito registrirane u upisnik prema pravilniku i čl. 8. Zakona, od mnogih samostanskih do raznih vrsta specijalnih knjižnica u sastavu trgovačkih društava (Belišće d.d., Podravka, Saponia itd.) Nepotrebnom podjelom knjižnica na "javne" i "privatne"(jer se ona i danas podrazumijeva), umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11., st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Oni koji se žele baviti komercijalnom djelatnošću trgovanja informacijama putem trgovačkih društava ili drugih oblika koji su posebno i jasno formalnopravno regulirani drugim zakonima (o trgovačkim društvima, o zadrugama…) i danas to mogu i rade u više primjera (npr. informacijski servisi poput IUS Info), samo takva samostalna društva ni po čemu nisu, niti moraju, a po nekim drugim propisima koji reguliraju komercijalne djelatnosti sve do propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, niti ne mogu biti knjižnice. U gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Predloženi tekst zakona kojim ravnatelji javnih knjižnica nisu nužno osobe s iskustvom u knjižničarstvu, a za ostale vrste knjižnica nisu niti propisana zvanja za ravnatelje – takvim tekstom zakona se ne doprinosi razvoju knjižnične djelatnosti utemeljene na standardima nego se djelatnost ovim zakonom naprotiv unazađuje. Naime, niti u sastavu Hrvatskog knjižničnog vijeća niti u sastavu stručnih vijeća knjižnica s više od 5 zaposlenih nije nužno da većinu članova čine stručni knjižnični djelatnici koji su jedini osposobljeni za provođenje standarda. Preslikavanje situacije iz muzeja, kako je navedeno u Prijedlogu Zakona o muzejima: „- jačanje upravljačke uloge ravnatelja muzeja propisivanjem uvjeta pri izboru ravnatelja za zanimanja izvan muzejske struke“ odnosi se na muzeje,ali ne i na knjižnice, jer to nisu iste vrste ustanova. Dobro upravljanje knjižnicama je usko povezano uz posjedovanje stručnih knjižničarskih znanja (dobivenih kroz formalnu edukaciju i polaganje stručnog ispita te naročito uz iskustvo rada u knjižnicama). Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno, brisan je dio teksta koji se odnosi na vjerske zajednice. Ostatak primjedbe se ne prihvaća budući da se pravna forma osnivanja ne može ograničiti, pa tako ni zabraniti osnivanje privatnih knjižnica. Vezano uz primjedbu za imenovanje ravnatelja javne knjižnice, navedeni članak je dopunjen na način da je potrebno da osoba ispunjava uvjete iz pravilnika kojim se propisuju stručna zvanja u knjižničarskoj struci.
370 Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Trenutno važeći Zakon o knjižnicama je jasnije strukturiran i napisan, pa bi bilo poželjnije u njega dodati odredbe vezane uz novosti u poslovanju knjižnica. Stoga smatramo da nema potrebe mijenjati cijeli Zakon. OBRAZLOŽENJE U „Ocjeni stanja“ opravdano se naglašava da su se u proteklih 20-tak godina dogodile velike promjene u struci pod utjecajem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, što se ilustrira pojavom digitalizacije, digitalnih matrica, elektroničkih usluga (za njih se koristi pojam „online usluga“), digitalnih repozitorija… Međutim, u samom tekstu zakona, neke od tih novina se uopće ne spominju ili se spominju samo sporadično. Primjerice, za digitalizaciju knjižnične građe navodi se da se mora standardizirati, no ne navodi se tko će donijeti taj standard. Isto tako, navodi se „zaštita baštine u digitalnom okruženju“ kao jedna od novosti nastalih pod utjecajem novih tehnologija, a kasnije se u Prijedlogu zakona potpuno izbacuje poglavlje o zaštiti knjižnične građe (prema trenutno važećem zakonu, čl. 45. i 46.)… Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Zaštita knjižnične građe je regulirana posebnom glavom Nacrta prijedloga zakona. Međutim netočan je navod da za digitalizaciju nije navedeno tko donosi standard budući da je člankom 6. stavkom 2. Nacrta prijedloga zakona jasno navedeno da su prilikom obavljanja digitalizacije knjižnične građe iz svojih zbirki knjižnice dužne poštivati norme za digitalizaciju građe, izradu arhivskih i korisničkih primjeraka te metapodataka sukladno standardima iz članka 12. stavka 2. u kojem se navodi tko donosi standarde za pojedine vrste knjižnica.
371 Gordana Šutej, predsjednica Sekcije za školske knjižnice HKD-a I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Članak 1, st,. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti : Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku.
372 Maja Valjak I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 17(2)... Privatna knjižnica ima tijela propisana posebnim zakonom te stručno vijeće sukladno odredbama ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. Djelomično prihvaćen Ne prihvaća se brisati iz razloga što privatna knjižnica može biti osnovana i u drugom pravnom obliku osim kao ustanova te za te druge pravne oblike posebni zakoni propisuju njihova tijela, tako da se za te pravne oblike ovim zakonom nije moguće propisati tijela nego se mora propisati iznimka.
373 Maja Valjak I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak. 13 (3)... Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. narodnu knjižnicu kao ustanovu te njezine podružnice na navedenom području IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA 3) Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti, koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ministrima predlaže Hrvatsko knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Hrvatsko knjižnično vijeće, AKO u njemu većinu članova čine stručnjaci iz područja knjižničarstva (što je ugroženo Prijedlogom), predlaže ministrima nacionalni plan razvitka knjižnica, s obzirom da postojeći Zakon u čl. 32. predviđa kako HKV kao stručno tijelo predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, što bi bio ekvivalent sadašnjem nazivu tog plana. Djelomično prihvaćen Prihvaćena primjedba vezano uz stavak 3. u dijelu vezano uz donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i Hrvatskog knjižničnog vijeća. Ne prihvaća se prijedlog da se nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti donose na prijedlog umjesto uz prethodno mišljenje s obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra.
374 Gordana Šutej, predsjednica Sekcije za školske knjižnice HKD-a I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom.
375 Maja Valjak I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 7. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije, sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe u pojedinim vrstama knjižnica, a koji donosi ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. OBRAZLOŽENJE: U postojećem Zakonu postoji poglavlje X. ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE: članak 45. i 46., a takvo poglavlje odnosno poglavlje o zaštiti knjižnične građe uopće nije navedeno u nacrtu novoga Zakona. U ovom Prijedlogu Zakona zaštita knjižnične građe se spominje samo u: 1.) članku 1., stavak (2), 2.) članku 3., pod 2., 3.) članku 4. koji se odnosi na očuvanje knjižnične građe kao kulturnog dobra te u 4.) članku 7. u općenitom smislu Odredba je neprecizna, neke knjižnice smiju otpisati građu isključivo u iznimnim i posebnim okolnostima. Spojiti članak 4. i 7. te izdvojiti u posebnu glavu. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Odredbe članaka su po svom sadržaju uvrštene u odgovarajuće glave Zakona. Uzimajući u obzir Zakon o sustavu državne uprave, pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje savjetodavnog tijela (Hrvatsko knjižničarsko vijeće) jer savjetodavno tijelo nije dio sustava državne uprave.
376 Maja Valjak I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 6 (1) treba glasiti: Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito: - nabavu knjižnične građe - stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima, te provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro - digitalizaciju knjižnične građe - izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala - sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu te protok informacija - poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora - kulturne, informacijske, obrazovne i znanstvene sadržaje i programe - vođenje dokumentacije o građi i korisnicima - provođenje bibliometrijskih istraživanja - prikupljanje statističkih podatka o knjižnici, njezinim uslugama i korištenju, fondu, prostoru i opremi, upravljanju, financiranju i izdacima te knjižničnom osoblju - druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. OBRAZLOŽENJE: Obveza je u Zakonu istaknuti osiguravanje jednakog prava pristupa na informaciju i knjižnične usluge svima, pa tako i korisnicima s posebnim potrebama. Knjižnice su pokretači i organizatori knjižničnih usluga i programa koji podupiru razvoj pojedinca i društva u cjelini. Izostavljena je suvremena zadaća izvođenja bibliometrijskih istraživanja, posebno kod praćenja znanstvene produkcije pojedinaca i institucija u visokom obrazovanju. Odabir građe važan je dio knjižničarskog posla, traži stručno znanje i treba biti spomenut. Korištenje knjižnične građe nije usluga knjižnice, nego aktivnost korisnika. Knjižnica daje građu na korištenje (posudba), odnosno osigurava pristup građi. Standard HRN ISO 2789:2014 – međunarodna knjižnična statistika definira područja prikupljanja statističkih podataka: knjižnice, usluge i korištenje, fond, pristup i oprema, upravljanje, financiranje i izdaci i knjižnično osoblje. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Dodano da knjižnična djelatnost obuhvaća čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro.Članak 6. stavak 1. podstavak 3. izmijenjen tako da glasi: - pružanje informacijskih usluga i davanje na korištenje knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu
377 Maja Valjak I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 4, (1)…. Na zaštitu i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro Republike Hrvatske u pitanjima koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuje se zakon i drugi propisi kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 4., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Na jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu koja ima obilježja kulturnog dobra, odnosno koja je od posebnog značenja ili vrijednosti, primjenjuju se i propisi o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Članak 4, (2)…. (2) Jedinstveni i rijetki primjerci knjiga, zbirke knjiga, rukopisi i druga knjižnična građa javnih knjižnica nastala do 1850. godine ima status kulturnog dobra, a katalozi ove knjižnične građe javnih knjižnica sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 4., st. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Jedinstveni i rijetki knjižnični primjerci ili zbirke knjiga, novina, časopisa te pojedinačni primjerci i zbirke građe posebne vrste (rukopisi, kartografska građa, grafička građa, muzikalije, sitni tisak i druga građa) mogu imati status kulturnog dobra. Svojstvo knjižničnoga kulturnog dobra utvrđuje se temeljem kriterija starosti i rijetkosti te drugih kriterija za procjenu njegove umjetničke i znanstvene vrijednosti kao i društvene i povijesne važnosti. Katalozi/inventari, odnosno pojedinačni opisi ove knjižnične građe sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Godina nastanka je samo jedan od formalnih kriterija za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra – starost. Navedena godina 1850. međunarodno je uvriježena kao gornja granica za određivanje stare knjige. Uzima se zato što označava promjenu načina tiskanja knjiga – od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama itd. Stoga se ta godina ne može primijeniti na rukopise i 'drugu knjižničnu građu'. To bi značilo da se sve što je u knjižnicama, a nastalo je do 1850., automatski proglasi kulturnim dobrom. A kulturno dobro može biti i druga knjižnična građa novijeg datuma, npr. obvezni primjerak! Sukladno ovom prijedlogu obvezni primjerak namijenjen je korištenju i posudbi pa se izgubilo svojstvo arhivskog primjerka što je u suprotnosti sa Preporukama vijeća Europe iz 2000. g. Za takvu građu pri utvrđivanju svojstva kulturnog dobra moraju se primijeniti i drugi kriteriji osim njezine starosti. Iz svega proizlazi da se zakonom isključuje velika količina građe koja je kulturno dobro, ali kao takvo nije registrirana ili se pak nalazi u knjižnicama koje zakonodavac ne prepoznaje kao javne. Time je izravno ugrožena velika količina kulturne baštine koja se nalazi npr. u specijalnim knjižnicama (u ovom prijedlogu poznate kao knjižnice vjerskih zajednica) i nije dosad registrirana kao kulturno dobro (iako ima svojstva istog). Nadalje, u tijeku je javna rasprava o Prijedlogu Zakona i izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koji se u hitnom postupku (kao razlog je navedeno i donošenje ovog Zakona, koji se donosi u redovitoj proceduri i nije prošao javnu raspravu) usklađuje i s ovim Prijedlogom Zakona. U prijedlogu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predlaže se čl. 99a koji određuje se također odnosi samo na javne knjižnice, ponovo isključujući knjižničnu građu kao kulturno dobro kod drugih imatelja. Na kraju, niti je ovim Prijedlogom niti prijedlogom Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predviđeno izdvajanje više sredstava iz Državnog proračuna. Iz toga se postavlja pitanje na koji će način financirati iznimno skupi konzervatorski i restauratorski radovi na građi, kada trenutno nisu financirani ni postupci preventivne zaštite građe koja već je registrirano kulturno dobro. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 4, (3)…. U pogledu korištenja knjižnične građe kojoj nije istekao rok autorsko pravne zaštite primjenjuju se propisi iz područja autorskog prava. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno i regulirano u članku 44. Nacrta prijedloga Zakona.Ne prihvaća se prijedlog o brisanju odredbe članka 4. stavka 3. obzirom na to da Zakon o autorskom i srodnim pravima regulira materiju zaštite autorskih prava te se ova odredba unosi u tekst ovog Zakona koja štiti autorska prava kojima nije istekao rok autorsko pravne zaštite.
378 Maja Valjak I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati i držati se UNESCO-vih, IFLA-inih, i drugih međunarodnih dokumenata iz područja knjižničarstva, standarda HRN ISO 2789 iz 2014. godine, usklađene i općeprihvaćene knjižničarske terminologije u RH, te u ovom članku definirati pojmove vrste knjižnica i stručne knjižničarske djelatnike. Digitalna knjižnica, digitalizacija i autorska prava trebaju se regulirati posebnom glavom zakona, vodeći pri tome računa i o ozakonjenju prakse koja postoji te uzeti u obzir da su pojedine europske zemlje već u zakon ugradile iznimku po pitanju autorskih prava za knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Veliki broj definicija pogrešan je ili neprikladan. U cilju postizanja jednoznačnosti i izbjegavanja mogućih nesporazuma potrebno je dodati i nove definicije (v. i članak 8.). „U smislu ovoga zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja...“ - ne može se zakonom odrediti značenje pojmova; pojmove u knjižničarstvu definiraju UNESCO-vi, IFLA-ini međunarodni dokumenti, postojeća tradicija knjižničarske terminologije u RH kakva se koristi u obrazovanju knjižničara i knjižničarskoj praksi, te međunarodni i u Hrvatskoj prihvaćeni standard HRN ISO 2789 iz 2014. godine. Uvođenje pojma „knjižnica vjerske zajednice“ nepotrebno je, s obzirom da su i prema važećem zakonu one svrstane u specijalne knjižnice. Isticanje na ovaj način, u najmanju ruku, ima prizvuk diskriminacijskog obilježavanja, a povlači za sobom konotaciju da i ostale knjižnice mogu zatražiti posebno „izdvajanje“, npr. knjižnice nacionalnih manjina, institutske knjižnice itd. Klasifikacija knjižnica koja se donosi u tekstu direktno je suprotna UNESCO-ovoj klasifikaciji i definiciji npr. visokoškolskih knjižnica (v. Classification of libraries u: http://portal.unesco.org/en/ev.php-URL_ID=13086&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html). Ne može zakon izmišljati klasifikacije ni definicije knjižnica! Valjda radi toga nisu ni navedeni izvori za definicije i nazivlje/terminologiju. Posve izostaju odredbe o e-knjizi, e-čitanju, e-posudbi, e-učenju, repozitorijima… U ocjeni stanja zakona spominje se potreba reguliranja digitalizacije, repozitorija digitalne građe, obveznog primjerka, predlagatelj je propustio regulirati materiju koju je naveo u ocjeni stanja i članku 3 – digitalne knjižnice. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojem su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. Definicija knjižnice vjerske zajednice više nije predviđena člankom 3. Zakona.
379 Maja Valjak I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti koja se obavlja kao javna služba - uređuje tko obavlja knjižničnu djelatnost i na koji način se obavlja knjižnična djelatnost - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, odgoja i obrazovanja, znanosti, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencija za razvoj demokracije, gospodarstva, znanosti i sudjelovanje u informacijskom društvu - osigurava nadzor nad radom knjižnica koje u okviru matične djelatnosti provodi matična knjižnica nadležna za određenu vrstu knjižnica - knjižnice povezuju u knjižnični sustav Republike Hrvatske te se time osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija krajnjim korisnicima. OBRAZLOŽENJE: Zakonom se treba odrediti način obavljanja djelatnosti i tko obavlja djelatnost, tj. vrste knjižnica. Knjižnična djelatnost potiče i razvoj znanosti i upravo je znanost jedna od ključnih društvenih aktivnosti u čijem radu sudjeluje i knjižnica kao potpora stručnom, znanstvenom i znanstveno-istraživačkom radu. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Člankom 2. uređuje se svrha Zakona i osnovne smjernice kojima se postiže svrha Zakona, dok su navedeni prijedlozi detaljno uređeni u daljnjem tekstu Zakona. U podstavku 2. dodano da se ovim Zakonom potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja znanosti.
380 Maja Valjak I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1….(1) Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, vrste knjižnica, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Knjižnična djelatnost obuhvaća rad s knjižničnom građom, ali obuhvaća i sve druge aktivnosti i sadržaje, službe i usluge koje potiču razvoj kulture čitanja, pismenosti, obrazovanja i informiranosti u društvu, i to u radu sa svim članovima društva bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Već odavno je potvrđena uloga i snaga knjižnične djelatnosti u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti su njezini stručni djelatnici. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1….(2) Knjižnična građa od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. U članku 1. st. 2. stoji kako je samo knjižnična GRAĐA od interesa za RH, a ne kao u čl. 2. sadašnjeg zakona, u kojem je knjižnična DJELATNOST od interesa za RH. Također, u tekstu je samo posredno, ostala odredba koja je u čl. 2, st. 1 postojećeg Zakona jasno navedena kako se knjižnična djelatnost obavlja kao javna služba: Članak 2. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1, st,. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti : Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. OBRAZLOŽENJE: U čl. 2. Prijedloga doduše objašnjeno je da se zakonom “....-osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe”, što doduše može i tako posredno biti navedeno, ali upravo stoga se i može neposredno naglasiti u čl. 1. No, to je bitno zato što, ako i sam Prijedlog nedvojbeno priznaje javnu službu kao zakonom normiranu činjenicu, onda pravno gledano i sama djelatnost MORA biti od interesa za RH. Jer pojam javne službe (dakle one koja je posebno uređena normama upravnog prava) u pravnom smislu je definiran kao djelatnost koju društvo smatra toliko važnom da je podvrgava posebnom pravnom uređenju i da se radi o službi koja ima posebnu važnost za ostvarenje određenih interesa društvene zajednice (opći, javni interes). Tako sam pojam javne službe, kao i sadržaj knjižnične djelatnosti koji je reguliran u čl. 6. i postojećeg Zakona i Prijedloga, čine cjelokupnu knjižničnu djelatnost, neizostavno kao djelatnost od interesa za RH. Zbog te činjenice, postojeći pravni sustav u raznim poljima, od zakona do pravilnika, već je knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama dao različite pravne povlastice u svrhu ostvarenja tog interesa, od određenih autorskopravnih iznimki, prava prikupljanja osobnih podataka bez posebne privole, definiranja specifičnih uloga knjižnica u obrazovnom i kulturnom sustavu i takva degradacija temeljne svrhe knjižnica imala bi ne samo materijalne posljedice po budućnost i daljnje kodificiranje društvene uloge knjižnica, nego i teško izbrojive konzekvence na pravnu organizaciju i funkcioniranje postojećih društvenih djelatnosti, sve do temeljnih ljudskih prava građana. Ukratko, javnu službu (koja je i u Prijedlogu ostavljena) neke djelatnosti mora pratiti i javni interes kao od nje neodvojiva činjenica, koja se NE može svesti samo na građu, koja je tek puka materijalna podloga za djelatnost i javni interes. Javni interes izlazi iz djelatnosti i zbog njega djelatnost u različitim njezinim konkretiziranim oblicima uživa dodatnu pravnu zaštitu. U vezi dvojbi oko razine propisa kojim se to rješava, upravo se zakonom propisuje takav javni interes, kao u mnogim drugim slučajevima, poput Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i dr. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1 (3)…. DOPUNA PRIJEDLOGA U čl. 1. dodati stavak 3. koji glasi: Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživa njezinu osobitu zaštitu. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. Vezano uz prijedlog da se propiše kako knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, isti se ne prihvaća, obzirom da iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica.
381 Mirjana Mihalić I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati i držati se UNESCO-vih, IFLA-inih, i drugih međunarodnih dokumenata iz područja knjižničarstva, standarda HRN ISO 2789 iz 2014. godine, usklađene i općeprihvaćene knjižničarske terminologije u RH, te u ovom članku definirati pojmove vrste knjižnica i stručne knjižničarske djelatnike. Digitalna knjižnica, digitalizacija i autorska prava trebaju se regulirati posebnom glavom zakona, vodeći pri tome računa i o ozakonjenju prakse koja postoji te uzeti u obzir da su pojedine europske zemlje već u zakon ugradile iznimku po pitanju autorskih prava za knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Veliki broj definicija pogrešan je ili neprikladan. U cilju postizanja jednoznačnosti i izbjegavanja mogućih nesporazuma potrebno je dodati i nove definicije (v. i članak 8.). „U smislu ovoga zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja...“ - ne može se zakonom odrediti značenje pojmova; pojmove u knjižničarstvu definiraju UNESCO-vi, IFLA-ini međunarodni dokumenti, postojeća tradicija knjižničarske terminologije u RH kakva se koristi u obrazovanju knjižničara i knjižničarskoj praksi, te međunarodni i u Hrvatskoj prihvaćeni standard HRN ISO 2789 iz 2014. godine. Uvođenje pojma „knjižnica vjerske zajednice“ nepotrebno je, s obzirom da su i prema važećem zakonu one svrstane u specijalne knjižnice. Isticanje na ovaj način, u najmanju ruku, ima prizvuk diskriminacijskog obilježavanja, a povlači za sobom konotaciju da i ostale knjižnice mogu zatražiti posebno „izdvajanje“, npr. knjižnice nacionalnih manjina, institutske knjižnice itd. Klasifikacija knjižnica koja se donosi u tekstu direktno je suprotna UNESCO-ovoj klasifikaciji i definiciji npr. visokoškolskih knjižnica (v. Classification of libraries u: http://portal.unesco.org/en/ev.php-URL_ID=13086&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html). Ne može zakon izmišljati klasifikacije ni definicije knjižnica! Valjda radi toga nisu ni navedeni izvori za definicije i nazivlje/terminologiju. Posve izostaju odredbe o e-knjizi, e-čitanju, e-posudbi, e-učenju, repozitorijima… U ocjeni stanja zakona spominje se potreba reguliranja digitalizacije, repozitorija digitalne građe, obveznog primjerka, predlagatelj je propustio regulirati materiju koju je naveo u ocjeni stanja i članku 3 – digitalne knjižnice. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojem su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. Definicija knjižnice vjerske zajednice više nije predviđena člankom 3. Zakona.
382 Mirjana Mihalić I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti koja se obavlja kao javna služba - uređuje tko obavlja knjižničnu djelatnost i na koji način se obavlja knjižnična djelatnost - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, odgoja i obrazovanja, znanosti, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencija za razvoj demokracije, gospodarstva, znanosti i sudjelovanje u informacijskom društvu - osigurava nadzor nad radom knjižnica koje u okviru matične djelatnosti provodi matična knjižnica nadležna za određenu vrstu knjižnica - knjižnice povezuju u knjižnični sustav Republike Hrvatske te se time osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija krajnjim korisnicima. OBRAZLOŽENJE: Zakonom se treba odrediti način obavljanja djelatnosti i tko obavlja djelatnost, tj. vrste knjižnica. Knjižnična djelatnost potiče i razvoj znanosti i upravo je znanost jedna od ključnih društvenih aktivnosti u čijem radu sudjeluje i knjižnica kao potpora stručnom, znanstvenom i znanstveno-istraživačkom radu. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Člankom 2. uređuje se svrha Zakona i osnovne smjernice kojima se postiže svrha Zakona, dok su navedeni prijedlozi detaljno uređeni u daljnjem tekstu Zakona. U podstavku 2. dodano da se ovim Zakonom potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja znanosti.
383 Maja Bodiš I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. Članak 4. trebalo bi spojiti s člankom 7. i nasloviti ga ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE. Umjesto sadašnjeg teksta trebao bi, stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije, sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe u pojedinim vrstama knjižnica, a koji donosi ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. OBRAZLOŽENJE: U postojećem Zakonu postoji poglavlje X. ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE članak 45. i 46., a takvo poglavlje odnosno poglavlje o zaštiti knjižnične građe uopće nije navedeno u nacrtu novoga Zakona. U ovom Prijedlogu Zakona zaštita knjižnične građe spominje se samo u: 1.) članku 1., stavak 2. 2.) članku 3., točka 2. 3.) članku 4. koji se odnosi na očuvanje knjižnične građe kao kulturnog dobra te u 4.) članku 7. u općenitom smislu. Odredba je neprecizna, neke knjižnice smiju otpisati građu isključivo u iznimnim i posebnim okolnostima. Spojiti članak 4. i 7. te izdvojiti u posebnu glavu. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Odredbe članaka su po svom sadržaju uvrštene u odgovarajuće glave Zakona. Uzimajući u obzir Zakon o sustavu državne uprave, pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje savjetodavnog tijela (Hrvatsko knjižničarsko vijeće) jer savjetodavno tijelo nije dio sustava državne uprave.
384 Maja Bodiš I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. (1) Članak 4. trebalo bi spojiti s člankom 7. i nasloviti ga ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE. Na jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu koja ima obilježja kulturnog dobra, odnosno koja je od posebnog značenja ili vrijednosti, primjenjuju se i propisi o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. (2) Jedinstveni i rijetki knjižnični primjerci ili zbirke knjiga, novina, časopisa te pojedinačni primjerci i zbirke građe posebne vrste (rukopisi, kartografska građa, grafička građa, muzikalije, sitni tisak i druga građa) mogu imati status kulturnog dobra. Svojstvo knjižničnoga kulturnog dobra utvrđuje se temeljem kriterija starosti i rijetkosti te drugih kriterija za procjenu njegove umjetničke i znanstvene vrijednosti kao i društvene i povijesne važnosti. Katalozi/inventari, odnosno pojedinačni opisi ove knjižnične građe sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Godina nastanka je samo jedan od formalnih kriterija za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra – starost. Navedena godina 1850. međunarodno je uvriježena kao gornja granica za određivanje stare knjige. Uzima se zato što označava promjenu načina tiskanja knjiga – od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama i ostalo. Stoga se ta godina ne može primijeniti na rukopise i drugu knjižničnu građu. To bi značilo da se sve što je u knjižnicama, a nastalo je do 1850., automatski proglasi kulturnim dobrom. Kulturno dobro može biti i druga knjižnična građa novijeg datuma, npr. obvezni primjerak! Sukladno ovom prijedlogu obvezni primjerak namijenjen je korištenju i posudbi pa se izgubilo svojstvo arhivskog primjerka, što je u suprotnosti s Preporukama Vijeća Europe iz 2000. g. Za takvu građu pri utvrđivanju svojstva kulturnog dobra moraju se primijeniti i drugi kriteriji osim njezine starosti. Iz svega proizlazi da se zakonom isključuje velika količina građe koja je kulturno dobro, ali kao takvo nije registrirana ili se pak nalazi u knjižnicama koje zakonodavac ne prepoznaje kao javne. Time je izravno ugrožena velika količina kulturne baštine koja se nalazi npr. u specijalnim knjižnicama (u ovom prijedlogu poznate kao knjižnice vjerskih zajednica) i nije dosad registrirana kao kulturno dobro (iako ima svojstva istog). Nadalje, u tijeku je javna rasprava o Prijedlogu Zakona i izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koji se u hitnom postupku (kao razlog je navedeno i donošenje ovog Zakona, koji se donosi u redovitoj proceduri i nije prošao javnu raspravu) usklađuje i s ovim Prijedlogom Zakona. U prijedlogu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predlaže se čl. 99a koji se također odnosi samo na javne knjižnice, ponovo isključujući knjižničnu građu kao kulturno dobro kod drugih imatelja. Na kraju, niti ovim Prijedlogom niti prijedlogom Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara nije predviđeno izdvajanje više sredstava iz Državnog proračuna. Iz toga se postavlja pitanje na koji će se način financirati iznimno skupi konzervatorski i restauratorski radovi na građi, kada trenutno nisu financirani ni postupci preventivne zaštite građe koja već jest registrirano kulturno dobro. (3) Brisati. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Zaštita knjižnične građe regulirana je člankom 44. Zakona.Ne prihvaća se prijedlog o brisanju odredbe članka 4. stavka 3. obzirom na to da Zakon o autorskom i srodnim pravima regulira materiju zaštite autorskih prava te se ova odredba unosi u tekst ovog Zakona koja štiti autorska prava kojima nije istekao rok autorsko pravne zaštite.
385 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 51. Ministar nadležan za kulturu predložit će Vladi Republike Hrvatske donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti iz članka 13. stavka 3. ovoga Zakona u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 51. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona, a ministar nadležan za znanost i obrazovanje donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona. Djelomično prihvaćen Regulirano drugim člankom te će standardi biti doneseni u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
386 Mirjana Mihalić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Slažem se sa svim prijedlozima i primjedbama Hrvatskog knjižničarskog društva na prijedlog novog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti kako slijedi dalje u tekstu: Zašto nije naveden osnovni motiv predlagača kako bi i iz tog stava nastali problem bio transparentnije raspravljen, kao što je naveden u prijedlogu Zakona o muzejima Također, zbog navedenih procesa javila se nužnost usklađenog postupanja sa muzejskom, arhivskom i knjižničnom građom. OBRAZLOŽENJE Neka se nepovoljna rješenja iz jednog zakona preslikavaju na ostala dva i to je potrebno transparentno navesti. Tako se npr. iz Prijedloga Zakona o muzejima na ostale zakone preslikava situacija: „Zakonom o muzejima iz 2015. proširen je popis stručnog osoblja u muzejima u obavljanju muzejske djelatnosti za što nije postojala podrška stručne javnosti. Također, navedena zvanja nisu zaživjela u praksi kao specifičnost muzejske djelatnosti. Ali, u Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisana su knjižnična zvanja i nikakvih prijepora u svezi toga nema, niti ih je bilo. No, unatoč tomu, iz sva tri zakona (Arhivi, Knjižnice, Muzeji) stručna zvanja su izbačena i propisivat će se pravilnicima. Hrvatsko knjižničarsko društvo 09.07.2018 09:17 3 0 KOMENTAR PRIJEDLOGA ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI S OBZIROM NA DJELOKRUG HRVATSKE KNJIŽNICE ZA SLIJEPE Smatramo da se pitanje statusa Hrvatske knjižnice za slijepe treba razjasniti i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Naime, Hrvatska knjižnica za slijepe, iako javna ustanova u kulturi čiju djelatnost financira Ministarstvo kulture, nije razvrstana u upisnik knjižnica pri Ministarstvu kulture. Zbog specifičnosti i ključne uloge koju knjižnica zauzima s obzirom na proizvodnju i distribuciju građe u pristupačnim formatima predlažemo da joj se dodijeli status matičnosti koji bi bio posebno istaknut i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. U nastavku ćemo pobrojati činjenice i navesti prijedlog statusa te sukladno tome prokomentirati Prijedlog zakona. PRIJEDLOG STATUSA: Hrvatska knjižnica za slijepe nije specijalna knjižnica već zaslužuje status matične narodne knjižnice za osobe kojima standardni tisak nije čitljiv (u svijetu knjižnice poput Hrvatske knjižnice za slijepe imaju status nacionalne ili narodne knjižnice za osobe kojim standardni tisak nije čitljiv ili pak institucije koja na nacionalnom nivou pruža usluge osobama kojim standardni tisak nije čitljiv). U skladu s time Hrvatska knjižnica za slijepe bi trebala biti repozitorij građe proizvedene u pristupačnim formatima, brinuti o politici proizvodnje i distribucije dotične građe, te razvoju usluga i standarda za korisnike kojima standardni tisak nije čitljiv. 3 0 U razdoblju od donošenja Zakona o knjižnicama (Narodne novine, broj 105/97., 5/98., 104/00. i 69/09. ) do danas nije bilo većih izmjena u tekstu Zakona. U navedenom razdoblju došlo je do znatnih promjena u društvu koje su se dogodile pod snažnim utjecajem novih tehnologija i novih oblika komuniciranja stoga određene vrste djelovanja knjižnica, njihove službe i usluge (poput digitalizacije, prikupljanja digitalnih matrica, organizacije online usluga, osnutak i upravljanje repozitorijima digitalne građe, zaštita baštine u digitalnom okruženju) nisu ni mogle biti obuhvaćene postojećim Zakonom jer se u vrijeme njegova donošenja nisu još pojavile ili su bile tek na samim počecima razvoja. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Trenutno važeći Zakon o knjižnicama je jasnije strukturiran i napisan, pa bi bilo poželjnije u njega dodati odredbe vezane uz novosti u poslovanju knjižnica. Stoga smatramo da nema potrebe mijenjati cijeli Zakon. OBRAZLOŽENJE U „Ocjeni stanja“ opravdano se naglašava da su se u proteklih 20-tak godina dogodile velike promjene u struci pod utjecajem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, što se ilustrira pojavom digitalizacije, digitalnih matrica, elektroničkih usluga (za njih se koristi pojam „online usluga“), digitalnih repozitorija… Međutim, u samom tekstu zakona, neke od tih novina se uopće ne spominju ili se spominju samo sporadično. Primjerice, za digitalizaciju knjižnične građe navodi se da se mora standardizirati, no ne navodi se tko će donijeti taj standard. Isto tako, navodi se „zaštita baštine u digitalnom okruženju“ kao jedna od novosti nastalih pod utjecajem novih tehnologija, a kasnije se u Prijedlogu zakona potpuno izbacuje poglavlje o zaštiti knjižnične građe (prema trenutno važećem zakonu, čl. 45. i 46.)… Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Uređene zadaće knjižnice za slijepe.
387 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 39... Obvezni primjerak prikuplja se u svrhu: ◊ stvaranja nacionalne zbirke knjižnične građe kao kulturnog dobra ◊ izrade nacionalne bibliografije ◊ vođenja statistike o nacionalnoj nakladničkoj produkciji ◊ pohrane i zaštite građe u svrhu njezine trajne dostupnosti korisnicima ◊ izgradnje zavičajnih/regionalnih zbirki, te zbirki službenih publikacija ◊ izgradnje Hrvatske digitalne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 39. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ OBRAZLOŽENJE U tekst zakona prenijeti UNESCO-ve smjernice. Osim toga, neki pojmovi nisu nigdje definirani, kao npr. što se podrazumijeva pod Hrvatskom digitalnom knjižnicom. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41. a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku.
388 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 35. (2)… Matična djelatnost obuhvaća: - stručni nadzor nad radom knjižnica - pružanje stručne pomoći vezane uz osnivanje i prestanak rada knjižnica - planiranje i unapređivanje djelatnosti knjižnica i njihovog međusobnog povezivanja i uključivanja u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti.
389 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 23. (2) Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće. IZMJENA PRIJEDLOGA (2) Knjižnica u sastavu ima voditelja i Knjižnično vijeće sukladno čl. 22. ovog zakona. Voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Fakultativna iznimka od pravila da knjižnica u sastavu može i ne mora imati voditelja, a pogotovo da ne mora imati Knjižnično vijeće, odredbu čini besmislenom. Postojeći prijedlog s formulacijom: Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće, nije dobar za knjižnice u sastavu jer se tako organizacija i stručno vođenje knjižnice prepušta volji osnivača, odnosno ustanove u čijem se sastavu knjižnica nalazi. Formulacija koju predlažemo slična je formulaciji iz Zakona o knjižnicama iz 1997. čl. 28. (N.N. 105, 1997) koja se je u proteklom periodu pokazala značajnom za rad knjižnica u sastavu jer do donošenja ovog Zakona mnoge knjižnice u sastavu nisu uopće imale voditelja te je njihov rad bio prepušten osobama bez odgovarajućeg stručnog obrazovanja. Djelomično prihvaćen Odredba brisana a člankom 22. je propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja čime je udovoljeno prijedlogu. A u odnosu na prijedlog da voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. Prijedlogu nije moguće udovoljiti jer je zakonima kojima se uređuje pravni oblik pravne osoba u čijem sastavu je knjižnica, već propisan i sastav tih upravnih tijela.
390 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. Članak 7. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije, sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe u pojedinim vrstama knjižnica, a koji donosi ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. OBRAZLOŽENJE: U postojećem Zakonu postoji poglavlje X. ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE: članak 45. i 46., a takvo poglavlje odnosno poglavlje o zaštiti knjižnične građe uopće nije navedeno u nacrtu novoga Zakona. U ovom Prijedlogu Zakona zaštita knjižnične građe se spominje samo u: 1.) članku 1., stavak (2), 2.) članku 3., pod 2., 3.) članku 4. koji se odnosi na očuvanje knjižnične građe kao kulturnog dobra te u 4.) članku 7. u općenitom smislu Odredba je neprecizna, neke knjižnice smiju otpisati građu isključivo u iznimnim i posebnim okolnostima. Spojiti članak 4. i 7. te izdvojiti u posebnu glavu. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Odredbe članaka su po svom sadržaju uvrštene u odgovarajuće glave Zakona. Uzimajući u obzir Zakon o sustavu državne uprave, pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje savjetodavnog tijela (Hrvatsko knjižničarsko vijeće) jer savjetodavno tijelo nije dio sustava državne uprave.
391 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 6 (1) treba glasiti: Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito: - nabavu knjižnične građe - stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima, te provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro - digitalizaciju knjižnične građe - izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala - sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu te protok informacija - poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora - kulturne, informacijske, obrazovne i znanstvene sadržaje i programe - vođenje dokumentacije o građi i korisnicima - provođenje bibliometrijskih istraživanja - prikupljanje statističkih podatka o knjižnici, njezinim uslugama i korištenju, fondu, prostoru i opremi, upravljanju, financiranju i izdacima te knjižničnom osoblju - druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. OBRAZLOŽENJE: Obveza je u Zakonu istaknuti osiguravanje jednakog prava pristupa na informaciju i knjižnične usluge svima, pa tako i korisnicima s posebnim potrebama. Knjižnice su pokretači i organizatori knjižničnih usluga i programa koji podupiru razvoj pojedinca i društva u cjelini. Izostavljena je suvremena zadaća izvođenja bibliometrijskih istraživanja, posebno kod praćenja znanstvene produkcije pojedinaca i institucija u visokom obrazovanju. Odabir građe važan je dio knjižničarskog posla, traži stručno znanje i treba biti spomenut. Korištenje knjižnične građe nije usluga knjižnice, nego aktivnost korisnika. Knjižnica daje građu na korištenje (posudba), odnosno osigurava pristup građi. Standard HRN ISO 2789:2014 – međunarodna knjižnična statistika definira područja prikupljanja statističkih podataka: knjižnice, usluge i korištenje, fond, pristup i oprema, upravljanje, financiranje i izdaci i knjižnično osoblje. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Dodano da knjižnična djelatnost obuhvaća čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro.Članak 6. stavak 1. podstavak 3. izmijenjen tako da glasi: - pružanje informacijskih usluga i davanje na korištenje knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu
392 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak. 13 (3)... Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. narodnu knjižnicu kao ustanovu te njezine podružnice na navedenom području IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA 3) Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti, koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ministrima predlaže Hrvatsko knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Hrvatsko knjižnično vijeće, AKO u njemu većinu članova čine stručnjaci iz područja knjižničarstva (što je ugroženo Prijedlogom), predlaže ministrima nacionalni plan razvitka knjižnica, s obzirom da postojeći Zakon u čl. 32. predviđa kako HKV kao stručno tijelo predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, što bi bio ekvivalent sadašnjem nazivu tog plana. Djelomično prihvaćen Prihvaćena primjedba vezano uz stavak 3. u dijelu vezano uz donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i Hrvatskog knjižničnog vijeća. Ne prihvaća se prijedlog da se nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti donose na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća umjesto uz njegovo prethodno mišljenje s obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra.
393 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja: 1. knjižnična djelatnost je stručno i sustavno djelovanje u cilju izgradnje i sređivanja knjižnične građe te osiguravanja pristupa umjetničkim, znanstvenim i stručnim djelima i informacijama, kako bi se zadovoljile kulturne, informacijske i obrazovne potrebe pojedinaca i skupina te podupirao razvoj društva u cjelini 2. knjižnica je pravna osoba ili ustrojstvena jedinica pravne osobe (knjižnica u sastavu) koja organizira i pruža javnosti kulturne, informacijske i obrazovne usluge zasnivajući ih na sustavnom odabiru, prikupljanju, stručnoj obradi, pohranjivanju, zaštiti i davanju na korištenje knjižnične građe te slobodnom pristupu izvorima informacija 3. javna knjižnica je neprofitna pravna osoba kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave 4. privatna knjižnica je knjižnica kojoj je osnivač druga pravna ili fizička osoba 5. knjižnica vjerske zajednice je knjižnica koja posjeduje knjižničnu građu vjerske zajednice dostupnu javnosti 6. pokretna knjižnica je knjižnična usluga koja se pruža putem prijevoznog sredstva svim korisnicima koji žive na udaljenim područjima 7. digitalna knjižnica je skup digitalnih knjižničnih zbirki i usluga dostupnih korisnicima na smislen i održiv način 8. knjižnična građa je svaki jezični, slikovni i zvučni dokument u analognom ili digitalnom obliku informacijskog, umjetničkog, obrazovnog, znanstvenog ili stručnog sadržaja, proizveden u više primjeraka i namijenjen javnosti, kao i rukopisi, odnosno sva druga građa koju knjižnica posjeduje u svojem fondu i stavlja na raspolaganje korisnicima 9. knjižnični fond je knjižnična građa koju određena vrsta knjižnice posjeduje 10. knjižnična zbirka je dio knjižničnog fonda sastavljen prema opće prihvaćenim načelima i kriterijima 11. nakladnik je fizička ili pravna osoba koja je publikaciju zakonito izdala 12. publikacija je svaki zapis informacije na bilo kojem nositelju koji je izdan, izrađen, prerađen u tiskanom ili digitalnom obliku, stavljen na raspolaganje javnosti 13. digitalna tiskarska matrica je zadnja digitalna inačica publikacije pripremljene za tisak koju nakladnik dobrovoljno dostavlja Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu ili drugoj javnoj knjižnici na trajnu pohranu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati i držati se UNESCO-vih, IFLA-inih, i drugih međunarodnih dokumenata iz područja knjižničarstva, standarda HRN ISO 2789 iz 2014. godine, usklađene i općeprihvaćene knjižničarske terminologije u RH, te u ovom članku definirati pojmove vrste knjižnica i stručne knjižničarske djelatnike. Digitalna knjižnica, digitalizacija i autorska prava trebaju se regulirati posebnom glavom zakona, vodeći pri tome računa i o ozakonjenju prakse koja postoji te uzeti u obzir da su pojedine europske zemlje već u zakon ugradile iznimku po pitanju autorskih prava za knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Veliki broj definicija pogrešan je ili neprikladan. U cilju postizanja jednoznačnosti i izbjegavanja mogućih nesporazuma potrebno je dodati i nove definicije (v. i članak 8.). „U smislu ovoga zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja...“ - ne može se zakonom odrediti značenje pojmova; pojmove u knjižničarstvu definiraju UNESCO-vi, IFLA-ini međunarodni dokumenti, postojeća tradicija knjižničarske terminologije u RH kakva se koristi u obrazovanju knjižničara i knjižničarskoj praksi, te međunarodni i u Hrvatskoj prihvaćeni standard HRN ISO 2789 iz 2014. godine. Uvođenje pojma „knjižnica vjerske zajednice“ nepotrebno je, s obzirom da su i prema važećem zakonu one svrstane u specijalne knjižnice. Isticanje na ovaj način, u najmanju ruku, ima prizvuk diskriminacijskog obilježavanja, a povlači za sobom konotaciju da i ostale knjižnice mogu zatražiti posebno „izdvajanje“, npr. knjižnice nacionalnih manjina, institutske knjižnice itd. Klasifikacija knjižnica koja se donosi u tekstu direktno je suprotna UNESCO-ovoj klasifikaciji i definiciji npr. visokoškolskih knjižnica (v. Classification of libraries u: http://portal.unesco.org/en/ev.php-URL_ID=13086&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html). Ne može zakon izmišljati klasifikacije ni definicije knjižnica! Valjda radi toga nisu ni navedeni izvori za definicije i nazivlje/terminologiju. Posve izostaju odredbe o e-knjizi, e-čitanju, e-posudbi, e-učenju, repozitorijima… U ocjeni stanja zakona spominje se potreba reguliranja digitalizacije, repozitorija digitalne građe, obveznog primjerka, predlagatelj je propustio regulirati materiju koju je naveo u ocjeni stanja i članku 3 – digitalne knjižnice. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojem su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. Definicija knjižnice vjerske zajednice više nije predviđena člankom 3. Zakona.
394 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti koja se obavlja kao javna služba - uređuje tko obavlja knjižničnu djelatnost i na koji način se obavlja knjižnična djelatnost - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, odgoja i obrazovanja, znanosti, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencija za razvoj demokracije, gospodarstva, znanosti i sudjelovanje u informacijskom društvu - osigurava nadzor nad radom knjižnica koje u okviru matične djelatnosti provodi matična knjižnica nadležna za određenu vrstu knjižnica - knjižnice povezuju u knjižnični sustav Republike Hrvatske te se time osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija krajnjim korisnicima. OBRAZLOŽENJE: Zakonom se treba odrediti način obavljanja djelatnosti i tko obavlja djelatnost, tj. vrste knjižnica. Knjižnična djelatnost potiče i razvoj znanosti i upravo je znanost jedna od ključnih društvenih aktivnosti u čijem radu sudjeluje i knjižnica kao potpora stručnom, znanstvenom i znanstveno-istraživačkom radu. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Člankom 2. uređuje se svrha Zakona i osnovne smjernice kojima se postiže svrha Zakona, dok su navedeni prijedlozi detaljno uređeni u daljnjem tekstu Zakona. U podstavku 2. dodano da se ovim Zakonom potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja znanosti.
395 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1….(2) Knjižnična građa od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. U članku 1. st. 2. stoji kako je samo knjižnična GRAĐA od interesa za RH, a ne kao u čl. 2. sadašnjeg zakona, u kojem je knjižnična DJELATNOST od interesa za RH. Također, u tekstu je samo posredno, ostala odredba koja je u čl. 2, st. 1 postojećeg Zakona jasno navedena kako se knjižnična djelatnost obavlja kao javna služba: Članak 2. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1, st,. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti : Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. OBRAZLOŽENJE: U čl. 2. Prijedloga doduše objašnjeno je da se zakonom “....-osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe”, što doduše može i tako posredno biti navedeno, ali upravo stoga se i može neposredno naglasiti u čl. 1. No, to je bitno zato što, ako i sam Prijedlog nedvojbeno priznaje javnu službu kao zakonom normiranu činjenicu, onda pravno gledano i sama djelatnost MORA biti od interesa za RH. Jer pojam javne službe (dakle one koja je posebno uređena normama upravnog prava) u pravnom smislu je definiran kao djelatnost koju društvo smatra toliko važnom da je podvrgava posebnom pravnom uređenju i da se radi o službi koja ima posebnu važnost za ostvarenje određenih interesa društvene zajednice (opći, javni interes). Tako sam pojam javne službe, kao i sadržaj knjižnične djelatnosti koji je reguliran u čl. 6. i postojećeg Zakona i Prijedloga, čine cjelokupnu knjižničnu djelatnost, neizostavno kao djelatnost od interesa za RH. Zbog te činjenice, postojeći pravni sustav u raznim poljima, od zakona do pravilnika, već je knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama dao različite pravne povlastice u svrhu ostvarenja tog interesa, od određenih autorskopravnih iznimki, prava prikupljanja osobnih podataka bez posebne privole, definiranja specifičnih uloga knjižnica u obrazovnom i kulturnom sustavu i takva degradacija temeljne svrhe knjižnica imala bi ne samo materijalne posljedice po budućnost i daljnje kodificiranje društvene uloge knjižnica, nego i teško izbrojive konzekvence na pravnu organizaciju i funkcioniranje postojećih društvenih djelatnosti, sve do temeljnih ljudskih prava građana. Ukratko, javnu službu (koja je i u Prijedlogu ostavljena) neke djelatnosti mora pratiti i javni interes kao od nje neodvojiva činjenica, koja se NE može svesti samo na građu, koja je tek puka materijalna podloga za djelatnost i javni interes. Javni interes izlazi iz djelatnosti i zbog njega djelatnost u različitim njezinim konkretiziranim oblicima uživa dodatnu pravnu zaštitu. U vezi dvojbi oko razine propisa kojim se to rješava, upravo se zakonom propisuje takav javni interes, kao u mnogim drugim slučajevima, poput Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i dr. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživa njezinu osobitu zaštitu. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe.
396 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, vrste knjižnica, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Knjižnična djelatnost obuhvaća rad s knjižničnom građom, ali obuhvaća i sve druge aktivnosti i sadržaje, službe i usluge koje potiču razvoj kulture čitanja, pismenosti, obrazovanja i informiranosti u društvu, i to u radu sa svim članovima društva bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Već odavno je potvrđena uloga i snaga knjižnične djelatnosti u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti su njezini stručni djelatnici. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku.
397 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 7. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije, sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe u pojedinim vrstama knjižnica, a koji donosi ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. OBRAZLOŽENJE: U postojećem Zakonu postoji poglavlje X. ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE: članak 45. i 46., a takvo poglavlje odnosno poglavlje o zaštiti knjižnične građe uopće nije navedeno u nacrtu novoga Zakona. U ovom Prijedlogu Zakona zaštita knjižnične građe se spominje samo u: 1.) članku 1., stavak (2), 2.) članku 3., pod 2., 3.) članku 4. koji se odnosi na očuvanje knjižnične građe kao kulturnog dobra te u 4.) članku 7. u općenitom smislu Odredba je neprecizna, neke knjižnice smiju otpisati građu isključivo u iznimnim i posebnim okolnostima. Spojiti članak 4. i 7. te izdvojiti u posebnu glavu. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Odredbe članaka su po svom sadržaju uvrštene u odgovarajuće glave Zakona. Uzimajući u obzir Zakon o sustavu državne uprave, pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje savjetodavnog tijela (Hrvatsko knjižničarsko vijeće) jer savjetodavno tijelo nije dio sustava državne uprave.
398 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 6 (1) treba glasiti: Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito: - nabavu knjižnične građe - stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima, te provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro - digitalizaciju knjižnične građe - izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala - sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu te protok informacija - poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora - kulturne, informacijske, obrazovne i znanstvene sadržaje i programe - vođenje dokumentacije o građi i korisnicima - provođenje bibliometrijskih istraživanja - prikupljanje statističkih podatka o knjižnici, njezinim uslugama i korištenju, fondu, prostoru i opremi, upravljanju, financiranju i izdacima te knjižničnom osoblju - druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. OBRAZLOŽENJE: Obveza je u Zakonu istaknuti osiguravanje jednakog prava pristupa na informaciju i knjižnične usluge svima, pa tako i korisnicima s posebnim potrebama. Knjižnice su pokretači i organizatori knjižničnih usluga i programa koji podupiru razvoj pojedinca i društva u cjelini. Izostavljena je suvremena zadaća izvođenja bibliometrijskih istraživanja, posebno kod praćenja znanstvene produkcije pojedinaca i institucija u visokom obrazovanju. Odabir građe važan je dio knjižničarskog posla, traži stručno znanje i treba biti spomenut. Korištenje knjižnične građe nije usluga knjižnice, nego aktivnost korisnika. Knjižnica daje građu na korištenje (posudba), odnosno osigurava pristup građi. Standard HRN ISO 2789:2014 – međunarodna knjižnična statistika definira područja prikupljanja statističkih podataka: knjižnice, usluge i korištenje, fond, pristup i oprema, upravljanje, financiranje i izdaci i knjižnično osoblje. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Dodano da knjižnična djelatnost obuhvaća čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro.Članak 6. stavak 1. podstavak 3. izmijenjen tako da glasi: - pružanje informacijskih usluga i davanje na korištenje knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu
399 Vesna Ivanković PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći ¬- uredit će se sadržaj knjižnične djelatnosti ¬ odredit će se status kulturnog dobra i pripadajuća zaštita staroj tiskanoj građi koja je nastala do 1850. godine, a koja godina označava promjenu načina tiskanja knjiga od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama i slično ¬ katalozi javnih knjižnica u koje je upisana knjižnična građa koja ima status kulturnog dobra postat će sastavni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske ¬ uredit će se dodatno određena područja knjižnične djelatnosti, zaštita građe, digitalizacija građe, revizija i otpis građe te obveza prikupljanja i obrade statističkih podataka kao i obvezni primjerak ¬-propisat će se vrste knjižnica, uvjeti za osnivanje knjižnica, Upisnik knjižnica, statusne promjene i prestanak rada knjižnica i omogućiti fizičkim i pravnim osobama osnivanje knjižnica ¬-uredit će se ustroj i upravljanje javnim knjižnicama i knjižnicama u sastavu pravnih osoba ¬-precizirat će se status Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i njezine zadaće u okviru Knjižničnog sustava Republike Hrvatske - uredit će se sredstva za rad knjižnica, financiranje redovne djelatnosti i posebnih programa knjižnice ¬ propisat će se stjecanje stručnih zvanja za stručne djelatnike u knjižnicama ¬ uredit će se Knjižnični sustav Republike Hrvatske te matična djelatnost ¬-uvest će se obveza donošenja nacionalnog plana razvitka knjižnične djelatnosti, standarda i preporuka za rad knjižnica -¬ propisat će se osnivanje, zadaće, sastav i djelovanje Hrvatskog knjižničnog vijeća -¬ propisat će se obuhvat, svrha prikupljanja i postupanje s obveznim primjerkom te dostava i prikupljanje obveznog primjerka online publikacija -¬ propisat će se nadzor nad stručnim radom knjižnica te nadzor nad provedbom Zakona – ¬ uredit će se prekršajne odredbe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA - u kontekstu zakona, ne govori se o „posljedicama“ zakona, nego o „učincima“ - 1850. godine nije se promijenio način tiskanja, a posebno nije ručno tiskanje ustupilo mjesto strojnom, nego se promijenila tehnologija proizvodnje papira i počeo se proizvoditi lakše uništivi kiseli papir (veće kiselosti nego do tada); stoga godinu 1850. ne treba naglašavati, a posebno ne s obrazloženjem koje je napisano - dodati: „status kulturnog dobra svim arhivskim primjercima svih publikacija koje pripadaju korpusu Croatica – nacionalna zbirka“ - opet se govori o „sadržaju“ djelatnosti - „propisat će se… Upisnik knjižnica“. Upisnik knjižnica već postoji! - uvodi se dihotomija „javne knjižnice“ i „knjižnice u sastavu“: znači li to da knjižnice u sastavu nisu javne? Postoje samostalne knjižnice i knjižnice u sastavu. - ponavlja se sve iz poglavlja 2., a što je već sada regulirano postojećim Zakonom o knjižnicama iz 1997. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno - za Croaticu, nacionalnu zbirku knjižnične građe propisuje se da ima status kulturnog dobra, a njezin katalog sastavni je dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske, koji se vodi u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. Nadalje, navedeno obrazloženje za 1850. godinu je brisano. Za ostatak primjedbi naglašavamo da je Nacrt prijedloga zakona pisan je u skladu s jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima.
400 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. Slažemo se s prijedlogom da se čl. 39. dopuni i izmijeni tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. Dopuniti tj. napisati stavak (2): (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41. a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku.
401 Kristina Čunović I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. (1) Ravnatelja javne knjižnice imenuje se i razrješuje osnivač na prijedlog upravnog vijeća odnosno za javnu knjižnicu koja ima manje od 5 zaposlenih samo osnivač. Obrazloženje: Ne može se imenovati ravnatelja ustanove internim aktom kao što je statut. Zakon bi trebao propisati način raspisivanja natječaja za ravnatelja knjižnice. Ostavlja se prostor da se internim aktima zloupotrebljava ta mogućnost. (2) treba glasiti: Ravnateljem javne knjižnice može se, na temelju predloženoga četverogodišnjeg plana rada, imenovati osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij knjižničarskog smjera, ili s njim izjednačen studij, najmanje pet godina rada u knjižnici te položen stručni ispit iz knjižničarske struke, objavljene vrijedne stručne ili znanstvene radove i odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima. Obrazloženje: U velikom broju manjih općinskih knjižnica ravnatelj je jedini djelatnik knjižnice. Postavlja se pitanje na koji način će takve osobe bez stručnog knjižničnog obrazovanja obavljati knjižničnu djelatnost? (3) treba glasiti: Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ako se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima sve propisane uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice, može se na temelju predloženog četverogodišnjeg plana rada imenovati osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij društvenog usmjerenja, najmanje jednu godinu rada u knjižnici ili najmanje pet godina rada u kulturi, uz uvjet da u roku od tri godine od zapošljavanja stekne stručno knjižničarsko zvanje. (4) izmijeniti i dopuniti: Za vršitelja dužnosti ravnatelja javne knjižnice može se, kada se iscrpe sve mogućnosti u postupku javnog natječaja i ponovljenog javnog natječaja, u zakonskom roku imenovati osoba koja ima obrazovanje propisano stavkom 3., na ovu dužnost može se, u iznimnim slučajevima, imenovati i osoba koja nije djelatnik javne knjižnice. Komentar: Također, potpuno je neprihvatljivo i smještanje svih tzv. "privatnih" knjižnica, napose visokoškolskih i znanstvenih, u proizvoljnu privatnopravnu sferu, u kojoj niti Prijedlogom (loše) propisani uvjeti i standardi NE bi uopće vrijedili Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Nacrt prijedloga zakona predviđa imenovanje ravnatelja putem javnog natječaja. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje. U odnosu na odredbu o izboru ravnatelja u situaciji kada se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima propisane uvjete za ravnatelja, ističemo da je ova odredba neophodna za knjižnice u malim sredinama u kojima se često događa da se ne može naći osoba koja ima zakonom propisane kvalifikacije te navedena činjenica može dovesti do zatvaranja knjižnice. Kako bi se izbjeglo zatvaranje knjižnica u manjim sredinama koje su tamo često jedine kulturne institucije, neophodno je na ovaj način omogućiti njihovo funkcioniranje. Kako osoba ravnatelja u svakom slučaju mora imati visokoškolsko obrazovanje iz područja društvenih znanosti, dosegnuti standardi neće biti narušeni. Što se tiče vršitelja dužnosti, propisani način imenovanja je posve uobičajen jer se radi o osobi koja će samo u izvanrednim situacijama doći u poziciju ravnatelja knjižnice i ostat će na navedenom mjestu do imenovanja ravnatelja redovnim putem, putem javnog natječaja. Redovno imenovanje ravnatelja putem javnog natječaja zahtijeva određeni vremenski period u kojem bi, bez odredbi o vršitelju dužnosti, knjižnica bila bez vodstva.
402 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. 15. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 3…. U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja: 1. knjižnična djelatnost je stručno i sustavno djelovanje u cilju izgradnje i sređivanja knjižnične građe te osiguravanja pristupa umjetničkim, znanstvenim i stručnim djelima i informacijama, kako bi se zadovoljile kulturne, informacijske i obrazovne potrebe pojedinaca i skupina te podupirao razvoj društva u cjelini 2. knjižnica je pravna osoba ili ustrojstvena jedinica pravne osobe (knjižnica u sastavu) koja organizira i pruža javnosti kulturne, informacijske i obrazovne usluge zasnivajući ih na sustavnom odabiru, prikupljanju, stručnoj obradi, pohranjivanju, zaštiti i davanju na korištenje knjižnične građe te slobodnom pristupu izvorima informacija 3. javna knjižnica je neprofitna pravna osoba kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave 4. privatna knjižnica je knjižnica kojoj je osnivač druga pravna ili fizička osoba 5. knjižnica vjerske zajednice je knjižnica koja posjeduje knjižničnu građu vjerske zajednice dostupnu javnosti 6. pokretna knjižnica je knjižnična usluga koja se pruža putem prijevoznog sredstva svim korisnicima koji žive na udaljenim područjima 7. digitalna knjižnica je skup digitalnih knjižničnih zbirki i usluga dostupnih korisnicima na smislen i održiv način 8. knjižnična građa je svaki jezični, slikovni i zvučni dokument u analognom ili digitalnom obliku informacijskog, umjetničkog, obrazovnog, znanstvenog ili stručnog sadržaja, proizveden u više primjeraka i namijenjen javnosti, kao i rukopisi, odnosno sva druga građa koju knjižnica posjeduje u svojem fondu i stavlja na raspolaganje korisnicima 9. knjižnični fond je knjižnična građa koju određena vrsta knjižnice posjeduje 10. knjižnična zbirka je dio knjižničnog fonda sastavljen prema opće prihvaćenim načelima i kriterijima 11. nakladnik je fizička ili pravna osoba koja je publikaciju zakonito izdala 12. publikacija je svaki zapis informacije na bilo kojem nositelju koji je izdan, izrađen, prerađen u tiskanom ili digitalnom obliku, stavljen na raspolaganje javnosti 13. digitalna tiskarska matrica je zadnja digitalna inačica publikacije pripremljene za tisak koju nakladnik dobrovoljno dostavlja Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu ili drugoj javnoj knjižnici na trajnu pohranu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati i držati se UNESCO-vih, IFLA-inih, i drugih međunarodnih dokumenata iz područja knjižničarstva, standarda HRN ISO 2789 iz 2014. godine, usklađene i općeprihvaćene knjižničarske terminologije u RH, te u ovom članku definirati pojmove vrste knjižnica i stručne knjižničarske djelatnike. Digitalna knjižnica, digitalizacija i autorska prava trebaju se regulirati posebnom glavom zakona, vodeći pri tome računa i o ozakonjenju prakse koja postoji te uzeti u obzir da su pojedine europske zemlje već u zakon ugradile iznimku po pitanju autorskih prava za knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Veliki broj definicija pogrešan je ili neprikladan. U cilju postizanja jednoznačnosti i izbjegavanja mogućih nesporazuma potrebno je dodati i nove definicije (v. i članak 8.). „U smislu ovoga zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja...“ - ne može se zakonom odrediti značenje pojmova; pojmove u knjižničarstvu definiraju UNESCO-vi, IFLA-ini međunarodni dokumenti, postojeća tradicija knjižničarske terminologije u RH kakva se koristi u obrazovanju knjižničara i knjižničarskoj praksi, te međunarodni i u Hrvatskoj prihvaćeni standard HRN ISO 2789 iz 2014. godine. Uvođenje pojma „knjižnica vjerske zajednice“ nepotrebno je, s obzirom da su i prema važećem zakonu one svrstane u specijalne knjižnice. Isticanje na ovaj način, u najmanju ruku, ima prizvuk diskriminacijskog obilježavanja, a povlači za sobom konotaciju da i ostale knjižnice mogu zatražiti posebno „izdvajanje“, npr. knjižnice nacionalnih manjina, institutske knjižnice itd. Klasifikacija knjižnica koja se donosi u tekstu direktno je suprotna UNESCO-ovoj klasifikaciji i definiciji npr. visokoškolskih knjižnica (v. Classification of libraries u: http://portal.unesco.org/en/ev.php-URL_ID=13086&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html). Ne može zakon izmišljati klasifikacije ni definicije knjižnica! Valjda radi toga nisu ni navedeni izvori za definicije i nazivlje/terminologiju. Posve izostaju odredbe o e-knjizi, e-čitanju, e-posudbi, e-učenju, repozitorijima… U ocjeni stanja zakona spominje se potreba reguliranja digitalizacije, repozitorija digitalne građe, obveznog primjerka, predlagatelj je propustio regulirati materiju koju je naveo u ocjeni stanja i članku 3 – digitalne knjižnice. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojem su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. Definicija knjižnice vjerske zajednice više nije predviđena člankom 3. Zakona.
403 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. 14. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 2…. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencije za razvoj demokracije, gospodarstva i sudjelovanje u informacijskom društvu - utvrđuju načini financiranja knjižnične djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti koja se obavlja kao javna služba - uređuje tko obavlja knjižničnu djelatnost i na koji način se obavlja knjižnična djelatnost - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, odgoja i obrazovanja, znanosti, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencija za razvoj demokracije, gospodarstva, znanosti i sudjelovanje u informacijskom društvu - osigurava nadzor nad radom knjižnica koje u okviru matične djelatnosti provodi matična knjižnica nadležna za određenu vrstu knjižnica - knjižnice povezuju u knjižnični sustav Republike Hrvatske te se time osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija krajnjim korisnicima. OBRAZLOŽENJE: Zakonom se treba odrediti način obavljanja djelatnosti i tko obavlja djelatnost, tj. vrste knjižnica. Knjižnična djelatnost potiče i razvoj znanosti i upravo je znanost jedna od ključnih društvenih aktivnosti u čijem radu sudjeluje i knjižnica kao potpora stručnom, znanstvenom i znanstveno-istraživačkom radu. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Člankom 2. uređuje se svrha Zakona i osnovne smjernice kojima se postiže svrha Zakona, dok su navedeni prijedlozi detaljno uređeni u daljnjem tekstu Zakona. U podstavku 2. dodano da se ovim Zakonom potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja znanosti.
404 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. 12. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1….(2) Knjižnična građa od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. U članku 1. st. 2. stoji kako je samo knjižnična GRAĐA od interesa za RH, a ne kao u čl. 2. sadašnjeg zakona, u kojem je knjižnična DJELATNOST od interesa za RH. Također, u tekstu je samo posredno, ostala odredba koja je u čl. 2, st. 1 postojećeg Zakona jasno navedena kako se knjižnična djelatnost obavlja kao javna služba: Članak 2. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1, st,. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti : Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. OBRAZLOŽENJE: U čl. 2. Prijedloga doduše objašnjeno je da se zakonom “....-osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe”, što doduše može i tako posredno biti navedeno, ali upravo stoga se i može neposredno naglasiti u čl. 1. No, to je bitno zato što, ako i sam Prijedlog nedvojbeno priznaje javnu službu kao zakonom normiranu činjenicu, onda pravno gledano i sama djelatnost MORA biti od interesa za RH. Jer pojam javne službe (dakle one koja je posebno uređena normama upravnog prava) u pravnom smislu je definiran kao djelatnost koju društvo smatra toliko važnom da je podvrgava posebnom pravnom uređenju i da se radi o službi koja ima posebnu važnost za ostvarenje određenih interesa društvene zajednice (opći, javni interes). Tako sam pojam javne službe, kao i sadržaj knjižnične djelatnosti koji je reguliran u čl. 6. i postojećeg Zakona i Prijedloga, čine cjelokupnu knjižničnu djelatnost, neizostavno kao djelatnost od interesa za RH. Zbog te činjenice, postojeći pravni sustav u raznim poljima, od zakona do pravilnika, već je knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama dao različite pravne povlastice u svrhu ostvarenja tog interesa, od određenih autorskopravnih iznimki, prava prikupljanja osobnih podataka bez posebne privole, definiranja specifičnih uloga knjižnica u obrazovnom i kulturnom sustavu i takva degradacija temeljne svrhe knjižnica imala bi ne samo materijalne posljedice po budućnost i daljnje kodificiranje društvene uloge knjižnica, nego i teško izbrojive konzekvence na pravnu organizaciju i funkcioniranje postojećih društvenih djelatnosti, sve do temeljnih ljudskih prava građana. Ukratko, javnu službu (koja je i u Prijedlogu ostavljena) neke djelatnosti mora pratiti i javni interes kao od nje neodvojiva činjenica, koja se NE može svesti samo na građu, koja je tek puka materijalna podloga za djelatnost i javni interes. Javni interes izlazi iz djelatnosti i zbog njega djelatnost u različitim njezinim konkretiziranim oblicima uživa dodatnu pravnu zaštitu. U vezi dvojbi oko razine propisa kojim se to rješava, upravo se zakonom propisuje takav javni interes, kao u mnogim drugim slučajevima, poput Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i dr. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživa njezinu osobitu zaštitu. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe.
405 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. 11. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1….(1) Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, vrste knjižnica, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Knjižnična djelatnost obuhvaća rad s knjižničnom građom, ali obuhvaća i sve druge aktivnosti i sadržaje, službe i usluge koje potiču razvoj kulture čitanja, pismenosti, obrazovanja i informiranosti u društvu, i to u radu sa svim članovima društva bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Već odavno je potvrđena uloga i snaga knjižnične djelatnosti u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti su njezini stručni djelatnici. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku.
406 Vesna Ivanković PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalnopravno mogući. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE Neistinita je tvrdnja kako sadašnjim zakonom nije omogućen rad svim vrstama knjižnica. Neovisno o tome tko im je osnivač, osoba iz javne ili privatne sfere, sve su knjižnice u sadašnjem Zakonu omogućene, jedino što su funkcionalno usklađene, kroz opće odredbe o organizaciji knjižnica iz glave i postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. S obzirom da su u Upisnik knjižnica https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=202&pregled=1 (odaberi: „specijalne“) prema Pravilniku o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (NN 139/98, 25/17) upisane i mnoge knjižnice vjerskih zajednica i to kao tip knjižnice: „U sastavu“, Vrsta knjižnice: „specijalna“ neispravno je navoditi vjerske zajednice ili specijalne knjižnice kao jedan od razloga za donošenje tih promjena niti ih je potrebno isticati. Sve te knjižnice već su zakonito registrirane u upisnik prema pravilniku i čl. 8. Zakona, od mnogih samostanskih do raznih vrsta specijalnih knjižnica u sastavu trgovačkih društava (Belišće d.d., Podravka, Saponia itd.) Nepotrebnom podjelom knjižnica na "javne" i "privatne" (jer se ona i danas podrazumijeva), umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11., st. 2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Oni koji se žele baviti komercijalnom djelatnošću trgovanja informacijama putem trgovačkih društava ili drugih oblika koji su posebno i jasno formalnopravno regulirani drugim zakonima (o trgovačkim društvima, o zadrugama…) i danas to mogu i rade u više primjera (npr. informacijski servisi poput IUS Info), samo takva samostalna društva ni po čemu nisu, niti moraju, a po nekim drugim propisima koji reguliraju komercijalne djelatnosti sve do propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, niti ne mogu biti knjižnice. U gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Predloženi tekst zakona kojim ravnatelji javnih knjižnica nisu nužno osobe s iskustvom u knjižničarstvu, a za ostale vrste knjižnica nisu niti propisana zvanja za ravnatelje – takvim tekstom zakona se ne doprinosi razvoju knjižnične djelatnosti utemeljene na standardima nego se djelatnost ovim zakonom naprotiv unazađuje. Naime, niti u sastavu Hrvatskog knjižničnog vijeća niti u sastavu stručnih vijeća knjižnica s više od 5 zaposlenih nije nužno da većinu članova čine stručni knjižnični djelatnici koji su jedini osposobljeni za provođenje standarda. Preslikavanje situacije iz muzeja, kako je navedeno u Prijedlogu Zakona o muzejima: „- jačanje upravljačke uloge ravnatelja muzeja propisivanjem uvjeta pri izboru ravnatelja za zanimanja izvan muzejske struke“ odnosi se na muzeje, ali ne i na knjižnice, jer to nisu iste vrste ustanova. Dobro upravljanje knjižnicama je usko povezano uz posjedovanje stručnih knjižničarskih znanja (dobivenih kroz formalnu edukaciju i polaganje stručnog ispita te naročito uz iskustvo rada u knjižnicama). Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno, odredbe koje se odnose na knjižnice vjerskih zajednica su brisane. Međutim, što se tiče pravne forme osnivanja, ista se ne može se ograničiti, pa tako ni zabraniti osnivanje privatnih knjižnica, stoga su privatne knjižnice izrijekom navedene. Vezano uz primjedbu za imenovanje ravnatelja javne knjižnice, navedeni članak je dopunjen na način da je potrebno da osoba ispunjava uvjete iz pravilnika kojim se propisuju stručna zvanja u knjižničarskoj struci.
407 Vesna Ivanković PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U razdoblju od donošenja Zakona o knjižnicama (Narodne novine, broj 105/97., 5/98., 104/00. i 69/09. ) do danas nije bilo većih izmjena u tekstu Zakona. U navedenom razdoblju došlo je do znatnih promjena u društvu koje su se dogodile pod snažnim utjecajem novih tehnologija i novih oblika komuniciranja stoga određene vrste djelovanja knjižnica, njihove službe i usluge (poput digitalizacije, prikupljanja digitalnih matrica, organizacije online usluga, osnutak i upravljanje repozitorijima digitalne građe, zaštita baštine u digitalnom okruženju) nisu ni mogle biti obuhvaćene postojećim Zakonom jer se u vrijeme njegova donošenja nisu još pojavile ili su bile tek na samim počecima razvoja. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Trenutno važeći Zakon o knjižnicama je jasnije strukturiran i napisan, pa bi bilo poželjnije u njega dodati odredbe vezane uz novosti u poslovanju knjižnica. Stoga smatramo da nema potrebe mijenjati cijeli Zakon. OBRAZLOŽENJE U „Ocjeni stanja“ opravdano se naglašava da su se u proteklih 20-tak godina dogodile velike promjene u struci pod utjecajem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, što se ilustrira pojavom digitalizacije, digitalnih matrica, elektroničkih usluga (za njih se koristi pojam „online usluga“), digitalnih repozitorija… Međutim, u samom tekstu zakona, neke od tih novina se uopće ne spominju ili se spominju samo sporadično. Primjerice, za digitalizaciju knjižnične građe navodi se da se mora standardizirati, no ne navodi se tko će donijeti taj standard. Isto tako, navodi se „zaštita baštine u digitalnom okruženju“ kao jedna od novosti nastalih pod utjecajem novih tehnologija, a kasnije se u Prijedlogu zakona potpuno izbacuje poglavlje o zaštiti knjižnične građe (prema trenutno važećem zakonu, čl. 45. i 46.)… Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Zaštita knjižnične građe je regulirana posebnom glavom Nacrta prijedloga zakona. Međutim netočan je navod da za digitalizaciju nije navedeno tko donosi standard budući da je člankom 6. stavkom 2. Nacrta prijedloga zakona jasno navedeno da su prilikom obavljanja digitalizacije knjižnične građe iz svojih zbirki knjižnice dužne poštivati norme za digitalizaciju građe, izradu arhivskih i korisničkih primjeraka te metapodataka sukladno standardima iz članka 12. stavka 2. u kojem se navodi tko donosi standarde za pojedine vrste knjižnica.
408 Ana-Marija Ščipior PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 9. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći ¬- uredit će se sadržaj knjižnične djelatnosti ¬ odredit će se status kulturnog dobra i pripadajuća zaštita staroj tiskanoj građi koja je nastala do 1850. godine, a koja godina označava promjenu načina tiskanja knjiga od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama i slično ¬ katalozi javnih knjižnica u koje je upisana knjižnična građa koja ima status kulturnog dobra postat će sastavni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske ¬ uredit će se dodatno određena područja knjižnične djelatnosti, zaštita građe, digitalizacija građe, revizija i otpis građe te obveza prikupljanja i obrade statističkih podataka kao i obvezni primjerak ¬-propisat će se vrste knjižnica, uvjeti za osnivanje knjižnica, Upisnik knjižnica, statusne promjene i prestanak rada knjižnica i omogućiti fizičkim i pravnim osobama osnivanje knjižnica ¬-uredit će se ustroj i upravljanje javnim knjižnicama i knjižnicama u sastavu pravnih osoba ¬-precizirat će se status Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i njezine zadaće u okviru Knjižničnog sustava Republike Hrvatske - uredit će se sredstva za rad knjižnica, financiranje redovne djelatnosti i posebnih programa knjižnice ¬ propisat će se stjecanje stručnih zvanja za stručne djelatnike u knjižnicama ¬ uredit će se Knjižnični sustav Republike Hrvatske te matična djelatnost ¬-uvest će se obveza donošenja nacionalnog plana razvitka knjižnične djelatnosti, standarda i preporuka za rad knjižnica -¬ propisat će se osnivanje, zadaće, sastav i djelovanje Hrvatskog knjižničnog vijeća -¬ propisat će se obuhvat, svrha prikupljanja i postupanje s obveznim primjerkom te dostava i prikupljanje obveznog primjerka online publikacija -¬ propisat će se nadzor nad stručnim radom knjižnica te nadzor nad provedbom Zakona – ¬ uredit će se prekršajne odredbe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA - u kontekstu zakona, ne govori se o „posljedicama“ zakona, nego o „učincima“ - 1850. godine nije se promijenio način tiskanja, a posebno nije ručno tiskanje ustupilo mjesto strojnom, nego se promijenila tehnologija proizvodnje papira i počeo se proizvoditi lakše uništivi kiseli papir (veće kiselosti nego do tada); stoga godinu 1850. ne treba naglašavati, a posebno ne s obrazloženjem koje je napisano - dodati: „status kulturnog dobra svim arhivskim primjercima svih publikacija koje pripadaju korpusu Croatica – nacionalna zbirka“ - opet se govori o „sadržaju“ djelatnosti - „propisat će se… Upisnik knjižnica“. Upisnik knjižnica već postoji! - uvodi se dihotomija „javne knjižnice“ i „knjižnice u sastavu“: znači li to da knjižnice u sastavu nisu javne? Postoje samostalne knjižnice i knjižnice u sastavu. - ponavlja se sve iz poglavlja 2., a što je već sada regulirano postojećim Zakonom o knjižnicama iz 1997. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno - za Croaticu, nacionalnu zbirku knjižnične građe propisuje se da ima status kulturnog dobra, a njezin katalog sastavni je dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske, koji se vodi u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. Nadalje, navedeno obrazloženje za 1850. godinu je brisano. Za ostatak primjedbi naglašavamo da je Nacrt prijedloga zakona pisan u skladu s jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima.
409 Ana-Marija Ščipior PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 5. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalnopravno mogući. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE Neistinita je tvrdnja kako sadašnjim zakonom nije omogućen rad svim vrstama knjižnica. Neovisno o tome tko im je osnivač, osoba iz javne ili privatne sfere, sve su knjižnice u sadašnjem Zakonu omogućene, jedino što su funkcionalno usklađene, kroz opće odredbe o organizaciji knjižnica iz glave i postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. S obzirom da su u Upisnik knjižnica https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=202&pregled=1 (odaberi: „specijalne“) prema Pravilniku o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (NN 139/98, 25/17) upisane i mnoge knjižnice vjerskih zajednica i to kao tip knjižnice: „U sastavu“, Vrsta knjižnice: „specijalna“ neispravno je navoditi vjerske zajednice ili specijalne knjižnice kao jedan od razloga za donošenje tih promjena niti ih je potrebno isticati. Sve te knjižnice već su zakonito registrirane u upisnik prema pravilniku i čl. 8. Zakona, od mnogih samostanskih do raznih vrsta specijalnih knjižnica u sastavu trgovačkih društava (Belišće d.d., Podravka, Saponia itd.) Nepotrebnom podjelom knjižnica na "javne" i "privatne" (jer se ona i danas podrazumijeva), umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11., st. 2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Oni koji se žele baviti komercijalnom djelatnošću trgovanja informacijama putem trgovačkih društava ili drugih oblika koji su posebno i jasno formalnopravno regulirani drugim zakonima (o trgovačkim društvima, o zadrugama…) i danas to mogu i rade u više primjera (npr. informacijski servisi poput IUS Info), samo takva samostalna društva ni po čemu nisu, niti moraju, a po nekim drugim propisima koji reguliraju komercijalne djelatnosti sve do propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, niti ne mogu biti knjižnice. U gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Predloženi tekst zakona kojim ravnatelji javnih knjižnica nisu nužno osobe s iskustvom u knjižničarstvu, a za ostale vrste knjižnica nisu niti propisana zvanja za ravnatelje – takvim tekstom zakona se ne doprinosi razvoju knjižnične djelatnosti utemeljene na standardima nego se djelatnost ovim zakonom naprotiv unazađuje. Naime, niti u sastavu Hrvatskog knjižničnog vijeća niti u sastavu stručnih vijeća knjižnica s više od 5 zaposlenih nije nužno da većinu članova čine stručni knjižnični djelatnici koji su jedini osposobljeni za provođenje standarda. Preslikavanje situacije iz muzeja, kako je navedeno u Prijedlogu Zakona o muzejima: „- jačanje upravljačke uloge ravnatelja muzeja propisivanjem uvjeta pri izboru ravnatelja za zanimanja izvan muzejske struke“ odnosi se na muzeje, ali ne i na knjižnice, jer to nisu iste vrste ustanova. Dobro upravljanje knjižnicama je usko povezano uz posjedovanje stručnih knjižničarskih znanja (dobivenih kroz formalnu edukaciju i polaganje stručnog ispita te naročito uz iskustvo rada u knjižnicama). Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno, brisan je dio teksta koji se odnosi na vjerske zajednice. Ostatak primjedbe se ne prihvaća budući da se pravna forma osnivanja ne može ograničiti, pa tako ni zabraniti osnivanje privatnih knjižnica. Vezano uz primjedbu za imenovanje ravnatelja javne knjižnice, navedeni članak je dopunjen na način da je potrebno da osoba ispunjava uvjete iz pravilnika kojim se propisuju stručna zvanja u knjižničarskoj struci.
410 Nada Topić I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. Ovdje nisu obuhvaćeni svi relevantni pojmovi. Nije jasno zašto se kao i do sada ne razdvajaju samostalne knjižnice i knjižnice u sastavu. Zašto se izdvajaju knjižnice vjerskih zajednica kao zasebna vrsta knjižnica? Na taj način bi se mogle izdvojiti i sve druge vrste knjižnica koje su sada obuhvaćene pojmom specijalnih knjižnica. Ili bi se, primjerice, mogle izdvojiti knjižnice nacionalnih manjina, LGBT knjižnice ili knjižnice drugih društvenih skupina/zajednica. Zašto se ne navodi i tumači i pojam "knjižničar" ili "knjižnični djelatnik" itd. Podržavamo prijedlog da se treba držati UNESCO-vih, IFLA-inih, i drugih međunarodnih dokumenata iz područja knjižničarstva, standarda HRN ISO 2789 iz 2014. godine, usklađene i općeprihvaćene knjižničarske terminologije u RH, te u ovom članku definirati pojmove vrste knjižnica i stručne knjižničarske djelatnike. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Definicija knjižnice vjerske zajednice više nije predviđena člankom 3. Zakona. Uređenje nazivlja knjižničarskih djelatnika propisat će se Pravilnikom.
411 Ana-Marija Ščipior PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 4. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Odredbe o slobodnom pristupu informacijama i javnom pristupu mreži, zaštiti privatnosti i poštivanju autorskog i srodnih prava, digitalizaciji i digitalnoj knjižnici, međuknjižničnoj posudbi, obveznom primjerku elektroničkih publikacija te o stalnom stručnom usavršavanju su neke od odredbi koje je potrebno na odgovarajući način unijeti u Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Slažemo se, ali te odredbe u sam Zakon nisu unesene na odgovarajući način. Stoga je potrebno u tekst Zakona unijeti jasne odredbe u svim segmentima koji se navode u tekstu. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno, u članak 12. dodani su standardi za digitalnu knjižnicu te je određeno tko donosi iste, a člankom 6. stavkom 2. Nacrta prijedloga zakona je jasno navedeno da su prilikom obavljanja digitalizacije knjižnične građe iz svojih zbirki knjižnice dužne poštivati norme za digitalizaciju građe, izradu arhivskih i korisničkih primjeraka te metapodataka sukladno standardima iz članka 12. stavka 2. u kojem se navodi tko donosi standarde za pojedine vrste knjižnica. Ostatak odredbi je na odgovarajući način unesen i razrađen Nacrtom prijedloga zakona.
412 Knjižnica i čitaonica Kutina I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. Čl. 51. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona, a ministar nadležan za znanost i obrazovanje donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona. Djelomično prihvaćen Regulirano drugim člankom te će standardi biti doneseni u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
413 Ana-Marija Ščipior PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 3. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U razdoblju od donošenja Zakona o knjižnicama (Narodne novine, broj 105/97., 5/98., 104/00. i 69/09. ) do danas nije bilo većih izmjena u tekstu Zakona. U navedenom razdoblju došlo je do znatnih promjena u društvu koje su se dogodile pod snažnim utjecajem novih tehnologija i novih oblika komuniciranja stoga određene vrste djelovanja knjižnica, njihove službe i usluge (poput digitalizacije, prikupljanja digitalnih matrica, organizacije online usluga, osnutak i upravljanje repozitorijima digitalne građe, zaštita baštine u digitalnom okruženju) nisu ni mogle biti obuhvaćene postojećim Zakonom jer se u vrijeme njegova donošenja nisu još pojavile ili su bile tek na samim počecima razvoja. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Trenutno važeći Zakon o knjižnicama je jasnije strukturiran i napisan, pa bi bilo poželjnije u njega dodati odredbe vezane uz novosti u poslovanju knjižnica. Stoga smatramo da nema potrebe mijenjati cijeli Zakon. OBRAZLOŽENJE U „Ocjeni stanja“ opravdano se naglašava da su se u proteklih 20-tak godina dogodile velike promjene u struci pod utjecajem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, što se ilustrira pojavom digitalizacije, digitalnih matrica, elektroničkih usluga (za njih se koristi pojam „online usluga“), digitalnih repozitorija… Međutim, u samom tekstu zakona, neke od tih novina se uopće ne spominju ili se spominju samo sporadično. Primjerice, za digitalizaciju knjižnične građe navodi se da se mora standardizirati, no ne navodi se tko će donijeti taj standard. Isto tako, navodi se „zaštita baštine u digitalnom okruženju“ kao jedna od novosti nastalih pod utjecajem novih tehnologija, a kasnije se u Prijedlogu zakona potpuno izbacuje poglavlje o zaštiti knjižnične građe (prema trenutno važećem zakonu, čl. 45. i 46.)… Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno, zaštita knjižnične građe je regulirana posebnom glavom Nacrta prijedloga zakona. U članak 12. dodani su standardi za digitalnu knjižnicu te je određeno tko donosi iste, a člankom 6. stavkom 2. Nacrta prijedloga zakona je jasno navedeno da su prilikom obavljanja digitalizacije knjižnične građe iz svojih zbirki knjižnice dužne poštivati norme za digitalizaciju građe, izradu arhivskih i korisničkih primjeraka te metapodataka sukladno standardima iz članka 12. stavka 2. u kojem se navodi tko donosi standarde za pojedine vrste knjižnica. Ostatak odredbi je na odgovarajući način unesen i razrađen Nacrtom prijedloga zakona.
414 Knjižnica i čitaonica Kutina I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. Članak 39. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ OBRAZLOŽENJE U tekst zakona prenijeti UNESCO-ve smjernice. Osim toga, neki pojmovi nisu nigdje definirani, kao npr. što se podrazumijeva pod Hrvatskom digitalnom knjižnicom. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41. a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku.
415 Knjižnica i čitaonica Kutina I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti.
416 Silvija Perić I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. ZAMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. Članak 1, st 2: Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe.
417 Nada Topić I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. (1) Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. (2) Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. (3) Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. Vezano uz prijedlog da se propiše kako knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, isti se ne prihvaća, obzirom da iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica.
418 Knjižnica i čitaonica Kutina I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. Vezano uz čl. 13, st.2, sadašnji Zakon u čl. 8. opravdano tvrdi kako "Standarde za pojedine vrste knjižnica na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća propisuju: - ministar kulture za narodne knjižnice.... - za specijalne knjižnice ministar nadležan prema području djelatnosti knjižnice" i ta bi formulacija trebala i ostati., te umjesto „uz prethodno mišljenje“, vratiti formulaciju "NA PRIJEDLOG Hrvatskog Knjižničnog Vijeća" OBRAZLOŽENJE: Različite specijalne knjižnice djeluju u specifičnim društvenim i znanstvenim poljima i jedino logično je da standardi, kao i do sada, budu usuglašeni s temeljnom strukom u kojoj djeluju, a ne odlukom ministra kulture. Za napomenuti je u vezi s HKV, kako "prethodno mišljenje", koje se umjesto sadašnjeg prava na predlaganje pojavljuje na više mjesta u Prijedlogu (o čemu više kasnije), pasivizira i obesmisljuje ulogu HKV kao najvišeg stručnog javnopravnog tijela koje ima inicijativnu ulogu u osmišljavanju knjižničnih politika prema tijelima javne vlasti. Umjesto toga HKV je podvrgnut izravnoj hijerarhiji i time isključen od inicijative predlaganja konkretnih mjera, te prepušten potpuno diskrecijskoj odluci ministra kulture (u svim područjima u kojima djeluju knjižnice širim od kulture) da neke standarde ili njihove promjene predloži ili ne, te eventualno post festum zatraži mišljenje. Čl. 13, st. 3 trebao bi glasiti: Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti, koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ministrima predlaže Hrvatsko knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Hrvatsko knjižnično vijeće, AKO u njemu većinu članova čine stručnjaci iz područja knjižničarstva (što je ugroženo Prijedlogom), predlaže ministrima nacionalni plan razvitka knjižnica, s obzirom da postojeći Zakon u čl. 32. predviđa kako HKV kao stručno tijelo predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, što bi bio ekvivalent sadašnjem nazivu tog plana. Djelomično prihvaćen Ne prihvaća se prijedlog vezano uz članak 13. stavak 2. Standardi za specijalne knjižnice prema dosadašnjem Zakonu nikada nisu bili doneseni te je u interesu specijalnih knjižnica da se isti donesu u što kraćem roku radi ujednačavanja i poboljšanja rada u navedenim knjižnicama i to od strane Ministarstva kulture i uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća kao savjetodavnog tijela ministra kulture kojemu je između ostalog u nadležnosti da potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost. Prihvaćena primjedba vezano uz stavak 3. u dijelu vezano uz donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i Hrvatskog knjižničnog vijeća. Ne prihvaća se prijedlog da se standardi i nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti donose na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća umjesto uz njegovo prethodno mišljenje s obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra.
419 Knjižnica i čitaonica Kutina I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. U navedenom članku govori se o neophodnim standardima i uvjetima koje treba osigurati pri osnivanju pojedine knjižnice. Tako u stavku 1. čl. 12. podstavak 4. govori se o osiguranju 'stručnih knjižničarskih djelatnika', pa treba naglasiti da ovaj Nacrt zakona nije definirao knjižničnog djelatnika kako to danas propisuje važeći Zakon i struka. Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne i specijalne, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima po pitanju vjerskih knjižnica i naziva visokoškolske knjižnice. Čl. 12., st. 3. izmijeniti tako da glasi: Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar te nakon pribavljanja istoga upisati knjižničnu djelatnost u Registar djelatnosti RH svoje ustanove. OBRAZLOŽENJE: Obzirom da je utvrđeno da veliki broj ustanova nije registrirao knjižničnu djelatnost, smatramo posebno važnim to istaknuti u zakonu. Djelomično prihvaćen Vezano za stavak 1. podstavak 4. navedenoga članka isto će biti regulirano pravilnikom. Izmjena stavka 2. navedenoga članka je razmotrena i prihvaćena. Izmjena stavka 3. istoga članka je razmotrena i nije prihvaćena, s obzirom na to da je cilj je olakšati osnivanje knjižnica. Upis djelatnosti regulirano je posebnim propisom
420 Knjižnica i čitaonica Kutina I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. Članak 7. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije, sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe u pojedinim vrstama knjižnica, a koji donosi ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. OBRAZLOŽENJE: U postojećem Zakonu postoji poglavlje X. ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE: članak 45. i 46., a takvo poglavlje odnosno poglavlje o zaštiti knjižnične građe uopće nije navedeno u nacrtu novoga Zakona. U ovom Prijedlogu Zakona zaštita knjižnične građe se spominje samo u: 1.) članku 1., stavak (2), 2.) članku 3., pod 2., 3.) članku 4. koji se odnosi na očuvanje knjižnične građe kao kulturnog dobra te u 4.) članku 7. u općenitom smislu Odredba je neprecizna, neke knjižnice smiju otpisati građu isključivo u iznimnim i posebnim okolnostima. Spojiti članak 4. i 7. te izdvojiti u posebnu glavu. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Odredbe članaka su po svom sadržaju uvrštene u odgovarajuće glave Zakona. Uzimajući u obzir Zakon o sustavu državne uprave, pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje savjetodavnog tijela (Hrvatsko knjižničarsko vijeće) jer savjetodavno tijelo nije dio sustava državne uprave.
421 Knjižnica i čitaonica Kutina I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. Članak 6 (1) treba glasiti: Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito: - nabavu knjižnične građe - stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima, te provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro - digitalizaciju knjižnične građe - izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala - sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu te protok informacija - poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora - kulturne, informacijske, obrazovne i znanstvene sadržaje i programe - vođenje dokumentacije o građi i korisnicima - provođenje bibliometrijskih istraživanja - prikupljanje statističkih podatka o knjižnici, njezinim uslugama i korištenju, fondu, prostoru i opremi, upravljanju, financiranju i izdacima te knjižničnom osoblju - druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. OBRAZLOŽENJE: Obveza je u Zakonu istaknuti osiguravanje jednakog prava pristupa na informaciju i knjižnične usluge svima, pa tako i korisnicima s posebnim potrebama. Knjižnice su pokretači i organizatori knjižničnih usluga i programa koji podupiru razvoj pojedinca i društva u cjelini. Izostavljena je suvremena zadaća izvođenja bibliometrijskih istraživanja, posebno kod praćenja znanstvene produkcije pojedinaca i institucija u visokom obrazovanju. Odabir građe važan je dio knjižničarskog posla, traži stručno znanje i treba biti spomenut. Korištenje knjižnične građe nije usluga knjižnice, nego aktivnost korisnika. Knjižnica daje građu na korištenje (posudba), odnosno osigurava pristup građi. Standard HRN ISO 2789:2014 – međunarodna knjižnična statistika definira područja prikupljanja statističkih podataka: knjižnice, usluge i korištenje, fond, pristup i oprema, upravljanje, financiranje i izdaci i knjižnično osoblje. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Dodano da knjižnična djelatnost obuhvaća čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro.Članak 6. stavak 1. podstavak 3. izmijenjen tako da glasi: - pružanje informacijskih usluga i davanje na korištenje knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu
422 Knjižnica i čitaonica Kutina I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. Članak 4., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Na jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu koja ima obilježja kulturnog dobra, odnosno koja je od posebnog značenja ili vrijednosti, primjenjuju se i propisi o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Članak 4., st. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Jedinstveni i rijetki knjižnični primjerci ili zbirke knjiga, novina, časopisa te pojedinačni primjerci i zbirke građe posebne vrste (rukopisi, kartografska građa, grafička građa, muzikalije, sitni tisak i druga građa) mogu imati status kulturnog dobra. Svojstvo knjižničnoga kulturnog dobra utvrđuje se temeljem kriterija starosti i rijetkosti te drugih kriterija za procjenu njegove umjetničke i znanstvene vrijednosti kao i društvene i povijesne važnosti. Katalozi/inventari, odnosno pojedinačni opisi ove knjižnične građe sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Godina nastanka je samo jedan od formalnih kriterija za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra – starost. Navedena godina 1850. međunarodno je uvriježena kao gornja granica za određivanje stare knjige. Uzima se zato što označava promjenu načina tiskanja knjiga – od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama itd. Stoga se ta godina ne može primijeniti na rukopise i 'drugu knjižničnu građu'. To bi značilo da se sve što je u knjižnicama, a nastalo je do 1850., automatski proglasi kulturnim dobrom. A kulturno dobro može biti i druga knjižnična građa novijeg datuma, npr. obvezni primjerak! Sukladno ovom prijedlogu obvezni primjerak namijenjen je korištenju i posudbi pa se izgubilo svojstvo arhivskog primjerka što je u suprotnosti sa Preporukama vijeća Europe iz 2000. g. Za takvu građu pri utvrđivanju svojstva kulturnog dobra moraju se primijeniti i drugi kriteriji osim njezine starosti. Iz svega proizlazi da se zakonom isključuje velika količina građe koja je kulturno dobro, ali kao takvo nije registrirana ili se pak nalazi u knjižnicama koje zakonodavac ne prepoznaje kao javne. Time je izravno ugrožena velika količina kulturne baštine koja se nalazi npr. u specijalnim knjižnicama (u ovom prijedlogu poznate kao knjižnice vjerskih zajednica) i nije dosad registrirana kao kulturno dobro (iako ima svojstva istog). Nadalje, u tijeku je javna rasprava o Prijedlogu Zakona i izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koji se u hitnom postupku (kao razlog je navedeno i donošenje ovog Zakona, koji se donosi u redovitoj proceduri i nije prošao javnu raspravu) usklađuje i s ovim Prijedlogom Zakona. U prijedlogu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predlaže se čl. 99a koji određuje se također odnosi samo na javne knjižnice, ponovo isključujući knjižničnu građu kao kulturno dobro kod drugih imatelja. Na kraju, niti je ovim Prijedlogom niti prijedlogom Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predviđeno izdvajanje više sredstava iz Državnog proračuna. Iz toga se postavlja pitanje na koji će način financirati iznimno skupi konzervatorski i restauratorski radovi na građi, kada trenutno nisu financirani ni postupci preventivne zaštite građe koja već je registrirano kulturno dobro. Čl.4, st.3 brisati. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Zaštita knjižnične građe regulirana je člankom 44. Zakona.Ne prihvaća se prijedlog o brisanju odredbe članka 4. stavka 3. obzirom na to da Zakon o autorskom i srodnim pravima regulira materiju zaštite autorskih prava te se ova odredba unosi u tekst ovog Zakona koja štiti autorska prava kojima nije istekao rok autorsko pravne zaštite.
423 Knjižnica i čitaonica Kutina I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. Podržavamo prijedlog da se treba držati UNESCO-vih, IFLA-inih, i drugih međunarodnih dokumenata iz područja knjižničarstva, standarda HRN ISO 2789 iz 2014. godine, usklađene i općeprihvaćene knjižničarske terminologije u RH, te u ovom članku definirati pojmove vrste knjižnica i stručne knjižničarske djelatnike. Digitalna knjižnica, digitalizacija i autorska prava trebaju se regulirati posebnom glavom zakona, vodeći pri tome računa i o ozakonjenju prakse koja postoji te uzeti u obzir da su pojedine europske zemlje već u zakon ugradile iznimku po pitanju autorskih prava za knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Veliki broj definicija pogrešan je ili neprikladan. U cilju postizanja jednoznačnosti i izbjegavanja mogućih nesporazuma potrebno je dodati i nove definicije (v. i članak 8.). „U smislu ovoga zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja...“ - ne može se zakonom odrediti značenje pojmova; pojmove u knjižničarstvu definiraju UNESCO-vi, IFLA-ini međunarodni dokumenti, postojeća tradicija knjižničarske terminologije u RH kakva se koristi u obrazovanju knjižničara i knjižničarskoj praksi, te međunarodni i u Hrvatskoj prihvaćeni standard HRN ISO 2789 iz 2014. godine. Uvođenje pojma „knjižnica vjerske zajednice“ nepotrebno je, s obzirom da su i prema važećem zakonu one svrstane u specijalne knjižnice. Isticanje na ovaj način, u najmanju ruku, ima prizvuk diskriminacijskog obilježavanja, a povlači za sobom konotaciju da i ostale knjižnice mogu zatražiti posebno „izdvajanje“, npr. knjižnice nacionalnih manjina, institutske knjižnice itd. Klasifikacija knjižnica koja se donosi u tekstu direktno je suprotna UNESCO-ovoj klasifikaciji i definiciji npr. visokoškolskih knjižnica (v. Classification of libraries u: http://portal.unesco.org/en/ev.php-URL_ID=13086&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html). Ne može zakon izmišljati klasifikacije ni definicije knjižnica! Valjda radi toga nisu ni navedeni izvori za definicije i nazivlje/terminologiju. Posve izostaju odredbe o e-knjizi, e-čitanju, e-posudbi, e-učenju, repozitorijima… U ocjeni stanja zakona spominje se potreba reguliranja digitalizacije, repozitorija digitalne građe, obveznog primjerka, predlagatelj je propustio regulirati materiju koju je naveo u ocjeni stanja i članku 3 – digitalne knjižnice. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojem su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. Definicija knjižnice vjerske zajednice više nije predviđena člankom 3. Zakona.
424 Knjižnica i čitaonica Kutina I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. Članak 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti koja se obavlja kao javna služba - uređuje tko obavlja knjižničnu djelatnost i na koji način se obavlja knjižnična djelatnost - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, odgoja i obrazovanja, znanosti, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencija za razvoj demokracije, gospodarstva, znanosti i sudjelovanje u informacijskom društvu - osigurava nadzor nad radom knjižnica koje u okviru matične djelatnosti provodi matična knjižnica nadležna za određenu vrstu knjižnica - knjižnice povezuju u knjižnični sustav Republike Hrvatske te se time osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija krajnjim korisnicima. OBRAZLOŽENJE: Zakonom se treba odrediti način obavljanja djelatnosti i tko obavlja djelatnost, tj. vrste knjižnica. Knjižnična djelatnost potiče i razvoj znanosti i upravo je znanost jedna od ključnih društvenih aktivnosti u čijem radu sudjeluje i knjižnica kao potpora stručnom, znanstvenom i znanstveno-istraživačkom radu. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Člankom 2. uređuje se svrha Zakona i osnovne smjernice kojima se postiže svrha Zakona, dok su navedeni prijedlozi detaljno uređeni u daljnjem tekstu Zakona. U podstavku 2. dodano da se ovim Zakonom potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja znanosti.
425 Knjižnica i čitaonica Kutina I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Slažemo se s prijedlogom HKD-a i predlažemo sljedeću IZMJENU I DOPUNU PRIJEDLOGA: Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Knjižnična djelatnost obuhvaća rad s knjižničnom građom, ali obuhvaća i sve druge aktivnosti i sadržaje, službe i usluge koje potiču razvoj kulture čitanja, pismenosti, obrazovanja i informiranosti u društvu, i to u radu sa svim članovima društva bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Već odavno je potvrđena uloga i snaga knjižnične djelatnosti u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti su njezini stručni djelatnici. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. Članak 1, st,. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti : Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. OBRAZLOŽENJE: U čl. 2. Prijedloga doduše objašnjeno je da se zakonom “....-osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe”, što doduše može i tako posredno biti navedeno, ali upravo stoga se i može neposredno naglasiti u čl. 1. No, to je bitno zato što, ako i sam Prijedlog nedvojbeno priznaje javnu službu kao zakonom normiranu činjenicu, onda pravno gledano i sama djelatnost MORA biti od interesa za RH. Jer pojam javne službe (dakle one koja je posebno uređena normama upravnog prava) u pravnom smislu je definiran kao djelatnost koju društvo smatra toliko važnom da je podvrgava posebnom pravnom uređenju i da se radi o službi koja ima posebnu važnost za ostvarenje određenih interesa društvene zajednice (opći, javni interes). Tako sam pojam javne službe, kao i sadržaj knjižnične djelatnosti koji je reguliran u čl. 6. i postojećeg Zakona i Prijedloga, čine cjelokupnu knjižničnu djelatnost, neizostavno kao djelatnost od interesa za RH. Zbog te činjenice, postojeći pravni sustav u raznim poljima, od zakona do pravilnika, već je knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama dao različite pravne povlastice u svrhu ostvarenja tog interesa, od određenih autorskopravnih iznimki, prava prikupljanja osobnih podataka bez posebne privole, definiranja specifičnih uloga knjižnica u obrazovnom i kulturnom sustavu i takva degradacija temeljne svrhe knjižnica imala bi ne samo materijalne posljedice po budućnost i daljnje kodificiranje društvene uloge knjižnica, nego i teško izbrojive konzekvence na pravnu organizaciju i funkcioniranje postojećih društvenih djelatnosti, sve do temeljnih ljudskih prava građana. Ukratko, javnu službu (koja je i u Prijedlogu ostavljena) neke djelatnosti mora pratiti i javni interes kao od nje neodvojiva činjenica, koja se NE može svesti samo na građu, koja je tek puka materijalna podloga za djelatnost i javni interes. Javni interes izlazi iz djelatnosti i zbog njega djelatnost u različitim njezinim konkretiziranim oblicima uživa dodatnu pravnu zaštitu. U vezi dvojbi oko razine propisa kojim se to rješava, upravo se zakonom propisuje takav javni interes, kao u mnogim drugim slučajevima, poput Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i dr. U čl. 1. dodati stavak 3. koji glasi: Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. Vezano uz prijedlog da se propiše kako knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, isti se ne prihvaća, obzirom da iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica.
426 Gradska knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. Podržavamo prijedlog da se osnovni pojmovi definiraju prema UNESCO-vim, IFLA-inim, i drugim međunarodnim dokumentima iz područja knjižničarstva, standardima HRN ISO 2789 iz 2014. godine te usklađenom i općeprihvaćenom knjižničarskom terminologijom u RH, kao i da u ovom članku budu definirani pojmovi vrsta knjižnica i stručnih knjižničarskih djelatnika. Potrebno je uvrstiti definiciju pojma središnje knjižnice za nacionalne manjine. Potrebno je uvrstiti definiciju koja određuje ulogu Hrvatske knjižnice za slijepe unutar sustava. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Nacrt prijedloga zakona kao i definicija pojmova razrađena je i donesena u skladu s međunarodnim smjernicama i dokumentima kao i u skladu sa knjižničarskom strukom i radnom skupinom. Prihvaća se dio prijedloga kojim se traži uvođenje Hrvatske knjižnice za slijepe dok knjižnice nacionalnih manjina nisu posebno istaknute budući da se radi o zbirkama knjižnične građe unutar narodnih knjižnica.
427 Knjižnica i čitaonica Kutina PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Podržavamo komentare Stručnog odbora HKD-a na Uvodni dio prijedloga teksta Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti i to: 1. Ocjena stanja Zašto nije naveden osnovni motiv predlagača kako bi i iz tog stava nastali problem bio transparentnije raspravljen, kao što je naveden u prijedlogu Zakona o muzejima Također, zbog navedenih procesa javila se nužnost usklađenog postupanja sa muzejskom, arhivskom i knjižničnom građom. OBRAZLOŽENJE Neka se nepovoljna rješenja iz jednog zakona preslikavaju na ostala dva i to je potrebno transparentno navesti. Tako se npr. iz Prijedloga Zakona o muzejima na ostale zakone preslikava situacija: „Zakonom o muzejima iz 2015. proširen je popis stručnog osoblja u muzejima u obavljanju muzejske djelatnosti za što nije postojala podrška stručne javnosti. Također, navedena zvanja nisu zaživjela u praksi kao specifičnost muzejske djelatnosti. Ali, u Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisana su knjižnična zvanja i nikakvih prijepora u svezi toga nema, niti ih je bilo. No, unatoč tomu, iz sva tri zakona (Arhivi, Knjižnice, Muzeji) stručna zvanja su izbačena i propisivat će se pravilnicima. Dalje, trenutno važeći Zakon o knjižnicama je jasnije strukturiran i napisan, pa bi bilo poželjnije u njega dodati odredbe vezane uz novosti u poslovanju knjižnica. Stoga smatramo da nema potrebe mijenjati cijeli Zakon. OBRAZLOŽENJE U „Ocjeni stanja“ opravdano se naglašava da su se u proteklih 20-tak godina dogodile velike promjene u struci pod utjecajem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, što se ilustrira pojavom digitalizacije, digitalnih matrica, elektroničkih usluga (za njih se koristi pojam „online usluga“), digitalnih repozitorija… Međutim, u samom tekstu zakona, neke od tih novina se uopće ne spominju ili se spominju samo sporadično. Primjerice, za digitalizaciju knjižnične građe navodi se da se mora standardizirati, no ne navodi se tko će donijeti taj standard. Isto tako, navodi se „zaštita baštine u digitalnom okruženju“ kao jedna od novosti nastalih pod utjecajem novih tehnologija, a kasnije se u Prijedlogu zakona potpuno izbacuje poglavlje o zaštiti knjižnične građe (prema trenutno važećem zakonu, čl. 45. i 46.). Također se slažemo i s obrazloženjem HKD-a u vezi: 2.Osnovna pitanja koja se uređuju predloženim Zakonom: - određuje se značenje pojedinih pojmova u Zakonu - utvrđuje se status kulturnog dobra za jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu javnih knjižnica nastalu do 1850. godine, a katalozi nabrojene knjižnične građe javnih knjižnica postaju sastavni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske - uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti te zaštita, revizija i otpis knjižnične građe - uređuju se vrste knjižnica, uvjeti za osnivanje knjižnica, Upisnik knjižnica, statusne promjene i prestanak rada knjižnica - uređuje se ustroj i upravljanje knjižnicama te se propisuje da javna knjižnica ima upravno vijeće, ra