Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Nevenka Fresl | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | U potpunosti podržavam primjedbe uz novi Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti Stručnog odbora Hrvatskoga knjižničarskog društva i nadam se da ćete uvažiti glas struke. S poštovanjem, Nevenka Fresl | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2 | Marija Tomečak, dipl. knjižničarka | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Podržavam komentar Hrvatskog knjižničarskog društva koji glasi: "Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručno odbor HKD-a traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz daljnje procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 3 | Jelena Žagrović | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Slažem se s prijedlogom Stručnog odbora Hrvatskog knjižničarskog društva: "Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručni odbor HKD-a traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 4 | Indira Šamec Flaschar | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Poštovane kolegice i kolege, podržavam primjedbe Hrvatskog knjižničarskog društva da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz daljnje procedure te se pristupi izradi novog prijedloga Zakona koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke. Nadalje navodim: “Izmjene i dopune prijedloga sukladno stavu KOMISIJE ZA MUZEJSKE I GALERIJSKE KNJIŽNICE HKD-a:” 1. "Relevantan je problem da stručno knjižničarsko osoblje u muzejima i galerijama nije zakonski regulirano niti u Zakonu o muzejima niti u prijedlogu Zakona o knjižnicama." 17. pod Obrazloženje dodatak "A kulturno dobro može biti i druga knjižnična građa novijeg datuma, npr. obvezni primjerak, zavičajne zbirke, legati, jedinstveni i rijetki primjerci koji su od iznimne kulturne važnosti." 25. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA "Članak 10. treba odbaciti, u skladu s obrazloženjem uz čl. 3." 26. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (1) Čl. 11., st. 1. izmijeniti tako da glasi: "U školskim ustanovama, visokim učilištima , javnim znanstvenim institutima, javnim ustanovama u kulturi (muzeji, galerije, arhivi) te bolnicama i javnopravnim tijelima djeluju knjižnice kao sastavni dio ustanova kao posebne ustrojbene jedinice." 42. Fakultativna iznimka od pravila da knjižnica u sastavu može i ne mora imati voditelja, a pogotovo da ne mora imati Knjižnično vijeće, odredbu čini besmislenom. Postojeći prijedlog s formulacijom: Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće, nije dobar za knjižnice u sastavu jer se tako organizacija i stručno vođenje knjižnice prepušta volji osnivača, odnosno ustanove u čijem se sastavu knjižnica nalazi. Formulacija koju predlažemo slična je formulaciji iz Zakona o knjižnicama iz 1997. čl. 28. (N.N. 105, 1997) koja se je u proteklom periodu pokazala značajnom za rad knjižnica u sastavu jer do donošenja ovog Zakona mnoge knjižnice u sastavu nisu uopće imale voditelja te je njihov rad bio prepušten osobama bez odgovarajućeg stručnog obrazovanja. 46. OBRAZLOŽENJE: "Posebno važno za knjižnice u sastavu muzeja - jer se jedino ovim Zakonom reguliraju stručna knjižničarska zvanja koja nisu definirana u Zakonu o muzejima." | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 5 | Dejana Golenko | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam iznesena stajališta Hrvatskog knjižničarskog društva u tekstu Primjedbi uz novi Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, kao i zamolbu da se predloženi Zakon povuče iz procedure i vrati na doradu, uz savjetovanje hrvatske knjižničarske zajednice (znanstvene i stručne), pritom uzevši u obzir pristigle primjedbe nakon javne rasprave. | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 6 | Damjana Frančić | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Podržavam primjedbe Hrvatskog knjižničarskog društva da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz daljnje procedure te se pristupi izradi novog prijedloga Zakona koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke. | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 7 | Violeta Lukač | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Čitajući Prijedlog slažem se sa svim izmjenama i predlažem ovaj prijedlog TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA: Članak 23. Stavak 2. (2) Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće. Komentar: Školska knjižnica je također knjižnica u sastavu koja ima najčešće samo jednog zaposlenog knjižničara pa ne može stajati da knjižnica u sastavu u pravilu ima stručno vijeće. Predlažemo izmjenu: Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće. Stručno vijeće se ne osniva jedino u slučajevima kada je voditelj ujedno i jedini zaposleni u knjižnici. Time bi i školski knjižničari konačno dobili status voditelja kao i kolege u visokoškolskim knjižnicama. | Primljeno na znanje | Odredba je izmijenjena na način da stručno vijeće imaju knjižnice koje imaju više od 5 zaposlenih. |
| 8 | Višnja Tepeš | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Prijedlog zakona treba povući iz procedure i u novi prijedlog zakona unijeti između ostalih i sljedeće izmjene koje se odnose na status školskih knjižničara: Pravilnik o stručnim knjižničnim zvanjima te uvjete i način njihova stjecanja trebali bi zajednički donositi ministar nadležan za kulturu i ministar nadležan za znanost i obrazovanje na prijedlog HKV-a i HUŠK-a. Nadalje, do sada su školski knjižničari polagali dva stručna ispita, te se ovaj problem mora riješiti budućim Pravilnikom u suradnji dvaju ministarstava na način da se jasno definira kako su školski knjižničari obvezni položiti jedan (1) stručni ispit i to onaj pri AZOO. | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Prijedloga zakona iz procedure. Prema Prijedlogu zakona stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. |
| 9 | Sveučilište u Zadru | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Prijedlog Zakona ne rješava funkcioniranje knjižnične djelatnosti u Hrvatskoj jer je nedosljedan, nesustavan, unosi terminološku zbrku i ne akceptira postojeće međunarodne dokumente i domaća dostignuća struke. Nije ga moguće komentirati po člancima, jer oni polaze od nedorađenih polazišta, a i ovakvi kakvi jesu, često nisu usklađeni ni unutar samog prijedloga. Stječe se dojam da je namjera bila urediti pitanje narodnih knjižnica, a ne svih knjižnica u sustavu i cjelovite knjižnične djelatnosti. Prijedlog bi trebao krenuti od postojećeg zakona u kojem je trebalo urediti neke zastarjele stvari – postojeći je zakon aktualniji i precizniji od ovog prijedloga Zakona koji sugerira daleko niži standard za knjižničnu djelatnost nego je to bilo prije više desetaka godina. 1. Terminologija općenito unosi nered u cijeli sustav jer se iste riječi/pojmovi koriste u različitim značenjima i kontekstima (npr. javno je ponekad u značenju suprotnosti privatnom, a drugi put u značenju narodne knjižnice). Vrste knjižnica treba uskladiti s međunarodnom klasifikacijom i ustaljenom hrvatskom praksom. 2. Postavka da su zbirke od javnog interesa za RH, a ne knjižnična djelatnost kao što bi trebalo biti, može imati dalekosežne negativne posljedice. Zbirke same po sebi nemaju smisla ako se izdvajaju iz konteksta djelatnosti koja osigurava njihovu opstojnost u namjeni i svrsi, a to uključuje cjelokupnu knjižničnu djelatnost, a ne zbirke (fizičke?) same po sebi. 3. Prijedlog Zakona pisan je gotovo isključivo za narodne knjižnice, izuzev dijela o Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu i spominjanja drugih vrsta knjižnica usputno i ne dosljedno, unatoč činjenici da je gotovo 3/4 sveukupnog broja knjižnica u Republici Hrvatskoj te njihovi materijalni i humani resursi nisu narodne knjižnice (najviše je školskih i visokoškolskih) koje se od narodnih razlikuju i po funkciji i po uslugama, što posljedično utječe i na stručne aspekte rada i njihovo funkcioniranje. 4. U ocjeni stanja zanemareno je da se usluge za korisnike ne tiču samo fizičke građe, nego ponajprije pristupa, obrade i postupanja s informacijama, neovisno o nositelju informacije (formatu i mediju). Prijedlog Zakona u potpunosti zanemaruje činjenicu da knjižničari ne rade (samo) s fizičkim objektima (građom) - takav loš pristup provlači se kroz cijeli tekst. To je posebice vidljivo s obzirom na djelatnost i usluge visokoškolskih knjižnica, pa se tako zanemaruje njihova uloga u obrazovanju korisnika (znanstvenika i studenata) i znanstvenoj komunikaciji koja uključuje digitalne repozitorije, digitalno znanstveno izdavaštvo i rad s raznim vrstama informacijskih sustava. Sve što se odnosi na uporabu novih tehnologija u okviru knjižnične djelatnosti dodano je „kao ukras“, sporadično i često na neodgovarajućim mjestima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 10 | Anita Tufekčić | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Podržavam molbu Hrvatske udruge školskih knjižničara, kao i molbu Hrvatskog knjižničarkog društva da se povuče Prijedlog zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti iz dalje procedure i izradi novi nacrt. | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure |
| 11 | Goran Galinec | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Podržavam komentar Hrvatskog knjižničarskog društva koji glasi: "Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručno odbor HKD-a da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 12 | Annabel Domović Luketić | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | U potpunosti podržavam zahtjev Hrvatske udruge školskih knjižničara i Hrvatskog knjižničarskog društva za povlačenjem prijedloga Zakona iz procedure u cilju dorade i izrade novog prijedloga Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke. | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 13 | Društvo bibliotekara Istre | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Dijelimo stav i mišljenje Stručnog vijeća Hrvatskoga knjižničarskog društva kao i brojnih kolega iz knjižničarske zajednice te upućujemo zamolbu za povlačenjem ovog prijedloga Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave. Ovaj prijedlog zakona s jedne je strane loše strukturiran, nejasan, u pojedinim odredbama kontradiktoran, neusklađen s teorijom i praksom hrvatskog i međunarodnog knjižničarstva dok s druge strane zanemaruje osobitosti knjižničarske djelatnosti uvodeći upitne odredbe za daljnji razvoj knjižnica i knjižnične djelatnosti. Stoga podržavamo prijedlog cjelokupne knjižničarske zajednice da se temeljem pristiglih primjedbi napravi novi nacrt zakona. | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 14 | Ivana Rakonić Leskovar | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | U potpunosti podržavam stavove predstavnika Hrvatske udruge školskih knjižničara i Stručnog odbora Hrvatskog knjižničarskog društva za povlačenjem prijedloga Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti iz procedure. | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 15 | Daria Pestić | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | U podržavam stavove Hrvatske udruge školskih knjižničara i slažem se s prijedlogom da se prijedlog Zakona povuče iz procedure i vrati na doradu u cilju izrade novog prijedloga Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. | Prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 16 | Mirjana Kotromanović | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Podržavam primjedbe Hrvatskog knjižničarskog društva da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz daljnje procedure te se pristupi izradi novog prijedloga Zakona koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke. | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 17 | Knjižničarsko društvo Rijeka | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Podržavamo zahtjev Hrvatske udruge školskih knjižničara za povlačenjem ovog Prijedloga Zakona i obrazloženje poslano na sva Ministarstva uključena u donošenje Zakona o knjižnicama: Knjižnična djelatnost od posebnoga je društvenog interesa za Republiku Hrvatsku jer, u skladu s međunarodnim dokumentima i smjernicama, ispunjava svoju informacijsku, obrazovnu, kulturnu i socijalnu ulogu u zajednici. Da bi u potpunosti mogao ispuniti sve te društveno važne uloge, sustav knjižnica Republike Hrvatske mora biti definiran kao učinkovita i funkcionalna mreža knjižnica povezanih u jedinstveni nacionalni knjižnični informacijski sustav, imati ravnomjerne infrastrukturne pretpostavke za obavljanje knjižnične djelatnosti te kompetencijski okvir stručnih znanja i vještina djelatnika u knjižničarstvu. Nažalost, prijedlog zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti ne ispunjava niti jedan od neophodnih ciljeva: ne promatra i ne definira knjižnice Republike Hrvatske kao povezani sustav, ne definira načine koji osiguravaju njegovu učinkovitost, ne osigurava ravnomjerne infrastrukturne preduvjete i ne određuje kompetencijski okvir stručnih znanja i vještina djelatnika u knjižničarstvu. Budući da ne osigurava niti jedan od elemenata neophodnih za funkcioniranje knjižnica i knjižnične djelatnosti, a k tome ne poštuje ni postojeće međunarodne profesionalne standarde i terminologiju, mišljenja smo da Prijedlog zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti mora biti u potpunosti povučen iz dalje procedure, a umjesto njega izrađen novi prijedlog utemeljen na profesionalnim načelima i usklađen sa strateškim ciljevima razvoja društva. Zastupamo i stav da bi prije donošenja zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti bilo neophodno donijeti Nacionalnu strategiju razvoja knjižnica i knjižnične djelatnosti koja bi bila usklađena s već donesenom Nacionalnom strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije i Nacionalnom strategijom poticanja čitanja. Samo tako doneseni i usklađeni dokumenti mogli bi osigurati zakonodavni okvir koji omogućava ne samo razvoj knjižnične djelatnosti, nego i njeno potpuno i svrsishodno sudjelovanje u ostvarenju društva kakvo želimo! Vjerujemo da to i jest cilj donošenja svih zakonodavnih dokumenata! Školske knjižnice u Prijedlogu zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije (NN 124/2014) određuje obrazovanje i znanost kao razvojne prioritete Hrvatske jer joj jedino oni mogu donijeti dugoročnu društvenu stabilnost, ekonomski napredak i osiguranje kulturnog identiteta. Isti dokument prepoznaje koncept cjeloživotnoga učenja kao temelj obrazovanja koji potiče pojedinca iz bilo koje dobne skupine da uči, omogućuje mu stalan pristup obrazovanju i priznavanje različitih oblika učenja. Prema važećim nacionalnim (Nacionalni okvirni kurikulum) i međunarodnim dokumentima (UNESCO-ov i IFLA-in manifest), školska je knjižnica ključna sastavnica poučavanja i učenja u školi. Cilj djelatnosti školske knjižnice je promicanje informacijske pismenosti koju u 21. stoljeću, prema UNESCO-ovoj definiciji (Horton, Forest W., Jr. 2008. Understanding Information Literacy: A Primer) definiramo kao krovnu pismenost koja u sebi uključuje sve druge. U najnovijim promišljanjima znanstvenika (Mackey, Thomas P.; Jacobson, Trudi E. 2011. Reframing Information Literacy as a Metaliteracy. College and Research Libraries 72/1. 62-78.) zamjenjuje ju metapismenost koja predstavlja sklop vještina informacijske pismenosti primijenjen u digitalnom okruženju. Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj 2016. je djelovalo 1768 knjižnica od kojih su njih 1217 knjižnice osnovnih i srednjih škola, što čini 70 % ukupnoga broja knjižnica u Republici Hrvatskoj. Od 3380 zaposlenih na stručnim poslovima u svim knjižnicama 1329 knjižničara ili 40 % radi u školskim knjižnicama. Školski knjižničari su i među najobrazovanijima u struci (preko 93 % ima potrebnu visoku stručnu spremu, završen studij bibliotekarstva i pedagoške kompetencije). Bez obzira na veliku ulogu školskih knjižnica u ukupnome odgojno-obrazovanom sustavu definiranu Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije, na veliku ulogu školskih knjižnica u Nacionalnoj strategiji poticanja čitanja i na njihovu nadmoćnu zastupljenost u knjižničnom sustavu Republike Hrvatske, školske knjižnice nisu niti u jednom bitnom segmentu zastupljene u predloženom zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Niti jedan od ključnih problema školskih knjižnica i knjižničara nije ovim zakonom reguliran: nisu osigurani ravnomjerni infrastrukturni preduvjeti, nije određen kompetencijski okvir stručnih znanja i vještina djelatnika u knjižničarstvu, nije osigurano sudjelovanje predstavnika školskih knjižničara u donošenju bitnih zakonodavnih dokumenata – sukladno tome nisu riješeni problemi financiranja nabave knjižnične građe, polaganja stručnih ispita, usklađenih kriterija za stručno napredovanje, članstvo predstavnika školskih knjižničara u Hrvatskome knjižničnome vijeću. Prijedlog S obzirom na značajnu obrazovnu ulogu svih knjižnica, a naročito na činjenicu da najbrojnije knjižnice u knjižničnom sustavu Republike Hrvatske imaju prvenstveno obrazovnu ulogu (sve osnovnoškolske, srednjoškolske i visokoškolske knjižnice, a velikim dijelom i Nacionalna i sveučilišna knjižnica), smatramo da je neophodan snažniji angažman i utjecaj Ministarstva znanosti i obrazovanja na donošenje zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti trebala bi kreirati oba ministarstva uz potporu Hrvatskog knjižničnog vijeća i profesionalnih udruženja – Hrvatskog knjižničarskog društva koje zastupa interese svih vrsta knjižnica i Hrvatske udruge školskih knjižničara koja zagovara interese školskih knjižnica i knjižničara. Hrvatska udruga školskih knjižničara je brojem članova, aktivnostima u Međunarodnoj udruzi školskih knjižničara (IASL-u), s predstavnicima u najvišim svjetskim stručnim tijelima, IFLA-inoj Sekciji za školske knjižnice i zajedničkom IFLA/IASL-ovom radnom tijelu, a prije svega svakodnevnim iskustvom svojih predstavnika u neposrednom radu u školskim knjižnicama, apsolutno kompetentna zastupati i zagovarati interese djelatnosti školskih knjižnica i njenih knjižničara. Samo dokument koji svim vrstama knjižnica, kao i knjižničarima zaposlenim u njima, omogućava podjednake uvjete rada i razvoja može biti preduvjet za razvoj knjižničnog sustava Hrvatske. Vjerujemo da će i taj napor, s ciljem stvaranja zaista kvalitetnog dokumenta za sve knjižnice i knjižničare Hrvatske, biti učinjen zbog njihova značaja u odgoju i obrazovanju, osiguranju ekonomskog razvoja i očuvanju kulturnog identiteta! S poštovanjem, Članovi Upravnoga odbora Hrvatske udruge školskih knjižničara: Anica Tkalčević, dr.sc. Korina Udina, Goranka Braim Vlahović, Beata Doko, Tanja Radiković i Vedran Škarica Vanja Jurilj Predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara Predsjednica Međunarodne udruge školskih knjižničara za Europu Članica IFLA-ine Sekcije za školske knjižnice Članica IFLA/IASL-ovog radnog tijela | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 18 | Goranka Braim Vlahović, predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Podržavam očitovanje predstavnika Hrvatske udruge školskih knjižničara na predloženi zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti koji je dan na javnu raspravu s molbom za njegovo povlačenje iz dalje procedure i prijedlogom izrade novoga nacrta: "Obrazloženje Knjižnična djelatnost od posebnog je društvenog interesa za Republiku Hrvatsku jer u skladu s međunarodnim dokumentima i smjernicama ispunjavaju svoju informacijsku, obrazovnu, kulturnu i socijalnu ulogu u društvu. Da bi u potpunosti mogao ispuniti sve te društveno važne uloge, sustav knjižnica Republike Hrvatske mora biti definiran kao učinkovita i funkcionalna mrežu knjižnica povezanih u jedinstveni nacionalni knjižnični informacijski sustav, ravnomjerne infrastrukturne pretpostavke za obavljanje knjižnične djelatnosti te kompetencijski okvir stručnih znanja i vještina djelatnika u knjižničarstvu. Nažalost, prijedlog zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti ne ispunjava niti jedan od neophodnih ciljeva: ne promatra i ne definira knjižnice republike Hrvatske kao povezani sustav, ne definira načine koji osiguravaju njegovu učinkovitost, ne osigurava ravnomjerne infrastrukturne preduvjete i ne određuje kompetencijski okvir stručnih znanja i vještina djelatnika u knjižničarstvu. S obzirom da ne osigurava niti jedan od elemenata neophodnih za funkcioniranje knjižnica i knjižnične djelatnosti, k tome ne poštuje ni postojeće međunarodne profesionalne standarde i terminologiju, mišljenja smo da prijedlog zakona mora biti u potpunosti povučen iz dalje procedure, a umjesto njega izrađen novi prijedlog utemeljen na profesionalnim načelima i usklađen sa strateškim ciljevima razvoja društva. Zastupamo i stav da bi prije donošenja zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti bilo neophodno donijeti Nacionalnu strategiju razvoja knjižnica i knjižnične djelatnosti koja bi bila usklađena s već donesenom Nacionalnom strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije i Nacionalnom strategijom poticanja čitanja. Samo tako doneseni i usklađeni dokumenti mogli bi osigurati zakonodavni okvir koji omogućava ne samo razvoj knjižnične djelatnosti, nego i njeno potpuno i svrsishodno sudjelovanje u ostvarenju društva kakvo želimo! Vjerujemo da to i jest cilj donošenja svih zakonodavnih dokumenata! Školske knjižnice u prijedlogu zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije (NN 124/2014) određuje obrazovanje i znanost kao razvojne prioritete Hrvatske jer joj jedino oni „mogu donijeti dugoročnu društvenu stabilnost, ekonomski napredak i osiguranje kulturnog identiteta“. Isti dokument prepoznaje koncept cjeloživotnoga učenja „kao temelj obrazovanja koji potiče pojedinca iz bilo koje dobne skupine da uči, omogućuje mu stalan pristup obrazovanju i priznavanje različitih oblika učenja.“ Prema važećim nacionalnim (NOK) i međunarodnim dokumentima (UNESCO-ov i IFLA-in manifest) školska je knjižnica ključna sastavnica poučavanja i učenja u školi. Cilj djelatnosti školske knjižnice je promicanje informacijske pismenosti koju u 21. stoljeću, prema UNESCO-ovoj definiciji (Horton, Forest W., Jr. 2008. Understanding Information Literacy: A Primer) definiramo kao krovnu pismenost koja u sebi uključuje sve druge. U najnovijim promišljanjima znanstvenika (Mackey, Thomas P.; Jacobson, Trudi E. 2011. Reframing Information Literacy as a Metaliteracy. College and Research Libraries 72/1. 62-78.) zamjenjuje ju metapismenost koja predstavlja sklop vještina informacijske pismenosti primijenjen u digitalnom okruženju. Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj 2016. djelovalo je 1768 knjižnica od kojih su njih 1217 knjižnice osnovnih i srednjih škola, što čini 70 % ukupnoga broja knjižnica u Republici Hrvatskoj. Od 3380 zaposlenih na stručnim poslovima u svim knjižnicama 1329 knjižničara ili 40 % radi u školskim knjižnicama. Školski knjižničari su i među najobrazovanijima u struci (preko 93 % ima potrebnu visoku stručnu spremu, završen studij bibliotekarstva i pedagoške kompetencije). Bez obzira na veliku ulogu školskih knjižnica u ukupnome odgojno-obrazovanom sustavu definiranu Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije, na veliku ulogu školskih knjižnica u Nacionalnoj strategiji poticanja čitanja i na njihovu nadmoćnu zastupljenost u knjižničnom sustavu Republike Hrvatske, školske knjižnice nisu niti u jednom bitnom segmentu zastupljene u predloženom zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Niti jedan od ključnih problema školskih knjižnica i knjižničara nije ovim zakonom reguliran: nisu osigurani ravnomjerni infrastrukturni preduvjeti, nisu određeni kompetencijski okvir stručnih znanja i vještina djelatnika u knjižničarstvu, nije osigurano sudjelovanje predstavnika školskih knjižničara u donošenju bitnih zakonodavnih dokumenata … sukladno tome nisu riješeni problemi financiranja nabave knjižnične građe, polaganja stručnih ispita, usklađenih kriterija za stručno napredovanja, članstvo predstavnika školskih knjižničara u Hrvatskome knjižničnome vijeću. Prijedlog rješenja S obzirom na značajnu obrazovnu ulogu svih knjižnica, a naročito na činjenicu da najbrojnije knjižnice u knjižničnom sustavu Republike Hrvatske imaju prvenstveno obrazovnu ulogu (sve osnovnoškolske, srednjoškolske i visokoškolske knjižnice i velikim dijelom i Nacionalna i sveučilišna knjižnica), smatramo da je neophodan snažniji angažman i utjecaj Ministarstva znanosti i obrazovanja na donošenje zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti trebala bi kreirati oba ministarstva uz potporu Hrvatskog knjižničnog vijeća i strukovnih udruga - Hrvatskog knjižničarskog društva koje zastupa interese svih vrsta knjižnica i Hrvatske udruge školskih knjižničara koja zagovara interese školskih knjižnica i knjižničara. Hrvatska udruga školskih knjižničara je brojem članova, aktivnostima u Međunarodnoj udruzi školskih knjižničara (IASL), s predstavnicima u najvišim svjetskim stručnim tijelima, IFLA-inoj Sekciji za školske knjižnice i zajedničkom IFLA/IASL radnom tijelu, a prije svega svakodnevnim iskustvom svojih predstavnika u neposrednom radu u školskim knjižnicama apsolutno kompetentna zastupati i zagovarati interese djelatnosti školskih knjižnica i njenih knjižničara. Samo dokument koji svim vrstama knjižnica, kao i knjižničarima zaposlenim u njima, omogućava podjednake uvjete rada i razvoja može biti preduvjet za razvoj knjižničnog sustava Hrvatske. Vjerujemo da će i taj napor s ciljem stvaranja zaista kvalitetnog dokumenta za sve knjižnice i knjižničare Hrvatske biti učinjen jer smo jedino kao snažan sustav održivi i funkcionalni!" | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. Ovaj Nacrt prijedloga zakona donesen je uz konzultacije s Ministarstvom znanosti i obrazovanja kao i brojnim drugim zainteresiranim dionicima. |
| 19 | Simona Šamanić | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Podržavam primjedbe Hrvatskog knjižničarskog društva da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz daljnje procedure te se pristupi izradi novog prijedloga Zakona koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke. Također, podržavam prijedlog Hrvatske udruge školskih knjižničara kojim bi se u novi Zakon uvrstile odredbe o školskim knjižnicama jer "niti jedan od ključnih problema školskih knjižnica i knjižničara nije ovim zakonom reguliran: nisu osigurani ravnomjerni infrastrukturni preduvjeti, nije određen kompetencijski okvir stručnih znanja i vještina djelatnika u knjižničarstvu, nije osigurano sudjelovanje predstavnika školskih knjižničara u donošenju bitnih zakonodavnih dokumenata - sukladno tome nisu riješeni problemi financiranja nabave knjižnične građe, polaganja stručnih ispita, usklađenih kriterija za stručno napredovanje, članstvo predstavnika školskih knjižničara u Hrvatskome knjižničnome vijeću." | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. Normiranje područja koja predlagatelj navodi kao neriješena, opterećivalo bi te tekst Zakona te će se navedena pitanja riješiti podzakonskim aktima i drugim dokumentima. |
| 20 | Nerina Banović | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Podržavam primjedbe Hrvatskog knjižničarskog društva da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz daljnje procedure te se pristupi izradi novog prijedloga Zakona koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke. | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 21 | Višnja Tepeš | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Uz podršku očitovanju Hrvatske udruge školskih knjižničara na Prijedlog zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti koji je dan na javnu raspravu, posebno naglašavam da:"Niti jedan od ključnih problema školskih knjižnica i knjižničara nije ovim zakonom reguliran: nisu osigurani ravnomjerni infrastrukturni preduvjeti, nije određen kompetencijski okvir stručnih znanja i vještina djelatnika u knjižničarstvu, nije osigurano sudjelovanje predstavnika školskih knjižničara u donošenju bitnih zakonodavnih dokumenata - sukladno tome nisu riješeni problemi financiranja nabave knjižnične građe, polaganja stručnih ispita, usklađenih kriterija za stručno napredovanje, članstvo predstavnika školskih knjižničara u Hrvatskome knjižničnome vijeću." | Nije prihvaćen | Normiranje područja koja predlagatelj navodi kao neriješena, opterećivalo bi te tekst Zakona te će se navedena pitanja riješiti podzakonskim aktima i drugim dokumentima. |
| 22 | SARA BAKOTA | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Podržavam stav Hrvatskoga knjižničarskog društva te smatram da se Prijedlog treba povući iz saborske procedure nakon javne rasprave. | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 23 | Anica Tkalčević | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | U cijelosti podržavam očitovanje Hrvatske udruge školskih knjižničara na Prijedlog zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti koji je dan na javnu raspravu a posebno naglašavam da "Niti jedan od ključnih problema školskih knjižnica i knjižničara nije ovim zakonom reguliran: nisu osigurani ravnomjerni infrastrukturni preduvjeti, nije određen kompetencijski okvir stručnih znanja i vještina djelatnika u knjižničarstvu, nije osigurano sudjelovanje predstavnika školskih knjižničara u donošenju bitnih zakonodavnih dokumenata - sukladno tome nisu riješeni problemi financiranja nabave knjižnične građe, polaganja stručnih ispita, usklađenih kriterija za stručno napredovanje, članstvo predstavnika školskih knjižničara u Hrvatskome knjižničnome vijeću." | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. Normiranje područja koja predlagatelj navodi kao neriješena, opterećivalo bi te tekst Zakona te će se navedena pitanja riješiti podzakonskim aktima i drugim dokumentima. |
| 24 | Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica, Hrvatsko knjižničarsko društvo, Sekcija za narodne knjižnice - Komisija za narodne knjižnice | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Prijedlog Zakona nije prošao stručnu raspravu koja bi pravovremeno ukazala na brojne sporne elemente te bi ga zbog toga bilo potrebno nakon javne rasprave povući iz saborske procedure i temeljem prijedloga teksta Zakona iz 2014. (dostupan na webu) i pristiglih primjedbi, napraviti novi nacrt zakona, koji će biti usklađen sa suvremenim pravcima razvoja, teorije i prakse domaćeg i međunarodnog knjižničarstva te potrebama razvoja hrvatskoga društva. | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. Naime, Nacrt prijedloga zakona prošao je između ostaloga i stručnu raspravu. |
| 25 | Nataša Karlovčec | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Zbog dosta propusta, nedorečenih uredbi i nedovoljnog konzultiranja struke u izradi ovog zakona u potpunosti podržavam prijedlog Stručnog odbora HKD-a i tražim da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure kao i da se na temelju primjedbi napravi novi nacrt zakona. | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 26 | Davorka Semenić-Premec, dipl. knjižničar / član Komisije za čitanje / član Komisije za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i posebnim potrebama / Zagrebačko knjižničarsko društvo | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | U cijelosti podržavam prijedlog Hrvatskog knjižničarskog društva sadržanog u tekstu "Primjedbe uz novi Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti" te povlačenje ovakvog Prijedloga zakona o knjižnicama iz saborske procedure. | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 27 | Višnja Tepeš | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | U potpunosti podržavam očitovanje predstavnika Hrvatske udruge školskih knjižničara na Prijedlog zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 28 | Valentina Mikec | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Ovakav Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti je neprihvatljiv i podržavam stav Hrvatskoga knjižničarskog društva da se povuče iz saborske procedure nakon javne rasprave, te da se napravi novi nacrt zakona prema pravilima i standardima struke, te potrebama društva. | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 29 | Op'inska knji\nica Hrvatska sloga Gradac | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | S obzirom na brojne propuste u tekstu prijedloga Zakona, u potpunosti podržavamo prijedlog Hrvvatskoga knjižničarskog društva sadržanog u tekstu 'Primjedbe uz novi Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti' kao i zamolbu da se predloženi Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te temeljem pristiglih primjedbi napravi novi nacrt zakona, koji će biti na razini suvremenosti i potreba hrvatskoga društva, kao i u duhu međunarodnih i domaćih pravila te standarda struke. | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 30 | Gradska knjižnica i čitaonica Pula | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | U potpunosti podržavamo stav i mišljenje Stručnog vijeća Hrvatskoga knjižničarskog društva kao i brojnih kolega iz knjižničarske zajednice te upućujemo zamolbu da se ovaj prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, usklađen sa suvremenim pravcima razvoja, teorije i prakse domaćeg i međunarodnog knjižničarstva. | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 31 | Miroslav Katić, predsjednik Društva knjižničara Karlovačke županije | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | U cijelosti podržavam prijedlog Hrvvatskoga knjižničarskog društva sadržanog u tekstu 'Primjedbe uz novi Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti' kao i zamolbu da se predloženi Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te temeljem pristiglih primjedbi napravi novi nacrt zakona! | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 32 | Društvo knjižničara Karlovačke županije | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | U cijelosti podržavamo prijedlog Hrvvatskoga knjižničarskog društva sadržanog u tekstu 'Primjedbe uz novi Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti' kao i zamolbu da se predloženi Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te temeljem pristiglih primjedbi napravi novi nacrt zakona, koji će biti na razini suvremenosti i potreba hrvatskoga društva, kao i u duhu međunarodnih i domaćih pravila te standarda struke. | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 33 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | U odlomku: "U razdoblju od donošenja Zakona o knjižnicama (Narodne novine, broj 105/97., 5/98., 104/00. i 69/09. ) do danas nije bilo većih izmjena u tekstu Zakona. U navedenom razdoblju došlo je do znatnih promjena u društvu koje su se dogodile pod snažnim utjecajem novih tehnologija i novih oblika komuniciranja stoga određene vrste djelovanja knjižnica, njihove službe i usluge (poput digitalizacije, prikupljanja digitalnih matrica,..." zamijeniti 'prikupljanja digitalnih matrica" s "prikupljanja obveznog primjerka svih vrsta građe". Obrazloženje: Nije potrebno isticanje digitalnih matrica kao tehnološke novine jer one postoje od početka korištenja računala za izradu dokumenata/publikacija/građe. Bitno je da novi Zakon naglasi potrebu prikupljanja i trajne pohrane digitalnih tiskarskih matrica kao dijela zaštite kulturne i znanstvene baštine što bi bila značajna novost u prikupljanju digitalnog obveznog primjerka i osiguralo uštedu sredstava za digitalizaciju u budućnosti. Dio teksta koji počinje s "Odredbe o slobodnom pristupu informacijama i javnom pristupu mreži…" zamijeniti s "Odredbe o slobodnom pristupu informacijama i javnom pristupu internetu..." Obrazloženje: „Mreža“ mogu biti i samo lokalno umrežena/povezana računala za što nije potreban internet. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 34 | Alida Devčić Crnić | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | U potpunosti podržavam prijedlog Stručnog odbora HKD-a i tražim da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure kao i da se na temelju primjedbi napravi novi nacrt zakona! | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 35 | Iva Grković | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Podržavam prijedlog Hrvatskoga knjižničarskog društva: "Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručni odbor HKD-a traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 36 | Frida Bišćan, knjižničarska savjetnica, predsjednica Komisije za izgradnju i opremu knjižnica HKD-a / Zagrebačko knjižničarsko društvo | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Poštovani, u cijelosti podržavam prijedlog Hrvvatskoga knjižničarskog društva sadržanog u tekstu 'Primjedbe uz novi Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti' kao i zamolbu da se predloženi Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te temeljem pristiglih primjedbi napravi novi nacrt zakona, koji će biti na razini suvremenosti i potreba hrvatskoga društva, kao i u duhu međunarodnih i domaćih pravila te standarda struke. | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 37 | Jelena Ivanišević | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Slažem se s komentarom Hrvatskog knjižničarskog društva: "Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručni odbor HKD-a traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." | Prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 38 | Alica Kolarić | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | U potpunosti se slažem s iznesenim stavom Hrvatskog knjižničarskog društva te kolegica i kolega koji drže da je ovakav Prijedlog Zakona o knjižnicama neprihvatljiv. Njegovo prihvaćenje vodilo bi ka napuštanju dostignute razine stručnog rada u knjižnicama, a krajnje posljedice osjetili bi korisnici knjižnica, građani RH. Današnja razina stručnog rada rezultat je dugogodišnjih nastojanja istaknutih stručnjaka knjižničara i javnih djelatnika koji prepoznaju i poštuju vrijednosti knjižničarske profesije te ulogu knjižnica u društvu. Stoga zajedno sa ostalim kolegama, zabrinutim nad posljedicama koje ovakav Zakon može donijeti, tražim njegovo povlačenje. | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 39 | Andreja Zubac | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Parafraziram riječi HKD-a, ovaj zakon smatra se degradirajućim, diskriminirajućim, terminološki netočnim, pravno nedorečenim, stručno neutemeljenim, konfuznim, površnim, kontradiktornim, neusklađenim sa stručnom knjižničarskom terminologijom te međunarodnim dokumentima, stoga bi bilo najbolje da se povuče iz daljnje procedure! | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 40 | Vanja Jurilj | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Poštovani, u nastavku prilažemo očitovanje predstavnika Hrvatske udruge školskih knjižničara na Prijedlog zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti koji je dan na javnu raspravu s molbom za njegovo povlačenje iz dalje procedure i prijedlogom izrade novoga nacrta. Obrazloženje Knjižnična djelatnost od posebnoga je društvenog interesa za Republiku Hrvatsku jer, u skladu s međunarodnim dokumentima i smjernicama, ispunjava svoju informacijsku, obrazovnu, kulturnu i socijalnu ulogu u zajednici. Da bi u potpunosti mogao ispuniti sve te društveno važne uloge, sustav knjižnica Republike Hrvatske mora biti definiran kao učinkovita i funkcionalna mreža knjižnica povezanih u jedinstveni nacionalni knjižnični informacijski sustav, imati ravnomjerne infrastrukturne pretpostavke za obavljanje knjižnične djelatnosti te kompetencijski okvir stručnih znanja i vještina djelatnika u knjižničarstvu. Nažalost, prijedlog zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti ne ispunjava niti jedan od neophodnih ciljeva: ne promatra i ne definira knjižnice Republike Hrvatske kao povezani sustav, ne definira načine koji osiguravaju njegovu učinkovitost, ne osigurava ravnomjerne infrastrukturne preduvjete i ne određuje kompetencijski okvir stručnih znanja i vještina djelatnika u knjižničarstvu. Budući da ne osigurava niti jedan od elemenata neophodnih za funkcioniranje knjižnica i knjižnične djelatnosti, a k tome ne poštuje ni postojeće međunarodne profesionalne standarde i terminologiju, mišljenja smo da Prijedlog zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti mora biti u potpunosti povučen iz dalje procedure, a umjesto njega izrađen novi prijedlog utemeljen na profesionalnim načelima i usklađen sa strateškim ciljevima razvoja društva. Zastupamo i stav da bi prije donošenja zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti bilo neophodno donijeti Nacionalnu strategiju razvoja knjižnica i knjižnične djelatnosti koja bi bila usklađena s već donesenom Nacionalnom strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije i Nacionalnom strategijom poticanja čitanja. Samo tako doneseni i usklađeni dokumenti mogli bi osigurati zakonodavni okvir koji omogućava ne samo razvoj knjižnične djelatnosti, nego i njeno potpuno i svrsishodno sudjelovanje u ostvarenju društva kakvo želimo! Vjerujemo da to i jest cilj donošenja svih zakonodavnih dokumenata! Školske knjižnice u Prijedlogu zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije (NN 124/2014) određuje obrazovanje i znanost kao razvojne prioritete Hrvatske jer joj jedino oni mogu donijeti dugoročnu društvenu stabilnost, ekonomski napredak i osiguranje kulturnog identiteta. Isti dokument prepoznaje koncept cjeloživotnoga učenja kao temelj obrazovanja koji potiče pojedinca iz bilo koje dobne skupine da uči, omogućuje mu stalan pristup obrazovanju i priznavanje različitih oblika učenja. Prema važećim nacionalnim (Nacionalni okvirni kurikulum) i međunarodnim dokumentima (UNESCO-ov i IFLA-in manifest), školska je knjižnica ključna sastavnica poučavanja i učenja u školi. Cilj djelatnosti školske knjižnice je promicanje informacijske pismenosti koju u 21. stoljeću, prema UNESCO-ovoj definiciji (Horton, Forest W., Jr. 2008. Understanding Information Literacy: A Primer) definiramo kao krovnu pismenost koja u sebi uključuje sve druge. U najnovijim promišljanjima znanstvenika (Mackey, Thomas P.; Jacobson, Trudi E. 2011. Reframing Information Literacy as a Metaliteracy. College and Research Libraries 72/1. 62-78.) zamjenjuje ju metapismenost koja predstavlja sklop vještina informacijske pismenosti primijenjen u digitalnom okruženju. Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj 2016. je djelovalo 1768 knjižnica od kojih su njih 1217 knjižnice osnovnih i srednjih škola, što čini 70 % ukupnoga broja knjižnica u Republici Hrvatskoj. Od 3380 zaposlenih na stručnim poslovima u svim knjižnicama 1329 knjižničara ili 40 % radi u školskim knjižnicama. Školski knjižničari su i među najobrazovanijima u struci (preko 93 % ima potrebnu visoku stručnu spremu, završen studij bibliotekarstva i pedagoške kompetencije). Bez obzira na veliku ulogu školskih knjižnica u ukupnome odgojno-obrazovanom sustavu definiranu Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije, na veliku ulogu školskih knjižnica u Nacionalnoj strategiji poticanja čitanja i na njihovu nadmoćnu zastupljenost u knjižničnom sustavu Republike Hrvatske, školske knjižnice nisu niti u jednom bitnom segmentu zastupljene u predloženom zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Niti jedan od ključnih problema školskih knjižnica i knjižničara nije ovim zakonom reguliran: nisu osigurani ravnomjerni infrastrukturni preduvjeti, nije određen kompetencijski okvir stručnih znanja i vještina djelatnika u knjižničarstvu, nije osigurano sudjelovanje predstavnika školskih knjižničara u donošenju bitnih zakonodavnih dokumenata - sukladno tome nisu riješeni problemi financiranja nabave knjižnične građe, polaganja stručnih ispita, usklađenih kriterija za stručno napredovanje, članstvo predstavnika školskih knjižničara u Hrvatskome knjižničnome vijeću. Prijedlog S obzirom na značajnu obrazovnu ulogu svih knjižnica, a naročito na činjenicu da najbrojnije knjižnice u knjižničnom sustavu Republike Hrvatske imaju prvenstveno obrazovnu ulogu (sve osnovnoškolske, srednjoškolske i visokoškolske knjižnice, a velikim dijelom i Nacionalna i sveučilišna knjižnica), smatramo da je neophodan snažniji angažman i utjecaj Ministarstva znanosti i obrazovanja na donošenje zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti trebala bi kreirati oba ministarstva uz potporu Hrvatskog knjižničnog vijeća i profesionalnih udruženja - Hrvatskog knjižničarskog društva koje zastupa interese svih vrsta knjižnica i Hrvatske udruge školskih knjižničara koja zagovara interese školskih knjižnica i knjižničara. Hrvatska udruga školskih knjižničara je brojem članova, aktivnostima u Međunarodnoj udruzi školskih knjižničara (IASL-u), s predstavnicima u najvišim svjetskim stručnim tijelima, IFLA-inoj Sekciji za školske knjižnice i zajedničkom IFLA/IASL-ovom radnom tijelu, a prije svega svakodnevnim iskustvom svojih predstavnika u neposrednom radu u školskim knjižnicama, apsolutno kompetentna zastupati i zagovarati interese djelatnosti školskih knjižnica i njenih knjižničara. Samo dokument koji svim vrstama knjižnica, kao i knjižničarima zaposlenim u njima, omogućava podjednake uvjete rada i razvoja može biti preduvjet za razvoj knjižničnog sustava Hrvatske. Vjerujemo da će i taj napor, s ciljem stvaranja zaista kvalitetnog dokumenta za sve knjižnice i knjižničare Hrvatske, biti učinjen zbog njihova značaja u odgoju i obrazovanju, osiguranju ekonomskog razvoja i očuvanju kulturnog identiteta! S poštovanjem, Članovi Upravnoga odbora Hrvatske udruge školskih knjižničara: Anica Tkalčević, dr.sc. Korina Udina, Goranka Braim Vlahović, Beata Doko, Tanja Radiković i Vedran Škarica Vanja Jurilj Predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara Predsjednica Međunarodne udruge školskih knjižničara za Europu Članica IFLA-ine Sekcije za školske knjižnice Članica IFLA/IASL-ovog radnog tijela | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. Nacrt prijedloga zakona napravljen je uz konzultacije Ministarstva znanosti i obrazovanja te drugih brojnih zainteresiranih dionika. Normiranje područja koja predlagatelj navodi kao neriješena, opterećivalo bi te tekst Zakona te će se navedena pitanja riješiti podzakonskim aktima i drugim dokumentima. |
| 41 | Alen Palijaš | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Podržavam iznesene stavove Hrvatskog knjižničarskog društva i slažem se s prijedlogom da se Zakon povuče iz procedure te da se vrati na doradu uz konzultiranje stručnih društava (kao što je HKD) s ciljem izrade novog prijedloga Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 42 | Gradska knjižnica Slavonski Brod | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Gradska knjižnica Slavonski Brod Podržavamo prijedlog Stručnog odbora HKD-a i tražimo da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke. | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 43 | Iva Grisogono | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Iva Grisogono U potpunosti podržavam primjedbe uz novi Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti Stručnog odbora Hrvatskoga knjižničarskog društva i nadam se da ćete uvažiti glas struke. ZAKLJUČNA ODREDBA Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručni odbor HKD-a traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke. UVODNI DIO TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA I KRATAK RAZLOG ZAŠTO ODBACITI ILI PROMIJENITI II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. 1. Zašto nije naveden osnovni motiv predlagača kako bi i iz tog stava nastali problem bio transparentnije raspravljen, kao što je naveden u prijedlogu Zakona o muzejima Također, zbog navedenih procesa javila se nužnost usklađenog postupanja sa muzejskom, arhivskom i knjižničnom građom. OBRAZLOŽENJE Neka se nepovoljna rješenja iz jednog zakona preslikavaju na ostala dva i to je potrebno transparentno navesti. Tako se npr. iz Prijedloga Zakona o muzejima na ostale zakone preslikava situacija: „Zakonom o muzejima iz 2015. proširen je popis stručnog osoblja u muzejima u obavljanju muzejske djelatnosti za što nije postojala podrška stručne javnosti. Također, navedena zvanja nisu zaživjela u praksi kao specifičnost muzejske djelatnosti. Ali, u Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisana su knjižnična zvanja i nikakvih prijepora u svezi toga nema, niti ih je bilo. No, unatoč tomu, iz sva tri zakona (Arhivi, Knjižnice, Muzeji) stručna zvanja su izbačena i propisivat će se pravilnicima. 2. KOMENTAR PRIJEDLOGA ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI S OBZIROM NA DJELOKRUG HRVATSKE KNJIŽNICE ZA SLIJEPE Smatramo da se pitanje statusa Hrvatske knjižnice za slijepe treba razjasniti i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Naime, Hrvatska knjižnica za slijepe, iako javna ustanova u kulturi čiju djelatnost financira Ministarstvo kulture, nije razvrstana u upisnik knjižnica pri Ministarstvu kulture. Zbog specifičnosti i ključne uloge koju knjižnica zauzima s obzirom na proizvodnju i distribuciju građe u pristupačnim formatima predlažemo da joj se dodijeli status matičnosti koji bi bio posebno istaknut i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. U nastavku ćemo pobrojati činjenice i navesti prijedlog statusa te sukladno tome prokomentirati Prijedlog zakona. Činjenice o Hrvatskoj knjižnici za slijepe: Hrvatska knjižnica za slijepe javna je ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou preko 50 godina pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. U ime Republike Hrvatske osnivačka prava obavlja Vlada Republike Hrvatske. Sredstva osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Hrvatska knjižnica za slijepe sastoji se od posudbenog odjela, odjela za proizvodnju zvučnih izdanja i tiskare za brajicu. Budući da sama proizvodi svoj fond u pristupačnim formatima (brajica, zvučna knjiga i strojno čitljivi oblici), 80% osoblja čine osobe koje nisu knjižničarske struke. Po sadržaju je fond knjižnice identičan fondu narodnih knjižnica ali je po formi specifičan. Uključena je u rad međunarodne Sekcije knjižnica koje pružaju usluge osobama kojima standardni tisak nije čitljiv (Libraries serving persons with print disabilities section) pri IFLA-i. Slijedom toga njezine su posebne zadaće: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s prije svega narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi U listopadu ove godine će Ugovor iz Marakeša stupiti na snagu što će predstavljati prijeloman trenutak za proizvodnju i razmjenu građe u pristupačnim formatima na nacionalnom ali prije svega međunarodnom nivou. Hrvatska knjižnica za slijepe će se uključiti u međunarodnu platformu i steći u okviru Ugovora iz Marakeša status ovlaštenog subjekta. PRIJEDLOG STATUSA: Hrvatska knjižnica za slijepe nije specijalna knjižnica već zaslužuje status matične narodne knjižnice za osobe kojima standardni tisak nije čitljiv (u svijetu knjižnice poput Hrvatske knjižnice za slijepe imaju status nacionalne ili narodne knjižnice za osobe kojim standardni tisak nije čitljiv ili pak institucije koja na nacionalnom nivou pruža usluge osobama kojim standardni tisak nije čitljiv). U skladu s time Hrvatska knjižnica za slijepe bi trebala biti repozitorij građe proizvedene u pristupačnim formatima, brinuti o politici proizvodnje i distribucije dotične građe, te razvoju usluga i standarda za korisnike kojima standardni tisak nije čitljiv. Imajući sve navedeno na umu, predlažemo da se u Prijedlogu Zakona uvrsti i istakne zasebnim člankom status i djelokrug Hrvatske knjižnice za slijepe kako slijedi: Članak... (1) Hrvatska knjižnica za slijepe je javna ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. (2) Hrvatska knjižnica za slijepe središnja je knjižnica za knjižnične usluge namijenjene osobama kojima standardni tisak nije čitljiv. (3) Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. (4) Sredstva za rad osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Članak ... Zadaće Hrvatska knjižnice za slijepe su: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi - okupljanje obveznog primjerka građe proizvedene u pristupačnim formatima na području Republike Hrvatske - praćenje programa proizvodnje pristupačnih formata na području Republike Hrvatske - obavljanje drugih zadaća predviđenih drugim propisima i Statutom Hrvatske knjižnice za slijepe 3. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U razdoblju od donošenja Zakona o knjižnicama (Narodne novine, broj 105/97., 5/98., 104/00. i 69/09. ) do danas nije bilo većih izmjena u tekstu Zakona. U navedenom razdoblju došlo je do znatnih promjena u društvu koje su se dogodile pod snažnim utjecajem novih tehnologija i novih oblika komuniciranja stoga određene vrste djelovanja knjižnica, njihove službe i usluge (poput digitalizacije, prikupljanja digitalnih matrica, organizacije online usluga, osnutak i upravljanje repozitorijima digitalne građe, zaštita baštine u digitalnom okruženju) nisu ni mogle biti obuhvaćene postojećim Zakonom jer se u vrijeme njegova donošenja nisu još pojavile ili su bile tek na samim počecima razvoja. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Trenutno važeći Zakon o knjižnicama je jasnije strukturiran i napisan, pa bi bilo poželjnije u njega dodati odredbe vezane uz novosti u poslovanju knjižnica. Stoga smatramo da nema potrebe mijenjati cijeli Zakon. OBRAZLOŽENJE U „Ocjeni stanja“ opravdano se naglašava da su se u proteklih 20-tak godina dogodile velike promjene u struci pod utjecajem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, što se ilustrira pojavom digitalizacije, digitalnih matrica, elektroničkih usluga (za njih se koristi pojam „online usluga“), digitalnih repozitorija… Međutim, u samom tekstu zakona, neke od tih novina se uopće ne spominju ili se spominju samo sporadično. Primjerice, za digitalizaciju knjižnične građe navodi se da se mora standardizirati, no ne navodi se tko će donijeti taj standard. Isto tako, navodi se „zaštita baštine u digitalnom okruženju“ kao jedna od novosti nastalih pod utjecajem novih tehnologija, a kasnije se u Prijedlogu zakona potpuno izbacuje poglavlje o zaštiti knjižnične građe (prema trenutno važećem zakonu, čl. 45. i 46.)… 4. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Odredbe o slobodnom pristupu informacijama i javnom pristupu mreži, zaštiti privatnosti i poštivanju autorskog i srodnih prava, digitalizaciji i digitalnoj knjižnici, međuknjižničnoj posudbi, obveznom primjerku elektroničkih publikacija te o stalnom stručnom usavršavanju su neke od odredbi koje je potrebno na odgovarajući način unijeti u Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Slažemo se, ali te odredbe u sam Zakon nisu unesene na odgovarajući način. Stoga je potrebno u tekst Zakona unijeti jasne odredbe u svim segmentima koji se navode u tekstu. 5. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalnopravno mogući. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE Neistinita je tvrdnja kako sadašnjim zakonom nije omogućen rad svim vrstama knjižnica. Neovisno o tome tko im je osnivač, osoba iz javne ili privatne sfere, sve su knjižnice u sadašnjem Zakonu omogućene, jedino što su funkcionalno usklađene, kroz opće odredbe o organizaciji knjižnica iz glave i postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. S obzirom da su u Upisnik knjižnica https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=202&pregled=1 (odaberi: „specijalne“) prema Pravilniku o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (NN 139/98, 25/17) upisane i mnoge knjižnice vjerskih zajednica i to kao tip knjižnice: „U sastavu“, Vrsta knjižnice: „specijalna“ neispravno je navoditi vjerske zajednice ili specijalne knjižnice kao jedan od razloga za donošenje tih promjena niti ih je potrebno isticati. Sve te knjižnice već su zakonito registrirane u upisnik prema pravilniku i čl. 8. Zakona, od mnogih samostanskih do raznih vrsta specijalnih knjižnica u sastavu trgovačkih društava (Belišće d.d., Podravka, Saponia itd.) Nepotrebnom podjelom knjižnica na "javne" i "privatne" (jer se ona i danas podrazumijeva), umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11., st. 2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Oni koji se žele baviti komercijalnom djelatnošću trgovanja informacijama putem trgovačkih društava ili drugih oblika koji su posebno i jasno formalnopravno regulirani drugim zakonima (o trgovačkim društvima, o zadrugama…) i danas to mogu i rade u više primjera (npr. informacijski servisi poput IUS Info), samo takva samostalna društva ni po čemu nisu, niti moraju, a po nekim drugim propisima koji reguliraju komercijalne djelatnosti sve do propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, niti ne mogu biti knjižnice. U gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Predloženi tekst zakona kojim ravnatelji javnih knjižnica nisu nužno osobe s iskustvom u knjižničarstvu, a za ostale vrste knjižnica nisu niti propisana zvanja za ravnatelje – takvim tekstom zakona se ne doprinosi razvoju knjižnične djelatnosti utemeljene na standardima nego se djelatnost ovim zakonom naprotiv unazađuje. Naime, niti u sastavu Hrvatskog knjižničnog vijeća niti u sastavu stručnih vijeća knjižnica s više od 5 zaposlenih nije nužno da većinu članova čine stručni knjižnični djelatnici koji su jedini osposobljeni za provođenje standarda. Preslikavanje situacije iz muzeja, kako je navedeno u Prijedlogu Zakona o muzejima: „- jačanje upravljačke uloge ravnatelja muzeja propisivanjem uvjeta pri izboru ravnatelja za zanimanja izvan muzejske struke“ odnosi se na muzeje, ali ne i na knjižnice, jer to nisu iste vrste ustanova. Dobro upravljanje knjižnicama je usko povezano uz posjedovanje stručnih knjižničarskih znanja (dobivenih kroz formalnu edukaciju i polaganje stručnog ispita te naročito uz iskustvo rada u knjižnicama). 6. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U postupku izrade Zakona potrebno je uzeti u obzir Preporuke Vijeća Europe i druge međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili navesti: Preporuke Vijeća Europe i druge relevantne međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci koji su uzeti u obzir prilikom izrade ovog teksta. OBRAZLOŽENJE Nigdje nisu navedeni da li su i koji od ovdje spomenutih vrsta dokumenta uzeti u obzir pri izradi ovog Zakona. Naprotiv, u nekim važnim područjima koja se reguliraju Zakonom međunarodni dokumenti važni za knjižničarsku struku nisu uzeti u obzir, već se postupalo upravo suprotno načelima međunarodnih dokumenata, npr. međunarodna klasifikacija vrsta knjižnica i obvezni primjerak. 7. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini djelovalo je 1768 knjižnica s 4066 zaposlenih djelatnika, od kojih je njih 3380 zaposleno na stručnim poslovima. Od ukupnog broja knjižnica samostalno je 169 knjižnica, 100 knjižnica je u sastavu drugih knjižnica, a 1499 knjižnica u sastavu je ustanova/poduzeća. Prema vrsti knjižnica: 1 nacionalna knjižnica (300 zaposlenika), 7 sveučilišnih (174 zaposlenika), 118 knjižnica na visokim učilištima (332 zaposlenika), 2 općeznanstvene (48 zaposlenika), 146 specijalnih knjižnica (223 zaposlenika), 277 narodnih knjižnica (1660 zaposlenika), 858 osnovnoškolskih knjižnica (919 zaposlenika) i 359 srednjoškolskih knjižnica (410 zaposlenika). Članova knjižnica bilo je 1 309 484 , a od ukupno korištene knjižnične građe ( 11 492 797 jedinica) najviše su se koristile knjige i brošure (68,6%) te novine (18,13%). Najviše se građe koristi u narodnim knjižnicama (40,91%). IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Navedena je statistika, ali ne i ocjena stanja, kako je navedeno u naslovu, stoga je potrebno izvesti ocjene na temelju svega navedenog u ovom poglavlju. 8. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 2. Osnovna pitanja koja se uređuju predloženim Zakonom Predloženim Zakonom uređuju se sljedeće: - određuje se značenje pojedinih pojmova u Zakonu - utvrđuje se status kulturnog dobra za jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu javnih knjižnica nastalu do 1850. godine, a katalozi nabrojene knjižnične građe javnih knjižnica postaju sastavni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske - uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti te zaštita, revizija i otpis knjižnične građe - uređuju se vrste knjižnica, uvjeti za osnivanje knjižnica, Upisnik knjižnica, statusne promjene i prestanak rada knjižnica - uređuje se ustroj i upravljanje knjižnicama te se propisuje da javna knjižnica ima upravno vijeće, ravnatelja i stručno vijeće te se uređuje ustroj i upravljanje knjižnicom u sastavu - precizira se status Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, njezine zadaće te ustroj i upravljanje - uređuju se sredstva za rad knjižnica te se propisuje financiranje redovne djelatnosti i posebnih programa i zadaća knjižnice - propisuje se način uređenja stjecanja stručnih zvanja djelatnika u knjižnici - uređuje se Knjižnični sustav Republike Hrvatske te matična djelatnost - propisuje se obveza donošenja Nacionalnog plana razvitka knjižnične djelatnosti, standardi i preporuke za rad knjižnica - uređuje se osnivanje, zadaće, sastav i djelovanje Hrvatskog knjižničnog vijeća - propisuje se obuhvat, svrha prikupljanja i postupanje s obveznim primjerkom te dostava i prikupljanje obveznog primjerka online publikacija - uređuje se nadzor nad stručnima radom knjižnica te nadzor nad provedbom Zakona - uređuju se prekršajne odredbe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Potrebno je usklađenje prema IFLA-inim smjernicama i relevantnim međunarodnim i domaćim dokumentima. Isto tako, bilo bi za očekivati da se ovdje istaknu problemi uočeni u Ocjeni stanja. Osim toga, dio ovdje opisanih rješenja razlikuje se od onih u tekstu zakona, npr. financiranje redovne djelatnosti, koja se u tekstu zakona uopće ne spominje. Potrebno je uvesti i držati se svjetski prihvaćene klasifikacije knjižnične djelatnosti. OBRAZLOŽENJE: Potrebno je držati se UNESCO-vih, tj. IFLA-inih međunarodnih dokumenata i postojeće tradicije knjižničarske terminologije u RH. U dijelu: „Uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti“ neprimjerena je formulacija „sadržaj“. Zakonom se uređuje knjižnična djelatnost, a sadržaj, revizija i otpis tematika su pravilnika, a ne zakona. Uvodi se nejasan pojam „javna knjižnica“. „Precizira se status NSK“: znači li to da se misli na posebni zakon o NSK? Značenjem pojmova, na način kako se navodi u Prijedlogu Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, ne definiraju se knjižnice iz sustava obrazovanja i znanosti (školske i visokoškolske knjižnice) koje su zbirno gledajući najbrojnije vrste knjižnica prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini. Nisu obuhvaćeni mnogi važni pojmovi, npr. depozitarna knjižnica. Ne vidi se primjena ijednog međunarodnog dokumenta namijenjenog knjižničarskoj struci. 9. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći ¬- uredit će se sadržaj knjižnične djelatnosti ¬ odredit će se status kulturnog dobra i pripadajuća zaštita staroj tiskanoj građi koja je nastala do 1850. godine, a koja godina označava promjenu načina tiskanja knjiga od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama i slično ¬ katalozi javnih knjižnica u koje je upisana knjižnična građa koja ima status kulturnog dobra postat će sastavni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske ¬ uredit će se dodatno određena područja knjižnične djelatnosti, zaštita građe, digitalizacija građe, revizija i otpis građe te obveza prikupljanja i obrade statističkih podataka kao i obvezni primjerak ¬-propisat će se vrste knjižnica, uvjeti za osnivanje knjižnica, Upisnik knjižnica, statusne promjene i prestanak rada knjižnica i omogućiti fizičkim i pravnim osobama osnivanje knjižnica ¬-uredit će se ustroj i upravljanje javnim knjižnicama i knjižnicama u sastavu pravnih osoba ¬-precizirat će se status Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i njezine zadaće u okviru Knjižničnog sustava Republike Hrvatske - uredit će se sredstva za rad knjižnica, financiranje redovne djelatnosti i posebnih programa knjižnice ¬ propisat će se stjecanje stručnih zvanja za stručne djelatnike u knjižnicama ¬ uredit će se Knjižnični sustav Republike Hrvatske te matična djelatnost ¬-uvest će se obveza donošenja nacionalnog plana razvitka knjižnične djelatnosti, standarda i preporuka za rad knjižnica -¬ propisat će se osnivanje, zadaće, sastav i djelovanje Hrvatskog knjižničnog vijeća -¬ propisat će se obuhvat, svrha prikupljanja i postupanje s obveznim primjerkom te dostava i prikupljanje obveznog primjerka online publikacija -¬ propisat će se nadzor nad stručnim radom knjižnica te nadzor nad provedbom Zakona – ¬ uredit će se prekršajne odredbe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA - u kontekstu zakona, ne govori se o „posljedicama“ zakona, nego o „učincima“ - 1850. godine nije se promijenio način tiskanja, a posebno nije ručno tiskanje ustupilo mjesto strojnom, nego se promijenila tehnologija proizvodnje papira i počeo se proizvoditi lakše uništivi kiseli papir (veće kiselosti nego do tada); stoga godinu 1850. ne treba naglašavati, a posebno ne s obrazloženjem koje je napisano - dodati: „status kulturnog dobra svim arhivskim primjercima svih publikacija koje pripadaju korpusu Croatica – nacionalna zbirka“ - opet se govori o „sadržaju“ djelatnosti - „propisat će se… Upisnik knjižnica“. Upisnik knjižnica već postoji! - uvodi se dihotomija „javne knjižnice“ i „knjižnice u sastavu“: znači li to da knjižnice u sastavu nisu javne? Postoje samostalne knjižnice i knjižnice u sastavu. - ponavlja se sve iz poglavlja 2., a što je već sada regulirano postojećim Zakonom o knjižnicama iz 1997. 10. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: „Nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu“ – to znači: ovaj zakon ne kani uvesti ništa što već ne postoji u hrvatskom knjižničarstvu, ali može ostaviti takve posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta (ukidanje instituta obveznog primjerka sveučilišnih knjižnica u postojećem sustavu). Kakav razvoj djelatnosti Zakon planira i podržava, ako ne kani u nju investirati sredstva? O kojemu razvoju djelatnosti onda uopće može biti govora? Istovremeno, očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva ... PRIJEDLOG Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti I. OPĆE ODREDBE 11. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1….(1) Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, vrste knjižnica, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Knjižnična djelatnost obuhvaća rad s knjižničnom građom, ali obuhvaća i sve druge aktivnosti i sadržaje, službe i usluge koje potiču razvoj kulture čitanja, pismenosti, obrazovanja i informiranosti u društvu, i to u radu sa svim članovima društva bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Već odavno je potvrđena uloga i snaga knjižnične djelatnosti u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti su njezini stručni djelatnici. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. 12. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1….(2) Knjižnična građa od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. U članku 1. st. 2. stoji kako je samo knjižnična GRAĐA od interesa za RH, a ne kao u čl. 2. sadašnjeg zakona, u kojem je knjižnična DJELATNOST od interesa za RH. Također, u tekstu je samo posredno, ostala odredba koja je u čl. 2, st. 1 postojećeg Zakona jasno navedena kako se knjižnična djelatnost obavlja kao javna služba: Članak 2. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1, st,. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti : Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. OBRAZLOŽENJE: U čl. 2. Prijedloga doduše objašnjeno je da se zakonom “....-osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe”, što doduše može i tako posredno biti navedeno, ali upravo stoga se i može neposredno naglasiti u čl. 1. No, to je bitno zato što, ako i sam Prijedlog nedvojbeno priznaje javnu službu kao zakonom normiranu činjenicu, onda pravno gledano i sama djelatnost MORA biti od interesa za RH. Jer pojam javne službe (dakle one koja je posebno uređena normama upravnog prava) u pravnom smislu je definiran kao djelatnost koju društvo smatra toliko važnom da je podvrgava posebnom pravnom uređenju i da se radi o službi koja ima posebnu važnost za ostvarenje određenih interesa društvene zajednice (opći, javni interes). Tako sam pojam javne službe, kao i sadržaj knjižnične djelatnosti koji je reguliran u čl. 6. i postojećeg Zakona i Prijedloga, čine cjelokupnu knjižničnu djelatnost, neizostavno kao djelatnost od interesa za RH. Zbog te činjenice, postojeći pravni sustav u raznim poljima, od zakona do pravilnika, već je knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama dao različite pravne povlastice u svrhu ostvarenja tog interesa, od određenih autorskopravnih iznimki, prava prikupljanja osobnih podataka bez posebne privole, definiranja specifičnih uloga knjižnica u obrazovnom i kulturnom sustavu i takva degradacija temeljne svrhe knjižnica imala bi ne samo materijalne posljedice po budućnost i daljnje kodificiranje društvene uloge knjižnica, nego i teško izbrojive konzekvence na pravnu organizaciju i funkcioniranje postojećih društvenih djelatnosti, sve do temeljnih ljudskih prava građana. Ukratko, javnu službu (koja je i u Prijedlogu ostavljena) neke djelatnosti mora pratiti i javni interes kao od nje neodvojiva činjenica, koja se NE može svesti samo na građu, koja je tek puka materijalna podloga za djelatnost i javni interes. Javni interes izlazi iz djelatnosti i zbog njega djelatnost u različitim njezinim konkretiziranim oblicima uživa dodatnu pravnu zaštitu. U vezi dvojbi oko razine propisa kojim se to rješava, upravo se zakonom propisuje takav javni interes, kao u mnogim drugim slučajevima, poput Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i dr. 13. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1 (3)…. DOPUNA PRIJEDLOGA U čl. 1. dodati stavak 3. koji glasi: Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. 14. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 2…. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencije za razvoj demokracije, gospodarstva i sudjelovanje u informacijskom društvu - utvrđuju načini financiranja knjižnične djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti koja se obavlja kao javna služba - uređuje tko obavlja knjižničnu djelatnost i na koji način se obavlja knjižnična djelatnost - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, odgoja i obrazovanja, znanosti, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencija za razvoj demokracije, gospodarstva, znanosti i sudjelovanje u informacijskom društvu - osigurava nadzor nad radom knjižnica koje u okviru matične djelatnosti provodi matična knjižnica nadležna za određenu vrstu knjižnica - knjižnice povezuju u knjižnični sustav Republike Hrvatske te se time osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija krajnjim korisnicima. OBRAZLOŽENJE: Zakonom se treba odrediti način obavljanja djelatnosti i tko obavlja djelatnost, tj. vrste knjižnica. Knjižnična djelatnost potiče i razvoj znanosti i upravo je znanost jedna od ključnih društvenih aktivnosti u čijem radu sudjeluje i knjižnica kao potpora stručnom, znanstvenom i znanstveno-istraživačkom radu. 15. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 3…. U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja: 1. knjižnična djelatnost je stručno i sustavno djelovanje u cilju izgradnje i sređivanja knjižnične građe te osiguravanja pristupa umjetničkim, znanstvenim i stručnim djelima i informacijama, kako bi se zadovoljile kulturne, informacijske i obrazovne potrebe pojedinaca i skupina te podupirao razvoj društva u cjelini 2. knjižnica je pravna osoba ili ustrojstvena jedinica pravne osobe (knjižnica u sastavu) koja organizira i pruža javnosti kulturne, informacijske i obrazovne usluge zasnivajući ih na sustavnom odabiru, prikupljanju, stručnoj obradi, pohranjivanju, zaštiti i davanju na korištenje knjižnične građe te slobodnom pristupu izvorima informacija 3. javna knjižnica je neprofitna pravna osoba kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave 4. privatna knjižnica je knjižnica kojoj je osnivač druga pravna ili fizička osoba 5. knjižnica vjerske zajednice je knjižnica koja posjeduje knjižničnu građu vjerske zajednice dostupnu javnosti 6. pokretna knjižnica je knjižnična usluga koja se pruža putem prijevoznog sredstva svim korisnicima koji žive na udaljenim područjima 7. digitalna knjižnica je skup digitalnih knjižničnih zbirki i usluga dostupnih korisnicima na smislen i održiv način 8. knjižnična građa je svaki jezični, slikovni i zvučni dokument u analognom ili digitalnom obliku informacijskog, umjetničkog, obrazovnog, znanstvenog ili stručnog sadržaja, proizveden u više primjeraka i namijenjen javnosti, kao i rukopisi, odnosno sva druga građa koju knjižnica posjeduje u svojem fondu i stavlja na raspolaganje korisnicima 9. knjižnični fond je knjižnična građa koju određena vrsta knjižnice posjeduje 10. knjižnična zbirka je dio knjižničnog fonda sastavljen prema opće prihvaćenim načelima i kriterijima 11. nakladnik je fizička ili pravna osoba koja je publikaciju zakonito izdala 12. publikacija je svaki zapis informacije na bilo kojem nositelju koji je izdan, izrađen, prerađen u tiskanom ili digitalnom obliku, stavljen na raspolaganje javnosti 13. digitalna tiskarska matrica je zadnja digitalna inačica publikacije pripremljene za tisak koju nakladnik dobrovoljno dostavlja Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu ili drugoj javnoj knjižnici na trajnu pohranu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati i držati se UNESCO-vih, IFLA-inih, i drugih međunarodnih dokumenata iz područja | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, u odnosu na Hrvatsku knjižnicu za slijepe. U odnosu na Standarde - smisao nove odredbe je jednak kao i prije ali je u duhu suvremene nomotehnike. U preostalom dijelu su primjedbe neprihvatljive. |
| 44 | Višnja Novosel | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | U potpunosti podržavam stavove Hrvatskog knjižničarskog društva i slažem se s prijedlogom da se Zakon povuče iz procedure i vrati na doradu u cilju izrade novog prijedloga Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 45 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | U potpunosti podržavam stavove Hrvatskoga knjižničarskog društva. Predlažem da se Zakon povuče iz procedure kako bi se izradio novi prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti! | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 46 | Valentina Strelar Dananić | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | U potpunosti podržavam stavove Hrvatskoga knjižničarskog društva "Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručni odbor HKD-a traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 47 | Goran Gradiček | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Podržavam primjedbe Stručnog odbora Hrvatskoga knjižničarskog društva. | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 48 | Vikica Semenski | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Podržavam primjedbe Stručnog odbora Hrvatskoga knjižničarskog društva. | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 49 | Katarina Todorcev Hlača Predsjednica Radne grupe za manjinske knjižnice HKD | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina iz 2002. godine, zaokružena je legislativa Republike Hrvatske prema nacionalnim manjinama osiguravanjem prava na služenje svojim jezikom i pismom). U vezi s tim otvorene su i opremljene središnje knjižnice nacionalnih manjina, kojih je trenutno u Hrvatskoj deset. Uloga središnjih knjižnica je da kroz koordiniranu nabavu, centraliziranu obradu i raspačavanje građe osigura korisnicima slobodan pristup informacijama na materinskom jeziku. Ovaj model u praksi postoji skoro 30 godina ali nije spomenut u starom Zakonu i treba to popraviti u novom. Obzirom da je Zakon prepoznao vjerske knjižnice koji su također sastavni dio vjerskih ustanova kao što su središnje manjinske knjižnice sastavni dio narodnih knjižnica, na manjinske knjižnice trebalo bi primijeniti istu legislativu što i na vjerske. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno. Knjižnice nacionalnih manjina su zbirke unutar narodnih knjižnica i nema potrebe isticati ih posebno u Zakonu. Brisana odredba o knjižnici vjerske zajednice. |
| 50 | ivana Molnar | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | U potpunosti podržavam stavove Hrvatskoga knjižničarskog društva. Predlažem da se Zakon povuče iz procedure kako bi se izradio novi prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti! | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 51 | Centar za kulturu Čepin - knjižnica | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Djelatnici Knjižnice Centra za kulturu Čepin dijele mišljenje Stručnog odbora Hrvatskoga knjižničarskog društva, kao i brojnih kolega iz knjižničarske zajednice, da se prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, sastavi novi nacrt zakona koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda knjižničarske struke. | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 52 | Ana Škvarić, dipl. knjižničarka, članica Komisije za pokretne knjižnice HKD-a / članica Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatskog knjižničarskog društva i podržavam da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz daljnje procedure te da se pristupi izradi novog prijedloga Zakona. | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 53 | Neda Adamović | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Podržavam mišljenje Stručnog odbora Hrvatskoga knjižničarskog društva kao i brojnih kolega iz knjižničarske zajednice da se prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda knjižničarske struke. | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 54 | Marija Čačić, predsjednica Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Podržavam komentar Hrvatskog knjižničarskog društva koji glasi "Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručni odbor HKD-a traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." | Prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 55 | Tomislav Silić | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | U potpunosti podržavam stavove Hrvatskoga knjižničarskog društva. Predlažem da se Zakon povuče iz procedure kako bi se izradio novi prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti! | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 56 | Aleksandra Cvitković | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | U potpunosti podržavam stavove Hrvatskoga knjižničarskog društva kao i inicijativu izrade novog prijedloga Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 57 | Luko Del Ponte | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Podržavam zaključak Stručnog odbora Hrvatskog knjižničarskog društva: Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručni odbor HKD-a traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke. | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 58 | mr.sc. Vedrana Juričić, knjižničarska savjetnica, članica Komisije za glazbene knjižnice, pridružena članica Komisije za autorsko pravo, članica Zagrebačkoga knjižničarskog društva | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | U potpunosti podržavam stavove Hrvatskoga knjižničarskog društva. Predlažem da se Zakon povuče kako bi se izradio novi prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižn.... | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 59 | Aniko Smiljanić | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Podržavam komentare kolegice Stropnik, Črnjar i Vugrinec. Bilo kakav razvoj nemoguć je bez ulaganja u isti. Za razvoj knjižnične djelatnosti nužni su educirani djelatnici i reguliran zakonodavni okvir djelatnosti. Ovaj prijedlog u potpunosti iz zakona izbacuje potrebu za stručnim djelatnicima, uvodi niz dvojbenih definicija, donosi definicije pojmova koji se potom više ni ne spominju i sl. Jedino čemu će usvajanje ovakvog prijedloga doprinijeti jest imenovanje niz potpuno nestručnih ljudi na mjestima ravnatelja (kasnije analogijom i djelatnika), potpunom srozavanju struke, prebacivanju djelatnosti na komercijalne informacijske servise kojima je profit jedini cilj, smanjiti mogućnosti ravnopravnog pristupa informacijama za svih, uništenju pisane baštine kao kulturnog dobra hrvatskog naroda itd. Ono što je u ocjeni stanja navedeno kao motiv donošenja novog zakona u samom prijedlogu ili nije uopće regulirano ili je učinjeno sporadično, neadekvatno i nejasno što nas dovodi do toga da sam prisiljena reći da je postojeći zakon sa svim svojim manama bolje rješenje od ovog prijedloga. Gradska knjižnica Rijeka 11.07.2018 12:35 0 0 Iako se donekle dalo naslutiti u kojem će smjeru ići predloženi tekst Zakona, ipak nismo mogli očekivati toliki korak unatrag u smislu deprofesionalizacije i pokušaja komercijalizacije jedne djelatnosti u osnovi okrenute najširoj zajednici . Zapanjujuće je do kolike se mjere jednim prijedlogom Zakona može degradirati struka odnosno cijela profesija. Deklarativno, radi usklađivanja s "europskim praksama". Nažalost ne onim dobrim kao što su, primjerice, skandinavske. Posljedice mogu biti nesagledive, od nestručnog i nekompetentnog vođenja ustanova, zapošljavanja nestručnih kadrova iako postoje obrazovani stručnjaci, promjena statusa postojećih knjižnica odnosno ukidanje stajališta pokretnih knjižnica u korist „jeftinijih“ (udruge, zadruge..) ili profitabilnijih (trgovačko društvo..) "formalno-pravnih oblika" i dr. Stoga još jednom apeliramo da se ovaj i ovakav tekst povuče iz procedure i pristupi izradi novog prijedloga Zakona. Gorana Tuškan 11.07.2018 21:33 0 0 Postojeći Zakon o knjižnicama star je više od 20 godina, i struka je doista iščekivala novi prijedlog, želeći regulirati sve ono što nam se u trenutno važećem zakonu pokazalo nedovoljno dobro riješenim te naravno osuvremeniti zakon u skladu s razvojem struke. Međutim, dobili smo prijedlog zakona koji uvelike ruši što se desetljećima brižljivo gradilo, a s druge strane niti priznaje razvoj struke niti predviđa ikakve razvojne iskorake | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje, nema konkretnog prijedloga. |
| 60 | Jagoda Ille, viša knjižničarka | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Podržavam zahtjev Knjižnica grada Zagreba da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi Nacrt Zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke. Trenutno važeći Zakon o knjižnicama jasnije je strukturiran i napisan pa bi bilo poželjnije u njega dodati odredbe vezane za novosti u poslovanju knjižnica. Stoga smatramo da nema potrebe mijenjati cijeli Zakon već urediti i prilagoditi dijelove postojećeg. | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 61 | Gorana Tuškan, Komisija za narodne knjižnice | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Podržavam zaključak Stručnog odbora Hrvatskog knjižničarskog društva: Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručni odbor HKD-a traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke. | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 62 | Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Podržavamo komentar Hrvatskog knjižničarskog društva: "Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručni odbor HKD-a traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 63 | Maja Valjak | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Podržavam komentar Hrvatskog knjižničarskog društva: "Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručni odbor HKD-a traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 64 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Slažem se s komentarom Hrvatskog knjižničarskog društva: "Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručni odbor HKD-a traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." Želim nadodati i kako bi novi prijedlog morao proći stručno savjetovanje s Hrvatskim knjižničnim vijećem te takav tekst prijedloga treba dati na e-savjetovanje - tekst koji bi uvažio prijedloge Hrvatskog knjižničnog vijeća. | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 65 | Gordana Šutej, predsjednica Sekcije za školske knjižnice HKD-a | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Sekcija za školske knjižnice HKD-a podržava prijedlog Hrvatskog knjižničarskog društva: "Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručni odbor HKD-a traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." Osim već ovdje navedenog, status školskih knjižnica po ovom Prijedlogu uopće nije jasan i prijepori iz starog Zakona o knjižnicama, vezani uz školske knjižnice, nisu razriješeni, te će u praksi iznova biti niz problema. Zakon je školske knjižnice i knjižničare nažalost ostavio neobuhvaćenima ( riječ je o 1.217 školskih knjižnica i 1.329 školskih knjižničara). Školske su knjižnice, prema važećim zakonima, u nadležnosti Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te Ministarstva kulture. Takva situacija otežava njihovo poslovanje s obzirom na to da su podložne dvojakim zakonima i podzakonskim aktima te zahtjevima postavljenim pred stručne suradnike školske knjižničare. Stoga je nužno da zakonska rješenja budu jasna i nedvosmislena. Mislimo da se školske knjižnice i knjižničari moraju moći sasvim uklopiti u Zakon, ali ne na način koji će i dalje zbunjivati one koji trebaju nešto poduzeti. Očekivali smo da će donošenje novog zakona biti ključni trenutak da se prijepori pokušaju razriješiti. Treba osigurati jasnu definiciju pravne odgovornosti koja se odnosi na utemeljenje, potporu i stalno poboljšavanje školskih knjižnica koje su dostupne svim učenicima. | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. U preostalom dijelu primljeno na znanje. |
| 66 | Kristina Kalanj, viša knjižničarka; predsjednica Komisije za muzejske i galerijske knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Sukladno stavu KOMISIJE ZA MUZEJSKE I GALERIJSKE KNJIŽNICE HKD-a: U potpunosti podržavamo stav i mišljenje Stručnog odbora Hrvatskoga knjižničarskog društva kao i brojnih kolega iz knjižničarske zajednice da se ovakav prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda knjižničarske struke. | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 67 | Mirjana Mihalić | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | U potpunosti podržavam stav i mišljenje Stručnog odbora Hrvatskoga knjižničarskog društva kao i brojnih kolega iz knjižničarske zajednice da se ovakav prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, usklađen sa suvremenim pravcima razvoja, teorije i prakse domaćeg i međunarodnog knjižničarstva, a prije svega s potrebama razvoja hrvatskoga društva. | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 68 | Mirjana Mihalić | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Slažem se sa svim prijedlozima i primjedbama Hrvatskog knjižničarskog društva na prijedlog novog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti kako slijedi dalje u tekstu: Zašto nije naveden osnovni motiv predlagača kako bi i iz tog stava nastali problem bio transparentnije raspravljen, kao što je naveden u prijedlogu Zakona o muzejima Također, zbog navedenih procesa javila se nužnost usklađenog postupanja sa muzejskom, arhivskom i knjižničnom građom. OBRAZLOŽENJE Neka se nepovoljna rješenja iz jednog zakona preslikavaju na ostala dva i to je potrebno transparentno navesti. Tako se npr. iz Prijedloga Zakona o muzejima na ostale zakone preslikava situacija: „Zakonom o muzejima iz 2015. proširen je popis stručnog osoblja u muzejima u obavljanju muzejske djelatnosti za što nije postojala podrška stručne javnosti. Također, navedena zvanja nisu zaživjela u praksi kao specifičnost muzejske djelatnosti. Ali, u Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisana su knjižnična zvanja i nikakvih prijepora u svezi toga nema, niti ih je bilo. No, unatoč tomu, iz sva tri zakona (Arhivi, Knjižnice, Muzeji) stručna zvanja su izbačena i propisivat će se pravilnicima. Hrvatsko knjižničarsko društvo 09.07.2018 09:17 3 0 KOMENTAR PRIJEDLOGA ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI S OBZIROM NA DJELOKRUG HRVATSKE KNJIŽNICE ZA SLIJEPE Smatramo da se pitanje statusa Hrvatske knjižnice za slijepe treba razjasniti i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Naime, Hrvatska knjižnica za slijepe, iako javna ustanova u kulturi čiju djelatnost financira Ministarstvo kulture, nije razvrstana u upisnik knjižnica pri Ministarstvu kulture. Zbog specifičnosti i ključne uloge koju knjižnica zauzima s obzirom na proizvodnju i distribuciju građe u pristupačnim formatima predlažemo da joj se dodijeli status matičnosti koji bi bio posebno istaknut i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. U nastavku ćemo pobrojati činjenice i navesti prijedlog statusa te sukladno tome prokomentirati Prijedlog zakona. PRIJEDLOG STATUSA: Hrvatska knjižnica za slijepe nije specijalna knjižnica već zaslužuje status matične narodne knjižnice za osobe kojima standardni tisak nije čitljiv (u svijetu knjižnice poput Hrvatske knjižnice za slijepe imaju status nacionalne ili narodne knjižnice za osobe kojim standardni tisak nije čitljiv ili pak institucije koja na nacionalnom nivou pruža usluge osobama kojim standardni tisak nije čitljiv). U skladu s time Hrvatska knjižnica za slijepe bi trebala biti repozitorij građe proizvedene u pristupačnim formatima, brinuti o politici proizvodnje i distribucije dotične građe, te razvoju usluga i standarda za korisnike kojima standardni tisak nije čitljiv. 3 0 U razdoblju od donošenja Zakona o knjižnicama (Narodne novine, broj 105/97., 5/98., 104/00. i 69/09. ) do danas nije bilo većih izmjena u tekstu Zakona. U navedenom razdoblju došlo je do znatnih promjena u društvu koje su se dogodile pod snažnim utjecajem novih tehnologija i novih oblika komuniciranja stoga određene vrste djelovanja knjižnica, njihove službe i usluge (poput digitalizacije, prikupljanja digitalnih matrica, organizacije online usluga, osnutak i upravljanje repozitorijima digitalne građe, zaštita baštine u digitalnom okruženju) nisu ni mogle biti obuhvaćene postojećim Zakonom jer se u vrijeme njegova donošenja nisu još pojavile ili su bile tek na samim počecima razvoja. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Trenutno važeći Zakon o knjižnicama je jasnije strukturiran i napisan, pa bi bilo poželjnije u njega dodati odredbe vezane uz novosti u poslovanju knjižnica. Stoga smatramo da nema potrebe mijenjati cijeli Zakon. OBRAZLOŽENJE U „Ocjeni stanja“ opravdano se naglašava da su se u proteklih 20-tak godina dogodile velike promjene u struci pod utjecajem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, što se ilustrira pojavom digitalizacije, digitalnih matrica, elektroničkih usluga (za njih se koristi pojam „online usluga“), digitalnih repozitorija… Međutim, u samom tekstu zakona, neke od tih novina se uopće ne spominju ili se spominju samo sporadično. Primjerice, za digitalizaciju knjižnične građe navodi se da se mora standardizirati, no ne navodi se tko će donijeti taj standard. Isto tako, navodi se „zaštita baštine u digitalnom okruženju“ kao jedna od novosti nastalih pod utjecajem novih tehnologija, a kasnije se u Prijedlogu zakona potpuno izbacuje poglavlje o zaštiti knjižnične građe (prema trenutno važećem zakonu, čl. 45. i 46.)… | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Uređene zadaće knjižnice za slijepe. |
| 69 | Knjižnica i čitaonica Kutina | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Slažemo se s prijedlogom Stručnog odbora HKD-a i tražimo da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke. | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 70 | Nada Topić | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Podržavam prijedlog Hrvatskog knjižničarskog društva da se prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče nakon javne rasprave i da se napiše novi prijedlog uvažavajući komentare i prijedloge iznesene u javnoj raspravi na e-savjetovanju. Svakako bi trebalo uključiti i Hrvatsko knjižnično vijeće u izradu novog nacrta Zakona i tek onda ga dati na javnu raspravu. Ovako se čini da stručni knjižnični djelatnici nisu uopće bili konzultirani pri izradi nacrta što je nelogično i nedopustivo. | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. Pitanje stručnih djelatnika, riješit će se podzakonskim aktom. |
| 71 | Silvija Perić | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Slažem se s komentarom Hrvatskog knjižničarskog društva: "Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručni odbor HKD-a traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 72 | Ines Cerovac | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Podržavam komentar Hrvatskog knjižničarskog društva: "Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručni odbor HKD-a traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 73 | Jasmina Hren | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | U potpunosti podržavam mišljenje Stručnog odbora Hrvatskog knjižničarskog društva te kolega iz knjižničarske zajednice da se ovakav prijedlog „Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti“ povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, usklađen sa suvremenim pravcima razvoja, teorije i prakse domaćeg i međunarodnog knjižničarstva, a prije svega s potrebama razvoja hrvatskoga društva Na više mjesta jasno se upozorava na važnost korištenja UNESCO-vih i IFLA-inih međunarodnih dokumenata, posebice u definiranju pojmova u knjižničarskoj struci. Ovaj prijedlog ne donosi ništa bolje, dapače, pojedinim nelogičnim izmjenama dovodi u pitanje cijelu struku, financiranje i rad knjižničara. Povećanje sredstava za financiranje nije nigdje navedeno, pitanje kulturnog dobra je nedorečeno i isključivo, a spominjanjem da se knjižnica može osnovati, između ostalog, kao i zadruga, udruga i sl., je doista neprihvatljivo s više aspekata. Ovo je samo mali broj primjera iz novog prijedloga koji stvara zbrku i destabilizaciju umjesto konstruktivnih rješenja.:( | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 74 | Lidija Dužić Zlovolić | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Podržavam prijedlog Hrvatskog knjižničarskog društva koji glasi: "Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručni odbor HKD-a traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 75 | ANA SUDAREVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Prijedlog Zakona smatram neprimjerenim za postignutu razinu profesionalne i organizacijske uređenosti knjižničnog sustava u Republici Hrvatskoj. Prijedlog Zakona ima tendenciju deprofesionalizacije i degradacije knjižnične djelatnosti uklanjanjem stručnih zvanja, kao i ukidanjem uvjeta studija knjižničarstva i/ili stručnog ispita iz knjižničarstva za ravnatelja/voditelja knjižnice (za razliku od odredbi nedavno usvojenog Zakona o arhivskom gradivu i arhivima koji to propisuje). Autori ovog teksta zakona reduciraju ulogu knjižnica u društvu na njihovu tradicionalnu kulturno-baštinsku, posudbenu i informacijsko-referalnu funkciju, a ne uzimaju u obzir i njenu socijalno inkluzivnu ulogu i ne stvaraju zakonski i pravni okvir za prepoznavanje potencijala knjižnica da se uključe u sve sfere razvoja hrvatskog društva. Podržavam stav Stručnog vijeća Hrvatskoga knjižničarskog društva da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke. | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. Nema konkretnog prijedloga. |
| 76 | Kristina Čunović | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Prijedlog Zakona smatram neprimjerenim za postignutu razinu profesionalne i organizacijske uređenosti knjižničnog sustava u Republici Hrvatskoj. Prijedlog Zakona ima tendenciju deprofesionalizacije i degradacije knjižnične djelatnosti uklanjanjem stručnih zvanja, kao i ukidanjem uvjeta studija knjižničarstva i/ili stručnog ispita iz knjižničarstva za ravnatelja/voditelja knjižnice (za razliku od odredbi nedavno usvojenog Zakona o arhivskom gradivu i arhivima koji to propisuje). Autori ovog teksta zakona reduciraju ulogu knjižnica u društvu na njihovu tradicionalnu kulturno-baštinsku, posudbenu i informacijsko-referalnu funkciju, a ne uzimaju u obzir i njenu socijalno inkluzivnu ulogu i ne stvaraju zakonski i pravni okvir za prepoznavanje potencijala knjižnica da se uključe u sve sfere razvoja hrvatskog društva. Podržavam stav Stručnog vijeća Hrvatskoga knjižničarskog društva da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke. | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. Nemal konkretnog prijedloga. |
| 77 | Gradska knjižnica Rijeka | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | U potpunosti podržavamo argumentaciju koju je iznijela Sveučilišna knjižnica u Rijeci te komentar Hrvatskog knjižničarskog društva kojim se traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz daljnje procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 78 | Nives Jurkin Stambolija | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Podržavam sve komentare i zaključke knjižničarske zajednice koja je suglasna da ovaj Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti ne doprinosi afirmaciji i važnosti knjižnica i knjižničarske struke te njenom razvoju i napredovanju u skladu sa međunarodnim i domaćim pravilima knjižničarske struke. Stoga je ovaj Prijedlog Zakona neophodno povući iz daljnje procedure te pristupiti izradi novog koji će uzeti u obzir sve komentare i primjedbe te jasno i stručno definirati sva važna pitanja o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti imajući u vidu neprocjenjivu vrijednost knjižnica i knjižničnog djelovanja za razvoj civilnog društva. | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 79 | Senka Kušar Bisić | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Apsolutno se slažem sa mišljenjem i iznesenim komentarom Hrvatskog knjižničarskog društva: "Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručni odbor HKD-a traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona,koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." Zakon mora biti usklađen sa suvremenom teorijom i praksom domaćeg i međunarodnog knjižničarstva i uzimati u obzir mišljenje struke jer to je preduvjet novog i boljeg Zakon, koji ide ukorak sa svjetskim dostignućima. | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 80 | Knjižnice grada Zagreba | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Knjižnice grada Zagreba traže da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi Nacrt Zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke. Trenutno važeći Zakon o knjižnicama jasnije je strukturiran i napisan pa bi bilo poželjnije u njega dodati odredbe vezane za novosti u poslovanju knjižnica. Stoga smatramo da nema potrebe mijenjati cijeli Zakon već urediti i prilagoditi dijelove postojećeg. Podržavamo prijedlog i obrazloženje Stručnog odbora Hrvatskog knjižničarskog društva da se ovim Zakonom treba jasno definirati i status Hrvatske knjižnice za slijepe, kao i sadržaj članaka koji bi definirali ulogu, funkcije i financiranje. | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 81 | Branka Ljepoja | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Podržavam prijedlog Hrvatskog knjižničarskog društva koji glasi: "Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručni odbor HKD-a traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 82 | Knjižničarsko društvo Varaždinske županije | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Podržavamo prijedlog HKD te Knjižničarsko društvo Varaždinske županije traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda knjižničarske struke. | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 83 | Iva Klak Mršić | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Podržavam prijedlog Hrvatskog knjižničarskog društva koji glasi: "Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručni odbor HKD-a traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 84 | Knjižničarsko društvo Rijeka | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Podržavamo prijedlog HKD te Knjižničarsko društvo Rijeka traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda knjižničarske struke. | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 85 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Prijedlog Zakon o knjižnicama gotovo je identičan prijedlogu Zakonu o muzejima i ne uzima obzir osobitosti knjižničarske djelatnosti. U oba (prijedloga) zakona građu je definirana da je od posebnog interesa i pod zaštitom Republike Hrvatske. No, za razliku od muzejske građe koja se trajno čuva, knjižnična građa obuhvaća najrazličitije pojavne oblike (slikovnice, stripove, ilustrirane knjige, društvene igre, igračke, neknjižnu građu....) posuđuje se korisnicima, podložna je trošenju i knjižnice su dužne provoditi redovite otpise u skladnu s Pravilnikom o reviziji i otpisu knjižnične građe. Vrijednu knjižničnu građu koja jest od posebnog interesa za RH ne posjeduju sve vrste knjižnica niti svaka knjižnica. Prema tome od posebnog interesa u Zakonu o knjižnicama može biti samo knjižnična djelatnost koja podrazumijeva građu, usluge, programe, rad stručnog knjižničnog osoblja i sve druge aspekte rada knjižnica u službi zajednice. U knjižnicama bilo koje vrste (školske, narodne, visokoškolske, specijalne i dr.) gotovo sav fond je stručno obrađen, unesen u računalnu bazu s podacima dostupnim u online katalogu i skupnim katalozima. Stoga se ne može na isti način ne može tretirati građa/ fond u ova dva zakona. | Primljeno na znanje | Nema konkretnog prijedloga. |
| 86 | Nika Čabrić | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | U potpunosti podržavam stav i mišljenje Stručnog odbora Hrvatskoga knjižničarskog društva kao i brojnih kolega iz knjižničarske zajednice da se ovakav prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, usklađen sa suvremenim pravcima razvoja, teorije i prakse domaćeg i međunarodnog knjižničarstva, a prije svega s potrebama razvoja hrvatskoga društva. | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 87 | Sanja Paravić | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Podržavam prijedlog Hrvatskog knjižničarskog društva koji glasi: "Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručni odbor HKD-a traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 88 | Nadia Bužleta | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | U potpunosti podržavam stav i mišljenje Stručnog vijeća Hrvatskoga knjižničarskog društva kao i brojnih kolega iz knjižničarske zajednice da se ovakav prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, usklađen sa suvremenim pravcima razvoja, teorije i prakse domaćeg i međunarodnog knjižničarstva, a prije svega s potrebama razvoja hrvatskoga društva. | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 89 | Sanja Heberling Dragičević | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Podržavam komentar Hrvatskog knjižničarskog društva: "Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručni odbor HKD-a traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 90 | Nada Radman | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Podržavam prijedlog Stručnog odbora Hrvatskoga knjižničarskog društva da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke. | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 91 | Društvo knjižničara u Splitu | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Predlažemo da se prijedlog novog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče nakon javne rasprave i da se napiše novi prijedlog Zakona koji bi uvažio primjedbe i prijedloge koji su iskazani kroz komentare na e-Savjetovanju i koji bi bio napisan u skladu s međunarodnim i domaćim pravilima i standardima struke. Zakon bi trebao biti detaljniji i jasniji. U ovom obliku ostavlja prostor za različita tumačenja i ostvarivanje privatnih, a ne javnih intresa. | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 92 | Korina Udina | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Opći komentar uz prijedlog Zakona: Budući da su školske knjižnice kao i visokoškolske u sustavu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta smatramo da je Zakon o knjižnicama potrebno donijeti uz aktivnu suradnju s MZOS kako bi se osigurala kasnija provedba. Ne želimo da se razvoj akademskih programa na hrvatskim fakultetima i kvalifikacijski okviri za rad u školskim knjižnicama propisuju pravilnicima koji se mijenjaju periodički i uglavnom neprofesionalno. Prepoznatljivost svake profesije, time i knjižničarske, je određena definiranjem stručnih zvanja za sve vrste knjižnica, poslova i zadataka, prava i obaveza, napredovanja i vanjskog vrednovanja, te smatramo da ih je potrebno ugraditi u Zakon o knjižnicama koji će doprinijeti razvoju knjižničarstva odnosno školskog u budućnosti. | Nije prihvaćen | Nacrt prijedloga Zakona donesen je u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. |
| 93 | Kristian Ujlaki | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Podržavam prijedlog Stručnog odbora Hrvatskoga knjižničarskog društva da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke. | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 94 | Draženka Stančić | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Općenita primjedba o terminologiji Prijedloga Službena podjela knjižnica obzirom na stupanj samostalnosti je samostalna i knjižnica u sastavu i valjalo bi ju poštivati kao i pri podjeli knjižnica prema vrstama korisnika - pojam visokoškolska knjižnica. | Djelomično prihvaćen | Djelomično usvojeno. Pojam visokoškolska knjižnica prihvaćen. |
| 95 | Draženka Stančić | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Općenita primjedba o strukturi Zakona Raspored poglavlja trebao bi biti: 1. Opće odredbe, 2. Knjižnična djelatnost, 3. Knjižnični sustav, 4. Organizacija knjižnica, 5. Sredstva za rad knjižnica, 6. Knjižnični djelatnici, 7. Hrvatsko knjižnično vijeće, 8. Nacionalna i sveučilišna knjižnica, 9. Obavezni primjerak, 10. Prekršajne odredbe, 11. Prijelazne i završne odredbe | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Struktura Zakona je sastavljena na način da logično prati uređenje svih područja koja se odnose na knjižnice i knjižničnu djelatnost. |
| 96 | Draženka Stančić | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Općenita primjedba o mišljenju Stručnog odbora HKD-a Slažem se sa svim primjedbama Stručnog odbora HKD-a, osim što neke s aspekta školskog knjižničarstva dopunjujem uz pojedine članke. | Primljeno na znanje | Nema konkretnog prijedloga. |
| 97 | Višnja Tepeš | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Podržavam prijedlog Stručnog odbora Hrvatskoga knjižničarskog društva da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke. | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 98 | Grozdana Ribičić,viša knjižničarka, predsjednica Komisije za čitanje HKD-a | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | U potpunosti podržavam prijedlog Stručnog odbora Hrvatskog knjižničarskog društva da se, temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke. | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 99 | Vlatka Buneta | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | U potpunosti podržavam primjedbe i prijedloge Stručnog odbora Hrvatskoga knjižničarskog društva vezano uz prijedlog zakona te zahtjev da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave. Temeljem pristiglih primjedbi potrebno je napraviti novi nacrt zakona koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke. | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 100 | Marija Šimunović, diplomirana knjižničarka/članica Komisije za javno zagovaranja HKD-a | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Podržavam prijedlog Stručnog odbora Hrvatskog knjižničarskog društva da se „Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke“. Kao razlog navodim nedovoljno savjetovanje s knjižničarskom strukom koja je dovela do velikih nelogičnosti samog teksta Prijedloga. | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 101 | Maja Sever Pavić, dipl. knjižničarka, članica Zagrebačkog knjižničarskog društva | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Zbog velikih manjkavosti ovog Prijedloga Zakona u potpunosti podupirem zahtjev Stručnog odbora Hrvatskog knjižničarskog društva da se „Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke“. | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 102 | Svjetlana Buljević | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Ne slažem se sa čl. 21., st.2. i st.3. Prijedloga Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti jer smatram da svo osoblje u knjižnici mora biti knjižničarske struke, a osobito je važno da ravnatelj knjižnice ima knjižničarsku struku uz završen drugi studij društvenog usmjerenja. Ako zakonom omogućimo da nam knjižnice vodi osoblje koje ne poznaje struku, možemo samo očekivati veliki pad kvalitete u do sada dobro vođenom i organiziranom knjižničarskom sustavu RH. Stoga predlažem da st. 2. i st. 3. čl. 21. glase ovako „Za ravnatelja se može imenovati osoba koja ima završen preddiplomski i diplomski studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij knjižničarskog usmjerenja, kao i osoba koja je stekla visoku stručnu spremu sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i najmanje pet godina rada u knjižničarskoj struci te stručne, radne i organizacijske sposobnosti temeljem kojih se može očekivati da će uspješno voditi Knjižnicu i da ispunjava ostale uvjete određene zakonom. Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, za ravnatelja Knjižnice može se imenovati osoba koja ima završen preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij u trajanju od najmanje tri godine, kao i osoba koja je stekla višu stručnu spremu sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i deset godina rada u kulturi ako se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima uvjete iz stavka 1. ovog članka.“ Ne slažem se niti s formulacijom čl. 32-st.1.Prijedloga Zakona jer sadašnji važeći Zakon u čl.34.st.1. jasno navodi tko treba obavljati stručne poslove u knjižnicama. Zbog velikih manjkavosti Prijedloga Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, a osobito zbog degradacije struke, jer bez stručnih ljudi nema nikakvog unaprijeđenja knjižnične djelatnosti, u potpunosti se slažem sa Zaključnom odredbom Stručnog odbora Hrvatskog knjižničarskog društva da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborke procedure te da se temeljem pristiglih primjedbi, napravi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 103 | Branka Turk | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Podržavam sljedeći komentar Hrvatskog knjižničarskog društva: "Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručni odbor HKD-a traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 104 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Podržavam sljedeći komentar Hrvatskog knjižničarskog društva: "Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručni odbor HKD-a traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 105 | Tatjana Krpan Mofardin | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Podržavam i slažem se da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave i na temelju pristiglih primjedbi knjižničara i struke izradi novi prijedlog Zakona. | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 106 | Ivana Babić | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Slažem se s komentarom Hrvatskog knjižničarskog društva te podržavam da se pristupi izradi novog prijedloga Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Ovaj trenutni prijedlog Zakona po svemu sudeći ne doprinosi razvoju knjižnične djelatnosti utemeljene na postavljenim standardima. Naprotiv, ovim novim zakonom knjižnična se djelatnost unazađuje. U kontekstu javnih knjižnica, zaposlene osobe trebale bi isključivo biti stručne osobe, dakle osobe koje su obrazovane te posjeduju stručna knjižničarska znanja i iskustva. A i samo upravljanje knjižnicom najuže je povezano sa stručnim knjižničarskim znanjima koja su dobivena kroz formalno odgovarajuće obrazovanje, polaganje stručnog ispita te iskustvo rada u knjižnicama. Prema tome, uvjeti za izbor ravnatelja javnih knjižnica neprihvatljivi su („da ima završen diplomski...studij, iz područja društvenih znanosti ili s njim izjednačen studij“ nije ispravna niti prihvatljiva formulacija.) Također, i ostalo knjižničarsko osoblje mora biti stručno kvalificirano, da se dodatno ne otvaraju vrata nebrojenim novim mogućnostima imenovanja stručno nekvalificiranih osoba putem raznih veza. Nadalje, zakon se ne smije baviti samo knjižničnom građom nego i knjižničnom djelatnošću i djelatnicima. Jer bez toga, građa je samo nepregledan izvor informacija u kojima se korisnici kojima je namijenjena teško mogu samostalno snaći. Tako da djelatnost u svim svojim konkretiziranim oblicima zahtijeva dodatnu pravnu zaštitu. Treba brisati ili jasno navesti, npr. iznimne okolnosti kada knjižnice prema potrebi mogu obavljati poslove i zadaće drugih vrsta knjižnica, kako se ne bi otvorio prostor za razne malverzacije. Također, neprofitnost kao osnovna karakteristika knjižnica je važna te se knjižnice ne bi smjele naći u sastavima koji pogoduju pojedinim interesima a koji nisu za opće dobro zajednice. | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. Pitanje knjižničarskog osoblja biti će riješeno podzakonskim aktom. |
| 107 | Jasminka Kovačević | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Podržavam komentar Hrvatskog knjižničarskog društva koji glasi: "Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručni odbor HKD-a traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 108 | Petar Lukačić | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Slažem se s komentarom Hrvatskog knjižničarskog društva i podržavam da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz daljnje procedure te da se pristupi izradi novog prijedloga Zakona. | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 109 | Korina Udina | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Nakon brojnih komentara na razini Hrvatskog knjižničarskog društva, županijskih stručnih vijeća školskih knjižničara, Knjižničarskog društva Rijeka, slažem se i podržavam jedini ispravni postupak a to je da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz daljnje procedure te da se pristupi izradi novog prijedloga Zakona. | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 110 | Ivana Dorotić Malič | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Podržavam komentar Hrvatskog knjižničarskog društva koji glasi: "Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručni odbor HKD-a traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 111 | Maja Tadin | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Podupirem prijedlog HKD-a da se "Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti" povuče iz saborske procedure, te da se napravi novi nacrt zakona, koji će uzeti u obzir međunarodana i domaća pravila i standarde knjižničarske struke. | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 112 | Sanja Brbora | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | S obzirom na veliki broj opravdanih i konstruktivnih primjedbi iz cjelokupne hrvatske knjižničarske zajednice, podupirem izneseni prijedlog HKD-a da se "Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." Općenito gledajući, ovaj je Prijedlog Zakona posve besmislen - neprecizniji je od sadašnjega, a njime se ne uređuje gotovo ništa od onoga što je trebalo urediti zbog "znatnih promjena u društvu koje su se dogodile pod snažnim utjecajem novih tehnologija i novih oblika komuniciranja...", kako je pompozno rečeno u uvodu Prijedloga (Ocjena stanja). | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure |
| 113 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Slažem se obrazloženjem Sveučilišne knjižnice Rijeka, te u potpunosti podržavam prijedlog Stručnog odbora Hrvatskog knjižničarskog društva da se temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke. | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 114 | Tomislav Staničić | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Slažem se s komentarom Hrvatskog knjižničarskog društva: "Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručni odbor HKD-a traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 115 | Ivana Čadovska, mag. informatol., članica Komisije za informacijske tehnologije (HKD) / upravnog odbora Zagrebačkog knjižničarskog društva | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Podržavam komentar Hrvatskog knjižničarskog društva koji glasi: "Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručni odbor HKD-a traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 116 | Romana Horvat, potpredsjednica Hrvatskog knjižničarskog društva | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Slažem se s komentarom Hrvatskog knjižničarskog društva i podržavam da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz daljnje procedure te da se pristupi izradi novog prijedloga Zakona. | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 117 | Ljiljana Črnjar | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Slažem se s komentarom Hrvatskog knjižničarskog društva i podržavam da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz daljnje procedure te da se pristupi izradi novog prijedloga Zakona. | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 118 | Zrinka Udiljak Bugarinovski | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Podržavam komentar Hrvatskog knjižničarskog društva koji glasi: "Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručno odbor HKD-a da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." | Prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 119 | dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Podržavam komentar Hrvatskog knjižničarskog društva koji glasi "Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručno odbor HKD-a da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 120 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručni odbor HKD-a traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke. | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 121 | Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Podržavam ovdje izneseni komentar Sveučilišne knjižnice Rijeka. Također u potpunosti podržavam primjedbe i prijedloge Stručnog odbora Hrvatskoga knjižničarskog društva vezano uz prijedlog zakona te zahtjev da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave. Ovakav tekst Prijedloga Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti koji je stavljen na javnu raspravu ima veliki broj manjkavosti i nedorečenosti te predloženih odredbi, formulacija i rješenja koje su u Prijedlog uvrštene bez pravih stručnih temelja i bez koncenzusa sa strukom, iz razloga što stručna zajednica nije imala uvid u konačnu verziju teksta, koji je znatno izmijenjen u odnosu na Prijedlog Zakona koji je prošao stručna raspravu i što stručna rasprava o ovom tekstu Prijedlogu zapravo nije uopće provedena. PRIJEDLOG: Zakona vrati iz procedure na dodatnu raspravu u stručnoj zajednici, kako bi se uskladio s važećim stručnim nacionalnim i međunarodnim standardima, smjernicama i propisima knjižnične djelatnosti, kao i stručno-terminološki, te kako bi se nakon toga u dorađenom obliku ponovo uputio u zakonsku proceduru. | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 122 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Iako se kao glavni argument za donošenje novog Zakona o knjižnicama navode velike društvene promjene i razvoj informacijsko-komunikacijske tehnologije koji je promijenio knjižničnu djelatnost, pa ih treba regulirati u novom zakonu, novi zakon o njima uglavnom ništa ne kaže. Iako je „Ocjeni stanja“ navedeno da u zakon treba unijeti odredbe o slobodnom pristupu informacijama, zaštiti privatnosti i poštivanju autorskog i srodnih prava, obveznom primjerku elektroničkih publikacija te o stalnom stručnom usavršavanju, te odredbe u zakon nisu unesene. Isti je slučaj digitalizacijom, digitalnim matricama, mrežnim uslugama (za njih se koristi krivi pojam „online usluga“) i digitalnim repozitorijima. Ovi se pojmovi u tekstu zakona ne spominju ili se spominju samo sporadično. Predlagači tvrde da su novim zakonom željeli obuhvatiti sve pravne osobe, privatne i vjerske zajednice, no sasvim suprotno, neki subjekti obuhvaćeni prethodnim zakonom iz novog zakona nestaju. Naime, novim zakonom knjižnice u sastavu pravnih osoba gube status javnih knjižnica i ulaze u „sivu zonu“ nereguliranosti, a takvih je 90% od ukupnog broja knjižnica u RH, od čega 85% otpada na školske knjižnice, knjižnice visokih učilišta i knjižnice znanstvenih instituta. Umjesto da se zakonom osigura bolji pristup javnosti znanstvenim i stručnim informacijama u knjižnicama visokih učilišta i znanstvenih instituta, te se knjižnice sada zatvaraju za javnost odnosno nejasno je obavljaju li i po novom zakonu javnu službu. Iako predlagač navodi da Zakon treba uzeti u obzir međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj zajednici, u dva bitna područja koja se reguliraju zakonom: 1. klasifikacija vrsti knjižnica i 2. obvezni primjerak, međunarodni dokumenti apsolutno nisu uzeti u obzir, naprotiv, postupa se upravo suprotno njihovim načelima. Opći zaključak je da je prijedlog novog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti nejasan, pojmovno netočan i zastario. Predložena organizacija i financiranje knjižnica slabi njihovu sposobnost da proširuju javni slobodni pristup znanju za sve kategorije stanovništva, potpomognut suvremenim informacijsko-komunikacijskim tehnologijama. Ne traži dovoljnu stručnu kompetentnost u vođenju knjižnica i obavljanju knjižničarskih poslova. Ne osigurava učinkovit knjižnični sustav Republike Hrvatske niti ostvarivanje svrhe instituta obveznog primjerka da osigura trajno čuvanje i javni pristup nacionalnoj pisanoj baštini na cjelokupnom teritoriju RH. | Nije prihvaćen | Razmotreno, ne prihvaća se. Ističe se da Zakon uređuje i pitanje digitalizacije, obveznog primjerka, informacijskog sustava, pravnih oblika knjižnica kao i to da knjižnice obavljaju javnu službu. |
| 123 | Općinska narodna knjižnica Drenovci | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Članak 1., stavak 2. predlažemo da glasi Knjižnična djelatnost i građa koju knjižnice prikupljanju, obradjuju i daju na korištenje su od interesa za Republiku Hrvatsku i imaju njezinu osobitu zaštitu. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 124 | Tino Perlain, mag. bibl. | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Članak 32. (1) Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi. - Ne bi trebalo izbacivati nazive od pomoćnog knjižničara do knjižničarskog savjetnika. Ti precizni nazivi služe kako se zakon ne bi iščitavao na pogrešan način. (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. - izbačen je dio rečenice "na prijedlog knjižničarskog vijeća" te dodano " uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje". S jedne strane možda nije loše da dva ministarstva efikasnije surađuju glede knjižničarstva no gdje je ovdje stručno knjižničarsko mišljenje??? | Nije prihvaćen | Članak 32. stavak 1. U praksi se traži smanjenje reguliranih profesija, a u tijeku je i promjena kvalifikacijskog okvira tako da može doći do promjena naziva pojedinih zvanja pa je potrebna fleksibilnost u uređenju tih pitanja. |
| 125 | Gradska knjižnica "Don Mihovil Pavlinović" | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI | Čitajući Zakon u članku 21. uočavam, kako više nije potreban za bibliotekara ili konkretno ravnatelja završen studij bibliotekarstva, nego općenito fakultet društvenih znanosti i srodno. Da li to znači da će na posao u knjižnice od sada moći aplicirati bilo tko s društvenim znanostima, što otvara mogućnost da bibliotekar neće imati gdje raditi? Smatram kako bi trebalo ostaviti po starom da u knjižnicama rade diplomirani knjižničari i oni sa stručnim kvalifikacijam (pomoćni,...itd..) | Primljeno na znanje | Nema konkretnog prijedloga. |
| 126 | Marija Tomečak, dipl. knjižničarka | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA | Prijedlog: Dodati u ustavnu osnovu novog prijedloga Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti i čl.69, st.2 Ustava Republike Hrvatske Obrazloženje: Čl. 69, st. 2 Ustava RH: „Država potiče i pomaže razvitak znanosti, kulture i umjetnosti“ - po definiciji nezaobilaznu mjesto i ulogu u navedenome ima i knjižnična djelatnost. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 127 | Ines Krušelj-Vidas, školska knjižničarka savjetnica, član Sekcije za školske knjižnice/ Hrvatsko knjižničarsko društvo Krapinsko-zagorske županije; član Hrvatske udruge školskih knjižničara/Podružnica Krapinsko-zagorske županije | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA | Podržavam inicijative o povlačenju Prijedloga zakona iz daljnje procedure jer je iz svih primjedbi vidljivo da se radi o dokumentu koji treba daljnju stručnu doradu kako bi bio usklađen sa suvremenim nastojanjima u knjižničarskoj struci. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 128 | Knjižničarsko društvo Rijeka | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA | Podržavamo u cijelosti sve izneseno u dopisu Hrvatske udruge školskih knjižničara: Školske knjižnice u Prijedlogu zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije (NN 124/2014) određuje obrazovanje i znanost kao razvojne prioritete Hrvatske jer joj jedino oni mogu donijeti dugoročnu društvenu stabilnost, ekonomski napredak i osiguranje kulturnog identiteta. Isti dokument prepoznaje koncept cjeloživotnoga učenja kao temelj obrazovanja koji potiče pojedinca iz bilo koje dobne skupine da uči, omogućuje mu stalan pristup obrazovanju i priznavanje različitih oblika učenja. Prema važećim nacionalnim (Nacionalni okvirni kurikulum) i međunarodnim dokumentima (UNESCO-ov i IFLA-in manifest), školska je knjižnica ključna sastavnica poučavanja i učenja u školi. Cilj djelatnosti školske knjižnice je promicanje informacijske pismenosti koju u 21. stoljeću, prema UNESCO-ovoj definiciji (Horton, Forest W., Jr. 2008. Understanding Information Literacy: A Primer) definiramo kao krovnu pismenost koja u sebi uključuje sve druge. U najnovijim promišljanjima znanstvenika (Mackey, Thomas P.; Jacobson, Trudi E. 2011. Reframing Information Literacy as a Metaliteracy. College and Research Libraries 72/1. 62-78.) zamjenjuje ju metapismenost koja predstavlja sklop vještina informacijske pismenosti primijenjen u digitalnom okruženju. Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj 2016. je djelovalo 1768 knjižnica od kojih su njih 1217 knjižnice osnovnih i srednjih škola, što čini 70 % ukupnoga broja knjižnica u Republici Hrvatskoj. Od 3380 zaposlenih na stručnim poslovima u svim knjižnicama 1329 knjižničara ili 40 % radi u školskim knjižnicama. Školski knjižničari su i među najobrazovanijima u struci (preko 93 % ima potrebnu visoku stručnu spremu, završen studij bibliotekarstva i pedagoške kompetencije). Bez obzira na veliku ulogu školskih knjižnica u ukupnome odgojno-obrazovanom sustavu definiranu Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije, na veliku ulogu školskih knjižnica u Nacionalnoj strategiji poticanja čitanja i na njihovu nadmoćnu zastupljenost u knjižničnom sustavu Republike Hrvatske, školske knjižnice nisu niti u jednom bitnom segmentu zastupljene u predloženom zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Niti jedan od ključnih problema školskih knjižnica i knjižničara nije ovim zakonom reguliran: nisu osigurani ravnomjerni infrastrukturni preduvjeti, nije određen kompetencijski okvir stručnih znanja i vještina djelatnika u knjižničarstvu, nije osigurano sudjelovanje predstavnika školskih knjižničara u donošenju bitnih zakonodavnih dokumenata – sukladno tome nisu riješeni problemi financiranja nabave knjižnične građe, polaganja stručnih ispita, usklađenih kriterija za stručno napredovanje, članstvo predstavnika školskih knjižničara u Hrvatskome knjižničnome vijeću. Prijedlog S obzirom na značajnu obrazovnu ulogu svih knjižnica, a naročito na činjenicu da najbrojnije knjižnice u knjižničnom sustavu Republike Hrvatske imaju prvenstveno obrazovnu ulogu (sve osnovnoškolske, srednjoškolske i visokoškolske knjižnice, a velikim dijelom i Nacionalna i sveučilišna knjižnica), smatramo da je neophodan snažniji angažman i utjecaj Ministarstva znanosti i obrazovanja na donošenje zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti trebala bi kreirati oba ministarstva uz potporu Hrvatskog knjižničnog vijeća i profesionalnih udruženja – Hrvatskog knjižničarskog društva koje zastupa interese svih vrsta knjižnica i Hrvatske udruge školskih knjižničara koja zagovara interese školskih knjižnica i knjižničara. Hrvatska udruga školskih knjižničara je brojem članova, aktivnostima u Međunarodnoj udruzi školskih knjižničara (IASL-u), s predstavnicima u najvišim svjetskim stručnim tijelima, IFLA-inoj Sekciji za školske knjižnice i zajedničkom IFLA/IASL-ovom radnom tijelu, a prije svega svakodnevnim iskustvom svojih predstavnika u neposrednom radu u školskim knjižnicama, apsolutno kompetentna zastupati i zagovarati interese djelatnosti školskih knjižnica i njenih knjižničara. Samo dokument koji svim vrstama knjižnica, kao i knjižničarima zaposlenim u njima, omogućava podjednake uvjete rada i razvoja može biti preduvjet za razvoj knjižničnog sustava Hrvatske. Vjerujemo da će i taj napor, s ciljem stvaranja zaista kvalitetnog dokumenta za sve knjižnice i knjižničare Hrvatske, biti učinjen zbog njihova značaja u odgoju i obrazovanju, osiguranju ekonomskog razvoja i očuvanju kulturnog identiteta! S poštovanjem, Članovi Upravnoga odbora Hrvatske udruge školskih knjižničara: Anica Tkalčević, dr.sc. Korina Udina, Goranka Braim Vlahović, Beata Doko, Tanja Radiković i Vedran Škarica Vanja Jurilj, Predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara Predsjednica Međunarodne udruge školskih knjižničara za Europu Članica IFLA-ine Sekcije za školske knjižnice Članica IFLA/IASL-ovog radnog tijela | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nacrt prijedloga zakona napravljen je u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja i brojnim drugim zainteresiranim dionicima. |
| 129 | Marina Markanović | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA | U potpunosti podržavam prijedlog Stručnog odbora HKD-a i tražim da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure kao i da se na temelju primjedbi napravi novi nacrt zakona! | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 130 | Nadia Bužleta | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA | Dodati: - stavak 2. članka 69. - članak 38. stavke 1., 2., 3. i 4. Zauzimanje za intelektualnu slobodu osnovna je odgovornost knjižničarske i informacijske struke. http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/kiis.htm https://www.ifla.org/files/assets/faife/statements/iflastat_cr.pdf | Djelomično prihvaćen | U odnosu na članak 69. stavak 2. Ustava Republike Hrvatske, prijedlog je prihvaćen, a u preostalom dijelu razmotren te odbijen. |
| 131 | Jakov-Marin Vežić | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA | Dodati članak 38. stavke 1., 2. i 3. Za članak 69. dodati i stavak 2. | Djelomično prihvaćen | U odnosu na članak 69. stavak 2. Ustava Republike Hrvatske, prijedlog je prihvaćen, a u preostalom dijelu razmotren te odbijen. |
| 132 | Jelena Žagrović | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | U potpunosti se slažem s komentarom Stručnog odbora Hrvatskoga knjižničarskog društva: IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA "Trenutno važeći Zakon o knjižnicama je jasnije strukturiran i napisan, pa bi bilo poželjnije u njega dodati odredbe vezane uz novosti u poslovanju knjižnica. Stoga smatramo da nema potrebe mijenjati cijeli Zakon." OBRAZLOŽENJE U „Ocjeni stanja“ opravdano se naglašava da su se u proteklih 20-tak godina dogodile velike promjene u struci pod utjecajem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, što se ilustrira pojavom digitalizacije, digitalnih matrica, elektroničkih usluga (za njih se koristi pojam „online usluga“), digitalnih repozitorija… Međutim, u samom tekstu zakona, neke od tih novina se uopće ne spominju ili se spominju samo sporadično. Primjerice, za digitalizaciju knjižnične građe navodi se da se mora standardizirati, no ne navodi se tko će donijeti taj standard. Isto tako, navodi se „zaštita baštine u digitalnom okruženju“ kao jedna od novosti nastalih pod utjecajem novih tehnologija, a kasnije se u Prijedlogu zakona potpuno izbacuje poglavlje o zaštiti knjižnične građe (prema trenutno važećem zakonu, čl. 45. i 46.)… | Nije prihvaćen | Primljeno na znanje. Nema konkretnog prijedloga. |
| 133 | Ines Krušelj-Vidas, školska knjižničarka savjetnica, član Sekcije za školske knjižnice/ Hrvatsko knjižničarsko društvo Krapinsko-zagorske županije; član Hrvatske udruge školskih knjižničara/Podružnica Krapinsko-zagorske županije | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Kao što je kolegica Goranka Braim Vlahović navela: Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj 2016. djelovalo je 1768 knjižnica od kojih su njih 1217 knjižnice osnovnih i srednjih škola, što čini 70 %. Od 3380 zaposlenih na stručnim poslovima 1329 knjižničara ili 40 % radi u školskim knjižnicama. S obzirom na tako velik broj školskih knjižnica i školskih knjižničara koji su među obrazovanijima u struci (uglavnom imaju potrebnu visoku stručnu spremu, završen studij bibliotekarstva uz još neku struku i pedagoške kompetencije), smatramo da je ovim prijedlogom zakona potpuno zanemarena njihova uloga. Kako su školske knjižnice knjižnice u sastavu ustanova koje potpadaju pod Ministarstvo znanosti i obrazovanja koje financira njihove plaće i djelomično nabavu, premala je uloga dana upravo tom ministarstvu u odnosu na Ministarstvo kulture. Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti trebala bi kreirati oba ministarstva uz potporu Hrvatskog knjižničnog vijeća i strukovnih udruga - Hrvatskog knjižničarskog društva i Hrvatske udruge školskih knjižničara koja je cijenjena članica Međunarodne udruge školskih knjižničara - IASL-a. U dosadašnjem Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti školske su knjižnice jedva spomenute pa je donošenje novog zakona prilika da se takva praksa promijeni - s čime se u potpunosti slažem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje, nema konkretnog prijedloga. Nije točno da je premala uloga dana Ministarstvu znanosti. Ovaj Nacrt prijedloga zakona nastao je uz sudjelovanje Ministarstva znanosti i obrazovanja i sve odredbe koje se odnose na školske knjižnice, dogovorene su s navedenim tijelom. |
| 134 | Dina Mašina Delija, viša knjižničarka, potpredsjednica Odbora za nakladničku djelatnost, članica Radne grupe za društvene medije | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Podržavam stavove i komentare Hrvatskoga knjižničarskog društva te, sukladno tome, predlažem da se Zakon povuče iz procedure kako bi se izradio novi prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno. Predlagatelj ne navodi konkretne razloge svojeg prijedloga. |
| 135 | Dora Rubinić | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Slažem se s komentarom Sveučilišne knjižnica Rijeka i drugih da je Prijedlogom Zakona dan nejasan status knjižnicama u sastavu pravnih osoba te da one ovim prijedlogom ulaze u „sivu zonu“ nereguliranosti što može unazaditi velik broj knjižnica visokih učilišta, sveučilišta, instituta itd. Nejasno je smatra li se da one i dalje obavljaju javnu službu ili pak postaju „privatne“ te gube sadašnja prava što može utjecati na kvalitetu njihovog poslovanja. | Nije prihvaćen | Primljeno na znanje. Nacrt prijedloga zakona jasno regulira status knjižnica u sastavu. |
| 136 | Kristina Kalanj, viša knjižničarka; predsjednica Komisije za muzejske i galerijske knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Sukladno stavu KOMISIJE ZA MUZEJSKE I GALERIJSKE KNJIŽNICE HKD-a: Relevantan je problem da stručno knjižničarsko osoblje u muzejima i galerijama nije zakonski regulirano niti u Zakonu o muzejima niti u prijedlogu Zakona o knjižnicama. Postavlja se pitanje zašto nije naveden osnovni motiv predlagača kako bi i iz tog stava nastali problem bio transparentnije raspravljen, kao što je naveden u prijedlogu Zakona o muzejima. Također, zbog navedenih procesa javila se nužnost usklađenog postupanja sa muzejskom, arhivskom i knjižničnom građom. OBRAZLOŽENJE Neka se nepovoljna rješenja iz jednog zakona preslikavaju na ostala dva i to je potrebno transparentno navesti. Tako se npr. iz Prijedloga Zakona o muzejima na ostale zakone preslikava situacija: „Zakonom o muzejima iz 2015. proširen je popis stručnog osoblja u muzejima u obavljanju muzejske djelatnosti za što nije postojala podrška stručne javnosti. Također, navedena zvanja nisu zaživjela u praksi kao specifičnost muzejske djelatnosti. Ali, u Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisana su knjižnična zvanja i nikakvih prijepora u svezi toga nema, niti ih je bilo. No, unatoč tomu, iz sva tri zakona (Arhivi, Knjižnice, Muzeji) stručna zvanja su izbačena i propisivat će se pravilnicima. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U razdoblju od donošenja Zakona o knjižnicama (Narodne novine, broj 105/97., 5/98., 104/00. i 69/09. ) do danas nije bilo većih izmjena u tekstu Zakona. U navedenom razdoblju došlo je do znatnih promjena u društvu koje su se dogodile pod snažnim utjecajem novih tehnologija i novih oblika komuniciranja stoga određene vrste djelovanja knjižnica, njihove službe i usluge (poput digitalizacije, prikupljanja digitalnih matrica, organizacije online usluga, osnutak i upravljanje repozitorijima digitalne građe, zaštita baštine u digitalnom okruženju) nisu ni mogle biti obuhvaćene postojećim Zakonom jer se u vrijeme njegova donošenja nisu još pojavile ili su bile tek na samim počecima razvoja. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Trenutno važeći Zakon o knjižnicama je jasnije strukturiran i napisan, pa bi bilo poželjnije u njega dodati odredbe vezane uz novosti u poslovanju knjižnica. Stoga smatramo da nema potrebe mijenjati cijeli Zakon. OBRAZLOŽENJE U „Ocjeni stanja“ opravdano se naglašava da su se u proteklih 20-tak godina dogodile velike promjene u struci pod utjecajem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, što se ilustrira pojavom digitalizacije, digitalnih matrica, elektroničkih usluga (za njih se koristi pojam „online usluga“), digitalnih repozitorija… Međutim, u samom tekstu zakona, neke od tih novina se uopće ne spominju ili se spominju samo sporadično. Primjerice, za digitalizaciju knjižnične građe navodi se da se mora standardizirati, no ne navodi se tko će donijeti taj standard. Isto tako, navodi se „zaštita baštine u digitalnom okruženju“ kao jedna od novosti nastalih pod utjecajem novih tehnologija, a kasnije se u Prijedlogu zakona potpuno izbacuje poglavlje o zaštiti knjižnične građe (prema trenutno važećem zakonu, čl. 45. i 46.)… TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Odredbe o slobodnom pristupu informacijama i javnom pristupu mreži, zaštiti privatnosti i poštivanju autorskog i srodnih prava, digitalizaciji i digitalnoj knjižnici, međuknjižničnoj posudbi, obveznom primjerku elektroničkih publikacija te o stalnom stručnom usavršavanju su neke od odredbi koje je potrebno na odgovarajući način unijeti u Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Slažemo se, ali te odredbe u sam Zakon nisu unesene na odgovarajući način. Stoga je potrebno u tekst Zakona unijeti jasne odredbe u svim segmentima koji se navode u tekstu. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalnopravno mogući. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE Neistinita je tvrdnja kako sadašnjim zakonom nije omogućen rad svim vrstama knjižnica. Neovisno o tome tko im je osnivač, osoba iz javne ili privatne sfere, sve su knjižnice u sadašnjem Zakonu omogućene, jedino što su funkcionalno usklađene, kroz opće odredbe o organizaciji knjižnica iz glave i postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. S obzirom da su u Upisnik knjižnica https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=202&pregled=1 (odaberi: „specijalne“) prema Pravilniku o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (NN 139/98, 25/17) upisane i mnoge knjižnice vjerskih zajednica i to kao tip knjižnice: „U sastavu“, Vrsta knjižnice: „specijalna“ neispravno je navoditi vjerske zajednice ili specijalne knjižnice kao jedan od razloga za donošenje tih promjena niti ih je potrebno isticati. Sve te knjižnice već su zakonito registrirane u upisnik prema pravilniku i čl. 8. Zakona, od mnogih samostanskih do raznih vrsta specijalnih knjižnica u sastavu trgovačkih društava (Belišće d.d., Podravka, Saponia itd.) Nepotrebnom podjelom knjižnica na "javne" i "privatne" (jer se ona i danas podrazumijeva), umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11., st. 2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Oni koji se žele baviti komercijalnom djelatnošću trgovanja informacijama putem trgovačkih društava ili drugih oblika koji su posebno i jasno formalnopravno regulirani drugim zakonima (o trgovačkim društvima, o zadrugama…) i danas to mogu i rade u više primjera (npr. informacijski servisi poput IUS Info), samo takva samostalna društva ni po čemu nisu, niti moraju, a po nekim drugim propisima koji reguliraju komercijalne djelatnosti sve do propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, niti ne mogu biti knjižnice. U gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Predloženi tekst zakona kojim ravnatelji javnih knjižnica nisu nužno osobe s iskustvom u knjižničarstvu, a za ostale vrste knjižnica nisu niti propisana zvanja za ravnatelje – takvim tekstom zakona se ne doprinosi razvoju knjižnične djelatnosti utemeljene na standardima nego se djelatnost ovim zakonom naprotiv unazađuje. Naime, niti u sastavu Hrvatskog knjižničnog vijeća niti u sastavu stručnih vijeća knjižnica s više od 5 zaposlenih nije nužno da većinu članova čine stručni knjižnični djelatnici koji su jedini osposobljeni za provođenje standarda. Preslikavanje situacije iz muzeja, kako je navedeno u Prijedlogu Zakona o muzejima: „- jačanje upravljačke uloge ravnatelja muzeja propisivanjem uvjeta pri izboru ravnatelja za zanimanja izvan muzejske struke“ odnosi se na muzeje, ali ne i na knjižnice, jer to nisu iste vrste ustanova. Dobro upravljanje knjižnicama je usko povezano uz posjedovanje stručnih knjižničarskih znanja (dobivenih kroz formalnu edukaciju i polaganje stručnog ispita te naročito uz iskustvo rada u knjižnicama). TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U postupku izrade Zakona potrebno je uzeti u obzir Preporuke Vijeća Europe i druge međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili navesti: Preporuke Vijeća Europe i druge relevantne međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci koji su uzeti u obzir prilikom izrade ovog teksta. OBRAZLOŽENJE Nigdje nisu navedeni da li su i koji od ovdje spomenutih vrsta dokumenta uzeti u obzir pri izradi ovog Zakona. Naprotiv, u nekim važnim područjima koja se reguliraju Zakonom međunarodni dokumenti važni za knjižničarsku struku nisu uzeti u obzir, već se postupalo upravo suprotno načelima međunarodnih dokumenata, npr. međunarodna klasifikacija vrsta knjižnica i obvezni primjerak. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini djelovalo je 1768 knjižnica s 4066 zaposlenih djelatnika, od kojih je njih 3380 zaposleno na stručnim poslovima. Od ukupnog broja knjižnica samostalno je 169 knjižnica, 100 knjižnica je u sastavu drugih knjižnica, a 1499 knjižnica u sastavu je ustanova/poduzeća. Prema vrsti knjižnica: 1 nacionalna knjižnica (300 zaposlenika), 7 sveučilišnih (174 zaposlenika), 118 knjižnica na visokim učilištima (332 zaposlenika), 2 općeznanstvene (48 zaposlenika), 146 specijalnih knjižnica (223 zaposlenika), 277 narodnih knjižnica (1660 zaposlenika), 858 osnovnoškolskih knjižnica (919 zaposlenika) i 359 srednjoškolskih knjižnica (410 zaposlenika). Članova knjižnica bilo je 1 309 484 , a od ukupno korištene knjižnične građe ( 11 492 797 jedinica) najviše su se koristile knjige i brošure (68,6%) te novine (18,13%). Najviše se građe koristi u narodnim knjižnicama (40,91%). IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Navedena je statistika, ali ne i ocjena stanja, kako je navedeno u naslovu, stoga je potrebno izvesti ocjene na temelju svega navedenog u ovom poglavlju. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 2. Osnovna pitanja koja se uređuju predloženim Zakonom Predloženim Zakonom uređuju se sljedeće: - određuje se značenje pojedinih pojmova u Zakonu - utvrđuje se status kulturnog dobra za jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu javnih knjižnica nastalu do 1850. godine, a katalozi nabrojene knjižnične građe javnih knjižnica postaju sastavni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske - uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti te zaštita, revizija i otpis knjižnične građe - uređuju se vrste knjižnica, uvjeti za osnivanje knjižnica, Upisnik knjižnica, statusne promjene i prestanak rada knjižnica - uređuje se ustroj i upravljanje knjižnicama te se propisuje da javna knjižnica ima upravno vijeće, ravnatelja i stručno vijeće te se uređuje ustroj i upravljanje knjižnicom u sastavu - precizira se status Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, njezine zadaće te ustroj i upravljanje - uređuju se sredstva za rad knjižnica te se propisuje financiranje redovne djelatnosti i posebnih programa i zadaća knjižnice - propisuje se način uređenja stjecanja stručnih zvanja djelatnika u knjižnici - uređuje se Knjižnični sustav Republike Hrvatske te matična djelatnost - propisuje se obveza donošenja Nacionalnog plana razvitka knjižnične djelatnosti, standardi i preporuke za rad knjižnica - uređuje se osnivanje, zadaće, sastav i djelovanje Hrvatskog knjižničnog vijeća - propisuje se obuhvat, svrha prikupljanja i postupanje s obveznim primjerkom te dostava i prikupljanje obveznog primjerka online publikacija - uređuje se nadzor nad stručnima radom knjižnica te nadzor nad provedbom Zakona - uređuju se prekršajne odredbe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Potrebno je usklađenje prema IFLA-inim smjernicama i relevantnim međunarodnim i domaćim dokumentima. Isto tako, bilo bi za očekivati da se ovdje istaknu problemi uočeni u Ocjeni stanja. Osim toga, dio ovdje opisanih rješenja razlikuje se od onih u tekstu zakona, npr. financiranje redovne djelatnosti, koja se u tekstu zakona uopće ne spominje. Potrebno je uvesti i držati se svjetski prihvaćene klasifikacije knjižnične djelatnosti. OBRAZLOŽENJE: Potrebno je držati se UNESCO-vih, tj. IFLA-inih međunarodnih dokumenata i postojeće tradicije knjižničarske terminologije u RH. U dijelu: „Uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti“ neprimjerena je formulacija „sadržaj“. Zakonom se uređuje knjižnična djelatnost, a sadržaj, revizija i otpis tematika su pravilnika, a ne zakona. Uvodi se nejasan pojam „javna knjižnica“. „Precizira se status NSK“: znači li to da se misli na posebni zakon o NSK? Značenjem pojmova, na način kako se navodi u Prijedlogu Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, ne definiraju se knjižnice iz sustava obrazovanja i znanosti (školske i visokoškolske knjižnice) koje su zbirno gledajući najbrojnije vrste knjižnica prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini. Nisu obuhvaćeni mnogi važni pojmovi, npr. depozitarna knjižnica. Ne vidi se primjena ijednog međunarodnog dokumenta namijenjenog knjižničarskoj struci. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći ¬- uredit će se sadržaj knjižnične djelatnosti ¬ odredit će se status kulturnog dobra i pripadajuća zaštita staroj tiskanoj građi koja je nastala do 1850. godine, a koja godina označava promjenu načina tiskanja knjiga od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama i slično ¬ katalozi javnih knjižnica u koje je upisana knjižnična građa koja ima status kulturnog dobra postat će sastavni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske ¬ uredit će se dodatno određena područja knjižnične djelatnosti, zaštita građe, digitalizacija građe, revizija i otpis građe te obveza prikupljanja i obrade statističkih podataka kao i obvezni primjerak ¬-propisat će se vrste knjižnica, uvjeti za osnivanje knjižnica, Upisnik knjižnica, statusne promjene i prestanak rada knjižnica i omogućiti fizičkim i pravnim osobama osnivanje knjižnica ¬-uredit će se ustroj i upravljanje javnim knjižnicama i knjižnicama u sastavu pravnih osoba ¬-precizirat će se status Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i njezine zadaće u okviru Knjižničnog sustava Republike Hrvatske - uredit će se sredstva za rad knjižnica, financiranje redovne djelatnosti i posebnih programa knjižnice ¬ propisat će se stjecanje stručnih zvanja za stručne djelatnike u knjižnicama ¬ uredit će se Knjižnični sustav Republike Hrvatske te matična djelatnost ¬-uvest će se obveza donošenja nacionalnog plana razvitka knjižnične djelatnosti, standarda i preporuka za rad knjižnica -¬ propisat će se osnivanje, zadaće, sastav i djelovanje Hrvatskog knjižničnog vijeća -¬ propisat će se obuhvat, svrha prikupljanja i postupanje s obveznim primjerkom te dostava i prikupljanje obveznog primjerka online publikacija -¬ propisat će se nadzor nad stručnim radom knjižnica te nadzor nad provedbom Zakona – ¬ uredit će se prekršajne odredbe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA - u kontekstu zakona, ne govori se o „posljedicama“ zakona, nego o „učincima“ - 1850. godine nije se promijenio način tiskanja, a posebno nije ručno tiskanje ustupilo mjesto strojnom, nego se promijenila tehnologija proizvodnje papira i počeo se proizvoditi lakše uništivi kiseli papir (veće kiselosti nego do tada); stoga godinu 1850. ne treba naglašavati, a posebno ne s obrazloženjem koje je napisano - dodati: „status kulturnog dobra svim arhivskim primjercima svih publikacija koje pripadaju korpusu Croatica – nacionalna zbirka“ - opet se govori o „sadržaju“ djelatnosti - „propisat će se… Upisnik knjižnica“. Upisnik knjižnica već postoji! - uvodi se dihotomija „javne knjižnice“ i „knjižnice u sastavu“: znači li to da knjižnice u sastavu nisu javne? Postoje samostalne knjižnice i knjižnice u sastavu. - ponavlja se sve iz poglavlja 2., a što je već sada regulirano postojećim Zakonom o knjižnicama iz 1997. | Primljeno na znanje | Predlagatelj iznosi niz kritika na zakon, a ne navodi konkretan prijedlog teksta koji bi predlažio u nenormativnom dijelu Nacrta prijedloga zakona kao i u samom tekstu Zakona. Napominje se da je Ocjena tanja, osnovana pitanja koja se trebaju urediti zakonom te posljedice koje će donošenjem zakona proisteći, nenormativni dio Nacrta prijedloga Zakona koji je dogovoren i usuglašen s brojnim zainteresiranim dionicima iz područja knjižničarske struke. |
| 137 | Goranka Braim Vlahović, predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj 2016. djelovalo je 1768 knjižnica od kojih su njih 1217 knjižnice osnovnih i srednjih škola, što čini 70 %. Od 3380 zaposlenih na stručnim poslovima 1329 knjižničara ili 40 % radi u školskim knjižnicama. S obzirom na tako velik broj školskih knjižnica i školskih knjižničara koji su među obrazovanijima u struci (uglavnom imaju potrebnu visoku stručnu spremu, završen studij bibliotekarstva uz još neku struku i pedagoške kompetencije), smatramo da je ovim Prijedlogom zakona potpuno zanemarena njihova uloga. Kako su školske knjižnice knjižnice u sastavu ustanova koje potpadaju pod Ministarstvo znanosti i obrazovanja koje financira njihove plaće i djelomično nabavu, premala je uloga dana upravo tom ministarstvu u odnosu na Ministarstvo kulture. Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti trebala bi kreirati oba ministarstva uz potporu Hrvatskog knjižničnog vijeća i strukovnih udruga - Hrvatskog knjižničarskog društva i Hrvatske udruge školskih knjižničara koja je cijenjena članica Međunarodne udruge školskih knjižničara - IASL-a. U dosadašnjem Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti školske su knjižnice jedva spomenute pa je donošenje novog zakona prilika da se takva praksa promijeni. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje, nema konkretnog prijedloga. Nije točno da je premala uloga dana Ministarstvu znanosti. Ovaj Nacrt prijedloga zakona nastao je uz sudjelovanje Ministarstva znanosti i obrazovanja i sve odredbe koje se odnose na školske knjižnice, dogovorene su s navedenim tijelom. |
| 138 | Simona Šamanić | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | 1. Zašto nije naveden osnovni motiv predlagača kako bi i iz tog stava nastali problem bio transparentnije raspravljen, kao što je naveden u prijedlogu Zakona o muzejima Također, zbog navedenih procesa javila se nužnost usklađenog postupanja sa muzejskom, arhivskom i knjižničnom građom. OBRAZLOŽENJE Neka se nepovoljna rješenja iz jednog zakona preslikavaju na ostala dva i to je potrebno transparentno navesti. Tako se npr. iz Prijedloga Zakona o muzejima na ostale zakone preslikava situacija: „Zakonom o muzejima iz 2015. proširen je popis stručnog osoblja u muzejima u obavljanju muzejske djelatnosti za što nije postojala podrška stručne javnosti. Također, navedena zvanja nisu zaživjela u praksi kao specifičnost muzejske djelatnosti. Ali, u Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisana su knjižnična zvanja i nikakvih prijepora u svezi toga nema, niti ih je bilo. No, unatoč tomu, iz sva tri zakona (Arhivi, Knjižnice, Muzeji) stručna zvanja su izbačena i propisivat će se pravilnicima. 2. KOMENTAR PRIJEDLOGA ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI S OBZIROM NA DJELOKRUG HRVATSKE KNJIŽNICE ZA SLIJEPE Smatramo da se pitanje statusa Hrvatske knjižnice za slijepe treba razjasniti i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Naime, Hrvatska knjižnica za slijepe, iako javna ustanova u kulturi čiju djelatnost financira Ministarstvo kulture, nije razvrstana u upisnik knjižnica pri Ministarstvu kulture. Zbog specifičnosti i ključne uloge koju knjižnica zauzima s obzirom na proizvodnju i distribuciju građe u pristupačnim formatima predlažemo da joj se dodijeli status matičnosti koji bi bio posebno istaknut i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. U nastavku ćemo pobrojati činjenice i navesti prijedlog statusa te sukladno tome prokomentirati Prijedlog zakona. Činjenice o Hrvatskoj knjižnici za slijepe: Hrvatska knjižnica za slijepe javna je ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou preko 50 godina pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. U ime Republike Hrvatske osnivačka prava obavlja Vlada Republike Hrvatske. Sredstva osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Hrvatska knjižnica za slijepe sastoji se od posudbenog odjela, odjela za proizvodnju zvučnih izdanja i tiskare za brajicu. Budući da sama proizvodi svoj fond u pristupačnim formatima (brajica, zvučna knjiga i strojno čitljivi oblici), 80% osoblja čine osobe koje nisu knjižničarske struke. Po sadržaju je fond knjižnice identičan fondu narodnih knjižnica ali je po formi specifičan. Uključena je u rad međunarodne Sekcije knjižnica koje pružaju usluge osobama kojima standardni tisak nije čitljiv (Libraries serving persons with print disabilities section) pri IFLA-i. Slijedom toga njezine su posebne zadaće: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s prije svega narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi U listopadu ove godine će Ugovor iz Marakeša stupiti na snagu što će predstavljati prijeloman trenutak za proizvodnju i razmjenu građe u pristupačnim formatima na nacionalnom ali prije svega međunarodnom nivou. Hrvatska knjižnica za slijepe će se uključiti u međunarodnu platformu i steći u okviru Ugovora iz Marakeša status ovlaštenog subjekta. PRIJEDLOG STATUSA: Hrvatska knjižnica za slijepe nije specijalna knjižnica već zaslužuje status matične narodne knjižnice za osobe kojima standardni tisak nije čitljiv (u svijetu knjižnice poput Hrvatske knjižnice za slijepe imaju status nacionalne ili narodne knjižnice za osobe kojim standardni tisak nije čitljiv ili pak institucije koja na nacionalnom nivou pruža usluge osobama kojim standardni tisak nije čitljiv). U skladu s time Hrvatska knjižnica za slijepe bi trebala biti repozitorij građe proizvedene u pristupačnim formatima, brinuti o politici proizvodnje i distribucije dotične građe, te razvoju usluga i standarda za korisnike kojima standardni tisak nije čitljiv. Imajući sve navedeno na umu, predlažemo da se u Prijedlogu Zakona uvrsti i istakne zasebnim člankom status i djelokrug Hrvatske knjižnice za slijepe kako slijedi: Članak... (1) Hrvatska knjižnica za slijepe je javna ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. (2) Hrvatska knjižnica za slijepe središnja je knjižnica za knjižnične usluge namijenjene osobama kojima standardni tisak nije čitljiv. (3) Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. (4) Sredstva za rad osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Članak ... Zadaće Hrvatska knjižnice za slijepe su: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi - okupljanje obveznog primjerka građe proizvedene u pristupačnim formatima na području Republike Hrvatske - praćenje programa proizvodnje pristupačnih formata na području Republike Hrvatske - obavljanje drugih zadaća predviđenih drugim propisima i Statutom Hrvatske knjižnice za slijepe 3. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U razdoblju od donošenja Zakona o knjižnicama (Narodne novine, broj 105/97., 5/98., 104/00. i 69/09. ) do danas nije bilo većih izmjena u tekstu Zakona. U navedenom razdoblju došlo je do znatnih promjena u društvu koje su se dogodile pod snažnim utjecajem novih tehnologija i novih oblika komuniciranja stoga određene vrste djelovanja knjižnica, njihove službe i usluge (poput digitalizacije, prikupljanja digitalnih matrica, organizacije online usluga, osnutak i upravljanje repozitorijima digitalne građe, zaštita baštine u digitalnom okruženju) nisu ni mogle biti obuhvaćene postojećim Zakonom jer se u vrijeme njegova donošenja nisu još pojavile ili su bile tek na samim počecima razvoja. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Trenutno važeći Zakon o knjižnicama je jasnije strukturiran i napisan, pa bi bilo poželjnije u njega dodati odredbe vezane uz novosti u poslovanju knjižnica. Stoga smatramo da nema potrebe mijenjati cijeli Zakon. OBRAZLOŽENJE U „Ocjeni stanja“ opravdano se naglašava da su se u proteklih 20-tak godina dogodile velike promjene u struci pod utjecajem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, što se ilustrira pojavom digitalizacije, digitalnih matrica, elektroničkih usluga (za njih se koristi pojam „online usluga“), digitalnih repozitorija… Međutim, u samom tekstu zakona, neke od tih novina se uopće ne spominju ili se spominju samo sporadično. Primjerice, za digitalizaciju knjižnične građe navodi se da se mora standardizirati, no ne navodi se tko će donijeti taj standard. Isto tako, navodi se „zaštita baštine u digitalnom okruženju“ kao jedna od novosti nastalih pod utjecajem novih tehnologija, a kasnije se u Prijedlogu zakona potpuno izbacuje poglavlje o zaštiti knjižnične građe (prema trenutno važećem zakonu, čl. 45. i 46.)… 4. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Odredbe o slobodnom pristupu informacijama i javnom pristupu mreži, zaštiti privatnosti i poštivanju autorskog i srodnih prava, digitalizaciji i digitalnoj knjižnici, međuknjižničnoj posudbi, obveznom primjerku elektroničkih publikacija te o stalnom stručnom usavršavanju su neke od odredbi koje je potrebno na odgovarajući način unijeti u Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Slažemo se, ali te odredbe u sam Zakon nisu unesene na odgovarajući način. Stoga je potrebno u tekst Zakona unijeti jasne odredbe u svim segmentima koji se navode u tekstu. 5. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalnopravno mogući. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE Neistinita je tvrdnja kako sadašnjim zakonom nije omogućen rad svim vrstama knjižnica. Neovisno o tome tko im je osnivač, osoba iz javne ili privatne sfere, sve su knjižnice u sadašnjem Zakonu omogućene, jedino što su funkcionalno usklađene, kroz opće odredbe o organizaciji knjižnica iz glave i postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. S obzirom da su u Upisnik knjižnica https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=202&pregled=1 (odaberi: „specijalne“) prema Pravilniku o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (NN 139/98, 25/17) upisane i mnoge knjižnice vjerskih zajednica i to kao tip knjižnice: „U sastavu“, Vrsta knjižnice: „specijalna“ neispravno je navoditi vjerske zajednice ili specijalne knjižnice kao jedan od razloga za donošenje tih promjena niti ih je potrebno isticati. Sve te knjižnice već su zakonito registrirane u upisnik prema pravilniku i čl. 8. Zakona, od mnogih samostanskih do raznih vrsta specijalnih knjižnica u sastavu trgovačkih društava (Belišće d.d., Podravka, Saponia itd.) Nepotrebnom podjelom knjižnica na "javne" i "privatne" (jer se ona i danas podrazumijeva), umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11., st. 2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Oni koji se žele baviti komercijalnom djelatnošću trgovanja informacijama putem trgovačkih društava ili drugih oblika koji su posebno i jasno formalnopravno regulirani drugim zakonima (o trgovačkim društvima, o zadrugama…) i danas to mogu i rade u više primjera (npr. informacijski servisi poput IUS Info), samo takva samostalna društva ni po čemu nisu, niti moraju, a po nekim drugim propisima koji reguliraju komercijalne djelatnosti sve do propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, niti ne mogu biti knjižnice. U gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Predloženi tekst zakona kojim ravnatelji javnih knjižnica nisu nužno osobe s iskustvom u knjižničarstvu, a za ostale vrste knjižnica nisu niti propisana zvanja za ravnatelje – takvim tekstom zakona se ne doprinosi razvoju knjižnične djelatnosti utemeljene na standardima nego se djelatnost ovim zakonom naprotiv unazađuje. Naime, niti u sastavu Hrvatskog knjižničnog vijeća niti u sastavu stručnih vijeća knjižnica s više od 5 zaposlenih nije nužno da većinu članova čine stručni knjižnični djelatnici koji su jedini osposobljeni za provođenje standarda. Preslikavanje situacije iz muzeja, kako je navedeno u Prijedlogu Zakona o muzejima: „- jačanje upravljačke uloge ravnatelja muzeja propisivanjem uvjeta pri izboru ravnatelja za zanimanja izvan muzejske struke“ odnosi se na muzeje, ali ne i na knjižnice, jer to nisu iste vrste ustanova. Dobro upravljanje knjižnicama je usko povezano uz posjedovanje stručnih knjižničarskih znanja (dobivenih kroz formalnu edukaciju i polaganje stručnog ispita te naročito uz iskustvo rada u knjižnicama). 6. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U postupku izrade Zakona potrebno je uzeti u obzir Preporuke Vijeća Europe i druge međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili navesti: Preporuke Vijeća Europe i druge relevantne međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci koji su uzeti u obzir prilikom izrade ovog teksta. OBRAZLOŽENJE Nigdje nisu navedeni da li su i koji od ovdje spomenutih vrsta dokumenta uzeti u obzir pri izradi ovog Zakona. Naprotiv, u nekim važnim područjima koja se reguliraju Zakonom međunarodni dokumenti važni za knjižničarsku struku nisu uzeti u obzir, već se postupalo upravo suprotno načelima međunarodnih dokumenata, npr. međunarodna klasifikacija vrsta knjižnica i obvezni primjerak. 7. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini djelovalo je 1768 knjižnica s 4066 zaposlenih djelatnika, od kojih je njih 3380 zaposleno na stručnim poslovima. Od ukupnog broja knjižnica samostalno je 169 knjižnica, 100 knjižnica je u sastavu drugih knjižnica, a 1499 knjižnica u sastavu je ustanova/poduzeća. Prema vrsti knjižnica: 1 nacionalna knjižnica (300 zaposlenika), 7 sveučilišnih (174 zaposlenika), 118 knjižnica na visokim učilištima (332 zaposlenika), 2 općeznanstvene (48 zaposlenika), 146 specijalnih knjižnica (223 zaposlenika), 277 narodnih knjižnica (1660 zaposlenika), 858 osnovnoškolskih knjižnica (919 zaposlenika) i 359 srednjoškolskih knjižnica (410 zaposlenika). Članova knjižnica bilo je 1 309 484 , a od ukupno korištene knjižnične građe ( 11 492 797 jedinica) najviše su se koristile knjige i brošure (68,6%) te novine (18,13%). Najviše se građe koristi u narodnim knjižnicama (40,91%). IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Navedena je statistika, ali ne i ocjena stanja, kako je navedeno u naslovu, stoga je potrebno izvesti ocjene na temelju svega navedenog u ovom poglavlju. 8. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 2. Osnovna pitanja koja se uređuju predloženim Zakonom Predloženim Zakonom uređuju se sljedeće: - određuje se značenje pojedinih pojmova u Zakonu - utvrđuje se status kulturnog dobra za jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu javnih knjižnica nastalu do 1850. godine, a katalozi nabrojene knjižnične građe javnih knjižnica postaju sastavni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske - uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti te zaštita, revizija i otpis knjižnične građe - uređuju se vrste knjižnica, uvjeti za osnivanje knjižnica, Upisnik knjižnica, statusne promjene i prestanak rada knjižnica - uređuje se ustroj i upravljanje knjižnicama te se propisuje da javna knjižnica ima upravno vijeće, ravnatelja i stručno vijeće te se uređuje ustroj i upravljanje knjižnicom u sastavu - precizira se status Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, njezine zadaće te ustroj i upravljanje - uređuju se sredstva za rad knjižnica te se propisuje financiranje redovne djelatnosti i posebnih programa i zadaća knjižnice - propisuje se način uređenja stjecanja stručnih zvanja djelatnika u knjižnici - uređuje se Knjižnični sustav Republike Hrvatske te matična djelatnost - propisuje se obveza donošenja Nacionalnog plana razvitka knjižnične djelatnosti, standardi i preporuke za rad knjižnica - uređuje se osnivanje, zadaće, sastav i djelovanje Hrvatskog knjižničnog vijeća - propisuje se obuhvat, svrha prikupljanja i postupanje s obveznim primjerkom te dostava i prikupljanje obveznog primjerka online publikacija - uređuje se nadzor nad stručnima radom knjižnica te nadzor nad provedbom Zakona - uređuju se prekršajne odredbe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Potrebno je usklađenje prema IFLA-inim smjernicama i relevantnim međunarodnim i domaćim dokumentima. Isto tako, bilo bi za očekivati da se ovdje istaknu problemi uočeni u Ocjeni stanja. Osim toga, dio ovdje opisanih rješenja razlikuje se od onih u tekstu zakona, npr. financiranje redovne djelatnosti, koja se u tekstu zakona uopće ne spominje. Potrebno je uvesti i držati se svjetski prihvaćene klasifikacije knjižnične djelatnosti. OBRAZLOŽENJE: Potrebno je držati se UNESCO-vih, tj. IFLA-inih međunarodnih dokumenata i postojeće tradicije knjižničarske terminologije u RH. U dijelu: „Uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti“ neprimjerena je formulacija „sadržaj“. Zakonom se uređuje knjižnična djelatnost, a sadržaj, revizija i otpis tematika su pravilnika, a ne zakona. Uvodi se nejasan pojam „javna knjižnica“. „Precizira se status NSK“: znači li to da se misli na posebni zakon o NSK? Značenjem pojmova, na način kako se navodi u Prijedlogu Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, ne definiraju se knjižnice iz sustava obrazovanja i znanosti (školske i visokoškolske knjižnice) koje su zbirno gledajući najbrojnije vrste knjižnica prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini. Nisu obuhvaćeni mnogi važni pojmovi, npr. depozitarna knjižnica. Ne vidi se primjena ijednog međunarodnog dokumenta namijenjenog knjižničarskoj struci. 9. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći ¬- uredit će se sadržaj knjižnične djelatnosti ¬ odredit će se status kulturnog dobra i pripadajuća zaštita staroj tiskanoj građi koja je nastala do 1850. godine, a koja godina označava promjenu načina tiskanja knjiga od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama i slično ¬ katalozi javnih knjižnica u koje je upisana knjižnična građa koja ima status kulturnog dobra postat će sastavni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske ¬ uredit će se dodatno određena područja knjižnične djelatnosti, zaštita građe, digitalizacija građe, revizija i otpis građe te obveza prikupljanja i obrade statističkih podataka kao i obvezni primjerak ¬-propisat će se vrste knjižnica, uvjeti za osnivanje knjižnica, Upisnik knjižnica, statusne promjene i prestanak rada knjižnica i omogućiti fizičkim i pravnim osobama osnivanje knjižnica ¬-uredit će se ustroj i upravljanje javnim knjižnicama i knjižnicama u sastavu pravnih osoba ¬-precizirat će se status Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i njezine zadaće u okviru Knjižničnog sustava Republike Hrvatske - uredit će se sredstva za rad knjižnica, financiranje redovne djelatnosti i posebnih programa knjižnice ¬ propisat će se stjecanje stručnih zvanja za stručne djelatnike u knjižnicama ¬ uredit će se Knjižnični sustav Republike Hrvatske te matična djelatnost ¬-uvest će se obveza donošenja nacionalnog plana razvitka knjižnične djelatnosti, standarda i preporuka za rad knjižnica -¬ propisat će se osnivanje, zadaće, sastav i djelovanje Hrvatskog knjižničnog vijeća -¬ propisat će se obuhvat, svrha prikupljanja i postupanje s obveznim primjerkom te dostava i prikupljanje obveznog primjerka online publikacija -¬ propisat će se nadzor nad stručnim radom knjižnica te nadzor nad provedbom Zakona – ¬ uredit će se prekršajne odredbe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA - u kontekstu zakona, ne govori se o „posljedicama“ zakona, nego o „učincima“ - 1850. godine nije se promijenio način tiskanja, a posebno nije ručno tiskanje ustupilo mjesto strojnom, nego se promijenila tehnologija proizvodnje papira i počeo se proizvoditi lakše uništivi kiseli papir (veće kiselosti nego do tada); stoga godinu 1850. ne treba naglašavati, a posebno ne s obrazloženjem koje je napisano - dodati: „status kulturnog dobra svim arhivskim primjercima svih publikacija koje pripadaju korpusu Croatica – nacionalna zbirka“ - opet se govori o „sadržaju“ djelatnosti - „propisat će se… Upisnik knjižnica“. Upisnik knjižnica već postoji! - uvodi se dihotomija „javne knjižnice“ i „knjižnice u sastavu“: znači li to da knjižnice u sastavu nisu javne? Postoje samostalne knjižnice i knjižnice u sastavu. - ponavlja se sve iz poglavlja 2., a što je već sada regulirano postojećim Zakonom o knjižnicama iz 1997. | Djelomično prihvaćen | U Nacrt prijedloga zakona unesene su odredbe o knjižnici za slijepe, uređena je Croatica - nacionalna zbirka. Napominje se da je Ocjena stanja, osnovana pitanja koja se trebaju urediti zakonom te posljedice koje će donošenjem zakona proisteći, nenormativni dio Nacrta prijedloga Zakona koji je dogovoren i usuglašen s brojnim zainteresiranim dionicima iz područja knjižničarske struke. |
| 139 | Knjižnica i čitaonica "Fran Galović" Koprivnica | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | U potpunosti podupiremo zajedničke komentare ravnatelja županijskih matičnih knjižnica i voditelja županijskih matičnih službi na Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti koji su poslani ministrici kulture dr. sc. Obuljen Koržinek. Budući da im je Ministarstvo kulture zbog organizacijske i profesionalne izvrsnosti njihovih ustanova dodijelilo zadaću da skrbe o kvalitetnom razvoju knjižnica i knjižnične djelatnosti u Republici Hrvatskoj, upoznali su ministricu sa svojim stavom o potrebi da se odmah nakon javne rasprave povuče Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti iz saborske procedure te temeljem pristiglih primjedbi napraviti novi nacrt zakona,koji će biti na razini suvremenosti i potreba hrvatskoga društva, kao i u duhu međunarodnih i domaćih pravila te standarda struke. Upoznali su ministricu sa svojim stavom o neprimjerenosti Prijedloga Zakona kako za postignutu razinu profesionalne i organizacijsko-pravne uređenosti knjižničnog sustava u Republici Hrvatskoj, tako i za budući razvoj knjižnica i knjižnične djelatnosti, zato što vodi deprofesionalizaciji i degradaciji knjižnične djelatnosti uklanjanjem stručnih zvanja, kao i ukidanjem uvjeta studija knjižničarstva i/ili stručnog ispita iz knjižničarstva za ravnatelja,/voditelja knjižnice (za razliku od odredbi nedavno usvojenog Zakona o arhivskom gradivu i arhivima koji to propisuje). Upozorili su i na nedorečenosti i konfuznosti odredbi koje se tiču osnivanja knjižnica kao ,,ustanova, zaklada, zadruga, udruga ili trgovačkih društava", odnosno njihovih društvenih uloga i zadaća s obzirom da ih Prijedlog Zakona ne uvrštava u knjižnični sustav Republike Hrvatske. Upozorili su je i na terminološku zbrku, posebice po pitanju načina osnivanja, vrste knjižnica, osnivača i svih mogućih formalnopravnih kombinacija, koje su u suprotnosti je s UNESCO-vim Manifestom za narodne knjižnice, IFLA-inim i drugim međunarodnim dokumentima iz područja knjižničarstva te standardom HRN ISO 2789 iz 2014. godine. Prijedlog Zakona je posebno sporan na jezično-terminološkoj razini, zbog površnog i proizvoljnog baratanje stručnim terminima, definicijama i klasifikacijama koje nemaju uporište i utemeljenje u međunarodnoj i domaćoj stručnoj teoriji i praksi, kao i dosadašnjoj knjižničnoj legislativi. Posljedično, sadržajna zbrka i kontradiktornost prožimaju cijeli dokument. Prije svega, s jedne strane Prijedlog Zakona određuje da je knjižnična građa (a ne knjižnična djelatnost) od interesa za Republiku Hrvatsku, a s druge strane propisuje potrebu otpisivanja knjižnične građe iz knjižničnih fondova. Na proizvoljan i neutemeljen način pokušava izjednačiti knjižničnu građu s građom muzeja i arhiva, koji imaju različite uloge i zadaće u društvu. Prijedlog Zakona, također proizvoljno, iz međunarodno prihvaćene klasifikacije vrsta knjižnica izvlači vjerske knjižnice, koje niti do sada nisu imale prepreke u djelovanju kao specijalne knjižnice. Na konceptualnoj i političko-strateškoj razini Prijedlog Zakona ne apostrofira način na koji knjižnice i knjižnična djelatnost doprinose razvoju hrvatskog društva i strateškim pravcima njegovog razvoja, i to ne samo u području kulture, obrazovanja, znanosti, informiranja, nego i u području rada i socijalne skrbi, zdravstva, industrije, inovacija i istraživanja, gospodarstva i dr. Reducirajući ulogu knjižnica u društvu na njihovu tradicionalnu kulturno-baštinsku, posudbenu i informacijsko-referalnu funkciju, autori teksta ovog Prijedloga Zakona ne stvaraju zakonski i pravni okvir za prepoznavanje potencijala knjižnica da se uključe u sve sfere razvoja hrvatskog društva. Postojeća knjižnična praksa pokazuje da uz svoje temeljne, tradicionalne uloge i zadaće, suvremene knjižnice djeluju kao polifunkcionalna središta svojih zajednica, koja ne doprinose samo razvoju kulture, informiranja,obrazovanja, cjeloživotnog učenja, već i socijalne inkluzije i kohezije. Prijedlog Zakona ne predviđa povećanje sredstava za daljnji razvoj knjižnica i knjižnične djelatnosti, kako bi stvorio pravno-zakonski okvir za što učinkovitije i djelotvornije iskorištavanje njihovih potencijala u razvoju hrvatskog društva, a niti ne predviđa njihovo drugačije pozicioniranje, npr. kao dijela kreativnih i kulturnih industrija, čime bi im se omogućila bolja i veća konkurentnost u apliciranju na druge izvore financiranja, uz ona proračunska. Prijedlog Zakona ne uređuje okvir za što širu dostupnost, djelotvomost i učinkovitost knjižnica i knjižnične djelatnosti koja se postiže prvenstveno besplatnim učlanjivanjem, bar za djecu i mlade. Prijedlog Zakona takoder ne uređuje status Hrvatske knjižnice za slijepe, kao niti središnjih knjižnica za nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. U svojim Prekršajnim odredbama Prijedlog Zakona ne propisuje nikakve sankcije ukoliko se ne poštuje dužnost osnivanja knjižnica i provedbe knjižnične djelatnosti, propisane člankom 11. i člankom 33. Prijedlog Zakona ne uvažava dokumente koje je sastavila knjižničarska struka i ponudila Ministarstvu kulture RH na usvajanje. U Prijedlogu Zakona navodi se potreba donošenja Nacionalnog plana razvitka knjižnične djelatnosti, a ignorira se dokument koji je sastavila struka pod nazivom Strategija hrvatskog knjižničarstva 2015.-2020. koji je prihvaćen na Hrvatskom knjižničnom vijeću.Sastavljen je i prateći Akcijski plan, no očitovanje Ministarstva kulture RH o ovim dokumentima nije poznato, barem ne široj stručnoj zajednici.Budu6i da ovaj Prijedlog Zakona nije prošao stručnu raspravu koja bi pravovremeno ukazala na ove, ali i brojne druge sporne elemente, ravnatelji županijskih matičnih knjižnica i voditelji matičnih službu u svojem pismu ministrici kulture izrazili su stav da je neophodno da se Prijedlog Zakona odmah nakon javne rasprave povuče iz saborske procedure te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti usklađen sa suvremenim pravcima razvoja. teorije i prakse domaćeg i međunarodnog knjižničarstva, a prije svega s potrebama razvoja hrvatskoga društva. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predlagatelj ne daje konkretne razloge povlačenja Zakona iz procedure, ne daje konkretne prijedloge. Ističe se da je Nacrt prijedloga Zakona prošao stručnu raspravu te da je raspravljen sa brojnim zainteresiranim dionicima. |
| 140 | Miroslav Katić, predsjednik Društva knjižničara Karlovačke županije | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | U potpunosti podržavam komentare Hrvatskoga knjižničarskog društva: II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. 1. Zašto nije naveden osnovni motiv predlagača kako bi i iz tog stava nastali problem bio transparentnije raspravljen, kao što je naveden u prijedlogu Zakona o muzejima. Također, zbog navedenih procesa javila se nužnost usklađenog postupanja sa muzejskom, arhivskom i knjižničnom građom. OBRAZLOŽENJE Neka se nepovoljna rješenja iz jednog zakona preslikavaju na ostala dva i to je potrebno transparentno navesti. Tako se npr. iz Prijedloga Zakona o muzejima na ostale zakone preslikava situacija: „Zakonom o muzejima iz 2015. proširen je popis stručnog osoblja u muzejima u obavljanju muzejske djelatnosti za što nije postojala podrška stručne javnosti. Također, navedena zvanja nisu zaživjela u praksi kao specifičnost muzejske djelatnosti. Ali, u Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisana su knjižnična zvanja i nikakvih prijepora u svezi toga nema, niti ih je bilo. No, unatoč tomu, iz sva tri zakona (Arhivi, Knjižnice, Muzeji) stručna zvanja su izbačena i propisivat će se pravilnicima. 2. KOMENTAR PRIJEDLOGA ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI S OBZIROM NA DJELOKRUG HRVATSKE KNJIŽNICE ZA SLIJEPE Smatramo da se pitanje statusa Hrvatske knjižnice za slijepe treba razjasniti i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Naime, Hrvatska knjižnica za slijepe, iako javna ustanova u kulturi čiju djelatnost financira Ministarstvo kulture, nije razvrstana u upisnik knjižnica pri Ministarstvu kulture. Zbog specifičnosti i ključne uloge koju knjižnica zauzima s obzirom na proizvodnju i distribuciju građe u pristupačnim formatima predlažemo da joj se dodijeli status matičnosti koji bi bio posebno istaknut i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. U nastavku ćemo pobrojati činjenice i navesti prijedlog statusa te sukladno tome prokomentirati Prijedlog zakona. Činjenice o Hrvatskoj knjižnici za slijepe: Hrvatska knjižnica za slijepe javna je ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou preko 50 godina pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. U ime Republike Hrvatske osnivačka prava obavlja Vlada Republike Hrvatske. Sredstva osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Hrvatska knjižnica za slijepe sastoji se od posudbenog odjela, odjela za proizvodnju zvučnih izdanja i tiskare za brajicu. Budući da sama proizvodi svoj fond u pristupačnim formatima (brajica, zvučna knjiga i strojno čitljivi oblici), 80% osoblja čine osobe koje nisu knjižničarske struke. Po sadržaju je fond knjižnice identičan fondu narodnih knjižnica ali je po formi specifičan. Uključena je u rad međunarodne Sekcije knjižnica koje pružaju usluge osobama kojima standardni tisak nije čitljiv (Libraries serving persons with print disabilities section) pri IFLA-i. Slijedom toga njezine su posebne zadaće: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s prije svega narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi U listopadu ove godine će Ugovor iz Marakeša stupiti na snagu što će predstavljati prijeloman trenutak za proizvodnju i razmjenu građe u pristupačnim formatima na nacionalnom ali prije svega međunarodnom nivou. Hrvatska knjižnica za slijepe će se uključiti u međunarodnu platformu i steći u okviru Ugovora iz Marakeša status ovlaštenog subjekta. PRIJEDLOG STATUSA: Hrvatska knjižnica za slijepe nije specijalna knjižnica već zaslužuje status matične narodne knjižnice za osobe kojima standardni tisak nije čitljiv (u svijetu knjižnice poput Hrvatske knjižnice za slijepe imaju status nacionalne ili narodne knjižnice za osobe kojim standardni tisak nije čitljiv ili pak institucije koja na nacionalnom nivou pruža usluge osobama kojim standardni tisak nije čitljiv). U skladu s time Hrvatska knjižnica za slijepe bi trebala biti repozitorij građe proizvedene u pristupačnim formatima, brinuti o politici proizvodnje i distribucije dotične građe, te razvoju usluga i standarda za korisnike kojima standardni tisak nije čitljiv. Imajući sve navedeno na umu, predlažemo da se u Prijedlogu Zakona uvrsti i istakne zasebnim člankom status i djelokrug Hrvatske knjižnice za slijepe kako slljedi: Članak... (1) Hrvatska knjižnica za slijepe je javna ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. (2) Hrvatska knjižnica za slijepe središnja je knjižnica za knjižnične usluge namijenjene osobama kojima standardni tisak nije čitljiv. (3) Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. (4) Sredstva za rad osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Članak ... Zadaće Hrvatska knjižnice za slijepe su: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi - okupljanje obveznog primjerka građe proizvedene u pristupačnim formatima na području Republike Hrvatske - praćenje programa proizvodnje pristupačnih formata na području Republike Hrvatske - obavljanje drugih zadaća predviđenih drugim propisima i Statutom Hrvatske knjižnice za slijepe 3. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U razdoblju od donošenja Zakona o knjižnicama (Narodne novine, broj 105/97., 5/98., 104/00. i 69/09. ) do danas nije bilo većih izmjena u tekstu Zakona. U navedenom razdoblju došlo je do znatnih promjena u društvu koje su se dogodile pod snažnim utjecajem novih tehnologija i novih oblika komuniciranja stoga određene vrste djelovanja knjižnica, njihove službe i usluge (poput digitalizacije, prikupljanja digitalnih matrica, organizacije online usluga, osnutak i upravljanje repozitorijima digitalne građe, zaštita baštine u digitalnom okruženju) nisu ni mogle biti obuhvaćene postojećim Zakonom jer se u vrijeme njegova donošenja nisu još pojavile ili su bile tek na samim počecima razvoja. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Trenutno važeći Zakon o knjižnicama je jasnije strukturiran i napisan, pa bi bilo poželjnije u njega dodati odredbe vezane uz novosti u poslovanju knjižnica. Stoga smatramo da nema potrebe mijenjati cijeli Zakon. OBRAZLOŽENJE U „Ocjeni stanja“ opravdano se naglašava da su se u proteklih 20-tak godina dogodile velike promjene u struci pod utjecajem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, što se ilustrira pojavom digitalizacije, digitalnih matrica, elektroničkih usluga (za njih se koristi pojam „online usluga“), digitalnih repozitorija… Međutim, u samom tekstu zakona, neke od tih novina se uopće ne spominju ili se spominju samo sporadično. Primjerice, za digitalizaciju knjižnične građe navodi se da se mora standardizirati, no ne navodi se tko će donijeti taj standard. Isto tako, navodi se „zaštita baštine u digitalnom okruženju“ kao jedna od novosti nastalih pod utjecajem novih tehnologija, a kasnije se u Prijedlogu zakona potpuno izbacuje poglavlje o zaštiti knjižnične građe (prema trenutno važećem zakonu, čl. 45. i 46.)… 4. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Odredbe o slobodnom pristupu informacijama i javnom pristupu mreži, zaštiti privatnosti i poštivanju autorskog i srodnih prava, digitalizaciji i digitalnoj knjižnici, međuknjižničnoj posudbi, obveznom primjerku elektroničkih publikacija te o stalnom stručnom usavršavanju su neke od odredbi koje je potrebno na odgovarajući način unijeti u Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Slažemo se, ali te odredbe u sam Zakon nisu unesene na odgovarajući način. Stoga je potrebno u tekst Zakona unijeti jasne odredbe u svim segmentima koji se navode u tekstu. 5. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalnopravno mogući. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE Neistinita je tvrdnja kako sadašnjim zakonom nije omogućen rad svim vrstama knjižnica. Neovisno o tome tko im je osnivač, osoba iz javne ili privatne sfere, sve su knjižnice u sadašnjem Zakonu omogućene, jedino što su funkcionalno usklađene, kroz opće odredbe o organizaciji knjižnica iz glave i postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. S obzirom da su u Upisnik knjižnica https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=202&pregled=1 (odaberi: „specijalne“) prema Pravilniku o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (NN 139/98, 25/17) upisane i mnoge knjižnice vjerskih zajednica i to kao tip knjižnice: „U sastavu“, Vrsta knjižnice: „specijalna“ neispravno je navoditi vjerske zajednice ili specijalne knjižnice kao jedan od razloga za donošenje tih promjena niti ih je potrebno isticati. Sve te knjižnice već su zakonito registrirane u upisnik prema pravilniku i čl. 8. Zakona, od mnogih samostanskih do raznih vrsta specijalnih knjižnica u sastavu trgovačkih društava (Belišće d.d., Podravka, Saponia itd.) Nepotrebnom podjelom knjižnica na "javne" i "privatne" (jer se ona i danas podrazumijeva), umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11., st. 2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Oni koji se žele baviti komercijalnom djelatnošću trgovanja informacijama putem trgovačkih društava ili drugih oblika koji su posebno i jasno formalnopravno regulirani drugim zakonima (o trgovačkim društvima, o zadrugama…) i danas to mogu i rade u više primjera (npr. informacijski servisi poput IUS Info), samo takva samostalna društva ni po čemu nisu, niti moraju, a po nekim drugim propisima koji reguliraju komercijalne djelatnosti sve do propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, niti ne mogu biti knjižnice. U gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Predloženi tekst zakona kojim ravnatelji javnih knjižnica nisu nužno osobe s iskustvom u knjižničarstvu, a za ostale vrste knjižnica nisu niti propisana zvanja za ravnatelje – takvim tekstom zakona se ne doprinosi razvoju knjižnične djelatnosti utemeljene na standardima nego se djelatnost ovim zakonom naprotiv unazađuje. Naime, niti u sastavu Hrvatskog knjižničnog vijeća niti u sastavu stručnih vijeća knjižnica s više od 5 zaposlenih nije nužno da većinu članova čine stručni knjižnični djelatnici koji su jedini osposobljeni za provođenje standarda. Preslikavanje situacije iz muzeja, kako je navedeno u Prijedlogu Zakona o muzejima: „- jačanje upravljačke uloge ravnatelja muzeja propisivanjem uvjeta pri izboru ravnatelja za zanimanja izvan muzejske struke“ odnosi se na muzeje, ali ne i na knjižnice, jer to nisu iste vrste ustanova. Dobro upravljanje knjižnicama je usko povezano uz posjedovanje stručnih knjižničarskih znanja (dobivenih kroz formalnu edukaciju i polaganje stručnog ispita te naročito uz iskustvo rada u knjižnicama). 6. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U postupku izrade Zakona potrebno je uzeti u obzir Preporuke Vijeća Europe i druge međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili navesti: Preporuke Vijeća Europe i druge relevantne međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci koji su uzeti u obzir prilikom izrade ovog teksta. OBRAZLOŽENJE Nigdje nisu navedeni da li su i koji od ovdje spomenutih vrsta dokumenta uzeti u obzir pri izradi ovog Zakona. Naprotiv, u nekim važnim područjima koja se reguliraju Zakonom međunarodni dokumenti važni za knjižničarsku struku nisu uzeti u obzir, već se postupalo upravo suprotno načelima međunarodnih dokumenata, npr. međunarodna klasifikacija vrsta knjižnica i obvezni primjerak. 7. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini djelovalo je 1768 knjižnica s 4066 zaposlenih djelatnika, od kojih je njih 3380 zaposleno na stručnim poslovima. Od ukupnog broja knjižnica samostalno je 169 knjižnica, 100 knjižnica je u sastavu drugih knjižnica, a 1499 knjižnica u sastavu je ustanova/poduzeća. Prema vrsti knjižnica: 1 nacionalna knjižnica (300 zaposlenika), 7 sveučilišnih (174 zaposlenika), 118 knjižnica na visokim učilištima (332 zaposlenika), 2 općeznanstvene (48 zaposlenika), 146 specijalnih knjižnica (223 zaposlenika), 277 narodnih knjižnica (1660 zaposlenika), 858 osnovnoškolskih knjižnica (919 zaposlenika) i 359 srednjoškolskih knjižnica (410 zaposlenika). Članova knjižnica bilo je 1 309 484 , a od ukupno korištene knjižnične građe ( 11 492 797 jedinica) najviše su se koristile knjige i brošure (68,6%) te novine (18,13%). Najviše se građe koristi u narodnim knjižnicama (40,91%). IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Navedena je statistika, ali ne i ocjena stanja, kako je navedeno u naslovu, stoga je potrebno izvesti ocjene na temelju svega navedenog u ovom poglavlju. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen prijedlog. Nacrt prijedloga Zakona uređuje status Hrvatske knjižnica za slijepe na način da je propisuje da je Hrvatska knjižnica za slijepe središnja javna ustanova od interesa za Republiku hrvatsku koja obavlja djelatnost proizvodnje i nabave knjižnične građe pristupačni formatima u svrhu pružanja knjižnične usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. Detaljnije uređenje djelatnosti ove knjižnice normira se unutarnjim aktima navedene knjižnice. |
| 141 | Radovan Vrana | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | "U razdoblju od donošenja Zakona o knjižnicama (Narodne novine, broj 105/97., 5/98., 104/00. i 69/09. ) do danas nije bilo većih izmjena u tekstu Zakona. U navedenom razdoblju došlo je do znatnih promjena u društvu koje su se dogodile pod snažnim utjecajem novih tehnologija i novih oblika komuniciranja stoga određene vrste djelovanja knjižnica, njihove službe i usluge (poput digitalizacije, prikupljanja digitalnih matrica, organizacije online usluga, osnutak i upravljanje repozitorijima digitalne građe, zaštita baštine u digitalnom okruženju) nisu ni mogle biti obuhvaćene postojećim Zakonom jer se u vrijeme njegova donošenja nisu još pojavile ili su bile tek na samim počecima razvoja." Nažalost, osim u ovom uvodnom dijelu nacrta Zakona, nisu spomenute (a kasnije u tekstu nacrta Zakona niti detaljnije razrađene) aktivnosti poput "digitalizacije, prikupljanja digitalnih matrica, organizacije online usluga, osnutak i upravljanje repozitorijima digitalne građe, zaštita baštine u digitalnom okruženju" u smislu odgovornosti za provedbu i financiranje. Ne spominju se niti oblikovanje digitalnih zbirki i digitalnih knjižnica (u množini), POHRANA, zaštita i DUGOROČNO OČUVANJE digitalne građe, usluge temeljene na digitalnim izvorima informacija na svih tehnološkim platformama i još mnoštvo povezanih aktivnosti. Za sve navedeno potrebni su tehnološki temelji, ali je još više potrebno znanje o stvaranju i upravljanju digitalnim informacijskim izvorima koje se stječe na studiju informacijskih znanosti (a koji se ne spominje u članku 32. ovog nacrta Zakona, kao niti diplomirani knjižničari). | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predlagatelj ne daje konkretan prijedlog. |
| 142 | Alida Devčić Crnić | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Velik broj osnovnih i srednjih škola te, naročito učeničkih domova, nema knjižnicu uređenu prema Standardu za školske knjižnice i državno-pedagoškim standardima koji podrazumijevaju prostor, opremu, računalnu opremu rad stručnog knjižničnog osoblja. Primjerice još uvijek u svim školskim knjižnicama nije osigurano minimalnih 20 sati rada knjižničara tjedno, u dijelu knjižnica iako postoje uvjeti za puno radno vrijeme, odobreno je pola radnog vremena, u školama s velikim brojem učenika i razrednih odjeljenja zaposlen je samo jedan knjižničar, a trebalo bi još pola ili cijelo radno vrijeme knjižničara. Većina knjižnica u učeničkim domovima nema odobreno radno mjesto knjižničara. Nadalje, iz državnog proračuna trebala bi se redovito izdvajati sredstva za nabavu knjižnične građe za sve školske knjižnice a što se do sada činilo neredovito i sporadično. Stoga predlažemo da navedena tvrdnja glasi: „Za provođenje ovoga Zakona potrebno je osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske kako bi se u suradnji i uz sufinanciranje osnivača, omogućilo ispunjavanje minimuma standarda za pojedine vrste knjižnica. | Nije prihvaćen | Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak |
| 143 | Iva Grković | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | U potpunosti podržavam komentare Hrvatskoga knjižničarskog društva: II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. 1. Zašto nije naveden osnovni motiv predlagača kako bi i iz tog stava nastali problem bio transparentnije raspravljen, kao što je naveden u prijedlogu Zakona o muzejima. Također, zbog navedenih procesa javila se nužnost usklađenog postupanja sa muzejskom, arhivskom i knjižničnom građom. OBRAZLOŽENJE Neka se nepovoljna rješenja iz jednog zakona preslikavaju na ostala dva i to je potrebno transparentno navesti. Tako se npr. iz Prijedloga Zakona o muzejima na ostale zakone preslikava situacija: „Zakonom o muzejima iz 2015. proširen je popis stručnog osoblja u muzejima u obavljanju muzejske djelatnosti za što nije postojala podrška stručne javnosti. Također, navedena zvanja nisu zaživjela u praksi kao specifičnost muzejske djelatnosti. Ali, u Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisana su knjižnična zvanja i nikakvih prijepora u svezi toga nema, niti ih je bilo. No, unatoč tomu, iz sva tri zakona (Arhivi, Knjižnice, Muzeji) stručna zvanja su izbačena i propisivat će se pravilnicima. 2. KOMENTAR PRIJEDLOGA ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI S OBZIROM NA DJELOKRUG HRVATSKE KNJIŽNICE ZA SLIJEPE Smatramo da se pitanje statusa Hrvatske knjižnice za slijepe treba razjasniti i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Naime, Hrvatska knjižnica za slijepe, iako javna ustanova u kulturi čiju djelatnost financira Ministarstvo kulture, nije razvrstana u upisnik knjižnica pri Ministarstvu kulture. Zbog specifičnosti i ključne uloge koju knjižnica zauzima s obzirom na proizvodnju i distribuciju građe u pristupačnim formatima predlažemo da joj se dodijeli status matičnosti koji bi bio posebno istaknut i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. U nastavku ćemo pobrojati činjenice i navesti prijedlog statusa te sukladno tome prokomentirati Prijedlog zakona. Činjenice o Hrvatskoj knjižnici za slijepe: Hrvatska knjižnica za slijepe javna je ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou preko 50 godina pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. U ime Republike Hrvatske osnivačka prava obavlja Vlada Republike Hrvatske. Sredstva osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Hrvatska knjižnica za slijepe sastoji se od posudbenog odjela, odjela za proizvodnju zvučnih izdanja i tiskare za brajicu. Budući da sama proizvodi svoj fond u pristupačnim formatima (brajica, zvučna knjiga i strojno čitljivi oblici), 80% osoblja čine osobe koje nisu knjižničarske struke. Po sadržaju je fond knjižnice identičan fondu narodnih knjižnica ali je po formi specifičan. Uključena je u rad međunarodne Sekcije knjižnica koje pružaju usluge osobama kojima standardni tisak nije čitljiv (Libraries serving persons with print disabilities section) pri IFLA-i. Slijedom toga njezine su posebne zadaće: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s prije svega narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi U listopadu ove godine će Ugovor iz Marakeša stupiti na snagu što će predstavljati prijeloman trenutak za proizvodnju i razmjenu građe u pristupačnim formatima na nacionalnom ali prije svega međunarodnom nivou. Hrvatska knjižnica za slijepe će se uključiti u međunarodnu platformu i steći u okviru Ugovora iz Marakeša status ovlaštenog subjekta. PRIJEDLOG STATUSA: Hrvatska knjižnica za slijepe nije specijalna knjižnica već zaslužuje status matične narodne knjižnice za osobe kojima standardni tisak nije čitljiv (u svijetu knjižnice poput Hrvatske knjižnice za slijepe imaju status nacionalne ili narodne knjižnice za osobe kojim standardni tisak nije čitljiv ili pak institucije koja na nacionalnom nivou pruža usluge osobama kojim standardni tisak nije čitljiv). U skladu s time Hrvatska knjižnica za slijepe bi trebala biti repozitorij građe proizvedene u pristupačnim formatima, brinuti o politici proizvodnje i distribucije dotične građe, te razvoju usluga i standarda za korisnike kojima standardni tisak nije čitljiv. Imajući sve navedeno na umu, predlažemo da se u Prijedlogu Zakona uvrsti i istakne zasebnim člankom status i djelokrug Hrvatske knjižnice za slijepe kako slljedi: Članak... (1) Hrvatska knjižnica za slijepe je javna ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. (2) Hrvatska knjižnica za slijepe središnja je knjižnica za knjižnične usluge namijenjene osobama kojima standardni tisak nije čitljiv. (3) Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. (4) Sredstva za rad osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Članak ... Zadaće Hrvatska knjižnice za slijepe su: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi - okupljanje obveznog primjerka građe proizvedene u pristupačnim formatima na području Republike Hrvatske - praćenje programa proizvodnje pristupačnih formata na području Republike Hrvatske - obavljanje drugih zadaća predviđenih drugim propisima i Statutom Hrvatske knjižnice za slijepe 3. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U razdoblju od donošenja Zakona o knjižnicama (Narodne novine, broj 105/97., 5/98., 104/00. i 69/09. ) do danas nije bilo većih izmjena u tekstu Zakona. U navedenom razdoblju došlo je do znatnih promjena u društvu koje su se dogodile pod snažnim utjecajem novih tehnologija i novih oblika komuniciranja stoga određene vrste djelovanja knjižnica, njihove službe i usluge (poput digitalizacije, prikupljanja digitalnih matrica, organizacije online usluga, osnutak i upravljanje repozitorijima digitalne građe, zaštita baštine u digitalnom okruženju) nisu ni mogle biti obuhvaćene postojećim Zakonom jer se u vrijeme njegova donošenja nisu još pojavile ili su bile tek na samim počecima razvoja. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Trenutno važeći Zakon o knjižnicama je jasnije strukturiran i napisan, pa bi bilo poželjnije u njega dodati odredbe vezane uz novosti u poslovanju knjižnica. Stoga smatramo da nema potrebe mijenjati cijeli Zakon. OBRAZLOŽENJE U „Ocjeni stanja“ opravdano se naglašava da su se u proteklih 20-tak godina dogodile velike promjene u struci pod utjecajem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, što se ilustrira pojavom digitalizacije, digitalnih matrica, elektroničkih usluga (za njih se koristi pojam „online usluga“), digitalnih repozitorija… Međutim, u samom tekstu zakona, neke od tih novina se uopće ne spominju ili se spominju samo sporadično. Primjerice, za digitalizaciju knjižnične građe navodi se da se mora standardizirati, no ne navodi se tko će donijeti taj standard. Isto tako, navodi se „zaštita baštine u digitalnom okruženju“ kao jedna od novosti nastalih pod utjecajem novih tehnologija, a kasnije se u Prijedlogu zakona potpuno izbacuje poglavlje o zaštiti knjižnične građe (prema trenutno važećem zakonu, čl. 45. i 46.)… 4. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Odredbe o slobodnom pristupu informacijama i javnom pristupu mreži, zaštiti privatnosti i poštivanju autorskog i srodnih prava, digitalizaciji i digitalnoj knjižnici, međuknjižničnoj posudbi, obveznom primjerku elektroničkih publikacija te o stalnom stručnom usavršavanju su neke od odredbi koje je potrebno na odgovarajući način unijeti u Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Slažemo se, ali te odredbe u sam Zakon nisu unesene na odgovarajući način. Stoga je potrebno u tekst Zakona unijeti jasne odredbe u svim segmentima koji se navode u tekstu. 5. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalnopravno mogući. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE Neistinita je tvrdnja kako sadašnjim zakonom nije omogućen rad svim vrstama knjižnica. Neovisno o tome tko im je osnivač, osoba iz javne ili privatne sfere, sve su knjižnice u sadašnjem Zakonu omogućene, jedino što su funkcionalno usklađene, kroz opće odredbe o organizaciji knjižnica iz glave i postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. S obzirom da su u Upisnik knjižnica https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=202&pregled=1 (odaberi: „specijalne“) prema Pravilniku o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (NN 139/98, 25/17) upisane i mnoge knjižnice vjerskih zajednica i to kao tip knjižnice: „U sastavu“, Vrsta knjižnice: „specijalna“ neispravno je navoditi vjerske zajednice ili specijalne knjižnice kao jedan od razloga za donošenje tih promjena niti ih je potrebno isticati. Sve te knjižnice već su zakonito registrirane u upisnik prema pravilniku i čl. 8. Zakona, od mnogih samostanskih do raznih vrsta specijalnih knjižnica u sastavu trgovačkih društava (Belišće d.d., Podravka, Saponia itd.) Nepotrebnom podjelom knjižnica na "javne" i "privatne" (jer se ona i danas podrazumijeva), umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11., st. 2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Oni koji se žele baviti komercijalnom djelatnošću trgovanja informacijama putem trgovačkih društava ili drugih oblika koji su posebno i jasno formalnopravno regulirani drugim zakonima (o trgovačkim društvima, o zadrugama…) i danas to mogu i rade u više primjera (npr. informacijski servisi poput IUS Info), samo takva samostalna društva ni po čemu nisu, niti moraju, a po nekim drugim propisima koji reguliraju komercijalne djelatnosti sve do propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, niti ne mogu biti knjižnice. U gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Predloženi tekst zakona kojim ravnatelji javnih knjižnica nisu nužno osobe s iskustvom u knjižničarstvu, a za ostale vrste knjižnica nisu niti propisana zvanja za ravnatelje – takvim tekstom zakona se ne doprinosi razvoju knjižnične djelatnosti utemeljene na standardima nego se djelatnost ovim zakonom naprotiv unazađuje. Naime, niti u sastavu Hrvatskog knjižničnog vijeća niti u sastavu stručnih vijeća knjižnica s više od 5 zaposlenih nije nužno da većinu članova čine stručni knjižnični djelatnici koji su jedini osposobljeni za provođenje standarda. Preslikavanje situacije iz muzeja, kako je navedeno u Prijedlogu Zakona o muzejima: „- jačanje upravljačke uloge ravnatelja muzeja propisivanjem uvjeta pri izboru ravnatelja za zanimanja izvan muzejske struke“ odnosi se na muzeje, ali ne i na knjižnice, jer to nisu iste vrste ustanova. Dobro upravljanje knjižnicama je usko povezano uz posjedovanje stručnih knjižničarskih znanja (dobivenih kroz formalnu edukaciju i polaganje stručnog ispita te naročito uz iskustvo rada u knjižnicama). 6. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U postupku izrade Zakona potrebno je uzeti u obzir Preporuke Vijeća Europe i druge međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili navesti: Preporuke Vijeća Europe i druge relevantne međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci koji su uzeti u obzir prilikom izrade ovog teksta. OBRAZLOŽENJE Nigdje nisu navedeni da li su i koji od ovdje spomenutih vrsta dokumenta uzeti u obzir pri izradi ovog Zakona. Naprotiv, u nekim važnim područjima koja se reguliraju Zakonom međunarodni dokumenti važni za knjižničarsku struku nisu uzeti u obzir, već se postupalo upravo suprotno načelima međunarodnih dokumenata, npr. međunarodna klasifikacija vrsta knjižnica i obvezni primjerak. 7. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini djelovalo je 1768 knjižnica s 4066 zaposlenih djelatnika, od kojih je njih 3380 zaposleno na stručnim poslovima. Od ukupnog broja knjižnica samostalno je 169 knjižnica, 100 knjižnica je u sastavu drugih knjižnica, a 1499 knjižnica u sastavu je ustanova/poduzeća. Prema vrsti knjižnica: 1 nacionalna knjižnica (300 zaposlenika), 7 sveučilišnih (174 zaposlenika), 118 knjižnica na visokim učilištima (332 zaposlenika), 2 općeznanstvene (48 zaposlenika), 146 specijalnih knjižnica (223 zaposlenika), 277 narodnih knjižnica (1660 zaposlenika), 858 osnovnoškolskih knjižnica (919 zaposlenika) i 359 srednjoškolskih knjižnica (410 zaposlenika). Članova knjižnica bilo je 1 309 484 , a od ukupno korištene knjižnične građe ( 11 492 797 jedinica) najviše su se koristile knjige i brošure (68,6%) te novine (18,13%). Najviše se građe koristi u narodnim knjižnicama (40,91%). IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Navedena je statistika, ali ne i ocjena stanja, kako je navedeno u naslovu, stoga je potrebno izvesti ocjene na temelju svega navedenog u ovom poglavlju. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen prijedlog. Nacrt prijedloga Zakona uređuje status Hrvatske knjižnica za slijepe na način da je propisuje da je Hrvatska knjižnica za slijepe središnja javna ustanova od interesa za Republiku hrvatsku koja obavlja djelatnost proizvodnje i nabave knjižnične građe pristupačni formatima u svrhu pružanja knjižnične usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. Detaljnije uređenje djelatnosti ove knjižnice normira se unutarnjim aktima navedene knjižnice. |
| 144 | Društvo knjižničara Karlovačke županije | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | U potpunosti podržavamo komentare Hrvatskoga knjižničarskog društva: II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. 1. Zašto nije naveden osnovni motiv predlagača kako bi i iz tog stava nastali problem bio transparentnije raspravljen, kao što je naveden u prijedlogu Zakona o muzejima Također, zbog navedenih procesa javila se nužnost usklađenog postupanja sa muzejskom, arhivskom i knjižničnom građom. OBRAZLOŽENJE Neka se nepovoljna rješenja iz jednog zakona preslikavaju na ostala dva i to je potrebno transparentno navesti. Tako se npr. iz Prijedloga Zakona o muzejima na ostale zakone preslikava situacija: „Zakonom o muzejima iz 2015. proširen je popis stručnog osoblja u muzejima u obavljanju muzejske djelatnosti za što nije postojala podrška stručne javnosti. Također, navedena zvanja nisu zaživjela u praksi kao specifičnost muzejske djelatnosti. Ali, u Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisana su knjižnična zvanja i nikakvih prijepora u svezi toga nema, niti ih je bilo. No, unatoč tomu, iz sva tri zakona (Arhivi, Knjižnice, Muzeji) stručna zvanja su izbačena i propisivat će se pravilnicima. 2. KOMENTAR PRIJEDLOGA ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI S OBZIROM NA DJELOKRUG HRVATSKE KNJIŽNICE ZA SLIJEPE Smatramo da se pitanje statusa Hrvatske knjižnice za slijepe treba razjasniti i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Naime, Hrvatska knjižnica za slijepe, iako javna ustanova u kulturi čiju djelatnost financira Ministarstvo kulture, nije razvrstana u upisnik knjižnica pri Ministarstvu kulture. Zbog specifičnosti i ključne uloge koju knjižnica zauzima s obzirom na proizvodnju i distribuciju građe u pristupačnim formatima predlažemo da joj se dodijeli status matičnosti koji bi bio posebno istaknut i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. U nastavku ćemo pobrojati činjenice i navesti prijedlog statusa te sukladno tome prokomentirati Prijedlog zakona. Činjenice o Hrvatskoj knjižnici za slijepe: Hrvatska knjižnica za slijepe javna je ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou preko 50 godina pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. U ime Republike Hrvatske osnivačka prava obavlja Vlada Republike Hrvatske. Sredstva osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Hrvatska knjižnica za slijepe sastoji se od posudbenog odjela, odjela za proizvodnju zvučnih izdanja i tiskare za brajicu. Budući da sama proizvodi svoj fond u pristupačnim formatima (brajica, zvučna knjiga i strojno čitljivi oblici), 80% osoblja čine osobe koje nisu knjižničarske struke. Po sadržaju je fond knjižnice identičan fondu narodnih knjižnica ali je po formi specifičan. Uključena je u rad međunarodne Sekcije knjižnica koje pružaju usluge osobama kojima standardni tisak nije čitljiv (Libraries serving persons with print disabilities section) pri IFLA-i. Slijedom toga njezine su posebne zadaće: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s prije svega narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi U listopadu ove godine će Ugovor iz Marakeša stupiti na snagu što će predstavljati prijeloman trenutak za proizvodnju i razmjenu građe u pristupačnim formatima na nacionalnom ali prije svega međunarodnom nivou. Hrvatska knjižnica za slijepe će se uključiti u međunarodnu platformu i steći u okviru Ugovora iz Marakeša status ovlaštenog subjekta. PRIJEDLOG STATUSA: Hrvatska knjižnica za slijepe nije specijalna knjižnica već zaslužuje status matične narodne knjižnice za osobe kojima standardni tisak nije čitljiv (u svijetu knjižnice poput Hrvatske knjižnice za slijepe imaju status nacionalne ili narodne knjižnice za osobe kojim standardni tisak nije čitljiv ili pak institucije koja na nacionalnom nivou pruža usluge osobama kojim standardni tisak nije čitljiv). U skladu s time Hrvatska knjižnica za slijepe bi trebala biti repozitorij građe proizvedene u pristupačnim formatima, brinuti o politici proizvodnje i distribucije dotične građe, te razvoju usluga i standarda za korisnike kojima standardni tisak nije čitljiv. Imajući sve navedeno na umu, predlažemo da se u Prijedlogu Zakona uvrsti i istakne zasebnim člankom status i djelokrug Hrvatske knjižnice za slijepe kako slijedi: Članak... (1) Hrvatska knjižnica za slijepe je javna ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. (2) Hrvatska knjižnica za slijepe središnja je knjižnica za knjižnične usluge namijenjene osobama kojima standardni tisak nije čitljiv. (3) Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. (4) Sredstva za rad osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Članak ... Zadaće Hrvatska knjižnice za slijepe su: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi - okupljanje obveznog primjerka građe proizvedene u pristupačnim formatima na području Republike Hrvatske - praćenje programa proizvodnje pristupačnih formata na području Republike Hrvatske - obavljanje drugih zadaća predviđenih drugim propisima i Statutom Hrvatske knjižnice za slijepe 3. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U razdoblju od donošenja Zakona o knjižnicama (Narodne novine, broj 105/97., 5/98., 104/00. i 69/09. ) do danas nije bilo većih izmjena u tekstu Zakona. U navedenom razdoblju došlo je do znatnih promjena u društvu koje su se dogodile pod snažnim utjecajem novih tehnologija i novih oblika komuniciranja stoga određene vrste djelovanja knjižnica, njihove službe i usluge (poput digitalizacije, prikupljanja digitalnih matrica, organizacije online usluga, osnutak i upravljanje repozitorijima digitalne građe, zaštita baštine u digitalnom okruženju) nisu ni mogle biti obuhvaćene postojećim Zakonom jer se u vrijeme njegova donošenja nisu još pojavile ili su bile tek na samim počecima razvoja. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Trenutno važeći Zakon o knjižnicama je jasnije strukturiran i napisan, pa bi bilo poželjnije u njega dodati odredbe vezane uz novosti u poslovanju knjižnica. Stoga smatramo da nema potrebe mijenjati cijeli Zakon. OBRAZLOŽENJE U „Ocjeni stanja“ opravdano se naglašava da su se u proteklih 20-tak godina dogodile velike promjene u struci pod utjecajem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, što se ilustrira pojavom digitalizacije, digitalnih matrica, elektroničkih usluga (za njih se koristi pojam „online usluga“), digitalnih repozitorija… Međutim, u samom tekstu zakona, neke od tih novina se uopće ne spominju ili se spominju samo sporadično. Primjerice, za digitalizaciju knjižnične građe navodi se da se mora standardizirati, no ne navodi se tko će donijeti taj standard. Isto tako, navodi se „zaštita baštine u digitalnom okruženju“ kao jedna od novosti nastalih pod utjecajem novih tehnologija, a kasnije se u Prijedlogu zakona potpuno izbacuje poglavlje o zaštiti knjižnične građe (prema trenutno važećem zakonu, čl. 45. i 46.)… 4. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Odredbe o slobodnom pristupu informacijama i javnom pristupu mreži, zaštiti privatnosti i poštivanju autorskog i srodnih prava, digitalizaciji i digitalnoj knjižnici, međuknjižničnoj posudbi, obveznom primjerku elektroničkih publikacija te o stalnom stručnom usavršavanju su neke od odredbi koje je potrebno na odgovarajući način unijeti u Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Slažemo se, ali te odredbe u sam Zakon nisu unesene na odgovarajući način. Stoga je potrebno u tekst Zakona unijeti jasne odredbe u svim segmentima koji se navode u tekstu. 5. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalnopravno mogući. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE Neistinita je tvrdnja kako sadašnjim zakonom nije omogućen rad svim vrstama knjižnica. Neovisno o tome tko im je osnivač, osoba iz javne ili privatne sfere, sve su knjižnice u sadašnjem Zakonu omogućene, jedino što su funkcionalno usklađene, kroz opće odredbe o organizaciji knjižnica iz glave i postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. S obzirom da su u Upisnik knjižnica https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=202&pregled=1 (odaberi: „specijalne“) prema Pravilniku o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (NN 139/98, 25/17) upisane i mnoge knjižnice vjerskih zajednica i to kao tip knjižnice: „U sastavu“, Vrsta knjižnice: „specijalna“ neispravno je navoditi vjerske zajednice ili specijalne knjižnice kao jedan od razloga za donošenje tih promjena niti ih je potrebno isticati. Sve te knjižnice već su zakonito registrirane u upisnik prema pravilniku i čl. 8. Zakona, od mnogih samostanskih do raznih vrsta specijalnih knjižnica u sastavu trgovačkih društava (Belišće d.d., Podravka, Saponia itd.) Nepotrebnom podjelom knjižnica na "javne" i "privatne" (jer se ona i danas podrazumijeva), umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11., st. 2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Oni koji se žele baviti komercijalnom djelatnošću trgovanja informacijama putem trgovačkih društava ili drugih oblika koji su posebno i jasno formalnopravno regulirani drugim zakonima (o trgovačkim društvima, o zadrugama…) i danas to mogu i rade u više primjera (npr. informacijski servisi poput IUS Info), samo takva samostalna društva ni po čemu nisu, niti moraju, a po nekim drugim propisima koji reguliraju komercijalne djelatnosti sve do propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, niti ne mogu biti knjižnice. U gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Predloženi tekst zakona kojim ravnatelji javnih knjižnica nisu nužno osobe s iskustvom u knjižničarstvu, a za ostale vrste knjižnica nisu niti propisana zvanja za ravnatelje – takvim tekstom zakona se ne doprinosi razvoju knjižnične djelatnosti utemeljene na standardima nego se djelatnost ovim zakonom naprotiv unazađuje. Naime, niti u sastavu Hrvatskog knjižničnog vijeća niti u sastavu stručnih vijeća knjižnica s više od 5 zaposlenih nije nužno da većinu članova čine stručni knjižnični djelatnici koji su jedini osposobljeni za provođenje standarda. Preslikavanje situacije iz muzeja, kako je navedeno u Prijedlogu Zakona o muzejima: „- jačanje upravljačke uloge ravnatelja muzeja propisivanjem uvjeta pri izboru ravnatelja za zanimanja izvan muzejske struke“ odnosi se na muzeje, ali ne i na knjižnice, jer to nisu iste vrste ustanova. Dobro upravljanje knjižnicama je usko povezano uz posjedovanje stručnih knjižničarskih znanja (dobivenih kroz formalnu edukaciju i polaganje stručnog ispita te naročito uz iskustvo rada u knjižnicama). 6. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U postupku izrade Zakona potrebno je uzeti u obzir Preporuke Vijeća Europe i druge međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili navesti: Preporuke Vijeća Europe i druge relevantne međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci koji su uzeti u obzir prilikom izrade ovog teksta. OBRAZLOŽENJE Nigdje nisu navedeni da li su i koji od ovdje spomenutih vrsta dokumenta uzeti u obzir pri izradi ovog Zakona. Naprotiv, u nekim važnim područjima koja se reguliraju Zakonom međunarodni dokumenti važni za knjižničarsku struku nisu uzeti u obzir, već se postupalo upravo suprotno načelima međunarodnih dokumenata, npr. međunarodna klasifikacija vrsta knjižnica i obvezni primjerak. 7. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini djelovalo je 1768 knjižnica s 4066 zaposlenih djelatnika, od kojih je njih 3380 zaposleno na stručnim poslovima. Od ukupnog broja knjižnica samostalno je 169 knjižnica, 100 knjižnica je u sastavu drugih knjižnica, a 1499 knjižnica u sastavu je ustanova/poduzeća. Prema vrsti knjižnica: 1 nacionalna knjižnica (300 zaposlenika), 7 sveučilišnih (174 zaposlenika), 118 knjižnica na visokim učilištima (332 zaposlenika), 2 općeznanstvene (48 zaposlenika), 146 specijalnih knjižnica (223 zaposlenika), 277 narodnih knjižnica (1660 zaposlenika), 858 osnovnoškolskih knjižnica (919 zaposlenika) i 359 srednjoškolskih knjižnica (410 zaposlenika). Članova knjižnica bilo je 1 309 484 , a od ukupno korištene knjižnične građe ( 11 492 797 jedinica) najviše su se koristile knjige i brošure (68,6%) te novine (18,13%). Najviše se građe koristi u narodnim knjižnicama (40,91%). IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Navedena je statistika, ali ne i ocjena stanja, kako je navedeno u naslovu, stoga je potrebno izvesti ocjene na temelju svega navedenog u ovom poglavlju. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen prijedlog. Nacrt prijedloga Zakona uređuje status Hrvatske knjižnica za slijepe na način da je propisuje da je Hrvatska knjižnica za slijepe središnja javna ustanova od interesa za Republiku hrvatsku koja obavlja djelatnost proizvodnje i nabave knjižnične građe pristupačni formatima u svrhu pružanja knjižnične usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. Detaljnije uređenje djelatnosti ove knjižnice normira se unutarnjim aktima navedene knjižnice. |
| 145 | Jasenka Pleško | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | U ocjeni stanja se navodi da potojećim Zakonom o knjižnicama nisu "obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice... te da takvo stanje stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti... U vrijedećem zakonu se u članku četiri se navodi: "Knjižnice se osnivaju kao javne ustanove ili kao ustanove (u daljnjem tekstu: samostalne knjižnice). Pod uvjetima propisanim ovim Zakonom knjižničnu djelatnost mogu obavljati ustanove i druge pravne osobe, pri čemu se radi obavljanja knjižnične djelatnosti moraju ustanoviti posebne ustrojbene jedinice ovih ustanova i drugih pravnih osoba (u daljnjem tekstu: knjižnice u sustavu). Članak pet navodi: "Samostalne knjižnice kao javne ustanove mogu osnovati Republika Hrvatska, županije, Grad Zagreb, gradovi i općine. Samostalne knjižnice mogu osnovati i druge domaće pravne i fizičke osobe. Više osnivača može zajednički osnovati samostalnu knjižnicu, a međusobna prava i obveze uređuju ugovorom." Nejasno je koje to pravne osobe nisu do sada bile obuhvaćene zakonom (npr. vjerske zajednice , organizacijski oblici vjerskih zajednica te zajednice vjerskih zajednica su Zakonom o pravnom položaju vjerskih zajednica definirane kao neprofitne pravne osobe) i zašto se uvodi nova terminologija. | Primljeno na znanje | Ne postoji konkretan prijedlog predlagatelja. |
| 146 | Marijana Mišetić, predsjednica Komisije za visokoškolske knjižnice (HKD) | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Ad 1. Ocjena stanja - vratiti formulaciju iz važećeg Zakona o knjižnicama (NN 105/97, Čl. 1, Opće odredbe): „uvjeti i način njezina obavljanja, ustrojstvo i način rada knjižnica“ - s obzirom na neraskidive veze knjižničarstva i informacijskih znanosti sa suvremenom tehnološkim dostignućima u teoriji i u praksi, navođenje općih mjesta o utjecaju novih tehnologija u potpunosti je nepotrebno - mijenjati termin „knjižnice na visokim učilištima“ u „visokoškolske knjižnice“, kako stoji u sadašnjem Zakonu o knjižnicama (NN 105/97); mijenjanje postojeće terminologije nepotrebno je; potrebno je držati se klasifikacije knjižnica po HRN ISO 2789:2014 - knjižnični sustav Republike Hrvatske nejasno je definiran, i to ne kao skup, nego kao niz različitih knjižnica, bez određivanja na čemu se taj sustav temelji te koje su uloge i veze među sastavnicama - međunarodni dokumenti na koje se Prijedlog Zakona poziva moraju biti taksativno navedeni i mora biti evidentna usklađenost pojedinih odredbi Prijedloga Zakona s njima - potrebno je definirati i odrediti uloge i zadatake svih vrsta knjižnica u knjižničnom sustavu - iz perspektive visokoškolskih knjižnica, koje su dio obrazovne te znanstveno-istraživačke infrastrukture, nedopustivo je da Prijedlog Zakona ne prepoznaje i zanemaruje njihovu stratešku ulogu - potrebno je zadržati odredbe trenutno važećeg Zakona o knjižnicama (NN 105/97) koje se tiču knjižnica u sastavu, te zadržati dihotomiju "samostalne knjižnice i knjižnice u sastavu" Ad 2. Osnovna pitanja koja se uređuju predloženim Zakonom - nema potrebe da Prijedlog Zakona definira pojmove koji su u knjižničarstvu već davno definirani i dobro poznati temeljem međunarodnih i hrvatskih dokumenata (UNESCO, IFLA, ISO standardi), dok istovremeno u potpunosti propušta navesti bitne odrednice te pozicionirati se u odnosu na suvremene i u hrvatskim knjižnicama prisutne usluge i aspekte poslovanja (repozitoriji, baze podataka, e-učenje, osobni podaci, e-knjiga, e-čitanje, e-posudba...) - klasifikacija knjižnica i knjižnične djelatnosti koju Prijedlog Zakona rabi može biti samo ona temeljena na međunarodnim i hrvatskim dokumentima i praksi - nema opravdanja za uvođenje nejasnog i pseudodefiniranog pojma javne knjižnice Ad 3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći - u knjižničarstvu i u povijesti knjižničarstva, 1850. godina važna je iz niza razloga, ali nipošto iz razloga koji se navodi u Prijedlogu Zakona - status kulturnog dobra moraju dobiti svi arhivski primjerci svih publikacija koje pripadaju korpusu Croatica – nacionalna zbirka - Upisnik knjižnica već postoji, a razlog ni učinci promjene njegove lokacije nisu dovoljno jasni - dihotomija „javne knjižnice i knjižnice u sastavu“ terminološki zbunjuje: znači li to da knjižnice u sastavu nisu javne? - ponavlja se tekst iz poglavlja 2., a što je već sada regulirano važećim Zakonom o knjižnicama (NN 105/97) | Primljeno na znanje | Predlagatelj iznosi niz kritika na zakon, a ne navodi konkretan prijedlog teksta koji bi predlažio u nenormativnom dijelu Nacrta prijedloga zakona kao i u samom tekstu Zakona. Napominje se da je Ocjena stanja, osnovana pitanja koja se trebaju urediti zakonom te posljedice koje će donošenjem zakona proisteći, nenormativni dio Nacrta prijedloga Zakona koji je dogovoren i usuglašen s brojnim zainteresiranim dionicima iz područja knjižničarske struke. |
| 147 | Sveučilišna knjižnica u Splitu | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, vrste knjižnica, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i knjižnični sustav Republike Hrvatske. … Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. … Komentar : Prema postojećem Zakonu o knjižnicama, knjižnice vjerskih zajednica pripadaju skupni specijalnih knjižnica i sukladno tome pripadaju im sva njihova prava, stoga navedena ocjena nije istinita. Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, knjižnice na visokim učilištima, sveučilišne, znanstvene i specijalne knjižnice. Komentar : Specijalne knjižnice, skupina kojoj pripadaju i vjerske knjižnice, dio su knjižničnog sustava Republike Hrvatske. Zašto se u prijedlogu novog zakona izdvajaju u posebnu skupinu i prestaju biti dio knjižničnog sustava Republike Hrvatske? To je nedopustivo jer u svojim zbirkama čuvaju neprocjenjivo kulturno dobro i važnu povijesnu građu. Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini djelovalo je 1768 knjižnica s 4066 zaposlenih djelatnika, …. . Prema vrsti knjižnica: 1 nacionalna knjižnica (300 zaposlenika), 7 sveučilišnih (174 zaposlenika), 118 knjižnica na visokim učilištima (332 zaposlenika), 2 općeznanstvene (48 zaposlenika), 146 specijalnih knjižnica (223 zaposlenika), 277 narodnih knjižnica (1660 zaposlenika), …. . Komentar : U statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske za 2016. godinu navode se podaci o djelovanju 1768 knjižnica u RH od kojih je 146 specijalnih knjižnica s 223 zaposlenika. U tom broju specijalnih knjižnica, podrazumijeva se da udio imaju i „vjerske“ jer su prema važećem Zakonu o knjižnicama dio te skupine. | Prihvaćen | Prihvaćeno i preuređeno. |
| 148 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Dio 3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći potrebno je izmijeniti i dopuniti: - u kontekstu zakona, ne govori se o „posljedicama“ zakona, nego o „učincima“ - 1850. godine nije se promijenio način tiskanja, a posebno nije ručno tiskanje ustupilo mjesto strojnom, nego se promijenila tehnologija proizvodnje papira i počeo se proizvoditi lakše uništivi kiseli papir (veće kiselosti nego do tada); stoga godinu 1850. ne treba naglašavati, a posebno ne s obrazloženjem koje je napisano - dodati: „status kulturnog dobra svim arhivskim primjercima svih publikacija koje pripadaju korpusu Croatica – nacionalna zbirka“ - opet se govori o „sadržaju“ djelatnosti - „propisat će se… Upisnik knjižnica“. Upisnik knjižnica već postoji! - uvodi se dihotomija „javne knjižnice“ i „knjižnice u sastavu“: znači li to da knjižnice u sastavu nisu javne? Postoje samostalne knjižnice i knjižnice u sastavu. - ponavlja se sve iz poglavlja 2., a što je već sada regulirano postojećim Zakonom o knjižnicama iz 1997. | Djelomično prihvaćen | Prihvaćen je prijedlog koji se odnosi na uređenje statusa Croatice - nacionalne zbirke, dok je 1850. godina dogovorena sa Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u zagrebu kao krovnom knjižnicom knjižničarskog sustava Republike Hrvatske. |
| 149 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Dio 2. Osnovna pitanja koja se uređuju predloženim Zakonom potrebno je uskladiti prema IFLA-inim smjernicama i relevantnim međunarodnim i domaćim dokumentima. Isto tako, bilo bi za očekivati da se ovdje istaknu problemi uočeni u Ocjeni stanja. Osim toga, dio ovdje opisanih rješenja razlikuje se od onih u tekstu zakona, npr. financiranje redovne djelatnosti, koja se u tekstu zakona uopće ne spominje. Potrebno je uvesti i držati se svjetski prihvaćene klasifikacije knjižnične djelatnosti. OBRAZLOŽENJE: Potrebno je držati se UNESCO-vih, tj. IFLA-inih međunarodnih dokumenata i postojeće tradicije knjižničarske terminologije u RH. U dijelu: „Uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti“ neprimjerena je formulacija „sadržaj“. Zakonom se uređuje knjižnična djelatnost, a sadržaj, revizija i otpis tematika su pravilnika, a ne zakona. Uvodi se nejasan pojam „javna knjižnica“. „Precizira se status NSK“: znači li to da se misli na posebni zakon o NSK? Značenjem pojmova, na način kako se navodi u Prijedlogu Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, ne definiraju se knjižnice iz sustava obrazovanja i znanosti (školske i visokoškolske knjižnice) koje su zbirno gledajući najbrojnije vrste knjižnica prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini. Nisu obuhvaćeni mnogi važni pojmovi, npr. depozitarna knjižnica. Ne vidi se primjena ijednog međunarodnog dokumenta namijenjenog knjižničarskoj struci. | Primljeno na znanje | Predlagatelj iznosi niz kritika na zakon, a ne navodi konkretan prijedlog teksta koji bi predlažio u nenormativnom dijelu Nacrta prijedloga zakona kao i u samom tekstu Zakona. Napominje se da je Ocjena stanja, osnovana pitanja koja se trebaju urediti zakonom te posljedice koje će donošenjem zakona proisteći, nenormativni dio Nacrta prijedloga Zakona koji je dogovoren i usuglašen s brojnim zainteresiranim dionicima iz područja knjižničarske struke. Odredbama o Nacionalnoj i Sveučilišnoj knjižnici definira se status navedene knjižnice. Knjižnice u sustavu školstva nije potrebno uređivati u definicijama pojmova jer su one uređenu u tekstu Zakona u kojem se definiraju vrste knjižnica. |
| 150 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Navedena je statistika, ali ne i ocjena stanja, kako je navedeno u naslovu, stoga je potrebno izvesti ocjene na temelju svega navedenog u ovom poglavlju. | Primljeno na znanje | Predlagatelj ne daje konkretan prijedlog. |
| 151 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Brisati: U postupku izrade Zakona potrebno je uzeti u obzir Preporuke Vijeća Europe i druge međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci. Potrebno je navesti preporuke Vijeća Europe i druge relevantne međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci koji su uzeti u obzir prilikom izrade ovog teksta. Obrazloženje: Nigdje nisu navedeni da li su i koji od ovdje spomenutih vrsta dokumenta uzeti u obzir pri izradi ovog Zakona. Naprotiv, u nekim važnim područjima koja se reguliraju Zakonom međunarodni dokumenti važni za knjižničarsku struku nisu uzeti u obzir, već se postupalo upravo suprotno načelima međunarodnih dokumenata, npr. međunarodna klasifikacija vrsta knjižnica i obvezni primjerak. | Primljeno na znanje | Predlagatelj ne daje konkretan prijedlog. |
| 152 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Brisati: Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalnopravno mogući. Obrazloženje: Neistinita je tvrdnja kako sadašnjim zakonom nije omogućen rad svim vrstama knjižnica. Neovisno o tome tko im je osnivač, osoba iz javne ili privatne sfere, sve su knjižnice u sadašnjem Zakonu omogućene, jedino što su funkcionalno usklađene, kroz opće odredbe o organizaciji knjižnica iz glave i postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. S obzirom da su u Upisnik knjižnica https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=202&pregled=1 (odaberi: „specijalne“) prema Pravilniku o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (NN 139/98, 25/17) upisane i mnoge knjižnice vjerskih zajednica i to kao tip knjižnice: „U sastavu“, Vrsta knjižnice: „specijalna“ neispravno je navoditi vjerske zajednice ili specijalne knjižnice kao jedan od razloga za donošenje tih promjena niti ih je potrebno isticati. Sve te knjižnice već su zakonito registrirane u upisnik prema pravilniku i čl. 8. Zakona, od mnogih samostanskih do raznih vrsta specijalnih knjižnica u sastavu trgovačkih društava (Belišće d.d., Podravka, Saponia itd.) Nepotrebnom podjelom knjižnica na "javne" i "privatne" (jer se ona i danas podrazumijeva), umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11., st. 2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Oni koji se žele baviti komercijalnom djelatnošću trgovanja informacijama putem trgovačkih društava ili drugih oblika koji su posebno i jasno formalnopravno regulirani drugim zakonima (o trgovačkim društvima, o zadrugama…) i danas to mogu i rade u više primjera (npr. informacijski servisi poput IUS Info), samo takva samostalna društva ni po čemu nisu, niti moraju, a po nekim drugim propisima koji reguliraju komercijalne djelatnosti sve do propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, niti ne mogu biti knjižnice. U gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Predloženi tekst zakona kojim ravnatelji javnih knjižnica nisu nužno osobe s iskustvom u knjižničarstvu, a za ostale vrste knjižnica nisu niti propisana zvanja za ravnatelje – takvim tekstom zakona se ne doprinosi razvoju knjižnične djelatnosti utemeljene na standardima nego se djelatnost ovim zakonom naprotiv unazađuje. Naime, niti u sastavu Hrvatskog knjižničnog vijeća niti u sastavu stručnih vijeća knjižnica s više od 5 zaposlenih nije nužno da većinu članova čine stručni knjižnični djelatnici koji su jedini osposobljeni za provođenje standarda. Preslikavanje situacije iz muzeja, kako je navedeno u Prijedlogu Zakona o muzejima: „- jačanje upravljačke uloge ravnatelja muzeja propisivanjem uvjeta pri izboru ravnatelja za zanimanja izvan muzejske struke“ odnosi se na muzeje, ali ne i na knjižnice, jer to nisu iste vrste ustanova. Dobro upravljanje knjižnicama je usko povezano uz posjedovanje stručnih knjižničarskih znanja (dobivenih kroz formalnu edukaciju i polaganje stručnog ispita te naročito uz iskustvo rada u knjižnicama). | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, brisani su dijelovi teksta koji se tiču knjižnica vjerskih zajednica. Isto tako, ovim se Nacrtom prijedloga zakona uvodi jasna podjela na osnivače i na vrste knjižnica prema namjeni i sadržaju. Što se tiče ravnatelja javne knjižnice, navedeni članak je nadopunjen na način da se za imenovanje na funkciju ravnatelja javne knjižnice trebaju ispunjavati uvjeti iz pravilnika kojim se propisuju stručna zvanja u knjižničarskoj struci. |
| 153 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Trenutno važeći Zakon o knjižnicama je jasnije strukturiran i napisan, pa bi bilo poželjnije u njega dodati odredbe vezane uz novosti u poslovanju knjižnica. Stoga smatramo da nema potrebe mijenjati cijeli Zakon. OBRAZLOŽENJE U „Ocjeni stanja“ opravdano se naglašava da su se u proteklih 20-tak godina dogodile velike promjene u struci pod utjecajem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, što se ilustrira pojavom digitalizacije, digitalnih matrica, elektroničkih usluga (za njih se koristi pojam „online usluga“), digitalnih repozitorija… Međutim, u samom tekstu zakona, neke od tih novina se uopće ne spominju ili se spominju samo sporadično. Primjerice, za digitalizaciju knjižnične građe navodi se da se mora standardizirati, no ne navodi se tko će donijeti taj standard. Isto tako, navodi se „zaštita baštine u digitalnom okruženju“ kao jedna od novosti nastalih pod utjecajem novih tehnologija, a kasnije se u Prijedlogu zakona potpuno izbacuje poglavlje o zaštiti knjižnične građe (prema trenutno važećem zakonu, čl. 45. i 46.)… | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Zaštita knjižnične građe je regulirana posebnom glavom Nacrta prijedloga zakona. Isto tako je članak 12. dopunjen u pogledu standarda za digitalizaciju a ujedno je i člankom 6. stavkom 2. Nacrta prijedloga zakona jasno navedeno da su prilikom obavljanja digitalizacije knjižnične građe iz svojih zbirki knjižnice dužne poštivati norme za digitalizaciju građe, izradu arhivskih i korisničkih primjeraka te metapodataka sukladno standardima iz članka 12. stavka 2. u kojem se navodi tko donosi standarde za pojedine vrste knjižnica. |
| 154 | Ana Škvarić, dipl. knjižničarka, članica Komisije za pokretne knjižnice HKD-a / članica Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | BRISATI: Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalnopravno mogući. OBRAZLOŽENJE: Sadašnji zakon navedeno omogućuje (čl. 4 i 5). Potrebno je konkretno navesti relevantne međunarodne dokumente koji će se koristiti u prijedlogu teksta Zakona i držati se UNESCOV-ih i IFLA-inih smjernica i dokumenata. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, u dijelu koji se odnosi na knjižnice vjerskih zajednica budući su iste brisane iz teksta Nacrta prijedloga zakona. Isto tako, u nenormativnom dijelu zakona je nemoguće i nesvrsishodno pobrojati sve dokumente uzete u obzir prilikom izrade Nacrta prijedloga zakona. |
| 155 | Tomislav Silić | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | U potpunosti podržavam stavove i komentare Hrvatskoga knjižničarskog društva. Predlažem da se Zakon povuče iz procedure kako bi se izradio novi prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti! | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 156 | Antonija Mandić | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Podržavamo komentar Hrvatskog knjižničarskog društva: "Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručni odbor HKD-a traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 157 | Narodna knjižnica Virje | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | UNESCO-v Manifest za narodne knjižnice, 1994. treba biti temelj našeg poslovanja i ne uvažavanje principa koje on propisuje u Zakonskim okvirima i propisima onemogučiti će knjižnice da se pridržavaju osnovnih načela koja struka traži poštuje na globalnoj razini. Manifest za narodne knjižnice, 1994.: „Službe se narodne knjižnice zasnivaju na jednakosti pristupa svima, bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj… Usluge su narodne knjižnice u načelu besplatne.“ | Primljeno na znanje | Nacrt prijedloga Zakona ne protivi se navedenim prinicipima UNESCO-vog Manifesta za narodne knjižnice. |
| 158 | Jagoda Ille, viša knjižničarka | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | BRISATI: Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalnopravno mogući. OPĆE PRIMJEDBE I OBRAZLOŽENJE Već uvriježenu i nedvojbenu dosadašnju podjelu na samostalne knjižnice i knjižnice u sastavu, koja se pokazala u praksi najprihvatljivijom i najjasnijom, ne bi trebalo mijenjati niti uvoditi pojmove javne i privatne knjižnice. Neistinita je tvrdnja kako sadašnjim zakonom nije omogućen rad svim vrstama knjižnica. Neovisno o tome tko im je osnivač, osoba iz javne ili privatne sfere, sve su knjižnice u sadašnjem Zakonu omogućene, jedino što su funkcionalno usklađene kroz opće odredbe o organizaciji knjižnica iz glave i postojećeg Zakona, napose čl. 4. i 5., kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom podjelom knjižnica na javne i privatne (jer se ona i danas podrazumijeva), umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11., st. 2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time privatne knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama – bez jasnog obrazloženja za to. Ne postoji opravdanje za uvođenje knjižnica vjerskih zajednica koje su do sada vođene i u upisniku kao specijalne knjižnice. I, ako se pogleda zanemariv udio tih knjižnica u Hrvatskoj, doista se čini nepotrebnim uvoditi novu vrstu. Čak i predlagač u pojedinim člancima zaboravlja/izostavlja ovu novopredloženu vrstu knjižnica i u područjima podjele odgovornosti i nadzora nad njom. Dosadašnja je tipologija usklađena s UNESCO-vom tipologijom koja je temelj međunarodnih statistika i ne bi je trebalo mijenjati. S obzirom da su u Upisnik knjižnica https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=202&pregled=1 (odaberi: „specijalne“) prema Pravilniku o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (NN 139/98, 25/17) upisane i mnoge knjižnice vjerskih zajednica i to kao tip knjižnice: „U sastavu“, Vrsta knjižnice: „specijalna“ neispravno je navoditi vjerske zajednice ili specijalne knjižnice kao jedan od razloga za donošenje tih promjena niti ih je potrebno isticati. Sve te knjižnice već su zakonito registrirane u upisnik prema pravilniku i čl. 8. Zakona, od mnogih samostanskih do raznih vrsta specijalnih knjižnica u sastavu trgovačkih društava. NENAVOĐENJE NAZIVLJA STRUČNOG KNJIŽNIČNOG OSOBLJA u temeljnom pravnom dokumentu poražavajuće je za knjižničarsku struku koja je godinama gradila svoj status, za brojne studente i profesore na Odsjecima i Katedrama u Zagrebu, Zadru i Osijeku, a praksa je pokazala da prilikom pregovaranja s osnivačima oko osnivanja knjižnica argument da takva odredba stoji u Zakonu nebrojeno je puta bio od presudne važnosti i za davanje pozitivnog mišljenja matičnih službi za osnivanje knjižnica, ali i za uspostavljanje kvalitetnog rada u knjižnici. HRVATSKO KNJIŽNIČNO VIJEĆE BILO IMALO JE MNOGO JASNIJU I VAŽNIJU ULOGU u sadašnjem Zakonu. „Prethodno mišljenje HKV-a" se više ne spominje. Ovaj prijedlog pasivizira i omalovažava ulogu HKV kao najvišeg stručnog javnopravnog tijela koje ima inicijativnu ulogu u osmišljavanju knjižničnih politika prema tijelima javne vlasti. Umjesto toga HKV je isključen od procesa donošenja odluka te prepušten potpuno diskrecijskoj odluci ministra kulture da neke standarde ili njihove promjene predloži ili ne, te eventualno post festum zatraži mišljenje. | Djelomično prihvaćen | Prihvaćen prijedlog vezan uz knjižnice vjerskih zajednica. Ne prihvaćaju se prijedlozi vezani uz stručne knjižničarske djelatnike. Ovo pitanje biti će uređeno podzakonskim aktom. Hrvatsko knjižnično vijeće je kao i do sada savjetodavno tijelo ministra kulture. |
| 159 | Aniko Smiljanić | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Slažem se sa svim prijedlozima i primjedbama Hrvatskog knjižničarskog društva na prijedlog novog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti kako slijedi dalje u tekstu: Zašto nije naveden osnovni motiv predlagača kako bi i iz tog stava nastali problem bio transparentnije raspravljen, kao što je naveden u prijedlogu Zakona o muzejima Također, zbog navedenih procesa javila se nužnost usklađenog postupanja sa muzejskom, arhivskom i knjižničnom građom. OBRAZLOŽENJE Neka se nepovoljna rješenja iz jednog zakona preslikavaju na ostala dva i to je potrebno transparentno navesti. Tako se npr. iz Prijedloga Zakona o muzejima na ostale zakone preslikava situacija: „Zakonom o muzejima iz 2015. proširen je popis stručnog osoblja u muzejima u obavljanju muzejske djelatnosti za što nije postojala podrška stručne javnosti. Također, navedena zvanja nisu zaživjela u praksi kao specifičnost muzejske djelatnosti. Ali, u Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisana su knjižnična zvanja i nikakvih prijepora u svezi toga nema, niti ih je bilo. No, unatoč tomu, iz sva tri zakona (Arhivi, Knjižnice, Muzeji) stručna zvanja su izbačena i propisivat će se pravilnicima. | Primljeno na znanje | Ne postoji konkretan prijedlog predlagatelja. |
| 160 | Gorana Tuškan, Komisija za narodne knjižnice | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Promjene koje su se dodgodile u struci i samom opsegu djelatnosti struke, a koje su u ovom uvodnom dijelu najavljene, u samom tekstu Zakona nisu uopće spomenute. Tekst Zakona nije usklađen s međunarodnim dokumentima, što je nužno učiniti, kao i navesti relevantne međunarodne dokumente koji će se u prijedlogu teksta Zakona koristiti,. | Primljeno na znanje | Ne postoji konkretan prijedlog predlagatelja. |
| 161 | Silvija Perić | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja Predlažem brisati: „Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalnopravno mogući.“ Niti u drugim područjima (javna uprava, zdravstvo, obrazovanje i dr.) djelatnost ne mogu obavljati svi „koje žele i mogu“ niti su „svi oblici obavljanja djelatnosti formalno pravno mogući“. Ovakve tendencije vode ka destabilizaciji sustava i deprofesionalizaciji djelatnosti. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, brisan je dio teksta u kojem se spominju vjerske zajednice. Ostatak nenormativnog dijela teksta je preuređen. Ne postoji opasnost destabilizacije sustava i deprofesionalizacije djelatnosti Nacrta prijedloga zakona. |
| 162 | Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja Predlažemo brisati: „Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalnopravno mogući.“ Niti u drugim područjima (javna uprava, zdravstvo, obrazovanje i dr.) djelatnost ne mogu obavljati svi „koje žele i mogu“ niti su „svi oblici obavljanja djelatnosti formalnopravno mogući“. Ovakve tendencije vode ka destabilizaciji sustava i deprofesionalizaciji djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne postoji opasnost destabilizacije i deprofesionalizacije knjižnične djelatnosti u Nacrtu prijedloga zakona. |
| 163 | Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 2. Osnovna pitanja koja se uređuju predloženim Zakonom Predloženim Zakonom uređuju se sljedeće: - određuje se značenje pojedinih pojmova u Zakonu - utvrđuje se status kulturnog dobra za jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu javnih knjižnica nastalu do 1850. godine, a katalozi nabrojene knjižnične građe javnih knjižnica postaju sastavni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske - uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti te zaštita, revizija i otpis knjižnične građe - uređuju se vrste knjižnica, uvjeti za osnivanje knjižnica, Upisnik knjižnica, statusne promjene i prestanak rada knjižnica - uređuje se ustroj i upravljanje knjižnicama te se propisuje da javna knjižnica ima upravno vijeće, ravnatelja i stručno vijeće te se uređuje ustroj i upravljanje knjižnicom u sastavu - precizira se status Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, njezine zadaće te ustroj i upravljanje - uređuju se sredstva za rad knjižnica te se propisuje financiranje redovne djelatnosti i posebnih programa i zadaća knjižnice - propisuje se način uređenja stjecanja stručnih zvanja djelatnika u knjižnici - uređuje se Knjižnični sustav Republike Hrvatske te matična djelatnost - propisuje se obveza donošenja Nacionalnog plana razvitka knjižnične djelatnosti, standardi i preporuke za rad knjižnica - uređuje se osnivanje, zadaće, sastav i djelovanje Hrvatskog knjižničnog vijeća - propisuje se obuhvat, svrha prikupljanja i postupanje s obveznim primjerkom te dostava i prikupljanje obveznog primjerka online publikacija - uređuje se nadzor nad stručnima radom knjižnica te nadzor nad provedbom Zakona - uređuju se prekršajne odredbe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Potrebno je usklađenje prema IFLA-inim smjernicama i relevantnim međunarodnim i domaćim dokumentima. Isto tako, bilo bi za očekivati da se ovdje istaknu problemi uočeni u Ocjeni stanja. Osim toga, dio ovdje opisanih rješenja razlikuje se od onih u tekstu zakona, npr. financiranje redovne djelatnosti, koja se u tekstu zakona uopće ne spominje. Potrebno je uvesti i držati se svjetski prihvaćene klasifikacije knjižnične djelatnosti. OBRAZLOŽENJE: Potrebno je držati se UNESCO-vih, tj. IFLA-inih međunarodnih dokumenata i postojeće tradicije knjižničarske terminologije u RH. U dijelu: „Uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti“ neprimjerena je formulacija „sadržaj“. Zakonom se uređuje knjižnična djelatnost, a sadržaj, revizija i otpis tematika su pravilnika, a ne zakona. Uvodi se nejasan pojam „javna knjižnica“. „Precizira se status NSK“: znači li to da se misli na posebni zakon o NSK? Značenjem pojmova, na način kako se navodi u Prijedlogu Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, ne definiraju se knjižnice iz sustava obrazovanja i znanosti (školske i visokoškolske knjižnice) koje su zbirno gledajući najbrojnije vrste knjižnica prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini. Nisu obuhvaćeni mnogi važni pojmovi, npr. depozitarna knjižnica. Ne vidi se primjena niti jednog međunarodnog dokumenta namijenjenog knjižničarskoj struci. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U nenormativnom dijelu Nacrta prijedloga zakona dio teksta koji se tiče "Ocjene stanja" je izmijenjen. Što se tiče odredbi o financiranju i da se iste ne spominju u člancima zakona, upućujemo na članke 31. i 32. kojima se uređuju sredstva za rad knjižnica odnosno financiranje istih. Nastavno na primjedbu danu vezano uz Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu, nenormativni dio teksta glave II. više ne glasi isto već se navodi da se proširuje opseg rada Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, njezine zadaće te se uređuje ustroj i upravljanje. Ističe se da je u Nacrtu prijedloga jasno razgraničena podjela knjižnica prema osnivaču i prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda. |
| 164 | Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini djelovalo je 1768 knjižnica s 4066 zaposlenih djelatnika, od kojih je njih 3380 zaposleno na stručnim poslovima. Od ukupnog broja knjižnica samostalno je 169 knjižnica, 100 knjižnica je u sastavu drugih knjižnica, a 1499 knjižnica u sastavu je ustanova/poduzeća. Prema vrsti knjižnica: 1 nacionalna knjižnica (300 zaposlenika), 7 sveučilišnih (174 zaposlenika), 118 knjižnica na visokim učilištima (332 zaposlenika), 2 općeznanstvene (48 zaposlenika), 146 specijalnih knjižnica (223 zaposlenika), 277 narodnih knjižnica (1660 zaposlenika), 858 osnovnoškolskih knjižnica (919 zaposlenika) i 359 srednjoškolskih knjižnica (410 zaposlenika). Članova knjižnica bilo je 1 309 484 , a od ukupno korištene knjižnične građe ( 11 492 797 jedinica) najviše su se koristile knjige i brošure (68,6%) te novine (18,13%). Najviše se građe koristi u narodnim knjižnicama (40,91%). IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Navedena je statistika, ali ne i ocjena stanja, kako je navedeno u naslovu, stoga je potrebno izvesti ocjene na temelju svega navedenog u ovom poglavlju. | Prihvaćen | Ocjena stanja je obavljena u skladu s nomotehničkim pravilima te su u skladu s tim stanjem izvedeni zaključci koji se rezultirani odredbama u normativnom dijelu zakona. |
| 165 | Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U postupku izrade Zakona potrebno je uzeti u obzir Preporuke Vijeća Europe i druge međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili navesti: Preporuke Vijeća Europe i druge relevantne međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci koji su uzeti u obzir prilikom izrade ovog teksta. OBRAZLOŽENJE Nigdje nisu navedeni da li su i koji od ovdje spomenutih vrsta dokumenta uzeti u obzir pri izradi ovog Zakona. Naprotiv, u nekim važnim područjima koja se reguliraju Zakonom međunarodni dokumenti važni za knjižničarsku struku nisu uzeti u obzir, već se postupalo upravo suprotno načelima međunarodnih dokumenata, npr. međunarodna klasifikacija vrsta knjižnica i obvezni primjerak. | Prihvaćen | Prihvaćeno, nenormativni dio teksta u glavi II. točki 1. Ocjena stanja je promijenjen. |
| 166 | Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalnopravno mogući. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE Neistinita je tvrdnja kako sadašnjim zakonom nije omogućen rad svim vrstama knjižnica. Neovisno o tome tko im je osnivač, osoba iz javne ili privatne sfere, sve su knjižnice u sadašnjem Zakonu omogućene, jedino što su funkcionalno usklađene, kroz opće odredbe o organizaciji knjižnica iz glave i postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. S obzirom da su u Upisnik knjižnica https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=202&pregled=1 (odaberi: „specijalne“) prema Pravilniku o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (NN 139/98, 25/17) upisane i mnoge knjižnice vjerskih zajednica i to kao tip knjižnice: „U sastavu“, Vrsta knjižnice: „specijalna“ neispravno je navoditi vjerske zajednice ili specijalne knjižnice kao jedan od razloga za donošenje tih promjena niti ih je potrebno isticati. Sve te knjižnice već su zakonito registrirane u upisnik prema pravilniku i čl. 8. Zakona, od mnogih samostanskih do raznih vrsta specijalnih knjižnica u sastavu trgovačkih društava (Belišće d.d., Podravka, Saponia itd.) Nepotrebnom podjelom knjižnica na "javne" i "privatne" (jer se ona i danas podrazumijeva), umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11., st. 2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Oni koji se žele baviti komercijalnom djelatnošću trgovanja informacijama putem trgovačkih društava ili drugih oblika koji su posebno i jasno formalnopravno regulirani drugim zakonima (o trgovačkim društvima, o zadrugama…) i danas to mogu i rade u više primjera (npr. informacijski servisi poput IUS Info), samo takva samostalna društva ni po čemu nisu, niti moraju, a po nekim drugim propisima koji reguliraju komercijalne djelatnosti sve do propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, niti ne mogu biti knjižnice. U gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Predloženi tekst zakona kojim ravnatelji javnih knjižnica nisu nužno osobe s iskustvom u knjižničarstvu, a za ostale vrste knjižnica nisu niti propisana zvanja za ravnatelje – takvim tekstom zakona se ne doprinosi razvoju knjižnične djelatnosti utemeljene na standardima nego se djelatnost ovim zakonom naprotiv unazađuje. Naime, niti u sastavu Hrvatskog knjižničnog vijeća niti u sastavu stručnih vijeća knjižnica s više od 5 zaposlenih nije nužno da većinu članova čine stručni knjižnični djelatnici koji su jedini osposobljeni za provođenje standarda. Preslikavanje situacije iz muzeja, kako je navedeno u Prijedlogu Zakona o muzejima: „- jačanje upravljačke uloge ravnatelja muzeja propisivanjem uvjeta pri izboru ravnatelja za zanimanja izvan muzejske struke“ odnosi se na muzeje, ali ne i na knjižnice, jer to nisu iste vrste ustanova. Dobro upravljanje knjižnicama je usko povezano uz posjedovanje stručnih knjižničarskih znanja (dobivenih kroz formalnu edukaciju i polaganje stručnog ispita te naročito uz iskustvo rada u knjižnicama). | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, brisan je dio teksta koji se odnosi na vjerske zajednice. Ostatak primjedbe se ne prihvaća budući da se pravna forma osnivanja ne može ograničiti, pa tako ni zabraniti osnivanje privatnih knjižnica. Vezano uz primjedbu za imenovanje ravnatelja javne knjižnice, navedeni članak je dopunjen na način da je potrebno da osoba ispunjava uvjete iz pravilnika kojim se propisuju stručna zvanja u knjižničarskoj struci. |
| 167 | Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U razdoblju od donošenja Zakona o knjižnicama (Narodne novine, broj 105/97., 5/98., 104/00. i 69/09. ) do danas nije bilo većih izmjena u tekstu Zakona. U navedenom razdoblju došlo je do znatnih promjena u društvu koje su se dogodile pod snažnim utjecajem novih tehnologija i novih oblika komuniciranja stoga određene vrste djelovanja knjižnica, njihove službe i usluge (poput digitalizacije, prikupljanja digitalnih matrica, organizacije online usluga, osnutak i upravljanje repozitorijima digitalne građe, zaštita baštine u digitalnom okruženju) nisu ni mogle biti obuhvaćene postojećim Zakonom jer se u vrijeme njegova donošenja nisu još pojavile ili su bile tek na samim počecima razvoja. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Trenutno važeći Zakon o knjižnicama je jasnije strukturiran i napisan, pa bi bilo poželjnije u njega dodati odredbe vezane uz novosti u poslovanju knjižnica. Stoga smatramo da nema potrebe mijenjati cijeli Zakon. OBRAZLOŽENJE U „Ocjeni stanja“ opravdano se naglašava da su se u proteklih 20-tak godina dogodile velike promjene u struci pod utjecajem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, što se ilustrira pojavom digitalizacije, digitalnih matrica, elektroničkih usluga (za njih se koristi pojam „online usluga“), digitalnih repozitorija… Međutim, u samom tekstu zakona, neke od tih novina se uopće ne spominju ili se spominju samo sporadično. Primjerice, za digitalizaciju knjižnične građe navodi se da se mora standardizirati, no ne navodi se tko će donijeti taj standard. Isto tako, navodi se „zaštita baštine u digitalnom okruženju“ kao jedna od novosti nastalih pod utjecajem novih tehnologija, a kasnije se u Prijedlogu zakona potpuno izbacuje poglavlje o zaštiti knjižnične građe (prema trenutno važećem zakonu, čl. 45. i 46.)… | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Zaštita knjižnične građe je regulirana posebnom glavom Nacrta prijedloga zakona. Isto tako je članak 12. dopunjen u pogledu standarda za digitalizaciju a ujedno je i člankom 6. stavkom 2. Nacrta prijedloga zakona jasno navedeno da su prilikom obavljanja digitalizacije knjižnične građe iz svojih zbirki knjižnice dužne poštivati norme za digitalizaciju građe, izradu arhivskih i korisničkih primjeraka te metapodataka sukladno standardima iz članka 12. stavka 2. u kojem se navodi tko donosi standarde za pojedine vrste knjižnica. |
| 168 | Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Nije naveden osnovni motiv predlagača kako bi i iz tog stava nastali problem bio transparentnije raspravljen, kao što je naveden u prijedlogu Zakona o muzejima. Također, zbog navedenih procesa javila se nužnost usklađenog postupanja s muzejskom, arhivskom i knjižničnom građom. OBRAZLOŽENJE Neka se nepovoljna rješenja iz jednog zakona preslikavaju na ostala dva i to je potrebno transparentno navesti. Tako se npr. iz Prijedloga Zakona o muzejima na ostale zakone preslikava situacija: „Zakonom o muzejima iz 2015. proširen je popis stručnog osoblja u muzejima u obavljanju muzejske djelatnosti za što nije postojala podrška stručne javnosti. Također, navedena zvanja nisu zaživjela u praksi kao specifičnost muzejske djelatnosti. Ali, u Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisana su knjižnična zvanja i nikakvih prijepora u svezi toga nema, niti ih je bilo. No, unatoč tomu, iz sva tri zakona (Arhivi, Knjižnice, Muzeji) stručna zvanja su izbačena i propisivat će se pravilnicima. | Nije prihvaćen | Primljeno na znanje, odbijen prijedlog. U glavi II. nenormativnog dijela Nacrta prijedloga zakona jasno su navedeni razlozi donošenja novog Zakona. Nastavno na prigovor da se izbacuju knjižnična zvanja, ukazujemo na činjenicu da su knjižničarska zvanja brojna kao i da su u bliskoj budućnosti izvjesne njihove izmjene. Ako bi se odredbe o uvjetima unosile u Zakon, svakom izmjenom uvjeta ili nazivlja zvanja morao bi se mijenjati Zakon, stoga se navedena primjedba ne može usvojiti. |
| 169 | Hrvatska knjižnica za slijepe | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Smatramo da se pitanje statusa Hrvatske knjižnice za slijepe treba razjasniti i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Naime, Hrvatska knjižnica za slijepe, iako javna ustanova u kulturi čiju djelatnost financira Ministarstvo kulture, nije razvrstana u upisnik knjižnica pri Ministarstvu kulture. Zbog specifičnosti i ključne uloge koju knjižnica zauzima s obzirom na proizvodnju i distribuciju građe u pristupačnim formatima predlažemo da joj se dodijeli status matičnosti koji bi bio posebno istaknut i novim Zakonom i knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Činjenice o Hrvatskoj knjižnici za slijepe: Hrvatska knjižnica za slijepe je javna ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou preko 50 godina pruža usluge osobana koje ne mogu čitati standardni tisak. Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. U ime Republike Hrvatske osnivačka prava obavlja Vlada Republike Hrvatske. Sredstva osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Hrvatska knjižnica za slijepe sastoji se od posudbenog odjela, odjela za proizvodnju zvučnih izdanja i tiskare za brajicu. Budući da sama proizvodi svoj fond u pristupačnim formatima (brajica, zvučna knjiga i strojno čitljivi oblici), 80% osoblja čine osobe koje nisu knjižničarske struke. Uključena je u rad međunarodne Sekcije knjižnica koje pružaju usluge osobama kojima standardni tisak nije čitljiv (Libraries serving persons with print disabilities section) pri IFLAi. Slijedom toga njezine su posebne zadaće: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s prije svega narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi U listopadu ove godine će Ugovor iz Marakeša stupiti na snagu što će predstavljati prijeloman trenutak za proizvodnju i razmjenu građe u pristupačnim formatima na nacionalnom ali prije svega međunarodnom nivou. Hrvatska knjižnica za slijepe će se uključiti u međunarodnu platformu i steći u okviru Ugovora iz Marakeša status ovlaštenog subjekta. Prijedlog statusa: Hrvatska knjižnica za slijepe nije specijalna knjižnica. Fond knjižnice, iako po formi specifičan, po sadržaju je identičan fondu narodnih knjižnica dok je njezin djelokrug nacionalan. Budući da postoji nekoliko proizvođača i nakladnika građe u pristupačnim formatima, Hrvatska knjižnica za slijepe bi trebala biti repozitorij takve građe, brinuti o proizvodnji i distribuciji dotične građe (kako bi se izbjegla preklapanja), te razvoju usluga i standarda za korisnike kojima standardni tisak nije čitljiv. U skladu s time Hrvatskoj knjižnici za slijepe pripada status matične (nacionalne) knjižnice za osobe kojima standardni tisak nije čitljiv (u svijetu knjižnice poput Hrvatske knjižnice za slijepe imaju status nacionalne ili narodne knjižnice za osobe kojima standardni tisak nije čitljiv ili pak institucije koja na nacionalnom nivou pruža usluge osobama kojim standardni tisak nije čiljiv). Imajući sve navedeno na umu, predlažemo da se u Prijedlogu Zakona uvrsti i istakne zasebnim člankom status i djelokrug Hrvatske knjižnice za slijepe kako slijedi: Članak... (1) Hrvatska knjižnica za slijepe je javna ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou pruža usluge osobana koje ne mogu čitati standardni tisak. (2) Hrvatska knjižnica za slijepe središnja je knjižnica za knjižnične usluge namijenjene osobama koima standardni tisak nije čitljiv. (3) Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. (4) Sredstva za rad osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Članak ... Zadaće Hrvatska knjižnice za slijepe su: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije i proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima te standarda u pružanju usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi - okupljanje obveznog primjerka građe proizvedene u pristupačnim formatima na području Republike Hrvatske - praćenje programa proizvodnje pristupačnih formata na području Republike Hrvatske - obavljanje drugih zadaća predviđenih drugim propisima i Statutom Hrvatske knjižnice za slijepe | Prihvaćen | Prihvaćeno, status Hrvatske knjižnice za slijepe je reguliran člancima unutar glave V. Nacrta prijedloga zakona a u skladu s jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima. |
| 170 | Sofija Konjević, IRB-Centar za znanstvene informacije, HKD član Komisija za nabavu knjižnične građe i međuknjižničnu posudbu, Uredništvo mrežnih stranica HKD-a | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Slažem se s s prijedlogom Hrvatskog knjižničarskog društva da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure: "Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručni odbor HKD-a traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." | Nije prihvaćen | Odbijeno, prijedlog se ne prihvaća. |
| 171 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | 3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći: IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA - u kontekstu zakona, ne govori se o „posljedicama“ zakona, nego o „učincima“ - 1850. godine nije se promijenio način tiskanja, a posebno nije ručno tiskanje ustupilo mjesto strojnom, nego se promijenila tehnologija proizvodnje papira i počeo se proizvoditi lakše uništivi kiseli papir (veće kiselosti nego do tada); stoga godinu 1850. ne treba naglašavati, a posebno ne s obrazloženjem koje je napisano - dodati: „status kulturnog dobra svim arhivskim primjercima svih publikacija koje pripadaju korpusu Croatica – nacionalna zbirka“ - opet se govori o „sadržaju“ djelatnosti - „propisat će se… Upisnik knjižnica“. Upisnik knjižnica već postoji! - uvodi se dihotomija „javne knjižnice“ i „knjižnice u sastavu“: znači li to da knjižnice u sastavu nisu javne? Postoje samostalne knjižnice i knjižnice u sastavu. - ponavlja se sve iz poglavlja 2., a što je već sada regulirano postojećim Zakonom o knjižnicamaiz 1997. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, brisan je dio obrazloženja koji se navodio kao razlog odabira navedene 1850. godine. Ostatak se ne prihvaća budući da se primjedbe odnose na sadržaj koji je uređen u skladu s jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima. Isto tako se navodi da je ovim Nacrtom prijedloga zakona uređeno pitanje vođenja Upisnika knjižnica RH pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. |
| 172 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Navedena je statistika, ali ne i ocjena stanja, kako je navedeno u naslovu, stoga je potrebno izvesti ocjene na temelju svega navedenog u ovom poglavlju. Potrebno je usklađenje prema IFLA-inim smjernicama i relevantnim međunarodnim i domaćim dokumentima. Isto tako, bilo bi za očekivati da se ovdje istaknu problemi uočeni u Ocjeni stanja. Osim toga, dio ovdje opisanih rješenja razlikuje se od onih u tekstu zakona, npr. financiranje redovne djelatnosti, koja se u tekstu zakona uopće ne spominje. Potrebno je uvesti i držati se svjetski prihvaćene klasifikacije knjižnične djelatnosti. OBRAZLOŽENJE: Potrebno je držati seUNESCO-vih, tj. IFLA-inih međunarodnih dokumenata i postojeće tradicije knjižničarske terminologije u RH.U dijelu: „Uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti“ neprimjerena je formulacija „sadržaj“. Zakonom se uređuje knjižnična djelatnost, a sadržaj, revizija i otpis tematika su pravilnika, a ne zakona. Uvodi se nejasan pojam „javna knjižnica“. „Precizira se status NSK“: znači li to da se misli na posebni zakon o NSK?Značenjem pojmova, na način kako se navodi u PrijedloguZakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, ne definiraju se knjižnice iz sustava obrazovanja i znanosti (školske i visokoškolske knjižnice) koje su zbirno gledajući najbrojnije vrste knjižnica prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016.godini. Nisu obuhvaćeni mnogi važni pojmovi, npr. depozitarna knjižnica. Ne vidi se primjena ijednog međunarodnog dokumenta namijenjenog knjižničarskoj struci. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Intencija predlagatelja je uređenje sadržaja knjižnične djelatnosti što je vidljivo kroz cijeli Nacrt prijedloga zakona, dok se člankom 7. propisuje da se postupak revizije i otpisa građe provodi sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe, a navedeno je i trenutačno uređeno pravilnikom. |
| 173 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | "U postupku izrade Zakona potrebno je uzeti u obzir Preporuke Vijeća Europe i druge međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili navesti: Preporuke Vijeća Europe i druge relevantne međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci koji su uzeti u obzir prilikom izrade ovog teksta. OBRAZLOŽENJE Nigdje nisu navedeni da li su i koji od ovdje spomenutih vrsta dokumenta uzeti u obzir pri izradi ovog Zakona. Naprotiv, u nekim važnim područjima koja se reguliraju Zakonom međunarodni dokumenti važni za knjižničarsku struku nisu uzeti u obzir, već se postupaloupravo suprotno načelima međunarodnih dokumenata, npr. međunarodna klasifikacija vrsta knjižnica i obvezni primjerak. | Prihvaćen | Primljeno na znanje, nije dan konkretan prijedlog a u nenormativnom dijelu zakona je nemoguće i nesvrsishodno pobrojati sve dokumente uzete u obzir prilikom izrade Nacrta prijedloga zakona. |
| 174 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Neistinita je tvrdnja kako sadašnjim zakonom nije omogućen rad svim vrstama knjižnica.Neovisno o tome tko im je osnivač, osoba iz javne ili privatne sfere, sve su knjižnice u sadašnjem Zakonu omogućene, jedino što su funkcionalno usklađene, kroz opće odredbe o organizaciji knjižnica iz glave i postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. S obzirom da su u Upisnik knjižnica https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=202&pregled=1(odaberi: „specijalne“) prema Pravilniku o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (NN 139/98, 25/17) upisane i mnoge knjižnice vjerskih zajednica i to kao tip knjižnice: „U sastavu“, Vrsta knjižnice: „specijalna“ neispravno je navoditi vjerske zajednice ili specijalne knjižnice kao jedan od razloga za donošenje tih promjena niti ih je potrebno isticati. Sve te knjižnice već su zakonito registrirane u upisnik prema pravilniku i čl. 8. Zakona, od mnogih samostanskih do raznih vrsta specijalnih knjižnica u sastavu trgovačkih društava (Belišće d.d., Podravka, Saponia itd.) Nepotrebnom podjelom knjižnica na "javne" i "privatne"(jer se ona i danas podrazumijeva), umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11., st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Oni koji se žele baviti komercijalnom djelatnošću trgovanja informacijama putem trgovačkih društava ili drugih oblika koji su posebno i jasno formalnopravno regulirani drugim zakonima (o trgovačkim društvima, o zadrugama…) i danas to mogu i rade u više primjera (npr. informacijski servisi poput IUS Info), samo takva samostalna društva ni po čemu nisu, niti moraju, a po nekim drugim propisima koji reguliraju komercijalne djelatnosti sve do propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, niti ne mogu biti knjižnice. U gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Predloženi tekst zakona kojim ravnatelji javnih knjižnica nisu nužno osobe s iskustvom u knjižničarstvu, a za ostale vrste knjižnica nisu niti propisana zvanja za ravnatelje – takvim tekstom zakona se ne doprinosi razvoju knjižnične djelatnosti utemeljene na standardima nego se djelatnost ovim zakonom naprotiv unazađuje. Naime, niti u sastavu Hrvatskog knjižničnog vijeća niti u sastavu stručnih vijeća knjižnica s više od 5 zaposlenih nije nužno da većinu članova čine stručni knjižnični djelatnici koji su jedini osposobljeni za provođenje standarda. Preslikavanje situacije iz muzeja, kako je navedeno u Prijedlogu Zakona o muzejima: „- jačanje upravljačke uloge ravnatelja muzeja propisivanjem uvjeta pri izboru ravnatelja za zanimanja izvan muzejske struke“ odnosi se na muzeje,ali ne i na knjižnice, jer to nisu iste vrste ustanova. Dobro upravljanje knjižnicama je usko povezano uz posjedovanje stručnih knjižničarskih znanja (dobivenih kroz formalnu edukaciju i polaganje stručnog ispita te naročito uz iskustvo rada u knjižnicama). | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, brisan je dio teksta koji se odnosi na vjerske zajednice. Ostatak primjedbe se ne prihvaća budući da se pravna forma osnivanja ne može ograničiti, pa tako ni zabraniti osnivanje privatnih knjižnica. Vezano uz primjedbu za imenovanje ravnatelja javne knjižnice, navedeni članak je dopunjen na način da je potrebno da osoba ispunjava uvjete iz pravilnika kojim se propisuju stručna zvanja u knjižničarskoj struci. |
| 175 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Trenutno važeći Zakon o knjižnicama je jasnije strukturiran i napisan, pa bi bilo poželjnije u njega dodati odredbe vezane uz novosti u poslovanju knjižnica. Stoga smatramo da nema potrebe mijenjati cijeli Zakon. OBRAZLOŽENJE U „Ocjeni stanja“ opravdano se naglašava da su se u proteklih 20-tak godina dogodile velike promjene u struci pod utjecajem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, što se ilustrira pojavom digitalizacije, digitalnih matrica, elektroničkih usluga (za njih se koristi pojam „online usluga“), digitalnih repozitorija… Međutim, u samom tekstu zakona, neke od tih novina se uopće ne spominju ili se spominju samo sporadično. Primjerice, za digitalizaciju knjižnične građe navodi se da se mora standardizirati, no ne navodi se tko će donijeti taj standard. Isto tako, navodi se „zaštita baštine u digitalnom okruženju“ kao jedna od novosti nastalih pod utjecajem novih tehnologija, a kasnije se u Prijedlogu zakona potpuno izbacuje poglavlje o zaštiti knjižnične građe (prema trenutno važećem zakonu, čl. 45. i 46.)… | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Zaštita knjižnične građe je regulirana posebnom glavom Nacrta prijedloga zakona. Međutim netočan je navod da za digitalizaciju nije navedeno tko donosi standard budući da je člankom 6. stavkom 2. Nacrta prijedloga zakona jasno navedeno da su prilikom obavljanja digitalizacije knjižnične građe iz svojih zbirki knjižnice dužne poštivati norme za digitalizaciju građe, izradu arhivskih i korisničkih primjeraka te metapodataka sukladno standardima iz članka 12. stavka 2. u kojem se navodi tko donosi standarde za pojedine vrste knjižnica. |
| 176 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Slažem se s komentarom Hrvatskog knjižničarskog društva vezano uz statuts Hrvatske knjižnice za slijepe i svim prijedlozima iznesenima u tom komentaru: "KOMENTAR PRIJEDLOGA ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI S OBZIROM NA DJELOKRUG HRVATSKE KNJIŽNICE ZA SLIJEPE Smatramo da se pitanje statusa Hrvatske knjižnice za slijepe treba razjasniti i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Naime, Hrvatska knjižnica za slijepe, iako javna ustanova u kulturi čiju djelatnost financira Ministarstvo kulture, nije razvrstana u upisnik knjižnica pri Ministarstvu kulture. Zbog specifičnosti i ključne uloge koju knjižnica zauzima s obzirom na proizvodnju i distribuciju građe u pristupačnim formatima predlažemo da joj se dodijeli status matičnosti koji bi bio posebno istaknut i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. U nastavku ćemo pobrojati činjenice i navesti prijedlog statusa te sukladno tome prokomentirati Prijedlog zakona. Činjenice o Hrvatskoj knjižnici za slijepe: Hrvatska knjižnica za slijepe javna je ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou preko 50 godina pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. U ime Republike Hrvatske osnivačka prava obavlja Vlada Republike Hrvatske. Sredstva osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Hrvatska knjižnica za slijepe sastoji se od posudbenog odjela, odjela za proizvodnju zvučnih izdanja i tiskare za brajicu. Budući da sama proizvodi svoj fond u pristupačnim formatima (brajica, zvučna knjiga i strojno čitljivi oblici), 80% osoblja čine osobe koje nisu knjižničarske struke. Po sadržaju je fond knjižnice identičan fondu narodnih knjižnica ali je po formi specifičan. Uključena je u rad međunarodne Sekcije knjižnica koje pružaju usluge osobama kojima standardni tisak nije čitljiv (Libraries serving persons with print disabilities section) pri IFLA-i. Slijedom toga njezine su posebne zadaće: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s prije svega narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi U listopadu ove godine će Ugovor iz Marakeša stupiti na snagu što će predstavljati prijeloman trenutak za proizvodnju i razmjenu građe u pristupačnim formatima na nacionalnom ali prije svega međunarodnom nivou. Hrvatska knjižnica za slijepe će se uključiti u međunarodnu platformu i steći u okviru Ugovora iz Marakeša status ovlaštenog subjekta. PRIJEDLOG STATUSA: Hrvatska knjižnica za slijepe nije specijalna knjižnica već zaslužuje status matične narodne knjižnice za osobe kojima standardni tisak nije čitljiv (u svijetu knjižnice poput Hrvatske knjižnice za slijepe imaju status nacionalne ili narodne knjižnice za osobe kojim standardni tisak nije čitljiv ili pak institucije koja na nacionalnom nivou pruža usluge osobama kojim standardni tisak nije čitljiv). U skladu s time Hrvatska knjižnica za slijepe bi trebala biti repozitorij građe proizvedene u pristupačnim formatima, brinuti o politici proizvodnje i distribucije dotične građe, te razvoju usluga i standarda za korisnike kojima standardni tisak nije čitljiv. Imajući sve navedeno na umu, predlažemo da se u Prijedlogu Zakona uvrsti i istakne zasebnim člankom status i djelokrug Hrvatske knjižnice za slijepe kako slijedi: Članak... (1) Hrvatska knjižnica za slijepe je javna ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. (2) Hrvatska knjižnica za slijepe središnja je knjižnica za knjižnične usluge namijenjene osobama kojima standardni tisak nije čitljiv. (3) Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. (4) Sredstva za rad osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Članak ... Zadaće Hrvatska knjižnice za slijepe su: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi - okupljanje obveznog primjerka građe proizvedene u pristupačnim formatima na području Republike Hrvatske - praćenje programa proizvodnje pristupačnih formata na području Republike Hrvatske - obavljanje drugih zadaća predviđenih drugim propisima i Statutom Hrvatske knjižnice za slijepe" | Prihvaćen | Prihvaćeno i ugrađeno u skladu s jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima u glavi V. Nacrta prijedloga. |
| 177 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | 1. Ocjena stanja: Zašto nije naveden osnovni motiv predlagača kako bi i iz tog stava nastali problem bio transparentnije raspravljen, kao što je naveden u prijedlogu Zakona o muzejima? Također, zbog navedenih procesa javila se nužnost usklađenog postupanja s muzejskom, arhivskom i knjižničnom građom. Neka se nepovoljna rješenja iz jednog zakona preslikavaju na ostala dva i to je potrebno spriječiti. Tako se npr. iz Prijedloga Zakona o muzejima na ostale zakone preslikava situacija: „Zakonom o muzejima iz 2015. proširen je popis stručnog osoblja u muzejima u obavljanju muzejske djelatnosti za što nije postojala podrška stručne javnosti. Također, navedena zvanja nisu zaživjela u praksi kao specifičnost muzejske djelatnosti. Ali, u Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisana su knjižnična zvanja i nikakvih prijepora u svezi toga nema, niti ih je bilo. No, unatoč tomu, iz sva tri zakona (Arhivi, Knjižnice, Muzeji) stručna zvanja su izbačena i propisivat će se pravilnicima koji se lakše donose, što ostavlja prostora za manipulacije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje, odbijeno. Ukazujemo na činjenicu da su knjižničarska zvanja brojna kao i da su u bliskoj budućnosti izvjesne njihove izmjene. Ako bi se odredbe o uvjetima unosile u Zakon, svakom izmjenom uvjeta ili nazivlja zvanja morao bi se mijenjati Zakon. Također napominjemo da je Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava ukazalo ovom ministarstvu da je tijekom 2018. godine planirana izrada novog Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj, cilj koje je smanjenje broja reguliranih profesija, odnosno s Popisa reguliranih profesija potrebno je izostaviti profesije koje nisu u skladu s definicijom regulirane profesije prema Zakonu o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine, broj 82/15). Slijedom svega iznesenog nije moguće prihvatiti prijedlog. |
| 178 | Gordana Šutej, predsjednica Sekcije za školske knjižnice HKD-a | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | "U postupku izrade Zakona potrebno je uzeti u obzir Preporuke Vijeća Europe i druge međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci." Nigdje nisu navedeni da li su i koji od ovdje spomenutih vrsta dokumenta uzeti u obzir pri izradi ovog Zakona. Naprotiv, u nekim važnim područjima koja se reguliraju Zakonom međunarodni dokumenti važni za knjižničarsku struku nisu uzeti u obzir, već se postupalo upravo suprotno načelima međunarodnih dokumenata, npr. IFLA-ine i UNESCO-ve smjernice za šolske knjižnice, međunarodna klasifikacija vrsta knjižnica i obvezni primjerak. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje, međutim Nacrt prijedloga zakona rađen je u dogovoru s radnom skupinom i knjižničarskom strukom. |
| 179 | Vesna Ivanković | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći ¬- uredit će se sadržaj knjižnične djelatnosti ¬ odredit će se status kulturnog dobra i pripadajuća zaštita staroj tiskanoj građi koja je nastala do 1850. godine, a koja godina označava promjenu načina tiskanja knjiga od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama i slično ¬ katalozi javnih knjižnica u koje je upisana knjižnična građa koja ima status kulturnog dobra postat će sastavni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske ¬ uredit će se dodatno određena područja knjižnične djelatnosti, zaštita građe, digitalizacija građe, revizija i otpis građe te obveza prikupljanja i obrade statističkih podataka kao i obvezni primjerak ¬-propisat će se vrste knjižnica, uvjeti za osnivanje knjižnica, Upisnik knjižnica, statusne promjene i prestanak rada knjižnica i omogućiti fizičkim i pravnim osobama osnivanje knjižnica ¬-uredit će se ustroj i upravljanje javnim knjižnicama i knjižnicama u sastavu pravnih osoba ¬-precizirat će se status Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i njezine zadaće u okviru Knjižničnog sustava Republike Hrvatske - uredit će se sredstva za rad knjižnica, financiranje redovne djelatnosti i posebnih programa knjižnice ¬ propisat će se stjecanje stručnih zvanja za stručne djelatnike u knjižnicama ¬ uredit će se Knjižnični sustav Republike Hrvatske te matična djelatnost ¬-uvest će se obveza donošenja nacionalnog plana razvitka knjižnične djelatnosti, standarda i preporuka za rad knjižnica -¬ propisat će se osnivanje, zadaće, sastav i djelovanje Hrvatskog knjižničnog vijeća -¬ propisat će se obuhvat, svrha prikupljanja i postupanje s obveznim primjerkom te dostava i prikupljanje obveznog primjerka online publikacija -¬ propisat će se nadzor nad stručnim radom knjižnica te nadzor nad provedbom Zakona – ¬ uredit će se prekršajne odredbe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA - u kontekstu zakona, ne govori se o „posljedicama“ zakona, nego o „učincima“ - 1850. godine nije se promijenio način tiskanja, a posebno nije ručno tiskanje ustupilo mjesto strojnom, nego se promijenila tehnologija proizvodnje papira i počeo se proizvoditi lakše uništivi kiseli papir (veće kiselosti nego do tada); stoga godinu 1850. ne treba naglašavati, a posebno ne s obrazloženjem koje je napisano - dodati: „status kulturnog dobra svim arhivskim primjercima svih publikacija koje pripadaju korpusu Croatica – nacionalna zbirka“ - opet se govori o „sadržaju“ djelatnosti - „propisat će se… Upisnik knjižnica“. Upisnik knjižnica već postoji! - uvodi se dihotomija „javne knjižnice“ i „knjižnice u sastavu“: znači li to da knjižnice u sastavu nisu javne? Postoje samostalne knjižnice i knjižnice u sastavu. - ponavlja se sve iz poglavlja 2., a što je već sada regulirano postojećim Zakonom o knjižnicama iz 1997. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno - za Croaticu, nacionalnu zbirku knjižnične građe propisuje se da ima status kulturnog dobra, a njezin katalog sastavni je dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske, koji se vodi u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. Nadalje, navedeno obrazloženje za 1850. godinu je brisano. Za ostatak primjedbi naglašavamo da je Nacrt prijedloga zakona pisan je u skladu s jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima. |
| 180 | Vesna Ivanković | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Predloženim Zakonom uređuju se sljedeće: - određuje se značenje pojedinih pojmova u Zakonu - utvrđuje se status kulturnog dobra za jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu javnih knjižnica nastalu do 1850. godine, a katalozi nabrojene knjižnične građe javnih knjižnica postaju sastavni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske - uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti te zaštita, revizija i otpis knjižnične građe - uređuju se vrste knjižnica, uvjeti za osnivanje knjižnica, Upisnik knjižnica, statusne promjene i prestanak rada knjižnica - uređuje se ustroj i upravljanje knjižnicama te se propisuje da javna knjižnica ima upravno vijeće, ravnatelja i stručno vijeće te se uređuje ustroj i upravljanje knjižnicom u sastavu - precizira se status Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, njezine zadaće te ustroj i upravljanje - uređuju se sredstva za rad knjižnica te se propisuje financiranje redovne djelatnosti i posebnih programa i zadaća knjižnice - propisuje se način uređenja stjecanja stručnih zvanja djelatnika u knjižnici - uređuje se Knjižnični sustav Republike Hrvatske te matična djelatnost - propisuje se obveza donošenja Nacionalnog plana razvitka knjižnične djelatnosti, standardi i preporuke za rad knjižnica - uređuje se osnivanje, zadaće, sastav i djelovanje Hrvatskog knjižničnog vijeća - propisuje se obuhvat, svrha prikupljanja i postupanje s obveznim primjerkom te dostava i prikupljanje obveznog primjerka online publikacija - uređuje se nadzor nad stručnima radom knjižnica te nadzor nad provedbom Zakona - uređuju se prekršajne odredbe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Potrebno je usklađenje prema IFLA-inim smjernicama i relevantnim međunarodnim i domaćim dokumentima. Isto tako, bilo bi za očekivati da se ovdje istaknu problemi uočeni u Ocjeni stanja. Osim toga, dio ovdje opisanih rješenja razlikuje se od onih u tekstu zakona, npr. financiranje redovne djelatnosti, koja se u tekstu zakona uopće ne spominje. Potrebno je uvesti i držati se svjetski prihvaćene klasifikacije knjižnične djelatnosti. OBRAZLOŽENJE: Potrebno je držati se UNESCO-vih, tj. IFLA-inih međunarodnih dokumenata i postojeće tradicije knjižničarske terminologije u RH. U dijelu: „Uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti“ neprimjerena je formulacija „sadržaj“. Zakonom se uređuje knjižnična djelatnost, a sadržaj, revizija i otpis tematika su pravilnika, a ne zakona. Uvodi se nejasan pojam „javna knjižnica“. „Precizira se status NSK“: znači li to da se misli na posebni zakon o NSK? Značenjem pojmova, na način kako se navodi u Prijedlogu Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, ne definiraju se knjižnice iz sustava obrazovanja i znanosti (školske i visokoškolske knjižnice) koje su zbirno gledajući najbrojnije vrste knjižnica prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini. Nisu obuhvaćeni mnogi važni pojmovi, npr. depozitarna knjižnica. Ne vidi se primjena ijednog međunarodnog dokumenta namijenjenog knjižničarskoj struci. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje, međutim Nacrt prijedloga zakona rađen je u dogovoru s radnom skupinom i knjižničarskom strukom. |
| 181 | Vesna Ivanković | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini djelovalo je 1768 knjižnica s 4066 zaposlenih djelatnika, od kojih je njih 3380 zaposleno na stručnim poslovima. Od ukupnog broja knjižnica samostalno je 169 knjižnica, 100 knjižnica je u sastavu drugih knjižnica, a 1499 knjižnica u sastavu je ustanova/poduzeća. Prema vrsti knjižnica: 1 nacionalna knjižnica (300 zaposlenika), 7 sveučilišnih (174 zaposlenika), 118 knjižnica na visokim učilištima (332 zaposlenika), 2 općeznanstvene (48 zaposlenika), 146 specijalnih knjižnica (223 zaposlenika), 277 narodnih knjižnica (1660 zaposlenika), 858 osnovnoškolskih knjižnica (919 zaposlenika) i 359 srednjoškolskih knjižnica (410 zaposlenika). Članova knjižnica bilo je 1 309 484 , a od ukupno korištene knjižnične građe ( 11 492 797 jedinica) najviše su se koristile knjige i brošure (68,6%) te novine (18,13%). Najviše se građe koristi u narodnim knjižnicama (40,91%). IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Navedena je statistika, ali ne i ocjena stanja, kako je navedeno u naslovu, stoga je potrebno izvesti ocjene na temelju svega navedenog u ovom poglavlju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje međutim nije dan konkretan prijedlog. Nenormativni dio Nacrta prijedloga zakona koji se tiče ocjene stanja je djelomično mijenjan. |
| 182 | Vesna Ivanković | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | U postupku izrade Zakona potrebno je uzeti u obzir Preporuke Vijeća Europe i druge međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili navesti: Preporuke Vijeća Europe i druge relevantne međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci koji su uzeti u obzir prilikom izrade ovog teksta. OBRAZLOŽENJE Nigdje nisu navedeni da li su i koji od ovdje spomenutih vrsta dokumenta uzeti u obzir pri izradi ovog Zakona. Naprotiv, u nekim važnim područjima koja se reguliraju Zakonom međunarodni dokumenti važni za knjižničarsku struku nisu uzeti u obzir, već se postupalo upravo suprotno načelima međunarodnih dokumenata, npr. međunarodna klasifikacija vrsta knjižnica i obvezni primjerak. | Prihvaćen | Ocjena stanja preuređena na način da su uzeti u obzir relevantni dokumenti iz područja knjižničarske struke. |
| 183 | Vesna Ivanković | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalnopravno mogući. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE Neistinita je tvrdnja kako sadašnjim zakonom nije omogućen rad svim vrstama knjižnica. Neovisno o tome tko im je osnivač, osoba iz javne ili privatne sfere, sve su knjižnice u sadašnjem Zakonu omogućene, jedino što su funkcionalno usklađene, kroz opće odredbe o organizaciji knjižnica iz glave i postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. S obzirom da su u Upisnik knjižnica https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=202&pregled=1 (odaberi: „specijalne“) prema Pravilniku o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (NN 139/98, 25/17) upisane i mnoge knjižnice vjerskih zajednica i to kao tip knjižnice: „U sastavu“, Vrsta knjižnice: „specijalna“ neispravno je navoditi vjerske zajednice ili specijalne knjižnice kao jedan od razloga za donošenje tih promjena niti ih je potrebno isticati. Sve te knjižnice već su zakonito registrirane u upisnik prema pravilniku i čl. 8. Zakona, od mnogih samostanskih do raznih vrsta specijalnih knjižnica u sastavu trgovačkih društava (Belišće d.d., Podravka, Saponia itd.) Nepotrebnom podjelom knjižnica na "javne" i "privatne" (jer se ona i danas podrazumijeva), umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11., st. 2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Oni koji se žele baviti komercijalnom djelatnošću trgovanja informacijama putem trgovačkih društava ili drugih oblika koji su posebno i jasno formalnopravno regulirani drugim zakonima (o trgovačkim društvima, o zadrugama…) i danas to mogu i rade u više primjera (npr. informacijski servisi poput IUS Info), samo takva samostalna društva ni po čemu nisu, niti moraju, a po nekim drugim propisima koji reguliraju komercijalne djelatnosti sve do propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, niti ne mogu biti knjižnice. U gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Predloženi tekst zakona kojim ravnatelji javnih knjižnica nisu nužno osobe s iskustvom u knjižničarstvu, a za ostale vrste knjižnica nisu niti propisana zvanja za ravnatelje – takvim tekstom zakona se ne doprinosi razvoju knjižnične djelatnosti utemeljene na standardima nego se djelatnost ovim zakonom naprotiv unazađuje. Naime, niti u sastavu Hrvatskog knjižničnog vijeća niti u sastavu stručnih vijeća knjižnica s više od 5 zaposlenih nije nužno da većinu članova čine stručni knjižnični djelatnici koji su jedini osposobljeni za provođenje standarda. Preslikavanje situacije iz muzeja, kako je navedeno u Prijedlogu Zakona o muzejima: „- jačanje upravljačke uloge ravnatelja muzeja propisivanjem uvjeta pri izboru ravnatelja za zanimanja izvan muzejske struke“ odnosi se na muzeje, ali ne i na knjižnice, jer to nisu iste vrste ustanova. Dobro upravljanje knjižnicama je usko povezano uz posjedovanje stručnih knjižničarskih znanja (dobivenih kroz formalnu edukaciju i polaganje stručnog ispita te naročito uz iskustvo rada u knjižnicama). | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, odredbe koje se odnose na knjižnice vjerskih zajednica su brisane. Međutim, što se tiče pravne forme osnivanja, ista se ne može se ograničiti, pa tako ni zabraniti osnivanje privatnih knjižnica, stoga su privatne knjižnice izrijekom navedene. Vezano uz primjedbu za imenovanje ravnatelja javne knjižnice, navedeni članak je dopunjen na način da je potrebno da osoba ispunjava uvjete iz pravilnika kojim se propisuju stručna zvanja u knjižničarskoj struci. |
| 184 | Vesna Ivanković | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Odredbe o slobodnom pristupu informacijama i javnom pristupu mreži, zaštiti privatnosti i poštivanju autorskog i srodnih prava, digitalizaciji i digitalnoj knjižnici, međuknjižničnoj posudbi, obveznom primjerku elektroničkih publikacija te o stalnom stručnom usavršavanju su neke od odredbi koje je potrebno na odgovarajući način unijeti u Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Slažemo se, ali te odredbe u sam Zakon nisu unesene na odgovarajući način. Stoga je potrebno u tekst Zakona unijeti jasne odredbe u svim segmentima koji se navode u tekstu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje međutim nije dan konkretan prijedlog. |
| 185 | Vesna Ivanković | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | U razdoblju od donošenja Zakona o knjižnicama (Narodne novine, broj 105/97., 5/98., 104/00. i 69/09. ) do danas nije bilo većih izmjena u tekstu Zakona. U navedenom razdoblju došlo je do znatnih promjena u društvu koje su se dogodile pod snažnim utjecajem novih tehnologija i novih oblika komuniciranja stoga određene vrste djelovanja knjižnica, njihove službe i usluge (poput digitalizacije, prikupljanja digitalnih matrica, organizacije online usluga, osnutak i upravljanje repozitorijima digitalne građe, zaštita baštine u digitalnom okruženju) nisu ni mogle biti obuhvaćene postojećim Zakonom jer se u vrijeme njegova donošenja nisu još pojavile ili su bile tek na samim počecima razvoja. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Trenutno važeći Zakon o knjižnicama je jasnije strukturiran i napisan, pa bi bilo poželjnije u njega dodati odredbe vezane uz novosti u poslovanju knjižnica. Stoga smatramo da nema potrebe mijenjati cijeli Zakon. OBRAZLOŽENJE U „Ocjeni stanja“ opravdano se naglašava da su se u proteklih 20-tak godina dogodile velike promjene u struci pod utjecajem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, što se ilustrira pojavom digitalizacije, digitalnih matrica, elektroničkih usluga (za njih se koristi pojam „online usluga“), digitalnih repozitorija… Međutim, u samom tekstu zakona, neke od tih novina se uopće ne spominju ili se spominju samo sporadično. Primjerice, za digitalizaciju knjižnične građe navodi se da se mora standardizirati, no ne navodi se tko će donijeti taj standard. Isto tako, navodi se „zaštita baštine u digitalnom okruženju“ kao jedna od novosti nastalih pod utjecajem novih tehnologija, a kasnije se u Prijedlogu zakona potpuno izbacuje poglavlje o zaštiti knjižnične građe (prema trenutno važećem zakonu, čl. 45. i 46.)… | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Zaštita knjižnične građe je regulirana posebnom glavom Nacrta prijedloga zakona. Međutim netočan je navod da za digitalizaciju nije navedeno tko donosi standard budući da je člankom 6. stavkom 2. Nacrta prijedloga zakona jasno navedeno da su prilikom obavljanja digitalizacije knjižnične građe iz svojih zbirki knjižnice dužne poštivati norme za digitalizaciju građe, izradu arhivskih i korisničkih primjeraka te metapodataka sukladno standardima iz članka 12. stavka 2. u kojem se navodi tko donosi standarde za pojedine vrste knjižnica. |
| 186 | Ana-Marija Ščipior | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | 10. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: „Nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu“ – to znači: ovaj zakon ne kani uvesti ništa što već ne postoji u hrvatskom knjižničarstvu, ali može ostaviti takve posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta (ukidanje instituta obveznog primjerka sveučilišnih knjižnica u postojećem sustavu). Kakav razvoj djelatnosti Zakon planira i podržava, ako ne kani u nju investirati sredstva? O kojemu razvoju djelatnosti onda uopće može biti govora? Istovremeno, očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva ... | Nije prihvaćen | Odbijeno. Potrebno je razlikovati državni proračun od proračuna lokalne i područne samouprave. Ujedno upućujemo na članak 12. stavak 3. Nacrta prijedloga zakona kojim se određuje da se rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti koji donosi Vlada na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća. |
| 187 | Ana-Marija Ščipior | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | 9. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći ¬- uredit će se sadržaj knjižnične djelatnosti ¬ odredit će se status kulturnog dobra i pripadajuća zaštita staroj tiskanoj građi koja je nastala do 1850. godine, a koja godina označava promjenu načina tiskanja knjiga od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama i slično ¬ katalozi javnih knjižnica u koje je upisana knjižnična građa koja ima status kulturnog dobra postat će sastavni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske ¬ uredit će se dodatno određena područja knjižnične djelatnosti, zaštita građe, digitalizacija građe, revizija i otpis građe te obveza prikupljanja i obrade statističkih podataka kao i obvezni primjerak ¬-propisat će se vrste knjižnica, uvjeti za osnivanje knjižnica, Upisnik knjižnica, statusne promjene i prestanak rada knjižnica i omogućiti fizičkim i pravnim osobama osnivanje knjižnica ¬-uredit će se ustroj i upravljanje javnim knjižnicama i knjižnicama u sastavu pravnih osoba ¬-precizirat će se status Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i njezine zadaće u okviru Knjižničnog sustava Republike Hrvatske - uredit će se sredstva za rad knjižnica, financiranje redovne djelatnosti i posebnih programa knjižnice ¬ propisat će se stjecanje stručnih zvanja za stručne djelatnike u knjižnicama ¬ uredit će se Knjižnični sustav Republike Hrvatske te matična djelatnost ¬-uvest će se obveza donošenja nacionalnog plana razvitka knjižnične djelatnosti, standarda i preporuka za rad knjižnica -¬ propisat će se osnivanje, zadaće, sastav i djelovanje Hrvatskog knjižničnog vijeća -¬ propisat će se obuhvat, svrha prikupljanja i postupanje s obveznim primjerkom te dostava i prikupljanje obveznog primjerka online publikacija -¬ propisat će se nadzor nad stručnim radom knjižnica te nadzor nad provedbom Zakona – ¬ uredit će se prekršajne odredbe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA - u kontekstu zakona, ne govori se o „posljedicama“ zakona, nego o „učincima“ - 1850. godine nije se promijenio način tiskanja, a posebno nije ručno tiskanje ustupilo mjesto strojnom, nego se promijenila tehnologija proizvodnje papira i počeo se proizvoditi lakše uništivi kiseli papir (veće kiselosti nego do tada); stoga godinu 1850. ne treba naglašavati, a posebno ne s obrazloženjem koje je napisano - dodati: „status kulturnog dobra svim arhivskim primjercima svih publikacija koje pripadaju korpusu Croatica – nacionalna zbirka“ - opet se govori o „sadržaju“ djelatnosti - „propisat će se… Upisnik knjižnica“. Upisnik knjižnica već postoji! - uvodi se dihotomija „javne knjižnice“ i „knjižnice u sastavu“: znači li to da knjižnice u sastavu nisu javne? Postoje samostalne knjižnice i knjižnice u sastavu. - ponavlja se sve iz poglavlja 2., a što je već sada regulirano postojećim Zakonom o knjižnicama iz 1997. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno - za Croaticu, nacionalnu zbirku knjižnične građe propisuje se da ima status kulturnog dobra, a njezin katalog sastavni je dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske, koji se vodi u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. Nadalje, navedeno obrazloženje za 1850. godinu je brisano. Za ostatak primjedbi naglašavamo da je Nacrt prijedloga zakona pisan u skladu s jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima. |
| 188 | Vesna Ivanković | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | KOMENTAR PRIJEDLOGA ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI S OBZIROM NA DJELOKRUG HRVATSKE KNJIŽNICE ZA SLIJEPE Smatramo da se pitanje statusa Hrvatske knjižnice za slijepe treba razjasniti i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Naime, Hrvatska knjižnica za slijepe, iako javna ustanova u kulturi čiju djelatnost financira Ministarstvo kulture, nije razvrstana u upisnik knjižnica pri Ministarstvu kulture. Zbog specifičnosti i ključne uloge koju knjižnica zauzima s obzirom na proizvodnju i distribuciju građe u pristupačnim formatima predlažemo da joj se dodijeli status matičnosti koji bi bio posebno istaknut i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. U nastavku ćemo pobrojati činjenice i navesti prijedlog statusa te sukladno tome prokomentirati Prijedlog zakona. Činjenice o Hrvatskoj knjižnici za slijepe: Hrvatska knjižnica za slijepe javna je ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou preko 50 godina pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. U ime Republike Hrvatske osnivačka prava obavlja Vlada Republike Hrvatske. Sredstva osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Hrvatska knjižnica za slijepe sastoji se od posudbenog odjela, odjela za proizvodnju zvučnih izdanja i tiskare za brajicu. Budući da sama proizvodi svoj fond u pristupačnim formatima (brajica, zvučna knjiga i strojno čitljivi oblici), 80% osoblja čine osobe koje nisu knjižničarske struke. Po sadržaju je fond knjižnice identičan fondu narodnih knjižnica ali je po formi specifičan. Uključena je u rad međunarodne Sekcije knjižnica koje pružaju usluge osobama kojima standardni tisak nije čitljiv (Libraries serving persons with print disabilities section) pri IFLA-i. Slijedom toga njezine su posebne zadaće: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s prije svega narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi U listopadu ove godine će Ugovor iz Marakeša stupiti na snagu što će predstavljati prijeloman trenutak za proizvodnju i razmjenu građe u pristupačnim formatima na nacionalnom ali prije svega međunarodnom nivou. Hrvatska knjižnica za slijepe će se uključiti u međunarodnu platformu i steći u okviru Ugovora iz Marakeša status ovlaštenog subjekta. PRIJEDLOG STATUSA: Hrvatska knjižnica za slijepe nije specijalna knjižnica već zaslužuje status matične narodne knjižnice za osobe kojima standardni tisak nije čitljiv (u svijetu knjižnice poput Hrvatske knjižnice za slijepe imaju status nacionalne ili narodne knjižnice za osobe kojim standardni tisak nije čitljiv ili pak institucije koja na nacionalnom nivou pruža usluge osobama kojim standardni tisak nije čitljiv). U skladu s time Hrvatska knjižnica za slijepe bi trebala biti repozitorij građe proizvedene u pristupačnim formatima, brinuti o politici proizvodnje i distribucije dotične građe, te razvoju usluga i standarda za korisnike kojima standardni tisak nije čitljiv. Imajući sve navedeno na umu, predlažemo da se u Prijedlogu Zakona uvrsti i istakne zasebnim člankom status i djelokrug Hrvatske knjižnice za slijepe kako slijedi: Članak... (1) Hrvatska knjižnica za slijepe je javna ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. (2) Hrvatska knjižnica za slijepe središnja je knjižnica za knjižnične usluge namijenjene osobama kojima standardni tisak nije čitljiv. (3) Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. (4) Sredstva za rad osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Članak ... Zadaće Hrvatska knjižnice za slijepe su: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi - okupljanje obveznog primjerka građe proizvedene u pristupačnim formatima na području Republike Hrvatske - praćenje programa proizvodnje pristupačnih formata na području Republike Hrvatske - obavljanje drugih zadaća predviđenih drugim propisima i Statutom Hrvatske knjižnice za slijepe | Prihvaćen | Prihvaćeno. Odredbe o Hrvatskoj knjižnici za slijepe su razrađene u posebnoj glavi V. Nacrta prijedloga zakona, u skladu s jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima. |
| 189 | Ana-Marija Ščipior | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | 8. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 2. Osnovna pitanja koja se uređuju predloženim Zakonom Predloženim Zakonom uređuju se sljedeće: - određuje se značenje pojedinih pojmova u Zakonu - utvrđuje se status kulturnog dobra za jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu javnih knjižnica nastalu do 1850. godine, a katalozi nabrojene knjižnične građe javnih knjižnica postaju sastavni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske - uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti te zaštita, revizija i otpis knjižnične građe - uređuju se vrste knjižnica, uvjeti za osnivanje knjižnica, Upisnik knjižnica, statusne promjene i prestanak rada knjižnica - uređuje se ustroj i upravljanje knjižnicama te se propisuje da javna knjižnica ima upravno vijeće, ravnatelja i stručno vijeće te se uređuje ustroj i upravljanje knjižnicom u sastavu - precizira se status Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, njezine zadaće te ustroj i upravljanje - uređuju se sredstva za rad knjižnica te se propisuje financiranje redovne djelatnosti i posebnih programa i zadaća knjižnice - propisuje se način uređenja stjecanja stručnih zvanja djelatnika u knjižnici - uređuje se Knjižnični sustav Republike Hrvatske te matična djelatnost - propisuje se obveza donošenja Nacionalnog plana razvitka knjižnične djelatnosti, standardi i preporuke za rad knjižnica - uređuje se osnivanje, zadaće, sastav i djelovanje Hrvatskog knjižničnog vijeća - propisuje se obuhvat, svrha prikupljanja i postupanje s obveznim primjerkom te dostava i prikupljanje obveznog primjerka online publikacija - uređuje se nadzor nad stručnima radom knjižnica te nadzor nad provedbom Zakona - uređuju se prekršajne odredbe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Potrebno je usklađenje prema IFLA-inim smjernicama i relevantnim međunarodnim i domaćim dokumentima. Isto tako, bilo bi za očekivati da se ovdje istaknu problemi uočeni u Ocjeni stanja. Osim toga, dio ovdje opisanih rješenja razlikuje se od onih u tekstu zakona, npr. financiranje redovne djelatnosti, koja se u tekstu zakona uopće ne spominje. Potrebno je uvesti i držati se svjetski prihvaćene klasifikacije knjižnične djelatnosti. OBRAZLOŽENJE: Potrebno je držati se UNESCO-vih, tj. IFLA-inih međunarodnih dokumenata i postojeće tradicije knjižničarske terminologije u RH. U dijelu: „Uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti“ neprimjerena je formulacija „sadržaj“. Zakonom se uređuje knjižnična djelatnost, a sadržaj, revizija i otpis tematika su pravilnika, a ne zakona. Uvodi se nejasan pojam „javna knjižnica“. „Precizira se status NSK“: znači li to da se misli na posebni zakon o NSK? Značenjem pojmova, na način kako se navodi u Prijedlogu Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, ne definiraju se knjižnice iz sustava obrazovanja i znanosti (školske i visokoškolske knjižnice) koje su zbirno gledajući najbrojnije vrste knjižnica prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini. Nisu obuhvaćeni mnogi važni pojmovi, npr. depozitarna knjižnica. Ne vidi se primjena ijednog međunarodnog dokumenta namijenjenog knjižničarskoj struci. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje, međutim tekst Nacrta prijedloga zakona usklađen je s relevantnim međunarodnim dokumentima namijenjenim knjižničarskoj struci. Što se financiranja redovne djelatnosti tiče, upućujemo na članak 31. |
| 190 | Ana-Marija Ščipior | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | 7. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini djelovalo je 1768 knjižnica s 4066 zaposlenih djelatnika, od kojih je njih 3380 zaposleno na stručnim poslovima. Od ukupnog broja knjižnica samostalno je 169 knjižnica, 100 knjižnica je u sastavu drugih knjižnica, a 1499 knjižnica u sastavu je ustanova/poduzeća. Prema vrsti knjižnica: 1 nacionalna knjižnica (300 zaposlenika), 7 sveučilišnih (174 zaposlenika), 118 knjižnica na visokim učilištima (332 zaposlenika), 2 općeznanstvene (48 zaposlenika), 146 specijalnih knjižnica (223 zaposlenika), 277 narodnih knjižnica (1660 zaposlenika), 858 osnovnoškolskih knjižnica (919 zaposlenika) i 359 srednjoškolskih knjižnica (410 zaposlenika). Članova knjižnica bilo je 1 309 484 , a od ukupno korištene knjižnične građe ( 11 492 797 jedinica) najviše su se koristile knjige i brošure (68,6%) te novine (18,13%). Najviše se građe koristi u narodnim knjižnicama (40,91%). IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Navedena je statistika, ali ne i ocjena stanja, kako je navedeno u naslovu, stoga je potrebno izvesti ocjene na temelju svega navedenog u ovom poglavlju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje no nije dan konkretan prijedlog. Točka 1. glave 2. nenormativnog dijela "Ocjena stanja" je dijelom promjenjena. |
| 191 | Ana-Marija Ščipior | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | 6. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U postupku izrade Zakona potrebno je uzeti u obzir Preporuke Vijeća Europe i druge međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili navesti: Preporuke Vijeća Europe i druge relevantne međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci koji su uzeti u obzir prilikom izrade ovog teksta. OBRAZLOŽENJE Nigdje nisu navedeni da li su i koji od ovdje spomenutih vrsta dokumenta uzeti u obzir pri izradi ovog Zakona. Naprotiv, u nekim važnim područjima koja se reguliraju Zakonom međunarodni dokumenti važni za knjižničarsku struku nisu uzeti u obzir, već se postupalo upravo suprotno načelima međunarodnih dokumenata, npr. međunarodna klasifikacija vrsta knjižnica i obvezni primjerak. | Nije prihvaćen | Odbijeno, nije dan konkretan prijedlog a u nenormativnom dijelu zakona je nemoguće i nesvrsishodno pobrojati sve dokumente uzete u obzir prilikom izrade Nacrta prijedloga zakona. |
| 192 | Ana-Marija Ščipior | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | 5. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalnopravno mogući. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE Neistinita je tvrdnja kako sadašnjim zakonom nije omogućen rad svim vrstama knjižnica. Neovisno o tome tko im je osnivač, osoba iz javne ili privatne sfere, sve su knjižnice u sadašnjem Zakonu omogućene, jedino što su funkcionalno usklađene, kroz opće odredbe o organizaciji knjižnica iz glave i postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. S obzirom da su u Upisnik knjižnica https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=202&pregled=1 (odaberi: „specijalne“) prema Pravilniku o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (NN 139/98, 25/17) upisane i mnoge knjižnice vjerskih zajednica i to kao tip knjižnice: „U sastavu“, Vrsta knjižnice: „specijalna“ neispravno je navoditi vjerske zajednice ili specijalne knjižnice kao jedan od razloga za donošenje tih promjena niti ih je potrebno isticati. Sve te knjižnice već su zakonito registrirane u upisnik prema pravilniku i čl. 8. Zakona, od mnogih samostanskih do raznih vrsta specijalnih knjižnica u sastavu trgovačkih društava (Belišće d.d., Podravka, Saponia itd.) Nepotrebnom podjelom knjižnica na "javne" i "privatne" (jer se ona i danas podrazumijeva), umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11., st. 2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Oni koji se žele baviti komercijalnom djelatnošću trgovanja informacijama putem trgovačkih društava ili drugih oblika koji su posebno i jasno formalnopravno regulirani drugim zakonima (o trgovačkim društvima, o zadrugama…) i danas to mogu i rade u više primjera (npr. informacijski servisi poput IUS Info), samo takva samostalna društva ni po čemu nisu, niti moraju, a po nekim drugim propisima koji reguliraju komercijalne djelatnosti sve do propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, niti ne mogu biti knjižnice. U gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Predloženi tekst zakona kojim ravnatelji javnih knjižnica nisu nužno osobe s iskustvom u knjižničarstvu, a za ostale vrste knjižnica nisu niti propisana zvanja za ravnatelje – takvim tekstom zakona se ne doprinosi razvoju knjižnične djelatnosti utemeljene na standardima nego se djelatnost ovim zakonom naprotiv unazađuje. Naime, niti u sastavu Hrvatskog knjižničnog vijeća niti u sastavu stručnih vijeća knjižnica s više od 5 zaposlenih nije nužno da većinu članova čine stručni knjižnični djelatnici koji su jedini osposobljeni za provođenje standarda. Preslikavanje situacije iz muzeja, kako je navedeno u Prijedlogu Zakona o muzejima: „- jačanje upravljačke uloge ravnatelja muzeja propisivanjem uvjeta pri izboru ravnatelja za zanimanja izvan muzejske struke“ odnosi se na muzeje, ali ne i na knjižnice, jer to nisu iste vrste ustanova. Dobro upravljanje knjižnicama je usko povezano uz posjedovanje stručnih knjižničarskih znanja (dobivenih kroz formalnu edukaciju i polaganje stručnog ispita te naročito uz iskustvo rada u knjižnicama). | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, brisan je dio teksta koji se odnosi na vjerske zajednice. Ostatak primjedbe se ne prihvaća budući da se pravna forma osnivanja ne može ograničiti, pa tako ni zabraniti osnivanje privatnih knjižnica. Vezano uz primjedbu za imenovanje ravnatelja javne knjižnice, navedeni članak je dopunjen na način da je potrebno da osoba ispunjava uvjete iz pravilnika kojim se propisuju stručna zvanja u knjižničarskoj struci. |
| 193 | Vesna Ivanković | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Zašto nije naveden osnovni motiv predlagača kako bi i iz tog stava nastali problem bio transparentnije raspravljen, kao što je naveden u prijedlogu Zakona o muzejima Također, zbog navedenih procesa javila se nužnost usklađenog postupanja sa muzejskom, arhivskom i knjižničnom građom. OBRAZLOŽENJE Neka se nepovoljna rješenja iz jednog zakona preslikavaju na ostala dva i to je potrebno transparentno navesti. Tako se npr. iz Prijedloga Zakona o muzejima na ostale zakone preslikava situacija: „Zakonom o muzejima iz 2015. proširen je popis stručnog osoblja u muzejima u obavljanju muzejske djelatnosti za što nije postojala podrška stručne javnosti. Također, navedena zvanja nisu zaživjela u praksi kao specifičnost muzejske djelatnosti. Ali, u Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisana su knjižnična zvanja i nikakvih prijepora u svezi toga nema, niti ih je bilo. No, unatoč tomu, iz sva tri zakona (Arhivi, Knjižnice, Muzeji) stručna zvanja su izbačena i propisivat će se pravilnicima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje, nije dan konkretan prijedlog. Što se tiče zvanja, ukazujemo na činjenicu da su knjižničarska zvanja brojna kao i da su u bliskoj budućnosti izvjesne njihove izmjene. Ako bi se odredbe o uvjetima unosile u Zakon, svakom izmjenom uvjeta ili nazivlja zvanja morao bi se mijenjati Zakon. Također napominjemo da je Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava ukazalo ovom ministarstvu da je tijekom 2018. godine planirana izrada novog Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj, cilj koje je smanjenje broja reguliranih profesija, odnosno s Popisa reguliranih profesija potrebno je izostaviti profesije koje nisu u skladu s definicijom regulirane profesije prema Zakonu o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine, broj 82/15). S tim u vezi stručna zvanja u knjižničarskoj struci biti će potrebno mijenjati. |
| 194 | Ana-Marija Ščipior | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | 4. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Odredbe o slobodnom pristupu informacijama i javnom pristupu mreži, zaštiti privatnosti i poštivanju autorskog i srodnih prava, digitalizaciji i digitalnoj knjižnici, međuknjižničnoj posudbi, obveznom primjerku elektroničkih publikacija te o stalnom stručnom usavršavanju su neke od odredbi koje je potrebno na odgovarajući način unijeti u Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Slažemo se, ali te odredbe u sam Zakon nisu unesene na odgovarajući način. Stoga je potrebno u tekst Zakona unijeti jasne odredbe u svim segmentima koji se navode u tekstu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, u članak 12. dodani su standardi za digitalnu knjižnicu te je određeno tko donosi iste, a člankom 6. stavkom 2. Nacrta prijedloga zakona je jasno navedeno da su prilikom obavljanja digitalizacije knjižnične građe iz svojih zbirki knjižnice dužne poštivati norme za digitalizaciju građe, izradu arhivskih i korisničkih primjeraka te metapodataka sukladno standardima iz članka 12. stavka 2. u kojem se navodi tko donosi standarde za pojedine vrste knjižnica. Ostatak odredbi je na odgovarajući način unesen i razrađen Nacrtom prijedloga zakona. |
| 195 | Ana-Marija Ščipior | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | 3. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U razdoblju od donošenja Zakona o knjižnicama (Narodne novine, broj 105/97., 5/98., 104/00. i 69/09. ) do danas nije bilo većih izmjena u tekstu Zakona. U navedenom razdoblju došlo je do znatnih promjena u društvu koje su se dogodile pod snažnim utjecajem novih tehnologija i novih oblika komuniciranja stoga određene vrste djelovanja knjižnica, njihove službe i usluge (poput digitalizacije, prikupljanja digitalnih matrica, organizacije online usluga, osnutak i upravljanje repozitorijima digitalne građe, zaštita baštine u digitalnom okruženju) nisu ni mogle biti obuhvaćene postojećim Zakonom jer se u vrijeme njegova donošenja nisu još pojavile ili su bile tek na samim počecima razvoja. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Trenutno važeći Zakon o knjižnicama je jasnije strukturiran i napisan, pa bi bilo poželjnije u njega dodati odredbe vezane uz novosti u poslovanju knjižnica. Stoga smatramo da nema potrebe mijenjati cijeli Zakon. OBRAZLOŽENJE U „Ocjeni stanja“ opravdano se naglašava da su se u proteklih 20-tak godina dogodile velike promjene u struci pod utjecajem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, što se ilustrira pojavom digitalizacije, digitalnih matrica, elektroničkih usluga (za njih se koristi pojam „online usluga“), digitalnih repozitorija… Međutim, u samom tekstu zakona, neke od tih novina se uopće ne spominju ili se spominju samo sporadično. Primjerice, za digitalizaciju knjižnične građe navodi se da se mora standardizirati, no ne navodi se tko će donijeti taj standard. Isto tako, navodi se „zaštita baštine u digitalnom okruženju“ kao jedna od novosti nastalih pod utjecajem novih tehnologija, a kasnije se u Prijedlogu zakona potpuno izbacuje poglavlje o zaštiti knjižnične građe (prema trenutno važećem zakonu, čl. 45. i 46.)… | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, zaštita knjižnične građe je regulirana posebnom glavom Nacrta prijedloga zakona. U članak 12. dodani su standardi za digitalnu knjižnicu te je određeno tko donosi iste, a člankom 6. stavkom 2. Nacrta prijedloga zakona je jasno navedeno da su prilikom obavljanja digitalizacije knjižnične građe iz svojih zbirki knjižnice dužne poštivati norme za digitalizaciju građe, izradu arhivskih i korisničkih primjeraka te metapodataka sukladno standardima iz članka 12. stavka 2. u kojem se navodi tko donosi standarde za pojedine vrste knjižnica. Ostatak odredbi je na odgovarajući način unesen i razrađen Nacrtom prijedloga zakona. |
| 196 | Ana-Marija Ščipior | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | 2. KOMENTAR PRIJEDLOGA ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI S OBZIROM NA DJELOKRUG HRVATSKE KNJIŽNICE ZA SLIJEPE Smatramo da se pitanje statusa Hrvatske knjižnice za slijepe treba razjasniti i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Naime, Hrvatska knjižnica za slijepe, iako javna ustanova u kulturi čiju djelatnost financira Ministarstvo kulture, nije razvrstana u upisnik knjižnica pri Ministarstvu kulture. Zbog specifičnosti i ključne uloge koju knjižnica zauzima s obzirom na proizvodnju i distribuciju građe u pristupačnim formatima predlažemo da joj se dodijeli status matičnosti koji bi bio posebno istaknut i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. U nastavku ćemo pobrojati činjenice i navesti prijedlog statusa te sukladno tome prokomentirati Prijedlog zakona. Činjenice o Hrvatskoj knjižnici za slijepe: Hrvatska knjižnica za slijepe javna je ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou preko 50 godina pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. U ime Republike Hrvatske osnivačka prava obavlja Vlada Republike Hrvatske. Sredstva osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Hrvatska knjižnica za slijepe sastoji se od posudbenog odjela, odjela za proizvodnju zvučnih izdanja i tiskare za brajicu. Budući da sama proizvodi svoj fond u pristupačnim formatima (brajica, zvučna knjiga i strojno čitljivi oblici), 80% osoblja čine osobe koje nisu knjižničarske struke. Po sadržaju je fond knjižnice identičan fondu narodnih knjižnica ali je po formi specifičan. Uključena je u rad međunarodne Sekcije knjižnica koje pružaju usluge osobama kojima standardni tisak nije čitljiv (Libraries serving persons with print disabilities section) pri IFLA-i. Slijedom toga njezine su posebne zadaće: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s prije svega narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi U listopadu ove godine će Ugovor iz Marakeša stupiti na snagu što će predstavljati prijeloman trenutak za proizvodnju i razmjenu građe u pristupačnim formatima na nacionalnom ali prije svega međunarodnom nivou. Hrvatska knjižnica za slijepe će se uključiti u međunarodnu platformu i steći u okviru Ugovora iz Marakeša status ovlaštenog subjekta. PRIJEDLOG STATUSA: Hrvatska knjižnica za slijepe nije specijalna knjižnica već zaslužuje status matične narodne knjižnice za osobe kojima standardni tisak nije čitljiv (u svijetu knjižnice poput Hrvatske knjižnice za slijepe imaju status nacionalne ili narodne knjižnice za osobe kojim standardni tisak nije čitljiv ili pak institucije koja na nacionalnom nivou pruža usluge osobama kojim standardni tisak nije čitljiv). U skladu s time Hrvatska knjižnica za slijepe bi trebala biti repozitorij građe proizvedene u pristupačnim formatima, brinuti o politici proizvodnje i distribucije dotične građe, te razvoju usluga i standarda za korisnike kojima standardni tisak nije čitljiv. Imajući sve navedeno na umu, predlažemo da se u Prijedlogu Zakona uvrsti i istakne zasebnim člankom status i djelokrug Hrvatske knjižnice za slijepe kako slijedi: Članak... (1) Hrvatska knjižnica za slijepe je javna ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. (2) Hrvatska knjižnica za slijepe središnja je knjižnica za knjižnične usluge namijenjene osobama kojima standardni tisak nije čitljiv. (3) Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. (4) Sredstva za rad osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Članak ... Zadaće Hrvatska knjižnice za slijepe su: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi - okupljanje obveznog primjerka građe proizvedene u pristupačnim formatima na području Republike Hrvatske - praćenje programa proizvodnje pristupačnih formata na području Republike Hrvatske - obavljanje drugih zadaća predviđenih drugim propisima i Statutom Hrvatske knjižnice za slijepe | Prihvaćen | Prihvaćeno i ugrađeno u skladu s jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima u glavi V. Nacrta prijedloga. |
| 197 | Ana-Marija Ščipior | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | 1. Zašto nije naveden osnovni motiv predlagača kako bi i iz tog stava nastali problem bio transparentnije raspravljen, kao što je naveden u prijedlogu Zakona o muzejima Također, zbog navedenih procesa javila se nužnost usklađenog postupanja sa muzejskom, arhivskom i knjižničnom građom. OBRAZLOŽENJE Neka se nepovoljna rješenja iz jednog zakona preslikavaju na ostala dva i to je potrebno transparentno navesti. Tako se npr. iz Prijedloga Zakona o muzejima na ostale zakone preslikava situacija: „Zakonom o muzejima iz 2015. proširen je popis stručnog osoblja u muzejima u obavljanju muzejske djelatnosti za što nije postojala podrška stručne javnosti. Također, navedena zvanja nisu zaživjela u praksi kao specifičnost muzejske djelatnosti. Ali, u Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisana su knjižnična zvanja i nikakvih prijepora u svezi toga nema, niti ih je bilo. No, unatoč tomu, iz sva tri zakona (Arhivi, Knjižnice, Muzeji) stručna zvanja su izbačena i propisivat će se pravilnicima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje no nije dan konkretan prijedlog. Nastavno na knjižničarska zvanja, ukazujemo na činjenicu da su knjižničarska zvanja brojna kao i da su u bliskoj budućnosti izvjesne njihove izmjene. Ako bi se odredbe o uvjetima unosile u Zakon, svakom izmjenom uvjeta ili nazivlja zvanja morao bi se mijenjati Zakon. Također napominjemo da je Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava ukazalo ovom ministarstvu da je tijekom 2018. godine planirana izrada novog Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj, cilj koje je smanjenje broja reguliranih profesija, odnosno s Popisa reguliranih profesija potrebno je izostaviti profesije koje nisu u skladu s definicijom regulirane profesije prema Zakonu o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine, broj 82/15). |
| 198 | Knjižnica i čitaonica Kutina | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Podržavamo komentare Stručnog odbora HKD-a na Uvodni dio prijedloga teksta Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti i to: 1. Ocjena stanja Zašto nije naveden osnovni motiv predlagača kako bi i iz tog stava nastali problem bio transparentnije raspravljen, kao što je naveden u prijedlogu Zakona o muzejima Također, zbog navedenih procesa javila se nužnost usklađenog postupanja sa muzejskom, arhivskom i knjižničnom građom. OBRAZLOŽENJE Neka se nepovoljna rješenja iz jednog zakona preslikavaju na ostala dva i to je potrebno transparentno navesti. Tako se npr. iz Prijedloga Zakona o muzejima na ostale zakone preslikava situacija: „Zakonom o muzejima iz 2015. proširen je popis stručnog osoblja u muzejima u obavljanju muzejske djelatnosti za što nije postojala podrška stručne javnosti. Također, navedena zvanja nisu zaživjela u praksi kao specifičnost muzejske djelatnosti. Ali, u Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisana su knjižnična zvanja i nikakvih prijepora u svezi toga nema, niti ih je bilo. No, unatoč tomu, iz sva tri zakona (Arhivi, Knjižnice, Muzeji) stručna zvanja su izbačena i propisivat će se pravilnicima. Dalje, trenutno važeći Zakon o knjižnicama je jasnije strukturiran i napisan, pa bi bilo poželjnije u njega dodati odredbe vezane uz novosti u poslovanju knjižnica. Stoga smatramo da nema potrebe mijenjati cijeli Zakon. OBRAZLOŽENJE U „Ocjeni stanja“ opravdano se naglašava da su se u proteklih 20-tak godina dogodile velike promjene u struci pod utjecajem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, što se ilustrira pojavom digitalizacije, digitalnih matrica, elektroničkih usluga (za njih se koristi pojam „online usluga“), digitalnih repozitorija… Međutim, u samom tekstu zakona, neke od tih novina se uopće ne spominju ili se spominju samo sporadično. Primjerice, za digitalizaciju knjižnične građe navodi se da se mora standardizirati, no ne navodi se tko će donijeti taj standard. Isto tako, navodi se „zaštita baštine u digitalnom okruženju“ kao jedna od novosti nastalih pod utjecajem novih tehnologija, a kasnije se u Prijedlogu zakona potpuno izbacuje poglavlje o zaštiti knjižnične građe (prema trenutno važećem zakonu, čl. 45. i 46.). Također se slažemo i s obrazloženjem HKD-a u vezi: 2.Osnovna pitanja koja se uređuju predloženim Zakonom: - određuje se značenje pojedinih pojmova u Zakonu - utvrđuje se status kulturnog dobra za jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu javnih knjižnica nastalu do 1850. godine, a katalozi nabrojene knjižnične građe javnih knjižnica postaju sastavni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske - uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti te zaštita, revizija i otpis knjižnične građe - uređuju se vrste knjižnica, uvjeti za osnivanje knjižnica, Upisnik knjižnica, statusne promjene i prestanak rada knjižnica - uređuje se ustroj i upravljanje knjižnicama te se propisuje da javna knjižnica ima upravno vijeće, ravnatelja i stručno vijeće te se uređuje ustroj i upravljanje knjižnicom u sastavu - precizira se status Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, njezine zadaće te ustroj i upravljanje - uređuju se sredstva za rad knjižnica te se propisuje financiranje redovne djelatnosti i posebnih programa i zadaća knjižnice - propisuje se način uređenja stjecanja stručnih zvanja djelatnika u knjižnici - uređuje se Knjižnični sustav Republike Hrvatske te matična djelatnost - propisuje se obveza donošenja Nacionalnog plana razvitka knjižnične djelatnosti, standardi i preporuke za rad knjižnica - uređuje se osnivanje, zadaće, sastav i djelovanje Hrvatskog knjižničnog vijeća - propisuje se obuhvat, svrha prikupljanja i postupanje s obveznim primjerkom te dostava i prikupljanje obveznog primjerka online publikacija - uređuje se nadzor nad stručnima radom knjižnica te nadzor nad provedbom Zakona - uređuju se prekršajne odredbe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Potrebno je usklađenje prema IFLA-inim smjernicama i relevantnim međunarodnim i domaćim dokumentima. Isto tako, bilo bi za očekivati da se ovdje istaknu problemi uočeni u Ocjeni stanja. Osim toga, dio ovdje opisanih rješenja razlikuje se od onih u tekstu zakona, npr. financiranje redovne djelatnosti, koja se u tekstu zakona uopće ne spominje. Potrebno je uvesti i držati se svjetski prihvaćene klasifikacije knjižnične djelatnosti. OBRAZLOŽENJE: Potrebno je držati se UNESCO-vih, tj. IFLA-inih međunarodnih dokumenata i postojeće tradicije knjižničarske terminologije u RH. U dijelu: „Uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti“ neprimjerena je formulacija „sadržaj“. Zakonom se uređuje knjižnična djelatnost, a sadržaj, revizija i otpis tematika su pravilnika, a ne zakona. Uvodi se nejasan pojam „javna knjižnica“. „Precizira se status NSK“: znači li to da se misli na posebni zakon o NSK? Značenjem pojmova, na način kako se navodi u Prijedlogu Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, ne definiraju se knjižnice iz sustava obrazovanja i znanosti (školske i visokoškolske knjižnice) koje su zbirno gledajući najbrojnije vrste knjižnica prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini. Nisu obuhvaćeni mnogi važni pojmovi, npr. depozitarna knjižnica. Ne vidi se primjena ijednog međunarodnog dokumenta namijenjenog knjižničarskoj struci. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno - u članak 12. dodani su standardi za digitalnu knjižnicu te je određeno tko donosi iste, a člankom 6. stavkom 2. Nacrta prijedloga zakona je jasno navedeno da su prilikom obavljanja digitalizacije knjižnične građe iz svojih zbirki knjižnice dužne poštivati norme za digitalizaciju građe, izradu arhivskih i korisničkih primjeraka te metapodataka sukladno standardima iz članka 12. stavka 2. u kojem se navodi tko donosi standarde za pojedine vrste knjižnica. Nadalje, zaštita knjižnične građe je regulirana posebnom glavom Nacrta prijedloga zakona. Ostatak odredbi je na odgovarajući način unesen i razrađen. Ujedno naglašavamo da u nenormativnom dijelu zakona je nemoguće i nesvrsishodno pobrojati sve dokumente uzete u obzir prilikom izrade Nacrta prijedloga zakona. |
| 199 | Silvija Perić | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | U potpunosti podržavam komentare Hrvatskoga knjižničarskog društva na Uvodni dio prijedloga teksta Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti i to: "9. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći ¬- uredit će se sadržaj knjižnične djelatnosti ¬ odredit će se status kulturnog dobra i pripadajuća zaštita staroj tiskanoj građi koja je nastala do 1850. godine, a koja godina označava promjenu načina tiskanja knjiga od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama i slično ¬ katalozi javnih knjižnica u koje je upisana knjižnična građa koja ima status kulturnog dobra postat će sastavni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske ¬ uredit će se dodatno određena područja knjižnične djelatnosti, zaštita građe, digitalizacija građe, revizija i otpis građe te obveza prikupljanja i obrade statističkih podataka kao i obvezni primjerak ¬-propisat će se vrste knjižnica, uvjeti za osnivanje knjižnica, Upisnik knjižnica, statusne promjene i prestanak rada knjižnica i omogućiti fizičkim i pravnim osobama osnivanje knjižnica ¬-uredit će se ustroj i upravljanje javnim knjižnicama i knjižnicama u sastavu pravnih osoba ¬-precizirat će se status Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i njezine zadaće u okviru Knjižničnog sustava Republike Hrvatske - uredit će se sredstva za rad knjižnica, financiranje redovne djelatnosti i posebnih programa knjižnice ¬ propisat će se stjecanje stručnih zvanja za stručne djelatnike u knjižnicama ¬ uredit će se Knjižnični sustav Republike Hrvatske te matična djelatnost ¬-uvest će se obveza donošenja nacionalnog plana razvitka knjižnične djelatnosti, standarda i preporuka za rad knjižnica -¬ propisat će se osnivanje, zadaće, sastav i djelovanje Hrvatskog knjižničnog vijeća -¬ propisat će se obuhvat, svrha prikupljanja i postupanje s obveznim primjerkom te dostava i prikupljanje obveznog primjerka online publikacija -¬ propisat će se nadzor nad stručnim radom knjižnica te nadzor nad provedbom Zakona – ¬ uredit će se prekršajne odredbe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA - u kontekstu zakona, ne govori se o „posljedicama“ zakona, nego o „učincima“ - 1850. godine nije se promijenio način tiskanja, a posebno nije ručno tiskanje ustupilo mjesto strojnom, nego se promijenila tehnologija proizvodnje papira i počeo se proizvoditi lakše uništivi kiseli papir (veće kiselosti nego do tada); stoga godinu 1850. ne treba naglašavati, a posebno ne s obrazloženjem koje je napisano - dodati: „status kulturnog dobra svim arhivskim primjercima svih publikacija koje pripadaju korpusu Croatica – nacionalna zbirka“ - opet se govori o „sadržaju“ djelatnosti - „propisat će se… Upisnik knjižnica“. Upisnik knjižnica već postoji! - uvodi se dihotomija „javne knjižnice“ i „knjižnice u sastavu“: znači li to da knjižnice u sastavu nisu javne? Postoje samostalne knjižnice i knjižnice u sastavu. - ponavlja se sve iz poglavlja 2., a što je već sada regulirano postojećim Zakonom o knjižnicama iz 1997." | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno - za Croaticu, nacionalnu zbirku knjižnične građe propisuje se da ima status kulturnog dobra, a njezin katalog sastavni je dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske, koji se vodi u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. Nadalje, navedeno obrazloženje za 1850. godinu je brisano. Za ostatak primjedbi naglašavamo da je Nacrt prijedloga zakona pisan je u skladu s jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima. |
| 200 | Lidija Dužić Zlovolić | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | U potpunosti podržavam prijedlog HKD-a. Neka se nepovoljna rješenja iz jednog zakona preslikavaju na ostala dva i to je potrebno transparentno navesti. Tako se npr. iz Prijedloga Zakona o muzejima na ostale zakone preslikava situacija: „Zakonom o muzejima iz 2015. proširen je popis stručnog osoblja u muzejima u obavljanju muzejske djelatnosti za što nije postojala podrška stručne javnosti. Također, navedena zvanja nisu zaživjela u praksi kao specifičnost muzejske djelatnosti. Ali, u Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisana su knjižnična zvanja i nikakvih prijepora u svezi toga nema, niti ih je bilo. No, unatoč tomu, iz sva tri zakona (Arhivi, Knjižnice, Muzeji) stručna zvanja su izbačena i propisivat će se pravilnicima. | Nije prihvaćen | Odbijeno, ukazujemo na činjenicu da su knjižničarska zvanja brojna kao i da su u bliskoj budućnosti izvjesne njihove izmjene. Ako bi se odredbe o uvjetima unosile u Zakon, svakom izmjenom uvjeta ili nazivlja zvanja morao bi se mijenjati Zakon. Također napominjemo da je Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava ukazalo ovom ministarstvu da je tijekom 2018. godine planirana izrada novog Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj, cilj koje je smanjenje broja reguliranih profesija, odnosno s Popisa reguliranih profesija potrebno je izostaviti profesije koje nisu u skladu s definicijom regulirane profesije prema Zakonu o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine, broj 82/15). |
| 201 | Gradska knjižnica Rijeka | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Ocjena stanja vrlo je općenita i načelna, ne navode se pokazatelji učinaka postojećeg Zakona te stoga smatramo da ne odražava trenutno stanje knjižnične djelatnosti u RH. Neprihvatljivom smatramo ocjenu da "Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj". Osnivanje privatnih knjižnica omogućeno je postojećim Zakonom a knjižnice vjerskih zajednica dio su knjižničnog sustava kao specijalne knjižnice. Nadalje, zakonodavac utvrđuje da upravo takvo stanje "stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalno-pravno mogući". Kasnije, u Članku 9. se navodi koji su to mogući formalno-pravni oblici, među ostalim udruge, zaklade, zadruge, te je iluzorno očekivati da bi knjižnice osnovane na taj način mogle biti utemeljene "na stručnim i profesionalnim standardima". U popisu osnovnih pitanja koja se uređuju Zakonom navode se i ona koja uopće nisu u samom tekstu riješena a najdrastičniji primjer su knjižničarska zvanja za koja predloženim Zakonom ne samo da nije propisano njihovo stjecanje već se niti ne navode. Slična, kontradiktorna stajališta pojavljuju se na više mjesta u Zakonu što je još jedan pokazatelj da je neophodna izrada novog nacrta Zakona. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, navedeni članak 9. je brisan, zatim su brisane odredbe o knjižnicama vjerskih zajednica, a što se tiče knjižničarskih zvanja ukazujemo na činjenicu da su knjižničarska zvanja brojna kao i da su u bliskoj budućnosti izvjesne njihove izmjene. Ako bi se odredbe o uvjetima unosile u Zakon, svakom izmjenom uvjeta ili nazivlja zvanja morao bi se mijenjati Zakon. |
| 202 | Knjižničarsko društvo Varaždinske županije | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći ¬- uredit će se sadržaj knjižnične djelatnosti ¬ odredit će se status kulturnog dobra i pripadajuća zaštita staroj tiskanoj građi koja je nastala do 1850. godine, a koja godina označava promjenu načina tiskanja knjiga od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama i slično ¬ katalozi javnih knjižnica u koje je upisana knjižnična građa koja ima status kulturnog dobra postat će sastavni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske ¬ uredit će se dodatno određena područja knjižnične djelatnosti, zaštita građe, digitalizacija građe, revizija i otpis građe te obveza prikupljanja i obrade statističkih podataka kao i obvezni primjerak ¬-propisat će se vrste knjižnica, uvjeti za osnivanje knjižnica, Upisnik knjižnica, statusne promjene i prestanak rada knjižnica i omogućiti fizičkim i pravnim osobama osnivanje knjižnica ¬-uredit će se ustroj i upravljanje javnim knjižnicama i knjižnicama u sastavu pravnih osoba ¬-precizirat će se status Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i njezine zadaće u okviru Knjižničnog sustava Republike Hrvatske - uredit će se sredstva za rad knjižnica, financiranje redovne djelatnosti i posebnih programa knjižnice ¬ propisat će se stjecanje stručnih zvanja za stručne djelatnike u knjižnicama ¬ uredit će se Knjižnični sustav Republike Hrvatske te matična djelatnost ¬-uvest će se obveza donošenja nacionalnog plana razvitka knjižnične djelatnosti, standarda i preporuka za rad knjižnica -¬ propisat će se osnivanje, zadaće, sastav i djelovanje Hrvatskog knjižničnog vijeća -¬ propisat će se obuhvat, svrha prikupljanja i postupanje s obveznim primjerkom te dostava i prikupljanje obveznog primjerka online publikacija -¬ propisat će se nadzor nad stručnim radom knjižnica te nadzor nad provedbom Zakona – ¬ uredit će se prekršajne odredbe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA - u kontekstu zakona, ne govori se o „posljedicama“ zakona, nego o „učincima“ - 1850. godine nije se promijenio način tiskanja, a posebno nije ručno tiskanje ustupilo mjesto strojnom, nego se promijenila tehnologija proizvodnje papira i počeo se proizvoditi lakše uništivi kiseli papir (veće kiselosti nego do tada); stoga godinu 1850. ne treba naglašavati, a posebno ne s obrazloženjem koje je napisano - dodati: „status kulturnog dobra svim arhivskim primjercima svih publikacija koje pripadaju korpusu Croatica – nacionalna zbirka“ - opet se govori o „sadržaju“ djelatnosti - „propisat će se… Upisnik knjižnica“. Upisnik knjižnica već postoji! - uvodi se dihotomija „javne knjižnice“ i „knjižnice u sastavu“: znači li to da knjižnice u sastavu nisu javne? Postoje samostalne knjižnice i knjižnice u sastavu. - ponavlja se sve iz poglavlja 2., a što je već sada regulirano postojećim Zakonom o knjižnicama iz 1997. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno - za Croaticu, nacionalnu zbirku knjižnične građe propisuje se da ima status kulturnog dobra, a njezin katalog sastavni je dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske, koji se vodi u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. Nadalje, navedeno obrazloženje za 1850. godinu je brisano. Za ostatak primjedbi naglašavamo da je Nacrt prijedloga zakona pisan je u skladu s jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima. |
| 203 | Knjižnice grada Zagreba | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | U „Ocjeni stanja“ naglašeno je da su se proteklih 20-tak godina dogodile velike promjene u struci pod utjecajem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, što se ilustrira pojavom digitalizacije, digitalnih matrica, elektroničkih usluga (za njih se koristi pojam „online usluga“), digitalnih repozitorija… Međutim, u samom tekstu Zakona, neke od tih novina uopće se ne spominju ili se spominju samo sporadično. Npr. za digitalizaciju knjižnične građe navodi se da se mora standardizirati, no ne navodi se tko će donijeti taj standard. Isto tako, navodi se „zaštita baštine u digitalnom okruženju“ kao jedna od novosti nastalih pod utjecajem novih tehnologija, a kasnije se u Nacrtu Zakona potpuno izbacuje poglavlje o zaštiti knjižnične građe (prema trenutno važećem Zakonu, čl. 45. i 46.). Već uvriježenu i nedvojbenu dosadašnju podjelu na samostalne knjižnice i knjižnice u sastavu, koja se pokazala u praksi najprihvatljivijom i najjasnijom, ne bi trebalo mijenjati niti uvoditi pojmove javne i privatne knjižnice. Neistinita je tvrdnja kako sadašnjim zakonom nije omogućen rad svim vrstama knjižnica. Neovisno o tome tko im je osnivač, osoba iz javne ili privatne sfere, sve su knjižnice u sadašnjem Zakonu omogućene, jedino što su funkcionalno usklađene kroz opće odredbe o organizaciji knjižnica iz glave i postojećeg Zakona, napose čl. 4. i 5., kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom podjelom knjižnica na javne i privatne (jer se ona i danas podrazumijeva), umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11., st. 2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time privatne knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama – bez jasnog obrazloženja za to.BRISATI: Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalnopravno mogući. Ne postoji opravdanje za uvođenje knjižnica vjerskih zajednica koje su do sada vođene i u upisniku kao specijalne knjižnice. I, ako se pogleda zanemariv udio tih knjižnica u Hrvatskoj, doista se čini nepotrebnim uvoditi novu vrstu. Čak i predlagač u pojedinim člancima zaboravlja/izostavlja ovu novopredloženu vrstu knjižnica i u područjima podjele odgovornosti i nadzora nad njom. Dosadašnja je tipologija usklađena s UNESCO-vom tipologijom koja je temelj međunarodnih statistika i ne bi je trebalo mijenjati. S obzirom da su u Upisnik knjižnica https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=202&pregled=1 (odaberi: „specijalne“) prema Pravilniku o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (NN 139/98, 25/17) upisane i mnoge knjižnice vjerskih zajednica i to kao tip knjižnice: „U sastavu“, Vrsta knjižnice: „specijalna“ neispravno je navoditi vjerske zajednice ili specijalne knjižnice kao jedan od razloga za donošenje tih promjena niti ih je potrebno isticati. Sve te knjižnice već su zakonito registrirane u upisnik prema pravilniku i čl. 8. Zakona, od mnogih samostanskih do raznih vrsta specijalnih knjižnica u sastavu trgovačkih društava. NENAVOĐENJE NAZIVLJA STRUČNOG KNJIŽNIČNOG OSOBLJA u temeljnom pravnom dokumentu poražavajuće je za knjižničarsku struku koja je godinama gradila svoj status, za brojne studente i profesore na Odsjecima i Katedrama u Zagrebu, Zadru i Osijeku, a praksa je pokazala da prilikom pregovaranja s osnivačima oko osnivanja knjižnica argument da takva odredba stoji u Zakonu nebrojeno je puta bio od presudne važnosti i za davanje pozitivnog mišljenja matičnih službi za osnivanje knjižnica, ali i za uspostavljanje kvalitetnog rada u knjižnici. HRVATSKO KNJIŽNIČNO VIJEĆE BILO IMALO JE MNOGO JASNIJU I VAŽNIJU ULOGU u sadašnjem Zakonu. „Prethodno mišljenje HKV-a" se više ne spominje. Ovaj prijedlog pasivizira i omalovažava ulogu HKV kao najvišeg stručnog javnopravnog tijela koje ima inicijativnu ulogu u osmišljavanju knjižničnih politika prema tijelima javne vlasti. Umjesto toga HKV je isključen od procesa donošenja odluka te prepušten potpuno diskrecijskoj odluci ministra kulture da neke standarde ili njihove promjene predloži ili ne, te eventualno post festum zatraži mišljenje. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Zaštita knjižnične građe je regulirana posebnom glavom Nacrta prijedloga zakona. Ujedno su u članak 12. dodani standardi za digitalnu knjižnicu te je određeno tko donosi iste, a člankom 6. stavkom 2. Nacrta prijedloga zakona je jasno navedeno da su prilikom obavljanja digitalizacije knjižnične građe iz svojih zbirki knjižnice dužne poštivati norme za digitalizaciju građe, izradu arhivskih i korisničkih primjeraka te metapodataka sukladno standardima iz članka 12. stavka 2. u kojem se navodi tko donosi standarde za pojedine vrste knjižnica, brisan je dio teksta koji se odnosi na vjerske zajednice. Ostatak primjedbi se ne prihvaća, stoga je potrebno istaknuti da se pravna forma osnivanja ne može ograničiti, pa tako ni zabraniti osnivanje privatnih knjižnica, knjižničarska zvanja su brojna i u bliskoj budućnosti su izvjesne njihove izmjene. Ako bi se odredbe o uvjetima unosile u Zakon, svakom izmjenom uvjeta ili nazivlja zvanja morao bi se mijenjati Zakon. Što se tiče prigovora na status Hrvatskog knjižničnog vijeća, naglašavamo da je ono savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti, a navedeni status je predviđen i trenutnim Zakonom o knjižnicama. |
| 204 | Knjižničarsko društvo Rijeka | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | U zaključcima Hrvatske udruge školskih knjižničara rečeno je i slažemo se s tim komentarom da prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj 2016. djelovalo je 1768 knjižnica od kojih su njih 1217 knjižnice osnovnih i srednjih škola, što čini 70 %. Od 3380 zaposlenih na stručnim poslovima 1329 knjižničara ili 40 % radi u školskim knjižnicama. S obzirom na tako velik broj školskih knjižnica i školskih knjižničara koji su među obrazovanijima u struci (uglavnom imaju potrebnu visoku stručnu spremu, završen studij bibliotekarstva uz još neku struku i pedagoške kompetencije), smatramo da je ovim prijedlogom zakona potpuno zanemarena njihova uloga. Kako su školske knjižnice knjižnice u sastavu ustanova koje potpadaju pod Ministarstvo znanosti i obrazovanja koje financira njihove plaće i djelomično nabavu, premala je uloga dana upravo tom ministarstvu u odnosu na Ministarstvo kulture. Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti trebala bi kreirati oba ministarstva uz potporu Hrvatskog knjižničnog vijeća i strukovnih udruga - Hrvatskog knjižničarskog društva i Hrvatske udruge školskih knjižničara koja je cijenjena članica Međunarodne udruge školskih knjižničara - IASL-a. U dosadašnjem Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti školske su knjižnice jedva spomenute pa je donošenje novog zakona prilika da se takva praksa promijeni. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje, sve odredbe Zakona usuglašene su sa Ministarstvom znanosti i obrazovanja, s kojima je održano više radnih sastanaka, kao i sa radnom skupinom i knjižničarskom strukom. |
| 205 | Knjižničarsko društvo Rijeka | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Slažemo se s prijedlogom HKD-a da je u osnovnim pitanjima koje uređuje Zakon potrebno usklađenje prema IFLA-inim smjernicama i relevantnim međunarodnim i domaćim dokumentima. Isto tako, bilo bi za očekivati da se ovdje istaknu problemi uočeni u Ocjeni stanja. Osim toga, dio ovdje opisanih rješenja razlikuje se od onih u tekstu zakona, npr. financiranje redovne djelatnosti, koja se u tekstu zakona uopće ne spominje. Potrebno je uvesti i držati se svjetski prihvaćene klasifikacije knjižnične djelatnosti. OBRAZLOŽENJE: Potrebno je držati se UNESCO-vih, tj. IFLA-inih međunarodnih dokumenata i postojeće tradicije knjižničarske terminologije u RH. U dijelu: „Uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti“ neprimjerena je formulacija „sadržaj“. Zakonom se uređuje knjižnična djelatnost, a sadržaj, revizija i otpis tematika su pravilnika, a ne zakona. Uvodi se nejasan pojam „javna knjižnica“. „Precizira se status NSK“: znači li to da se misli na posebni zakon o NSK? Značenjem pojmova, na način kako se navodi u Prijedlogu Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, ne definiraju se knjižnice iz sustava obrazovanja i znanosti (školske i visokoškolske knjižnice) koje su zbirno gledajući najbrojnije vrste knjižnica prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini. Nisu obuhvaćeni mnogi važni pojmovi, npr. depozitarna knjižnica. Ne vidi se primjena niti jednog međunarodnog dokumenta namijenjenog knjižničarskoj struci. | Nije prihvaćen | Primljeno na znanje, odbijeno. Nije dan konkretan prijedlog a u nenormativnom dijelu zakona je nemoguće i nesvrsishodno pobrojati sve dokumente uzete u obzir prilikom izrade Nacrta prijedloga zakona. |
| 206 | Knjižničarsko društvo Rijeka | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | "Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalnopravno mogući." Slažemo se sa zaključkom HKD-a da ovaj dio treba brisati, kao i sa navedenim obrazloženjem. OBRAZLOŽENJE Neistinita je tvrdnja kako sadašnjim zakonom nije omogućen rad svim vrstama knjižnica. Neovisno o tome tko im je osnivač, osoba iz javne ili privatne sfere, sve su knjižnice u sadašnjem Zakonu omogućene, jedino što su funkcionalno usklađene, kroz opće odredbe o organizaciji knjižnica iz glave i postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. S obzirom da su u Upisnik knjižnica https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=202&pregled=1 (odaberi: „specijalne“) prema Pravilniku o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (NN 139/98, 25/17) upisane i mnoge knjižnice vjerskih zajednica i to kao tip knjižnice: „U sastavu“, Vrsta knjižnice: „specijalna“ neispravno je navoditi vjerske zajednice ili specijalne knjižnice kao jedan od razloga za donošenje tih promjena niti ih je potrebno isticati. Sve te knjižnice već su zakonito registrirane u upisnik prema pravilniku i čl. 8. Zakona, od mnogih samostanskih do raznih vrsta specijalnih knjižnica u sastavu trgovačkih društava (Belišće d.d., Podravka, Saponia itd.) Nepotrebnom podjelom knjižnica na "javne" i "privatne" (jer se ona i danas podrazumijeva), umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11., st. 2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Oni koji se žele baviti komercijalnom djelatnošću trgovanja informacijama putem trgovačkih društava ili drugih oblika koji su posebno i jasno formalnopravno regulirani drugim zakonima (o trgovačkim društvima, o zadrugama…) i danas to mogu i rade u više primjera (npr. informacijski servisi poput IUS Info), samo takva samostalna društva ni po čemu nisu, niti moraju, a po nekim drugim propisima koji reguliraju komercijalne djelatnosti sve do propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, niti ne mogu biti knjižnice. U gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Predloženi tekst zakona kojim ravnatelji javnih knjižnica nisu nužno osobe s iskustvom u knjižničarstvu, a za ostale vrste knjižnica nisu niti propisana zvanja za ravnatelje – takvim tekstom zakona se ne doprinosi razvoju knjižnične djelatnosti utemeljene na standardima nego se djelatnost ovim zakonom naprotiv unazađuje. Naime, niti u sastavu Hrvatskog knjižničnog vijeća niti u sastavu stručnih vijeća knjižnica s više od 5 zaposlenih nije nužno da većinu članova čine stručni knjižnični djelatnici koji su jedini osposobljeni za provođenje standarda. Preslikavanje situacije iz muzeja, kako je navedeno u Prijedlogu Zakona o muzejima: „- jačanje upravljačke uloge ravnatelja muzeja propisivanjem uvjeta pri izboru ravnatelja za zanimanja izvan muzejske struke“ odnosi se na muzeje, ali ne i na knjižnice, jer to nisu iste vrste ustanova. Dobro upravljanje knjižnicama je usko povezano uz posjedovanje stručnih knjižničarskih znanja (dobivenih kroz formalnu edukaciju i polaganje stručnog ispita te naročito uz iskustvo rada u knjižnicama). | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, brisan je dio teksta koji se odnosi na vjerske zajednice. Dio primjedbe koji se odnosi na osnivanje privatnih knjižnica se ne prihvaća budući da se pravna forma osnivanja ne može ograničiti, pa tako ni zabraniti osnivanje privatnih knjižnica. Vezano uz primjedbu za imenovanje ravnatelja javne knjižnice, navedeni članak je dopunjen na način da je potrebno da osoba ispunjava uvjete iz pravilnika kojim se propisuju stručna zvanja u knjižničarskoj struci. |
| 207 | Knjižničarsko društvo Rijeka | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | "Odredbe o slobodnom pristupu informacijama i javnom pristupu mreži, zaštiti privatnosti i poštivanju autorskog i srodnih prava, digitalizaciji i digitalnoj knjižnici, međuknjižničnoj posudbi, obveznom primjerku elektroničkih publikacija te o stalnom stručnom usavršavanju su neke od odredbi koje je potrebno na odgovarajući način unijeti u Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. " Podržavamo prijedlog HKD-a da te odredbe u sam Zakon nisu unesene na odgovarajući način. Stoga je potrebno u tekst Zakona unijeti jasne odredbe u svim segmentima koji se navode u tekstu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, u članak 12. dodani su standardi za digitalnu knjižnicu te je određeno tko donosi iste, a člankom 6. stavkom 2. Nacrta prijedloga zakona je jasno navedeno da su prilikom obavljanja digitalizacije knjižnične građe iz svojih zbirki knjižnice dužne poštivati norme za digitalizaciju građe, izradu arhivskih i korisničkih primjeraka te metapodataka sukladno standardima iz članka 12. stavka 2. u kojem se navodi tko donosi standarde za pojedine vrste knjižnica. Ostatak odredbi je na odgovarajući način unesen i razrađen Nacrtom prijedloga zakona. |
| 208 | Knjižničarsko društvo Rijeka | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | U „Ocjeni stanja“ opravdano se naglašava da su se u proteklih 20-tak godina dogodile velike promjene u struci pod utjecajem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, što se ilustrira pojavom digitalizacije, digitalnih matrica, elektroničkih usluga (za njih se koristi pojam „online usluga“), digitalnih repozitorija… Međutim, u samom tekstu zakona, neke od tih novina se uopće ne spominju ili se spominju samo sporadično. Primjerice, za digitalizaciju knjižnične građe navodi se da se mora standardizirati, no ne navodi se tko će donijeti taj standard. Isto tako, navodi se „zaštita baštine u digitalnom okruženju“ kao jedna od novosti nastalih pod utjecajem novih tehnologija, a kasnije se u Prijedlogu zakona potpuno izbacuje poglavlje o zaštiti knjižnične građe (prema trenutno važećem zakonu, čl. 45. i 46.)… O djelatnosti školskog knjižničarstva koje u Hrvatskoj postoji već 144 godine nema niti ocjene stanja, niti pitanja koja će se zakonm urediti. Takav nacrt Zakona treba povući iz procedure. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, u članak 12. dodani su standardi za digitalnu knjižnicu te je određeno tko donosi iste, a člankom 6. stavkom 2. Nacrta prijedloga zakona je jasno navedeno da su prilikom obavljanja digitalizacije knjižnične građe iz svojih zbirki knjižnice dužne poštivati norme za digitalizaciju građe, izradu arhivskih i korisničkih primjeraka te metapodataka sukladno standardima iz članka 12. stavka 2. u kojem se navodi tko donosi standarde za pojedine vrste knjižnica. Ostatak odredbi je na odgovarajući način unesen i razrađen Nacrtom prijedloga zakona. Zaštita knjižnične građe je regulirana posebnom glavom Nacrta prijedloga zakona. Prijedlog da se Nacrt zakona povuče iz procedure se ne prihvaća. |
| 209 | Sanja Heberling Dragičević | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Predlagač govori o ocjeni stanja, a uglavnom predstavlja sadržaj zakona i elemente knjžničnog sustava tj. statističke podatke o knjižnicama, ali iz toga ne izvodi nikakve zaključke npr. da knjižnice u sustavu znanosti i visokog obrazovanja čine 76% od ukupnog broja knjižnica u RH, a njihovi zaposlenici 54% od ukupnog broja zaposlenih u knjižnicama RH. Ne problematiziraju se odredbe sadašnjeg Zakona važne za struku koje se u praksi uopće ne primjenjuju. Radi se primjerice o odredbama o postupku osnivanja i prestanka knjižnica, gdje se knjižnica može osnovati samo ako su joj osigurani uvjeti za rad, da se knjižnica u sastavu mora ustrojiti kao posebna ustrojbena jedinica, da voditelj knjižnice u sastavu mora sudjelovati u upravljanju na razini pravne osobe, da u knjižnici moraju raditi stručni knjižničarski djelatnici, itd. Ne ističu se osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom, već se nasumce izdvajaju pojedine teme ili rješenja iz Zakona. U tekstu nisu navedene posljedice koje će proisteći donošenjem ovog zakona, već se samo rečenice koje su prethodom poglavlju navedene u prezentu, sada stavljaju u futur. Uvodna objašnjenja ne oslikavaju što predlagač želi postići ovim zakonom, već je potrebno pomno analizirati sam predloženi tekst. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje, međutim nije dan konkretan prijedlog izmjene nenormativnog dijela Nacrta prijedloga zakona. Ujedno se naglašava da su na odgovarajući način uređeni uvjeti potrebni za osnivanje knjižnica kao i načini prestanka rada i statusne promjene knjižnica. |
| 210 | Ivana Vladilo | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | 1. ocjena stanja: Iako je u hrvatskom knjižničnom sustavu proporcionalno najveći broj školskih knjižnica koje se, istina, smatraju knjižnicama u sastavu, činjenica je da se većina relevantnih članaka iz Prijedloga Zakona na školske kao knjižnice u sastavu ne mogu i neće primjenjivati. Unijet će to ponovo zbrku i mogućnost interpretacije koja je opći problem školskoknjižničarske legislative. Školske knjižnice i knjižničari pod ingerencijom su oba ministarstva čiji se zakoni i pravilnici, nažalost, međusobno ne usklađuju. Taj dio zakonodavstva je vrlo neuredan i izaziva brojne nedoumice kod samih knjižničara, a i kod osoba (ravnatelja) koje odlučuju o, za nas, najvažnijim pitanjima. Ovaj Prijedlog zakona je toliko sažet i općenit da se njime neće moći pravno rješavati specifičnosti školskog knjižničarstva, a naročito školskih knjižničara. Stoga podupirem mišljenje županijskog stručnog vijeća osnovnoškolskih i srednjoškolskih knjižničara Primorsko-goranske županije i Knjižničarskog društva Rijeka kojim se traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda knjižničarske struke. I. OPĆE ODREDBE Opći komentar uz prijedlog Zakona: Budući da su školske knjižnice kao i visokoškolske u sustavu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta smatramo da je Zakon o knjižnicama potrebno donijeti uz aktivnu suradnju s MZOS kako bi se osigurala kasnija provedba. Ne želimo da se razvoj akademskih programa na hrvatskim fakultetima i kvalifikacijski okviri za rad u školskim knjižnicama propisuju pravilnicima koji se mijenjaju periodički i uglavnom neprofesionalno. Prepoznatljivost svake profesije, time i knjižničarske, je određena definiranjem stručnih zvanja za sve vrste knjižnica, poslova i zadataka, prava i obaveza, napredovanja i vanjskog vrednovanja, te smatramo da ih je potrebno ugraditi u Zakon o knjižnicama koji će doprinijeti razvoju knjižničarstva, odnosno školskog, u budućnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje, sve odredbe Zakona usuglašene su sa Ministarstvom znanosti i obrazovanja, s kojima je održano više radnih sastanaka, kao i sa radnom skupinom i knjižničarskom strukom. |
| 211 | Viktorija Tomšić | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U razdoblju od donošenja Zakona o knjižnicama (Narodne novine, broj 105/97., 5/98., 104/00. i 69/09. ) do danas nije bilo većih izmjena u tekstu Zakona. U navedenom razdoblju došlo je do znatnih promjena u društvu koje su se dogodile pod snažnim utjecajem novih tehnologija i novih oblika komuniciranja stoga određene vrste djelovanja knjižnica, njihove službe i usluge (poput digitalizacije, prikupljanja digitalnih matrica, organizacije online usluga, osnutak i upravljanje repozitorijima digitalne građe, zaštita baštine u digitalnom okruženju) nisu ni mogle biti obuhvaćene postojećim Zakonom jer se u vrijeme njegova donošenja nisu još pojavile ili su bile tek na samim počecima razvoja. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Trenutno važeći Zakon o knjižnicama je jasnije strukturiran i napisan, pa bi bilo poželjnije u njega dodati odredbe vezane uz novosti u poslovanju knjižnica. Stoga smatramo da nema potrebe mijenjati cijeli Zakon. OBRAZLOŽENJE U „Ocjeni stanja“ opravdano se naglašava da su se u proteklih 20-tak godina dogodile velike promjene u struci pod utjecajem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, što se ilustrira pojavom digitalizacije, digitalnih matrica, elektroničkih usluga (za njih se koristi pojam „online usluga“), digitalnih repozitorija… Međutim, u samom tekstu zakona, neke od tih novina se uopće ne spominju ili se spominju samo sporadično. Primjerice, za digitalizaciju knjižnične građe navodi se da se mora standardizirati, no ne navodi se tko će donijeti taj standard. Isto tako, navodi se „zaštita baštine u digitalnom okruženju“ kao jedna od novosti nastalih pod utjecajem novih tehnologija, a kasnije se u Prijedlogu zakona potpuno izbacuje poglavlje o zaštiti knjižnične građe (prema trenutno važećem zakonu, čl. 45. i 46.)… 4. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Odredbe o slobodnom pristupu informacijama i javnom pristupu mreži, zaštiti privatnosti i poštivanju autorskog i srodnih prava, digitalizaciji i digitalnoj knjižnici, međuknjižničnoj posudbi, obveznom primjerku elektroničkih publikacija te o stalnom stručnom usavršavanju su neke od odredbi koje je potrebno na odgovarajući način unijeti u Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Slažemo se, ali te odredbe u sam Zakon nisu unesene na odgovarajući način. Stoga je potrebno u tekst Zakona unijeti jasne odredbe u svim segmentima koji se navode u tekstu. 5. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalnopravno mogući. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE Neistinita je tvrdnja kako sadašnjim zakonom nije omogućen rad svim vrstama knjižnica. Neovisno o tome tko im je osnivač, osoba iz javne ili privatne sfere, sve su knjižnice u sadašnjem Zakonu omogućene, jedino što su funkcionalno usklađene, kroz opće odredbe o organizaciji knjižnica iz glave i postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. S obzirom da su u Upisnik knjižnica https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=202&pregled=1 (odaberi: „specijalne“) prema Pravilniku o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (NN 139/98, 25/17) upisane i mnoge knjižnice vjerskih zajednica i to kao tip knjižnice: „U sastavu“, Vrsta knjižnice: „specijalna“ neispravno je navoditi vjerske zajednice ili specijalne knjižnice kao jedan od razloga za donošenje tih promjena niti ih je potrebno isticati. Sve te knjižnice već su zakonito registrirane u upisnik prema pravilniku i čl. 8. Zakona, od mnogih samostanskih do raznih vrsta specijalnih knjižnica u sastavu trgovačkih društava (Belišće d.d., Podravka, Saponia itd.) Nepotrebnom podjelom knjižnica na "javne" i "privatne" (jer se ona i danas podrazumijeva), umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11., st. 2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Oni koji se žele baviti komercijalnom djelatnošću trgovanja informacijama putem trgovačkih društava ili drugih oblika koji su posebno i jasno formalnopravno regulirani drugim zakonima (o trgovačkim društvima, o zadrugama…) i danas to mogu i rade u više primjera (npr. informacijski servisi poput IUS Info), samo takva samostalna društva ni po čemu nisu, niti moraju, a po nekim drugim propisima koji reguliraju komercijalne djelatnosti sve do propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, niti ne mogu biti knjižnice. U gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Predloženi tekst zakona kojim ravnatelji javnih knjižnica nisu nužno osobe s iskustvom u knjižničarstvu, a za ostale vrste knjižnica nisu niti propisana zvanja za ravnatelje – takvim tekstom zakona se ne doprinosi razvoju knjižnične djelatnosti utemeljene na standardima nego se djelatnost ovim zakonom naprotiv unazađuje. Naime, niti u sastavu Hrvatskog knjižničnog vijeća niti u sastavu stručnih vijeća knjižnica s više od 5 zaposlenih nije nužno da većinu članova čine stručni knjižnični djelatnici koji su jedini osposobljeni za provođenje standarda. Preslikavanje situacije iz muzeja, kako je navedeno u Prijedlogu Zakona o muzejima: „- jačanje upravljačke uloge ravnatelja muzeja propisivanjem uvjeta pri izboru ravnatelja za zanimanja izvan muzejske struke“ odnosi se na muzeje, ali ne i na knjižnice, jer to nisu iste vrste ustanova. Dobro upravljanje knjižnicama je usko povezano uz posjedovanje stručnih knjižničarskih znanja (dobivenih kroz formalnu edukaciju i polaganje stručnog ispita te naročito uz iskustvo rada u knjižnicama). 6. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U postupku izrade Zakona potrebno je uzeti u obzir Preporuke Vijeća Europe i druge međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili navesti: Preporuke Vijeća Europe i druge relevantne međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci koji su uzeti u obzir prilikom izrade ovog teksta. OBRAZLOŽENJE Nigdje nisu navedeni da li su i koji od ovdje spomenutih vrsta dokumenta uzeti u obzir pri izradi ovog Zakona. Naprotiv, u nekim važnim područjima koja se reguliraju Zakonom međunarodni dokumenti važni za knjižničarsku struku nisu uzeti u obzir, već se postupalo upravo suprotno načelima međunarodnih dokumenata, npr. međunarodna klasifikacija vrsta knjižnica i obvezni primjerak. 7. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini djelovalo je 1768 knjižnica s 4066 zaposlenih djelatnika, od kojih je njih 3380 zaposleno na stručnim poslovima. Od ukupnog broja knjižnica samostalno je 169 knjižnica, 100 knjižnica je u sastavu drugih knjižnica, a 1499 knjižnica u sastavu je ustanova/poduzeća. Prema vrsti knjižnica: 1 nacionalna knjižnica (300 zaposlenika), 7 sveučilišnih (174 zaposlenika), 118 knjižnica na visokim učilištima (332 zaposlenika), 2 općeznanstvene (48 zaposlenika), 146 specijalnih knjižnica (223 zaposlenika), 277 narodnih knjižnica (1660 zaposlenika), 858 osnovnoškolskih knjižnica (919 zaposlenika) i 359 srednjoškolskih knjižnica (410 zaposlenika). Članova knjižnica bilo je 1 309 484 , a od ukupno korištene knjižnične građe ( 11 492 797 jedinica) najviše su se koristile knjige i brošure (68,6%) te novine (18,13%). Najviše se građe koristi u narodnim knjižnicama (40,91%). IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Navedena je statistika, ali ne i ocjena stanja, kako je navedeno u naslovu, stoga je potrebno izvesti ocjene na temelju svega navedenog u ovom poglavlju. 8. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 2. Osnovna pitanja koja se uređuju predloženim Zakonom Predloženim Zakonom uređuju se sljedeće: - određuje se značenje pojedinih pojmova u Zakonu - utvrđuje se status kulturnog dobra za jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu javnih knjižnica nastalu do 1850. godine, a katalozi nabrojene knjižnične građe javnih knjižnica postaju sastavni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske - uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti te zaštita, revizija i otpis knjižnične građe - uređuju se vrste knjižnica, uvjeti za osnivanje knjižnica, Upisnik knjižnica, statusne promjene i prestanak rada knjižnica - uređuje se ustroj i upravljanje knjižnicama te se propisuje da javna knjižnica ima upravno vijeće, ravnatelja i stručno vijeće te se uređuje ustroj i upravljanje knjižnicom u sastavu - precizira se status Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, njezine zadaće te ustroj i upravljanje - uređuju se sredstva za rad knjižnica te se propisuje financiranje redovne djelatnosti i posebnih programa i zadaća knjižnice - propisuje se način uređenja stjecanja stručnih zvanja djelatnika u knjižnici - uređuje se Knjižnični sustav Republike Hrvatske te matična djelatnost - propisuje se obveza donošenja Nacionalnog plana razvitka knjižnične djelatnosti, standardi i preporuke za rad knjižnica - uređuje se osnivanje, zadaće, sastav i djelovanje Hrvatskog knjižničnog vijeća - propisuje se obuhvat, svrha prikupljanja i postupanje s obveznim primjerkom te dostava i prikupljanje obveznog primjerka online publikacija - uređuje se nadzor nad stručnima radom knjižnica te nadzor nad provedbom Zakona - uređuju se prekršajne odredbe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Potrebno je usklađenje prema IFLA-inim smjernicama i relevantnim međunarodnim i domaćim dokumentima. Isto tako, bilo bi za očekivati da se ovdje istaknu problemi uočeni u Ocjeni stanja. Osim toga, dio ovdje opisanih rješenja razlikuje se od onih u tekstu zakona, npr. financiranje redovne djelatnosti, koja se u tekstu zakona uopće ne spominje. Potrebno je uvesti i držati se svjetski prihvaćene klasifikacije knjižnične djelatnosti. OBRAZLOŽENJE: Potrebno je držati se UNESCO-vih, tj. IFLA-inih međunarodnih dokumenata i postojeće tradicije knjižničarske terminologije u RH. U dijelu: „Uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti“ neprimjerena je formulacija „sadržaj“. Zakonom se uređuje knjižnična djelatnost, a sadržaj, revizija i otpis tematika su pravilnika, a ne zakona. Uvodi se nejasan pojam „javna knjižnica“. „Precizira se status NSK“: znači li to da se misli na posebni zakon o NSK? Značenjem pojmova, na način kako se navodi u Prijedlogu Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, ne definiraju se knjižnice iz sustava obrazovanja i znanosti (školske i visokoškolske knjižnice) koje su zbirno gledajući najbrojnije vrste knjižnica prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini. Nisu obuhvaćeni mnogi važni pojmovi, npr. depozitarna knjižnica. Ne vidi se primjena ijednog međunarodnog dokumenta namijenjenog knjižničarskoj struci. 9. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći ¬- uredit će se sadržaj knjižnične djelatnosti ¬ odredit će se status kulturnog dobra i pripadajuća zaštita staroj tiskanoj građi koja je nastala do 1850. godine, a koja godina označava promjenu načina tiskanja knjiga od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama i slično ¬ katalozi javnih knjižnica u koje je upisana knjižnična građa koja ima status kulturnog dobra postat će sastavni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske ¬ uredit će se dodatno određena područja knjižnične djelatnosti, zaštita građe, digitalizacija građe, revizija i otpis građe te obveza prikupljanja i obrade statističkih podataka kao i obvezni primjerak ¬-propisat će se vrste knjižnica, uvjeti za osnivanje knjižnica, Upisnik knjižnica, statusne promjene i prestanak rada knjižnica i omogućiti fizičkim i pravnim osobama osnivanje knjižnica ¬-uredit će se ustroj i upravljanje javnim knjižnicama i knjižnicama u sastavu pravnih osoba ¬-precizirat će se status Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i njezine zadaće u okviru Knjižničnog sustava Republike Hrvatske - uredit će se sredstva za rad knjižnica, financiranje redovne djelatnosti i posebnih programa knjižnice ¬ propisat će se stjecanje stručnih zvanja za stručne djelatnike u knjižnicama ¬ uredit će se Knjižnični sustav Republike Hrvatske te matična djelatnost ¬-uvest će se obveza donošenja nacionalnog plana razvitka knjižnične djelatnosti, standarda i preporuka za rad knjižnica -¬ propisat će se osnivanje, zadaće, sastav i djelovanje Hrvatskog knjižničnog vijeća -¬ propisat će se obuhvat, svrha prikupljanja i postupanje s obveznim primjerkom te dostava i prikupljanje obveznog primjerka online publikacija -¬ propisat će se nadzor nad stručnim radom knjižnica te nadzor nad provedbom Zakona – ¬ uredit će se prekršajne odredbe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA - u kontekstu zakona, ne govori se o „posljedicama“ zakona, nego o „učincima“ - 1850. godine nije se promijenio način tiskanja, a posebno nije ručno tiskanje ustupilo mjesto strojnom, nego se promijenila tehnologija proizvodnje papira i počeo se proizvoditi lakše uništivi kiseli papir (veće kiselosti nego do tada); stoga godinu 1850. ne treba naglašavati, a posebno ne s obrazloženjem koje je napisano - dodati: „status kulturnog dobra svim arhivskim primjercima svih publikacija koje pripadaju korpusu Croatica – nacionalna zbirka“ - opet se govori o „sadržaju“ djelatnosti - „propisat će se… Upisnik knjižnica“. Upisnik knjižnica već postoji! - uvodi se dihotomija „javne knjižnice“ i „knjižnice u sastavu“: znači li to da knjižnice u sastavu nisu javne? Postoje samostalne knjižnice i knjižnice u sastavu. - ponavlja se sve iz poglavlja 2., a što je već sada regulirano postojećim Zakonom o knjižnicama iz 1997. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Zaštita knjižnične građe je regulirana posebnom glavom Nacrta prijedloga zakona. Ujedno su u članak 12. dodani standardi za digitalnu knjižnicu te je određeno tko donosi iste, a člankom 6. stavkom 2. Nacrta prijedloga zakona je jasno navedeno da su prilikom obavljanja digitalizacije knjižnične građe iz svojih zbirki knjižnice dužne poštivati norme za digitalizaciju građe, izradu arhivskih i korisničkih primjeraka te metapodataka sukladno standardima iz članka 12. stavka 2. u kojem se navodi tko donosi standarde za pojedine vrste knjižnica. Vezano uz primjedbu da financiranje nije propisano, upućujemo na članak 31. Nacrta prijedloga zakona. Nadalje, za Croaticu, nacionalnu zbirku knjižnične građe propisuje se da ima status kulturnog dobra, a njezin katalog sastavni je dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske, koji se vodi u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. Nadalje, navedeno obrazloženje za 1850. godinu je brisano. Naglašavamo da se pravna forma osnivanja ne može ograničiti, pa tako ni zabraniti osnivanje privatnih knjižnica. |
| 212 | Viktorija Tomšić | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Slažem se sa zaključcima HKD-a vezano za prijedlog ovog Zakona. Zašto nije naveden osnovni motiv predlagača kako bi i iz tog stava nastali problem bio transparentnije raspravljen, kao što je naveden u prijedlogu Zakona o muzejima Također, zbog navedenih procesa javila se nužnost usklađenog postupanja sa muzejskom, arhivskom i knjižničnom građom. OBRAZLOŽENJE Neka se nepovoljna rješenja iz jednog zakona preslikavaju na ostala dva i to je potrebno transparentno navesti. Tako se npr. iz Prijedloga Zakona o muzejima na ostale zakone preslikava situacija: „Zakonom o muzejima iz 2015. proširen je popis stručnog osoblja u muzejima u obavljanju muzejske djelatnosti za što nije postojala podrška stručne javnosti. Također, navedena zvanja nisu zaživjela u praksi kao specifičnost muzejske djelatnosti. Ali, u Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisana su knjižnična zvanja i nikakvih prijepora u svezi toga nema, niti ih je bilo. No, unatoč tomu, iz sva tri zakona (Arhivi, Knjižnice, Muzeji) stručna zvanja su izbačena i propisivat će se pravilnicima. | Nije prihvaćen | Primljeno na znanje, ne prihvaća se budući da su knjižničarska zvanja brojna kao i da su u bliskoj budućnosti izvjesne njihove izmjene. Ako bi se odredbe o uvjetima unosile u Zakon, svakom izmjenom uvjeta ili nazivlja zvanja morao bi se mijenjati Zakon. Također napominjemo da je Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava ukazalo ovom ministarstvu da je tijekom 2018. godine planirana izrada novog Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj, cilj koje je smanjenje broja reguliranih profesija, odnosno s Popisa reguliranih profesija potrebno je izostaviti profesije koje nisu u skladu s definicijom regulirane profesije prema Zakonu o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine, broj 82/15). S tim u vezi stručna zvanja u knjižničarskoj struci biti će potrebno mijenjati. |
| 213 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | DIO "Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći ..." OBRAZLOŽENJE: U kontekstu zakona, ne može se govoriti o „posljedicama“ zakona, nego o „učincima“. Godine 1850. nije se promijenio način tiskanja, nego se promijenila tehnologija proizvodnje papira i počeo se proizvoditi lakše uništivi kiseli papir (veće kiselosti nego do tada); s napisanim obrazloženjem ne treba naglašavati 1850 godinu. DODATI: „status kulturnog dobra svim arhivskim primjercima svih publikacija koje pripadaju korpusu Croatica – nacionalna zbirka“ Nepotrebno se govori o „sadržaju“ djelatnosti! Upisnik knjižnica već postoji, ne treba ga propisivati. Uvodi se dihotomija „javne knjižnice“ i „knjižnice u sastavu“ kao da knjižnice u sastavu nisu javne. Postoje samostalne knjižnice i knjižnice u sastavu. Ponavlja se sve iz poglavlja 2., što je već sada regulirano postojećim Zakonom o knjižnicama iz 1997. godine. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno - za Croaticu, nacionalnu zbirku knjižnične građe propisuje se da ima status kulturnog dobra, a njezin katalog sastavni je dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske, koji se vodi u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. Nadalje, navedeno obrazloženje za 1850. godinu je brisano međutim navedeni starosni prag je dogovoren zajedno sa strukom. Za ostatak primjedbi naglašavamo da je Nacrt prijedloga zakona pisan je u skladu s jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima. |
| 214 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | DIO: "Predloženim Zakonom uređuju se sljedeće:..." potrebno je uskladiti s IFLA-inim smjernicama i relevantnim međunarodnim i domaćim dokumentima. Podržavamo primjedbu Hrvatskog knjižničarskog društva, da bi ovdje trebalo istaknuti probleme uočeni u Ocjeni stanja. Mnogo toga je nabrojeno, ali se dio ovdje opisanih rješenja razlikuje se od onih u tekstu zakona, npr. financiranje redovne djelatnosti (toga u prijedlogu zakona uopće nema). Potrebno je uvesti i držati se svjetski prihvaćene klasifikacije knjižnične djelatnosti. OBRAZLOŽENJE: Potrebno je držati se UNESCO-ovih, tj. IFLA-inih međunarodnih dokumenata i postojeće tradicije knjižničarske terminologije u RH. U dijelu: „Uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti“ neprimjerena je formulacija „sadržaj“. Zakonom se uređuje knjižnična djelatnost, a sadržaj, revizija i otpis tematika su pravilnika, a ne zakona. Uvodi se nejasan pojam „javna knjižnica“. „Precizira se status NSK“: znači li to da se misli na posebni zakon o NSK? Značenjem pojmova, na način kako se navodi u Prijedlogu Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, ne definiraju se knjižnice iz sustava obrazovanja i znanosti (školske i visokoškolske knjižnice) koje su zbirno gledajući najbrojnije vrste knjižnica prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini. Nisu obuhvaćeni mnogi važni pojmovi, npr. depozitarna knjižnica. Ne vidi se primjena ijednog međunarodnog dokumenta namijenjenog knjižničarskoj struci. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje, međutim financiranje je uređeno glavom V. sredstva za rad knjižnica, člankom 31. Isto tako, u nenormativnom dijelu zakona je nemoguće i nesvrsishodno pobrojati sve dokumente uzete u obzir prilikom izrade Nacrta prijedloga zakona. |
| 215 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | DIO: "Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini djelovalo je..." je tek navođenje statistike, bez ocjene stanja, kako je navedeno u naslovu. Nedostaju ocjene stanja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje, nije dan konkretan prijedlog. |
| 216 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | BRISATI: Preporuke Vijeća Europe i druge relevantne međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci koji su uzeti u obzir prilikom izrade ovog teksta. OBRAZLOŽENJE Nigdje nisu navedeni koji od ovdje spomenuti dokumentI uzeti u obzir pri izradi ovog Zakona. Naprotiv, u nekim važnim područjima koja se reguliraju Zakonom međunarodni dokumenti važni za knjižničarsku struku nisu uzeti u obzir, već se postupalo upravo suprotno načelima međunarodnih dokumenata, npr. međunarodna klasifikacija vrsta knjižnica i obvezni primjerak. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje, nije dan konkretan prijedlog a u nenormativnom dijelu zakona je nemoguće i nesvrsishodno pobrojati sve dokumente uzete u obzir prilikom izrade Nacrta prijedloga zakona. |
| 217 | Iskra Petak | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Podržavam sljedeći komentar Hrvatskog knjižničarskog društva: "Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručni odbor HKD-a traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predlagatelj ne daje konkretne razloge povlačenja Zakona iz procedure, ne daje konkretne prijedloge. Ističe se da je Nacrt prijedloga Zakona prošao stručnu raspravu te da je raspravljen sa brojnim zainteresiranim dionicima. |
| 218 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | BRISATI: Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalnopravno mogući. OBRALOŽENJE: Neistinita je tvrdnja kako sadašnjim zakonom nije omogućen rad svim vrstama knjižnica. Prema trenutno važećem zakonu knjižnicama osnivači mogu biti osobe iz javne ili privatne sfere. Svim knjižnicama je omogućeno djelovanje, bez obzira na osnivača, a kroz opće odredbe o organizaciji knjižnica iz glave i postojećeg zakona (posebice čl. 4. i 5.) knjižnice djeluju kao ustanove, samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba) ili kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. U potpunosti podržavamo stav Hrvatskog knjižničarskog društva navedeno obrazloženje, jer je iz Upisnika knjižnica i knjižnica u sastavu (NN 139/98, 25/17) vidljivo da su upisane i mnoge knjižnice vjerskih zajednica (tip knjižnice: „U sastavu“, Vrsta knjižnice: „specijalna“), stoga je neispravno navoditi vjerske zajednice ili specijalne knjižnice kao jedan od razloga za donošenje promjena u prijedlogu zakona, niti ih je potrebno isticati. Sve te knjižnice već su zakonito registrirane u upisnik prema pravilniku i čl. 8. Zakona, od mnogih samostanskih do raznih vrsta specijalnih knjižnica u sastavu trgovačkih društava (Belišće d.d., Podravka, Saponia itd.) Nepotrebna je podjela knjižnica na "javne" i "privatne" (koje i danas postoje), umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11., st. 2.) ne nudi nikakvo poboljšanje i usustavljenost struke, već se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Komercijalna djelatnost trgovanja informacijama putem trgovačkih društava ili drugih oblika koji su posebno i jasno formalnopravno regulirani drugim zakonima (o trgovačkim društvima, o zadrugama…) i danas to mogu i rade u više primjera (npr. informacijski servisi poput IUS Info), samo takva samostalna društva ni po čemu nisu, niti moraju, a po nekim drugim propisima koji reguliraju komercijalne djelatnosti sve do propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, niti ne mogu biti knjižnice. U gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Predloženi tekst zakona kojim ravnatelji javnih knjižnica nisu nužno osobe s iskustvom u knjižničarstvu, a za ostale vrste knjižnica nisu niti propisana zvanja za ravnatelje – takvim tekstom zakona se ne doprinosi razvoju knjižnične djelatnosti utemeljene na standardima nego se djelatnost ovim zakonom naprotiv unazađuje. Naime, niti u sastavu Hrvatskog knjižničnog vijeća niti u sastavu stručnih vijeća knjižnica s više od 5 zaposlenih nije nužno da većinu članova čine stručni knjižnični djelatnici koji su jedini osposobljeni za provođenje standarda. Preslikavanje situacije iz muzeja, kako je navedeno u Prijedlogu Zakona o muzejima: „- jačanje upravljačke uloge ravnatelja muzeja propisivanjem uvjeta pri izboru ravnatelja za zanimanja izvan muzejske struke“ odnosi se na muzeje, ali ne i na knjižnice, jer to nisu iste vrste ustanova. Dobro upravljanje knjižnicama je usko povezano uz posjedovanje stručnih knjižničarskih znanja (dobivenih kroz formalnu edukaciju i polaganje stručnog ispita te naročito uz iskustvo rada u knjižnicama). | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, brisan je dio teksta koji se odnosi na vjerske zajednice. Ostatak primjedbe se ne prihvaća budući da se pravna forma osnivanja ne može ograničiti, pa tako ni zabraniti osnivanje privatnih knjižnica. Vezano uz primjedbu za imenovanje ravnatelja javne knjižnice, navedeni članak je dopunjen na način da je potrebno da osoba ispunjava uvjete iz pravilnika kojim se propisuju stručna zvanja u knjižničarskoj struci. |
| 219 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Odredbe o slobodnom pristupu informacijama i javnom pristupu mreži, zaštiti privatnosti i poštivanju autorskog i srodnih prava, digitalizaciji i digitalnoj knjižnici, međuknjižničnoj posudbi, obveznom primjerku elektroničkih publikacija te o stalnom stručnom usavršavanju koje se navode da "... su neke od odredbi koje je potrebno na odgovarajući način unijeti u Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti" - nisu navedene na odgovarajući način u prijedlogu zakona ili se uopće ne navode. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, u članak 12. dodani su standardi za digitalnu knjižnicu te je određeno tko donosi iste, a člankom 6. stavkom 2. Nacrta prijedloga zakona je jasno navedeno da su prilikom obavljanja digitalizacije knjižnične građe iz svojih zbirki knjižnice dužne poštivati norme za digitalizaciju građe, izradu arhivskih i korisničkih primjeraka te metapodataka sukladno standardima iz članka 12. stavka 2. u kojem se navodi tko donosi standarde za pojedine vrste knjižnica. Ostatak odredbi je na odgovarajući način unesen i razrađen Nacrtom prijedloga zakona. |
| 220 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Istina je da su se u proteklih 20-tak godina dogodile velike promjene u knjižničarskoj struci pod utjecajem informacijsko-komunikacijskih tehnologija. U prijedlogu zakona to je potkrijepljeno navođenjem pojave digitalizacije, digitalnih matrica, elektroničkih usluga, digitalnih repozitorija i dr. No, u samom tekstu zakona, neke od tih novina se uopće ne spominju ili se spominju samo sporadično. Upitno je tko će donijeti standard za digitalizaciju, u prijedlogu zakona nedostaje poglavlje o zaštiti knjižnične građe (zaštita baštine u digitalnom okruženju...) i dr. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, u članak 12. dodani su standardi za digitalnu knjižnicu te je određeno tko donosi iste, a člankom 6. stavkom 2. Nacrta prijedloga zakona je jasno navedeno da su prilikom obavljanja digitalizacije knjižnične građe iz svojih zbirki knjižnice dužne poštivati norme za digitalizaciju građe, izradu arhivskih i korisničkih primjeraka te metapodataka sukladno standardima iz članka 12. stavka 2. u kojem se navodi tko donosi standarde za pojedine vrste knjižnica. Ostatak odredbi je na odgovarajući način unesen i razrađen Nacrtom prijedloga zakona. Zaštita knjižnične građe je regulirana posebnom glavom Nacrta prijedloga zakona. Ostatak odredbi je na odgovarajući način unesen i razrađen Nacrtom prijedloga zakona. |
| 221 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | U potpunosti podržavamo prijedlog o rješavanju statusa Hrvatske knjižnice za slijepe koji treba razjasniti i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Naime, Hrvatska knjižnica za slijepe je javna ustanova u kulturi čiju djelatnost financira Ministarstvo kulture, a nije razvrstana u upisnik knjižnica pri Ministarstvu kulture. Zbog specifičnosti i ključne uloge koju knjižnica ima, a s obzirom na proizvodnju i distribuciju građe u pristupačnim formatima, slažemo se s prijedlogom da Hrvatskoj knjižnici za slijepe dodijeli status matičnosti koji bi bio posebno istaknut i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Hrvatska knjižnica za slijepe javna je ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnoj razini više od 50 godina pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. U ime Republike Hrvatske osnivačka prava obavlja Vlada Republike Hrvatske. Sredstva osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. | Prihvaćen | Prihvaćeno, Hrvatska knjižnica za slijepe uređena je glavom V. Nacrta prijedloga zakona. |
| 222 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Nije naveden osnovni motiv predlagača, također neka se nepovoljna rješenja iz jednog zakona ( Zakon o muzejima, Zakon o arhivima) preslikavaju na ostala dva i to je potrebno transparentno navesti. Tako se npr. iz Prijedloga Zakona o muzejima na ostale zakone preslikava situacija: „Zakonom o muzejima iz 2015. proširen je popis stručnog osoblja u muzejima u obavljanju muzejske djelatnosti za što nije postojala podrška stručne javnosti. Također, navedena zvanja nisu zaživjela u praksi kao specifičnost muzejske djelatnosti. Ali, u Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisana su knjižnična zvanja i nikakvih prijepora u svezi toga nema, niti ih je bilo. No, unatoč tomu, iz sva tri zakona (Arhivi, Knjižnice, Muzeji) stručna zvanja su izbačena i propisivat će se pravilnicima. | Nije prihvaćen | Razmotreno ali se ne prihvaća. Ukazujemo na činjenicu da su knjižničarska zvanja brojna kao i da su u bliskoj budućnosti izvjesne njihove izmjene. Ako bi se odredbe o uvjetima unosile u Zakon, svakom izmjenom uvjeta ili nazivlja zvanja morao bi se mijenjati Zakon |
| 223 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Zagrebačko knjižničarsko društvo u potpunosti podržava prijedlog Stručnog odbora Hrvatskog knjižničarskog društva kojim se traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predlagatelj ne daje konkretne razloge povlačenja Zakona iz procedure, ne daje konkretne prijedloge. Ističe se da je Nacrt prijedloga Zakona prošao stručnu raspravu te da je raspravljen sa brojnim zainteresiranim dionicima. |
| 224 | Gradska knjižnica Zadar | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | U poglavlju II. u kojem se ocjenjuje stanje i osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom kao ni posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći ne spominje se kulturno i javno djelovanje knjižnica. Znači li to da se prestajemo time baviti? Prijedlog: u odlomku 3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći, "¬uredit će se sredstva za rad knjižnica, financiranje redovne djelatnosti i posebnih programa knjižnice", brisati riječ "posebnih" i navesti "programa knjižnice" jer nije jasno definirano koji su to posebni programi. Ako ih se navodi kao posebne, treba navesti koji su i po čemu su posebni. | Nije prihvaćen | Razmotreno ali se ne prihvaća, budući da su posebni programi oni programi od interesa za osnivača ili za grad, općinu, županiju i slično. S druge strane, jasno se propisuje da sredstva za rad knjižnica osigurava osnivač a u navedena sredstva spadaju i sredstva za program. Upućujemo na članak 31. Nacrta prijedloga zakona. |
| 225 | Gradska knjižnica Zadar | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | 3.Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći "¬uredit će se dodatno određena područja knjižnične djelatnosti, zaštita građe, digitalizacija " Iz predloženog teksta Zakona kojim se govori da će se dodatno urediti određena područja knjižnične djelatnosti, nije jasno na koji će se način dodatno urediti jer se iz daljnjeg teksta prijedloga Zakona to ne vidi. Prijedlog: - brisati | Prihvaćen | Prihvaćeno, brisano iz glave II. točke 3. nenormativnog dijela Nacrta prijedloga zakona. |
| 226 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Iako predlagač govori o ocjeni stanja, ovdje se uglavnom predstavlja sadržaj zakona i elementi knjžničnog sustava, statistički podaci o knjižnicama, ali se iz toga ne izvode nikakve ocjene iako bi za daljnji rad na zakonu bilo izuzetno važno uočiti, npr. da knjižnice u sustavu znanosti i visokog obrazovanja čine 76% od ukupnog broja knjižnica u RH, a njihovi zaposlenici 54% od ukupnog broja zaposlenih u knjižnicama RH, iako zakon predlaže Ministarstvo kulture. Uopće se ne problematiziraju odredbe sadašnjeg Zakona važne za struku koje se u praksi uopće ne primjenjuju. Radi se primjerice o odredbama o postupku osnivanja i prestanka knjižnica, gdje se knjižnica može osnovati samo ako su joj osigurani uvjeti za rad, da se knjižnica u sastavu mora ustrojiti kao posebna ustrojbena jedinica, da voditelj knjižnice u sastavu mora sudjelovati u upravljanju na razini pravne osobe, da u knjižnici moraju raditi stručni knjižničarski djelatnici, itd. Ne ističu se osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom, već se nasumce izdvajaju pojedine teme ili rješenja iz Zakona. U tekstu nisu navedene posljedice koje će proisteći donošenjem ovog zakona, već se samo rečenice koje su prethodom poglavlju navedene u prezentu, sada stavljaju u futur. Uvodna objašnjenja ne oslikavaju što predlagač želi postići ovim zakonom, već je potrebno pomno analizirati sam predloženi tekst. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje ali se ne daje konkretan prijedlog kako preurediti Ocjenu stanja. |
| 227 | Gradska knjižnica Zadar | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | 2. Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom - uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti te zaštita, revizija i otpis knjižnične građe Navodi se da će Zakonom urediti sadržaj knjižnične djelatnosti te zaštita, revizija i otpis knjižnične građe ali je taj dio u daljnjem tekstu Zakona ispušten pa ga je potrebno dodati. OBRAZLOŽENJE: Svjesni važnosti zaštite građe, revizije i otpisa posebno nakon iskustva u prošlogodišnjim vremenskim nepogodama u kojima je dio knjižnične građe oštećen. Zakonske odredbe o potrebi zaštite knjižnične građe, kao i sve ono što zaštita građe podrazumijeva, olakšavaju realizaciju godišnjih/višegodišnjihplanova i programa ustanove, posebno financijskih. PRIJEDLOG: Zadržati rješenje iz postojećeg Zakona iz 1997. g, poglavlje X. ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, zaštita knjižnične građe izdvojena je kao posebna glava XI. Nacrta prijedloga zakona. |
| 228 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Zašto nije naveden osnovni motiv predlagača kako bi i iz tog stava nastali problem bio transparentnije raspravljen, kao što je naveden u prijedlogu Zakona o muzejima Također, zbog navedenih procesa javila se nužnost usklađenog postupanja sa muzejskom, arhivskom i knjižničnom građom. OBRAZLOŽENJE Neka se nepovoljna rješenja iz jednog zakona preslikavaju na ostala dva i to je potrebno transparentno navesti. Tako se npr. iz Prijedloga Zakona o muzejima na ostale zakone preslikava situacija: „Zakonom o muzejima iz 2015. proširen je popis stručnog osoblja u muzejima u obavljanju muzejske djelatnosti za što nije postojala podrška stručne javnosti. Također, navedena zvanja nisu zaživjela u praksi kao specifičnost muzejske djelatnosti. Ali, u Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisana su knjižnična zvanja i nikakvih prijepora u svezi toga nema, niti ih je bilo. No, unatoč tomu, iz sva tri zakona (Arhivi, Knjižnice, Muzeji) stručna zvanja su izbačena i propisivat će se pravilnicima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje međutim ukazujemo na činjenicu da su knjižničarska zvanja brojna kao i da su u bliskoj budućnosti izvjesne njihove izmjene. Ako bi se odredbe o uvjetima unosile u Zakon, svakom izmjenom uvjeta ili nazivlja zvanja morao bi se mijenjati Zakon. |
| 229 | Petar Lukačić | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | U zadnjem dijelu kad se navode posljedica podržavam dopunu i mišljenje HKD-a koje navodi sljedeće: - u kontekstu zakona, ne govori se o „posljedicama“ zakona, nego o „učincima“ - 1850. godine nije se promijenio način tiskanja, a posebno nije ručno tiskanje ustupilo mjesto strojnom, nego se promijenila tehnologija proizvodnje papira i počeo se proizvoditi lakše uništivi kiseli papir (veće kiselosti nego do tada); stoga godinu 1850. ne treba naglašavati, a posebno ne s obrazloženjem koje je napisano - dodati: „status kulturnog dobra svim arhivskim primjercima svih publikacija koje pripadaju korpusu Croatica – nacionalna zbirka“ - opet se govori o „sadržaju“ djelatnosti - „propisat će se… Upisnik knjižnica“. Upisnik knjižnica već postoji! - uvodi se dihotomija „javne knjižnice“ i „knjižnice u sastavu“: znači li to da knjižnice u sastavu nisu javne? Postoje samostalne knjižnice i knjižnice u sastavu. - ponavlja se sve iz poglavlja 2., a što je već sada regulirano postojećim Zakonom o knjižnicama iz 1997. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno - za Croaticu, nacionalnu zbirku knjižnične građe propisuje se da ima status kulturnog dobra, a njezin katalog sastavni je dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske, koji se vodi u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. Nadalje, navedeno obrazloženje za 1850. godinu je brisano ali se naglašava da je starosni prag određen na radnim sastancima zajedno sa knjižničarskom strukom. Za ostatak primjedbi naglašavamo da je Nacrt prijedloga zakona pisan je u skladu s jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima. |
| 230 | Petar Lukačić | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | "Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini djelovalo je 1768 knjižnica s 4066 zaposlenih djelatnika, od kojih je njih 3380 zaposleno na stručnim poslovima. Od ukupnog broja knjižnica samostalno je 169 knjižnica, 100 knjižnica je u sastavu drugih knjižnica, a 1499 knjižnica u sastavu je ustanova/poduzeća. Prema vrsti knjižnica: 1 nacionalna knjižnica (300 zaposlenika), 7 sveučilišnih (174 zaposlenika), 118 knjižnica na visokim učilištima (332 zaposlenika), 2 općeznanstvene (48 zaposlenika), 146 specijalnih knjižnica (223 zaposlenika), 277 narodnih knjižnica (1660 zaposlenika), 858 osnovnoškolskih knjižnica (919 zaposlenika) i 359 srednjoškolskih knjižnica (410 zaposlenika). Članova knjižnica bilo je 1 309 484 , a od ukupno korištene knjižnične građe ( 11 492 797 jedinica) najviše su se koristile knjige i brošure (68,6%) te novine (18,13%). Najviše se građe koristi u narodnim knjižnicama (40,91%)." Ovo nije ocjena stanja već samo statističko navođenje podataka. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje, nije dan konkretan prijedlog. |
| 231 | Petar Lukačić | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Trenutno važeći Zakon o knjižnicama je jasnije strukturiran i napisan, pa bi bilo poželjnije u njega dodati odredbe vezane uz novosti u poslovanju knjižnica i specifičnostima koje donosi digitalno doba poput e-knjiga i druge e-građe za koju je potreban e-pristup. | Nije prihvaćen | Primljeno na znanje ali se ne prihvaća. Sve odredbe Zakona usuglašene su sa Ministarstvom znanosti i obrazovanja, s kojima je održano više radnih sastanaka, kao i sa radnom skupinom i knjižničarskom strukom. |
| 232 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Posve su izostale odredbe o e-knjizi, e-čitanju, e-posudbi, e-učenju, repozitorijima i dr. U ocjeni stanja zakona spominje se potreba reguliranja digitalizacije, repozitorija digitalne građe, obveznog primjerka, predlagatelj je propustio regulirati materiju koju je naveo u ocjeni stanja i članku 3 – digitalne knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćeno, digitalne knjižnice i standardi za iste su propisani člankom 12. Nacrta prijedloga zakona. |
| 233 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Spominje se „sadržaj“ djelatnosti! Upisnik knjižnica već postoji! Dihotomija „javne knjižnice“ i „knjižnice u sastavu“. Znači li to da knjižnice u sastavu nisu javne? Postoje samostalne knjižnice i knjižnice u sastavu. - ponavlja se sve iz poglavlja 2., a što je već sada regulirano postojećim Zakonom o knjižnicama iz 1997. | Nije prihvaćen | Predlagatelj iznosi niz kritika na zakon, a ne navodi konkretan prijedlog teksta koji bi predlažio u nenormativnom dijelu Nacrta prijedloga zakona kao i u samom tekstu Zakona. Napominje se da je Ocjena stanja, osnovana pitanja koja se trebaju urediti zakonom te posljedice koje će donošenjem zakona proisteći, nenormativni dio Nacrta prijedloga Zakona koji je dogovoren i usuglašen s brojnim zainteresiranim dionicima iz područja knjižničarske struke. |
| 234 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | DODATI: „status kulturnog dobra svim arhivskim primjercima svih publikacija koje pripadaju korpusu Croatica – nacionalna zbirka“. | Prihvaćen | Prihvaćeno, za Croaticu, nacionalnu zbirku knjižnične građe propisuje se da ima status kulturnog dobra, a njezin katalog sastavni je dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske, koji se vodi u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. |
| 235 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | U kontekstu zakona, ne govori se o „posljedicama“ zakona, nego o „učincima“. Godine 1850. nije se promijenio način tiskanja (posebice nije ručno tiskanje ustupilo mjesto strojnom), nego se promijenila tehnologija proizvodnje papira i počeo se proizvoditi lakše uništivi kiseli papir (veće kiselosti nego do tada). Godinu 1850. ne treba naglašavati, posebice ne s obrazloženjem koje je napisano u prijedlogu zakona. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, navedeno obrazloženje za 1850. godinu je brisano, međutim navedeni starosni prag je usuglašen sa strukom na radnim sastancima, kao i sa radnom skupinom i knjižničarskom strukom. |
| 236 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Tamo gdje se navodi da se"...predloženim Zakonom uređuje..." potrebno je usklađenje prema IFLA-inim smjernicama i relevantnim međunarodnim i domaćim dokumentima. Isto tako, bilo bi za očekivati da se ovdje istaknu problemi uočeni u Ocjeni stanja. Osim toga, dio ovdje opisanih rješenja razlikuje se od onih u tekstu zakona, npr. financiranje redovne djelatnosti, koja se u tekstu zakona uopće ne spominje. Potrebno je uvesti i držati se svjetski prihvaćene klasifikacije knjižnične djelatnosti. OBRAZLOŽENJE: Potrebno je držati se UNESCO-vih, tj. IFLA-inih međunarodnih dokumenata i postojeće tradicije knjižničarske terminologije u RH. U dijelu: „Uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti“ neprimjerena je formulacija „sadržaj“. Zakonom se uređuje knjižnična djelatnost, a sadržaj, revizija i otpis tematika su pravilnika, a ne zakona. Uvodi se nejasan pojam „javna knjižnica“. „Precizira se status NSK“: znači li to da se misli na posebni zakon o NSK? Značenjem pojmova, na način kako se navodi u Prijedlogu Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, ne definiraju se knjižnice iz sustava obrazovanja i znanosti (školske i visokoškolske knjižnice) koje su zbirno gledajući najbrojnije vrste knjižnica prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini. Nisu obuhvaćeni mnogi važni pojmovi, npr. depozitarna knjižnica. Ne vidi se primjena ijednog međunarodnog dokumenta namijenjenog knjižničarskoj struci. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje uz napomenu da su svi međunarodni dokumenti jedna vrsta preporuke pri čemu se kod donošenja nacionalnih zakona mora voditi računa o specifičnosti pojedine zemlje, a to je upravo trebalo uzeti u obziru pri izradi ovoga Zakona. |
| 237 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | BRISTATI: "U postupku izrade Zakona potrebno je uzeti u obzir Preporuke Vijeća Europe i druge međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci." OBRAZLOŽENJE Nigdje nisu navedeni da li su i koji od ovdje spomenutih vrsta dokumenta uzeti u obzir pri izradi ovog Zakona. Naprotiv, u nekim važnim područjima koja se reguliraju Zakonom međunarodni dokumenti važni za knjižničarsku struku nisu uzeti u obzir, već se postupalo upravo suprotno načelima međunarodnih dokumenata, npr. međunarodna klasifikacija vrsta knjižnica i obvezni primjerak. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Napominje se da je stručna radna skupina uzela u obzir sve međunarodne dokumente koje se u pravilu ne navode u samom tekstu Zakona već predstavljaju stručnu podlogu, a vrste knjižnica i obvezni primjerak uređeni su način da su uzeti o obzir specifičnosti Republike Hrvatske. |
| 238 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | BRISATI: "Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalnopravno mogući." OBRAZLOŽENJE Neistinita je tvrdnja kako sadašnjim zakonom nije omogućen rad svim vrstama knjižnica. Neovisno o tome tko im je osnivač, osoba iz javne ili privatne sfere, sve su knjižnice u sadašnjem Zakonu omogućene, jedino što su funkcionalno usklađene, kroz opće odredbe o organizaciji knjižnica iz glave i postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. S obzirom da su u Upisnik knjižnica https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=202&pregled=1 (odaberi: „specijalne“) prema Pravilniku o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (NN 139/98, 25/17) upisane i mnoge knjižnice vjerskih zajednica i to kao tip knjižnice: „U sastavu“, Vrsta knjižnice: „specijalna“ neispravno je navoditi vjerske zajednice ili specijalne knjižnice kao jedan od razloga za donošenje tih promjena niti ih je potrebno isticati. Sve te knjižnice već su zakonito registrirane u upisnik prema pravilniku i čl. 8. Zakona, od mnogih samostanskih do raznih vrsta specijalnih knjižnica u sastavu trgovačkih društava (Belišće d.d., Podravka, Saponia itd.) Nepotrebnom podjelom knjižnica na "javne" i "privatne" (jer se ona i danas podrazumijeva), umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11., st. 2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Oni koji se žele baviti komercijalnom djelatnošću trgovanja informacijama putem trgovačkih društava ili drugih oblika koji su posebno i jasno formalnopravno regulirani drugim zakonima (o trgovačkim društvima, o zadrugama…) i danas to mogu i rade u više primjera (npr. informacijski servisi poput IUS Info), samo takva samostalna društva ni po čemu nisu, niti moraju, a po nekim drugim propisima koji reguliraju komercijalne djelatnosti sve do propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, niti ne mogu biti knjižnice. U gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Predloženi tekst zakona kojim ravnatelji javnih knjižnica nisu nužno osobe s iskustvom u knjižničarstvu, a za ostale vrste knjižnica nisu niti propisana zvanja za ravnatelje – takvim tekstom zakona se ne doprinosi razvoju knjižnične djelatnosti utemeljene na standardima nego se djelatnost ovim zakonom naprotiv unazađuje. Naime, niti u sastavu Hrvatskog knjižničnog vijeća niti u sastavu stručnih vijeća knjižnica s više od 5 zaposlenih nije nužno da većinu članova čine stručni knjižnični djelatnici koji su jedini osposobljeni za provođenje standarda. Preslikavanje situacije iz muzeja, kako je navedeno u Prijedlogu Zakona o muzejima: „- jačanje upravljačke uloge ravnatelja muzeja propisivanjem uvjeta pri izboru ravnatelja za zanimanja izvan muzejske struke“ odnosi se na muzeje, ali ne i na knjižnice, jer to nisu iste vrste ustanova. Dobro upravljanje knjižnicama je usko povezano uz posjedovanje stručnih knjižničarskih znanja (dobivenih kroz formalnu edukaciju i polaganje stručnog ispita te naročito uz iskustvo rada u knjižnicama). | Djelomično prihvaćen | Razmotreno i djelomično prihvaćeno u odnosu na knjižnice vjerskih zajednica, a što se tiče ostalih prijedloga koji se tiču osnivanja knjižnica kao javnih i privatnih isti nisu sukladni Zakonu o uslugama prema kojem se obavljanje djelatnosti ne može ograničiti pravnom formom. U tom smislu nije s e moglo propisati isti pravni oblika za javne i privatne knjižnice tj. ustanova. |
| 239 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Predlagatelj zakoan navodi da je "Odredbe o slobodnom pristupu informacijama i javnom pristupu mreži, zaštiti privatnosti i poštivanju autorskog i srodnih prava, digitalizaciji i digitalnoj knjižnici, međuknjižničnoj posudbi, obveznom primjerku elektroničkih publikacija te o stalnom stručnom usavršavanju su neke od odredbi koje je potrebno na odgovarajući način unijeti u Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti." To je točno, no kasnije u prijedlogu zakona nema članaka koji se odnose na gore navedeno. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Razmotreno, pojedina pitanja su uređena Zakonom ili upućuju na posebne zakone , npr. na primjenu propisa autorskog prava dok je pitanje digitalizacije i digitalne knjižnice definirano. |
| 240 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Slažem se i podržavam prijedlog Hrvatskog knjižničarskog društva prema kojem pitanje statusa Hrvatske knjižnice za slijepe treba razjasniti novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Naime, Hrvatska knjižnica za slijepe, iako javna ustanova u kulturi čiju djelatnost financira Ministarstvo kulture, nije razvrstana u upisnik knjižnica pri Ministarstvu kulture. Zbog specifičnosti i ključne uloge koju knjižnica zauzima s obzirom na proizvodnju i distribuciju građe u pristupačnim formatima predlažemo da joj se dodijeli status matičnosti koji bi bio posebno istaknut i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. U nastavku ćemo pobrojati činjenice i navesti prijedlog statusa te sukladno tome prokomentirati Prijedlog zakona. Činjenice o Hrvatskoj knjižnici za slijepe: Hrvatska knjižnica za slijepe javna je ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou preko 50 godina pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. U ime Republike Hrvatske osnivačka prava obavlja Vlada Republike Hrvatske. Sredstva osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Hrvatska knjižnica za slijepe sastoji se od posudbenog odjela, odjela za proizvodnju zvučnih izdanja i tiskare za brajicu. Budući da sama proizvodi svoj fond u pristupačnim formatima (brajica, zvučna knjiga i strojno čitljivi oblici), 80% osoblja čine osobe koje nisu knjižničarske struke. Po sadržaju je fond knjižnice identičan fondu narodnih knjižnica ali je po formi specifičan. Uključena je u rad međunarodne Sekcije knjižnica koje pružaju usluge osobama kojima standardni tisak nije čitljiv (Libraries serving persons with print disabilities section) pri IFLA-i. Slijedom toga njezine su posebne zadaće: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s prije svega narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi U listopadu ove godine će Ugovor iz Marakeša stupiti na snagu što će predstavljati prijeloman trenutak za proizvodnju i razmjenu građe u pristupačnim formatima na nacionalnom ali prije svega međunarodnom nivou. Hrvatska knjižnica za slijepe će se uključiti u međunarodnu platformu i steći u okviru Ugovora iz Marakeša status ovlaštenog subjekta. PRIJEDLOG STATUSA: Hrvatska knjižnica za slijepe nije specijalna knjižnica već zaslužuje status matične narodne knjižnice za osobe kojima standardni tisak nije čitljiv (u svijetu knjižnice poput Hrvatske knjižnice za slijepe imaju status nacionalne ili narodne knjižnice za osobe kojim standardni tisak nije čitljiv ili pak institucije koja na nacionalnom nivou pruža usluge osobama kojim standardni tisak nije čitljiv). U skladu s time Hrvatska knjižnica za slijepe bi trebala biti repozitorij građe proizvedene u pristupačnim formatima, brinuti o politici proizvodnje i distribucije dotične građe, te razvoju usluga i standarda za korisnike kojima standardni tisak nije čitljiv. Imajući sve navedeno na umu, predlažemo da se u Prijedlogu Zakona uvrsti i istakne zasebnim člankom status i djelokrug Hrvatske knjižnice za slijepe kako slijedi: Članak... (1) Hrvatska knjižnica za slijepe je javna ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. (2) Hrvatska knjižnica za slijepe središnja je knjižnica za knjižnične usluge namijenjene osobama kojima standardni tisak nije čitljiv. (3) Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. (4) Sredstva za rad osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Članak ... Zadaće Hrvatska knjižnice za slijepe su: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi - okupljanje obveznog primjerka građe proizvedene u pristupačnim formatima na području Republike Hrvatske - praćenje programa proizvodnje pristupačnih formata na području Republike Hrvatske - obavljanje drugih zadaća predviđenih drugim propisima i Statutom Hrvatske knjižnice za slijepe | Prihvaćen | Razmotreno i prihvaćeno. |
| 241 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Nije naveden motiv predlagača uz tendenciju "usklađenosti" sa Zakonom o muzejima i Zakonom o arhivima. Treba uzeti u obzir da su tri različite djelatnosti, te je naprosto nemoguće da sva tri zakona budu identična. Trenutno važeći Zakon o knjižnicama jasnije je strukturiran i napisan. Slažem se s prijedlogom Stručnog odbora Hrvatskog knjižničarskog društva da je bolje u postojeći zakon dodati odredbe vezane uz novosti u poslovanju knjižnica, a ne potrebe mijenjati cijeli Zakon. U „Ocjeni stanja“ opravdano se naglašava da su se u proteklih 20-tak godina dogodile velike promjene u struci pod utjecajem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, što se ilustrira pojavom digitalizacije, digitalnih matrica, elektroničkih usluga (za njih se koristi pojam „online usluga“), digitalnih repozitorija… Međutim, u samom tekstu zakona, neke od tih novina se uopće ne spominju ili se spominju samo sporadično. Primjerice, za digitalizaciju knjižnične građe navodi se da se mora standardizirati, no ne navodi se tko će donijeti taj standard. Isto tako, navodi se „zaštita baštine u digitalnom okruženju“ kao jedna od novosti nastalih pod utjecajem novih tehnologija, a kasnije se u Prijedlogu zakona potpuno izbacuje poglavlje o zaštiti knjižnične građe (prema trenutno važećem zakonu, čl. 45. i 46.)… | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje uz napomenu da Zakon uređuje sva pitanja potrebna za uređenje ove djelatnosti. |
| 242 | Tomislav Staničić | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. 1. Zašto nije naveden osnovni motiv predlagača kako bi i iz tog stava nastali problem bio transparentnije raspravljen, kao što je naveden u prijedlogu Zakona o muzejima Također, zbog navedenih procesa javila se nužnost usklađenog postupanja sa muzejskom, arhivskom i knjižničnom građom. OBRAZLOŽENJE Neka se nepovoljna rješenja iz jednog zakona preslikavaju na ostala dva i to je potrebno transparentno navesti. Tako se npr. iz Prijedloga Zakona o muzejima na ostale zakone preslikava situacija: „Zakonom o muzejima iz 2015. proširen je popis stručnog osoblja u muzejima u obavljanju muzejske djelatnosti za što nije postojala podrška stručne javnosti. Također, navedena zvanja nisu zaživjela u praksi kao specifičnost muzejske djelatnosti. Ali, u Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisana su knjižnična zvanja i nikakvih prijepora u svezi toga nema, niti ih je bilo. No, unatoč tomu, iz sva tri zakona (Arhivi, Knjižnice, Muzeji) stručna zvanja su izbačena i propisivat će se pravilnicima. 2. KOMENTAR PRIJEDLOGA ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI S OBZIROM NA DJELOKRUG HRVATSKE KNJIŽNICE ZA SLIJEPE Smatramo da se pitanje statusa Hrvatske knjižnice za slijepe treba razjasniti i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Naime, Hrvatska knjižnica za slijepe, iako javna ustanova u kulturi čiju djelatnost financira Ministarstvo kulture, nije razvrstana u upisnik knjižnica pri Ministarstvu kulture. Zbog specifičnosti i ključne uloge koju knjižnica zauzima s obzirom na proizvodnju i distribuciju građe u pristupačnim formatima predlažemo da joj se dodijeli status matičnosti koji bi bio posebno istaknut i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. U nastavku ćemo pobrojati činjenice i navesti prijedlog statusa te sukladno tome prokomentirati Prijedlog zakona. Činjenice o Hrvatskoj knjižnici za slijepe: Hrvatska knjižnica za slijepe javna je ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou preko 50 godina pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. U ime Republike Hrvatske osnivačka prava obavlja Vlada Republike Hrvatske. Sredstva osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Hrvatska knjižnica za slijepe sastoji se od posudbenog odjela, odjela za proizvodnju zvučnih izdanja i tiskare za brajicu. Budući da sama proizvodi svoj fond u pristupačnim formatima (brajica, zvučna knjiga i strojno čitljivi oblici), 80% osoblja čine osobe koje nisu knjižničarske struke. Po sadržaju je fond knjižnice identičan fondu narodnih knjižnica ali je po formi specifičan. Uključena je u rad međunarodne Sekcije knjižnica koje pružaju usluge osobama kojima standardni tisak nije čitljiv (Libraries serving persons with print disabilities section) pri IFLA-i. Slijedom toga njezine su posebne zadaće: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s prije svega narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi U listopadu ove godine će Ugovor iz Marakeša stupiti na snagu što će predstavljati prijeloman trenutak za proizvodnju i razmjenu građe u pristupačnim formatima na nacionalnom ali prije svega međunarodnom nivou. Hrvatska knjižnica za slijepe će se uključiti u međunarodnu platformu i steći u okviru Ugovora iz Marakeša status ovlaštenog subjekta. PRIJEDLOG STATUSA: Hrvatska knjižnica za slijepe nije specijalna knjižnica već zaslužuje status matične narodne knjižnice za osobe kojima standardni tisak nije čitljiv (u svijetu knjižnice poput Hrvatske knjižnice za slijepe imaju status nacionalne ili narodne knjižnice za osobe kojim standardni tisak nije čitljiv ili pak institucije koja na nacionalnom nivou pruža usluge osobama kojim standardni tisak nije čitljiv). U skladu s time Hrvatska knjižnica za slijepe bi trebala biti repozitorij građe proizvedene u pristupačnim formatima, brinuti o politici proizvodnje i distribucije dotične građe, te razvoju usluga i standarda za korisnike kojima standardni tisak nije čitljiv. Imajući sve navedeno na umu, predlažemo da se u Prijedlogu Zakona uvrsti i istakne zasebnim člankom status i djelokrug Hrvatske knjižnice za slijepe kako slijedi: Članak... (1) Hrvatska knjižnica za slijepe je javna ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. (2) Hrvatska knjižnica za slijepe središnja je knjižnica za knjižnične usluge namijenjene osobama kojima standardni tisak nije čitljiv. (3) Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. (4) Sredstva za rad osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Članak ... Zadaće Hrvatska knjižnice za slijepe su: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi - okupljanje obveznog primjerka građe proizvedene u pristupačnim formatima na području Republike Hrvatske - praćenje programa proizvodnje pristupačnih formata na području Republike Hrvatske - obavljanje drugih zadaća predviđenih drugim propisima i Statutom Hrvatske knjižnice za slijepe 3. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U razdoblju od donošenja Zakona o knjižnicama (Narodne novine, broj 105/97., 5/98., 104/00. i 69/09. ) do danas nije bilo većih izmjena u tekstu Zakona. U navedenom razdoblju došlo je do znatnih promjena u društvu koje su se dogodile pod snažnim utjecajem novih tehnologija i novih oblika komuniciranja stoga određene vrste djelovanja knjižnica, njihove službe i usluge (poput digitalizacije, prikupljanja digitalnih matrica, organizacije online usluga, osnutak i upravljanje repozitorijima digitalne građe, zaštita baštine u digitalnom okruženju) nisu ni mogle biti obuhvaćene postojećim Zakonom jer se u vrijeme njegova donošenja nisu još pojavile ili su bile tek na samim počecima razvoja. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Trenutno važeći Zakon o knjižnicama je jasnije strukturiran i napisan, pa bi bilo poželjnije u njega dodati odredbe vezane uz novosti u poslovanju knjižnica. Stoga smatramo da nema potrebe mijenjati cijeli Zakon. OBRAZLOŽENJE U „Ocjeni stanja“ opravdano se naglašava da su se u proteklih 20-tak godina dogodile velike promjene u struci pod utjecajem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, što se ilustrira pojavom digitalizacije, digitalnih matrica, elektroničkih usluga (za njih se koristi pojam „online usluga“), digitalnih repozitorija… Međutim, u samom tekstu zakona, neke od tih novina se uopće ne spominju ili se spominju samo sporadično. Primjerice, za digitalizaciju knjižnične građe navodi se da se mora standardizirati, no ne navodi se tko će donijeti taj standard. Isto tako, navodi se „zaštita baštine u digitalnom okruženju“ kao jedna od novosti nastalih pod utjecajem novih tehnologija, a kasnije se u Prijedlogu zakona potpuno izbacuje poglavlje o zaštiti knjižnične građe (prema trenutno važećem zakonu, čl. 45. i 46.)… 4. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Odredbe o slobodnom pristupu informacijama i javnom pristupu mreži, zaštiti privatnosti i poštivanju autorskog i srodnih prava, digitalizaciji i digitalnoj knjižnici, međuknjižničnoj posudbi, obveznom primjerku elektroničkih publikacija te o stalnom stručnom usavršavanju su neke od odredbi koje je potrebno na odgovarajući način unijeti u Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Slažemo se, ali te odredbe u sam Zakon nisu unesene na odgovarajući način. Stoga je potrebno u tekst Zakona unijeti jasne odredbe u svim segmentima koji se navode u tekstu. 5. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalnopravno mogući. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE Neistinita je tvrdnja kako sadašnjim zakonom nije omogućen rad svim vrstama knjižnica. Neovisno o tome tko im je osnivač, osoba iz javne ili privatne sfere, sve su knjižnice u sadašnjem Zakonu omogućene, jedino što su funkcionalno usklađene, kroz opće odredbe o organizaciji knjižnica iz glave i postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. S obzirom da su u Upisnik knjižnica https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=202&pregled=1 (odaberi: „specijalne“) prema Pravilniku o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (NN 139/98, 25/17) upisane i mnoge knjižnice vjerskih zajednica i to kao tip knjižnice: „U sastavu“, Vrsta knjižnice: „specijalna“ neispravno je navoditi vjerske zajednice ili specijalne knjižnice kao jedan od razloga za donošenje tih promjena niti ih je potrebno isticati. Sve te knjižnice već su zakonito registrirane u upisnik prema pravilniku i čl. 8. Zakona, od mnogih samostanskih do raznih vrsta specijalnih knjižnica u sastavu trgovačkih društava (Belišće d.d., Podravka, Saponia itd.) Nepotrebnom podjelom knjižnica na "javne" i "privatne" (jer se ona i danas podrazumijeva), umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11., st. 2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Oni koji se žele baviti komercijalnom djelatnošću trgovanja informacijama putem trgovačkih društava ili drugih oblika koji su posebno i jasno formalnopravno regulirani drugim zakonima (o trgovačkim društvima, o zadrugama…) i danas to mogu i rade u više primjera (npr. informacijski servisi poput IUS Info), samo takva samostalna društva ni po čemu nisu, niti moraju, a po nekim drugim propisima koji reguliraju komercijalne djelatnosti sve do propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, niti ne mogu biti knjižnice. U gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Predloženi tekst zakona kojim ravnatelji javnih knjižnica nisu nužno osobe s iskustvom u knjižničarstvu, a za ostale vrste knjižnica nisu niti propisana zvanja za ravnatelje – takvim tekstom zakona se ne doprinosi razvoju knjižnične djelatnosti utemeljene na standardima nego se djelatnost ovim zakonom naprotiv unazađuje. Naime, niti u sastavu Hrvatskog knjižničnog vijeća niti u sastavu stručnih vijeća knjižnica s više od 5 zaposlenih nije nužno da većinu članova čine stručni knjižnični djelatnici koji su jedini osposobljeni za provođenje standarda. Preslikavanje situacije iz muzeja, kako je navedeno u Prijedlogu Zakona o muzejima: „- jačanje upravljačke uloge ravnatelja muzeja propisivanjem uvjeta pri izboru ravnatelja za zanimanja izvan muzejske struke“ odnosi se na muzeje, ali ne i na knjižnice, jer to nisu iste vrste ustanova. Dobro upravljanje knjižnicama je usko povezano uz posjedovanje stručnih knjižničarskih znanja (dobivenih kroz formalnu edukaciju i polaganje stručnog ispita te naročito uz iskustvo rada u knjižnicama). 6. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U postupku izrade Zakona potrebno je uzeti u obzir Preporuke Vijeća Europe i druge međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili navesti: Preporuke Vijeća Europe i druge relevantne međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci koji su uzeti u obzir prilikom izrade ovog teksta. OBRAZLOŽENJE Nigdje nisu navedeni da li su i koji od ovdje spomenutih vrsta dokumenta uzeti u obzir pri izradi ovog Zakona. Naprotiv, u nekim važnim područjima koja se reguliraju Zakonom međunarodni dokumenti važni za knjižničarsku struku nisu uzeti u obzir, već se postupalo upravo suprotno načelima međunarodnih dokumenata, npr. međunarodna klasifikacija vrsta knjižnica i obvezni primjerak. 7. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini djelovalo je 1768 knjižnica s 4066 zaposlenih djelatnika, od kojih je njih 3380 zaposleno na stručnim poslovima. Od ukupnog broja knjižnica samostalno je 169 knjižnica, 100 knjižnica je u sastavu drugih knjižnica, a 1499 knjižnica u sastavu je ustanova/poduzeća. Prema vrsti knjižnica: 1 nacionalna knjižnica (300 zaposlenika), 7 sveučilišnih (174 zaposlenika), 118 knjižnica na visokim učilištima (332 zaposlenika), 2 općeznanstvene (48 zaposlenika), 146 specijalnih knjižnica (223 zaposlenika), 277 narodnih knjižnica (1660 zaposlenika), 858 osnovnoškolskih knjižnica (919 zaposlenika) i 359 srednjoškolskih knjižnica (410 zaposlenika). Članova knjižnica bilo je 1 309 484 , a od ukupno korištene knjižnične građe ( 11 492 797 jedinica) najviše su se koristile knjige i brošure (68,6%) te novine (18,13%). Najviše se građe koristi u narodnim knjižnicama (40,91%). IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Navedena je statistika, ali ne i ocjena stanja, kako je navedeno u naslovu, stoga je potrebno izvesti ocjene na temelju svega navedenog u ovom poglavlju. | Djelomično prihvaćen | Razmotreno i djelomično prihvaćeno. Odredbe o Hrvatskoj knjižnici za slijepe unesene su u Zakon, a što se tiče primjedbe da muzejska, knjižnična i arhivska djelatnost nisu identične, a da postoje odredbe koje ih uređuj na identičan način, ističe se da su i javni muzeji i javne knjižnice i državni arhivi ustanove tako da je valjalo prihvatiti rješenja koja se odnose na njihovu organizaciju, a temelje na Zakonu o ustanovama. Svaka djelatnost ima svoje specifičnosti koje se uređuju podzakonskim propisima. |
| 243 | Zrinka Udiljak Bugarinovski | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | U potpunosti podržavam komentare Hrvatskoga knjižničarskog društva: II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. 1. Zašto nije naveden osnovni motiv predlagača kako bi i iz tog stava nastali problem bio transparentnije raspravljen, kao što je naveden u prijedlogu Zakona o muzejima Također, zbog navedenih procesa javila se nužnost usklađenog postupanja sa muzejskom, arhivskom i knjižničnom građom. OBRAZLOŽENJE Neka se nepovoljna rješenja iz jednog zakona preslikavaju na ostala dva i to je potrebno transparentno navesti. Tako se npr. iz Prijedloga Zakona o muzejima na ostale zakone preslikava situacija: „Zakonom o muzejima iz 2015. proširen je popis stručnog osoblja u muzejima u obavljanju muzejske djelatnosti za što nije postojala podrška stručne javnosti. Također, navedena zvanja nisu zaživjela u praksi kao specifičnost muzejske djelatnosti. Ali, u Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisana su knjižnična zvanja i nikakvih prijepora u svezi toga nema, niti ih je bilo. No, unatoč tomu, iz sva tri zakona (Arhivi, Knjižnice, Muzeji) stručna zvanja su izbačena i propisivat će se pravilnicima. 2. KOMENTAR PRIJEDLOGA ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI S OBZIROM NA DJELOKRUG HRVATSKE KNJIŽNICE ZA SLIJEPE Smatramo da se pitanje statusa Hrvatske knjižnice za slijepe treba razjasniti i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Naime, Hrvatska knjižnica za slijepe, iako javna ustanova u kulturi čiju djelatnost financira Ministarstvo kulture, nije razvrstana u upisnik knjižnica pri Ministarstvu kulture. Zbog specifičnosti i ključne uloge koju knjižnica zauzima s obzirom na proizvodnju i distribuciju građe u pristupačnim formatima predlažemo da joj se dodijeli status matičnosti koji bi bio posebno istaknut i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. U nastavku ćemo pobrojati činjenice i navesti prijedlog statusa te sukladno tome prokomentirati Prijedlog zakona. Činjenice o Hrvatskoj knjižnici za slijepe: Hrvatska knjižnica za slijepe javna je ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou preko 50 godina pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. U ime Republike Hrvatske osnivačka prava obavlja Vlada Republike Hrvatske. Sredstva osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Hrvatska knjižnica za slijepe sastoji se od posudbenog odjela, odjela za proizvodnju zvučnih izdanja i tiskare za brajicu. Budući da sama proizvodi svoj fond u pristupačnim formatima (brajica, zvučna knjiga i strojno čitljivi oblici), 80% osoblja čine osobe koje nisu knjižničarske struke. Po sadržaju je fond knjižnice identičan fondu narodnih knjižnica ali je po formi specifičan. Uključena je u rad međunarodne Sekcije knjižnica koje pružaju usluge osobama kojima standardni tisak nije čitljiv (Libraries serving persons with print disabilities section) pri IFLA-i. Slijedom toga njezine su posebne zadaće: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s prije svega narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi U listopadu ove godine će Ugovor iz Marakeša stupiti na snagu što će predstavljati prijeloman trenutak za proizvodnju i razmjenu građe u pristupačnim formatima na nacionalnom ali prije svega međunarodnom nivou. Hrvatska knjižnica za slijepe će se uključiti u međunarodnu platformu i steći u okviru Ugovora iz Marakeša status ovlaštenog subjekta. PRIJEDLOG STATUSA: Hrvatska knjižnica za slijepe nije specijalna knjižnica već zaslužuje status matične narodne knjižnice za osobe kojima standardni tisak nije čitljiv (u svijetu knjižnice poput Hrvatske knjižnice za slijepe imaju status nacionalne ili narodne knjižnice za osobe kojim standardni tisak nije čitljiv ili pak institucije koja na nacionalnom nivou pruža usluge osobama kojim standardni tisak nije čitljiv). U skladu s time Hrvatska knjižnica za slijepe bi trebala biti repozitorij građe proizvedene u pristupačnim formatima, brinuti o politici proizvodnje i distribucije dotične građe, te razvoju usluga i standarda za korisnike kojima standardni tisak nije čitljiv. Imajući sve navedeno na umu, predlažemo da se u Prijedlogu Zakona uvrsti i istakne zasebnim člankom status i djelokrug Hrvatske knjižnice za slijepe kako slijedi: Članak... (1) Hrvatska knjižnica za slijepe je javna ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. (2) Hrvatska knjižnica za slijepe središnja je knjižnica za knjižnične usluge namijenjene osobama kojima standardni tisak nije čitljiv. (3) Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. (4) Sredstva za rad osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Članak ... Zadaće Hrvatska knjižnice za slijepe su: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi - okupljanje obveznog primjerka građe proizvedene u pristupačnim formatima na području Republike Hrvatske - praćenje programa proizvodnje pristupačnih formata na području Republike Hrvatske - obavljanje drugih zadaća predviđenih drugim propisima i Statutom Hrvatske knjižnice za slijepe 3. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U razdoblju od donošenja Zakona o knjižnicama (Narodne novine, broj 105/97., 5/98., 104/00. i 69/09. ) do danas nije bilo većih izmjena u tekstu Zakona. U navedenom razdoblju došlo je do znatnih promjena u društvu koje su se dogodile pod snažnim utjecajem novih tehnologija i novih oblika komuniciranja stoga određene vrste djelovanja knjižnica, njihove službe i usluge (poput digitalizacije, prikupljanja digitalnih matrica, organizacije online usluga, osnutak i upravljanje repozitorijima digitalne građe, zaštita baštine u digitalnom okruženju) nisu ni mogle biti obuhvaćene postojećim Zakonom jer se u vrijeme njegova donošenja nisu još pojavile ili su bile tek na samim počecima razvoja. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Trenutno važeći Zakon o knjižnicama je jasnije strukturiran i napisan, pa bi bilo poželjnije u njega dodati odredbe vezane uz novosti u poslovanju knjižnica. Stoga smatramo da nema potrebe mijenjati cijeli Zakon. OBRAZLOŽENJE U „Ocjeni stanja“ opravdano se naglašava da su se u proteklih 20-tak godina dogodile velike promjene u struci pod utjecajem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, što se ilustrira pojavom digitalizacije, digitalnih matrica, elektroničkih usluga (za njih se koristi pojam „online usluga“), digitalnih repozitorija… Međutim, u samom tekstu zakona, neke od tih novina se uopće ne spominju ili se spominju samo sporadično. Primjerice, za digitalizaciju knjižnične građe navodi se da se mora standardizirati, no ne navodi se tko će donijeti taj standard. Isto tako, navodi se „zaštita baštine u digitalnom okruženju“ kao jedna od novosti nastalih pod utjecajem novih tehnologija, a kasnije se u Prijedlogu zakona potpuno izbacuje poglavlje o zaštiti knjižnične građe (prema trenutno važećem zakonu, čl. 45. i 46.)… 4. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Odredbe o slobodnom pristupu informacijama i javnom pristupu mreži, zaštiti privatnosti i poštivanju autorskog i srodnih prava, digitalizaciji i digitalnoj knjižnici, međuknjižničnoj posudbi, obveznom primjerku elektroničkih publikacija te o stalnom stručnom usavršavanju su neke od odredbi koje je potrebno na odgovarajući način unijeti u Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Slažemo se, ali te odredbe u sam Zakon nisu unesene na odgovarajući način. Stoga je potrebno u tekst Zakona unijeti jasne odredbe u svim segmentima koji se navode u tekstu. 5. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalnopravno mogući. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE Neistinita je tvrdnja kako sadašnjim zakonom nije omogućen rad svim vrstama knjižnica. Neovisno o tome tko im je osnivač, osoba iz javne ili privatne sfere, sve su knjižnice u sadašnjem Zakonu omogućene, jedino što su funkcionalno usklađene, kroz opće odredbe o organizaciji knjižnica iz glave i postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. S obzirom da su u Upisnik knjižnica https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=202&pregled=1 (odaberi: „specijalne“) prema Pravilniku o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (NN 139/98, 25/17) upisane i mnoge knjižnice vjerskih zajednica i to kao tip knjižnice: „U sastavu“, Vrsta knjižnice: „specijalna“ neispravno je navoditi vjerske zajednice ili specijalne knjižnice kao jedan od razloga za donošenje tih promjena niti ih je potrebno isticati. Sve te knjižnice već su zakonito registrirane u upisnik prema pravilniku i čl. 8. Zakona, od mnogih samostanskih do raznih vrsta specijalnih knjižnica u sastavu trgovačkih društava (Belišće d.d., Podravka, Saponia itd.) Nepotrebnom podjelom knjižnica na "javne" i "privatne" (jer se ona i danas podrazumijeva), umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11., st. 2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Oni koji se žele baviti komercijalnom djelatnošću trgovanja informacijama putem trgovačkih društava ili drugih oblika koji su posebno i jasno formalnopravno regulirani drugim zakonima (o trgovačkim društvima, o zadrugama…) i danas to mogu i rade u više primjera (npr. informacijski servisi poput IUS Info), samo takva samostalna društva ni po čemu nisu, niti moraju, a po nekim drugim propisima koji reguliraju komercijalne djelatnosti sve do propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, niti ne mogu biti knjižnice. U gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Predloženi tekst zakona kojim ravnatelji javnih knjižnica nisu nužno osobe s iskustvom u knjižničarstvu, a za ostale vrste knjižnica nisu niti propisana zvanja za ravnatelje – takvim tekstom zakona se ne doprinosi razvoju knjižnične djelatnosti utemeljene na standardima nego se djelatnost ovim zakonom naprotiv unazađuje. Naime, niti u sastavu Hrvatskog knjižničnog vijeća niti u sastavu stručnih vijeća knjižnica s više od 5 zaposlenih nije nužno da većinu članova čine stručni knjižnični djelatnici koji su jedini osposobljeni za provođenje standarda. Preslikavanje situacije iz muzeja, kako je navedeno u Prijedlogu Zakona o muzejima: „- jačanje upravljačke uloge ravnatelja muzeja propisivanjem uvjeta pri izboru ravnatelja za zanimanja izvan muzejske struke“ odnosi se na muzeje, ali ne i na knjižnice, jer to nisu iste vrste ustanova. Dobro upravljanje knjižnicama je usko povezano uz posjedovanje stručnih knjižničarskih znanja (dobivenih kroz formalnu edukaciju i polaganje stručnog ispita te naročito uz iskustvo rada u knjižnicama). 6. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U postupku izrade Zakona potrebno je uzeti u obzir Preporuke Vijeća Europe i druge međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili navesti: Preporuke Vijeća Europe i druge relevantne međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci koji su uzeti u obzir prilikom izrade ovog teksta. OBRAZLOŽENJE Nigdje nisu navedeni da li su i koji od ovdje spomenutih vrsta dokumenta uzeti u obzir pri izradi ovog Zakona. Naprotiv, u nekim važnim područjima koja se reguliraju Zakonom međunarodni dokumenti važni za knjižničarsku struku nisu uzeti u obzir, već se postupalo upravo suprotno načelima međunarodnih dokumenata, npr. međunarodna klasifikacija vrsta knjižnica i obvezni primjerak. 7. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini djelovalo je 1768 knjižnica s 4066 zaposlenih djelatnika, od kojih je njih 3380 zaposleno na stručnim poslovima. Od ukupnog broja knjižnica samostalno je 169 knjižnica, 100 knjižnica je u sastavu drugih knjižnica, a 1499 knjižnica u sastavu je ustanova/poduzeća. Prema vrsti knjižnica: 1 nacionalna knjižnica (300 zaposlenika), 7 sveučilišnih (174 zaposlenika), 118 knjižnica na visokim učilištima (332 zaposlenika), 2 općeznanstvene (48 zaposlenika), 146 specijalnih knjižnica (223 zaposlenika), 277 narodnih knjižnica (1660 zaposlenika), 858 osnovnoškolskih knjižnica (919 zaposlenika) i 359 srednjoškolskih knjižnica (410 zaposlenika). Članova knjižnica bilo je 1 309 484 , a od ukupno korištene knjižnične građe ( 11 492 797 jedinica) najviše su se koristile knjige i brošure (68,6%) te novine (18,13%). Najviše se građe koristi u narodnim knjižnicama (40,91%). IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Navedena je statistika, ali ne i ocjena stanja, kako je navedeno u naslovu, stoga je potrebno izvesti ocjene na temelju svega navedenog u ovom poglavlju. | Djelomično prihvaćen | Razmotreno i djelomično prihvaćeno. Odredbe o Hrvatskoj knjižnici za slijepe unesene su u Zakon, a što se tiče primjedbe da muzejska, knjižnična i arhivska djelatnost nisu identične, a da postoje odredbe koje ih uređuj na identičan način, ističe se da su i javni muzeji i javne knjižnice i državni arhivi ustanove tako da je valjalo prihvatiti rješenja koja se odnose na njihovu organizaciju, a temelje na Zakonu o ustanovama. Svaka djelatnost ima svoje specifičnosti koje se uređuju podzakonskim propisima. |
| 244 | Dubravka Šurlan | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | U potpunosti podržavam komentare Hrvatskoga knjižničarskog društva na Uvodni dio prijedloga teksta Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti i to: "9. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći ¬- uredit će se sadržaj knjižnične djelatnosti ¬ odredit će se status kulturnog dobra i pripadajuća zaštita staroj tiskanoj građi koja je nastala do 1850. godine, a koja godina označava promjenu načina tiskanja knjiga od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama i slično ¬ katalozi javnih knjižnica u koje je upisana knjižnična građa koja ima status kulturnog dobra postat će sastavni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske ¬ uredit će se dodatno određena područja knjižnične djelatnosti, zaštita građe, digitalizacija građe, revizija i otpis građe te obveza prikupljanja i obrade statističkih podataka kao i obvezni primjerak ¬-propisat će se vrste knjižnica, uvjeti za osnivanje knjižnica, Upisnik knjižnica, statusne promjene i prestanak rada knjižnica i omogućiti fizičkim i pravnim osobama osnivanje knjižnica ¬-uredit će se ustroj i upravljanje javnim knjižnicama i knjižnicama u sastavu pravnih osoba ¬-precizirat će se status Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i njezine zadaće u okviru Knjižničnog sustava Republike Hrvatske - uredit će se sredstva za rad knjižnica, financiranje redovne djelatnosti i posebnih programa knjižnice ¬ propisat će se stjecanje stručnih zvanja za stručne djelatnike u knjižnicama ¬ uredit će se Knjižnični sustav Republike Hrvatske te matična djelatnost ¬-uvest će se obveza donošenja nacionalnog plana razvitka knjižnične djelatnosti, standarda i preporuka za rad knjižnica -¬ propisat će se osnivanje, zadaće, sastav i djelovanje Hrvatskog knjižničnog vijeća -¬ propisat će se obuhvat, svrha prikupljanja i postupanje s obveznim primjerkom te dostava i prikupljanje obveznog primjerka online publikacija -¬ propisat će se nadzor nad stručnim radom knjižnica te nadzor nad provedbom Zakona – ¬ uredit će se prekršajne odredbe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA - u kontekstu zakona, ne govori se o „posljedicama“ zakona, nego o „učincima“ - 1850. godine nije se promijenio način tiskanja, a posebno nije ručno tiskanje ustupilo mjesto strojnom, nego se promijenila tehnologija proizvodnje papira i počeo se proizvoditi lakše uništivi kiseli papir (veće kiselosti nego do tada); stoga godinu 1850. ne treba naglašavati, a posebno ne s obrazloženjem koje je napisano - dodati: „status kulturnog dobra svim arhivskim primjercima svih publikacija koje pripadaju korpusu Croatica – nacionalna zbirka“ - opet se govori o „sadržaju“ djelatnosti - „propisat će se… Upisnik knjižnica“. Upisnik knjižnica već postoji! - uvodi se dihotomija „javne knjižnice“ i „knjižnice u sastavu“: znači li to da knjižnice u sastavu nisu javne? Postoje samostalne knjižnice i knjižnice u sastavu. - ponavlja se sve iz poglavlja 2., a što je već sada regulirano postojećim Zakonom o knjižnicama iz 1997." | Djelomično prihvaćen | Razmotreno i djelomično prihvaćeno. Posljedice i učinci Zakona predstavljaju istu uzročno-posljedičnu svezu. Za Croaticu, nacionalnu zbirku određen je status kulturnog dobra. Što set tiče pojma javne i samostalne knjižnice nije prihvaćen zato što se Zakonom mora urediti javna i privatna aknjižnica s time da djelatnost privatne knjižnice ne može biti ograničena pravnom formom. |
| 245 | Dubravka Šurlan | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | U potpunosti podržavam komentare Hrvatskoga knjižničarskog društva na Uvodni dio prijedloga teksta Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti i to: "2. KOMENTAR PRIJEDLOGA ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI S OBZIROM NA DJELOKRUG HRVATSKE KNJIŽNICE ZA SLIJEPE Smatramo da se pitanje statusa Hrvatske knjižnice za slijepe treba razjasniti i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Naime, Hrvatska knjižnica za slijepe, iako javna ustanova u kulturi čiju djelatnost financira Ministarstvo kulture, nije razvrstana u upisnik knjižnica pri Ministarstvu kulture. Zbog specifičnosti i ključne uloge koju knjižnica zauzima s obzirom na proizvodnju i distribuciju građe u pristupačnim formatima predlažemo da joj se dodijeli status matičnosti koji bi bio posebno istaknut i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. U nastavku ćemo pobrojati činjenice i navesti prijedlog statusa te sukladno tome prokomentirati Prijedlog zakona. Činjenice o Hrvatskoj knjižnici za slijepe: Hrvatska knjižnica za slijepe javna je ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou preko 50 godina pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. U ime Republike Hrvatske osnivačka prava obavlja Vlada Republike Hrvatske. Sredstva osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Hrvatska knjižnica za slijepe sastoji se od posudbenog odjela, odjela za proizvodnju zvučnih izdanja i tiskare za brajicu. Budući da sama proizvodi svoj fond u pristupačnim formatima (brajica, zvučna knjiga i strojno čitljivi oblici), 80% osoblja čine osobe koje nisu knjižničarske struke. Po sadržaju je fond knjižnice identičan fondu narodnih knjižnica ali je po formi specifičan. Uključena je u rad međunarodne Sekcije knjižnica koje pružaju usluge osobama kojima standardni tisak nije čitljiv (Libraries serving persons with print disabilities section) pri IFLA-i. Slijedom toga njezine su posebne zadaće: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s prije svega narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi U listopadu ove godine će Ugovor iz Marakeša stupiti na snagu što će predstavljati prijeloman trenutak za proizvodnju i razmjenu građe u pristupačnim formatima na nacionalnom ali prije svega međunarodnom nivou. Hrvatska knjižnica za slijepe će se uključiti u međunarodnu platformu i steći u okviru Ugovora iz Marakeša status ovlaštenog subjekta. PRIJEDLOG STATUSA: Hrvatska knjižnica za slijepe nije specijalna knjižnica već zaslužuje status matične narodne knjižnice za osobe kojima standardni tisak nije čitljiv (u svijetu knjižnice poput Hrvatske knjižnice za slijepe imaju status nacionalne ili narodne knjižnice za osobe kojim standardni tisak nije čitljiv ili pak institucije koja na nacionalnom nivou pruža usluge osobama kojim standardni tisak nije čitljiv). U skladu s time Hrvatska knjižnica za slijepe bi trebala biti repozitorij građe proizvedene u pristupačnim formatima, brinuti o politici proizvodnje i distribucije dotične građe, te razvoju usluga i standarda za korisnike kojima standardni tisak nije čitljiv. Imajući sve navedeno na umu, predlažemo da se u Prijedlogu Zakona uvrsti i istakne zasebnim člankom status i djelokrug Hrvatske knjižnice za slijepe kako slijedi: Članak... (1) Hrvatska knjižnica za slijepe je javna ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. (2) Hrvatska knjižnica za slijepe središnja je knjižnica za knjižnične usluge namijenjene osobama kojima standardni tisak nije čitljiv. (3) Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. (4) Sredstva za rad osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Članak ... Zadaće Hrvatska knjižnice za slijepe su: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi - okupljanje obveznog primjerka građe proizvedene u pristupačnim formatima na području Republike Hrvatske - praćenje programa proizvodnje pristupačnih formata na području Republike Hrvatske - obavljanje drugih zadaća predviđenih drugim propisima i Statutom Hrvatske knjižnice za slijepe" | Prihvaćen | Razmotreno i prihvaćeno. Novi Zakon o knjižnicama uređuje status i položaj Hrvatske knjižnice za slijepe. |
| 246 | dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | U potpunosti podržavam komentare Hrvatskoga knjižničarskog društva na Uvodni dio prijedloga teksta Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti i to: "9. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći ¬- uredit će se sadržaj knjižnične djelatnosti ¬ odredit će se status kulturnog dobra i pripadajuća zaštita staroj tiskanoj građi koja je nastala do 1850. godine, a koja godina označava promjenu načina tiskanja knjiga od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama i slično ¬ katalozi javnih knjižnica u koje je upisana knjižnična građa koja ima status kulturnog dobra postat će sastavni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske ¬ uredit će se dodatno određena područja knjižnične djelatnosti, zaštita građe, digitalizacija građe, revizija i otpis građe te obveza prikupljanja i obrade statističkih podataka kao i obvezni primjerak ¬-propisat će se vrste knjižnica, uvjeti za osnivanje knjižnica, Upisnik knjižnica, statusne promjene i prestanak rada knjižnica i omogućiti fizičkim i pravnim osobama osnivanje knjižnica ¬-uredit će se ustroj i upravljanje javnim knjižnicama i knjižnicama u sastavu pravnih osoba ¬-precizirat će se status Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i njezine zadaće u okviru Knjižničnog sustava Republike Hrvatske - uredit će se sredstva za rad knjižnica, financiranje redovne djelatnosti i posebnih programa knjižnice ¬ propisat će se stjecanje stručnih zvanja za stručne djelatnike u knjižnicama ¬ uredit će se Knjižnični sustav Republike Hrvatske te matična djelatnost ¬-uvest će se obveza donošenja nacionalnog plana razvitka knjižnične djelatnosti, standarda i preporuka za rad knjižnica -¬ propisat će se osnivanje, zadaće, sastav i djelovanje Hrvatskog knjižničnog vijeća -¬ propisat će se obuhvat, svrha prikupljanja i postupanje s obveznim primjerkom te dostava i prikupljanje obveznog primjerka online publikacija -¬ propisat će se nadzor nad stručnim radom knjižnica te nadzor nad provedbom Zakona – ¬ uredit će se prekršajne odredbe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA - u kontekstu zakona, ne govori se o „posljedicama“ zakona, nego o „učincima“ - 1850. godine nije se promijenio način tiskanja, a posebno nije ručno tiskanje ustupilo mjesto strojnom, nego se promijenila tehnologija proizvodnje papira i počeo se proizvoditi lakše uništivi kiseli papir (veće kiselosti nego do tada); stoga godinu 1850. ne treba naglašavati, a posebno ne s obrazloženjem koje je napisano - dodati: „status kulturnog dobra svim arhivskim primjercima svih publikacija koje pripadaju korpusu Croatica – nacionalna zbirka“ - opet se govori o „sadržaju“ djelatnosti - „propisat će se… Upisnik knjižnica“. Upisnik knjižnica već postoji! - uvodi se dihotomija „javne knjižnice“ i „knjižnice u sastavu“: znači li to da knjižnice u sastavu nisu javne? Postoje samostalne knjižnice i knjižnice u sastavu. - ponavlja se sve iz poglavlja 2., a što je već sada regulirano postojećim Zakonom o knjižnicama iz 1997." | Djelomično prihvaćen | Razmotreno i djelomično prihvaćeno. Posljedice i učinci Zakona predstavljaju istu uzročno-posljedičnu svezu. Za Croaticu, nacionalnu zbirku određen je status kulturnog dobra. Što set tiče pojma javne i samostalne knjižnice nije prihvaćen zato što se Zakonom mora urediti javna i privatna aknjižnica s time da djelatnost privatne knjižnice ne može biti ograničena pravnom formom. |
| 247 | dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | U potpunosti podržavam komentare Hrvatskoga knjižničarskog društva na Uvodni dio prijedloga teksta Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti i to: "8. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 2. Osnovna pitanja koja se uređuju predloženim Zakonom Predloženim Zakonom uređuju se sljedeće: - određuje se značenje pojedinih pojmova u Zakonu - utvrđuje se status kulturnog dobra za jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu javnih knjižnica nastalu do 1850. godine, a katalozi nabrojene knjižnične građe javnih knjižnica postaju sastavni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske - uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti te zaštita, revizija i otpis knjižnične građe - uređuju se vrste knjižnica, uvjeti za osnivanje knjižnica, Upisnik knjižnica, statusne promjene i prestanak rada knjižnica - uređuje se ustroj i upravljanje knjižnicama te se propisuje da javna knjižnica ima upravno vijeće, ravnatelja i stručno vijeće te se uređuje ustroj i upravljanje knjižnicom u sastavu - precizira se status Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, njezine zadaće te ustroj i upravljanje - uređuju se sredstva za rad knjižnica te se propisuje financiranje redovne djelatnosti i posebnih programa i zadaća knjižnice - propisuje se način uređenja stjecanja stručnih zvanja djelatnika u knjižnici - uređuje se Knjižnični sustav Republike Hrvatske te matična djelatnost - propisuje se obveza donošenja Nacionalnog plana razvitka knjižnične djelatnosti, standardi i preporuke za rad knjižnica - uređuje se osnivanje, zadaće, sastav i djelovanje Hrvatskog knjižničnog vijeća - propisuje se obuhvat, svrha prikupljanja i postupanje s obveznim primjerkom te dostava i prikupljanje obveznog primjerka online publikacija - uređuje se nadzor nad stručnima radom knjižnica te nadzor nad provedbom Zakona - uređuju se prekršajne odredbe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Potrebno je usklađenje prema IFLA-inim smjernicama i relevantnim međunarodnim i domaćim dokumentima. Isto tako, bilo bi za očekivati da se ovdje istaknu problemi uočeni u Ocjeni stanja. Osim toga, dio ovdje opisanih rješenja razlikuje se od onih u tekstu zakona, npr. financiranje redovne djelatnosti, koja se u tekstu zakona uopće ne spominje. Potrebno je uvesti i držati se svjetski prihvaćene klasifikacije knjižnične djelatnosti. OBRAZLOŽENJE: Potrebno je držati se UNESCO-vih, tj. IFLA-inih međunarodnih dokumenata i postojeće tradicije knjižničarske terminologije u RH. U dijelu: „Uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti“ neprimjerena je formulacija „sadržaj“. Zakonom se uređuje knjižnična djelatnost, a sadržaj, revizija i otpis tematika su pravilnika, a ne zakona. Uvodi se nejasan pojam „javna knjižnica“. „Precizira se status NSK“: znači li to da se misli na posebni zakon o NSK? Značenjem pojmova, na način kako se navodi u Prijedlogu Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, ne definiraju se knjižnice iz sustava obrazovanja i znanosti (školske i visokoškolske knjižnice) koje su zbirno gledajući najbrojnije vrste knjižnica prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini. Nisu obuhvaćeni mnogi važni pojmovi, npr. depozitarna knjižnica. Ne vidi se primjena ijednog međunarodnog dokumenta namijenjenog knjižničarskoj struci." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Međunarodni dokumenti su uzeti u obzir, ali je klasifikacija i sadržaj djelatnosti uređen u skladu sa specifičnostima u Republici Hrvatskoj. Što se tiče Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, njezin stataus je definiran na način da se na nju primjenjuje Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, osim ako posebnim odredbama toga zakona nije drukčije određeno. Što se tiče školskih knjižnica i visokoškolskih, sva pitanja vezana za te knjižnice bit će uređena standardima koje donosi ministarstvo nadležno za znanost i obrazovanje. |
| 248 | dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | U potpunosti podržavam komentare Hrvatskoga knjižničarskog društva na Uvodni dio prijedloga teksta Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti i to: "7. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini djelovalo je 1768 knjižnica s 4066 zaposlenih djelatnika, od kojih je njih 3380 zaposleno na stručnim poslovima. Od ukupnog broja knjižnica samostalno je 169 knjižnica, 100 knjižnica je u sastavu drugih knjižnica, a 1499 knjižnica u sastavu je ustanova/poduzeća. Prema vrsti knjižnica: 1 nacionalna knjižnica (300 zaposlenika), 7 sveučilišnih (174 zaposlenika), 118 knjižnica na visokim učilištima (332 zaposlenika), 2 općeznanstvene (48 zaposlenika), 146 specijalnih knjižnica (223 zaposlenika), 277 narodnih knjižnica (1660 zaposlenika), 858 osnovnoškolskih knjižnica (919 zaposlenika) i 359 srednjoškolskih knjižnica (410 zaposlenika). Članova knjižnica bilo je 1 309 484 , a od ukupno korištene knjižnične građe ( 11 492 797 jedinica) najviše su se koristile knjige i brošure (68,6%) te novine (18,13%). Najviše se građe koristi u narodnim knjižnicama (40,91%). IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Navedena je statistika, ali ne i ocjena stanja, kako je navedeno u naslovu, stoga je potrebno izvesti ocjene na temelju svega navedenog u ovom poglavlju." | Nije prihvaćen | Odbijeno. Razmotreno, ocjena stanja je navedena i u skladu s jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima. |
| 249 | dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | U potpunosti podržavam komentare Hrvatskoga knjižničarskog društva na Uvodni dio prijedloga teksta Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti i to: "6. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U postupku izrade Zakona potrebno je uzeti u obzir Preporuke Vijeća Europe i druge međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili navesti: Preporuke Vijeća Europe i druge relevantne međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci koji su uzeti u obzir prilikom izrade ovog teksta. OBRAZLOŽENJE Nigdje nisu navedeni da li su i koji od ovdje spomenutih vrsta dokumenta uzeti u obzir pri izradi ovog Zakona. Naprotiv, u nekim važnim područjima koja se reguliraju Zakonom međunarodni dokumenti važni za knjižničarsku struku nisu uzeti u obzir, već se postupalo upravo suprotno načelima međunarodnih dokumenata, npr. međunarodna klasifikacija vrsta knjižnica i obvezni primjerak. " | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Stručna radna skupina uzela je u obzir međunarodne dokumente pri izradi Nacrta prijedloga Zakona, a klasifikacija knjižnica i obvezni primjerak uređeni su s obzirom na specifičnosti u Republici Hrvatskoj. |
| 250 | dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | U potpunosti podržavam komentare Hrvatskoga knjižničarskog društva na Uvodni dio prijedloga teksta Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti i to: "5. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalnopravno mogući. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE Neistinita je tvrdnja kako sadašnjim zakonom nije omogućen rad svim vrstama knjižnica. Neovisno o tome tko im je osnivač, osoba iz javne ili privatne sfere, sve su knjižnice u sadašnjem Zakonu omogućene, jedino što su funkcionalno usklađene, kroz opće odredbe o organizaciji knjižnica iz glave i postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. S obzirom da su u Upisnik knjižnica https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=202&pregled=1 (odaberi: „specijalne“) prema Pravilniku o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (NN 139/98, 25/17) upisane i mnoge knjižnice vjerskih zajednica i to kao tip knjižnice: „U sastavu“, Vrsta knjižnice: „specijalna“ neispravno je navoditi vjerske zajednice ili specijalne knjižnice kao jedan od razloga za donošenje tih promjena niti ih je potrebno isticati. Sve te knjižnice već su zakonito registrirane u upisnik prema pravilniku i čl. 8. Zakona, od mnogih samostanskih do raznih vrsta specijalnih knjižnica u sastavu trgovačkih društava (Belišće d.d., Podravka, Saponia itd.) Nepotrebnom podjelom knjižnica na "javne" i "privatne" (jer se ona i danas podrazumijeva), umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11., st. 2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Oni koji se žele baviti komercijalnom djelatnošću trgovanja informacijama putem trgovačkih društava ili drugih oblika koji su posebno i jasno formalnopravno regulirani drugim zakonima (o trgovačkim društvima, o zadrugama…) i danas to mogu i rade u više primjera (npr. informacijski servisi poput IUS Info), samo takva samostalna društva ni po čemu nisu, niti moraju, a po nekim drugim propisima koji reguliraju komercijalne djelatnosti sve do propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, niti ne mogu biti knjižnice. U gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Predloženi tekst zakona kojim ravnatelji javnih knjižnica nisu nužno osobe s iskustvom u knjižničarstvu, a za ostale vrste knjižnica nisu niti propisana zvanja za ravnatelje – takvim tekstom zakona se ne doprinosi razvoju knjižnične djelatnosti utemeljene na standardima nego se djelatnost ovim zakonom naprotiv unazađuje. Naime, niti u sastavu Hrvatskog knjižničnog vijeća niti u sastavu stručnih vijeća knjižnica s više od 5 zaposlenih nije nužno da većinu članova čine stručni knjižnični djelatnici koji su jedini osposobljeni za provođenje standarda. Preslikavanje situacije iz muzeja, kako je navedeno u Prijedlogu Zakona o muzejima: „- jačanje upravljačke uloge ravnatelja muzeja propisivanjem uvjeta pri izboru ravnatelja za zanimanja izvan muzejske struke“ odnosi se na muzeje, ali ne i na knjižnice, jer to nisu iste vrste ustanova. Dobro upravljanje knjižnicama je usko povezano uz posjedovanje stručnih knjižničarskih znanja (dobivenih kroz formalnu edukaciju i polaganje stručnog ispita te naročito uz iskustvo rada u knjižnicama)." | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Za ravnatelja knjižnica su propisani uvjeti te moraju imati knjižnično zvanje sukladno pravilniku,a što se tiče navoda da prema važećem zakonu mogu djelovati javne i privatne knjižnice bez obzira na pravnu formu, ističe se da to ne odgovara činjeničnom i pravnom stanju stvari, jer prema važećem zakonu privatne knjižnice mogu biti samo ustanove, što je protivno Zakonu o uslugama. |
| 251 | dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | U potpunosti podržavam komentare Hrvatskoga knjižničarskog društva na Uvodni dio prijedloga teksta Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti i to: "4. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Odredbe o slobodnom pristupu informacijama i javnom pristupu mreži, zaštiti privatnosti i poštivanju autorskog i srodnih prava, digitalizaciji i digitalnoj knjižnici, međuknjižničnoj posudbi, obveznom primjerku elektroničkih publikacija te o stalnom stručnom usavršavanju su neke od odredbi koje je potrebno na odgovarajući način unijeti u Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Slažemo se, ali te odredbe u sam Zakon nisu unesene na odgovarajući način. Stoga je potrebno u tekst Zakona unijeti jasne odredbe u svim segmentima koji se navode u tekstu." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Ona pitanja koja nisu uređena ovim zakonom uređena su posebnim propisima o zaštiti privatnosti, uredbama Europske unije koje se ne prenose u nacionalno zakonodavstvo već se primjenjuju izravno, s čime su sve knjižnice i upoznate kroz matičnu službu. |
| 252 | dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | U potpunosti podržavam komentare Hrvatskoga knjižničarskog društva na Uvodni dio prijedloga teksta Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti i to: "3. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U razdoblju od donošenja Zakona o knjižnicama (Narodne novine, broj 105/97., 5/98., 104/00. i 69/09. ) do danas nije bilo većih izmjena u tekstu Zakona. U navedenom razdoblju došlo je do znatnih promjena u društvu koje su se dogodile pod snažnim utjecajem novih tehnologija i novih oblika komuniciranja stoga određene vrste djelovanja knjižnica, njihove službe i usluge (poput digitalizacije, prikupljanja digitalnih matrica, organizacije online usluga, osnutak i upravljanje repozitorijima digitalne građe, zaštita baštine u digitalnom okruženju) nisu ni mogle biti obuhvaćene postojećim Zakonom jer se u vrijeme njegova donošenja nisu još pojavile ili su bile tek na samim počecima razvoja. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Trenutno važeći Zakon o knjižnicama je jasnije strukturiran i napisan, pa bi bilo poželjnije u njega dodati odredbe vezane uz novosti u poslovanju knjižnica. Stoga smatramo da nema potrebe mijenjati cijeli Zakon. OBRAZLOŽENJE U „Ocjeni stanja“ opravdano se naglašava da su se u proteklih 20-tak godina dogodile velike promjene u struci pod utjecajem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, što se ilustrira pojavom digitalizacije, digitalnih matrica, elektroničkih usluga (za njih se koristi pojam „online usluga“), digitalnih repozitorija… Međutim, u samom tekstu zakona, neke od tih novina se uopće ne spominju ili se spominju samo sporadično. Primjerice, za digitalizaciju knjižnične građe navodi se da se mora standardizirati, no ne navodi se tko će donijeti taj standard. Isto tako, navodi se „zaštita baštine u digitalnom okruženju“ kao jedna od novosti nastalih pod utjecajem novih tehnologija, a kasnije se u Prijedlogu zakona potpuno izbacuje poglavlje o zaštiti knjižnične građe (prema trenutno važećem zakonu, čl. 45. i 46.)… " | Primljeno na znanje | Razmotreno. Ovaj Nacrt prijedloga zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti je usuglašen na brojnim sastancima s predstavnicima struke, te predstavnicima tijela državne uprave i predstavlja konsenzus postignut na navedenim sastancima kao i na brojnim sastancima stručne radne skupine, tako da ne stoje primjedbe predlagatelja o neprimjerenosti Zakonskog teksta. |
| 253 | dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | U potpunosti podržavam komentare Hrvatskoga knjižničarskog društva na Uvodni dio prijedloga teksta Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti i to: "2. KOMENTAR PRIJEDLOGA ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI S OBZIROM NA DJELOKRUG HRVATSKE KNJIŽNICE ZA SLIJEPE Smatramo da se pitanje statusa Hrvatske knjižnice za slijepe treba razjasniti i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Naime, Hrvatska knjižnica za slijepe, iako javna ustanova u kulturi čiju djelatnost financira Ministarstvo kulture, nije razvrstana u upisnik knjižnica pri Ministarstvu kulture. Zbog specifičnosti i ključne uloge koju knjižnica zauzima s obzirom na proizvodnju i distribuciju građe u pristupačnim formatima predlažemo da joj se dodijeli status matičnosti koji bi bio posebno istaknut i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. U nastavku ćemo pobrojati činjenice i navesti prijedlog statusa te sukladno tome prokomentirati Prijedlog zakona. Činjenice o Hrvatskoj knjižnici za slijepe: Hrvatska knjižnica za slijepe javna je ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou preko 50 godina pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. U ime Republike Hrvatske osnivačka prava obavlja Vlada Republike Hrvatske. Sredstva osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Hrvatska knjižnica za slijepe sastoji se od posudbenog odjela, odjela za proizvodnju zvučnih izdanja i tiskare za brajicu. Budući da sama proizvodi svoj fond u pristupačnim formatima (brajica, zvučna knjiga i strojno čitljivi oblici), 80% osoblja čine osobe koje nisu knjižničarske struke. Po sadržaju je fond knjižnice identičan fondu narodnih knjižnica ali je po formi specifičan. Uključena je u rad međunarodne Sekcije knjižnica koje pružaju usluge osobama kojima standardni tisak nije čitljiv (Libraries serving persons with print disabilities section) pri IFLA-i. Slijedom toga njezine su posebne zadaće: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s prije svega narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi U listopadu ove godine će Ugovor iz Marakeša stupiti na snagu što će predstavljati prijeloman trenutak za proizvodnju i razmjenu građe u pristupačnim formatima na nacionalnom ali prije svega međunarodnom nivou. Hrvatska knjižnica za slijepe će se uključiti u međunarodnu platformu i steći u okviru Ugovora iz Marakeša status ovlaštenog subjekta. PRIJEDLOG STATUSA: Hrvatska knjižnica za slijepe nije specijalna knjižnica već zaslužuje status matične narodne knjižnice za osobe kojima standardni tisak nije čitljiv (u svijetu knjižnice poput Hrvatske knjižnice za slijepe imaju status nacionalne ili narodne knjižnice za osobe kojim standardni tisak nije čitljiv ili pak institucije koja na nacionalnom nivou pruža usluge osobama kojim standardni tisak nije čitljiv). U skladu s time Hrvatska knjižnica za slijepe bi trebala biti repozitorij građe proizvedene u pristupačnim formatima, brinuti o politici proizvodnje i distribucije dotične građe, te razvoju usluga i standarda za korisnike kojima standardni tisak nije čitljiv. Imajući sve navedeno na umu, predlažemo da se u Prijedlogu Zakona uvrsti i istakne zasebnim člankom status i djelokrug Hrvatske knjižnice za slijepe kako slijedi: Članak... (1) Hrvatska knjižnica za slijepe je javna ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. (2) Hrvatska knjižnica za slijepe središnja je knjižnica za knjižnične usluge namijenjene osobama kojima standardni tisak nije čitljiv. (3) Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. (4) Sredstva za rad osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Članak ... Zadaće Hrvatska knjižnice za slijepe su: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi - okupljanje obveznog primjerka građe proizvedene u pristupačnim formatima na području Republike Hrvatske - praćenje programa proizvodnje pristupačnih formata na području Republike Hrvatske - obavljanje drugih zadaća predviđenih drugim propisima i Statutom Hrvatske knjižnice za slijepe" | Prihvaćen | Prihvaćeno. U Nacrt prijedloga zakona unesene su odredbe o knjižnici za slijepe te je na navedeni način propisan njezin status i zadaće. |
| 254 | dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | U potpunosti podržavam komentare Hrvatskoga knjižničarskog društva na Uvodni dio prijedloga teksta Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti i to: "II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Zašto nije naveden osnovni motiv predlagača kako bi i iz tog stava nastali problem bio transparentnije raspravljen, kao što je naveden u prijedlogu Zakona o muzejima Također, zbog navedenih procesa javila se nužnost usklađenog postupanja sa muzejskom, arhivskom i knjižničnom građom. OBRAZLOŽENJE Neka se nepovoljna rješenja iz jednog zakona preslikavaju na ostala dva i to je potrebno transparentno navesti. Tako se npr. iz Prijedloga Zakona o muzejima na ostale zakone preslikava situacija: „Zakonom o muzejima iz 2015. proširen je popis stručnog osoblja u muzejima u obavljanju muzejske djelatnosti za što nije postojala podrška stručne javnosti. Također, navedena zvanja nisu zaživjela u praksi kao specifičnost muzejske djelatnosti. Ali, u Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisana su knjižnična zvanja i nikakvih prijepora u svezi toga nema, niti ih je bilo. No, unatoč tomu, iz sva tri zakona (Arhivi, Knjižnice, Muzeji) stručna zvanja su izbačena i propisivat će se pravilnicima." | Primljeno na znanje | Razmotreno. Ovaj Nacrt prijedloga zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti je usuglašen na brojnim sastancima s predstavnicima struke, te predstavnicima tijela državne uprave i predstavlja konsenzus postignut na navedenim sastancima kao i na brojnim sastancima stručne radne skupine, tako da ne stoje primjedbe predlagatelja o neprimjerenosti Zakonskog teksta. |
| 255 | Ljiljana Črnjar | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Sveukupna hrvatska knjižničarska zajednica sudjelovala je krajem 2014. godine u stručnoj raspravi o prijedlogu Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti u kojem su aktivno sudjelovali predstavnici knjižničarske struke te je tekst sadržavao preciznije odredbe i brojna poboljšanja predložena na temelju iskustava u primjeni postojećeg Zakona o knjižnicama, donesenog 1997. godine uz još nekoliko kasnijih izmjena i dopuna. Nažalost dokument je povučen iz daljnje procedure. Ovo je sasvim novi prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti o kojem prethodna stručna rasprava nije provedena. Iako zakonodavac očito tu obvezu nema, stručna rasprava zacijelo bi pridonijela i samom sadržaju Zakona a i demokratskom ozračju njegovog donošenja. U Ocjeni stanja ne navode se niti jednom riječju pozitivni učinci postojećeg Zakona a koji bi trebali biti temeljna polazišta za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti. Kad je riječ o narodnim knjižnicama, osnovane su nove knjižnice u sredinama gdje do tada nisu postojale, brojne zbirke knjiga za posudbu pri općinama, udrugama i sl. profesionalizirale su djelatnost na način da su se osnovale ustanove ili su potpisani ugovori kojima se knjižnična djelatnost povjerila matičnim knjižnicama ili većim knjižnicama susjednih gradova. Knjižnice koje su bile profesionalizirane ali su djelovale u sastavu pučkih učilišta ili centara za kulturu osnovale su se kao samostalne ustanove te time kadrovski i infrastrukturno ojačale i dr. Na katedrama za knjižničarstvo / informacijske znanosti stotine mladih stručnjaka u proteklih dvadeset godina steklo je knjižničarska zvanja te položilo stručne ispite. Potpuno zanemarujući ove i druge pozitivne učinke postojećeg Zakona, novi prijedlog Zakona glavnim preprekama za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti ocjenjuje to što "nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj". Navedenu tvrdnju smatram neprihvatljivom jer i u postojećem Zakonu stoji da "Samostalne knjižnice mogu osnovati i druge domaće i strane pravne i fizičke osobe" (Čl. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o knjižnicama, NN 69/2009). Nadalje knjižnice vjerskih zajednica postoje i dio su knjižničnog sustava kao specijalne knjižnice s punom stručnom potporom od strane matičnih sveučilišnih knjižnica i NSK. Naposljetku niti u drugim područjima (javna uprava, zdravstvo, obrazovanje i dr.) djelatnost ne mogu obavljati svi „koje žele i mogu“ niti su „svi oblici obavljanja djelatnosti formalnopravno mogući“. Ovakve tendencije vode ka destabilizaciji knjižničnog sustava i deprofesionalizaciji knjižnične djelatnosti. Predlažem brisati navedeni odlomak iz Ocjene stanja. | Primljeno na znanje | Razmotreno. Ovaj Nacrt prijedloga zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti je usuglašen na brojnim sastancima s predstavnicima struke, te predstavnicima tijela državne uprave i predstavlja konsenzus postignut na navedenim sastancima kao i na brojnim sastancima stručne radne skupine, tako da ne stoje primjedbe predlagatelja o neprimjerenosti Zakonskog teksta. |
| 256 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | 3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA - u kontekstu zakona, ne govori se o „posljedicama“ zakona, nego o „učincima“ - 1850. godine nije se promijenio način tiskanja, a posebno nije ručno tiskanje ustupilo mjesto strojnom, nego se promijenila tehnologija proizvodnje papira i počeo se proizvoditi lakše uništivi kiseli papir (veće kiselosti nego do tada); stoga godinu 1850. ne treba naglašavati, a posebno ne s obrazloženjem koje je napisano - dodati: „status kulturnog dobra svim arhivskim primjercima svih publikacija koje pripadaju korpusu Croatica – nacionalna zbirka“ - opet se govori o „sadržaju“ djelatnosti - „propisat će se… Upisnik knjižnica“. Upisnik knjižnica već postoji! - uvodi se dihotomija „javne knjižnice“ i „knjižnice u sastavu“: znači li to da knjižnice u sastavu nisu javne? Postoje samostalne knjižnice i knjižnice u sastavu. - ponavlja se sve iz poglavlja 2., a što je već sada regulirano postojećim Zakonom o knjižnicama iz 1997. | Primljeno na znanje | Odbijeno. Razmotreno, ocjena stanja je navedena i u skladu s jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima. |
| 257 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | 2. Osnovna pitanja koja se uređuju predloženim Zakonom IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Potrebno je usklađenje prema IFLA-inim smjernicama i relevantnim međunarodnim i domaćim dokumentima. Isto tako, bilo bi za očekivati da se ovdje istaknu problemi uočeni u Ocjeni stanja. Osim toga, dio ovdje opisanih rješenja razlikuje se od onih u tekstu zakona, npr. financiranje redovne djelatnosti, koja se u tekstu zakona uopće ne spominje. Potrebno je uvesti i držati se svjetski prihvaćene klasifikacije knjižnične djelatnosti. OBRAZLOŽENJE: Potrebno je držati se UNESCO-vih, tj. IFLA-inih međunarodnih dokumenata i postojeće tradicije knjižničarske terminologije u RH. U dijelu: „Uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti“ neprimjerena je formulacija „sadržaj“. Zakonom se uređuje knjižnična djelatnost, a sadržaj, revizija i otpis tematika su pravilnika, a ne zakona. Uvodi se nejasan pojam „javna knjižnica“. „Precizira se status NSK“: znači li to da se misli na posebni zakon o NSK? Značenjem pojmova, na način kako se navodi u Prijedlogu Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, ne definiraju se knjižnice iz sustava obrazovanja i znanosti (školske i visokoškolske knjižnice) koje su zbirno gledajući najbrojnije vrste knjižnica prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini. Nisu obuhvaćeni mnogi važni pojmovi, npr. depozitarna knjižnica. Ne vidi se primjena ijednog međunarodnog dokumenta namijenjenog knjižničarskoj struci. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Financiranje redovne djelatnosti je opisano i precizirano. Stručna radna skupina je pri izradi Nacrta prijedloga Zakona uzela u obzir međunarodne dokumente, a klasifikacija knjižnica i obvezni primjerak uređeni su u skladu sa specifičnostima u Republici Hrvatskoj. |
| 258 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini djelovalo je 1768 knjižnica s 4066 zaposlenih djelatnika, od kojih je njih 3380 zaposleno na stručnim poslovima. Od ukupnog broja knjižnica samostalno je 169 knjižnica, 100 knjižnica je u sastavu drugih knjižnica, a 1499 knjižnica u sastavu je ustanova/poduzeća. Prema vrsti knjižnica: 1 nacionalna knjižnica (300 zaposlenika), 7 sveučilišnih (174 zaposlenika), 118 knjižnica na visokim učilištima (332 zaposlenika), 2 općeznanstvene (48 zaposlenika), 146 specijalnih knjižnica (223 zaposlenika), 277 narodnih knjižnica (1660 zaposlenika), 858 osnovnoškolskih knjižnica (919 zaposlenika) i 359 srednjoškolskih knjižnica (410 zaposlenika). Članova knjižnica bilo je 1 309 484 , a od ukupno korištene knjižnične građe ( 11 492 797 jedinica) najviše su se koristile knjige i brošure (68,6%) te novine (18,13%). Najviše se građe koristi u narodnim knjižnicama (40,91%). IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Navedena je statistika, ali ne i ocjena stanja, kako je navedeno u naslovu, stoga je potrebno izvesti ocjene na temelju svega navedenog u ovom poglavlju. | Nije prihvaćen | Odbijeno. Razmotreno, ocjena stanja je navedena i u skladu s jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima. |
| 259 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | U postupku izrade Zakona potrebno je uzeti u obzir Preporuke Vijeća Europe i druge međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili navesti: Preporuke Vijeća Europe i druge relevantne međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci koji su uzeti u obzir prilikom izrade ovog teksta. OBRAZLOŽENJE Nigdje nisu navedeni da li su i koji od ovdje spomenutih vrsta dokumenta uzeti u obzir pri izradi ovog Zakona. Naprotiv, u nekim važnim područjima koja se reguliraju Zakonom međunarodni dokumenti važni za knjižničarsku struku nisu uzeti u obzir, već se postupalo upravo suprotno načelima međunarodnih dokumenata, npr. međunarodna klasifikacija vrsta knjižnica i obvezni primjerak. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Stručna radna skupina uzela je u obzir međunarodne dokumente pri izradi Nacrta prijedloga Zakona, a klasifikacija knjižnica i obvezni primjerak uređeni su s obzirom na specifičnosti u Republici Hrvatskoj. |
| 260 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalnopravno mogući. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE Neistinita je tvrdnja kako sadašnjim zakonom nije omogućen rad svim vrstama knjižnica. Neovisno o tome tko im je osnivač, osoba iz javne ili privatne sfere, sve su knjižnice u sadašnjem Zakonu omogućene, jedino što su funkcionalno usklađene, kroz opće odredbe o organizaciji knjižnica iz glave i postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. S obzirom da su u Upisnik knjižnica https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=202&pregled=1 (odaberi: „specijalne“) prema Pravilniku o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (NN 139/98, 25/17) upisane i mnoge knjižnice vjerskih zajednica i to kao tip knjižnice: „U sastavu“, Vrsta knjižnice: „specijalna“ neispravno je navoditi vjerske zajednice ili specijalne knjižnice kao jedan od razloga za donošenje tih promjena niti ih je potrebno isticati. Sve te knjižnice već su zakonito registrirane u upisnik prema pravilniku i čl. 8. Zakona, od mnogih samostanskih do raznih vrsta specijalnih knjižnica u sastavu trgovačkih društava (Belišće d.d., Podravka, Saponia itd.) Nepotrebnom podjelom knjižnica na "javne" i "privatne" (jer se ona i danas podrazumijeva), umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11., st. 2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Oni koji se žele baviti komercijalnom djelatnošću trgovanja informacijama putem trgovačkih društava ili drugih oblika koji su posebno i jasno formalnopravno regulirani drugim zakonima (o trgovačkim društvima, o zadrugama…) i danas to mogu i rade u više primjera (npr. informacijski servisi poput IUS Info), samo takva samostalna društva ni po čemu nisu, niti moraju, a po nekim drugim propisima koji reguliraju komercijalne djelatnosti sve do propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, niti ne mogu biti knjižnice. U gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Predloženi tekst zakona kojim ravnatelji javnih knjižnica nisu nužno osobe s iskustvom u knjižničarstvu, a za ostale vrste knjižnica nisu niti propisana zvanja za ravnatelje – takvim tekstom zakona se ne doprinosi razvoju knjižnične djelatnosti utemeljene na standardima nego se djelatnost ovim zakonom naprotiv unazađuje. Naime, niti u sastavu Hrvatskog knjižničnog vijeća niti u sastavu stručnih vijeća knjižnica s više od 5 zaposlenih nije nužno da većinu članova čine stručni knjižnični djelatnici koji su jedini osposobljeni za provođenje standarda. Preslikavanje situacije iz muzeja, kako je navedeno u Prijedlogu Zakona o muzejima: „- jačanje upravljačke uloge ravnatelja muzeja propisivanjem uvjeta pri izboru ravnatelja za zanimanja izvan muzejske struke“ odnosi se na muzeje, ali ne i na knjižnice, jer to nisu iste vrste ustanova. Dobro upravljanje knjižnicama je usko povezano uz posjedovanje stručnih knjižničarskih znanja (dobivenih kroz formalnu edukaciju i polaganje stručnog ispita te naročito uz iskustvo rada u knjižnicama). | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Za ravnatelja knjižnica su propisani uvjeti te moraju imati knjižnično zvanje sukladno pravilniku,a što se tiče navoda da prema važećem zakonu mogu djelovati javne i privatne knjižnice bez obzira na pravnu formu, ističe se da to ne odgovara činjeničnom i pravnom stanju stvari, jer prema važećem zakonu privatne knjižnice mogu biti samo ustanove, što je protivno Zakonu o uslugama. |
| 261 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Odredbe o slobodnom pristupu informacijama i javnom pristupu mreži, zaštiti privatnosti i poštivanju autorskog i srodnih prava, digitalizaciji i digitalnoj knjižnici, međuknjižničnoj posudbi, obveznom primjerku elektroničkih publikacija te o stalnom stručnom usavršavanju su neke od odredbi koje je potrebno na odgovarajući način unijeti u Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Slažemo se, ali te odredbe u sam Zakon nisu unesene na odgovarajući način. Stoga je potrebno u tekst Zakona unijeti jasne odredbe u svim segmentima koji se navode u tekstu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Ona pitanja koja nisu uređena ovim zakonom uređena su posebnim propisima o zaštiti privatnosti, uredbama Europske unije koje se ne prenose u nacionalno zakonodavstvo već se primjenjuju izravno, s čime su sve knjižnice i upoznate kroz matičnu službu. |
| 262 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | U razdoblju od donošenja Zakona o knjižnicama (Narodne novine, broj 105/97., 5/98., 104/00. i 69/09. ) do danas nije bilo većih izmjena u tekstu Zakona. U navedenom razdoblju došlo je do znatnih promjena u društvu koje su se dogodile pod snažnim utjecajem novih tehnologija i novih oblika komuniciranja stoga određene vrste djelovanja knjižnica, njihove službe i usluge (poput digitalizacije, prikupljanja digitalnih matrica, organizacije online usluga, osnutak i upravljanje repozitorijima digitalne građe, zaštita baštine u digitalnom okruženju) nisu ni mogle biti obuhvaćene postojećim Zakonom jer se u vrijeme njegova donošenja nisu još pojavile ili su bile tek na samim počecima razvoja. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Trenutno važeći Zakon o knjižnicama je jasnije strukturiran i napisan, pa bi bilo poželjnije u njega dodati odredbe vezane uz novosti u poslovanju knjižnica. Stoga smatramo da nema potrebe mijenjati cijeli Zakon. OBRAZLOŽENJE U „Ocjeni stanja“ opravdano se naglašava da su se u proteklih 20-tak godina dogodile velike promjene u struci pod utjecajem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, što se ilustrira pojavom digitalizacije, digitalnih matrica, elektroničkih usluga (za njih se koristi pojam „online usluga“), digitalnih repozitorija… Međutim, u samom tekstu zakona, neke od tih novina se uopće ne spominju ili se spominju samo sporadično. Primjerice, za digitalizaciju knjižnične građe navodi se da se mora standardizirati, no ne navodi se tko će donijeti taj standard. Isto tako, navodi se „zaštita baštine u digitalnom okruženju“ kao jedna od novosti nastalih pod utjecajem novih tehnologija, a kasnije se u Prijedlogu zakona potpuno izbacuje poglavlje o zaštiti knjižnične građe (prema trenutno važećem zakonu, čl. 45. i 46.)… | Prihvaćen | Razmotreno i prihvaćeno. |
| 263 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | KOMENTAR PRIJEDLOGA ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI S OBZIROM NA DJELOKRUG HRVATSKE KNJIŽNICE ZA SLIJEPE Smatramo da se pitanje statusa Hrvatske knjižnice za slijepe treba razjasniti i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Naime, Hrvatska knjižnica za slijepe, iako javna ustanova u kulturi čiju djelatnost financira Ministarstvo kulture, nije razvrstana u upisnik knjižnica pri Ministarstvu kulture. Zbog specifičnosti i ključne uloge koju knjižnica zauzima s obzirom na proizvodnju i distribuciju građe u pristupačnim formatima predlažemo da joj se dodijeli status matičnosti koji bi bio posebno istaknut i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. U nastavku ćemo pobrojati činjenice i navesti prijedlog statusa te sukladno tome prokomentirati Prijedlog zakona. Činjenice o Hrvatskoj knjižnici za slijepe: Hrvatska knjižnica za slijepe javna je ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou preko 50 godina pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. U ime Republike Hrvatske osnivačka prava obavlja Vlada Republike Hrvatske. Sredstva osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Hrvatska knjižnica za slijepe sastoji se od posudbenog odjela, odjela za proizvodnju zvučnih izdanja i tiskare za brajicu. Budući da sama proizvodi svoj fond u pristupačnim formatima (brajica, zvučna knjiga i strojno čitljivi oblici), 80% osoblja čine osobe koje nisu knjižničarske struke. Po sadržaju je fond knjižnice identičan fondu narodnih knjižnica ali je po formi specifičan. Uključena je u rad međunarodne Sekcije knjižnica koje pružaju usluge osobama kojima standardni tisak nije čitljiv (Libraries serving persons with print disabilities section) pri IFLA-i. Slijedom toga njezine su posebne zadaće: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s prije svega narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi U listopadu ove godine će Ugovor iz Marakeša stupiti na snagu što će predstavljati prijeloman trenutak za proizvodnju i razmjenu građe u pristupačnim formatima na nacionalnom ali prije svega međunarodnom nivou. Hrvatska knjižnica za slijepe će se uključiti u međunarodnu platformu i steći u okviru Ugovora iz Marakeša status ovlaštenog subjekta. PRIJEDLOG STATUSA: Hrvatska knjižnica za slijepe nije specijalna knjižnica već zaslužuje status matične narodne knjižnice za osobe kojima standardni tisak nije čitljiv (u svijetu knjižnice poput Hrvatske knjižnice za slijepe imaju status nacionalne ili narodne knjižnice za osobe kojim standardni tisak nije čitljiv ili pak institucije koja na nacionalnom nivou pruža usluge osobama kojim standardni tisak nije čitljiv). U skladu s time Hrvatska knjižnica za slijepe bi trebala biti repozitorij građe proizvedene u pristupačnim formatima, brinuti o politici proizvodnje i distribucije dotične građe, te razvoju usluga i standarda za korisnike kojima standardni tisak nije čitljiv. Imajući sve navedeno na umu, predlažemo da se u Prijedlogu Zakona uvrsti i istakne zasebnim člankom status i djelokrug Hrvatske knjižnice za slijepe kako slijedi: Članak... (1) Hrvatska knjižnica za slijepe je javna ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. (2) Hrvatska knjižnica za slijepe središnja je knjižnica za knjižnične usluge namijenjene osobama kojima standardni tisak nije čitljiv. (3) Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. (4) Sredstva za rad osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Članak ... Zadaće Hrvatska knjižnice za slijepe su: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi - okupljanje obveznog primjerka građe proizvedene u pristupačnim formatima na području Republike Hrvatske - praćenje programa proizvodnje pristupačnih formata na području Republike Hrvatske - obavljanje drugih zadaća predviđenih drugim propisima i Statutom Hrvatske knjižnice za slijepe | Prihvaćen | Razmotreno. Status i zadaće knjižnice za slijepe uređen je Nacrtom prijedloga zakona. |
| 264 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Zašto nije naveden osnovni motiv predlagača kako bi i iz tog stava nastali problem bio transparentnije raspravljen, kao što je naveden u prijedlogu Zakona o muzejima Također, zbog navedenih procesa javila se nužnost usklađenog postupanja sa muzejskom, arhivskom i knjižničnom građom. OBRAZLOŽENJE Neka se nepovoljna rješenja iz jednog zakona preslikavaju na ostala dva i to je potrebno transparentno navesti. Tako se npr. iz Prijedloga Zakona o muzejima na ostale zakone preslikava situacija: „Zakonom o muzejima iz 2015. proširen je popis stručnog osoblja u muzejima u obavljanju muzejske djelatnosti za što nije postojala podrška stručne javnosti. Također, navedena zvanja nisu zaživjela u praksi kao specifičnost muzejske djelatnosti. Ali, u Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisana su knjižnična zvanja i nikakvih prijepora u svezi toga nema, niti ih je bilo. No, unatoč tomu, iz sva tri zakona (Arhivi, Knjižnice, Muzeji) stručna zvanja su izbačena i propisivat će se pravilnicima. | Primljeno na znanje | Razmotreno. Stručna zvanja bit će detaljno uređena Pravilnikom. |
| 265 | Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Nejasno je zašto bi baš svaka fizička i pravna osoba trebala imati mogućnost osnovati javnu knjižnicu, koja je od općeg intereresa, tj. od interesa za građane RH? SVAKA, tj. bilo koja fizička i pravna osoba NE MOŽE ostvariti uvjete za osnivanje knjižnice, isto kao što ne može svatko, ili bilo tko, osnovati npr. ni bolnicu, ili školu, ili sveučilište – to su javne ustanove od općeg društvenog interesa, baš kao i javne knjižnice, i njihovo osnivanje i djelovanje država treba propisati i zaštititi s ciljem osiguranja najvišeg profesinalnog i stručnog nivoa pružanja usluga građanima. Nepotrebno je, štetno i opasno svoditi javnu knjižnicu na organizacijski oblik udruge, zaklade, zadruge ili trgovačkog društva! Pitanje za zakonodavca: ima li još koja zemlja u EU na ovaj način rješeno pitanje osnivanja javnih knjižnica?! Tako nešto predstavlja vraćanje na "knjižnice" tipa "polica s knjigama = knjižnica" – i vodi deprofesionalizaciji i urušavanju struke i degradaciji cijele djelatnosti. Neprihvatljivo je i potpuno nejasno i nerazumljivo tumačenje zakonodavca (koje je dato u slučaju Prijedloga Zakona o Muzejima) da se ovim člankom Zakona želi „omogućiti obavljanje djelatnosti kroz kroz svaki oblik pravne osobnosti“. Zašto bi se moralo omogućiti obavljanje jedne djelatnosti, kao što je knjižnična, koja je od posebnog interesa za građane i društvo, kroz baš svaki oblik pravne osobnosti, ako je sasvim jasno da takvi pravni oblici već zbog svog načina rada i propisa koji ga reguliraju neće biti u mogućnosti obavljati djelatnost u skladu sa stručnim standardima i propisima, koji su propisani i međunarodno, i na čije se poštivanje i država Hrvatska obavezala, kao članica EU i UN? | Primljeno na znanje | Razmotreno. Ovim zakonom daje se mogućnost osnivanja knjižnice kroz različite pravne oblike. Ali knjižnica može biti osnovana samo ako su zadovoljeni uvjeti za osnivanje knjižnice predviđeni ovim Zakonom. |
| 266 | Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Dok se govori o novim zakonima i propisima koje Zakon treba uvažiti, ne smiju se zaboraviti i stariji, ali i dalje važeći, temeljni propisi, osobito UNESCO-v Manifest za narodne knjižnice, 1994. koji jest i dalje MORA predstavljati početnu osnovu i bazu te minimum civilizacijski dosegnutih stručnih normi za bilo kakvo zakonodavstvo vezano za javne – narodne knjižnice u bilo kojoj zemlji članici UN, pa tako i u Hrvatskoj. Ali, kod formuliranja odredbi Prijedloga ovog Zakona čini se da su autori teksta na ovaj dokument u priličnoj mjeri „zaboravili“ – ne samo da ga uopće ne spominju, nego niti ne primjenjuju njegove odredbe, čak štoviše, pojedine su odredbe Prijedloga Zakona potpuno u suprotnosti sa spomenutim Manifestom. Npr.: odredba da će se javne knjižnice moći „osnivati kao trgovačka društva“ čime se u jednu neprofitnu djelatnost koja jamči jednakost pristupa informacijama i znanju svim građanima bez iznimke, neovisno o društvenom, materijalnom i drugom statusu uvodi element profita, a time neminovno i nejednakosti pristupa onima koji ne mogu platiti uslugu, iako UNESCO-v Manifest za narodne knjižnice, 1994. kaže sljedeće: „Službe se narodne knjižnice zasnivaju na jednakosti pristupa svima, bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj… Usluge su narodne knjižnice u načelu besplatne.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Međunarodni dokumenti su uzeti u obzir, ali je klasifikacija i sadržaj djelatnosti uređen u skladu sa specifičnostima u Republici Hrvatskoj. Što se tiče Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, njezin stataus je definiran na način da se na nju primjenjuje Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, osim ako posebnim odredbama toga zakona nije drukčije određeno. Što se tiče školskih knjižnica i visokoškolskih, sva pitanja vezana za te knjižnice bit će uređena standardima koje donosi ministarstvo nadležno za znanost i obrazovanje. |
| 267 | Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | 1. BRISATI CIJELI ODLOMAK: „Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalnopravno mogući. „ 2. Razmotriti i uvažiti primjedbe na Prijedlog Zakona o knjižnicama iz stručne knjižnične zajednice. 3. Nisu prihvatljiva tumačenja zakonodavca da se određene odredbe moraju donijeti kao što zakonodavac predlaže (samo!) radi usklađivanja s AKM zajednicom, ako za njih ne postoji uporište i opravdanje u knjižničnoj struci i međunarodno donesenim stručnim propisima, standardima i normama, te pozitivnoj nacionalnoj i međunarodnoj praksi. 4. Također, nije prihvatljivo da se navedeno usklađivanje s AKM zajednicom, odnosno svih propisa iz tog područja međusobno provodi npr. samo između muzeja i knjižnica, a ne i s arhivima - gdje je niz članaka kvalitetnije rješen nego npr. u Prijedlogu Zakona o knjižnicama (članci o uvjetima za osnivanje arhiva, o zaposlenicima arhiva i njihovim stručnim zvanjima, o izboru ravnatelja...) i bilo bi odlično pa i neophodno da se UPRAVO TI članci usklade između arhiva i knjižnica. | Primljeno na znanje | Razmotreno. Ovaj Nacrt prijedloga zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti je usuglašen na brojnim sastancima s predstavnicima struke, te predstavnicima tijela državne uprave i predstavlja konsenzus postignut na navedenim sastancima kao i na brojnim sastancima stručne radne skupine, tako da ne stoje primjedbe predlagatelja o neprimjerenosti Zakonskog teksta. |
| 268 | Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Treba naglasiti da je osamostaljivanjem narodnih knjižnica kao javnih ustanova od posebnog interesa nakon Zakona iz 1997., kao i drugim odredbama toga Zakona koji je donesen u suglasnosti stručne zajednice i Države kao zakonodavca, ostvaren izniman razvoj djelatnosti, dosegnut nivo razvoja djelatnosti kao nikada u povijesti hrvatskoga knjižničarstva, koje danas po svim parametrima stoji uz bok razvijenim zemljama EU i svijeta, razvija se i u potpunosti prati trendove te pruža građanima visokokvalitetne usluge. U sve to – u izgradnju i uređenje te opremanje zgrada i prostora knjižnica i bibliobusa, osposobljavanje i zapošljavanje stručnih zaposlenika, izgradnju knjižničnih fondova, informatizaciju poslovanja itd. uloženo je jako puno novca sa svih proračunskih razina. Rezultati su više nego očiti, ako se pogleda po parametrima broja knjižnica, broja članova i korištenja, stanja fondova, nabavljene i obrađene građe, informatizacije itd. Knjižničarstvo u Hrvatskoj danas je jedan od najuređenijih sustava koji u nas postoje, a da tako bude, znatno je pridonio upravo postojeći Zakon. Stoga bi svrha novog Zakona trebala biti da nastavi razvoj djelatnosti na tragu starog Zakona, u smjeru koji je bio dobar i pozitivan, te da unaprijedi stanje djelatnosti, kako bi ona mogla još bolje doprinositi svojoj misiji i viziji da doprinosi razvoju hrvatskog društva u svim njegovim segmentima, da služi zajednici u skladu sa svim njenim aktualnim informacijskim, kulturnim, komunikacijskim, socijalizacijskim i drugim potrebama. No, ovaj Prijedlog umjesto toga unosi kaos u djelatnost, brka pojmove i stručnu terminologiju, stvara zbrku tamo gdje je ranije bio red, i sve to pravda potrebom "usklađivanja" s AKM zajednicom i neki drugim propisima. U određenim općim segmentima zakone AKM zajednice vjerojatno je moguće i potrebno uskladiti, ali ove su djelatnosti međusobno vrlo različite, a također su različiti temelji njihovih djelatnosti i njihova poslanja, kao što je različit i stupanj njihovog razvoja u Hrvatskoj. Stoga je zakonodovac kod predlaganja zakona o AKM djelatnostima dužan uvažiti ove različitosti, a ne nasilno ujednačavati zakonodavstvo samo radi formalnog ujednačavanja, na štetu pojedine djelatnosti, u ovom slučaju knjižnične. Ujednačiti se mogu npr. nazivi stručnih zvanja (tipa muzejski / knjižnični / arhivski tehničar za npr. stručnog zaposlenika srednje stručne spreme i sl.), ali se nikako ne mogu ujednačiti npr. namjena i svrha tih ustanova, otvorenost i dostupnost javnosti, vrste usluga koje će pružati korisnicima i načini kako će se one pružati korisnicima te općenito sadržaj i način obavljanja djelatnosti i sl. Što se tiče ujednačavanja s drugim hrvatskim zakonima i propisima, svakako je nužno uskladiti i te DRUGE PROPISE s knjižničnim propisima u dijelu gdje se očekuje suradnja i izvršavanje obveza drugih vezano za knjižnice, npr. zakone o lokalnoj i regionalnoj upravi i samoupravi – od koji se prema knjižničnim propisima očekuje ključna ulogu u osnivanju i financiranju javnih – narodnih knjižnica, ali u temeljnim propisima koji propisuju njihovu djelatnost ta se obaveza uopće ne spominje – što je do sada bila glavna prepreka osnivanju, radu i razvoju većine knjižnica, osobito općinskih i pokretnih knjižnica u Hrvatskoj | Primljeno na znanje | Razmotreno. Ovaj Nacrt prijedloga zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti je usuglašen na brojnim sastancima s predstavnicima struke, te predstavnicima tijela državne uprave i predstavlja konsenzus postignut na navedenim sastancima kao i na brojnim sastancima stručne radne skupine, tako da ne stoje primjedbe predlagatelja o neprimjerenosti Zakonskog teksta. |
| 269 | Petar Lukačić | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | "Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalno pravno mogući." Zašto se diljem cijelog zakona posebno naglašavaju vjerske zajednice - uređenje knjižnica u sastavu ustanova vjerskih zajednica usustavljeno je u formi specijalnih knjižnica. Čemu ovako posebno izdvajanje? Uopće nije onemogućeno obavljanje djelatnosti zbog toga, a kamo daljnji razvoj. | Prihvaćen | Prihvaćeno, brisane odredbe o knjižnicama vjerskih zajednicama. |
| 270 | Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Sva važna i sporna pitanja izuzeta su iz zakona i prebačena u pravilnike (ukupno njih 5 treba donijeti u godinu dana) Iako je njegovo donošenje uvjetovano promjenama i potrebom za prilagodbom, ništa od toga zakon zapravo ne donosi!!!!! „Odredbe o slobodnom pristupu informacijama i javnom pristupu mreži, zaštiti privatnosti i poštivanju autorskog i srodnih prava, digitalizaciji i digitalnoj knjižnici, međuknjižničnoj posudbi, obveznom primjerku elektroničkih publikacija te o stalnom stručnom usavršavanju su neke od odredbi koje je potrebno na odgovarajući način unijeti u Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti.“ Školske knjižnice i specifičnosti njihovog rada potpuno su izostavljene Ovakav, prazan i nedorečen, prijedlog zakona čini „stari“ zakon puno primjenjivijim uz određene izmjene Arhivska, knjižnična i muzejska djelatnost jesu srodne, ali nikako istovjetne da bi se dogodilo doslovno prepisivanje potpuno neprimjereno stvarnom stanju | Primljeno na znanje | Razmotreno. Ovaj Nacrt prijedloga zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti je usuglašen na brojnim sastancima s predstavnicima struke, te predstavnicima tijela državne uprave i predstavlja konsenzus postignut na navedenim sastancima kao i na brojnim sastancima stručne radne skupine, tako da ne stoje primjedbe predlagatelja o neprimjerenosti Zakonskog teksta. |
| 271 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Umjesto ocjene stanja, ovdje se uglavnom predstavlja sadržaj zakona i elementi knjžničnog sustava. Navode se statistički podaci o knjižnicama, ali se iz toga ne izvode nikakve ocjene iako bi za daljnji rad na zakonu bilo izuzetno važno uočiti, npr. da knjižnice u sustavu znanosti i visokog obrazovanja čine 76% od ukupnog broja knjižnica u RH, a njihovi zaposlenici 54% od ukupnog broja zaposlenih u knjižnicama RH, iako zakon predlaže Ministarstvo kulture. Kod ocjene postojećeg zakona uopće se ne problematiziraju odredbe sadašnjeg Zakona važne za struku koje se u praksi uopće ne primjenjuju. Radi se primjerice o odredbama o postupku osnivanja i prestanka knjižnica, gdje se knjižnica može osnovati samo ako su joj osigurani uvjeti za rad, da se knjižnica u sastavu mora ustrojiti kao posebna ustrojbena jedinica, da voditelj knjižnice u sastavu mora sudjelovati u upravljanju na razini pravne osobe, da u knjižnici moraju raditi stručni knjižničarski djelatnici, itd. Ne ističu se osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom, već se nasumce izdvajaju pojedine teme ili rješenja iz Zakona. U tekstu nisu navedene posljedice koje će proisteći donošenjem ovog zakona, već se samo rečenice koje su prethodom poglavlju navedene u prezentu, sada stavljaju u futur. Uvodna objašnjenja ne oslikavaju što predlagač želi postići ovim zakonom, već je potrebno pomno analizirati sam predloženi tekst. | Primljeno na znanje | Razmotreno. Ovaj Nacrt prijedloga zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti je usuglašen na brojnim sastancima s predstavnicima struke, te predstavnicima tijela državne uprave i predstavlja konsenzus postignut na navedenim sastancima kao i na brojnim sastancima stručne radne skupine, tako da ne stoje primjedbe predlagatelja o neprimjerenosti Zakonskog teksta. |
| 272 | Lea Lazzarich | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | U dobrom dijelu teksta ovog poglavlja se ne ocjenjuje stanje nego se predstavlja sadržaj zakona i elementi knjžničnog sustava, što je ovdje potpuno nepotrebno. Navode se statistički podaci o knjižnicama koji opisuju stanje, ali se iz toga ne izvode nikakve ocjene iako bi za daljnji rad na zakonu bilo izuzetno važno uočiti, da čine 76% od ukupnog broja knjižnica u RH, a njihovi zaposlenici 54% od ukupnog broja zaposlenih u knjižnicama RH. Kod ocjene postojećeg zakona uopće se ne problematiziraju odredbe sadašnjeg Zakona važne za struku koje se ne primjenjuju preko 20 godina. Radi se primjerice o odredbama o postupku osnivanja i prestanka knjižnica, gdje se knjižnica može osnovati samo ako su joj osigurani uvjeti za rad, da se knjižnica u sastavu mora ustrojiti kao posebna ustrojbena jedinica, da voditelj knjižnice u sastavu mora sudjelovati u upravljanju na razini pravne osobe, da u knjižnici moraju raditi stručni knjižničarski djelatnici, itd. Bilo bi za očekivati da se pod "Osnovnim pitanjima koja se uređuju predloženim Zakonom" istaknu problemi uočeni u "Ocjeni stanja" ili da se čitatelja uputi u osnovnu strukturu i sadržaj Zakona. Međutim, ovdje se samo izdvajaju pojedine teme ili rješenja iz Zakona za koje se ne zna zbog čega su izdvojeni kao osnovna pitanja. Iako se kao glavni argument za donošenje novog Zakona o knjižnicama navode velike društvene promjene i razvoj informacijsko-komunikacijske tehnologije koji je promijenio knjižničnu djelatnost, pa ih treba regulirati u novom zakonu, novi Zakon o njima uglavnom ništa ne kaže. Iako je „Ocjeni stanja“ je navedeno da u zakon treba unijeti odredbe o slobodnom pristupu informacijama, zaštiti privatnosti i poštivanju autorskog i srodnih prava, obveznom primjerku elektroničkih publikacija te o stalnom stručnom usavršavanju, te odredbe u zakon nisu unesene, osim što se u dvije odredbe spominje stručno usavršavanje (vodi ga NSK i knjižnice se zbog usavršavanja udružuju u sustave), a u jednoj da treba poštovati autorska prava. Isti je slučaj s digitalizacijom, digitalnim matricama, elektroničkim uslugama (za njih se koristi krivi pojam „online usluga“), digitalnim repozitorijima zbog kojih se išlo u novi zakon, koji se u tekstu tog novog zakona ne spominju ili se spominju samo sporadično. Primjerice, za digitalizaciju knjižnične građe navodi se samo da se mora standardizirati, ali ne i tko će donijeti taj standard. Također, definira se "digitalna matrica", ali se nigdje ne navodi što se s njom radi. Predlagači tvrde da su novim zakonom željeli obuhvatiti sve pravne osobe, privatne i vjerske zajednice, no sasvim suprotno, neki subjekti obuhvaćeni prethodnim zakonom iz novog zakona nestaju. Naime, novim zakonom knjižnice u sastavu pravnih osoba gube status javnih knjižnica i ulaze u „sivu zonu“ nereguliranosti. Ovo se osobito odnosi na veliku većinu knjižnica visokih učilišta i znanstvenih instituta, pa, umjesto da se zakonom osigura bolji pristup javnosti znanstvenim i stručnim informacijama u knjižnicama visokih učilišta (uključujući i sveučilišne knjižnice) i znanstvenih instituta, te se knjižnice sada zatvaraju za javnost odnosno nejasno je obavljaju li i po novom zakonu javnu službu, kao što je to bilo do sada ili postaju privatne knjižnice. | Primljeno na znanje | Razmotreno. U tekstu zakona uređena je većina pitanja na koja se predlagatelj osvrće, a dio prijedloga uzet će se u obzir prilikom izrade Pravilnika i Standarda koji će biti doneseni temeljem ovoga Zakona. |
| 273 | Andreja Zubac | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | "...promjena u društvu koje su se dogodile pod snažnim utjecajem novih tehnologija i novih oblika komuniciranja..." Prijedlog: U skladu s navednom tvrdnjom, trebalo bi negdje u Zakonu izrijekom navesti da je svaka knjižnica obvezna imati svoju službenu web stranicu te kroz nju javno oglašavati svoje službe, usluge, aktivnosti uz redovito ažuriranje. Obrazloženje prijedloga: Oglašavanje može doprinijeti boljem poslovanju, informiranosti korisnika i (šire) zajednice. | Nije prihvaćen | Razmotreno. Predložene odredbe reguliraju se unutarnjim aktima knjižnice. |
| 274 | Gradska knjižnica Beli Manastir | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Osnovana pitanja - sva navedena obrazloženja već su uređena Zakonom o knjižnicama iz 1997. godine. Posljedice - većina navedenog u praksi nastaloj na dosadašnjim zakonima i podzakonskim aktima je uređena. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje, predlagatelj ne daje konkretan odgovor. |
| 275 | Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica, Hrvatsko knjižničarsko društvo, Sekcija za narodne knjižnice - Komisija za narodne knjižnice | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA | Činjenica da još uvijek veliki broj općina u RH nema na svom području uslugu narodne knjižnice te da postojeće knjižnice u značajnoj mjeri ne udovoljavaju Standardima za narodne knjižnice po pitanju prostora, opreme i stručnih djelatnika, u suprotnosti je s ocjenom da za provođenje Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu RH. | Nije prihvaćen | Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. |
| 276 | Andreja Toljan | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA | Velik broj općina u RH nema na svom području uslugu narodne knjižnice a mnoge od postojećih ne odgovaraju Standardima za narodne knjižncie po pitanju prostora, opreme i stručnih djelatnika. Stoga je tvrdnja da za provedbu Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva pobija pojedine odredbe ovog prijedloba Zakona. | Nije prihvaćen | Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. |
| 277 | Dina Mašina Delija, viša knjižničarka, potpredsjednica Odbora za nakladničku djelatnost, članica Radne grupe za društvene medije | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA | Brisati. Prijedlog novog teksta: Za provođenje ovoga Zakona potrebno je osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske kako bi se, u suradnji i uz sufinanciranje osnivača, omogućilo ispunjavanje minimuma standarda za pojedine vrste knjižnica. | Nije prihvaćen | Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. |
| 278 | Ines Krušelj-Vidas, školska knjižničarka savjetnica, član Sekcije za školske knjižnice/ Hrvatsko knjižničarsko društvo Krapinsko-zagorske županije; član Hrvatske udruge školskih knjižničara/Podružnica Krapinsko-zagorske županije | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA | U potpunosti se slažem sa svim komentarima koji navode da su za postizanje standarda osobito u školskim knjižnicama potrebna dodatna sredstva. | Nije prihvaćen | Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. |
| 279 | Dora Rubinić | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA | U potpunosti podržavam komentare Hrvatskoga knjižničarskog društva, Ljiljane Črnjar i drugih vezano uz dio koji se odnosi na dio „Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.“ IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. Prijedlog novog teksta: Za provođenje ovoga Zakona potrebno je osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske kako bi se, u suradnji i uz sufinanciranje osnivača, omogućilo ispunjavanje minimuma standarda za pojedine vrste knjižnica. | Nije prihvaćen | Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. |
| 280 | Kristina Kalanj, viša knjižničarka; predsjednica Komisije za muzejske i galerijske knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA | Sukladno stavu Komisije za muzejske i galerijske knjižnice HKD-a: IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: „Nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu“ – to znači: ovaj zakon ne kani uvesti ništa što već ne postoji u hrvatskom knjižničarstvu, ali može ostaviti takve posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta (ukidanje instituta obveznog primjerka sveučilišnih knjižnica u postojećem sustavu). Kakav razvoj djelatnosti Zakon planira i podržava, ako ne kani u nju investirati sredstva? O kojemu razvoju djelatnosti onda uopće može biti govora? Istovremeno, očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva... | Nije prihvaćen | Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. |
| 281 | Simona Šamanić | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: „Nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu“ – to znači: ovaj zakon ne kani uvesti ništa što već ne postoji u hrvatskom knjižničarstvu, ali može ostaviti takve posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta (ukidanje instituta obveznog primjerka sveučilišnih knjižnica u postojećem sustavu). Kakav razvoj djelatnosti Zakon planira i podržava, ako ne kani u nju investirati sredstva? O kojemu razvoju djelatnosti onda uopće može biti govora? Istovremeno, očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva ... | Nije prihvaćen | Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. |
| 282 | Iva Grković | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA | Podržavam stav Hrvatskog knjižničarskog društva: „Nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu“ – to znači: ovaj zakon ne kani uvesti ništa što već ne postoji u hrvatskom knjižničarstvu, ali može ostaviti takve posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta (ukidanje instituta obveznog primjerka sveučilišnih knjižnica u postojećem sustavu). Kakav razvoj djelatnosti Zakon planira i podržava, ako ne kani u nju investirati sredstva? O kojemu razvoju djelatnosti onda uopće može biti govora? Istovremeno, očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva ... | Nije prihvaćen | Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. |
| 283 | Društvo knjižničara Karlovačke županije | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA | BRISATI: Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Slažemo se prijedlogom Hrvatskog knjižničarskog društva, jer nemoguće da nije "...potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu“. To znači da se zakonom ne namjerava uvesti ništa što već ne postoji u hrvatskom knjižničarstvu. Međutim može ostaviti takve posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta. Prijedlog zakona bez dodatnog financiranja ne potiče razvoj djelatnosti, a očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva i drugo. | Nije prihvaćen | Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. |
| 284 | Jasenka Pleško | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA | Za održavanje bilo kojeg postojećeg sustava potrebno je predvidjeti sredstva, a pogotovo ako ga se želi osuvremeniti. Začuđujuća je potreba predlagatelja Zakona da se na ovaj način odriče odgovornosti! | Primljeno na znanje | Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. |
| 285 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA | Brisati: Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: „Nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu“ – to znači: ovaj zakon ne kani uvesti ništa što već ne postoji u hrvatskom knjižničarstvu, ali može ostaviti takve posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta (ukidanje instituta obveznog primjerka sveučilišnih knjižnica u postojećem sustavu). Kakav razvoj djelatnosti Zakon planira i podržava, ako ne kani u nju investirati sredstva? O kojemu razvoju djelatnosti onda uopće može biti govora? Istovremeno, očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva ... | Nije prihvaćen | Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. |
| 286 | Ana Škvarić, dipl. knjižničarka, članica Komisije za pokretne knjižnice HKD-a / članica Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA | Brisati. Razvoj djelatnosti i provođenje ovoga Zakona nemoguće je bez osiguravanja dodatnih financijskih sredstava u državnom proračunu. | Nije prihvaćen | Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. |
| 287 | Narodna knjižnica Virje | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA | Neodrživo je osnivanje knjižnica ni organiziranje pokretne knjižnične službe u malim zajednicama ako ono nije obvezujuće za osnivače. A čak i tad, jer sredstva u većini slučajeva jednostavno ne postoje. Neodrživo i nedorečeno, nedopustivo da u tom obliku ostane kao propis. | Nije prihvaćen | Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. |
| 288 | Jagoda Ille, viša knjižničarka | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA | Predlaže se brisanje. Iz nekoliko članaka ovog prijedloga Zakona jasno su vidljivi troškovi. Primjerice: Očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim naseljima Hrvatske, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva, izdvajanje knjižnica vjerskih zajednica... Upisnik knjižnica seli se u NSK gdje je potrebno dakle osigurati djelatnike koji će raditi na tim poslovima. Ukidanje instituta obveznog primjerka sveučilišnih knjižnica u postojećem sustavu. Ovakva neozbiljnost može ostaviti dugoročne posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta. | Primljeno na znanje | Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. |
| 289 | Gorana Tuškan, Komisija za narodne knjižnice | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA | Svaka promjena i svaki razvoj zahtijeva određena sredstva. Ovakva tvrdnja na samom početku je omalovažavajuća za struku. Podržavam stav Hrvatskog knjižničarskog društva: „Nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu“ – to znači: ovaj zakon ne kani uvesti ništa što već ne postoji u hrvatskom knjižničarstvu, ali može ostaviti takve posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta (ukidanje instituta obveznog primjerka sveučilišnih knjižnica u postojećem sustavu). Kakav razvoj djelatnosti Zakon planira i podržava, ako ne kani u nju investirati sredstva? O kojemu razvoju djelatnosti onda uopće može biti govora? Istovremeno, očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva ... | Primljeno na znanje | Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. |
| 290 | Tatjana Krpan Mofardin | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA | Podržavam komentar i prijedlog Hrvatskoga knjižničarskog društva koji glasi: "III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: „Nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu“ – to znači: ovaj zakon ne kani uvesti ništa što već ne postoji u hrvatskom knjižničarstvu, ali može ostaviti takve posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta. Kakav razvoj djelatnosti Zakon planira i podržava, ako ne kani u nju investirati sredstva? O kojemu razvoju djelatnosti onda uopće može biti govora? Istovremeno, očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva ..." | Primljeno na znanje | Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. |
| 291 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA | Brisati. OBRAZLOŽENJE: „Nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu“ – to znači: ovaj zakon ne kani uvesti ništa što već ne postoji u hrvatskom knjižničarstvu, ali može ostaviti takve posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta (ukidanje instituta obveznog primjerka sveučilišnih knjižnica u postojećem sustavu). Kakav razvoj djelatnosti Zakon planira i podržava, ako ne kani u nju investirati sredstva? O kojemu razvoju djelatnosti onda uopće može biti govora? Istovremeno, očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva ... | Nije prihvaćen | Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. |
| 292 | Gordana Šutej, predsjednica Sekcije za školske knjižnice HKD-a | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA | „Nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu“ Kakav razvoj djelatnosti Zakon planira i podržava, ako ne kani u nju investirati sredstva? O kojemu razvoju djelatnosti onda uopće može biti govora? Zakon predviđa izradu novih standarda za knjižnice. Ni minimum postojećih standarda nije ispunjen. Knjižnice moraju imati podršku i redovito financiranje kako bi održale obrazovno i kulturno okruženje, svjesno na njega odgovorile, te neprestano bile u koraku s njegovim stalnim razvojem. | Primljeno na znanje | Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. |
| 293 | Maja Bodiš | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA | Brisanje. Kako se očekuje u daljnjem tekstu osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim naseljima Hrvatske, zaštita i očuvanje knjižnične građe i sl. sve navedeno iziskuje poprilična materijalna sredstva te ocjena sredstava nije ispravna. | Nije prihvaćen | Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. |
| 294 | Ana-Marija Ščipior | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA | 10. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: „Nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu“ – to znači: ovaj zakon ne kani uvesti ništa što već ne postoji u hrvatskom knjižničarstvu, ali može ostaviti takve posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta (ukidanje instituta obveznog primjerka sveučilišnih knjižnica u postojećem sustavu). Kakav razvoj djelatnosti Zakon planira i podržava, ako ne kani u nju investirati sredstva? O kojemu razvoju djelatnosti onda uopće može biti govora? Istovremeno, očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva ... | Nije prihvaćen | Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. |
| 295 | Nada Topić | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA | Ova tvrdnja nije istinita i nikako ne smije ostati u Zakonu. Mnoge knjižnice u Republici Hrvatskoj daleko su od propisanih standarda (prostorni uvjeti, oprema, fond, broj djelatnika itd.). Samo za ostvarivanje standarda potrebno im je osigurati dodatna sredstva. Uz ovakav stav, to se nikada neće realizirati, a kamoli da se može govoriti o razvoju knjižničarske djelatnosti. Brisati ili napisati u izmijenjenom obliku: Za provođenje ovoga Zakona potrebno je osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske kako bi se, u suradnji i uz sufinanciranje osnivača, omogućilo ispunjavanje standarda za pojedine vrste knjižnica. | Nije prihvaćen | Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. |
| 296 | Kristina Čunović | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA | Prema prijedlogu Zakona očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, a zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva tako da je nužno osigurati financijska sredstva kako bi omogućili ispunjavanje standarda za pojedine vrste knjižnica. Zakon će osim državnog proračuna opteretiti proračun lokalne i regionalne samouprave koje nemaju dovoljne financijske mogućnosti što će se odraziti na poslovanje knjižnica i razvoj knjižnične djelatnosti (npr. primjena čl 4. st. 1 i 2; čl 9; čl 11; čl 18 st. 2). | Primljeno na znanje | Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. |
| 297 | Gradska knjižnica Rijeka | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA | Tvrdnja da za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske još je jedan pokazatelj da tvorci ovoga dokumenta nisu imali uvid ili nisu uzeli u obzir stvarno stanje i potrebe knjižnica. Čitav niz općina još uvijek nema narodnu knjižnicu, dotrajala postojeća bibliobusna vozila, nedosegnuti standardi po pitanju prostora, opreme i knjižničnog osoblja, neosiguravanje sredstava iz državnog proračuna (ili povremeno, za ograničen broj knjižnica) za nabavu građe u školskim knjižnicama i dr. Gotovo nevjerojatno zvuči da istodobno očekuje osnivanje knjižnica u svim općinama s više od 3000 stanovnika i osiguranje usluga pokretne knjižnice "za svako naselje" (Članak 11., Stavak 4.). Slažemo se s prethodnim navodima kolegica i kolega koji su ovakvu tvrdnju ocijenili, u najmanju ruku, neozbiljnom! | Primljeno na znanje | Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. |
| 298 | Sanja Heberling Dragičević | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA | Prijedlog novog teksta: Za provođenje ovoga Zakona potrebno je osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske kako bi se, u suradnji i uz sufinanciranje osnivača, omogućilo ispunjavanje minimuma standarda za pojedine vrste knjižnica | Nije prihvaćen | Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. |
| 299 | Knjižnice grada Zagreba | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA | Predlaže se brisanje. Iz nekoliko članaka ovog prijedloga Zakona jasno su vidljivi troškovi. Primjerice: Očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim naseljima Hrvatske, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva, izdvajanje knjižnica vjerskih zajednica... Upisnik knjižnica seli se u NSK gdje je potrebno dakle osigurati djelatnike koji će raditi na tim poslovima. Ukidanje instituta obveznog primjerka sveučilišnih knjižnica u postojećem sustavu. Ovakva neozbiljnost može ostaviti dugoročne posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta. | Nije prihvaćen | Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. |
| 300 | Društvo knjižničara u Splitu | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA | Podržavamo prijedlog HKD-a da se ovaj dio briše jer je svakako potrebno osigurati dodatna sredstva za rad svih vrsta knjižnica kako bi se zadovoljili stručni standardi. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: „Nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu“ – to znači: ovaj zakon ne kani uvesti ništa što već ne postoji u hrvatskom knjižničarstvu, ali može ostaviti takve posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta (ukidanje instituta obveznog primjerka sveučilišnih knjižnica u postojećem sustavu). Kakav razvoj djelatnosti Zakon planira i podržava, ako ne kani u nju investirati sredstva? O kojemu razvoju djelatnosti onda uopće može biti govora? Istovremeno, očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva ... | Nije prihvaćen | Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. |
| 301 | Knjižničarsko društvo Rijeka | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA | U ocjeni sredstava za funkcioniranje školskog knjižničarstva pogotovo je neophodno zakonski urediti financiranje. Velik broj osnovnih i srednjih škola te, naročito učeničkih domova, nema knjižnicu uređenu prema Standardu za školske knjižnice i državno-pedagoškim standardima koji podrazumijevaju prostor, opremu, računalnu opremu rad stručnog knjižničnog osoblja. Primjerice još uvijek u svim školskim knjižnicama nije osigurano minimalnih 20 sati rada knjižničara tjedno, u dijelu knjižnica iako postoje uvjeti za puno radno vrijeme, odobreno je pola radnog vremena, u školama s velikim brojem učenika i razrednih odjeljenja zaposlen je samo jedan knjižničar a trebalo bi još pola ili cijelo radno vrijeme knjižničara. Većina knjižnica u učeničkim domovima nema odobreno radno mjesto knjižničara. Nadalje, iz državnog proračuna trebala bi se redovito izdvajati sredstva za nabavu knjižnične građe za sve školske knjižnice, a što se do sada činilo neredovito i sporadično. Stoga predlažemo da navedena tvrdnja glasi: „Za provođenje ovoga Zakona potrebno je osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske kako bi se u suradnji i uz sufinanciranje osnivača, omogućilo ispunjavanje minimuma standarda za pojedine vrste knjižnica. | Nije prihvaćen | Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. |
| 302 | Knjižničarsko društvo Rijeka | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA | U ocjeni sredstava potrebnih za provođenje Zakona podržavamo stav da se treba propisati zakonska obveza financiranja knjižnične djelatnosti i da je obaveza zakonodavca osigurati sredstva, a ne kako je navedeno - suprotno. III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: „Nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu“ – to znači: ovaj zakon ne kani uvesti ništa što već ne postoji u hrvatskom knjižničarstvu, ali može ostaviti takve posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta (ukidanje instituta obveznog primjerka sveučilišnih knjižnica u postojećem sustavu). Kakav razvoj djelatnosti Zakon planira i podržava, ako ne kani u nju investirati sredstva? O kojemu razvoju djelatnosti onda uopće može biti govora? Istovremeno, očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva ... | Nije prihvaćen | Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. |
| 303 | Sanja Paravić | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA | Podržavam komentar i prijedlog Hrvatskoga knjižničarskog društva koji glasi: "III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: „Nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu“ – to znači: ovaj zakon ne kani uvesti ništa što već ne postoji u hrvatskom knjižničarstvu, ali može ostaviti takve posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta. Kakav razvoj djelatnosti Zakon planira i podržava, ako ne kani u nju investirati sredstva? O kojemu razvoju djelatnosti onda uopće može biti govora? Istovremeno, očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva ..." | Nije prihvaćen | Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. |
| 304 | Ivana Vladilo | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA | III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA "Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske." Čestitam! Formulacija koja jasno i nedvosmisleno govori o važnosti knjižnične djelatnosti za svekoliki napredak hrvatskog društva. Formulacija koja uistinu podupire sve navedeno u odjeljku II. te Općim odredbama. Podupirem mišljenje ŽSV-a PGŽ i KDR: Velik broj osnovnih i srednjih škola te, naročito učeničkih domova, nema knjižnicu uređenu prema Standardu za školske knjižnice i državno-pedagoškim standardima koji podrazumijevaju prostor, opremu, računalnu opremu rad stručnog knjižničnog osoblja. Primjerice još uvijek u svim školskim knjižnicama nije osigurano minimalnih 20 sati rada knjižničara tjedno, u dijelu knjižnica iako postoje uvjeti za puno radno vrijeme, odobreno je pola radnog vremena, u školama s velikim brojem učenika i razrednih odjeljenja zaposlen je samo jedan knjižničar a trebalo bi još pola ili cijelo radno vrijeme knjižničara. Većina knjižnica u učeničkim domovima nema odobreno radno mjesto knjižničara. Nadalje, iz državnog proračuna trebala bi se redovito izdvajati sredstva za nabavu knjižnične građe za sve školske knjižnice a što se do sada činilo neredovito i sporadično. Stoga predlažemo da navedena tvrdnja glasi: „Za provođenje ovoga Zakona potrebno je osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske kako bi se u suradnji i uz sufinanciranje osnivača, omogućilo ispunjavanje minimuma standarda za pojedine vrste knjižnica. | Nije prihvaćen | Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. |
| 305 | Korina Udina | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA | „Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.“ Komentar: Velik broj osnovnih i srednjih škola te, naročito učeničkih domova, nema knjižnicu uređenu prema Standardu za školske knjižnice i državno-pedagoškim standardima koji podrazumijevaju prostor, opremu, računalnu opremu rad stručnog knjižničnog osoblja. Primjerice još uvijek u svim školskim knjižnicama nije osigurano minimalnih 20 sati rada knjižničara tjedno, u dijelu knjižnica iako postoje uvjeti za puno radno vrijeme, odobreno je pola radnog vremena, u školama s velikim brojem učenika i razrednih odjeljenja zaposlen je samo jedan knjižničar, a trebalo bi još pola ili cijelo radno vrijeme knjižničara. Većina knjižnica u učeničkim domovima nema odobreno radno mjesto knjižničara. Nadalje, iz državnog proračuna trebala bi se redovito izdvajati sredstva za nabavu knjižnične građe za sve školske knjižnice a što se do sada činilo neredovito i sporadično. Stoga predlažemo da navedena tvrdnja glasi: „Za provođenje ovoga Zakona potrebno je osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske kako bi se u suradnji i uz sufinanciranje osnivača, omogućilo ispunjavanje minimuma standarda za pojedine vrste knjižnica. | Nije prihvaćen | Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. |
| 306 | Viktorija Tomšić | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: „Nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu“ – to znači: ovaj zakon ne kani uvesti ništa što već ne postoji u hrvatskom knjižničarstvu, ali može ostaviti takve posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta (ukidanje instituta obveznog primjerka sveučilišnih knjižnica u postojećem sustavu). Kakav razvoj djelatnosti Zakon planira i podržava, ako ne kani u nju investirati sredstva? O kojemu razvoju djelatnosti onda uopće može biti govora? Istovremeno, očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva ... | Nije prihvaćen | Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. |
| 307 | Vesna Ivanković | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA | III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: „Nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu“ – to znači: ovaj zakon ne kani uvesti ništa što već ne postoji u hrvatskom knjižničarstvu, ali može ostaviti takve posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta (ukidanje instituta obveznog primjerka sveučilišnih knjižnica u postojećem sustavu). Kakav razvoj djelatnosti Zakon planira i podržava, ako ne kani u nju investirati sredstva? O kojemu razvoju djelatnosti onda uopće može biti govora? Istovremeno, očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva ... | Nije prihvaćen | Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. |
| 308 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA | BRISATI: Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Slažemo se prijedlogom Hrvatskog knjižničarskog društva, jer nemoguće da nije "...potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu“. To znači da se zakonom ne namjerava uvesti ništa što već ne postoji u hrvatskom knjižničarstvu. Međutim može ostaviti takve posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta. Prijedlog zakona bez dodatnog financiranja ne potiče razvoj djelatnosti, a očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva i drugo. | Nije prihvaćen | Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. |
| 309 | Jasminka Kovačević | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA | Podržavam komentar i prijedlog Hrvatskoga knjižničarskog društva koji glasi: "III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: „Nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu“ – to znači: ovaj zakon ne kani uvesti ništa što već ne postoji u hrvatskom knjižničarstvu, ali može ostaviti takve posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta. Kakav razvoj djelatnosti Zakon planira i podržava, ako ne kani u nju investirati sredstva? O kojemu razvoju djelatnosti onda uopće može biti govora? Istovremeno, očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva ..." | Nije prihvaćen | Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. |
| 310 | Branka Turk | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA | Podržavam komentar i prijedlog Hrvatskoga knjižničarskog društva koji glasi: "III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: „Nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu“ – to znači: ovaj zakon ne kani uvesti ništa što već ne postoji u hrvatskom knjižničarstvu, ali može ostaviti takve posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta. Kakav razvoj djelatnosti Zakon planira i podržava, ako ne kani u nju investirati sredstva? O kojemu razvoju djelatnosti onda uopće može biti govora? Istovremeno, očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva ..." | Nije prihvaćen | Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. |
| 311 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA | Podržavam komentar i prijedlog Hrvatskoga knjižničarskog društva koji glasi: "III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: „Nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu“ – to znači: ovaj zakon ne kani uvesti ništa što već ne postoji u hrvatskom knjižničarstvu, ali može ostaviti takve posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta. Kakav razvoj djelatnosti Zakon planira i podržava, ako ne kani u nju investirati sredstva? O kojemu razvoju djelatnosti onda uopće može biti govora? Istovremeno, očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva ..." | Nije prihvaćen | Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. |
| 312 | Petar Lukačić | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA | Za provođenje ovoga Zakona potrebno je osigurati financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske potrebna za funkcioniranje knjižnica u skladu s knjižničnim standardima. | Nije prihvaćen | Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. |
| 313 | Ivana Dorotić Malič | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA | Podržavam komentar i prijedlog Hrvatskoga knjižničarskog društva koji glasi: "III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: „Nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu“ – to znači: ovaj zakon ne kani uvesti ništa što već ne postoji u hrvatskom knjižničarstvu, ali može ostaviti takve posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta. Kakav razvoj djelatnosti Zakon planira i podržava, ako ne kani u nju investirati sredstva? O kojemu razvoju djelatnosti onda uopće može biti govora? Istovremeno, očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva ..." | Nije prihvaćen | Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. |
| 314 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA | Navođenje da "...nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva..." za provođenje ovog zakona može ostaviti posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta. Nema razvoja bez ulaganja, financija. Istovremeno se, prema prijedlogu zakona, očekuje "...osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva..."! | Primljeno na znanje | Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno sigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. |
| 315 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA | BRISATI: III. Ocjenu sredstava potrebnih za provođenje zakona OBRAZLOŽENJE: Ako „Nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu“, to znači da se ovim zakonom ne namjerava uvesti ništa što već ne postoji u hrvatskom knjižničarstvu. | Nije prihvaćen | Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. |
| 316 | Tomislav Staničić | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA | III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: „Nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu“ – to znači: ovaj zakon ne kani uvesti ništa što već ne postoji u hrvatskom knjižničarstvu, ali može ostaviti takve posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta (ukidanje instituta obveznog primjerka sveučilišnih knjižnica u postojećem sustavu). Kakav razvoj djelatnosti Zakon planira i podržava, ako ne kani u nju investirati sredstva? O kojemu razvoju djelatnosti onda uopće može biti govora? Istovremeno, očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva | Nije prihvaćen | Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. |
| 317 | Zrinka Udiljak Bugarinovski | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA | U potpunosti podržavam komentare Hrvatskoga knjižničarskog društva: TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: „Nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu“ – to znači: ovaj zakon ne kani uvesti ništa što već ne postoji u hrvatskom knjižničarstvu, ali može ostaviti takve posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta (ukidanje instituta obveznog primjerka sveučilišnih knjižnica u postojećem sustavu). Kakav razvoj djelatnosti Zakon planira i podržava, ako ne kani u nju investirati sredstva? O kojemu razvoju djelatnosti onda uopće može biti govora? Istovremeno, očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva ... | Nije prihvaćen | Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. |
| 318 | dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA | U potpunosti podržavam komentare i prijedloge Hrvatskoga knjižničarskog društva koji glase: "III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: „Nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu“ – to znači: ovaj zakon ne kani uvesti ništa što već ne postoji u hrvatskom knjižničarstvu, ali može ostaviti takve posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta (ukidanje instituta obveznog primjerka sveučilišnih knjižnica u postojećem sustavu). Kakav razvoj djelatnosti Zakon planira i podržava, ako ne kani u nju investirati sredstva? O kojemu razvoju djelatnosti onda uopće može biti govora? Istovremeno, očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva ..." | Nije prihvaćen | Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. |
| 319 | Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: „Nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu“ – to znači: ovaj zakon ne kani uvesti ništa što već ne postoji u hrvatskom knjižničarstvu, ali može ostaviti takve posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta (ukidanje instituta obveznog primjerka sveučilišnih knjižnica u postojećem sustavu). Kakav razvoj djelatnosti Zakon planira i podržava, ako ne kani u nju investirati sredstva? O kojemu razvoju djelatnosti onda uopće može biti govora? Istovremeno, očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva ... | Nije prihvaćen | Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. |
| 320 | Ljiljana Črnjar | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA | Prijedlog novog teksta: Za provođenje ovoga Zakona potrebno je osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske kako bi se, u suradnji i uz sufinanciranje osnivača, omogućilo ispunjavanje minimuma standarda za pojedine vrste knjižnica. | Nije prihvaćen | Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. |
| 321 | Ljiljana Črnjar | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA | Činjenica je da još uvijek velik broj općina u RH nema na svom području uslugu narodne knjižnice te da postojeće knjižnice u značajnoj mjeri ne udovoljavaju Standardima po pitanju prostora, opreme i stručnih djelatnika. Postojeća bibliobusna vozila dotrajala su i zahtijevaju zamjenu a u više županija postoji potreba za osnivanjem bibliobusnih službi.Velik broj osnovnih i srednjih škola te, naročito učeničkih domova, nema knjižnicu uređenu prema Standardu za školske knjižnice i državno-pedagoškim standardima koji podrazumijevaju prostor, opremu, računalnu opremu rad stručnog knjižničnog osoblja. Iz državnog proračuna trebala bi se redovito izdvajati sredstva za nabavu knjižnične građe za sve školske knjižnice a što se do sada činilo neredovito i sporadično. U konačnici djeci i mladima do 18 godina trebalo bi omogućiti besplatno članstvo u narodnim knjižnicama kao jedan od preduvjeta uspješnog provođenja nedavno donesene Nacionalne strategije poticanja čitanja. Prema tome, sredstva za provođenje Zakona itekako su potrebna, kako iz državnog proračuna tako i proračuna osnivača i drugih izvora. | Primljeno na znanje | Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. |
| 322 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: „Nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu“ – to znači: ovaj zakon ne kani uvesti ništa što već ne postoji u hrvatskom knjižničarstvu, ali može ostaviti takve posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta (ukidanje instituta obveznog primjerka sveučilišnih knjižnica u postojećem sustavu). Kakav razvoj djelatnosti Zakon planira i podržava, ako ne kani u nju investirati sredstva? O kojemu razvoju djelatnosti onda uopće može biti govora? Istovremeno, očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva ... | Nije prihvaćen | Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. |
| 323 | Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA | Uvrstiti odredbu predviđenu prvim Prijedlogom Zakona iz 2014. koja glasi: Uvjeti korištenja knjižničnih službi i usluga Naknade za korištenje službi i usluga za djecu i mlade do 18 godina subvencionirane su javnim sredstvima. Knjižnica može, u dogovoru s osnivačima, osigurati subvencioniranje naknada za korištenje službi i usluga i za druge kategorije korisnika. Vezano za osnivanje knjižnica kao javnih ustanova i službi pokretnih knjižnica u skladu s odredbama ovog Zakona, napraviti izračun troškova potrebnih da se ispune odredbe Zakona i predvidjeti potrebna sredstva u Državnom proračunu (npr. sudjelovanje u kapitalnim ulaganjima, informatizaciji, nabavi građe i sl.) kao i u proračunima jedinica lokalne i regionalne uprave i samouprave, u skladu s njihovim odgovornostima. | Nije prihvaćen | Pitanje financiranja pojedinih usluga knjižnica kao i knjižnične djelatnosti uopće rješavat će se drugim dokumentima koji će biti predviđeni Nacionalnim planom razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti. |
| 324 | Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA | Navodi se da primjena ovog zakona uopće ne iziskuje dodatna sredstva iz Državnog proračuna. Kako to?! A očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3.000 stanovnika, te pokretnih knjižnica u svim županijama?! Nestala je iz Zakona i odredba o besplatnoj članarini za mlade do 18 godina, predviđena Prijedlogom Zakona iz 2014., na koju se gledalo kao na jednu od najvećih mogućih dobrobiti od novog Zakona, i koja je u skladu s međunarodnim smjernicama vezano za pružanje osnovnih knjižničnih usluga djeci i mladima, tj. za njihova prava na slobodan pristup informacijama, građi i tehnologiji potrebnoj u formalnom i neformalnom obrazovanju, kvalitetnom provođenju slobodnog vremena itd. A u tu svrhu također su potrebna dodatna sredstva iz Proračuna. | Nije prihvaćen | Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. |
| 325 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , PRIJEDLOG | Uređenje statusa Hrvatske knjižnice za slijepe Smatramo da se pitanje statusa Hrvatske knjižnice za slijepe treba razjasniti i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Naime, Hrvatska knjižnica za slijepe, iako javna ustanova u kulturi čiju djelatnost financira Ministarstvo kulture, nije razvrstana u upisnik knjižnica pri Ministarstvu kulture. Zbog specifičnosti i ključne uloge koju knjižnica zauzima s obzirom na proizvodnju i distribuciju građe u pristupačnim formatima predlažemo da joj se dodijeli status matičnosti koji bi bio posebno istaknut i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. U nastavku ćemo pobrojati činjenice i navesti prijedlog statusa te sukladno tome prokomentirati Prijedlog zakona. Činjenice o Hrvatskoj knjižnici za slijepe: Hrvatska knjižnica za slijepe javna je ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou preko 50 godina pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. U ime Republike Hrvatske osnivačka prava obavlja Vlada Republike Hrvatske. Sredstva osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Hrvatska knjižnica za slijepe sastoji se od posudbenog odjela, odjela za proizvodnju zvučnih izdanja i tiskare za brajicu. Budući da sama proizvodi svoj fond u pristupačnim formatima (brajica, zvučna knjiga i strojno čitljivi oblici), 80% osoblja čine osobe koje nisu knjižničarske struke. Po sadržaju je fond knjižnice identičan fondu narodnih knjižnica ali je po formi specifičan. Uključena je u rad međunarodne Sekcije knjižnica koje pružaju usluge osobama kojima standardni tisak nije čitljiv (Libraries serving persons with print disabilities section) pri IFLA-i. Slijedom toga njezine su posebne zadaće: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s prije svega narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi U listopadu ove godine će Ugovor iz Marakeša stupiti na snagu što će predstavljati prijeloman trenutak za proizvodnju i razmjenu građe u pristupačnim formatima na nacionalnom ali prije svega međunarodnom nivou. Hrvatska knjižnica za slijepe će se uključiti u međunarodnu platformu i steći u okviru Ugovora iz Marakeša status ovlaštenog subjekta. PRIJEDLOG STATUSA: Hrvatska knjižnica za slijepe nije specijalna knjižnica već zaslužuje status matične narodne knjižnice za osobe kojima standardni tisak nije čitljiv (u svijetu knjižnice poput Hrvatske knjižnice za slijepe imaju status nacionalne ili narodne knjižnice za osobe kojim standardni tisak nije čitljiv ili pak institucije koja na nacionalnom nivou pruža usluge osobama kojim standardni tisak nije čitljiv). U skladu s time Hrvatska knjižnica za slijepe bi trebala biti repozitorij građe proizvedene u pristupačnim formatima, brinuti o politici proizvodnje i distribucije dotične građe, te razvoju usluga i standarda za korisnike kojima standardni tisak nije čitljiv. Imajući sve navedeno na umu, predlažemo da se u Prijedlogu Zakona uvrsti i istakne zasebnim člankom status i djelokrug Hrvatske knjižnice za slijepe kako slijedi: Članak... (1) Hrvatska knjižnica za slijepe je javna ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. (2) Hrvatska knjižnica za slijepe središnja je knjižnica za knjižnične usluge namijenjene osobama kojima standardni tisak nije čitljiv. (3) Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. (4) Sredstva za rad osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Članak ... Zadaće Hrvatska knjižnice za slijepe su: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi - okupljanje obveznog primjerka građe proizvedene u pristupačnim formatima na području Republike Hrvatske - praćenje programa proizvodnje pristupačnih formata na području Republike Hrvatske - obavljanje drugih zadaća predviđenih drugim propisima i Statutom Hrvatske knjižnice za slijepe | Djelomično prihvaćen | Knjižnica za slijepe regulirana je u člancima 29. i 30. Nacrta prijedloga Zakona. |
| 326 | Gorana Tuškan, Komisija za narodne knjižnice | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti | Postojeći Zakon o knjižnicama star je više od 20 godina, i struka je doista iščekivala novi prijedlog, želeći regulirati sve ono što nam se u trenutno važećem zakonu pokazalo nedovoljno dobro riješenim te naravno osuvremeniti zakon u skladu s razvojem struke. Međutim, dobili smo prijedlog zakona koji uvelike ruši što se desetljećima brižljivo gradilo, a s druge strane niti priznaje razvoj struke niti predviđa ikakve razvojne iskorake. | Primljeno na znanje | Novim Nacrtom prijedloga Zakona nije narušen niti jedan do sada postavljen standard u knjižničarskoj struci. Ne postoji konkretan prijedlog predlagatelja. |
| 327 | Gradska knjižnica Rijeka | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti | Iako se donekle dalo naslutiti u kojem će smjeru ići predloženi tekst Zakona, ipak nismo mogli očekivati toliki korak unatrag u smislu deprofesionalizacije i pokušaja komercijalizacije jedne djelatnosti u osnovi okrenute najširoj zajednici . Zapanjujuće je do kolike se mjere jednim prijedlogom Zakona može degradirati struka odnosno cijela profesija. Deklarativno, radi usklađivanja s "europskim praksama". Nažalost ne onim dobrim kao što su, primjerice, skandinavske. Posljedice mogu biti nesagledive, od nestručnog i nekompetentnog vođenja ustanova, zapošljavanja nestručnih kadrova iako postoje obrazovani stručnjaci, promjena statusa postojećih knjižnica odnosno ukidanje stajališta pokretnih knjižnica u korist „jeftinijih“ (udruge, zadruge..) ili profitabilnijih (trgovačko društvo..) "formalno-pravnih oblika" i dr. Stoga još jednom apeliramo da se ovaj i ovakav tekst povuče iz procedure i pristupi izradi novog prijedloga Zakona. | Nije prihvaćen | Novim Nacrtom prijedloga Zakona nije narušen niti jedan do sada postavljen standard u knjižničarskoj struci. Ne postoji konkretan prijedlog predlagatelja za povlačenje Zakona iz procedure. |
| 328 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti | Podržavam komentare kolegice Stropnik, Črnjar i Vugrinec. Bilo kakav razvoj nemoguć je bez ulaganja u isti. Za razvoj knjižnične djelatnosti nužni su educirani djelatnici i reguliran zakonodavni okvir djelatnosti. Ovaj prijedlog u potpunosti iz zakona izbacuje potrebu za stručnim djelatnicima, uvodi niz dvojbenih definicija, donosi definicije pojmova koji se potom više ni ne spominju i sl. Jedino čemu će usvajanje ovakvog prijedloga doprinijeti jest imenovanje niz potpuno nestručnih ljudi na mjestima ravnatelja (kasnije analogijom i djelatnika), potpunom srozavanju struke, prebacivanju djelatnosti na komercijalne informacijske servise kojima je profit jedini cilj, smanjiti mogućnosti ravnopravnog pristupa informacijama za svih, uništenju pisane baštine kao kulturnog dobra hrvatskog naroda itd. Ono što je u ocjeni stanja navedeno kao motiv donošenja novog zakona u samom prijedlogu ili nije uopće regulirano ili je učinjeno sporadično, neadekvatno i nejasno što nas dovodi do toga da sam prisiljena reći da je postojeći zakon sa svim svojim manama bolje rješenje od ovog prijedloga. | Primljeno na znanje | Predlagatelj ne daje konkretan prijedlog. |
| 329 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti | Slažem se s prethodnim komentarima kolegica Vugrinec i Črnjar. Ne može se govoriti o razvoju knjižnica i knjižnične djelatnosti bez ulaganja, bez stručnih djelatnika. Tekst prijedloga zakona je nejasan, nedosljedan, nedorečen, osnivanje knjižnica (udruge, zaklade...), podjela na javne i privatne knjižnice, izbor i "stručnost" ravnatelja... te smatram da je postojeći zakon potrebno osuvremeniti za ono spomenuto Ocjeni stanja (promjene u društvu, utjecaj novih tehnologija...), a što uopće nije navedeno u prijedlogu zakona. | Primljeno na znanje | Predlagatelj ne daje konkretan prijedlog. |
| 330 | Ljiljana Črnjar | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti | Ovakav prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti ne samo da nije razvojan već je veliki korak unazad u odnosu na postojeći Zakon knjižnicama i njegove do sada postignute rezultate. Sam tekst je vrlo sažet, u mnogim segmentima nedorečen, nejasan, terminološki zbunjujući i ostavlja mogućnost za razne interpretacije. S mnogih aspekata (načini osnivanja knjižnica, uvjeti za ravnatelja, način imenovanja ravnatelja, stručna zvanja..) je i konceptualno neprihvatljiv. | Primljeno na znanje | Predlagatelj ne daje konkretan prijedlog. |
| 331 | Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti | Izmjene teksta Prijedloga Zakona u odnosu na tekst Prijedloga Zakona (o kojem je provedena stručna rasprava 2014.) su prevelike. Ovdje se radi o posve novom tekstu koji jedva da ima sličnosti s prethodnim Prijedlogom, i to ne samo formalno, nego i sadržajno, termimološki itd. Jako je puno skraćivano i pojednostavljivano bez jasnih razloga, čime je tekst izgubio na jasnoći i ostao nedorečen. Pojedina su poglavlja skroz nestala (bez jasnih argumenata?), u odnosu na raniju verziju Prijedloga Zakona, neka posve nova su dodana, kao i neke nove formulacije – a sve to bez provedene stručne rasprave i koncenzusa struke – dakle, bez sudjelovanja profesionalaca na najširoj razini koji najbolje poznaju djelatnost i kompetentni su dati stručno mišljenje o tome kako bi ona trebala biti stručno uređena, a da bi novi Zakon pridonosio budućem razvoju djelatnosti. U tehničkoj izvedbi npr., nestali su tematski podnaslovi Zakona (iz prijedloga Zakona iz 2014.), koji su prije puno davali na preglednosti i jasnoći; u ovom Prijedlogu više je članaka (ranije odvojenih) spajano zajedno, a da se ne vidi pravi smisao zbog čega. | Primljeno na znanje | Nacrt prijedloga Zakona prošao je kroz razne oblike javne rasprave te se u odnosu na prijedlog iz 2014. izmijenio upravo kroz te rasprave kao kroz razne oblike dogovora sa zainteresiranim dionicima. |
| 332 | Narodna knjižnica Virje | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , I.OPĆE ODREDBE | Opće odredbe su nejasne, definicije pojmova netočne, a ostaje nedorečeno je li knjižnična djelatnost u cjelini definirana kao javna služba. | Primljeno na znanje | Člankom 2. je propisano obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. |
| 333 | Sanja Heberling Dragičević | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , I.OPĆE ODREDBE | Opće odredbe su nejasne, definicije pojmova netočne, a ostaje nedorečeno je li knjižnična djelatnost u cjelini definirana kao javna služba. | Primljeno na znanje | Člankom 2. je propisano obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. |
| 334 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , I.OPĆE ODREDBE | Opće odredbe su potpuno nejasne, koriste se netočne definicije pojmova koje su u potpunom nesuglasju sa standardima struke, nisu niti iznesene definicije svih temeljnih pojmova koji kasnije korišteni u zakonu, a neki su definirani bez kasnije uporabe u tekstu zakona. | Primljeno na znanje | Člankom 2. je propisano obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. |
| 335 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , I.OPĆE ODREDBE | Opće odredbe su nejasne, definicije pojmova netočne, a ostaje nedorečeno je li knjižnična djelatnost u cjelini definirana kao javna služba. | Primljeno na znanje | Člankom 2. je propisano obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. |
| 336 | Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica, Hrvatsko knjižničarsko društvo, Sekcija za narodne knjižnice - Komisija za narodne knjižnice | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Članak 1./ Stavak 2. U navedenom stavku ističe se knjižnična građa kao predmet od posebnog interesa pod osobitom zaštitom Republike Hrvatske. S obzirom da se pojam knjižnične građe razlikuje od muzejske građe i čini samo jedan segment djelatnosti odnosno podrazumijeva građu, usluge, programe, rad stručnog knjižničnog osoblja i sve druge aspekte rada knjižnica u službi zajednice, potrebno je izmijeniti čl.1 st. 2 u Knjižnična djelatnost od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 337 | Andreja Toljan | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Knjižnična građa čini samo jedan segment knjižnične djelatnosti uz usluge, programe, rad stručnog knjižničnog osoblja i ostale aspekte rada stoga predlažem promjenu u knjižnična djelatnost. | Prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, u članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživaju njezinu osobitu zaštitu. |
| 338 | Dina Mašina Delija, viša knjižničarka, potpredsjednica Odbora za nakladničku djelatnost, članica Radne grupe za društvene medije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | (2)Knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa su za Republiku Hrvatsku i imaju njezinu osobitu zaštitu. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 339 | Ines Krušelj-Vidas, školska knjižničarka savjetnica, član Sekcije za školske knjižnice/ Hrvatsko knjižničarsko društvo Krapinsko-zagorske županije; član Hrvatske udruge školskih knjižničara/Podružnica Krapinsko-zagorske županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Shvaćanje knjižnice kao mjesta u kojem se samo čuva građa odavno je diljem svijeta, pa i kod nas, napušteno, a novim se zakonom vraća na takvo shvaćanje što je nedopustivo ukoliko se želi napredak. Zato predlažem izmjenu alineje 2: Knjižnična djelatnost od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, u članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživaju njezinu osobitu zaštitu. |
| 340 | Dora Rubinić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1, st. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi glasiti: Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, u članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživaju njezinu osobitu zaštitu. U članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. Vezano uz prijedlog da se propiše kako knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, isti se ne prihvaća, obzirom da iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica. |
| 341 | Kristina Kalanj, viša knjižničarka; predsjednica Komisije za muzejske i galerijske knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Sukladno stavu Komisije za muzejske i galerijske knjižnice HKD-a: IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Knjižnična djelatnost obuhvaća rad s knjižničnom građom, ali obuhvaća i sve druge aktivnosti i sadržaje, službe i usluge koje potiču razvoj kulture čitanja, pismenosti, obrazovanja i informiranosti u društvu, i to u radu sa svim članovima društva bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Već odavno je potvrđena uloga i snaga knjižnične djelatnosti u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti su njezini stručni djelatnici. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1., st. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti : Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. OBRAZLOŽENJE: U čl. 2. Prijedloga doduše objašnjeno je da se zakonom “....-osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe”, što doduše može i tako posredno biti navedeno, ali upravo stoga se i može neposredno naglasiti u čl. 1. No, to je bitno zato što, ako i sam Prijedlog nedvojbeno priznaje javnu službu kao zakonom normiranu činjenicu, onda pravno gledano i sama djelatnost MORA biti od interesa za RH. Jer pojam javne službe (dakle one koja je posebno uređena normama upravnog prava) u pravnom smislu je definiran kao djelatnost koju društvo smatra toliko važnom da je podvrgava posebnom pravnom uređenju i da se radi o službi koja ima posebnu važnost za ostvarenje određenih interesa društvene zajednice (opći, javni interes). Tako sam pojam javne službe, kao i sadržaj knjižnične djelatnosti koji je reguliran u čl. 6. i postojećeg Zakona i Prijedloga, čine cjelokupnu knjižničnu djelatnost, neizostavno kao djelatnost od interesa za RH. Zbog te činjenice, postojeći pravni sustav u raznim poljima, od zakona do pravilnika, već je knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama dao različite pravne povlastice u svrhu ostvarenja tog interesa, od određenih autorskopravnih iznimki, prava prikupljanja osobnih podataka bez posebne privole, definiranja specifičnih uloga knjižnica u obrazovnom i kulturnom sustavu i takva degradacija temeljne svrhe knjižnica imala bi ne samo materijalne posljedice po budućnost i daljnje kodificiranje društvene uloge knjižnica, nego i teško izbrojive konzekvence na pravnu organizaciju i funkcioniranje postojećih društvenih djelatnosti, sve do temeljnih ljudskih prava građana. Ukratko, javnu službu (koja je i u Prijedlogu ostavljena) neke djelatnosti mora pratiti i javni interes kao od nje neodvojiva činjenica, koja se NE može svesti samo na građu, koja je tek puka materijalna podloga za djelatnost i javni interes. Javni interes izlazi iz djelatnosti i zbog njega djelatnost u različitim njezinim konkretiziranim oblicima uživa dodatnu pravnu zaštitu. U vezi dvojbi oko razine propisa kojim se to rješava, upravo se zakonom propisuje takav javni interes, kao u mnogim drugim slučajevima, poput Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i dr. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA U Članak 1. dodati stavak 3. koji glasi: Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U odnosu na stavak 2. prihvaća se, u članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživa njezinu osobitu zaštitu. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. Vezano uz prijedlog da se propiše kako knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, isti se ne prihvaća, obzirom da iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica. |
| 342 | Društvo bibliotekara Istre | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Predlaže se: (2) Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. Svođenje cjelokupne knjižnične djelatnosti samo na građu nije prihvatljivo! Sve knjižnice ne posjeduju knjižničnu građu koja jest od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, ali obavljaju djelatnost - prikupljaju građu, pružaju usluge, provode programe koji jesu od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, predložena formulacija u suprotnosti je s čl. 7 ovog prijedloga zakona koji nalaže da su knjižnice dužne provoditi reviziju i otpis knjižnične građe dok se istovremeno propisuje da je knjižnična građa od posebnog interesa za državu?! Bitno je također naglasiti da je knjižnična djelatnost javna služba jer su knjižnične usluge po definiciji javne usluge osnovane s ciljem javnog interesa i zadovoljavanja informacijskih, obrazovnih i kulturnih potreba građana. Predlaže se dodati stavak 3. (3) Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, u članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. U članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. Vezano uz prijedlog da se propiše kako knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, isti se ne prihvaća, obzirom da iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica. |
| 343 | Mirjana Kotromanović | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Knjižnična djelatnost obuhvaća rad s knjižničnom građom, ali obuhvaća i sve druge aktivnosti i sadržaje, službe i usluge koje potiču razvoj kulture čitanja, pismenosti, obrazovanja i informiranosti u društvu, i to u radu sa svim članovima društva bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Već odavno je potvrđena uloga i snaga knjižnične djelatnosti u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti su njezini stručni djelatnici. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. Članak 1, st,. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti : Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. OBRAZLOŽENJE: U čl. 2. Prijedloga doduše objašnjeno je da se zakonom “....-osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe”, što doduše može i tako posredno biti navedeno, ali upravo stoga se i može neposredno naglasiti u čl. 1. No, to je bitno zato što, ako i sam Prijedlog nedvojbeno priznaje javnu službu kao zakonom normiranu činjenicu, onda pravno gledano i sama djelatnost MORA biti od interesa za RH. Jer pojam javne službe (dakle one koja je posebno uređena normama upravnog prava) u pravnom smislu je definiran kao djelatnost koju društvo smatra toliko važnom da je podvrgava posebnom pravnom uređenju i da se radi o službi koja ima posebnu važnost za ostvarenje određenih interesa društvene zajednice (opći, javni interes). Tako sam pojam javne službe, kao i sadržaj knjižnične djelatnosti koji je reguliran u čl. 6. i postojećeg Zakona i Prijedloga, čine cjelokupnu knjižničnu djelatnost, neizostavno kao djelatnost od interesa za RH. Zbog te činjenice, postojeći pravni sustav u raznim poljima, od zakona do pravilnika, već je knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama dao različite pravne povlastice u svrhu ostvarenja tog interesa, od određenih autorskopravnih iznimki, prava prikupljanja osobnih podataka bez posebne privole, definiranja specifičnih uloga knjižnica u obrazovnom i kulturnom sustavu i takva degradacija temeljne svrhe knjižnica imala bi ne samo materijalne posljedice po budućnost i daljnje kodificiranje društvene uloge knjižnica, nego i teško izbrojive konzekvence na pravnu organizaciju i funkcioniranje postojećih društvenih djelatnosti, sve do temeljnih ljudskih prava građana. Ukratko, javnu službu (koja je i u Prijedlogu ostavljena) neke djelatnosti mora pratiti i javni interes kao od nje neodvojiva činjenica, koja se NE može svesti samo na građu, koja je tek puka materijalna podloga za djelatnost i javni interes. Javni interes izlazi iz djelatnosti i zbog njega djelatnost u različitim njezinim konkretiziranim oblicima uživa dodatnu pravnu zaštitu. U vezi dvojbi oko razine propisa kojim se to rješava, upravo se zakonom propisuje takav javni interes, kao u mnogim drugim slučajevima, poput Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i dr. DOPUNA PRIJEDLOGA U čl. 1. dodati stavak 3. koji glasi: Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U odnosu na stavak 2. prihvaća se, u članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. Vezano uz prijedlog da se propiše kako knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, isti se ne prihvaća, obzirom da iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica. |
| 344 | Simona Šamanić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1….(1) Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, vrste knjižnica, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Knjižnična djelatnost obuhvaća rad s knjižničnom građom, ali obuhvaća i sve druge aktivnosti i sadržaje, službe i usluge koje potiču razvoj kulture čitanja, pismenosti, obrazovanja i informiranosti u društvu, i to u radu sa svim članovima društva bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Već odavno je potvrđena uloga i snaga knjižnične djelatnosti u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti su njezini stručni djelatnici. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. 12. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1….(2) Knjižnična građa od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. U članku 1. st. 2. stoji kako je samo knjižnična GRAĐA od interesa za RH, a ne kao u čl. 2. sadašnjeg zakona, u kojem je knjižnična DJELATNOST od interesa za RH. Također, u tekstu je samo posredno, ostala odredba koja je u čl. 2, st. 1 postojećeg Zakona jasno navedena kako se knjižnična djelatnost obavlja kao javna služba: Članak 2. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1, st,. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti : Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. OBRAZLOŽENJE: U čl. 2. Prijedloga doduše objašnjeno je da se zakonom “....-osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe”, što doduše može i tako posredno biti navedeno, ali upravo stoga se i može neposredno naglasiti u čl. 1. No, to je bitno zato što, ako i sam Prijedlog nedvojbeno priznaje javnu službu kao zakonom normiranu činjenicu, onda pravno gledano i sama djelatnost MORA biti od interesa za RH. Jer pojam javne službe (dakle one koja je posebno uređena normama upravnog prava) u pravnom smislu je definiran kao djelatnost koju društvo smatra toliko važnom da je podvrgava posebnom pravnom uređenju i da se radi o službi koja ima posebnu važnost za ostvarenje određenih interesa društvene zajednice (opći, javni interes). Tako sam pojam javne službe, kao i sadržaj knjižnične djelatnosti koji je reguliran u čl. 6. i postojećeg Zakona i Prijedloga, čine cjelokupnu knjižničnu djelatnost, neizostavno kao djelatnost od interesa za RH. Zbog te činjenice, postojeći pravni sustav u raznim poljima, od zakona do pravilnika, već je knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama dao različite pravne povlastice u svrhu ostvarenja tog interesa, od određenih autorskopravnih iznimki, prava prikupljanja osobnih podataka bez posebne privole, definiranja specifičnih uloga knjižnica u obrazovnom i kulturnom sustavu i takva degradacija temeljne svrhe knjižnica imala bi ne samo materijalne posljedice po budućnost i daljnje kodificiranje društvene uloge knjižnica, nego i teško izbrojive konzekvence na pravnu organizaciju i funkcioniranje postojećih društvenih djelatnosti, sve do temeljnih ljudskih prava građana. Ukratko, javnu službu (koja je i u Prijedlogu ostavljena) neke djelatnosti mora pratiti i javni interes kao od nje neodvojiva činjenica, koja se NE može svesti samo na građu, koja je tek puka materijalna podloga za djelatnost i javni interes. Javni interes izlazi iz djelatnosti i zbog njega djelatnost u različitim njezinim konkretiziranim oblicima uživa dodatnu pravnu zaštitu. U vezi dvojbi oko razine propisa kojim se to rješava, upravo se zakonom propisuje takav javni interes, kao u mnogim drugim slučajevima, poput Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i dr. 13. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1 (3)…. DOPUNA PRIJEDLOGA U čl. 1. dodati stavak 3. koji glasi: Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U odnosu na stavak 2. prihvaća se, u članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. Vezano uz prijedlog da se propiše kako knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, isti se ne prihvaća, obzirom da iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica. |
| 345 | Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za informacijske znanosti | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Zajedničko i usuglašeno mišljenje - Odsjeka za informacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, - Odjela za informacijske znanosti, Sveučilišta u Zadru, - Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Članak: 1 Stavak: 2 Prijedlog izmjena: Knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa su za Republiku Hrvatsku i imaju njezinu osobitu zaštitu. Obrazloženje: Predlaže se da se osim knjižnične građe, i knjižnična djelatnost navede kao „od interesa su za Republiku Hrvatsku“ kako je to i navedeno u trenutno važećem zakonu | Prihvaćen | Prihvaća se, u članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku |
| 346 | Matea Bakmaz | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Članak 1. st. 2 U redu je formulacija kako stoji u postojećem Zakonu o knjižnicama: "Knjižnična je djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku." OBRAZLOŽENJE: Potrebno je naglasiti važnost zaštite knjižnične djelatnosti, a ne samo knjižnične građe koja je sastavni segment knjižnične djelatnosti. | Prihvaćen | Prihvaćeno, u članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. |
| 347 | Marija Šimunović, diplomirana knjižničarka/članica Komisije za javno zagovaranja HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Knjižnična djelatnost obuhvaća rad s knjižničnom građom, ali obuhvaća i sve druge aktivnosti i sadržaje, službe i usluge koje potiču razvoj kulture čitanja, pismenosti, obrazovanja i informiranosti u društvu, i to u radu sa svim članovima društva bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Već odavno je potvrđena uloga i snaga knjižnične djelatnosti u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti su njezini stručni djelatnici. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. Članak 1, st,. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti : Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. OBRAZLOŽENJE: U čl. 2. Prijedloga doduše objašnjeno je da se zakonom “....-osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe”, što doduše može i tako posredno biti navedeno, ali upravo stoga se i može neposredno naglasiti u čl. 1. No, to je bitno zato što, ako i sam Prijedlog nedvojbeno priznaje javnu službu kao zakonom normiranu činjenicu, onda pravno gledano i sama djelatnost MORA biti od interesa za RH. Jer pojam javne službe (dakle one koja je posebno uređena normama upravnog prava) u pravnom smislu je definiran kao djelatnost koju društvo smatra toliko važnom da je podvrgava posebnom pravnom uređenju i da se radi o službi koja ima posebnu važnost za ostvarenje određenih interesa društvene zajednice (opći, javni interes). Tako sam pojam javne službe, kao i sadržaj knjižnične djelatnosti koji je reguliran u čl. 6. i postojećeg Zakona i Prijedloga, čine cjelokupnu knjižničnu djelatnost, neizostavno kao djelatnost od interesa za RH. Zbog te činjenice, postojeći pravni sustav u raznim poljima, od zakona do pravilnika, već je knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama dao različite pravne povlastice u svrhu ostvarenja tog interesa, od određenih autorskopravnih iznimki, prava prikupljanja osobnih podataka bez posebne privole, definiranja specifičnih uloga knjižnica u obrazovnom i kulturnom sustavu i takva degradacija temeljne svrhe knjižnica imala bi ne samo materijalne posljedice po budućnost i daljnje kodificiranje društvene uloge knjižnica, nego i teško izbrojive konzekvence na pravnu organizaciju i funkcioniranje postojećih društvenih djelatnosti, sve do temeljnih ljudskih prava građana. Ukratko, javnu službu (koja je i u Prijedlogu ostavljena) neke djelatnosti mora pratiti i javni interes kao od nje neodvojiva činjenica, koja se NE može svesti samo na građu, koja je tek puka materijalna podloga za djelatnost i javni interes. Javni interes izlazi iz djelatnosti i zbog njega djelatnost u različitim njezinim konkretiziranim oblicima uživa dodatnu pravnu zaštitu. U vezi dvojbi oko razine propisa kojim se to rješava, upravo se zakonom propisuje takav javni interes, kao u mnogim drugim slučajevima, poput Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i dr. DOPUNA PRIJEDLOGA U čl. 1. dodati stavak 3. koji glasi: Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U odnosu na stavak 2. prihvaća se, u članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. Vezano uz prijedlog da se propiše kako knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, isti se ne prihvaća, obzirom da iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica. |
| 348 | Gradska knjižnica i čitaonica Pula | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Izmijeniti st. 2. čl. 1. (2) Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. Svođenje cjelokupne knjižnične djelatnosti samo na građu nije prihvatljivo jer sve knjižnice ne posjeduju knjižničnu građu koja jest od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, ali obavljaju djelatnost - prikupljaju građu, pružaju usluge, provode programe koji jesu od interesa za Republiku Hrvatsku. U čl. 1. predlaže se dodati stavak 3. (3) Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. Vezano uz prijedlog da se propiše kako knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, isti se ne prihvaća, obzirom da iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica. |
| 349 | Miroslav Katić, predsjednik Društva knjižničara Karlovačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. Obrazloženje: Knjižnična djelatnost obuhvaća rad s knjižničnom građom, ali obuhvaća i sve druge aktivnosti i sadržaje, službe i usluge koje potiču razvoj kulture čitanja, pismenosti, obrazovanja i informiranosti u društvu, i to u radu sa svim članovima društva bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Već odavno je potvrđena uloga i snaga knjižnične djelatnosti u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti su njezini stručni djelatnici. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. Članak 1, st,. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti : Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. OBRAZLOŽENJE: Prijedlog zakona nedvojbeno priznaje javnu službu kao zakonom normiranu činjenicu, stoga i sama djelatnost mora biti od interesa za RH. Javnu službu (koja je i u Prijedlogu ostavljena) neke djelatnosti mora pratiti i javni interes kao od nje neodvojiva činjenica, koja se ne može svesti samo na građu, koja je tek puka materijalna podloga za djelatnost i javni interes. Javni interes izlazi iz djelatnosti i zbog njega djelatnost u različitim njezinim konkretiziranim oblicima uživa dodatnu pravnu zaštitu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U odnosu na stavak 2. prihvaća se, u članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. |
| 350 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Predlaže se dopunjeni tekst st. 2: (2) Knjižnična djelatnost i građa od javnog je interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. Obrazloženje: U predgovoru t. 2. osnovna pitanja koja se uređuju predloženim Zakonom … - Uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti… Djelatnost uređuje i organizira građu, stoga se ne može samo reći da je građa od interesa za RH građa, već i djelatnost koja se bavi tom građom. Potrebno istaknuti 'javni interes' zbog Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka | Prihvaćen | Prihvaća se, u članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživa njezinu osobitu zaštitu. |
| 351 | Iva Grković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 1….(1) Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, vrste knjižnica, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Knjižnična djelatnost obuhvaća rad s knjižničnom građom, ali obuhvaća i sve druge aktivnosti i sadržaje, službe i usluge koje potiču razvoj kulture čitanja, pismenosti, obrazovanja i informiranosti u društvu, i to u radu sa svim članovima društva bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Već odavno je potvrđena uloga i snaga knjižnične djelatnosti u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti su njezini stručni djelatnici. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 1….(2) Knjižnična građa od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. U članku 1. st. 2. stoji kako je samo knjižnična GRAĐA od interesa za RH, a ne kao u čl. 2. sadašnjeg zakona, u kojem je knjižnična DJELATNOST od interesa za RH. Također, u tekstu je samo posredno, ostala odredba koja je u čl. 2, st. 1 postojećeg Zakona jasno navedena kako se knjižnična djelatnost obavlja kao javna služba: Članak 2. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1, st,. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti : Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. OBRAZLOŽENJE: U čl. 2. Prijedloga doduše objašnjeno je da se zakonom “....-osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe”, što doduše može i tako posredno biti navedeno, ali upravo stoga se i može neposredno naglasiti u čl. 1. No, to je bitno zato što, ako i sam Prijedlog nedvojbeno priznaje javnu službu kao zakonom normiranu činjenicu, onda pravno gledano i sama djelatnost MORA biti od interesa za RH. Jer pojam javne službe (dakle one koja je posebno uređena normama upravnog prava) u pravnom smislu je definiran kao djelatnost koju društvo smatra toliko važnom da je podvrgava posebnom pravnom uređenju i da se radi o službi koja ima posebnu važnost za ostvarenje određenih interesa društvene zajednice (opći, javni interes). Tako sam pojam javne službe, kao i sadržaj knjižnične djelatnosti koji je reguliran u čl. 6. i postojećeg Zakona i Prijedloga, čine cjelokupnu knjižničnu djelatnost, neizostavno kao djelatnost od interesa za RH. Zbog te činjenice, postojeći pravni sustav u raznim poljima, od zakona do pravilnika, već je knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama dao različite pravne povlastice u svrhu ostvarenja tog interesa, od određenih autorskopravnih iznimki, prava prikupljanja osobnih podataka bez posebne privole, definiranja specifičnih uloga knjižnica u obrazovnom i kulturnom sustavu i takva degradacija temeljne svrhe knjižnica imala bi ne samo materijalne posljedice po budućnost i daljnje kodificiranje društvene uloge knjižnica, nego i teško izbrojive konzekvence na pravnu organizaciju i funkcioniranje postojećih društvenih djelatnosti, sve do temeljnih ljudskih prava građana. Ukratko, javnu službu (koja je i u Prijedlogu ostavljena) neke djelatnosti mora pratiti i javni interes kao od nje neodvojiva činjenica, koja se NE može svesti samo na građu, koja je tek puka materijalna podloga za djelatnost i javni interes. Javni interes izlazi iz djelatnosti i zbog njega djelatnost u različitim njezinim konkretiziranim oblicima uživa dodatnu pravnu zaštitu. U vezi dvojbi oko razine propisa kojim se to rješava, upravo se zakonom propisuje takav javni interes, kao u mnogim drugim slučajevima, poput Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i dr. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 1 (3)…. DOPUNA PRIJEDLOGA U čl. 1. dodati stavak 3. koji glasi: Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U odnosu na stavak 2. prihvaća se, u članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživa njezinu osobitu zaštitu. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. Vezano uz prijedlog da se propiše kako knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, isti se ne prihvaća, obzirom da iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica. |
| 352 | Alida Devčić Crnić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | U školskoj knjižnici 70% strukture radnog vremena knjižničara čini odgojno-obrazovna djelatnost. Nadalje knjižnični fondovi školskih knjižnica najčešće ne sadrže vrijednu građu koja je predmetom posebne zaštite. Pojam knjižnične djelatnosti kao što stoji u sadašnjem Zakonu sveobuhvatan je i podrazumijeva građu, usluge, knjižnične postupke, programe i dr. Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću | Prihvaćen | Prihvaća se, u članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. |
| 353 | Andreja Tominac, viša knjižničarka, članica Komisije za visokoškolske knjižnice (HKD) | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Prijedlog za nadopunu: Članak 1, st. 1 Dodati i "..zaštitu knjižnične građe.." OBRAZLOŽENJE : Ovo područje treba ovdje treba spomenuti, a onda kako je već predložilo i Hrvatsko knjižničarsko društvo, kasnije u tekstu definirati u posebnoj glavi. | Nije prihvaćen | Odbijen. Zaštita knjižnične građe uređeno je člankom 44. Zakona. |
| 354 | Marijana Mišetić, predsjednica Komisije za visokoškolske knjižnice (HKD) | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | ČLANAK 1. - potrebno je zadržati formulaciju iz važećeg Zakona o knjižnicama (NN 105/97, Čl. 1. Opće odredbe): „uvjeti i način njezina obavljanja, ustrojstvo i način rada knjižnica“ - od interesa za Republiku Hrvatsku ne može biti samo knjižnična građa, nego čitava knjižnična djelatnost (za ilustraciju: jesu li od interesa za Republiku Hrvatsku samo lijekovi, ili zdravlje građana?) | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. propisano je da se ovim Zakonom uređuje ustrojstvo i upravljanje knjižnicama. U odnosu na stavak 2. prihvaća se, u članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. |
| 355 | Alica Kolarić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Podržavam prijedlog Hrvatskog knjižničarskog društva za tekst Članka 1., st. 1. te s tvrdnjom da se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima te se u potpunosti slažem s iznesenim obrazloženjem. Također, podržavam prijedlog da tekst Članka 1., st. 2 glasi „Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba“. Naime, svođenje knjižnice na građu znači zanemarivanje dijapazona djelatnosti koje knjižnice u suvremenom društvu obavljaju već desetljećima. Te su djelatnosti predmet brojnih dokumenata međunarodne i domaće stručne zajednice koji navode kako knjižnice doprinose razvoju pojedinaca i društava u kojima djeluju. Primjerice, IFLA-in i UNESCO-ov Manifest za narodne knjižnice ističe sljedeće: „Narodna knjižnica kao lokalni prilaz znanju osigurava osnovne uvjete za cjeloživotno učenje, neovisno odlučivanje i kulturni razvita pojedinaca i društvenih skupina.“ Ove rečenice, uz brojne druge međunarodne i domaće stručne dokumente, ukazuju na KNJIŽNIČNU DJELATNOST i njezinu važnost koja JEST od JAVNOG INTERESA ZA REPUBLIKU HRVATSKU. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. |
| 356 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | U čl. 1. dodati stavak 3. koji glasi: Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. | Nije prihvaćen | Odbijeno. Iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica. |
| 357 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | U članku 1. st. 2. stoji kako je samo knjižnična GRAĐA od interesa za RH, a ne kao u čl. 2. sadašnjeg zakona, u kojem je knjižnična DJELATNOST od interesa za RH. Također, u tekstu je samo posredno, ostala odredba koja je u čl. 2, st. 1 postojećeg Zakona jasno navedena kako se knjižnična djelatnost obavlja kao javna služba: Članak 2. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1, st,. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti : Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. OBRAZLOŽENJE: U čl. 2. Prijedloga doduše objašnjeno je da se zakonom “....-osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe”, što doduše može i tako posredno biti navedeno, ali upravo stoga se i može neposredno naglasiti u čl. 1. No, to je bitno zato što, ako i sam Prijedlog nedvojbeno priznaje javnu službu kao zakonom normiranu činjenicu, onda pravno gledano i sama djelatnost MORA biti od interesa za RH. Jer pojam javne službe (dakle one koja je posebno uređena normama upravnog prava) u pravnom smislu je definiran kao djelatnost koju društvo smatra toliko važnom da je podvrgava posebnom pravnom uređenju i da se radi o službi koja ima posebnu važnost za ostvarenje određenih interesa društvene zajednice (opći, javni interes). Tako sam pojam javne službe, kao i sadržaj knjižnične djelatnosti koji je reguliran u čl. 6. i postojećeg Zakona i Prijedloga, čine cjelokupnu knjižničnu djelatnost, neizostavno kao djelatnost od interesa za RH. Zbog te činjenice, postojeći pravni sustav u raznim poljima, od zakona do pravilnika, već je knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama dao različite pravne povlastice u svrhu ostvarenja tog interesa, od određenih autorskopravnih iznimki, prava prikupljanja osobnih podataka bez posebne privole, definiranja specifičnih uloga knjižnica u obrazovnom i kulturnom sustavu i takva degradacija temeljne svrhe knjižnica imala bi ne samo materijalne posljedice po budućnost i daljnje kodificiranje društvene uloge knjižnica, nego i teško izbrojive konzekvence na pravnu organizaciju i funkcioniranje postojećih društvenih djelatnosti, sve do temeljnih ljudskih prava građana. Ukratko, javnu službu (koja je i u Prijedlogu ostavljena) neke djelatnosti mora pratiti i javni interes kao od nje neodvojiva činjenica, koja se NE može svesti samo na građu, koja je tek puka materijalna podloga za djelatnost i javni interes. Javni interes izlazi iz djelatnosti i zbog njega djelatnost u različitim njezinim konkretiziranim oblicima uživa dodatnu pravnu zaštitu. U vezi dvojbi oko razine propisa kojim se to rješava, upravo se zakonom propisuje takav javni interes, kao u mnogim drugim slučajevima, poput Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i dr. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. |
| 358 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Knjižnična djelatnost obuhvaća rad s knjižničnom građom, ali obuhvaća i sve druge aktivnosti i sadržaje, službe i usluge koje potiču razvoj kulture čitanja, pismenosti, obrazovanja i informiranosti u društvu, i to u radu sa svim članovima društva bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Već odavno je potvrđena uloga i snaga knjižnične djelatnosti u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti su njezini stručni djelatnici. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. |
| 359 | Ana Škvarić, dipl. knjižničarka, članica Komisije za pokretne knjižnice HKD-a / članica Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Umjesto „knjižnična građa“ navesti „knjižnična djelatnost“. | Prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. |
| 360 | Antonija Mandić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | U navedenom članku ističe se knjižnična građa kao predmet od posebnog interesa pod osobitom zaštitom Republike Hrvatske. Pojam knjižnične građe razlikuje od muzejske građe i čini samo jedan segment djelatnosti odnosno podrazumijeva građu, usluge, programe, rad stručnog knjižničnog osoblja i sve druge aspekte rada. Predlažem da Članak glasi: Knjižnična djelatnost od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživa njezinu osobitu zaštitu. |
| 361 | Narodna knjižnica Virje | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | (2) Knjižnična djelatnost od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživa njezinu osobitu zaštitu. |
| 362 | Jagoda Ille, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | U čl. 1. dodati stavak 3. koji glasi: Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. | Nije prihvaćen | Odbijeno. Iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica. |
| 363 | Jagoda Ille, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Nositelji svake djelatnosti njezini su stručni djelatnici koji ne smiju biti izostavljeni. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. |
| 364 | Gorana Tuškan, Komisija za narodne knjižnice | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | U postojećem zakonu knjižnična djelatnost je od interesa za RH. Sama knjižnična građa, bez stručne djelatnosti koja njome upravlja i daje je na korištenje javnosti, ne znači mnogo. Podržavam izmjene i komentare HKD-a: Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. OBRAZLOŽENJE: U čl. 2. Prijedloga doduše objašnjeno je da se zakonom “....-osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe”, što doduše može i tako posredno biti navedeno, ali upravo stoga se i može neposredno naglasiti u čl. 1. No, to je bitno zato što, ako i sam Prijedlog nedvojbeno priznaje javnu službu kao zakonom normiranu činjenicu, onda pravno gledano i sama djelatnost MORA biti od interesa za RH. Jer pojam javne službe (dakle one koja je posebno uređena normama upravnog prava) u pravnom smislu je definiran kao djelatnost koju društvo smatra toliko važnom da je podvrgava posebnom pravnom uređenju i da se radi o službi koja ima posebnu važnost za ostvarenje određenih interesa društvene zajednice (opći, javni interes). Tako sam pojam javne službe, kao i sadržaj knjižnične djelatnosti koji je reguliran u čl. 6. i postojećeg Zakona i Prijedloga, čine cjelokupnu knjižničnu djelatnost, neizostavno kao djelatnost od interesa za RH. Zbog te činjenice, postojeći pravni sustav u raznim poljima, od zakona do pravilnika, već je knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama dao različite pravne povlastice u svrhu ostvarenja tog interesa, od određenih autorskopravnih iznimki, prava prikupljanja osobnih podataka bez posebne privole, definiranja specifičnih uloga knjižnica u obrazovnom i kulturnom sustavu i takva degradacija temeljne svrhe knjižnica imala bi ne samo materijalne posljedice po budućnost i daljnje kodificiranje društvene uloge knjižnica, nego i teško izbrojive konzekvence na pravnu organizaciju i funkcioniranje postojećih društvenih djelatnosti, sve do temeljnih ljudskih prava građana. Ukratko, javnu službu (koja je i u Prijedlogu ostavljena) neke djelatnosti mora pratiti i javni interes kao od nje neodvojiva činjenica, koja se NE može svesti samo na građu, koja je tek puka materijalna podloga za djelatnost i javni interes. Javni interes izlazi iz djelatnosti i zbog njega djelatnost u različitim njezinim konkretiziranim oblicima uživa dodatnu pravnu zaštitu. U vezi dvojbi oko razine propisa kojim se to rješava, upravo se zakonom propisuje takav javni interes, kao u mnogim drugim slučajevima, poput Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i dr. 13. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1 (3)…. DOPUNA PRIJEDLOGA U čl. 1. dodati stavak 3. koji glasi: Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. Vezano uz prijedlog da se propiše kako knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, isti se ne prihvaća, obzirom da iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica. |
| 365 | Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1 DOPUNA PRIJEDLOGA U čl. 1. dodati stavak 3. koji glasi: Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. | Nije prihvaćen | Odbijeno. Iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica. |
| 366 | Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1. Knjižnična građa od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. U članku 1. st. 2. stoji kako je samo knjižnična GRAĐA od interesa za RH, a ne kao u čl. 2. sadašnjeg zakona, u kojem je knjižnična DJELATNOST od interesa za RH. Također, u tekstu je samo posredno, ostala odredba koja je u čl. 2, st. 1 postojećeg Zakona jasno navedena kako se knjižnična djelatnost obavlja kao javna služba: Članak 2. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1, st,. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti : Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. OBRAZLOŽENJE: U čl. 2. Prijedloga doduše objašnjeno je da se zakonom “....-osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe”, što doduše može i tako posredno biti navedeno, ali upravo stoga se i može neposredno naglasiti u čl. 1. No, to je bitno zato što, ako i sam Prijedlog nedvojbeno priznaje javnu službu kao zakonom normiranu činjenicu, onda pravno gledano i sama djelatnost MORA biti od interesa za RH. Jer pojam javne službe (dakle one koja je posebno uređena normama upravnog prava) u pravnom smislu je definiran kao djelatnost koju društvo smatra toliko važnom da je podvrgava posebnom pravnom uređenju i da se radi o službi koja ima posebnu važnost za ostvarenje određenih interesa društvene zajednice (opći, javni interes). Tako sam pojam javne službe, kao i sadržaj knjižnične djelatnosti koji je reguliran u čl. 6. i postojećeg Zakona i Prijedloga, čine cjelokupnu knjižničnu djelatnost, neizostavno kao djelatnost od interesa za RH. Zbog te činjenice, postojeći pravni sustav u raznim poljima, od zakona do pravilnika, već je knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama dao različite pravne povlastice u svrhu ostvarenja tog interesa, od određenih autorskopravnih iznimki, prava prikupljanja osobnih podataka bez posebne privole, definiranja specifičnih uloga knjižnica u obrazovnom i kulturnom sustavu i takva degradacija temeljne svrhe knjižnica imala bi ne samo materijalne posljedice po budućnost i daljnje kodificiranje društvene uloge knjižnica, nego i teško izbrojive konzekvence na pravnu organizaciju i funkcioniranje postojećih društvenih djelatnosti, sve do temeljnih ljudskih prava građana. Ukratko, javnu službu (koja je i u Prijedlogu ostavljena) neke djelatnosti mora pratiti i javni interes kao od nje neodvojiva činjenica, koja se NE može svesti samo na građu, koja je tek puka materijalna podloga za djelatnost i javni interes. Javni interes izlazi iz djelatnosti i zbog njega djelatnost u različitim njezinim konkretiziranim oblicima uživa dodatnu pravnu zaštitu. U vezi dvojbi oko razine propisa kojim se to rješava, upravo se zakonom propisuje takav javni interes, kao u mnogim drugim slučajevima, poput Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i dr. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. |
| 367 | Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1. Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, vrste knjižnica, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Knjižnična djelatnost obuhvaća rad s knjižničnom građom, ali obuhvaća i sve druge aktivnosti i sadržaje, službe i usluge koje potiču razvoj kulture čitanja, pismenosti, obrazovanja i informiranosti u društvu, i to u radu sa svim članovima društva bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Već odavno je potvrđena uloga i snaga knjižnične djelatnosti u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti su njezini stručni djelatnici. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. | Prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. |
| 368 | Sofija Konjević, IRB-Centar za znanstvene informacije, HKD član Komisija za nabavu knjižnične građe i međuknjižničnu posudbu, Uredništvo mrežnih stranica HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Slažem se s prijedlogom HKD-a Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. |
| 369 | Petar Lukačić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | U čl. 1. dodati stavak 3. koji glasi: Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. | Nije prihvaćen | Odbijeno. Iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica. |
| 370 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | U čl. 1. dodati stavak 3. koji glasi: Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. | Nije prihvaćen | Odbijeno. Iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica. |
| 371 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | U članku 1. st. 2. stoji kako je samo knjižnična GRAĐA od interesa za RH, a ne kao u čl. 2. sadašnjeg zakona, u kojem je knjižnična DJELATNOST od interesa za RH. Također, u tekstu je samo posredno, ostala odredba koja je u čl. 2, st. 1 postojećeg Zakona jasno navedena kako se knjižnična djelatnost obavlja kao javna služba: Članak 2. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1, st,. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti : Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. OBRAZLOŽENJE: U čl. 2. Prijedloga doduše objašnjeno je da se zakonom “....-osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe”, što doduše može i tako posredno biti navedeno, ali upravo stoga se i može neposredno naglasiti u čl. 1. No, to je bitno zato što, ako i sam Prijedlog nedvojbeno priznaje javnu službu kao zakonom normiranu činjenicu, onda pravno gledano i sama djelatnost MORA biti od interesa za RH. Jer pojam javne službe (dakle one koja je posebno uređena normama upravnog prava) u pravnom smislu je definiran kao djelatnost koju društvo smatra toliko važnom da je podvrgava posebnom pravnom uređenju i da se radi o službi koja ima posebnu važnost za ostvarenje određenih interesa društvene zajednice (opći, javni interes). Tako sam pojam javne službe, kao i sadržaj knjižnične djelatnosti koji je reguliran u čl. 6. i postojećeg Zakona i Prijedloga, čine cjelokupnu knjižničnu djelatnost, neizostavno kao djelatnost od interesa za RH. Zbog te činjenice, postojeći pravni sustav u raznim poljima, od zakona do pravilnika, već je knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama dao različite pravne povlastice u svrhu ostvarenja tog interesa, od određenih autorskopravnih iznimki, prava prikupljanja osobnih podataka bez posebne privole, definiranja specifičnih uloga knjižnica u obrazovnom i kulturnom sustavu i takva degradacija temeljne svrhe knjižnica imala bi ne samo materijalne posljedice po budućnost i daljnje kodificiranje društvene uloge knjižnica, nego i teško izbrojive konzekvence na pravnu organizaciju i funkcioniranje postojećih društvenih djelatnosti, sve do temeljnih ljudskih prava građana. Ukratko, javnu službu (koja je i u Prijedlogu ostavljena) neke djelatnosti mora pratiti i javni interes kao od nje neodvojiva činjenica, koja se NE može svesti samo na građu, koja je tek puka materijalna podloga za djelatnost i javni interes. Javni interes izlazi iz djelatnosti i zbog njega djelatnost u različitim njezinim konkretiziranim oblicima uživa dodatnu pravnu zaštitu. U vezi dvojbi oko razine propisa kojim se to rješava, upravo se zakonom propisuje takav javni interes, kao u mnogim drugim slučajevima, poput Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i dr. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. |
| 372 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskogosoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Knjižnična djelatnost obuhvaća rad s knjižničnom građom, ali obuhvaća i sve druge aktivnosti i sadržaje, službe i usluge koje potiču razvoj kulture čitanja, pismenosti, obrazovanja i informiranosti u društvu, i to u radu sa svim članovima društva bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Već odavno je potvrđena uloga i snaga knjižnične djelatnosti u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti su njezini stručni djelatnici. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. |
| 373 | Gordana Šutej, predsjednica Sekcije za školske knjižnice HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Članak 1, st,. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti : Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. |
| 374 | Gordana Šutej, predsjednica Sekcije za školske knjižnice HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. |
| 375 | Maja Valjak | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1….(1) Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, vrste knjižnica, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Knjižnična djelatnost obuhvaća rad s knjižničnom građom, ali obuhvaća i sve druge aktivnosti i sadržaje, službe i usluge koje potiču razvoj kulture čitanja, pismenosti, obrazovanja i informiranosti u društvu, i to u radu sa svim članovima društva bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Već odavno je potvrđena uloga i snaga knjižnične djelatnosti u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti su njezini stručni djelatnici. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1….(2) Knjižnična građa od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. U članku 1. st. 2. stoji kako je samo knjižnična GRAĐA od interesa za RH, a ne kao u čl. 2. sadašnjeg zakona, u kojem je knjižnična DJELATNOST od interesa za RH. Također, u tekstu je samo posredno, ostala odredba koja je u čl. 2, st. 1 postojećeg Zakona jasno navedena kako se knjižnična djelatnost obavlja kao javna služba: Članak 2. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1, st,. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti : Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. OBRAZLOŽENJE: U čl. 2. Prijedloga doduše objašnjeno je da se zakonom “....-osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe”, što doduše može i tako posredno biti navedeno, ali upravo stoga se i može neposredno naglasiti u čl. 1. No, to je bitno zato što, ako i sam Prijedlog nedvojbeno priznaje javnu službu kao zakonom normiranu činjenicu, onda pravno gledano i sama djelatnost MORA biti od interesa za RH. Jer pojam javne službe (dakle one koja je posebno uređena normama upravnog prava) u pravnom smislu je definiran kao djelatnost koju društvo smatra toliko važnom da je podvrgava posebnom pravnom uređenju i da se radi o službi koja ima posebnu važnost za ostvarenje određenih interesa društvene zajednice (opći, javni interes). Tako sam pojam javne službe, kao i sadržaj knjižnične djelatnosti koji je reguliran u čl. 6. i postojećeg Zakona i Prijedloga, čine cjelokupnu knjižničnu djelatnost, neizostavno kao djelatnost od interesa za RH. Zbog te činjenice, postojeći pravni sustav u raznim poljima, od zakona do pravilnika, već je knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama dao različite pravne povlastice u svrhu ostvarenja tog interesa, od određenih autorskopravnih iznimki, prava prikupljanja osobnih podataka bez posebne privole, definiranja specifičnih uloga knjižnica u obrazovnom i kulturnom sustavu i takva degradacija temeljne svrhe knjižnica imala bi ne samo materijalne posljedice po budućnost i daljnje kodificiranje društvene uloge knjižnica, nego i teško izbrojive konzekvence na pravnu organizaciju i funkcioniranje postojećih društvenih djelatnosti, sve do temeljnih ljudskih prava građana. Ukratko, javnu službu (koja je i u Prijedlogu ostavljena) neke djelatnosti mora pratiti i javni interes kao od nje neodvojiva činjenica, koja se NE može svesti samo na građu, koja je tek puka materijalna podloga za djelatnost i javni interes. Javni interes izlazi iz djelatnosti i zbog njega djelatnost u različitim njezinim konkretiziranim oblicima uživa dodatnu pravnu zaštitu. U vezi dvojbi oko razine propisa kojim se to rješava, upravo se zakonom propisuje takav javni interes, kao u mnogim drugim slučajevima, poput Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i dr. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1 (3)…. DOPUNA PRIJEDLOGA U čl. 1. dodati stavak 3. koji glasi: Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživa njezinu osobitu zaštitu. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. Vezano uz prijedlog da se propiše kako knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, isti se ne prihvaća, obzirom da iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica. |
| 376 | Vesna Ivanković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Članak 1 (3)…. DOPUNA PRIJEDLOGA U čl. 1. dodati stavak 3. koji glasi: Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. | Nije prihvaćen | Odbijeno. Iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica. |
| 377 | Vesna Ivanković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1….(2) Knjižnična građa od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. U članku 1. st. 2. stoji kako je samo knjižnična GRAĐA od interesa za RH, a ne kao u čl. 2. sadašnjeg zakona, u kojem je knjižnična DJELATNOST od interesa za RH. Također, u tekstu je samo posredno, ostala odredba koja je u čl. 2, st. 1 postojećeg Zakona jasno navedena kako se knjižnična djelatnost obavlja kao javna služba: Članak 2. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1, st,. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti : Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. OBRAZLOŽENJE: U čl. 2. Prijedloga doduše objašnjeno je da se zakonom “....-osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe”, što doduše može i tako posredno biti navedeno, ali upravo stoga se i može neposredno naglasiti u čl. 1. No, to je bitno zato što, ako i sam Prijedlog nedvojbeno priznaje javnu službu kao zakonom normiranu činjenicu, onda pravno gledano i sama djelatnost MORA biti od interesa za RH. Jer pojam javne službe (dakle one koja je posebno uređena normama upravnog prava) u pravnom smislu je definiran kao djelatnost koju društvo smatra toliko važnom da je podvrgava posebnom pravnom uređenju i da se radi o službi koja ima posebnu važnost za ostvarenje određenih interesa društvene zajednice (opći, javni interes). Tako sam pojam javne službe, kao i sadržaj knjižnične djelatnosti koji je reguliran u čl. 6. i postojećeg Zakona i Prijedloga, čine cjelokupnu knjižničnu djelatnost, neizostavno kao djelatnost od interesa za RH. Zbog te činjenice, postojeći pravni sustav u raznim poljima, od zakona do pravilnika, već je knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama dao različite pravne povlastice u svrhu ostvarenja tog interesa, od određenih autorskopravnih iznimki, prava prikupljanja osobnih podataka bez posebne privole, definiranja specifičnih uloga knjižnica u obrazovnom i kulturnom sustavu i takva degradacija temeljne svrhe knjižnica imala bi ne samo materijalne posljedice po budućnost i daljnje kodificiranje društvene uloge knjižnica, nego i teško izbrojive konzekvence na pravnu organizaciju i funkcioniranje postojećih društvenih djelatnosti, sve do temeljnih ljudskih prava građana. Ukratko, javnu službu (koja je i u Prijedlogu ostavljena) neke djelatnosti mora pratiti i javni interes kao od nje neodvojiva činjenica, koja se NE može svesti samo na građu, koja je tek puka materijalna podloga za djelatnost i javni interes. Javni interes izlazi iz djelatnosti i zbog njega djelatnost u različitim njezinim konkretiziranim oblicima uživa dodatnu pravnu zaštitu. U vezi dvojbi oko razine propisa kojim se to rješava, upravo se zakonom propisuje takav javni interes, kao u mnogim drugim slučajevima, poput Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i dr. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživa njezinu osobitu zaštitu. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. |
| 378 | Vesna Ivanković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, vrste knjižnica, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Knjižnična djelatnost obuhvaća rad s knjižničnom građom, ali obuhvaća i sve druge aktivnosti i sadržaje, službe i usluge koje potiču razvoj kulture čitanja, pismenosti, obrazovanja i informiranosti u društvu, i to u radu sa svim članovima društva bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Već odavno je potvrđena uloga i snaga knjižnične djelatnosti u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti su njezini stručni djelatnici. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. |
| 379 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | 13. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1 (3)…. DOPUNA PRIJEDLOGA U čl. 1. dodati stavak 3. koji glasi: Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. | Nije prihvaćen | Odbijeno. Iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica. |
| 380 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | 12. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1….(2) Knjižnična građa od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. U članku 1. st. 2. stoji kako je samo knjižnična GRAĐA od interesa za RH, a ne kao u čl. 2. sadašnjeg zakona, u kojem je knjižnična DJELATNOST od interesa za RH. Također, u tekstu je samo posredno, ostala odredba koja je u čl. 2, st. 1 postojećeg Zakona jasno navedena kako se knjižnična djelatnost obavlja kao javna služba: Članak 2. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1, st,. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti : Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. OBRAZLOŽENJE: U čl. 2. Prijedloga doduše objašnjeno je da se zakonom “....-osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe”, što doduše može i tako posredno biti navedeno, ali upravo stoga se i može neposredno naglasiti u čl. 1. No, to je bitno zato što, ako i sam Prijedlog nedvojbeno priznaje javnu službu kao zakonom normiranu činjenicu, onda pravno gledano i sama djelatnost MORA biti od interesa za RH. Jer pojam javne službe (dakle one koja je posebno uređena normama upravnog prava) u pravnom smislu je definiran kao djelatnost koju društvo smatra toliko važnom da je podvrgava posebnom pravnom uređenju i da se radi o službi koja ima posebnu važnost za ostvarenje određenih interesa društvene zajednice (opći, javni interes). Tako sam pojam javne službe, kao i sadržaj knjižnične djelatnosti koji je reguliran u čl. 6. i postojećeg Zakona i Prijedloga, čine cjelokupnu knjižničnu djelatnost, neizostavno kao djelatnost od interesa za RH. Zbog te činjenice, postojeći pravni sustav u raznim poljima, od zakona do pravilnika, već je knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama dao različite pravne povlastice u svrhu ostvarenja tog interesa, od određenih autorskopravnih iznimki, prava prikupljanja osobnih podataka bez posebne privole, definiranja specifičnih uloga knjižnica u obrazovnom i kulturnom sustavu i takva degradacija temeljne svrhe knjižnica imala bi ne samo materijalne posljedice po budućnost i daljnje kodificiranje društvene uloge knjižnica, nego i teško izbrojive konzekvence na pravnu organizaciju i funkcioniranje postojećih društvenih djelatnosti, sve do temeljnih ljudskih prava građana. Ukratko, javnu službu (koja je i u Prijedlogu ostavljena) neke djelatnosti mora pratiti i javni interes kao od nje neodvojiva činjenica, koja se NE može svesti samo na građu, koja je tek puka materijalna podloga za djelatnost i javni interes. Javni interes izlazi iz djelatnosti i zbog njega djelatnost u različitim njezinim konkretiziranim oblicima uživa dodatnu pravnu zaštitu. U vezi dvojbi oko razine propisa kojim se to rješava, upravo se zakonom propisuje takav javni interes, kao u mnogim drugim slučajevima, poput Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i dr. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživa njezinu osobitu zaštitu. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. |
| 381 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | 11. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1….(1) Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, vrste knjižnica, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Knjižnična djelatnost obuhvaća rad s knjižničnom građom, ali obuhvaća i sve druge aktivnosti i sadržaje, službe i usluge koje potiču razvoj kulture čitanja, pismenosti, obrazovanja i informiranosti u društvu, i to u radu sa svim članovima društva bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Već odavno je potvrđena uloga i snaga knjižnične djelatnosti u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti su njezini stručni djelatnici. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. |
| 382 | Silvija Perić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | ZAMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. Članak 1, st 2: Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. |
| 383 | Nada Topić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | (1) Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. (2) Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. (3) Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. Vezano uz prijedlog da se propiše kako knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, isti se ne prihvaća, obzirom da iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica. |
| 384 | Knjižnica i čitaonica Kutina | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Slažemo se s prijedlogom HKD-a i predlažemo sljedeću IZMJENU I DOPUNU PRIJEDLOGA: Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Knjižnična djelatnost obuhvaća rad s knjižničnom građom, ali obuhvaća i sve druge aktivnosti i sadržaje, službe i usluge koje potiču razvoj kulture čitanja, pismenosti, obrazovanja i informiranosti u društvu, i to u radu sa svim članovima društva bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Već odavno je potvrđena uloga i snaga knjižnične djelatnosti u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti su njezini stručni djelatnici. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. Članak 1, st,. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti : Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. OBRAZLOŽENJE: U čl. 2. Prijedloga doduše objašnjeno je da se zakonom “....-osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe”, što doduše može i tako posredno biti navedeno, ali upravo stoga se i može neposredno naglasiti u čl. 1. No, to je bitno zato što, ako i sam Prijedlog nedvojbeno priznaje javnu službu kao zakonom normiranu činjenicu, onda pravno gledano i sama djelatnost MORA biti od interesa za RH. Jer pojam javne službe (dakle one koja je posebno uređena normama upravnog prava) u pravnom smislu je definiran kao djelatnost koju društvo smatra toliko važnom da je podvrgava posebnom pravnom uređenju i da se radi o službi koja ima posebnu važnost za ostvarenje određenih interesa društvene zajednice (opći, javni interes). Tako sam pojam javne službe, kao i sadržaj knjižnične djelatnosti koji je reguliran u čl. 6. i postojećeg Zakona i Prijedloga, čine cjelokupnu knjižničnu djelatnost, neizostavno kao djelatnost od interesa za RH. Zbog te činjenice, postojeći pravni sustav u raznim poljima, od zakona do pravilnika, već je knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama dao različite pravne povlastice u svrhu ostvarenja tog interesa, od određenih autorskopravnih iznimki, prava prikupljanja osobnih podataka bez posebne privole, definiranja specifičnih uloga knjižnica u obrazovnom i kulturnom sustavu i takva degradacija temeljne svrhe knjižnica imala bi ne samo materijalne posljedice po budućnost i daljnje kodificiranje društvene uloge knjižnica, nego i teško izbrojive konzekvence na pravnu organizaciju i funkcioniranje postojećih društvenih djelatnosti, sve do temeljnih ljudskih prava građana. Ukratko, javnu službu (koja je i u Prijedlogu ostavljena) neke djelatnosti mora pratiti i javni interes kao od nje neodvojiva činjenica, koja se NE može svesti samo na građu, koja je tek puka materijalna podloga za djelatnost i javni interes. Javni interes izlazi iz djelatnosti i zbog njega djelatnost u različitim njezinim konkretiziranim oblicima uživa dodatnu pravnu zaštitu. U vezi dvojbi oko razine propisa kojim se to rješava, upravo se zakonom propisuje takav javni interes, kao u mnogim drugim slučajevima, poput Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i dr. U čl. 1. dodati stavak 3. koji glasi: Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. Vezano uz prijedlog da se propiše kako knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, isti se ne prihvaća, obzirom da iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica. |
| 385 | Gradska knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Određenje područja kojima se uređuje Zakon je nepotpuno. Nadalje, knjižnična građa čini samo jedan segment djelatnosti i ne stoji da je sva knjižnična građa od interesa za RH već samo ona vrijedna. Podržavamo prijedlog da Članak 1. glasi: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. Knjižnična djelatnost od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice kao javnu službu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživa njezinu osobitu zaštitu. Vezano uz prijedlog da se propiše kako knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, isti se ne prihvaća, obzirom da iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. |
| 386 | Društvo knjižničara Karlovačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1….(1) Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, vrste knjižnica, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Knjižnična djelatnost obuhvaća rad s knjižničnom građom, ali obuhvaća i sve druge aktivnosti i sadržaje, službe i usluge koje potiču razvoj kulture čitanja, pismenosti, obrazovanja i informiranosti u društvu, i to u radu sa svim članovima društva bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Već odavno je potvrđena uloga i snaga knjižnične djelatnosti u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti su njezini stručni djelatnici. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1….(2) Knjižnična građa od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. U članku 1. st. 2. stoji kako je samo knjižnična GRAĐA od interesa za RH, a ne kao u čl. 2. sadašnjeg zakona, u kojem je knjižnična DJELATNOST od interesa za RH. Također, u tekstu je samo posredno, ostala odredba koja je u čl. 2, st. 1 postojećeg Zakona jasno navedena kako se knjižnična djelatnost obavlja kao javna služba: Članak 2. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1, st,. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti : Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. OBRAZLOŽENJE: Slažemo se s obrazloženjem HKD-a. Ako Prijedlog nedvojbeno priznaje javnu službu kao zakonom normiranu činjenicu, onda pravno gledano i sama djelatnost mora biti od interesa za RH. Jer pojam javne službe (dakle one koja je posebno uređena normama upravnog prava) u pravnom smislu je definiran kao djelatnost koju društvo smatra toliko važnom da je podvrgava posebnom pravnom uređenju i da se radi o službi koja ima posebnu važnost za ostvarenje određenih interesa društvene zajednice (opći, javni interes). Tako sam pojam javne službe, kao i sadržaj knjižnične djelatnosti koji je reguliran u čl. 6. i postojećeg Zakona i Prijedloga, čine cjelokupnu knjižničnu djelatnost, neizostavno kao djelatnost od interesa za RH. Zbog te činjenice, postojeći pravni sustav u raznim poljima, od zakona do pravilnika, već je knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama dao različite pravne povlastice u svrhu ostvarenja tog interesa, od određenih autorskopravnih iznimki, prava prikupljanja osobnih podataka bez posebne privole, definiranja specifičnih uloga knjižnica u obrazovnom i kulturnom sustavu i takva degradacija temeljne svrhe knjižnica imala bi ne samo materijalne posljedice po budućnost i daljnje kodificiranje društvene uloge knjižnica, nego i teško izbrojive konzekvence na pravnu organizaciju i funkcioniranje postojećih društvenih djelatnosti, sve do temeljnih ljudskih prava građana. Javnu službu (koja je i u Prijedlogu ostavljena) neke djelatnosti mora pratiti i javni interes kao od nje neodvojiva činjenica, koja se ne može svesti samo na građu, koja je tek puka materijalna podloga za djelatnost i javni interes. Javni interes izlazi iz djelatnosti i zbog njega djelatnost u različitim njezinim konkretiziranim oblicima uživa dodatnu pravnu zaštitu. U vezi dvojbi oko razine propisa kojim se to rješava, upravo se zakonom propisuje takav javni interes, kao u mnogim drugim slučajevima, poput Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i dr. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1 (3)…. DOPUNA PRIJEDLOGA U čl. 1. dodati stavak 3. koji glasi: Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživa njezinu osobitu zaštitu. Vezano uz prijedlog da se propiše kako knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, isti se ne prihvaća, obzirom da iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. |
| 387 | ANA SUDAREVIĆ | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskogosoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. Članak 1, st,. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti : Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. U čl. 1. dodati stavak 3. koji glasi:Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. | Prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. Vezano uz prijedlog da se propiše kako knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, isti se ne prihvaća, obzirom da iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica. |
| 388 | Nadia Bužleta | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Predlaže se: (1) Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. (2) Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. Komentar: - U prvom članku Zakona nužno je još spomenuti da zakon uređuje ciljeve i zadaće knjižnica kao i zadaće i ustrojstvo HKV-a te posebno knjižničarske djelatnike koji su nositelji knjižnične djelatnosti. Zakon se mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. - Svođenje cjelokupne knjižnične djelatnosti samo na građu nije prihvatljivo! Sve knjižnice ne posjeduju knjižničnu građu koja je od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, ali obavljaju djelatnost - prikupljaju građu, pružaju usluge, provode programe koji jesu od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, predložena formulacija u suprotnosti je s čl. 7 ovog prijedloga zakona koji nalaže da su knjižnice dužne provoditi reviziju i OTPIS knjižnične građe dok se istovremeno propisuje da je knjižnična građa od posebnog interesa za državu?! - Bitno je ovdje naglasiti da je knjižnična djelatnost javna služba jer su knjižnične usluge po definiciji javne usluge osnovane s ciljem javnog interesa i zadovoljavanja informacijskih, obrazovnih i kulturnih potreba građana. PREDLAŽE se dodati stavak 3. (3) Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. Komentar: S razvojem i širokom uporabom informacijskih tehnologija i elektroničkih medija mnogostruko se povećao broj dostupnih izvora informacija i elektroničkih sadržaja. Dešava se da su usluge koje nude knjižnice često zamijenjene internetom, korištenjem različitih baza podataka, informacijskih servisa, platformi za posudbu e-građe itd. koji su komercijalne naravi. Oni koji se žele baviti komercijalnom djelatnošću trgovanja informacijama i e-građom putem trgovačkih društava ili drugih oblika ne mogu biti knjižnice. Knjižničnu djelatnost ostaviti knjižnicama i knjižničarskim stručnjacima! | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. Vezano uz prijedlog da se propiše kako knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, isti se ne prihvaća, obzirom da iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica. |
| 389 | Kristina Čunović | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. Članak 1, st 2: Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. |
| 390 | Lidija Dužić Zlovolić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1….(1) Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, vrste knjižnica, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Knjižnična djelatnost obuhvaća rad s knjižničnom građom, ali obuhvaća i sve druge aktivnosti i sadržaje, službe i usluge koje potiču razvoj kulture čitanja, pismenosti, obrazovanja i informiranosti u društvu, i to u radu sa svim članovima društva bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Već odavno je potvrđena uloga i snaga knjižnične djelatnosti u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti su njezini stručni djelatnici. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. | Prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. |
| 391 | Knjižnice grada Zagreba | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Već je odavno potvrđena uloga i snaga knjižnične djelatnosti u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti njezini su stručni djelatnici koji ne smiju biti izostavljeni. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. Prijedlog novog teksta: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. (2)Knjižnična djelatnost od javnog je interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. OBRAZLOŽENJE: U članku 1. st. 2. stoji kako je samo knjižnična GRAĐA od interesa za RH, a ne kao u čl. 2. sadašnjeg zakona, u kojem je knjižnična DJELATNOST od interesa za RH. Također, u tekstu je samo posredno ostala odredba koja je u čl. 2, st. 1 postojećeg Zakona jasno navedena kako se knjižnična djelatnost obavlja kao javna služba: Članak 2. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. U čl. 2. Prijedloga doduše objašnjeno je da se zakonom “....-osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe”, što može i tako posredno biti navedeno, ali upravo stoga se i neposredno može naglasiti u čl. 1. Što je bitno zato što, ako i sam Prijedlog nedvojbeno priznaje javnu službu kao zakonom normiranu činjenicu, onda pravno gledano i sama djelatnost MORA biti od interesa za RH. Jer pojam javne službe (dakle one koja je posebno uređena normama upravnog prava) u pravnom smislu definiran je kao djelatnost koju društvo smatra toliko važnom da je podvrgava posebnom pravnom uređenju i da se radi o službi koja ima posebnu važnost za ostvarenje određenih interesa društvene zajednice (opći, javni interes). Tako sam pojam javne službe, kao i sadržaj knjižnične djelatnosti reguliran čl. 6. i postojećeg Zakona i Prijedloga, čine cjelokupnu knjižničnu djelatnost neizostavno kao djelatnost od interesa za RH. Zbog te činjenice, postojeći pravni sustav u raznim poljima, od zakona do pravilnika, već je knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama dao različite pravne povlastice u svrhu ostvarenja tog interesa, od određenih autorskopravnih iznimki, prava prikupljanja osobnih podataka bez posebne privole, definiranja specifičnih uloga knjižnica u obrazovnom i kulturnom sustavu i takva degradacija temeljne svrhe knjižnica imala bi ne samo materijalne posljedice po budućnost i daljnje kodificiranje društvene uloge knjižnica, nego i teško izbrojive posljedice na pravnu organizaciju i funkcioniranje postojećih društvenih djelatnosti, sve do temeljnih ljudskih prava građana. Javnu službu (koja je i u Prijedlogu ostavljena) neke djelatnosti mora pratiti i javni interes kao od nje neodvojiva činjenica, koja se NE može svesti samo na građu, koja je tek puka materijalna podloga za djelatnost i javni interes. Javni interes izlazi iz djelatnosti i zbog njega djelatnost u različitim njezinim konkretiziranim oblicima uživa dodatnu pravnu zaštitu. U vezi dvojbi oko razine propisa kojim se to rješava, upravo se zakonom propisuje takav javni interes, kao u mnogim drugim slučajevima, poput Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i dr. koji navodi da su znanstvena djelatnost i visoko obrazovanje od posebnog interesa za RH. (3)U čl. 1. dodati stavak 3. koji glasi: Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. Vezano uz prijedlog da se propiše kako knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, isti se ne prihvaća, obzirom da iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica. |
| 392 | Sanja Heberling Dragičević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Prijedlog novog teksta: (1) Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, organizacija knjižnica, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice, sredstva za rad knjižnica, rad knjižničarskih djelatnika, knjižnični sustav Republike Hrvatske, rad Hrvatskog knjižničnog vijeća, obvezni primjerak Republike Hrvatske i nadzor nad radom knjižnica. (2) Knjižnična djelatnost od interesa je za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. (3) Knjižnična djelatnost obavlja se u knjižnicama. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje rada knjižničarskih djelatnika, koje će se urediti Pravilnikom. Ostala pitanja uređena su u tekstu Zakona. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. Vezano uz prijedlog da se propiše kako se knjižnična djelatnost obavlja u knjižnicama, isti se ne prihvaća, obzirom da iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica. |
| 393 | Knjižničarsko društvo Varaždinske županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Članak 1. treba glasiti: (1) Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. (2) Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. (3) Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. Vezano uz prijedlog da se propiše kako knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, isti se ne prihvaća, obzirom da iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica. |
| 394 | Društvo knjižničara u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Članak 1. treba glasiti: (1) Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. (2) Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. (3) Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. Vezano uz prijedlog da se propiše kako knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, isti se ne prihvaća, obzirom da iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica. |
| 395 | Knjižničarsko društvo Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | DOPUNA PRIJEDLOGA U čl. 1. dodati stavak 3. koji glasi: Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. | Nije prihvaćen | Odbijeno. Iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica. |
| 396 | Knjižničarsko društvo Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Slažemo se s prijedlogom HKD u primjedbama na Članak 1, st 2. da umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti : Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. OBRAZLOŽENJE: U čl. 2. Prijedloga doduše objašnjeno je da se zakonom “....-osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe”, što doduše može i tako posredno biti navedeno, ali upravo stoga se i može neposredno naglasiti u čl. 1. No, to je bitno zato što, ako i sam Prijedlog nedvojbeno priznaje javnu službu kao zakonom normiranu činjenicu, onda pravno gledano i sama djelatnost MORA biti od interesa za RH. Jer pojam javne službe (dakle one koja je posebno uređena normama upravnog prava) u pravnom smislu je definiran kao djelatnost koju društvo smatra toliko važnom da je podvrgava posebnom pravnom uređenju i da se radi o službi koja ima posebnu važnost za ostvarenje određenih interesa društvene zajednice (opći, javni interes). Tako sam pojam javne službe, kao i sadržaj knjižnične djelatnosti koji je reguliran u čl. 6. i postojećeg Zakona i Prijedloga, čine cjelokupnu knjižničnu djelatnost, neizostavno kao djelatnost od interesa za RH. Zbog te činjenice, postojeći pravni sustav u raznim poljima, od zakona do pravilnika, već je knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama dao različite pravne povlastice u svrhu ostvarenja tog interesa, od određenih autorskopravnih iznimki, prava prikupljanja osobnih podataka bez posebne privole, definiranja specifičnih uloga knjižnica u obrazovnom i kulturnom sustavu i takva degradacija temeljne svrhe knjižnica imala bi ne samo materijalne posljedice po budućnost i daljnje kodificiranje društvene uloge knjižnica, nego i teško izbrojive konzekvence na pravnu organizaciju i funkcioniranje postojećih društvenih djelatnosti, sve do temeljnih ljudskih prava građana. Ukratko, javnu službu (koja je i u Prijedlogu ostavljena) neke djelatnosti mora pratiti i javni interes kao od nje neodvojiva činjenica, koja se NE može svesti samo na građu, koja je tek puka materijalna podloga za djelatnost i javni interes. Javni interes izlazi iz djelatnosti i zbog njega djelatnost u različitim njezinim konkretiziranim oblicima uživa dodatnu pravnu zaštitu. U vezi dvojbi oko razine propisa kojim se to rješava, upravo se zakonom propisuje takav javni interes, kao u mnogim drugim slučajevima, poput Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i dr. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. |
| 397 | Knjižničarsko društvo Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Knjižnična djelatnost obuhvaća rad s knjižničnom građom, ali obuhvaća i sve druge aktivnosti i sadržaje, službe i usluge koje potiču razvoj kulture čitanja, pismenosti, obrazovanja i informiranosti u društvu, i to u radu sa svim članovima društva bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Već odavno je potvrđena uloga i snaga knjižnične djelatnosti u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti su njezini stručni djelatnici. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. Uz Članak 1. Stavak 2. (2) Knjižnična građa od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. Komentar: U školskoj knjižnici 70% strukture radnog vremena knjižničara čini odgojno-obrazovna djelatnost. Nadalje knjižnični fondovi školskih knjižnica najčešće ne sadrže vrijednu građu koja je predmetom posebne zaštite. Pojam knjižnične djelatnosti kao što stoji u sadašnjem Zakonu sveobuhvatan je i podrazumijeva građu, usluge, knjižnične postupke, programe i dr. Predlažemo da Članak glasi: Knjižnična djelatnost od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživa njezinu osobitu zaštitu. |
| 398 | Sanja Paravić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1….(1) Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, vrste knjižnica, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Knjižnična djelatnost obuhvaća rad s knjižničnom građom, ali obuhvaća i sve druge aktivnosti i sadržaje, službe i usluge koje potiču razvoj kulture čitanja, pismenosti, obrazovanja i informiranosti u društvu, i to u radu sa svim članovima društva bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Već odavno je potvrđena uloga i snaga knjižnične djelatnosti u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti su njezini stručni djelatnici. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1….(2) Knjižnična građa od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. U članku 1. st. 2. stoji kako je samo knjižnična GRAĐA od interesa za RH, a ne kao u čl. 2. sadašnjeg zakona, u kojem je knjižnična DJELATNOST od interesa za RH. Također, u tekstu je samo posredno, ostala odredba koja je u čl. 2, st. 1 postojećeg Zakona jasno navedena kako se knjižnična djelatnost obavlja kao javna služba: Članak 2. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1, st,. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti : Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. OBRAZLOŽENJE: U čl. 2. Prijedloga doduše objašnjeno je da se zakonom “....-osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe”, što doduše može i tako posredno biti navedeno, ali upravo stoga se i može neposredno naglasiti u čl. 1. No, to je bitno zato što, ako i sam Prijedlog nedvojbeno priznaje javnu službu kao zakonom normiranu činjenicu, onda pravno gledano i sama djelatnost MORA biti od interesa za RH. Jer pojam javne službe (dakle one koja je posebno uređena normama upravnog prava) u pravnom smislu je definiran kao djelatnost koju društvo smatra toliko važnom da je podvrgava posebnom pravnom uređenju i da se radi o službi koja ima posebnu važnost za ostvarenje određenih interesa društvene zajednice (opći, javni interes). Tako sam pojam javne službe, kao i sadržaj knjižnične djelatnosti koji je reguliran u čl. 6. i postojećeg Zakona i Prijedloga, čine cjelokupnu knjižničnu djelatnost, neizostavno kao djelatnost od interesa za RH. Zbog te činjenice, postojeći pravni sustav u raznim poljima, od zakona do pravilnika, već je knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama dao različite pravne povlastice u svrhu ostvarenja tog interesa, od određenih autorskopravnih iznimki, prava prikupljanja osobnih podataka bez posebne privole, definiranja specifičnih uloga knjižnica u obrazovnom i kulturnom sustavu i takva degradacija temeljne svrhe knjižnica imala bi ne samo materijalne posljedice po budućnost i daljnje kodificiranje društvene uloge knjižnica, nego i teško izbrojive konzekvence na pravnu organizaciju i funkcioniranje postojećih društvenih djelatnosti, sve do temeljnih ljudskih prava građana. Ukratko, javnu službu (koja je i u Prijedlogu ostavljena) neke djelatnosti mora pratiti i javni interes kao od nje neodvojiva činjenica, koja se NE može svesti samo na građu, koja je tek puka materijalna podloga za djelatnost i javni interes. Javni interes izlazi iz djelatnosti i zbog njega djelatnost u različitim njezinim konkretiziranim oblicima uživa dodatnu pravnu zaštitu. U vezi dvojbi oko razine propisa kojim se to rješava, upravo se zakonom propisuje takav javni interes, kao u mnogim drugim slučajevima, poput Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i dr. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1 (3)…. DOPUNA PRIJEDLOGA U čl. 1. dodati stavak 3. koji glasi: Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživa njezinu osobitu zaštitu. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. Vezano uz prijedlog da se propiše kako knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, isti se ne prihvaća, obzirom da iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica. |
| 399 | Ivana Vladilo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1….(1) Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, vrste knjižnica, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Knjižnična djelatnost obuhvaća rad s knjižničnom građom, ali obuhvaća i sve druge aktivnosti i sadržaje, službe i usluge koje potiču razvoj kulture čitanja, pismenosti, obrazovanja i informiranosti u društvu, i to u radu sa svim članovima društva bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Već odavno je potvrđena uloga i snaga knjižnične djelatnosti u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti su njezini stručni djelatnici. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. UZ Članak 1. Stavak 2. (2) Knjižnična građa od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. Komentar: U školskoj knjižnici 70% strukture radnog vremena knjižničara čini odgojno-obrazovna djelatnost. Nadalje knjižnični fondovi školskih knjižnica najčešće ne sadrže vrijednu građu koja je predmetom posebne zaštite. Pojam knjižnične djelatnosti kao što stoji u sadašnjem Zakonu sveobuhvatan je i podrazumijeva građu, usluge, knjižnične postupke, programe i dr. Predlažemo da Članak glasi: Knjižnična djelatnost od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživa njezinu osobitu zaštitu. |
| 400 | Korina Udina | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1….(1) Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, vrste knjižnica, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Knjižnična djelatnost obuhvaća rad s knjižničnom građom, ali obuhvaća i sve druge aktivnosti i sadržaje, službe i usluge koje potiču razvoj kulture čitanja, pismenosti, obrazovanja i informiranosti u društvu, i to u radu sa svim članovima društva bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Već odavno je potvrđena uloga i snaga knjižnične djelatnosti u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti su njezini stručni djelatnici. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. |
| 401 | Korina Udina | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | UZ Članak 1. Stavak 2. (2) Knjižnična građa od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. Komentar: U školskoj knjižnici 70% strukture radnog vremena knjižničara čini odgojno-obrazovna djelatnost. Nadalje knjižnični fondovi školskih knjižnica najčešće ne sadrže vrijednu građu koja je predmetom posebne zaštite. Pojam knjižnične djelatnosti kao što stoji u sadašnjem Zakonu sveobuhvatan je i podrazumijeva građu, usluge, knjižnične postupke, programe i dr. Predlažemo da Članak glasi: Knjižnična djelatnost od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. | Prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživa njezinu osobitu zaštitu i uživa njezinu osobitu zaštitu. |
| 402 | Viktorija Tomšić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1….(1) Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, vrste knjižnica, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Knjižnična djelatnost obuhvaća rad s knjižničnom građom, ali obuhvaća i sve druge aktivnosti i sadržaje, službe i usluge koje potiču razvoj kulture čitanja, pismenosti, obrazovanja i informiranosti u društvu, i to u radu sa svim članovima društva bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Već odavno je potvrđena uloga i snaga knjižnične djelatnosti u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti su njezini stručni djelatnici. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1….(2) Knjižnična građa od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. U članku 1. st. 2. stoji kako je samo knjižnična GRAĐA od interesa za RH, a ne kao u čl. 2. sadašnjeg zakona, u kojem je knjižnična DJELATNOST od interesa za RH. Također, u tekstu je samo posredno, ostala odredba koja je u čl. 2, st. 1 postojećeg Zakona jasno navedena kako se knjižnična djelatnost obavlja kao javna služba: Članak 2. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1, st,. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti : Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. OBRAZLOŽENJE: U čl. 2. Prijedloga doduše objašnjeno je da se zakonom “....-osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe”, što doduše može i tako posredno biti navedeno, ali upravo stoga se i može neposredno naglasiti u čl. 1. No, to je bitno zato što, ako i sam Prijedlog nedvojbeno priznaje javnu službu kao zakonom normiranu činjenicu, onda pravno gledano i sama djelatnost MORA biti od interesa za RH. Jer pojam javne službe (dakle one koja je posebno uređena normama upravnog prava) u pravnom smislu je definiran kao djelatnost koju društvo smatra toliko važnom da je podvrgava posebnom pravnom uređenju i da se radi o službi koja ima posebnu važnost za ostvarenje određenih interesa društvene zajednice (opći, javni interes). Tako sam pojam javne službe, kao i sadržaj knjižnične djelatnosti koji je reguliran u čl. 6. i postojećeg Zakona i Prijedloga, čine cjelokupnu knjižničnu djelatnost, neizostavno kao djelatnost od interesa za RH. Zbog te činjenice, postojeći pravni sustav u raznim poljima, od zakona do pravilnika, već je knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama dao različite pravne povlastice u svrhu ostvarenja tog interesa, od određenih autorskopravnih iznimki, prava prikupljanja osobnih podataka bez posebne privole, definiranja specifičnih uloga knjižnica u obrazovnom i kulturnom sustavu i takva degradacija temeljne svrhe knjižnica imala bi ne samo materijalne posljedice po budućnost i daljnje kodificiranje društvene uloge knjižnica, nego i teško izbrojive konzekvence na pravnu organizaciju i funkcioniranje postojećih društvenih djelatnosti, sve do temeljnih ljudskih prava građana. Ukratko, javnu službu (koja je i u Prijedlogu ostavljena) neke djelatnosti mora pratiti i javni interes kao od nje neodvojiva činjenica, koja se NE može svesti samo na građu, koja je tek puka materijalna podloga za djelatnost i javni interes. Javni interes izlazi iz djelatnosti i zbog njega djelatnost u različitim njezinim konkretiziranim oblicima uživa dodatnu pravnu zaštitu. U vezi dvojbi oko razine propisa kojim se to rješava, upravo se zakonom propisuje takav javni interes, kao u mnogim drugim slučajevima, poput Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i dr. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1 (3)…. DOPUNA PRIJEDLOGA U čl. 1. dodati stavak 3. koji glasi: Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživa njezinu osobitu zaštitu. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. Vezano uz prijedlog da se propiše kako knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, isti se ne prihvaća, obzirom da iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica. |
| 403 | Sveučilišna knjižnica u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Knjižnična je djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku, nema razloga da sva knjižnična građa ima zaštitu RH. | Prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. |
| 404 | Draženka Stančić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Obzirom na dobru praksu knjižnica, bolje je ostaviti sintagmu o tome da je knjižnična djelatnost od interesa RH iz važećeg Zakona što znači dodavanje 2. članka u tekst 1. stavka. Ovdje je dodan 2. stavak koji se odnosi na građu kao kulturno dobro ako je dobro shvaćeno, ali je rečenica nespretno formulirana tim više jer je nastavak na Ovim Zakonom uređuje se… Članak bi trebao glasiti: (1) Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost kao djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, vrste knjižnica, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i knjižnični sustav Republike Hrvatske. (2) Odnos prema knjižničnoj građi od interesa za Republiku Hrvatsku koja ima njezinu osobitu zaštitu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživa njezinu osobitu zaštitu . |
| 405 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Predlažemo dodati stavak (3): Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. | Nije prihvaćen | Odbijeno. Iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica. |
| 406 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Stavak (2) treba glasiti: Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. OBRAZLOŽENJE: Podržavamo obrazloženje Stručnog odbora Hrvatskog knjižničarskog društva kojim traži izmjenu i dopunu stavka (2). Pojam javne službe, uređene normama upravnog prava, u pravnom smislu je definiran kao djelatnost koju društvo smatra toliko važnom da je podvrgava posebnom pravnom uređenju i da se radi o službi koja ima posebnu važnost za ostvarenje određenih interesa društvene zajednice (opći, javni interes). Tako sam pojam javne službe, kao i sadržaj knjižnične djelatnosti koji je reguliran u čl. 6. i postojećeg Zakona i Prijedloga, čine cjelokupnu knjižničnu djelatnost, neizostavno kao djelatnost od interesa za RH. Dakle, javni interes se NE MOŽE svesti samo na građu, već on proizlazi iz DJELATNOSTI. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. |
| 407 | Grozdana Ribičić,viša knjižničarka, predsjednica Komisije za čitanje HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Članak 1….(2) Knjižnična građa od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. U članku 1. st. 2. stoji kako je samo knjižnična GRAĐA od interesa za RH, a ne kao u čl. 2. sadašnjeg zakona, u kojem je knjižnična DJELATNOST od interesa za RH. Također, u tekstu je samo posredno, ostala odredba koja je u čl. 2, st. 1 postojećeg Zakona jasno navedena kako se knjižnična djelatnost obavlja kao javna služba: Članak 2. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1, st,. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti : Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. OBRAZLOŽENJE: U čl. 2. Prijedloga doduše objašnjeno je da se zakonom “....-osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe”, što doduše može i tako posredno biti navedeno, ali upravo stoga se i može neposredno naglasiti u čl. 1. No, to je bitno zato što, ako i sam Prijedlog nedvojbeno priznaje javnu službu kao zakonom normiranu činjenicu, onda pravno gledano i sama djelatnost MORA biti od interesa za RH. Jer pojam javne službe (dakle one koja je posebno uređena normama upravnog prava) u pravnom smislu je definiran kao djelatnost koju društvo smatra toliko važnom da je podvrgava posebnom pravnom uređenju i da se radi o službi koja ima posebnu važnost za ostvarenje određenih interesa društvene zajednice (opći, javni interes). Tako sam pojam javne službe, kao i sadržaj knjižnične djelatnosti koji je reguliran u čl. 6. i postojećeg Zakona i Prijedloga, čine cjelokupnu knjižničnu djelatnost, neizostavno kao djelatnost od interesa za RH. Zbog te činjenice, postojeći pravni sustav u raznim poljima, od zakona do pravilnika, već je knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama dao različite pravne povlastice u svrhu ostvarenja tog interesa, od određenih autorskopravnih iznimki, prava prikupljanja osobnih podataka bez posebne privole, definiranja specifičnih uloga knjižnica u obrazovnom i kulturnom sustavu i takva degradacija temeljne svrhe knjižnica imala bi ne samo materijalne posljedice po budućnost i daljnje kodificiranje društvene uloge knjižnica, nego i teško izbrojive konzekvence na pravnu organizaciju i funkcioniranje postojećih društvenih djelatnosti, sve do temeljnih ljudskih prava građana. Ukratko, javnu službu (koja je i u Prijedlogu ostavljena) neke djelatnosti mora pratiti i javni interes kao od nje neodvojiva činjenica, koja se NE može svesti samo na građu, koja je tek puka materijalna podloga za djelatnost i javni interes. Javni interes izlazi iz djelatnosti i zbog njega djelatnost u različitim njezinim konkretiziranim oblicima uživa dodatnu pravnu zaštitu. U vezi dvojbi oko razine propisa kojim se to rješava, upravo se zakonom propisuje takav javni interes, kao u mnogim drugim slučajevima, poput Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i dr. 13. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1 (3)…. DOPUNA PRIJEDLOGA U čl. 1. dodati stavak 3. koji glasi: Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. Vezano uz prijedlog da se propiše kako knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, isti se ne prihvaća, obzirom da iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica. |
| 408 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Stavak (1) treba glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Samo dio knjižnične djelatnosti odnosi se na rad s knjižničnom građom. Knjižnična djelatnost obuhvaća aktivnosti i sadržaje, službe i usluge kojima se potiču razvoj kulture čitanja, pismenosti, obrazovanja i informiranosti u društvu, a to je omogućeno svim članovima društva bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Snaga i utjecaj knjižnične djelatnosti izuzetno je važna u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti su njezini stručni djelatnici, a tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. |
| 409 | Grozdana Ribičić,viša knjižničarka, predsjednica Komisije za čitanje HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | (1) Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Knjižnična djelatnost obuhvaća rad s knjižničnom građom, ali obuhvaća i sve druge aktivnosti i sadržaje, službe i usluge koje potiču razvoj kulture čitanja, pismenosti, obrazovanja i informiranosti u društvu, i to u radu sa svim članovima društva bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Već odavno je potvrđena uloga i snaga knjižnične djelatnosti u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti su njezini stručni djelatnici. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. |
| 410 | Gradska knjižnica Zadar | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Prijedlog: U članku 1. dodati stavak 3. koji glasi: "Knjižnična djelatnost obavlja se kao javna služba" Obrazloženje: Kroz 3 stavka u članku 1. zadane su osnovne postavke Zakona i knjižnične djelatnosti općenito. | Nije prihvaćen | Odbijeno. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. |
| 411 | Gradska knjižnica Zadar | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | U članku 1. stavak 2. riječ "građa" briše se i zamjenjuje se riječju "djelatnost" Obrazloženje: Ne može knjižnična građa imati veći značaj za knjižnice od cjelokupne knjižnične djelatnosti u kojoj knjižnična građa jest njezin važan dio, ali ne i jedini. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. |
| 412 | Gradska knjižnica Zadar | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | U članku 1. "Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica" Prijedlog: Iza riječi "djelatnost" dodati: "uvjeti i načini njezina obavljanja" | Nije prihvaćen | Odbijeno, Uvjeti i način obavljanja djelatnosti knjižnice detaljno su uređeni u tekstu Zakona. |
| 413 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | (1) Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. (2) Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. OBRAZLOŽENJE Knjižnična djelatnost obuhvaća rad s knjižničnom građom, ali obuhvaća i sve druge aktivnosti i sadržaje, službe i usluge koje potiču razvoj kulture čitanja, pismenosti, obrazovanja i informiranosti u društvu, i to u radu sa svim članovima društva bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Već odavno je potvrđena uloga i snaga knjižnične djelatnosti u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti su njezini stručni djelatnici. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. U čl. 2. Prijedloga doduše objašnjeno je da se zakonom “....-osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe”, što doduše može i tako posredno biti navedeno, ali upravo stoga se i može neposredno naglasiti u čl. 1. No, to je bitno zato što, ako i sam Prijedlog nedvojbeno priznaje javnu službu kao zakonom normiranu činjenicu, onda pravno gledano i sama djelatnost MORA biti od interesa za RH. Jer pojam javne službe (dakle one koja je posebno uređena normama upravnog prava) u pravnom smislu je definiran kao djelatnost koju društvo smatra toliko važnom da je podvrgava posebnom pravnom uređenju i da se radi o službi koja ima posebnu važnost za ostvarenje određenih interesa društvene zajednice (opći, javni interes). Tako sam pojam javne službe, kao i sadržaj knjižnične djelatnosti koji je reguliran u čl. 6. i postojećeg Zakona i Prijedloga, čine cjelokupnu knjižničnu djelatnost, neizostavno kao djelatnost od interesa za RH. Zbog te činjenice, postojeći pravni sustav u raznim poljima, od zakona do pravilnika, već je knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama dao različite pravne povlastice u svrhu ostvarenja tog interesa, od određenih autorskopravnih iznimki, prava prikupljanja osobnih podataka bez posebne privole, definiranja specifičnih uloga knjižnica u obrazovnom i kulturnom sustavu i takva degradacija temeljne svrhe knjižnica imala bi ne samo materijalne posljedice po budućnost i daljnje kodificiranje društvene uloge knjižnica, nego i teško izbrojive konzekvence na pravnu organizaciju i funkcioniranje postojećih društvenih djelatnosti, sve do temeljnih ljudskih prava građana. Ukratko, javnu službu (koja je i u Prijedlogu ostavljena) neke djelatnosti mora pratiti i javni interes kao od nje neodvojiva činjenica, koja se NE može svesti samo na građu, koja je tek puka materijalna podloga za djelatnost i javni interes. Javni interes izlazi iz djelatnosti i zbog njega djelatnost u različitim njezinim konkretiziranim oblicima uživa dodatnu pravnu zaštitu. U vezi dvojbi oko razine propisa kojim se to rješava, upravo se zakonom propisuje takav javni interes, kao u mnogim drugim slučajevima, poput Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i dr. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. |
| 414 | Sveučilišna knjižnica u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA ČLANAK 1, STAVAK 2. (2) Knjižnična je djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživa njezinu osobitu zaštitu. | Prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživa njezinu osobitu zaštitu. |
| 415 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | U čl. 1. dodati stavak 3. koji glasi: Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. | Nije prihvaćen | Odbijeno. Iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica. |
| 416 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Članak 1, st,. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti : Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. |
| 417 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Knjižnična građa od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. U članku 1. st. 2. stoji kako je samo knjižnična GRAĐA od interesa za RH, a ne kao u čl. 2. sadašnjeg zakona, u kojem je knjižnična DJELATNOST od interesa za RH. Također, u tekstu je samo posredno, ostala odredba koja je u čl. 2, st. 1 postojećeg Zakona jasno navedena kako se knjižnična djelatnost obavlja kao javna služba: Članak 2. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe | Prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. |
| 418 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Oosim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. |
| 419 | Jasminka Kovačević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1 (3)…. DOPUNA PRIJEDLOGA U čl. 1. dodati stavak 3. koji glasi: Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. | Nije prihvaćen | Odbijeno. Iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica. |
| 420 | Jasminka Kovačević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1….(2) Knjižnična građa od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. U članku 1. st. 2. stoji kako je samo knjižnična GRAĐA od interesa za RH, a ne kao u čl. 2. sadašnjeg zakona, u kojem je knjižnična DJELATNOST od interesa za RH. Također, u tekstu je samo posredno, ostala odredba koja je u čl. 2, st. 1 postojećeg Zakona jasno navedena kako se knjižnična djelatnost obavlja kao javna služba: Članak 2. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1, st,. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti : Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. OBRAZLOŽENJE: U čl. 2. Prijedloga doduše objašnjeno je da se zakonom “....-osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe”, što doduše može i tako posredno biti navedeno, ali upravo stoga se i može neposredno naglasiti u čl. 1. No, to je bitno zato što, ako i sam Prijedlog nedvojbeno priznaje javnu službu kao zakonom normiranu činjenicu, onda pravno gledano i sama djelatnost MORA biti od interesa za RH. Jer pojam javne službe (dakle one koja je posebno uređena normama upravnog prava) u pravnom smislu je definiran kao djelatnost koju društvo smatra toliko važnom da je podvrgava posebnom pravnom uređenju i da se radi o službi koja ima posebnu važnost za ostvarenje određenih interesa društvene zajednice (opći, javni interes). Tako sam pojam javne službe, kao i sadržaj knjižnične djelatnosti koji je reguliran u čl. 6. i postojećeg Zakona i Prijedloga, čine cjelokupnu knjižničnu djelatnost, neizostavno kao djelatnost od interesa za RH. Zbog te činjenice, postojeći pravni sustav u raznim poljima, od zakona do pravilnika, već je knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama dao različite pravne povlastice u svrhu ostvarenja tog interesa, od određenih autorskopravnih iznimki, prava prikupljanja osobnih podataka bez posebne privole, definiranja specifičnih uloga knjižnica u obrazovnom i kulturnom sustavu i takva degradacija temeljne svrhe knjižnica imala bi ne samo materijalne posljedice po budućnost i daljnje kodificiranje društvene uloge knjižnica, nego i teško izbrojive konzekvence na pravnu organizaciju i funkcioniranje postojećih društvenih djelatnosti, sve do temeljnih ljudskih prava građana. Ukratko, javnu službu (koja je i u Prijedlogu ostavljena) neke djelatnosti mora pratiti i javni interes kao od nje neodvojiva činjenica, koja se NE može svesti samo na građu, koja je tek puka materijalna podloga za djelatnost i javni interes. Javni interes izlazi iz djelatnosti i zbog njega djelatnost u različitim njezinim konkretiziranim oblicima uživa dodatnu pravnu zaštitu. U vezi dvojbi oko razine propisa kojim se to rješava, upravo se zakonom propisuje takav javni interes, kao u mnogim drugim slučajevima, poput Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i dr. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. |
| 421 | Jasminka Kovačević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1….(1) Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, vrste knjižnica, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Knjižnična djelatnost obuhvaća rad s knjižničnom građom, ali obuhvaća i sve druge aktivnosti i sadržaje, službe i usluge koje potiču razvoj kulture čitanja, pismenosti, obrazovanja i informiranosti u društvu, i to u radu sa svim članovima društva bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Već odavno je potvrđena uloga i snaga knjižnične djelatnosti u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti su njezini stručni djelatnici. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. | Prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. |
| 422 | Petar Lukačić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | U čl. 2. Prijedloga doduše objašnjeno je da se zakonom “....-osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe”, što doduše može i tako posredno biti navedeno, ali upravo stoga se i može neposredno naglasiti u čl. 1. No, to je bitno zato što, ako i sam Prijedlog nedvojbeno priznaje javnu službu kao zakonom normiranu činjenicu, onda pravno gledano i sama djelatnost MORA biti od interesa za RH. Jer pojam javne službe (dakle one koja je posebno uređena normama upravnog prava) u pravnom smislu je definiran kao djelatnost koju društvo smatra toliko važnom da je podvrgava posebnom pravnom uređenju i da se radi o službi koja ima posebnu važnost za ostvarenje određenih interesa društvene zajednice (opći, javni interes). Tako sam pojam javne službe, kao i sadržaj knjižnične djelatnosti koji je reguliran u čl. 6. i postojećeg Zakona i Prijedloga, čine cjelokupnu knjižničnu djelatnost, neizostavno kao djelatnost od interesa za RH. Zbog te činjenice, postojeći pravni sustav u raznim poljima, od zakona do pravilnika, već je knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama dao različite pravne povlastice u svrhu ostvarenja tog interesa, od određenih autorskopravnih iznimki, prava prikupljanja osobnih podataka bez posebne privole, definiranja specifičnih uloga knjižnica u obrazovnom i kulturnom sustavu i takva degradacija temeljne svrhe knjižnica imala bi ne samo materijalne posljedice po budućnost i daljnje kodificiranje društvene uloge knjižnica, nego i teško izbrojive konzekvence na pravnu organizaciju i funkcioniranje postojećih društvenih djelatnosti, sve do temeljnih ljudskih prava građana. Ukratko, javnu službu (koja je i u Prijedlogu ostavljena) neke djelatnosti mora pratiti i javni interes kao od nje neodvojiva činjenica, koja se NE može svesti samo na građu, koja je tek puka materijalna podloga za djelatnost i javni interes. Javni interes izlazi iz djelatnosti i zbog njega djelatnost u različitim njezinim konkretiziranim oblicima uživa dodatnu pravnu zaštitu. U vezi dvojbi oko razine propisa kojim se to rješava, upravo se zakonom propisuje takav javni interes, kao u mnogim drugim slučajevima, poput Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i dr. | Nije prihvaćen | Odbijeno. U članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. |
| 423 | Petar Lukačić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Članak 1, st,. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti : Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. |
| 424 | Petar Lukačić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. |
| 425 | Ivana Dorotić Malič | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1….(1) Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, vrste knjižnica, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Knjižnična djelatnost obuhvaća rad s knjižničnom građom, ali obuhvaća i sve druge aktivnosti i sadržaje, službe i usluge koje potiču razvoj kulture čitanja, pismenosti, obrazovanja i informiranosti u društvu, i to u radu sa svim članovima društva bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Već odavno je potvrđena uloga i snaga knjižnične djelatnosti u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti su njezini stručni djelatnici. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1….(2) Knjižnična građa od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. U članku 1. st. 2. stoji kako je samo knjižnična GRAĐA od interesa za RH, a ne kao u čl. 2. sadašnjeg zakona, u kojem je knjižnična DJELATNOST od interesa za RH. Također, u tekstu je samo posredno, ostala odredba koja je u čl. 2, st. 1 postojećeg Zakona jasno navedena kako se knjižnična djelatnost obavlja kao javna služba: Članak 2. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1, st,. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti : Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. OBRAZLOŽENJE: U čl. 2. Prijedloga doduše objašnjeno je da se zakonom “....-osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe”, što doduše može i tako posredno biti navedeno, ali upravo stoga se i može neposredno naglasiti u čl. 1. No, to je bitno zato što, ako i sam Prijedlog nedvojbeno priznaje javnu službu kao zakonom normiranu činjenicu, onda pravno gledano i sama djelatnost MORA biti od interesa za RH. Jer pojam javne službe (dakle one koja je posebno uređena normama upravnog prava) u pravnom smislu je definiran kao djelatnost koju društvo smatra toliko važnom da je podvrgava posebnom pravnom uređenju i da se radi o službi koja ima posebnu važnost za ostvarenje određenih interesa društvene zajednice (opći, javni interes). Tako sam pojam javne službe, kao i sadržaj knjižnične djelatnosti koji je reguliran u čl. 6. i postojećeg Zakona i Prijedloga, čine cjelokupnu knjižničnu djelatnost, neizostavno kao djelatnost od interesa za RH. Zbog te činjenice, postojeći pravni sustav u raznim poljima, od zakona do pravilnika, već je knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama dao različite pravne povlastice u svrhu ostvarenja tog interesa, od određenih autorskopravnih iznimki, prava prikupljanja osobnih podataka bez posebne privole, definiranja specifičnih uloga knjižnica u obrazovnom i kulturnom sustavu i takva degradacija temeljne svrhe knjižnica imala bi ne samo materijalne posljedice po budućnost i daljnje kodificiranje društvene uloge knjižnica, nego i teško izbrojive konzekvence na pravnu organizaciju i funkcioniranje postojećih društvenih djelatnosti, sve do temeljnih ljudskih prava građana. Ukratko, javnu službu (koja je i u Prijedlogu ostavljena) neke djelatnosti mora pratiti i javni interes kao od nje neodvojiva činjenica, koja se NE može svesti samo na građu, koja je tek puka materijalna podloga za djelatnost i javni interes. Javni interes izlazi iz djelatnosti i zbog njega djelatnost u različitim njezinim konkretiziranim oblicima uživa dodatnu pravnu zaštitu. U vezi dvojbi oko razine propisa kojim se to rješava, upravo se zakonom propisuje takav javni interes, kao u mnogim drugim slučajevima, poput Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i dr. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1 (3)…. DOPUNA PRIJEDLOGA U čl. 1. dodati stavak 3. koji glasi: Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživa njezinu osobitu zaštitu. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. Vezano uz prijedlog da se propiše kako knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, isti se ne prihvaća, obzirom da iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica. |
| 426 | Sanja Brbora | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Knjižnična je djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku! (skrb o građi ionako je jedan od segmenata knjižnične djelatnosti) | Prihvaćen | Prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. |
| 427 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | U članak 1. dodati stavak (3) da glasi: Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. | Nije prihvaćen | Odbijeno. Iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica. |
| 428 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | (2) Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. OBRAZLOŽENJE: Ako Prijedlog nedvojbeno priznaje javnu službu kao zakonom normiranu činjenicu, onda pravno gledano i sama djelatnost MORA biti od interesa za RH. Pojam javne službe (dakle one koja je posebno uređena normama upravnog prava) u pravnom smislu je definiran kao djelatnost koju društvo smatra toliko važnom da podliježe posebnom pravnom uređenju te da se radi o službi koja ima posebnu važnost za ostvarenje određenih interesa društvene zajednice (opći, javni interes). Tako sam pojam javne službe, kao i sadržaj knjižnične djelatnosti koji je reguliran u čl. 6. i postojećeg Zakona i Prijedloga, čine cjelokupnu knjižničnu djelatnost, neizostavno kao djelatnost od interesa za RH. Zbog te činjenice, postojeći pravni sustav u raznim poljima, od zakona do pravilnika, već je knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama dao različite pravne povlastice u svrhu ostvarenja tog interesa, od određenih autorskopravnih iznimki, prava prikupljanja osobnih podataka bez posebne privole, definiranja specifičnih uloga knjižnica u obrazovnom i kulturnom sustavu i takva degradacija temeljne svrhe knjižnica imala bi ne samo materijalne posljedice po budućnost i daljnje kodificiranje društvene uloge knjižnica, nego i teško izbrojive konzekvence na pravnu organizaciju i funkcioniranje postojećih društvenih djelatnosti, sve do temeljnih ljudskih prava građana. Ukratko, javnu službu (koja je i u Prijedlogu ostavljena) neke djelatnosti mora pratiti i javni interes kao od nje neodvojiva činjenica, koja se NE može svesti samo na građu, koja je tek puka materijalna podloga za djelatnost i javni interes. Javni interes izlazi iz djelatnosti i zbog njega djelatnost u različitim njezinim konkretiziranim oblicima uživa dodatnu pravnu zaštitu. U vezi dvojbi oko razine propisa kojim se to rješava, upravo se zakonom propisuje takav javni interes, kao u mnogim drugim slučajevima, poput Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i dr. | Nije prihvaćen | U članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. |
| 429 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | (1) Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Knjižnična djelatnost obuhvaća rad s knjižničnom građom, ali obuhvaća i sve druge aktivnosti i sadržaje, službe i usluge koje potiču razvoj kulture čitanja, pismenosti, obrazovanja i informiranosti u društvu, i to u radu sa svim članovima društva bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Već odavno je potvrđena uloga i snaga knjižnične djelatnosti u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti su njezini stručni djelatnici. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. |
| 430 | Tomislav Staničić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1….(1) Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, vrste knjižnica, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Knjižnična djelatnost obuhvaća rad s knjižničnom građom, ali obuhvaća i sve druge aktivnosti i sadržaje, službe i usluge koje potiču razvoj kulture čitanja, pismenosti, obrazovanja i informiranosti u društvu, i to u radu sa svim članovima društva bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Već odavno je potvrđena uloga i snaga knjižnične djelatnosti u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti su njezini stručni djelatnici. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1….(2) Knjižnična građa od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. U članku 1. st. 2. stoji kako je samo knjižnična GRAĐA od interesa za RH, a ne kao u čl. 2. sadašnjeg zakona, u kojem je knjižnična DJELATNOST od interesa za RH. Također, u tekstu je samo posredno, ostala odredba koja je u čl. 2, st. 1 postojećeg Zakona jasno navedena kako se knjižnična djelatnost obavlja kao javna služba: Članak 2. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1, st,. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti : Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. OBRAZLOŽENJE: U čl. 2. Prijedloga doduše objašnjeno je da se zakonom “....-osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe”, što doduše može i tako posredno biti navedeno, ali upravo stoga se i može neposredno naglasiti u čl. 1. No, to je bitno zato što, ako i sam Prijedlog nedvojbeno priznaje javnu službu kao zakonom normiranu činjenicu, onda pravno gledano i sama djelatnost MORA biti od interesa za RH. Jer pojam javne službe (dakle one koja je posebno uređena normama upravnog prava) u pravnom smislu je definiran kao djelatnost koju društvo smatra toliko važnom da je podvrgava posebnom pravnom uređenju i da se radi o službi koja ima posebnu važnost za ostvarenje određenih interesa društvene zajednice (opći, javni interes). Tako sam pojam javne službe, kao i sadržaj knjižnične djelatnosti koji je reguliran u čl. 6. i postojećeg Zakona i Prijedloga, čine cjelokupnu knjižničnu djelatnost, neizostavno kao djelatnost od interesa za RH. Zbog te činjenice, postojeći pravni sustav u raznim poljima, od zakona do pravilnika, već je knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama dao različite pravne povlastice u svrhu ostvarenja tog interesa, od određenih autorskopravnih iznimki, prava prikupljanja osobnih podataka bez posebne privole, definiranja specifičnih uloga knjižnica u obrazovnom i kulturnom sustavu i takva degradacija temeljne svrhe knjižnica imala bi ne samo materijalne posljedice po budućnost i daljnje kodificiranje društvene uloge knjižnica, nego i teško izbrojive konzekvence na pravnu organizaciju i funkcioniranje postojećih društvenih djelatnosti, sve do temeljnih ljudskih prava građana. Ukratko, javnu službu (koja je i u Prijedlogu ostavljena) neke djelatnosti mora pratiti i javni interes kao od nje neodvojiva činjenica, koja se NE može svesti samo na građu, koja je tek puka materijalna podloga za djelatnost i javni interes. Javni interes izlazi iz djelatnosti i zbog njega djelatnost u različitim njezinim konkretiziranim oblicima uživa dodatnu pravnu zaštitu. U vezi dvojbi oko razine propisa kojim se to rješava, upravo se zakonom propisuje takav javni interes, kao u mnogim drugim slučajevima, poput Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i dr. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1 (3)…. DOPUNA PRIJEDLOGA U čl. 1. dodati stavak 3. koji glasi: Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživa njezinu osobitu zaštitu. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. |
| 431 | Romana Horvat, potpredsjednica Hrvatskog knjižničarskog društva | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Članak 1. stavak 2 treba glasiti: Knjižnična djelatnost i knjižnična građa su od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 432 | Zrinka Udiljak Bugarinovski | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1….(1) Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, vrste knjižnica, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Knjižnična djelatnost obuhvaća rad s knjižničnom građom, ali obuhvaća i sve druge aktivnosti i sadržaje, službe i usluge koje potiču razvoj kulture čitanja, pismenosti, obrazovanja i informiranosti u društvu, i to u radu sa svim članovima društva bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Već odavno je potvrđena uloga i snaga knjižnične djelatnosti u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti su njezini stručni djelatnici. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1….(2) Knjižnična građa od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. U članku 1. st. 2. stoji kako je samo knjižnična GRAĐA od interesa za RH, a ne kao u čl. 2. sadašnjeg zakona, u kojem je knjižnična DJELATNOST od interesa za RH. Također, u tekstu je samo posredno, ostala odredba koja je u čl. 2, st. 1 postojećeg Zakona jasno navedena kako se knjižnična djelatnost obavlja kao javna služba: Članak 2. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1, st,. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti : Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. OBRAZLOŽENJE: U čl. 2. Prijedloga doduše objašnjeno je da se zakonom “....-osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe”, što doduše može i tako posredno biti navedeno, ali upravo stoga se i može neposredno naglasiti u čl. 1. No, to je bitno zato što, ako i sam Prijedlog nedvojbeno priznaje javnu službu kao zakonom normiranu činjenicu, onda pravno gledano i sama djelatnost MORA biti od interesa za RH. Jer pojam javne službe (dakle one koja je posebno uređena normama upravnog prava) u pravnom smislu je definiran kao djelatnost koju društvo smatra toliko važnom da je podvrgava posebnom pravnom uređenju i da se radi o službi koja ima posebnu važnost za ostvarenje određenih interesa društvene zajednice (opći, javni interes). Tako sam pojam javne službe, kao i sadržaj knjižnične djelatnosti koji je reguliran u čl. 6. i postojećeg Zakona i Prijedloga, čine cjelokupnu knjižničnu djelatnost, neizostavno kao djelatnost od interesa za RH. Zbog te činjenice, postojeći pravni sustav u raznim poljima, od zakona do pravilnika, već je knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama dao različite pravne povlastice u svrhu ostvarenja tog interesa, od određenih autorskopravnih iznimki, prava prikupljanja osobnih podataka bez posebne privole, definiranja specifičnih uloga knjižnica u obrazovnom i kulturnom sustavu i takva degradacija temeljne svrhe knjižnica imala bi ne samo materijalne posljedice po budućnost i daljnje kodificiranje društvene uloge knjižnica, nego i teško izbrojive konzekvence na pravnu organizaciju i funkcioniranje postojećih društvenih djelatnosti, sve do temeljnih ljudskih prava građana. Ukratko, javnu službu (koja je i u Prijedlogu ostavljena) neke djelatnosti mora pratiti i javni interes kao od nje neodvojiva činjenica, koja se NE može svesti samo na građu, koja je tek puka materijalna podloga za djelatnost i javni interes. Javni interes izlazi iz djelatnosti i zbog njega djelatnost u različitim njezinim konkretiziranim oblicima uživa dodatnu pravnu zaštitu. U vezi dvojbi oko razine propisa kojim se to rješava, upravo se zakonom propisuje takav javni interes, kao u mnogim drugim slučajevima, poput Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i dr. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1 (3)…. DOPUNA PRIJEDLOGA U čl. 1. dodati stavak 3. koji glasi: Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživa njezinu osobitu zaštitu. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. Vezano uz prijedlog da se propiše kako knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, isti se ne prihvaća, obzirom da iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica. |
| 433 | dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Članak 1….(1) Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, vrste knjižnica, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Knjižnična djelatnost obuhvaća rad s knjižničnom građom, ali obuhvaća i sve druge aktivnosti i sadržaje, službe i usluge koje potiču razvoj kulture čitanja, pismenosti, obrazovanja i informiranosti u društvu, i to u radu sa svim članovima društva bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Već odavno je potvrđena uloga i snaga knjižnične djelatnosti u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti su njezini stručni djelatnici. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1….(2) Knjižnična građa od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. U članku 1. st. 2. stoji kako je samo knjižnična GRAĐA od interesa za RH, a ne kao u čl. 2. sadašnjeg zakona, u kojem je knjižnična DJELATNOST od interesa za RH. Također, u tekstu je samo posredno, ostala odredba koja je u čl. 2, st. 1 postojećeg Zakona jasno navedena kako se knjižnična djelatnost obavlja kao javna služba: Članak 2. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1, st,. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti : Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. OBRAZLOŽENJE: U čl. 2. Prijedloga doduše objašnjeno je da se zakonom “....-osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe”, što doduše može i tako posredno biti navedeno, ali upravo stoga se i može neposredno naglasiti u čl. 1. No, to je bitno zato što, ako i sam Prijedlog nedvojbeno priznaje javnu službu kao zakonom normiranu činjenicu, onda pravno gledano i sama djelatnost MORA biti od interesa za RH. Jer pojam javne službe (dakle one koja je posebno uređena normama upravnog prava) u pravnom smislu je definiran kao djelatnost koju društvo smatra toliko važnom da je podvrgava posebnom pravnom uređenju i da se radi o službi koja ima posebnu važnost za ostvarenje određenih interesa društvene zajednice (opći, javni interes). Tako sam pojam javne službe, kao i sadržaj knjižnične djelatnosti koji je reguliran u čl. 6. i postojećeg Zakona i Prijedloga, čine cjelokupnu knjižničnu djelatnost, neizostavno kao djelatnost od interesa za RH. Zbog te činjenice, postojeći pravni sustav u raznim poljima, od zakona do pravilnika, već je knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama dao različite pravne povlastice u svrhu ostvarenja tog interesa, od određenih autorskopravnih iznimki, prava prikupljanja osobnih podataka bez posebne privole, definiranja specifičnih uloga knjižnica u obrazovnom i kulturnom sustavu i takva degradacija temeljne svrhe knjižnica imala bi ne samo materijalne posljedice po budućnost i daljnje kodificiranje društvene uloge knjižnica, nego i teško izbrojive konzekvence na pravnu organizaciju i funkcioniranje postojećih društvenih djelatnosti, sve do temeljnih ljudskih prava građana. Ukratko, javnu službu (koja je i u Prijedlogu ostavljena) neke djelatnosti mora pratiti i javni interes kao od nje neodvojiva činjenica, koja se NE može svesti samo na građu, koja je tek puka materijalna podloga za djelatnost i javni interes. Javni interes izlazi iz djelatnosti i zbog njega djelatnost u različitim njezinim konkretiziranim oblicima uživa dodatnu pravnu zaštitu. U vezi dvojbi oko razine propisa kojim se to rješava, upravo se zakonom propisuje takav javni interes, kao u mnogim drugim slučajevima, poput Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i dr. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA DOPUNA PRIJEDLOGA U čl. 1. dodati stavak 3. koji glasi: Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživa njezinu osobitu zaštitu. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe Vezano uz prijedlog da se propiše kako knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, isti se ne prihvaća, obzirom da iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica. |
| 434 | Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Članak 1….(1) Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, vrste knjižnica, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Knjižnična djelatnost obuhvaća rad s knjižničnom građom, ali obuhvaća i sve druge aktivnosti i sadržaje, službe i usluge koje potiču razvoj kulture čitanja, pismenosti, obrazovanja i informiranosti u društvu, i to u radu sa svim članovima društva bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Već odavno je potvrđena uloga i snaga knjižnične djelatnosti u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti su njezini stručni djelatnici. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. 12. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1….(2) Knjižnična građa od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. U članku 1. st. 2. stoji kako je samo knjižnična GRAĐA od interesa za RH, a ne kao u čl. 2. sadašnjeg zakona, u kojem je knjižnična DJELATNOST od interesa za RH. Također, u tekstu je samo posredno, ostala odredba koja je u čl. 2, st. 1 postojećeg Zakona jasno navedena kako se knjižnična djelatnost obavlja kao javna služba: Članak 2. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1, st,. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti : Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. OBRAZLOŽENJE: U čl. 2. Prijedloga doduše objašnjeno je da se zakonom “....-osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe”, što doduše može i tako posredno biti navedeno, ali upravo stoga se i može neposredno naglasiti u čl. 1. No, to je bitno zato što, ako i sam Prijedlog nedvojbeno priznaje javnu službu kao zakonom normiranu činjenicu, onda pravno gledano i sama djelatnost MORA biti od interesa za RH. Jer pojam javne službe (dakle one koja je posebno uređena normama upravnog prava) u pravnom smislu je definiran kao djelatnost koju društvo smatra toliko važnom da je podvrgava posebnom pravnom uređenju i da se radi o službi koja ima posebnu važnost za ostvarenje određenih interesa društvene zajednice (opći, javni interes). Tako sam pojam javne službe, kao i sadržaj knjižnične djelatnosti koji je reguliran u čl. 6. i postojećeg Zakona i Prijedloga, čine cjelokupnu knjižničnu djelatnost, neizostavno kao djelatnost od interesa za RH. Zbog te činjenice, postojeći pravni sustav u raznim poljima, od zakona do pravilnika, već je knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama dao različite pravne povlastice u svrhu ostvarenja tog interesa, od određenih autorskopravnih iznimki, prava prikupljanja osobnih podataka bez posebne privole, definiranja specifičnih uloga knjižnica u obrazovnom i kulturnom sustavu i takva degradacija temeljne svrhe knjižnica imala bi ne samo materijalne posljedice po budućnost i daljnje kodificiranje društvene uloge knjižnica, nego i teško izbrojive konzekvence na pravnu organizaciju i funkcioniranje postojećih društvenih djelatnosti, sve do temeljnih ljudskih prava građana. Ukratko, javnu službu (koja je i u Prijedlogu ostavljena) neke djelatnosti mora pratiti i javni interes kao od nje neodvojiva činjenica, koja se NE može svesti samo na građu, koja je tek puka materijalna podloga za djelatnost i javni interes. Javni interes izlazi iz djelatnosti i zbog njega djelatnost u različitim njezinim konkretiziranim oblicima uživa dodatnu pravnu zaštitu. U vezi dvojbi oko razine propisa kojim se to rješava, upravo se zakonom propisuje takav javni interes, kao u mnogim drugim slučajevima, poput Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i dr. 13. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1 (3)…. DOPUNA PRIJEDLOGA U čl. 1. dodati stavak 3. koji glasi: Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. Vezano uz prijedlog da se propiše kako knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, isti se ne prihvaća, obzirom da iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica. |
| 435 | Ljiljana Črnjar | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Prijedlog novog teksta: Knjižnična djelatnost od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice kao javnu službu. | Prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživa njezinu osobitu zaštitu. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. |
| 436 | Ljiljana Črnjar | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Iz ovoga Prijedloga su izostavljene sve temeljne odrednice koje su navedene u postojećem Zakonu a to je da je knjižnična djelatnost od interesa za RH, da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice i da se ona obavlja kao javna služba. Svođenje čitave djelatnosti samo na građu nije prihvatljivo budući da je građa samo jedan od njenih segmenata uz usluge, programe, rad stručnog knjižničnog osoblja i sva druga područja rada knjižnica. | Prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. |
| 437 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Članak 1 (3)…. DOPUNA PRIJEDLOGA U čl. 1. dodati stavak 3. koji glasi: Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. | Nije prihvaćen | Odbijeno. Iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica. |
| 438 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Članak 1….(2) Knjižnična građa od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. U članku 1. st. 2. stoji kako je samo knjižnična GRAĐA od interesa za RH, a ne kao u čl. 2. sadašnjeg zakona, u kojem je knjižnična DJELATNOST od interesa za RH. Također, u tekstu je samo posredno, ostala odredba koja je u čl. 2, st. 1 postojećeg Zakona jasno navedena kako se knjižnična djelatnost obavlja kao javna služba: Članak 2. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1, st,. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti : Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. OBRAZLOŽENJE: U čl. 2. Prijedloga doduše objašnjeno je da se zakonom “....-osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe”, što doduše može i tako posredno biti navedeno, ali upravo stoga se i može neposredno naglasiti u čl. 1. No, to je bitno zato što, ako i sam Prijedlog nedvojbeno priznaje javnu službu kao zakonom normiranu činjenicu, onda pravno gledano i sama djelatnost MORA biti od interesa za RH. Jer pojam javne službe (dakle one koja je posebno uređena normama upravnog prava) u pravnom smislu je definiran kao djelatnost koju društvo smatra toliko važnom da je podvrgava posebnom pravnom uređenju i da se radi o službi koja ima posebnu važnost za ostvarenje određenih interesa društvene zajednice (opći, javni interes). Tako sam pojam javne službe, kao i sadržaj knjižnične djelatnosti koji je reguliran u čl. 6. i postojećeg Zakona i Prijedloga, čine cjelokupnu knjižničnu djelatnost, neizostavno kao djelatnost od interesa za RH. Zbog te činjenice, postojeći pravni sustav u raznim poljima, od zakona do pravilnika, već je knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama dao različite pravne povlastice u svrhu ostvarenja tog interesa, od određenih autorskopravnih iznimki, prava prikupljanja osobnih podataka bez posebne privole, definiranja specifičnih uloga knjižnica u obrazovnom i kulturnom sustavu i takva degradacija temeljne svrhe knjižnica imala bi ne samo materijalne posljedice po budućnost i daljnje kodificiranje društvene uloge knjižnica, nego i teško izbrojive konzekvence na pravnu organizaciju i funkcioniranje postojećih društvenih djelatnosti, sve do temeljnih ljudskih prava građana. Ukratko, javnu službu (koja je i u Prijedlogu ostavljena) neke djelatnosti mora pratiti i javni interes kao od nje neodvojiva činjenica, koja se NE može svesti samo na građu, koja je tek puka materijalna podloga za djelatnost i javni interes. Javni interes izlazi iz djelatnosti i zbog njega djelatnost u različitim njezinim konkretiziranim oblicima uživa dodatnu pravnu zaštitu. U vezi dvojbi oko razine propisa kojim se to rješava, upravo se zakonom propisuje takav javni interes, kao u mnogim drugim slučajevima, poput Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i dr. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. |
| 439 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Članak 1….(1) Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, vrste knjižnica, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Knjižnična djelatnost obuhvaća rad s knjižničnom građom, ali obuhvaća i sve druge aktivnosti i sadržaje, službe i usluge koje potiču razvoj kulture čitanja, pismenosti, obrazovanja i informiranosti u društvu, i to u radu sa svim članovima društva bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Već odavno je potvrđena uloga i snaga knjižnične djelatnosti u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti su njezini stručni djelatnici. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. |
| 440 | Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | (2) Knjižnična djelatnost od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživa njezinu osobitu zaštitu. |
| 441 | Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | PRIMJEDBA: U navedenom članku ističe se knjižnična građa kao predmet od posebnog interesa pod osobitom zaštitom Republike Hrvatske, što je manjkava i netočna formulacija kad se radi o knjižničnoj djelatnosti, koja se u tom dijelu NE MOŽE poistovjetiti s muzejskom i arhivskom. Knjižnična građa razlikuje se od muzejske, ili arhivske građe i čini samo jedan segment djelatnosti, odnosno knjižnična djelatnost podrazumijeva ZAJEDNO građu, usluge, programe, rad stručnog knjižničnog osoblja i sve druge aspekte rada knjižnica u službi zajednice. Osim toga, sva građa knjižnica, poglavito npr. narodnih i školskih ne može biti osobito zaštićena u smislu da se mora trajno čuvati kao kod muzeja ili arhiva, jer se radi o građi kojoj je svrha korištenje, i koja se pri tome neminovno troši i propada te se mora otpisivati i nabavljati nova. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživa njezinu osobitu zaštitu. |
| 442 | Bojan Lazić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Čl. 1. je nužno definirati na sljedeći način: (1) Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, uvjeti i način njezina obavljanja, ustrojstvo i upravljanje knjižnica, vrste knjižnica, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i knjižnični sustav Republike Hrvatske. (2) Knjižnična djelatnost i knjižnična građa od interesa su za Republiku Hrvatsku i imaju njezinu osobitu zaštitu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživa njezinu osobitu zaštitu. |
| 443 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | (2) Knjižnična djelatnost i knjižnična građa od interesa su za Republiku Hrvatsku i imaju njezinu osobitu zaštitu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživa njezinu osobitu zaštitu. |
| 444 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | (1) Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, uvjeti i način njezina obavljanja, ustrojstvo i upravljanje knjižnica, vrste knjižnica, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i knjižnični sustav Republike Hrvatske | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Uvjeti i način obavljanja knjižnične djelatnosti detaljno je uređeno u tekstu Zakona. |
| 445 | Vesna Ivanković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | (2) Knjižnična djelatnost i knjižnična građa od interesa su za Republiku Hrvatsku i imaju njezinu osobitu zaštitu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživa njezinu osobitu zaštitu. |
| 446 | Vesna Ivanković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | (1) Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, uvjeti i način njezina obavljanja, ustrojstvo i upravljanje knjižnica, vrste knjižnica, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i knjižnični sustav Republike Hrvatske | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Uvjeti i način obavljanja knjižnične djelatnosti detaljno je uređeno u tekstu Zakona. |
| 447 | Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Umjesto riječi „građa“ treba stajati „djelatnost“ – i sam zakon je o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Sve knjižnice ne posjeduju knjižničnu građu koja jest od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, ali obavljaju djelatnost - prikupljaju građu, pružaju usluge, provode programe koji jesu od interesa za Republiku Hrvatsku. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. |
| 448 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Prijedlog novog teksta: (1) Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, organizacija knjižnica, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice, sredstva za rad knjižnica, rad knjižničarskih djelatnika, knjižnični sustav Republike Hrvatske, rad Hrvatskog knjižničnog vijeća, obvezni primjerak Republike Hrvatske i nadzor nad radom knjižnica. (2) Knjižnična djelatnost od interesa je za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. (3) Knjižnična djelatnost obavlja se u knjižnicama. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje rada knjižničarskih djelatnika, koje će se urediti Pravilnikom. Obvezni primjerak i nadzor nad radom knjižnica uređeni su detaljno u tekstu Zakona. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. Vezano uz prijedlog da se propiše kako se knjižnična djelatnost obavlja u knjižnicama, isti se ne prihvaća, obzirom da iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica. |
| 449 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Komentar: U stavku 1. predmet zakona nije cjelovito prikazan, navode se sadržaji koji zauzimaju manji dio predmeta reguliranja ovog zakona, a izostaju važni sadržaji koji su regulirani. U stavku 2. nejasno je što znači da knjižnična građa ima osobitu zaštitu Republike Hrvatske. To se može reći za građu koja je kulturno dobro. Građa u knjižnicama stalno se mijenja, nabavlja i otpisuje prema potrebama korisnika. Od interesa za Republiku Hrvatsku trebala bi biti knjižnična djelatnost, za koju na odgovarajućem mjestu u zakonu treba eksplicitno navesti da se obavlja kao javna služba i da se obavlja u knjižnicama. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. ističe se da se ne može obuhvatiti uređenje cijelog Zakona. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. |
| 450 | Zagorka Majstorović | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Prijedlog izmjena u članku 1, stavak (2) umjesto formulacije „knjižnična građa od interesa RH“ staviti „knjižnična djelatnost od interesa RH“. Obrazloženje prijedloga: U važećem Zakonu o knjižnicama knjižnična je djelatnost od interesa RH. U nacrtu Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti knjižnična je građa od interesa RH. Konačno je promijenjen naziv zakona ali se zanemarilo da je djelatnost širi pojam koji osim građe obuhvaća i njezinu obradu, zaštitu, digitalizaciju i omogućavanje dostupnosti građe korisnicima. To je, kao cjelina, svakako od interesa RH. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. |
| 451 | Knjižničarsko društvo Sisačko-moslavačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Članak 1. (2) Knjižnična djelatnost i građa od interesa su za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživa njezinu osobitu zaštitu. |
| 452 | Gradska knjižnica i čitaonica Petrinja | I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Poštovani, nesumnjivo je da je knjižnična građa od interesa za RH kako je navedeno u stavku 2. Međutim gdje je nestala knjižnična djelatnost? Zar knjižnična djelatnost nije od interesa za RH? Knjižnična građa može postojati, može biti od interesa za RH, ali bez knjižnične djelatnosti ne postoji ni zaštita niti dostupnost knjižnične građe. Predlažem da stavak 2. Članka 1. glasi onako kako je to jedino ispravno i moguće: Knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 453 | Ines Krušelj-Vidas, školska knjižničarka savjetnica, član Sekcije za školske knjižnice/ Hrvatsko knjižničarsko društvo Krapinsko-zagorske županije; član Hrvatske udruge školskih knjižničara/Podružnica Krapinsko-zagorske županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. | Umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti koja se obavlja kao javna služba - uređuje tko obavlja knjižničnu djelatnost i na koji način se obavlja knjižnična djelatnost - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, odgoja i obrazovanja, znanosti, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencija za razvoj demokracije, gospodarstva, znanosti i sudjelovanje u informacijskom društvu - osigurava nadzor nad radom knjižnica koje u okviru matične djelatnosti provodi matična knjižnica nadležna za određenu vrstu knjižnica - knjižnice povezuju u knjižnični sustav Republike Hrvatske te se time osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija krajnjim korisnicima. OBRAZLOŽENJE: Zakonom se treba odrediti način obavljanja djelatnosti i tko obavlja djelatnost, tj. vrste knjižnica. Knjižnična djelatnost potiče i razvoj znanosti i upravo je znanost jedna od ključnih društvenih aktivnosti u čijem radu sudjeluje i knjižnica kao potpora stručnom, znanstvenom i znanstveno-istraživačkom radu. | Nije prihvaćen | Odbijeno. Člankom 2. uređuje se svrha Zakona i osnovne smjernice kojima se postiže svrha Zakona, dok su navedeni prijedlozi detaljno uređeni u daljnjem tekstu Zakona. |
| 454 | Kristina Kalanj, viša knjižničarka; predsjednica Komisije za muzejske i galerijske knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva | I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. | Sukladno stavu Komisije za muzejske i galerijske knjižnice HKD-a: IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti koja se obavlja kao javna služba - uređuje tko obavlja knjižničnu djelatnost i na koji način se obavlja knjižnična djelatnost - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, odgoja i obrazovanja, znanosti, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencija za razvoj demokracije, gospodarstva, znanosti i sudjelovanje u informacijskom društvu - osigurava nadzor nad radom knjižnica koje u okviru matične djelatnosti provodi matična knjižnica nadležna za određenu vrstu knjižnica - knjižnice povezuju u knjižnični sustav Republike Hrvatske te se time osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija krajnjim korisnicima. OBRAZLOŽENJE: Zakonom se treba odrediti način obavljanja djelatnosti i tko obavlja djelatnost, tj. vrste knjižnica. Knjižnična djelatnost potiče i razvoj znanosti i upravo je znanost jedna od ključnih društvenih aktivnosti u čijem radu sudjeluje i knjižnica kao potpora stručnom, znanstvenom i znanstveno-istraživačkom radu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Člankom 2. uređuje se svrha Zakona i osnovne smjernice kojima se postiže svrha Zakona, dok su navedeni prijedlozi detaljno uređeni u daljnjem tekstu Zakona. U podstavku 2. dodano da se ovim zakonom potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja znanosti. |
| 455 | Simona Šamanić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 2…. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencije za razvoj demokracije, gospodarstva i sudjelovanje u informacijskom društvu - utvrđuju načini financiranja knjižnične djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti koja se obavlja kao javna služba - uređuje tko obavlja knjižničnu djelatnost i na koji način se obavlja knjižnična djelatnost - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, odgoja i obrazovanja, znanosti, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencija za razvoj demokracije, gospodarstva, znanosti i sudjelovanje u informacijskom društvu - osigurava nadzor nad radom knjižnica koje u okviru matične djelatnosti provodi matična knjižnica nadležna za određenu vrstu knjižnica - knjižnice povezuju u knjižnični sustav Republike Hrvatske te se time osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija krajnjim korisnicima. OBRAZLOŽENJE: Zakonom se treba odrediti način obavljanja djelatnosti i tko obavlja djelatnost, tj. vrste knjižnica. Knjižnična djelatnost potiče i razvoj znanosti i upravo je znanost jedna od ključnih društvenih aktivnosti u čijem radu sudjeluje i knjižnica kao potpora stručnom, znanstvenom i znanstveno-istraživačkom radu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Člankom 2. uređuje se svrha Zakona i osnovne smjernice kojima se postiže svrha Zakona, dok su navedeni prijedlozi detaljno uređeni u daljnjem tekstu Zakona. U podstavku 2. dodano da se ovim zakonom potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja znanosti. |
| 456 | Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za informacijske znanosti | I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. | Zajedničko i usuglašeno mišljenje - Odsjeka za informacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, - Odjela za informacijske znanosti, Sveučilišta u Zadru, - Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Članak: 2 Alineja: 3 Prijedlog izmjena: Ovim zakonom se … osigurava dostupnost informacija, knjižnične građe i usluga radi jačanja kompetencija građana Republike Hrvatske za aktivno sudjelovanje u razvoju informacijskog društva i napredak gospodarstva Obrazloženje: Knjižnična djelatnost obuhvaća više od osiguravanja dostupnosti informacija i knjižnične građe. Smatramo da su knjižnične usluge dio knjižničnih djelatnosti koje bi također trebale biti obuhvaćene ovim člankom | Nije prihvaćen | Odbijeno. Člankom 2. uređuje se svrha Zakona i osnovne smjernice kojima se postiže svrha Zakona, dok su navedeni prijedlozi detaljno uređeni u daljnjem tekstu Zakona. |
| 457 | Marija Šimunović, diplomirana knjižničarka/članica Komisije za javno zagovaranja HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti koja se obavlja kao javna služba - uređuje tko obavlja knjižničnu djelatnost i na koji način se obavlja knjižnična djelatnost - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, odgoja i obrazovanja, znanosti, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencija za razvoj demokracije, gospodarstva, znanosti i sudjelovanje u informacijskom društvu - osigurava nadzor nad radom knjižnica koje u okviru matične djelatnosti provodi matična knjižnica nadležna za određenu vrstu knjižnica - knjižnice povezuju u knjižnični sustav Republike Hrvatske te se time osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija krajnjim korisnicima. OBRAZLOŽENJE: Zakonom se treba odrediti način obavljanja djelatnosti i tko obavlja djelatnost, tj. vrste knjižnica. Knjižnična djelatnost potiče i razvoj znanosti i upravo je znanost jedna od ključnih društvenih aktivnosti u čijem radu sudjeluje i knjižnica kao potpora stručnom, znanstvenom i znanstveno-istraživačkom radu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Člankom 2. uređuje se svrha Zakona i osnovne smjernice kojima se postiže svrha Zakona, dok su navedeni prijedlozi detaljno uređeni u daljnjem tekstu Zakona. U podstavku 2. dodano da se ovim Zakonom potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja znanosti. |
| 458 | Miroslav Katić, predsjednik Društva knjižničara Karlovačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. | Članak 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti koja se obavlja kao javna služba - uređuje tko obavlja knjižničnu djelatnost i na koji način se obavlja knjižnična djelatnost - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, odgoja i obrazovanja, znanosti, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencija za razvoj demokracije, gospodarstva, znanosti i sudjelovanje u informacijskom društvu - osigurava nadzor nad radom knjižnica koje u okviru matične djelatnosti provodi matična knjižnica nadležna za određenu vrstu knjižnica - knjižnice povezuju u knjižnični sustav Republike Hrvatske te se time osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija krajnjim korisnicima. OBRAZLOŽENJE: Zakonom se treba odrediti način obavljanja djelatnosti i tko obavlja djelatnost, tj. vrste knjižnica. Knjižnična djelatnost potiče i razvoj znanosti i upravo je znanost jedna od ključnih društvenih aktivnosti u čijem radu sudjeluje i knjižnica kao potpora stručnom, znanstvenom i znanstveno-istraživačkom radu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Člankom 2. uređuje se svrha Zakona i osnovne smjernice kojima se postiže svrha Zakona, dok su navedeni prijedlozi detaljno uređeni u daljnjem tekstu Zakona. U podstavku 2. dodano da se ovim Zakonom potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja znanosti. |
| 459 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. | Riječ "znanja" zamijeniti sa "znanosti" | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 460 | Iva Grković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 2…. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencije za razvoj demokracije, gospodarstva i sudjelovanje u informacijskom društvu - utvrđuju načini financiranja knjižnične djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti koja se obavlja kao javna služba - uređuje tko obavlja knjižničnu djelatnost i na koji način se obavlja knjižnična djelatnost - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, odgoja i obrazovanja, znanosti, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencija za razvoj demokracije, gospodarstva, znanosti i sudjelovanje u informacijskom društvu - osigurava nadzor nad radom knjižnica koje u okviru matične djelatnosti provodi matična knjižnica nadležna za određenu vrstu knjižnica - knjižnice povezuju u knjižnični sustav Republike Hrvatske te se time osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija krajnjim korisnicima. OBRAZLOŽENJE: Zakonom se treba odrediti način obavljanja djelatnosti i tko obavlja djelatnost, tj. vrste knjižnica. Knjižnična djelatnost potiče i razvoj znanosti i upravo je znanost jedna od ključnih društvenih aktivnosti u čijem radu sudjeluje i knjižnica kao potpora stručnom, znanstvenom i znanstveno-istraživačkom radu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Člankom 2. uređuje se svrha Zakona i osnovne smjernice kojima se postiže svrha Zakona, dok su navedeni prijedlozi detaljno uređeni u daljnjem tekstu Zakona. U podstavku 2. dodano da se ovim Zakonom potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja znanosti. |
| 461 | Marijana Mišetić, predsjednica Komisije za visokoškolske knjižnice (HKD) | I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. | ČLANAK 2. - nedopustivo je da Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti ne definira tko je taj tko obavlja knjižničnu djelatnost. Znači li to da je može obavljati bilo tko? Stoga je potrebno izrijekom navesti da knjižničnu djelatnost kao javnu službu obavljaju knjižnice | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Člankom 3. propisano je da je knjižnica pravna osoba koja obavlja knjižničnu djelatnost sukladno odredbama ovoga Zakona. |
| 462 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. | Članak 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti koja se obavlja kao javna služba - uređuje tko obavlja knjižničnu djelatnost i na koji način se obavlja knjižnična djelatnost - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, odgoja i obrazovanja, znanosti, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencija za razvoj demokracije, gospodarstva, znanosti i sudjelovanje u informacijskom društvu - osigurava nadzor nad radom knjižnica koje u okviru matične djelatnosti provodi matična knjižnica nadležna za određenu vrstu knjižnica - knjižnice povezuju u knjižnični sustav Republike Hrvatske te se time osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija krajnjim korisnicima. OBRAZLOŽENJE: Zakonom se treba odrediti način obavljanja djelatnosti i tko obavlja djelatnost, tj. vrste knjižnica. Knjižnična djelatnost potiče i razvoj znanosti i upravo je znanost jedna od ključnih društvenih aktivnosti u čijem radu sudjeluje i knjižnica kao potpora stručnom, znanstvenom i znanstveno-istraživačkom radu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Člankom 2. uređuje se svrha Zakona i osnovne smjernice kojima se postiže svrha Zakona, dok su navedeni prijedlozi detaljno uređeni u daljnjem tekstu Zakona. U podstavku 2. dodano da se ovim Zakonom potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja znanosti. |
| 463 | Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 2. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencije za razvoj demokracije, gospodarstva i sudjelovanje u informacijskom društvu - utvrđuju načini financiranja knjižnične djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti koja se obavlja kao javna služba - uređuje tko obavlja knjižničnu djelatnost i na koji način se obavlja knjižnična djelatnost - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, odgoja i obrazovanja, znanosti, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencija za razvoj demokracije, gospodarstva, znanosti i sudjelovanje u informacijskom društvu - osigurava nadzor nad radom knjižnica koje u okviru matične djelatnosti provodi matična knjižnica nadležna za određenu vrstu knjižnica - knjižnice povezuju u knjižnični sustav Republike Hrvatske te se time osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija krajnjim korisnicima. OBRAZLOŽENJE: Zakonom se treba odrediti način obavljanja djelatnosti i tko obavlja djelatnost, tj. vrste knjižnica. Knjižnična djelatnost potiče i razvoj znanosti i upravo je znanost jedna od ključnih društvenih aktivnosti u čijem radu sudjeluje i knjižnica kao potpora stručnom, znanstvenom i znanstveno-istraživačkom radu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Člankom 2. uređuje se svrha Zakona i osnovne smjernice kojima se postiže svrha Zakona, dok su navedeni prijedlozi detaljno uređeni u daljnjem tekstu Zakona. U podstavku 2. dodano da se ovim Zakonom potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja znanosti. |
| 464 | Petar Lukačić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. | Članak 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti koja se obavlja kao javna služba - uređuje tko obavlja knjižničnu djelatnost i na koji način se obavlja knjižnična djelatnost - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, odgoja i obrazovanja, znanosti, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencija za razvoj demokracije, gospodarstva, znanosti i sudjelovanje u informacijskom društvu - osigurava nadzor nad radom knjižnica koje u okviru matične djelatnosti provodi matična knjižnica nadležna za određenu vrstu knjižnica - knjižnice povezuju u knjižnični sustav Republike Hrvatske te se time osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija krajnjim korisnicima. | Djelomično prihvaćen | Odbijeno. Člankom 2. uređuje se svrha Zakona i osnovne smjernice kojima se postiže svrha Zakona, dok su navedeni prijedlozi detaljno uređeni u daljnjem tekstu Zakona. |
| 465 | Petar Lukačić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. | Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencije za razvoj demokracije, gospodarstva i sudjelovanje u informacijskom društvu - utvrđuju načini financiranja knjižnične djelatnosti. | Nije prihvaćen | Odbijeno. Člankom 2. uređuje se svrha Zakona i osnovne smjernice kojima se postiže svrha Zakona, dok su navedeni prijedlozi detaljno uređeni u daljnjem tekstu Zakona. |
| 466 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. | Članak 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti koja se obavlja kao javna služba - uređuje tko obavlja knjižničnu djelatnost i na koji način se obavlja knjižnična djelatnost - potiče razvoj knjižnične djelatnostiu cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, odgoja i obrazovanja, znanosti, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencija za razvoj demokracije, gospodarstva, znanosti i sudjelovanje u informacijskom društvu - osigurava nadzor nad radom knjižnica koje u okviru matične djelatnosti provodi matična knjižnica nadležna za određenu vrstu knjižnica - knjižnice povezuju u knjižnični sustav Republike Hrvatske te se time osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija krajnjim korisnicima. OBRAZLOŽENJE: Zakonom se treba odrediti način obavljanja djelatnosti i tko obavlja djelatnost, tj. vrste knjižnica. Knjižnična djelatnost potiče i razvoj znanosti i upravo je znanost jedna od ključnih društvenih aktivnosti u čijem radu sudjeluje i knjižnica kao potpora stručnom, znanstvenom i znanstveno-istraživačkom radu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Člankom 2. uređuje se svrha Zakona i osnovne smjernice kojima se postiže svrha Zakona, dok su navedeni prijedlozi detaljno uređeni u daljnjem tekstu Zakona. U podstavku 2. dodano da se ovim Zakonom potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja znanosti. |
| 467 | Maja Valjak | I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti koja se obavlja kao javna služba - uređuje tko obavlja knjižničnu djelatnost i na koji način se obavlja knjižnična djelatnost - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, odgoja i obrazovanja, znanosti, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencija za razvoj demokracije, gospodarstva, znanosti i sudjelovanje u informacijskom društvu - osigurava nadzor nad radom knjižnica koje u okviru matične djelatnosti provodi matična knjižnica nadležna za određenu vrstu knjižnica - knjižnice povezuju u knjižnični sustav Republike Hrvatske te se time osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija krajnjim korisnicima. OBRAZLOŽENJE: Zakonom se treba odrediti način obavljanja djelatnosti i tko obavlja djelatnost, tj. vrste knjižnica. Knjižnična djelatnost potiče i razvoj znanosti i upravo je znanost jedna od ključnih društvenih aktivnosti u čijem radu sudjeluje i knjižnica kao potpora stručnom, znanstvenom i znanstveno-istraživačkom radu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Člankom 2. uređuje se svrha Zakona i osnovne smjernice kojima se postiže svrha Zakona, dok su navedeni prijedlozi detaljno uređeni u daljnjem tekstu Zakona. U podstavku 2. dodano da se ovim Zakonom potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja znanosti. |
| 468 | Mirjana Mihalić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti koja se obavlja kao javna služba - uređuje tko obavlja knjižničnu djelatnost i na koji način se obavlja knjižnična djelatnost - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, odgoja i obrazovanja, znanosti, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencija za razvoj demokracije, gospodarstva, znanosti i sudjelovanje u informacijskom društvu - osigurava nadzor nad radom knjižnica koje u okviru matične djelatnosti provodi matična knjižnica nadležna za određenu vrstu knjižnica - knjižnice povezuju u knjižnični sustav Republike Hrvatske te se time osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija krajnjim korisnicima. OBRAZLOŽENJE: Zakonom se treba odrediti način obavljanja djelatnosti i tko obavlja djelatnost, tj. vrste knjižnica. Knjižnična djelatnost potiče i razvoj znanosti i upravo je znanost jedna od ključnih društvenih aktivnosti u čijem radu sudjeluje i knjižnica kao potpora stručnom, znanstvenom i znanstveno-istraživačkom radu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Člankom 2. uređuje se svrha Zakona i osnovne smjernice kojima se postiže svrha Zakona, dok su navedeni prijedlozi detaljno uređeni u daljnjem tekstu Zakona. U podstavku 2. dodano da se ovim Zakonom potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja znanosti. |
| 469 | Vesna Ivanković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti koja se obavlja kao javna služba - uređuje tko obavlja knjižničnu djelatnost i na koji način se obavlja knjižnična djelatnost - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, odgoja i obrazovanja, znanosti, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencija za razvoj demokracije, gospodarstva, znanosti i sudjelovanje u informacijskom društvu - osigurava nadzor nad radom knjižnica koje u okviru matične djelatnosti provodi matična knjižnica nadležna za određenu vrstu knjižnica - knjižnice povezuju u knjižnični sustav Republike Hrvatske te se time osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija krajnjim korisnicima. OBRAZLOŽENJE: Zakonom se treba odrediti način obavljanja djelatnosti i tko obavlja djelatnost, tj. vrste knjižnica. Knjižnična djelatnost potiče i razvoj znanosti i upravo je znanost jedna od ključnih društvenih aktivnosti u čijem radu sudjeluje i knjižnica kao potpora stručnom, znanstvenom i znanstveno-istraživačkom radu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Člankom 2. uređuje se svrha Zakona i osnovne smjernice kojima se postiže svrha Zakona, dok su navedeni prijedlozi detaljno uređeni u daljnjem tekstu Zakona. U podstavku 2. dodano da se ovim Zakonom potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja znanosti. |
| 470 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. | 14. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 2…. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencije za razvoj demokracije, gospodarstva i sudjelovanje u informacijskom društvu - utvrđuju načini financiranja knjižnične djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti koja se obavlja kao javna služba - uređuje tko obavlja knjižničnu djelatnost i na koji način se obavlja knjižnična djelatnost - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, odgoja i obrazovanja, znanosti, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencija za razvoj demokracije, gospodarstva, znanosti i sudjelovanje u informacijskom društvu - osigurava nadzor nad radom knjižnica koje u okviru matične djelatnosti provodi matična knjižnica nadležna za određenu vrstu knjižnica - knjižnice povezuju u knjižnični sustav Republike Hrvatske te se time osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija krajnjim korisnicima. OBRAZLOŽENJE: Zakonom se treba odrediti način obavljanja djelatnosti i tko obavlja djelatnost, tj. vrste knjižnica. Knjižnična djelatnost potiče i razvoj znanosti i upravo je znanost jedna od ključnih društvenih aktivnosti u čijem radu sudjeluje i knjižnica kao potpora stručnom, znanstvenom i znanstveno-istraživačkom radu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Člankom 2. uređuje se svrha Zakona i osnovne smjernice kojima se postiže svrha Zakona, dok su navedeni prijedlozi detaljno uređeni u daljnjem tekstu Zakona. U podstavku 2. dodano da se ovim Zakonom potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja znanosti. |
| 471 | Knjižnica i čitaonica Kutina | I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. | Članak 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti koja se obavlja kao javna služba - uređuje tko obavlja knjižničnu djelatnost i na koji način se obavlja knjižnična djelatnost - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, odgoja i obrazovanja, znanosti, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencija za razvoj demokracije, gospodarstva, znanosti i sudjelovanje u informacijskom društvu - osigurava nadzor nad radom knjižnica koje u okviru matične djelatnosti provodi matična knjižnica nadležna za određenu vrstu knjižnica - knjižnice povezuju u knjižnični sustav Republike Hrvatske te se time osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija krajnjim korisnicima. OBRAZLOŽENJE: Zakonom se treba odrediti način obavljanja djelatnosti i tko obavlja djelatnost, tj. vrste knjižnica. Knjižnična djelatnost potiče i razvoj znanosti i upravo je znanost jedna od ključnih društvenih aktivnosti u čijem radu sudjeluje i knjižnica kao potpora stručnom, znanstvenom i znanstveno-istraživačkom radu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Člankom 2. uređuje se svrha Zakona i osnovne smjernice kojima se postiže svrha Zakona, dok su navedeni prijedlozi detaljno uređeni u daljnjem tekstu Zakona. U podstavku 2. dodano da se ovim Zakonom potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja znanosti. |
| 472 | Gradska knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. | Potrebna je preciznija definicija koja će se obuhvatiti djelovanje svih vrsta knjižnica: Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti - utvrđuje da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice kao javnu službu - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, odgoja i obrazovanja, znanosti, znanja i izvrsnosti te očuvanja i njegovanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencija za razvoj demokracije, gospodarstva, znanosti i sudjelovanje u informacijskom društvu - osigurava nadzor nad radom knjižnica koje u okviru matične djelatnosti provode matične knjižnice nadležne za određenu vrstu knjižnica - utvrđuju zadaće i ovlasti Hrvatskog knjižničnog vijeća kao najvišeg stručnog i savjetodavnog tijela - utvrđuju zadaće i ovlasti Nacionalne i sveučilišne knjižnice kao nacionalne knjižnice i središnje knjižnice hrvatskog knjižničnog sustava - određuje povezivanje knjižnica u knjižnični sustav Republike Hrvatske čime se osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija krajnjim korisnicima. | Nije prihvaćen | Odbijeno. Člankom 2. uređuje se svrha Zakona i osnovne smjernice kojima se postiže svrha Zakona, dok su navedeni prijedlozi detaljno uređeni u daljnjem tekstu Zakona. |
| 473 | Društvo knjižničara Karlovačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. | Članak 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti koja se obavlja kao javna služba - uređuje tko obavlja knjižničnu djelatnost i na koji način se obavlja knjižnična djelatnost - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, odgoja i obrazovanja, znanosti, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencija za razvoj demokracije, gospodarstva, znanosti i sudjelovanje u informacijskom društvu - osigurava nadzor nad radom knjižnica koje u okviru matične djelatnosti provodi matična knjižnica nadležna za određenu vrstu knjižnica - knjižnice povezuju u knjižnični sustav Republike Hrvatske te se time osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija krajnjim korisnicima. OBRAZLOŽENJE: Zakonom se treba odrediti način obavljanja djelatnosti i tko obavlja djelatnost, tj. vrste knjižnica. Knjižnična djelatnost potiče i razvoj znanosti i upravo je znanost jedna od ključnih društvenih aktivnosti u čijem radu sudjeluje i knjižnica kao potpora stručnom, znanstvenom i znanstveno-istraživačkom radu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Člankom 2. uređuje se svrha Zakona i osnovne smjernice kojima se postiže svrha Zakona, dok su navedeni prijedlozi detaljno uređeni u daljnjem tekstu Zakona. U podstavku 2. dodano da se ovim Zakonom potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja znanosti. |
| 474 | ANA SUDAREVIĆ | I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. | Članak 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti koja se obavlja kao javna služba - uređuje tko obavlja knjižničnu djelatnost i na koji način se obavlja knjižnična djelatnost - potiče razvoj knjižnične djelatnostiu cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, odgoja i obrazovanja, znanosti, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencija za razvoj demokracije, gospodarstva, znanosti i sudjelovanje u informacijskom društvu - osigurava nadzor nad radom knjižnica koje u okviru matične djelatnosti provodi matična knjižnica nadležna za određenu vrstu knjižnica - knjižnice povezuju u knjižnični sustav Republike Hrvatske te se time osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija krajnjim korisnicima. | Nije prihvaćen | Odbijeno. Člankom 2. uređuje se svrha Zakona i osnovne smjernice kojima se postiže svrha Zakona, dok su navedeni prijedlozi detaljno uređeni u daljnjem tekstu Zakona. |
| 475 | Lidija Dužić Zlovolić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1….(2) Knjižnična građa od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. U članku 1. st. 2. stoji kako je samo knjižnična GRAĐA od interesa za RH, a ne kao u čl. 2. sadašnjeg zakona, u kojem je knjižnična DJELATNOST od interesa za RH. Također, u tekstu je samo posredno, ostala odredba koja je u čl. 2, st. 1 postojećeg Zakona jasno navedena kako se knjižnična djelatnost obavlja kao javna služba: Članak 2. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1, st,. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti : Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. OBRAZLOŽENJE: U čl. 2. Prijedloga doduše objašnjeno je da se zakonom “....-osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe”, što doduše može i tako posredno biti navedeno, ali upravo stoga se i može neposredno naglasiti u čl. 1. No, to je bitno zato što, ako i sam Prijedlog nedvojbeno priznaje javnu službu kao zakonom normiranu činjenicu, onda pravno gledano i sama djelatnost MORA biti od interesa za RH. Jer pojam javne službe (dakle one koja je posebno uređena normama upravnog prava) u pravnom smislu je definiran kao djelatnost koju društvo smatra toliko važnom da je podvrgava posebnom pravnom uređenju i da se radi o službi koja ima posebnu važnost za ostvarenje određenih interesa društvene zajednice (opći, javni interes). Tako sam pojam javne službe, kao i sadržaj knjižnične djelatnosti koji je reguliran u čl. 6. i postojećeg Zakona i Prijedloga, čine cjelokupnu knjižničnu djelatnost, neizostavno kao djelatnost od interesa za RH. Zbog te činjenice, postojeći pravni sustav u raznim poljima, od zakona do pravilnika, već je knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama dao različite pravne povlastice u svrhu ostvarenja tog interesa, od određenih autorskopravnih iznimki, prava prikupljanja osobnih podataka bez posebne privole, definiranja specifičnih uloga knjižnica u obrazovnom i kulturnom sustavu i takva degradacija temeljne svrhe knjižnica imala bi ne samo materijalne posljedice po budućnost i daljnje kodificiranje društvene uloge knjižnica, nego i teško izbrojive konzekvence na pravnu organizaciju i funkcioniranje postojećih društvenih djelatnosti, sve do temeljnih ljudskih prava građana. Ukratko, javnu službu (koja je i u Prijedlogu ostavljena) neke djelatnosti mora pratiti i javni interes kao od nje neodvojiva činjenica, koja se NE može svesti samo na građu, koja je tek puka materijalna podloga za djelatnost i javni interes. Javni interes izlazi iz djelatnosti i zbog njega djelatnost u različitim njezinim konkretiziranim oblicima uživa dodatnu pravnu zaštitu. U vezi dvojbi oko razine propisa kojim se to rješava, upravo se zakonom propisuje takav javni interes, kao u mnogim drugim slučajevima, poput Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i dr. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, u članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. U članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. |
| 476 | Knjižnice grada Zagreba | I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. | Članak 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti koja se obavlja kao javna služba - uređuje tko obavlja knjižničnu djelatnost i na koji način se obavlja knjižnična djelatnost - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, odgoja i obrazovanja, znanosti, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencija za razvoj demokracije, gospodarstva, znanosti i sudjelovanje u informacijskom društvu - osigurava nadzor nad radom knjižnica koje u okviru matične djelatnosti provodi matična knjižnica nadležna za određenu vrstu knjižnica - knjižnice povezuju u knjižnični sustav Republike Hrvatske te se time osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija krajnjim korisnicima. OBRAZLOŽENJE: Zakonom se treba odrediti način obavljanja djelatnosti i tko obavlja djelatnost, tj. vrste knjižnica. Knjižnična djelatnost potiče i razvoj znanosti i upravo je znanost jedna od ključnih društvenih aktivnosti u čijem radu sudjeluje i knjižnica kao potpora stručnom, znanstvenom i znanstveno-istraživačkom radu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Člankom 2. uređuje se svrha Zakona i osnovne smjernice kojima se postiže svrha Zakona, dok su navedeni prijedlozi detaljno uređeni u daljnjem tekstu Zakona. U podstavku 2. dodano da se ovim Zakonom potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja znanosti. |
| 477 | Sanja Heberling Dragičević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. | Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti koja se obavlja kao javna služba - uređuje tko obavlja knjižničnu djelatnost i na koji način se obavlja knjižnična djelatnost - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, odgoja i obrazovanja, znanosti, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencija za razvoj demokracije, gospodarstva, znanosti i sudjelovanje u informacijskom društvu - osigurava nadzor nad radom knjižnica koje u okviru matične djelatnosti provodi matična knjižnica nadležna za određenu vrstu knjižnica - knjižnice povezuju u knjižnični sustav Republike Hrvatske te se time osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija krajnjim korisnicima. OBRAZLOŽENJE PRIJEDLOGA: Zakonom se treba odrediti način obavljanja djelatnosti i tko obavlja djelatnost, tj. vrste knjižnica. Knjižnična djelatnost potiče i razvoj znanosti i upravo je znanost jedna od ključnih društvenih aktivnosti u čijem radu sudjeluje i knjižnica kao potpora stručnom, znanstvenom i znanstveno-istraživačkom radu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Člankom 2. uređuje se svrha Zakona i osnovne smjernice kojima se postiže svrha Zakona, dok su navedeni prijedlozi detaljno uređeni u daljnjem tekstu Zakona. U podstavku 2. dodano da se ovim Zakonom potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja znanosti. |
| 478 | Društvo knjižničara u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. | Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti koja se obavlja kao javna služba - uređuje tko obavlja knjižničnu djelatnost i na koji način se obavlja knjižnična djelatnost - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, odgoja i obrazovanja, znanosti, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencija za razvoj demokracije, gospodarstva, znanosti i sudjelovanje u informacijskom društvu - osigurava nadzor nad radom knjižnica koje u okviru matične djelatnosti provodi matična knjižnica nadležna za određenu vrstu knjižnica - knjižnice povezuju u knjižnični sustav Republike Hrvatske te se time osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija krajnjim korisnicima. | Nije prihvaćen | Odbijeno. Člankom 2. uređuje se svrha Zakona i osnovne smjernice kojima se postiže svrha Zakona, dok su navedeni prijedlozi detaljno uređeni u daljnjem tekstu Zakona. |
| 479 | Društvo knjižničara u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. | OBRAZLOŽENJE: Zakonom se treba odrediti način obavljanja djelatnosti i tko obavlja djelatnost, tj. vrste knjižnica. Knjižnična djelatnost potiče i razvoj znanosti i upravo je znanost jedna od ključnih društvenih aktivnosti u čijem radu sudjeluje i knjižnica kao potpora stručnom, znanstvenom i znanstveno-istraživačkom radu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Člankom 2. uređuje se svrha Zakona i osnovne smjernice kojima se postiže svrha Zakona, dok su navedeni prijedlozi detaljno uređeni u daljnjem tekstu Zakona. U podstavku 2. dodano da se ovim Zakonom potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja znanosti. |
| 480 | Knjižničarsko društvo Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. | Članak 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti koja se obavlja kao javna služba - uređuje tko obavlja knjižničnu djelatnost i na koji način se obavlja knjižnična djelatnost - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, odgoja i obrazovanja, znanosti, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencija za razvoj demokracije, gospodarstva, znanosti i sudjelovanje u informacijskom društvu - osigurava nadzor nad radom knjižnica koje u okviru matične djelatnosti provodi matična knjižnica nadležna za određenu vrstu knjižnica - knjižnice povezuju u knjižnični sustav Republike Hrvatske te se time osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija krajnjim korisnicima. OBRAZLOŽENJE: Zakonom se treba odrediti način obavljanja djelatnosti i tko obavlja djelatnost, tj. vrste knjižnica. Knjižnična djelatnost potiče i razvoj znanosti i upravo je znanost jedna od ključnih društvenih aktivnosti u čijem radu sudjeluje i knjižnica kao potpora stručnom, znanstvenom i znanstveno-istraživačkom radu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Člankom 2. uređuje se svrha Zakona i osnovne smjernice kojima se postiže svrha Zakona, dok su navedeni prijedlozi detaljno uređeni u daljnjem tekstu Zakona. U podstavku 2. dodano da se ovim Zakonom potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja znanosti. |
| 481 | Sanja Paravić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 2…. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencije za razvoj demokracije, gospodarstva i sudjelovanje u informacijskom društvu - utvrđuju načini financiranja knjižnične djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti koja se obavlja kao javna služba - uređuje tko obavlja knjižničnu djelatnost i na koji način se obavlja knjižnična djelatnost - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, odgoja i obrazovanja, znanosti, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencija za razvoj demokracije, gospodarstva, znanosti i sudjelovanje u informacijskom društvu - osigurava nadzor nad radom knjižnica koje u okviru matične djelatnosti provodi matična knjižnica nadležna za određenu vrstu knjižnica - knjižnice povezuju u knjižnični sustav Republike Hrvatske te se time osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija krajnjim korisnicima. OBRAZLOŽENJE: Zakonom se treba odrediti način obavljanja djelatnosti i tko obavlja djelatnost, tj. vrste knjižnica. Knjižnična djelatnost potiče i razvoj znanosti i upravo je znanost jedna od ključnih društvenih aktivnosti u čijem radu sudjeluje i knjižnica kao potpora stručnom, znanstvenom i znanstveno-istraživačkom radu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Člankom 2. uređuje se svrha Zakona i osnovne smjernice kojima se postiže svrha Zakona, dok su navedeni prijedlozi detaljno uređeni u daljnjem tekstu Zakona. U podstavku 2. dodano da se ovim Zakonom potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja znanosti. |
| 482 | Ivana Vladilo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 2…. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencije za razvoj demokracije, gospodarstva i sudjelovanje u informacijskom društvu - utvrđuju načini financiranja knjižnične djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti koja se obavlja kao javna služba - uređuje tko obavlja knjižničnu djelatnost i na koji način se obavlja knjižnična djelatnost - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, odgoja i obrazovanja, znanosti, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencija za razvoj demokracije, gospodarstva, znanosti i sudjelovanje u informacijskom društvu - osigurava nadzor nad radom knjižnica koje u okviru matične djelatnosti provodi matična knjižnica nadležna za određenu vrstu knjižnica - knjižnice povezuju u knjižnični sustav Republike Hrvatske te se time osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija krajnjim korisnicima. OBRAZLOŽENJE: Zakonom se treba odrediti način obavljanja djelatnosti i tko obavlja djelatnost, tj. vrste knjižnica. Knjižnična djelatnost potiče i razvoj znanosti i upravo je znanost jedna od ključnih društvenih aktivnosti u čijem radu sudjeluje i knjižnica kao potpora stručnom, znanstvenom i znanstveno-istraživačkom radu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Člankom 2. uređuje se svrha Zakona i osnovne smjernice kojima se postiže svrha Zakona, dok su navedeni prijedlozi detaljno uređeni u daljnjem tekstu Zakona. U podstavku 2. dodano da se ovim Zakonom potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja znanosti. |
| 483 | Korina Udina | I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti koja se obavlja kao javna služba - uređuje tko obavlja knjižničnu djelatnost i na koji način se obavlja knjižnična djelatnost - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, odgoja i obrazovanja, znanosti, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencija za razvoj demokracije, gospodarstva, znanosti i sudjelovanje u informacijskom društvu - osigurava nadzor nad radom knjižnica koje u okviru matične djelatnosti provodi matična knjižnica nadležna za određenu vrstu knjižnica - knjižnice povezuju u knjižnični sustav Republike Hrvatske te se time osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija krajnjim korisnicima. OBRAZLOŽENJE: Zakonom se treba odrediti način obavljanja djelatnosti i tko obavlja djelatnost, tj. vrste knjižnica. Knjižnična djelatnost potiče i razvoj znanosti i upravo je znanost jedna od ključnih društvenih aktivnosti u čijem radu sudjeluje i knjižnica kao potpora stručnom, znanstvenom i znanstveno-istraživačkom radu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Člankom 2. uređuje se svrha Zakona i osnovne smjernice kojima se postiže svrha Zakona, dok su navedeni prijedlozi detaljno uređeni u daljnjem tekstu Zakona. U podstavku 2. dodano da se ovim Zakonom potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja znanosti. |
| 484 | Grozdana Ribičić,viša knjižničarka, predsjednica Komisije za čitanje HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. | Žao mi je što nigdje u Prijedlogu Zakona nema spomenute usvojene Nacionalne strategije poticanja čitanja, nigdje besplatnih knjižničnih usluga za djecu koje su bile usvojene u našim strategijama. Ovaj Prijedlog Zakona ne donosi iskorake koje bi doprinijele razvoju društva znanja i napretka. | Djelomično prihvaćen | Odbijeno. Na sjednici Vlade održanoj 2. studenog 2017. godine usvojena je Nacionalna strategija poticanja čitanja i ona se kao takva primjenjuje te je nije potrebno posebno spominjati. Također, ističe se da ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak |
| 485 | Viktorija Tomšić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 2…. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencije za razvoj demokracije, gospodarstva i sudjelovanje u informacijskom društvu - utvrđuju načini financiranja knjižnične djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti koja se obavlja kao javna služba - uređuje tko obavlja knjižničnu djelatnost i na koji način se obavlja knjižnična djelatnost - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, odgoja i obrazovanja, znanosti, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencija za razvoj demokracije, gospodarstva, znanosti i sudjelovanje u informacijskom društvu - osigurava nadzor nad radom knjižnica koje u okviru matične djelatnosti provodi matična knjižnica nadležna za određenu vrstu knjižnica - knjižnice povezuju u knjižnični sustav Republike Hrvatske te se time osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija krajnjim korisnicima. OBRAZLOŽENJE: Zakonom se treba odrediti način obavljanja djelatnosti i tko obavlja djelatnost, tj. vrste knjižnica. Knjižnična djelatnost potiče i razvoj znanosti i upravo je znanost jedna od ključnih društvenih aktivnosti u čijem radu sudjeluje i knjižnica kao potpora stručnom, znanstvenom i znanstveno-istraživačkom radu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Člankom 2. uređuje se svrha Zakona i osnovne smjernice kojima se postiže svrha Zakona, dok su navedeni prijedlozi detaljno uređeni u daljnjem tekstu Zakona. U podstavku 2. dodano da se ovim Zakonom potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja znanosti. |
| 486 | Sveučilišna knjižnica u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Ovim se Zakonom: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja informacijske i drugih pismenosti, vrijednosti kulture i obrazovanja te očuvanja nacionalnog stvaralaštva i kulturnog dobra - osigurava jednaka dostupnost knjižnične građe i informacija radi napretka društva u cjelini - utvrđuju načini financiranja knjižnične djelatnosti. | Nije prihvaćen | Odbijeno. Člankom 2. uređuje se svrha Zakona i osnovne smjernice kojima se postiže svrha Zakona, dok su navedeni prijedlozi detaljno uređeni u daljnjem tekstu Zakona. |
| 487 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. | Podržavamo ranije prijedloge prema kojima: Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti koja se obavlja kao javna služba - uređuje tko obavlja knjižničnu djelatnost i na koji način se obavlja knjižnična djelatnost - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, odgoja i obrazovanja, znanosti, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencija za razvoj demokracije, gospodarstva, znanosti i sudjelovanje u informacijskom društvu - osigurava nadzor nad radom knjižnica koje u okviru matične djelatnosti provodi matična knjižnica nadležna za određenu vrstu knjižnica - knjižnice povezuju u knjižnični sustav Republike Hrvatske te se time osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija krajnjim korisnicima. | Nije prihvaćen | Odbijeno. Člankom 2. uređuje se svrha Zakona i osnovne smjernice kojima se postiže svrha Zakona, dok su navedeni prijedlozi detaljno uređeni u daljnjem tekstu Zakona. |
| 488 | Grozdana Ribičić,viša knjižničarka, predsjednica Komisije za čitanje HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti koja se obavlja kao javna služba - uređuje tko obavlja knjižničnu djelatnost i na koji način se obavlja knjižnična djelatnost - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, odgoja i obrazovanja, znanosti, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencija za razvoj demokracije, gospodarstva, znanosti i sudjelovanje u informacijskom društvu - osigurava nadzor nad radom knjižnica koje u okviru matične djelatnosti provodi matična knjižnica nadležna za određenu vrstu knjižnica - knjižnice povezuju u knjižnični sustav Republike Hrvatske te se time osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija krajnjim korisnicima. OBRAZLOŽENJE: Zakonom se treba odrediti način obavljanja djelatnosti i tko obavlja djelatnost, tj. vrste knjižnica. Knjižnična djelatnost potiče i razvoj znanosti i upravo je znanost jedna od ključnih društvenih aktivnosti u čijem radu sudjeluje i knjižnica kao potpora stručnom, znanstvenom i znanstveno-istraživačkom radu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Člankom 2. uređuje se svrha Zakona i osnovne smjernice kojima se postiže svrha Zakona, dok su navedeni prijedlozi detaljno uređeni u daljnjem tekstu Zakona. U podstavku 2. dodano da se ovim Zakonom potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja znanosti. |
| 489 | Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ | I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. | Podržavam u potpunosti prijedlog Hrvatskoga knjižničarskog društv: Članak 2. PRIJEDLOG: Umjesto sadašnjeg teksta, trebalo bi stajati (suglasno sadašnjem Zakonu): Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti koja se obavlja kao javna služba - uređuje tko obavlja knjižničnu djelatnost i na koji način se obavlja knjižnična djelatnost - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, odgoja i obrazovanja, znanosti, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencija za razvoj demokracije, gospodarstva, znanosti i sudjelovanje u informacijskom društvu - osigurava nadzor nad radom knjižnica koje u okviru matične djelatnosti provodi matična knjižnica nadležna za određenu vrstu knjižnica - knjižnice povezuju u knjižnični sustav Republike Hrvatske te se time osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija krajnjim korisnicima. OBRAZLOŽENJE: Zakonom se treba odrediti način obavljanja djelatnosti i tko obavlja djelatnost, tj. vrste knjižnica. Knjižnična djelatnost potiče i razvoj znanosti i upravo je znanost jedna od ključnih društvenih aktivnosti u čijem radu sudjeluje i knjižnica kao potpora stručnom, znanstvenom i znanstveno-istraživačkom radu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Člankom 2. uređuje se svrha Zakona i osnovne smjernice kojima se postiže svrha Zakona, dok su navedeni prijedlozi detaljno uređeni u daljnjem tekstu Zakona. U podstavku 2. dodano da se ovim Zakonom potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja znanosti. |
| 490 | Gradska knjižnica Zadar | I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. | Članak 2. Ovim Zakonom se: -osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe -potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva Prijedlog: iza riječi "promicanja" dodati riječ "čitanja" Obrazloženje: Nacionalna strategija poticanje čitanja za razdoblje od 2017. do 2022. godine ima vremenski okvir, ali se "čitanje" kao jedna od glavnih aktivnosti i polazišnih točaka svih (ili velikog dijela) knjižnica u ovom prijedlogu Zakona ne spominje ni jednom. Prijedlog: pojam "izvrsnosti" izostaviti jer je nedovoljno jasan. Koji su kriteriji za procjenu izvrsnosti? Tko ih određuje i donosi? Tko procjenjuje izvrsnost pojedine knjižnice? Ako se misli na vrednovanje rada knjižnice onda to treba biti navedeno u čl. 6. pod točkom koja govori o obvezi prikupljanja statističkih podataka o poslovanju, ... -osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencije za razvoj demokracije, gospodarstva i sudjelovanje u informacijskom društvu Prijedlog: "Osigurati svim korisnicima pristup informacijskim izvorima koje su knjižnice prikupile, uz poštovanje prava intelektualnog vlasništva." Izvor: https://www.ifla.org/files/assets/digital-libraries/documents/ifla-unesco-digital-libraries-manifesto-hr.pdf Dodati formulaciju iz Manifesta za digitalne knjižnice -utvrđuju načini financiranja knjižnične djelatnosti. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U članku 2. alineji 2., u kojoj se navodi da se ovim Zakonom potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, odgoja, obrazovanja, znanosti i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva, aktivnost čitanja sadržana je u širem kontekstu ove odredbe. Postojeća formulacija članka 2. Zakona postignuta je u dogovoru s radnom skupinom i predstavnicima struke. |
| 491 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. | Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti koja se obavlja kao javna služba - uređuje tko obavlja knjižničnu djelatnost i na koji način se obavlja knjižnična djelatnost - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, odgoja i obrazovanja, znanosti, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencija za razvoj demokracije, gospodarstva, znanosti i sudjelovanje u informacijskom društvu - osigurava nadzor nad radom knjižnica koje u okviru matične djelatnosti provodi matična knjižnica nadležna za određenu vrstu knjižnica - knjižnice povezuju u knjižnični sustav Republike Hrvatske te se time osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija krajnjim korisnicima. OBRAZLOŽENJE PRIJEDLOGA: Zakonom se treba odrediti način obavljanja djelatnosti i tko obavlja djelatnost, tj. vrste knjižnica. Knjižnična djelatnost potiče i razvoj znanosti i upravo je znanost jedna od ključnih društvenih aktivnosti u čijem radu sudjeluje i knjižnica kao potpora stručnom, znanstvenom i znanstveno-istraživačkom radu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Člankom 2. uređuje se svrha Zakona i osnovne smjernice kojima se postiže svrha Zakona, dok su navedeni prijedlozi detaljno uređeni u daljnjem tekstu Zakona. U podstavku 2. dodano da se ovim Zakonom potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja znanosti. |
| 492 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. | Članak 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti koja se obavlja kao javna služba - uređuje tko obavlja knjižničnu djelatnost i na koji način se obavlja knjižnična djelatnost - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, odgoja i obrazovanja, znanosti, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencija za razvoj demokracije, gospodarstva, znanosti i sudjelovanje u informacijskom društvu - osigurava nadzor nad radom knjižnica koje u okviru matične djelatnosti provodi matična knjižnica nadležna za određenu vrstu knjižnica - knjižnice povezuju u knjižnični sustav Republike Hrvatske te se time osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija krajnjim korisnicima. OBRAZLOŽENJE: Zakonom se treba odrediti način obavljanja djelatnosti i tko obavlja djelatnost, tj. vrste knjižnica. Knjižnična djelatnost potiče i razvoj znanosti i upravo je znanost jedna od ključnih društvenih aktivnosti u čijem radu sudjeluje i knjižnica kao potpora stručnom, znanstvenom i znanstveno-istraživačkom radu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Člankom 2. uređuje se svrha Zakona i osnovne smjernice kojima se postiže svrha Zakona, dok su navedeni prijedlozi detaljno uređeni u daljnjem tekstu Zakona. U podstavku 2. dodano da se ovim Zakonom potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja znanosti. |
| 493 | Jasminka Kovačević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 2…. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencije za razvoj demokracije, gospodarstva i sudjelovanje u informacijskom društvu - utvrđuju načini financiranja knjižnične djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti koja se obavlja kao javna služba - uređuje tko obavlja knjižničnu djelatnost i na koji način se obavlja knjižnična djelatnost - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, odgoja i obrazovanja, znanosti, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencija za razvoj demokracije, gospodarstva, znanosti i sudjelovanje u informacijskom društvu - osigurava nadzor nad radom knjižnica koje u okviru matične djelatnosti provodi matična knjižnica nadležna za određenu vrstu knjižnica - knjižnice povezuju u knjižnični sustav Republike Hrvatske te se time osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija krajnjim korisnicima. OBRAZLOŽENJE: Zakonom se treba odrediti način obavljanja djelatnosti i tko obavlja djelatnost, tj. vrste knjižnica. Knjižnična djelatnost potiče i razvoj znanosti i upravo je znanost jedna od ključnih društvenih aktivnosti u čijem radu sudjeluje i knjižnica kao potpora stručnom, znanstvenom i znanstveno-istraživačkom radu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Člankom 2. uređuje se svrha Zakona i osnovne smjernice kojima se postiže svrha Zakona, dok su navedeni prijedlozi detaljno uređeni u daljnjem tekstu Zakona. U podstavku 2. dodano da se ovim Zakonom potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja znanosti. |
| 494 | Ivana Dorotić Malič | I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 2…. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencije za razvoj demokracije, gospodarstva i sudjelovanje u informacijskom društvu - utvrđuju načini financiranja knjižnične djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti koja se obavlja kao javna služba - uređuje tko obavlja knjižničnu djelatnost i na koji način se obavlja knjižnična djelatnost - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, odgoja i obrazovanja, znanosti, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencija za razvoj demokracije, gospodarstva, znanosti i sudjelovanje u informacijskom društvu - osigurava nadzor nad radom knjižnica koje u okviru matične djelatnosti provodi matična knjižnica nadležna za određenu vrstu knjižnica - knjižnice povezuju u knjižnični sustav Republike Hrvatske te se time osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija krajnjim korisnicima. OBRAZLOŽENJE: Zakonom se treba odrediti način obavljanja djelatnosti i tko obavlja djelatnost, tj. vrste knjižnica. Knjižnična djelatnost potiče i razvoj znanosti i upravo je znanost jedna od ključnih društvenih aktivnosti u čijem radu sudjeluje i knjižnica kao potpora stručnom, znanstvenom i znanstveno-istraživačkom radu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Člankom 2. uređuje se svrha Zakona i osnovne smjernice kojima se postiže svrha Zakona, dok su navedeni prijedlozi detaljno uređeni u daljnjem tekstu Zakona. U podstavku 2. dodano da se ovim Zakonom potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja znanosti. |
| 495 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. | Zakonom se treba odrediti način obavljanja djelatnosti i tko obavlja djelatnost, tj. vrste knjižnica. Knjižnična djelatnost potiče i razvoj znanosti i upravo je znanost jedna od ključnih društvenih aktivnosti u čijem radu sudjeluje i knjižnica kao potpora stručnom, znanstvenom i znanstveno-istraživačkom radu. | Prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Člankom 2. uređuje se svrha Zakona i osnovne smjernice kojima se postiže svrha Zakona, dok su navedeni prijedlozi detaljno uređeni u daljnjem tekstu Zakona. U podstavku 2. dodano da se ovim Zakonom potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja znanosti. |
| 496 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. | Ovim zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti koja se obavlja kao javna služba - uređuje tko obavlja knjižničnu djelatnost i na koji način se obavlja knjižnična djelatnost - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, odgoja i obrazovanja, znanosti, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencija za razvoj demokracije, gospodarstva, znanosti i sudjelovanje u informacijskom društvu - osigurava nadzor nad radom knjižnica koje u okviru matične djelatnosti provodi matična knjižnica nadležna za određenu vrstu knjižnica - knjižnice povezuju u knjižnični sustav Republike Hrvatske te se time osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija krajnjim korisnicima. | Prihvaćen | Odbijeno. Člankom 2. uređuje se svrha Zakona i osnovne smjernice kojima se postiže svrha Zakona, dok su navedeni prijedlozi detaljno uređeni u daljnjem tekstu Zakona. |
| 497 | Tomislav Staničić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 2…. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencije za razvoj demokracije, gospodarstva i sudjelovanje u informacijskom društvu - utvrđuju načini financiranja knjižnične djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti koja se obavlja kao javna služba - uređuje tko obavlja knjižničnu djelatnost i na koji način se obavlja knjižnična djelatnost - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, odgoja i obrazovanja, znanosti, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencija za razvoj demokracije, gospodarstva, znanosti i sudjelovanje u informacijskom društvu - osigurava nadzor nad radom knjižnica koje u okviru matične djelatnosti provodi matična knjižnica nadležna za određenu vrstu knjižnica - knjižnice povezuju u knjižnični sustav Republike Hrvatske te se time osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija krajnjim korisnicima. OBRAZLOŽENJE: Zakonom se treba odrediti način obavljanja djelatnosti i tko obavlja djelatnost, tj. vrste knjižnica. Knjižnična djelatnost potiče i razvoj znanosti i upravo je znanost jedna od ključnih društvenih aktivnosti u čijem radu sudjeluje i knjižnica kao potpora stručnom, znanstvenom i znanstveno-istraživačkom radu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Člankom 2. uređuje se svrha Zakona i osnovne smjernice kojima se postiže svrha Zakona, dok su navedeni prijedlozi detaljno uređeni u daljnjem tekstu Zakona. U podstavku 2. dodano da se ovim Zakonom potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja znanosti. |
| 498 | Zrinka Udiljak Bugarinovski | I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 2…. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencije za razvoj demokracije, gospodarstva i sudjelovanje u informacijskom društvu - utvrđuju načini financiranja knjižnične djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti koja se obavlja kao javna služba - uređuje tko obavlja knjižničnu djelatnost i na koji način se obavlja knjižnična djelatnost - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, odgoja i obrazovanja, znanosti, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencija za razvoj demokracije, gospodarstva, znanosti i sudjelovanje u informacijskom društvu - osigurava nadzor nad radom knjižnica koje u okviru matične djelatnosti provodi matična knjižnica nadležna za određenu vrstu knjižnica - knjižnice povezuju u knjižnični sustav Republike Hrvatske te se time osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija krajnjim korisnicima. OBRAZLOŽENJE: Zakonom se treba odrediti način obavljanja djelatnosti i tko obavlja djelatnost, tj. vrste knjižnica. Knjižnična djelatnost potiče i razvoj znanosti i upravo je znanost jedna od ključnih društvenih aktivnosti u čijem radu sudjeluje i knjižnica kao potpora stručnom, znanstvenom i znanstveno-istraživačkom radu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Člankom 2. uređuje se svrha Zakona i osnovne smjernice kojima se postiže svrha Zakona, dok su navedeni prijedlozi detaljno uređeni u daljnjem tekstu Zakona. U podstavku 2. dodano da se ovim Zakonom potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja znanosti. |
| 499 | dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. | Članak 2…. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencije za razvoj demokracije, gospodarstva i sudjelovanje u informacijskom društvu - utvrđuju načini financiranja knjižnične djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti koja se obavlja kao javna služba - uređuje tko obavlja knjižničnu djelatnost i na koji način se obavlja knjižnična djelatnost - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, odgoja i obrazovanja, znanosti, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencija za razvoj demokracije, gospodarstva, znanosti i sudjelovanje u informacijskom društvu - osigurava nadzor nad radom knjižnica koje u okviru matične djelatnosti provodi matična knjižnica nadležna za određenu vrstu knjižnica - knjižnice povezuju u knjižnični sustav Republike Hrvatske te se time osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija krajnjim korisnicima. OBRAZLOŽENJE: Zakonom se treba odrediti način obavljanja djelatnosti i tko obavlja djelatnost, tj. vrste knjižnica. Knjižnična djelatnost potiče i razvoj znanosti i upravo je znanost jedna od ključnih društvenih aktivnosti u čijem radu sudjeluje i knjižnica kao potpora stručnom, znanstvenom i znanstveno-istraživačkom radu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Člankom 2. uređuje se svrha Zakona i osnovne smjernice kojima se postiže svrha Zakona, dok su navedeni prijedlozi detaljno uređeni u daljnjem tekstu Zakona. U podstavku 2. dodano da se ovim Zakonom potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja znanosti. |
| 500 | Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti koja se obavlja kao javna služba - uređuje tko obavlja knjižničnu djelatnost i na koji način se obavlja knjižnična djelatnost - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, odgoja i obrazovanja, znanosti, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencija za razvoj demokracije, gospodarstva, znanosti i sudjelovanje u informacijskom društvu - osigurava nadzor nad radom knjižnica koje u okviru matične djelatnosti provodi matična knjižnica nadležna za određenu vrstu knjižnica - knjižnice povezuju u knjižnični sustav Republike Hrvatske te se time osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija krajnjim korisnicima. OBRAZLOŽENJE: Zakonom se treba odrediti način obavljanja djelatnosti i tko obavlja djelatnost, tj. vrste knjižnica. Knjižnična djelatnost potiče i razvoj znanosti i upravo je znanost jedna od ključnih društvenih aktivnosti u čijem radu sudjeluje i knjižnica kao potpora stručnom, znanstvenom i znanstveno-istraživačkom radu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Člankom 2. uređuje se svrha Zakona i osnovne smjernice kojima se postiže svrha Zakona, dok su navedeni prijedlozi detaljno uređeni u daljnjem tekstu Zakona. U podstavku 2. dodano da se ovim Zakonom potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja znanosti. |
| 501 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. | Članak 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti koja se obavlja kao javna služba - uređuje tko obavlja knjižničnu djelatnost i na koji način se obavlja knjižnična djelatnost - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, odgoja i obrazovanja, znanosti, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencija za razvoj demokracije, gospodarstva, znanosti i sudjelovanje u informacijskom društvu - osigurava nadzor nad radom knjižnica koje u okviru matične djelatnosti provodi matična knjižnica nadležna za određenu vrstu knjižnica - knjižnice povezuju u knjižnični sustav Republike Hrvatske te se time osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija krajnjim korisnicima. OBRAZLOŽENJE: Zakonom se treba odrediti način obavljanja djelatnosti i tko obavlja djelatnost, tj. vrste knjižnica. Knjižnična djelatnost potiče i razvoj znanosti i upravo je znanost jedna od ključnih društvenih aktivnosti u čijem radu sudjeluje i knjižnica kao potpora stručnom, znanstvenom i znanstveno-istraživačkom radu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Člankom 2. uređuje se svrha Zakona i osnovne smjernice kojima se postiže svrha Zakona, dok su navedeni prijedlozi detaljno uređeni u daljnjem tekstu Zakona. U podstavku 2. dodano da se ovim Zakonom potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja znanosti. |
| 502 | Andreja Tominac, viša knjižničarka, članica Komisije za visokoškolske knjižnice (HKD) | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Sukladno stavu Komisije za visokoškolske knjižnice za definiranje vrsta knjižnica koristiti standard HRN ISO 2789:2014 Članak 3: „U smislu ovoga zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja...“: PRIJEDLOG: Defincije knjižnica prema ISO standardu: ISO 2789:2013, 5. izd. (prihvaćeno kao hrvatska norma HRN ISO 2789:2014, usp. http://produccion-uc.bc.uc.edu.ve/programas/doc/conmuta/udo/ISO2789-2013.pdf : Libraries can be roughly subdivided according to their mission and tasks into the following types: a) academic libraries — libraries whose primary function is to cover the information needs of learning and research (libraries of institutions of higher education, general research libraries); b) public libraries — general libraries that serve the information needs of the whole population of a local or regional community, with emphasis on both formal and individual education, literacy, lifelong learning, personal creative development, and recreational activities; c) school libraries — libraries attached to all types of schools below the third (tertiary) level of education whose primary function is to serve the pupils and teachers of such a school; d) special libraries — libraries covering one discipline or particular field of knowledge or a special regional interest, or primarily serving a specific category of users. Special libraries can also besponsored by an organization to serve its own work-related objectives. Examples are industrial and commercial libraries, media libraries, government libraries, health service libraries, or libraries of professional and learned institutions and associations; e) national libraries — libraries which are responsible for acquiring and conserving copies of all relevant documents in the country in which the library is located, usually via legal deposit.) OBRAZLOŽENJE: Ne može se zakonom odrediti značenje pojmova. Pojmove u knjižničarstvu definiraju UNESCO-vi, IFLA-ini međunarodni dokumenti, postojeća tradicija knjižničarske terminologije u RH kakva se koristi u obrazovanju knjižničara i knjižničarskoj praksi. Obuhvaćenost pojmova kojima se definira stručna knjižničarska terminologija u dijelu definiranja knjižnične djelatnosti i knjižnica u Prijedlogu Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti necjelovita je; izostavljene su bitne odrednice pojmova koji određuju suvremenu knjižničnu djelatnost: institucijski i digitalni repozitoriji, baze podataka, bibliometrijski postupci, e-učenje, korisnici, osobni podaci (jer ih knjižnice prikupljaju kod usluge posudbe građe), autorska naknada, informacijska pomagala (katalozi, bibliografije itd.), javna sredstva (kada se govori o financiranju knjižnica), obvezni primjerak, Croatica itd. | Nije prihvaćen | Odbijeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojem su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. |
| 503 | Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica, Hrvatsko knjižničarsko društvo, Sekcija za narodne knjižnice - Komisija za narodne knjižnice | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Javna knjižnica Narodna knjižnica je neprofitna javna ustanova kojoj je osnivač Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Sudeći prema definiciji javna knjižnica u prijedlogu Zakona radi se o narodnoj knjižnici. Do sada ovaj termin nije imao široki primjenu kao alternativni za narodnu knjižnicu već se koristio u kontekstu javne ustanove (knjižnica se osniva kao javna ustanova odnosno ustanova koja obavlja javnu službu). Narodne knjižnice kao javne ustanove do sada su, prema važećem Zakonu mogli osnovati RH, Grad Zagreb, gradovi i općine, ne i druge pravne osobe što je u skladu s međunarodnim preporukama i smjernicama. „Odgovornost za narodnu knjižnicu na mjesnim i nacionalnim vlastima“ (UNESCO-v Manifest za narodne knjižnice, 1994.) Time se osigurava transparentnost djelovanja, nepristran odnos i jednakost u pristupu informacijama za sve građane. „Službe se narodne knjižnice zasnivaju na jednakosti pristupa svima, bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj… Usluge su narodne knjižnice u načelu besplatne.“ (UNESCO-v Manifest za narodne knjižnice, 1994.) Knjižnica vjerske zajednice Uvođenje pojma „knjižnica vjerske zajednice“ nepotrebno je, s obzirom da su i prema važećem zakonu one svrstane u specijalne knjižnice. Isticanje na ovaj način, u najmanju ruku, ima prizvuk segregacije, a povlači za sobom konotaciju da i ostale knjižnice mogu zatražiti posebno „izdvajanje“, npr. knjižnice nacionalnih manjina, institutske knjižnice itd. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Definicija knjižnice vjerske zajednice više nije predviđena člankom 3. Zakona. |
| 504 | Sanja Brbora | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Ponajprije, nije jasan kriterij po kojem su odabrani pojmovi koji su posebno definirani u čl. 3. Nadalje, mnoge su definicije netočne ili nepotpune, a pojedine sintagme i besmislene. Zakon čiji je osnovni smisao pravno uređenje određenog područja, struke ili djelatnosti mora biti usklađen sa strukom na koju se odnosi. Definicijom se određuje mjesto naziva u pojmovnom sustavu određene struke te se ne može/ne smije zakonom nametati i izmišljati nova, mimo već prihvaćenih i uvriježenih stručnih standarda. S tim u vezi, potrebno je ponuđene definicije ispraviti i uskladiti te popisu dodati i niz drugih definiranih pojmova kako bi se osigurale jasnoća i jednoznačnost kojoj svaki zakon treba težiti. | Nije prihvaćen | Odbijeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojem su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. |
| 505 | Kristina Kalanj, viša knjižničarka; predsjednica Komisije za muzejske i galerijske knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Sukladno stavu Komisije za muzejske i galerijske knjižnice HKD-a: IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati i držati se UNESCO-vih, IFLA-inih, i drugih međunarodnih dokumenata iz područja knjižničarstva, standarda HRN ISO 2789 iz 2014. godine, usklađene i općeprihvaćene knjižničarske terminologije u RH, te u ovom članku definirati pojmove vrste knjižnica i stručne knjižničarske djelatnike. Digitalna knjižnica, digitalizacija i autorska prava trebaju se regulirati posebnom glavom zakona, vodeći pri tome računa i o ozakonjenju prakse koja postoji te uzeti u obzir da su pojedine europske zemlje već u zakon ugradile iznimku po pitanju autorskih prava za knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Veliki broj definicija pogrešan je ili neprikladan. U cilju postizanja jednoznačnosti i izbjegavanja mogućih nesporazuma potrebno je dodati i nove definicije (v. i članak 8.). „U smislu ovoga zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja...“ - ne može se zakonom odrediti značenje pojmova; pojmove u knjižničarstvu definiraju UNESCO-vi, IFLA-ini međunarodni dokumenti, postojeća tradicija knjižničarske terminologije u RH kakva se koristi u obrazovanju knjižničara i knjižničarskoj praksi, te međunarodni i u Hrvatskoj prihvaćeni standard HRN ISO 2789 iz 2014. godine. Uvođenje pojma „knjižnica vjerske zajednice“ nepotrebno je, s obzirom da su i prema važećem zakonu one svrstane u specijalne knjižnice. Isticanje na ovaj način, u najmanju ruku, ima prizvuk diskriminacijskog obilježavanja, a povlači za sobom konotaciju da i ostale knjižnice mogu zatražiti posebno „izdvajanje“, npr. knjižnice nacionalnih manjina, institutske knjižnice itd. Klasifikacija knjižnica koja se donosi u tekstu direktno je suprotna UNESCO-ovoj klasifikaciji i definiciji npr. visokoškolskih knjižnica (v. Classification of libraries u: http://portal.unesco.org/en/ev.php-URL_ID=13086&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html). Ne može zakon izmišljati klasifikacije ni definicije knjižnica! Valjda radi toga nisu ni navedeni izvori za definicije i nazivlje/terminologiju. Posve izostaju odredbe o e-knjizi, e-čitanju, e-posudbi, e-učenju, repozitorijima… U ocjeni stanja zakona spominje se potreba reguliranja digitalizacije, repozitorija digitalne građe, obveznog primjerka, predlagatelj je propustio regulirati materiju koju je naveo u ocjeni stanja i članku 3 – digitalne knjižnice. | Nije prihvaćen | Odbijeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojem su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. |
| 506 | Društvo bibliotekara Istre | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Brisati u ovom obliku odnosno redefinirati pojmove u skladu s UNESCO-vim, IFLA-inim, i drugim međunarodnim dokumentima iz područja knjižničarstva, standardom HRN ISO 2789 iz 2014. godine, usklađenom i općeprihvaćenom knjižničarskom terminologijom u RH. Unijeti definiranje izostavljenih pojmova (vrste knjižnica, stručni knjižničarski djelatnici, matična djelatnost, središnje knjižnice nacionalnih manjina). | Nije prihvaćen | Odbijeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojem su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. |
| 507 | Simona Šamanić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 3…. U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja: 1. knjižnična djelatnost je stručno i sustavno djelovanje u cilju izgradnje i sređivanja knjižnične građe te osiguravanja pristupa umjetničkim, znanstvenim i stručnim djelima i informacijama, kako bi se zadovoljile kulturne, informacijske i obrazovne potrebe pojedinaca i skupina te podupirao razvoj društva u cjelini 2. knjižnica je pravna osoba ili ustrojstvena jedinica pravne osobe (knjižnica u sastavu) koja organizira i pruža javnosti kulturne, informacijske i obrazovne usluge zasnivajući ih na sustavnom odabiru, prikupljanju, stručnoj obradi, pohranjivanju, zaštiti i davanju na korištenje knjižnične građe te slobodnom pristupu izvorima informacija 3. javna knjižnica je neprofitna pravna osoba kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave 4. privatna knjižnica je knjižnica kojoj je osnivač druga pravna ili fizička osoba 5. knjižnica vjerske zajednice je knjižnica koja posjeduje knjižničnu građu vjerske zajednice dostupnu javnosti 6. pokretna knjižnica je knjižnična usluga koja se pruža putem prijevoznog sredstva svim korisnicima koji žive na udaljenim područjima 7. digitalna knjižnica je skup digitalnih knjižničnih zbirki i usluga dostupnih korisnicima na smislen i održiv način 8. knjižnična građa je svaki jezični, slikovni i zvučni dokument u analognom ili digitalnom obliku informacijskog, umjetničkog, obrazovnog, znanstvenog ili stručnog sadržaja, proizveden u više primjeraka i namijenjen javnosti, kao i rukopisi, odnosno sva druga građa koju knjižnica posjeduje u svojem fondu i stavlja na raspolaganje korisnicima 9. knjižnični fond je knjižnična građa koju određena vrsta knjižnice posjeduje 10. knjižnična zbirka je dio knjižničnog fonda sastavljen prema opće prihvaćenim načelima i kriterijima 11. nakladnik je fizička ili pravna osoba koja je publikaciju zakonito izdala 12. publikacija je svaki zapis informacije na bilo kojem nositelju koji je izdan, izrađen, prerađen u tiskanom ili digitalnom obliku, stavljen na raspolaganje javnosti 13. digitalna tiskarska matrica je zadnja digitalna inačica publikacije pripremljene za tisak koju nakladnik dobrovoljno dostavlja Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu ili drugoj javnoj knjižnici na trajnu pohranu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati i držati se UNESCO-vih, IFLA-inih, i drugih međunarodnih dokumenata iz područja knjižničarstva, standarda HRN ISO 2789 iz 2014. godine, usklađene i općeprihvaćene knjižničarske terminologije u RH, te u ovom članku definirati pojmove vrste knjižnica i stručne knjižničarske djelatnike. Digitalna knjižnica, digitalizacija i autorska prava trebaju se regulirati posebnom glavom zakona, vodeći pri tome računa i o ozakonjenju prakse koja postoji te uzeti u obzir da su pojedine europske zemlje već u zakon ugradile iznimku po pitanju autorskih prava za knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Veliki broj definicija pogrešan je ili neprikladan. U cilju postizanja jednoznačnosti i izbjegavanja mogućih nesporazuma potrebno je dodati i nove definicije (v. i članak 8.). „U smislu ovoga zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja...“ - ne može se zakonom odrediti značenje pojmova; pojmove u knjižničarstvu definiraju UNESCO-vi, IFLA-ini međunarodni dokumenti, postojeća tradicija knjižničarske terminologije u RH kakva se koristi u obrazovanju knjižničara i knjižničarskoj praksi, te međunarodni i u Hrvatskoj prihvaćeni standard HRN ISO 2789 iz 2014. godine. Uvođenje pojma „knjižnica vjerske zajednice“ nepotrebno je, s obzirom da su i prema važećem zakonu one svrstane u specijalne knjižnice. Isticanje na ovaj način, u najmanju ruku, ima prizvuk diskriminacijskog obilježavanja, a povlači za sobom konotaciju da i ostale knjižnice mogu zatražiti posebno „izdvajanje“, npr. knjižnice nacionalnih manjina, institutske knjižnice itd. Klasifikacija knjižnica koja se donosi u tekstu direktno je suprotna UNESCO-ovoj klasifikaciji i definiciji npr. visokoškolskih knjižnica (v. Classification of libraries u: http://portal.unesco.org/en/ev.php-URL_ID=13086&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html). Ne može zakon izmišljati klasifikacije ni definicije knjižnica! Valjda radi toga nisu ni navedeni izvori za definicije i nazivlje/terminologiju. Posve izostaju odredbe o e-knjizi, e-čitanju, e-posudbi, e-učenju, repozitorijima… U ocjeni stanja zakona spominje se potreba reguliranja digitalizacije, repozitorija digitalne građe, obveznog primjerka, predlagatelj je propustio regulirati materiju koju je naveo u ocjeni stanja i članku 3 – digitalne knjižnice. | Nije prihvaćen | Odbijeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojem su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. |
| 508 | Maja Krulić Gačan, dipl. knjižničarka, član Glavnog odbora Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Brisati i držati se UNESCO-vih, IFLA-inih, i drugih međunarodnih dokumenata iz područja knjižničarstva, standarda HRN ISO 2789 iz 2014. godine, usklađene i općeprihvaćene knjižničarske terminologije u RH, te u ovom članku definirati pojmove vrste knjižnica i stručne knjižničarske djelatnike. Digitalna knjižnica, digitalizacija i autorska prava trebaju se regulirati posebnom glavom zakona, vodeći pri tome računa i o ozakonjenju prakse koja postoji te uzeti u obzir da su pojedine europske zemlje već u zakon ugradile iznimku po pitanju autorskih prava za knjižnice. | Nije prihvaćen | Odbijeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojoj su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. |
| 509 | Maja Krulić Gačan, dipl. knjižničarka, član Glavnog odbora Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Veliki broj definicija pogrešan je ili neprikladan. U cilju postizanja jednoznačnosti i izbjegavanja mogućih nesporazuma potrebno je dodati i nove definicije (v. i članak 8.). „U smislu ovoga zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja...“ - ne može se zakonom odrediti značenje pojmova; pojmove u knjižničarstvu definiraju UNESCO-vi, IFLA-ini međunarodni dokumenti, postojeća tradicija knjižničarske terminologije u RH kakva se koristi u obrazovanju knjižničara i knjižničarskoj praksi, te međunarodni i u Hrvatskoj prihvaćeni standard HRN ISO 2789 iz 2014. godine. Uvođenje pojma „knjižnica vjerske zajednice“ nepotrebno je, s obzirom da su i prema važećem zakonu one svrstane u specijalne knjižnice. Isticanje na ovaj način, u najmanju ruku, ima prizvuk diskriminacijskog obilježavanja, a povlači za sobom konotaciju da i ostale knjižnice mogu zatražiti posebno „izdvajanje“, npr. knjižnice nacionalnih manjina, institutske knjižnice itd. Klasifikacija knjižnica koja se donosi u tekstu direktno je suprotna UNESCO-ovoj klasifikaciji i definiciji npr. visokoškolskih knjižnica (v. Classification of libraries u: http://portal.unesco.org/en/ev.php-URL_ID=13086&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html). Ne može zakon izmišljati klasifikacije ni definicije knjižnica! Valjda radi toga nisu ni navedeni izvori za definicije i nazivlje/terminologiju. Posve izostaju odredbe o e-knjizi, e-čitanju, e-posudbi, e-učenju, repozitorijima… U ocjeni stanja zakona spominje se potreba reguliranja digitalizacije, repozitorija digitalne građe, obveznog primjerka, predlagatelj je propustio regulirati materiju koju je naveo u ocjeni stanja i članku 3 – digitalne knjižnice. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojem su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. Definicija knjižnice vjerske zajednice više nije predviđena člankom 3. Zakona. |
| 510 | Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za informacijske znanosti | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Zajedničko i usuglašeno mišljenje - Odsjeka za informacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, - Odjela za informacijske znanosti, Sveučilišta u Zadru, - Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Članak: 3 Alineja: 6 Prijedlog izmjena: pokretna knjižnica je privremeni ili stalni oblik opsluživanja korisnika u malim, razasutim ili udaljenim naseljima, ili u pravnim osobama, gdje nema uvjeta za stacionarne oblike pružanja knjižničnih usluga ili izbaciti Obrazloženje: Kako je u komentaru navedeno pokretna knjižnica je jedna od mogućih ustrojbenih jedinica knjižnice (uz knjižničnu stanicu i stacionar) pa bi trebalo ili definirati i njih ili izbaciti pokretne knjižnice. Ukoliko se pak odluči zadržati definicija pokretnih knjižnica, predlaže se preformulacija definicije koja je usklađena s važećim Standardnima za pokretne knjižnice koji su sastavni dio Standarda za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (NN 58/1999 (9.6.1999). | Prihvaćen | Prihvaćeno. Definicija pokretne knjižnice više nije predviđena člankom 3. Zakona. |
| 511 | Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za informacijske znanosti | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Zajedničko i usuglašeno mišljenje - Odsjeka za informacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, - Odjela za informacijske znanosti, Sveučilišta u Zadru, - Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Članak: 3 Alineja: 5 Prijedlog izmjena: izbaciti Obrazloženje: Kako je u komentaru članka navedeno, u svrhu postizanja sažetosti Zakona, predlaže se stoga da se ne navode i definiraju svi tipovi knjižnica prema oba gore navedena kriterija nego navođenje i definiranje samo javnih i privatnih knjižnica (tipovi knjižnica prema kriteriju osnivanja i načina pružanja usluga) budući da su one predmet i nekih drugih relevantnih članaka kasnije u Zakonu. A zbog, u komentaru, navedenog razloga (knjižnice vjerskih zajednica tek su jedan tip specijalnih knjižnica u koje ubrajamo i bolničke, zatvorske, muzejske i druge knjižnice) knjižnice vjerskih zajednica smatramo da ne treba na ovaj način izdvajati niti definirati u Zakonu | Prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Definicija knjižnice vjerske zajednice više nije predviđena člankom 3. Zakona. |
| 512 | Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za informacijske znanosti | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Zajedničko i usuglašeno mišljenje - Odsjeka za informacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, - Odjela za informacijske znanosti, Sveučilišta u Zadru, - Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. U poglavlju I. Opće odredbe, članak 3., korištena su dva različita kriterija za razlikovanje tipova knjižnica pri čemu nisu navedene sve podjele prema svakom pojedinom kriteriju što dovodi do fragmentarnog, nedosljednog, nelogičnog i manjkavog uvida u tipove knjižnica i njihovog definiranja. Naime, u domaćoj je i stranoj stručnoj literaturi uvriježeno razlikovanje dvaju tipova kriterija na temelju kojih razlikujemo pojedine tipove knjižnica. S jedne strane postoji kriterij osnivanja i načina pružanja usluga, prema kojem se razlikuju privatne i javne knjižnice. Te su knjižnice u prijedlogu Zakona definirane (preformulacija njihovih definicija, u skladu s međunarodnim i domaćim stručnim izvorima, navodi se u nastavku). S druge strane, postoji kriterij namjene i sadržaja zbirki prema kojem se razlikuju nacionalne, narodne, školske (unutar njih postoje osnovnoškolske i srednjoškolske knjižnice), visokoškolske (unutar njih postoje sveučilišne i fakultetske knjižnice), znanstvene i specijalne knjižnice (unutar njih postoje bolničke knjižnice, muzejske knjižnice, arhivske knjižnice, zatvorske knjižnice, knjižnice vjerskih zajednica, knjižnice nevladinih udruga itd.). U svrhu postizanja sažetosti Zakona, predlaže se stoga da se ne navode i definiraju svi tipovi knjižnica prema oba gore navedena kriterija nego navođenje i definiranje samo javnih i privatnih knjižnica (tipovi knjižnica prema kriteriju osnivanja i načina pružanja usluga) budući da su one predmet i nekih drugih relevantnih članaka kasnije u Zakonu. A zbog gore navedenog razloga (knjižnice vjerskih zajednica tek su jedan tip specijalnih knjižnica u koje ubrajamo i bolničke, zatvorske, muzejske i druge knjižnice) knjižnice vjerskih zajednica smatramo da ne treba na ovaj način izdvajati niti definirati u Zakonu (niti na ovom mjestu), ako se to isto ne čini s drugim tipovima specijalnih knjižnica. U skladu s time, iz Zakona je potom potrebno ukloniti sve dijelove u kojima se spominju knjižnice vjerskih zajednica. Nadalje, pokretna knjižnica je jedna od mogućih ustrojbenih jedinica knjižnice (uz knjižničnu stanicu i stacionar) pa bi trebalo ili definirati i njih ili izbaciti pokretne knjižnice. Ukoliko se pak odluči zadržati definicija pokretnih knjižnica, predlaže se preformulacija definicije koja je usklađena s važećim Standardnima za pokretne knjižnice koji su sastavni dio Standarda za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (NN 58/1999 (9.6.1999). | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojem su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. Definicija knjižnice vjerske zajednice i pokretne knjižnice više nije predviđena člankom 3. Zakona. |
| 513 | Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za informacijske znanosti | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Zajedničko i usuglašeno mišljenje - Odsjeka za informacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, - Odjela za informacijske znanosti, Sveučilišta u Zadru, - Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Članak: 3 Alineja: 1 Prijedlog izmjena: U smislu ovog Zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja: 1. knjižnična djelatnost je stručno i sustavno djelovanje u cilju izgradnje, organizacije i davanja na korištenje informacija i knjižnične građe te organizacije raznolikih programa, kako bi se zadovoljile kulturne, informacijske i obrazovne potrebe pojedinaca i skupina te podupirao razvoj društva u cjelini Obrazloženje: U definiciju knjižnične djelatnost ulaze i programi koji nisu nužno vezani za korištenje fonda i organizaciju i pristup informacijama. Smatramo da bi definiciji trebalo proširiti i uskladiti sa svim djelatnostima koje knjižnice obavljaju | Nije prihvaćen | Odbijeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojem su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. |
| 514 | Marija Šimunović, diplomirana knjižničarka/članica Komisije za javno zagovaranja HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja: 1. knjižnična djelatnost je stručno i sustavno djelovanje u cilju izgradnje i sređivanja knjižnične građe te osiguravanja pristupa umjetničkim, znanstvenim i stručnim djelima i informacijama, kako bi se zadovoljile kulturne, informacijske i obrazovne potrebe pojedinaca i skupina te podupirao razvoj društva u cjelini 2. knjižnica je pravna osoba ili ustrojstvena jedinica pravne osobe (knjižnica u sastavu) koja organizira i pruža javnosti kulturne, informacijske i obrazovne usluge zasnivajući ih na sustavnom odabiru, prikupljanju, stručnoj obradi, pohranjivanju, zaštiti i davanju na korištenje knjižnične građe te slobodnom pristupu izvorima informacija 3. javna knjižnica je neprofitna pravna osoba kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave 4. privatna knjižnica je knjižnica kojoj je osnivač druga pravna ili fizička osoba 5. knjižnica vjerske zajednice je knjižnica koja posjeduje knjižničnu građu vjerske zajednice dostupnu javnosti 6. pokretna knjižnica je knjižnična usluga koja se pruža putem prijevoznog sredstva svim korisnicima koji žive na udaljenim područjima 7. digitalna knjižnica je skup digitalnih knjižničnih zbirki i usluga dostupnih korisnicima na smislen i održiv način 8. knjižnična građa je svaki jezični, slikovni i zvučni dokument u analognom ili digitalnom obliku informacijskog, umjetničkog, obrazovnog, znanstvenog ili stručnog sadržaja, proizveden u više primjeraka i namijenjen javnosti, kao i rukopisi, odnosno sva druga građa koju knjižnica posjeduje u svojem fondu i stavlja na raspolaganje korisnicima 9. knjižnični fond je knjižnična građa koju određena vrsta knjižnice posjeduje 10. knjižnična zbirka je dio knjižničnog fonda sastavljen prema opće prihvaćenim načelima i kriterijima 11. nakladnik je fizička ili pravna osoba koja je publikaciju zakonito izdala 12. publikacija je svaki zapis informacije na bilo kojem nositelju koji je izdan, izrađen, prerađen u tiskanom ili digitalnom obliku, stavljen na raspolaganje javnosti 13. digitalna tiskarska matrica je zadnja digitalna inačica publikacije pripremljene za tisak koju nakladnik dobrovoljno dostavlja Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu ili drugoj javnoj knjižnici na trajnu pohranu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati i držati se UNESCO-vih, IFLA-inih, i drugih međunarodnih dokumenata iz područja knjižničarstva, standarda HRN ISO 2789 iz 2014. godine, usklađene i općeprihvaćene knjižničarske terminologije u RH, te u ovom članku definirati pojmove vrste knjižnica i stručne knjižničarske djelatnike. Digitalna knjižnica, digitalizacija i autorska prava trebaju se regulirati posebnom glavom zakona, vodeći pri tome računa i o ozakonjenju prakse koja postoji te uzeti u obzir da su pojedine europske zemlje već u zakon ugradile iznimku po pitanju autorskih prava za knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Veliki broj definicija pogrešan je ili neprikladan. U cilju postizanja jednoznačnosti i izbjegavanja mogućih nesporazuma potrebno je dodati i nove definicije (v. i članak 8.). „U smislu ovoga zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja...“ - ne može se zakonom odrediti značenje pojmova; pojmove u knjižničarstvu definiraju UNESCO-vi, IFLA-ini međunarodni dokumenti, postojeća tradicija knjižničarske terminologije u RH kakva se koristi u obrazovanju knjižničara i knjižničarskoj praksi, te međunarodni i u Hrvatskoj prihvaćeni standard HRN ISO 2789 iz 2014. godine. Uvođenje pojma „knjižnica vjerske zajednice“ nepotrebno je, s obzirom da su i prema važećem zakonu one svrstane u specijalne knjižnice. Isticanje na ovaj način, u najmanju ruku, ima prizvuk diskriminacijskog obilježavanja, a povlači za sobom konotaciju da i ostale knjižnice mogu zatražiti posebno „izdvajanje“, npr. knjižnice nacionalnih manjina, institutske knjižnice itd. Klasifikacija knjižnica koja se donosi u tekstu direktno je suprotna UNESCO-ovoj klasifikaciji i definiciji npr. visokoškolskih knjižnica (v. Classification of libraries u: http://portal.unesco.org/en/ev.php-URL_ID=13086&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html). Ne može zakon izmišljati klasifikacije ni definicije knjižnica! Valjda radi toga nisu ni navedeni izvori za definicije i nazivlje/terminologiju. Posve izostaju odredbe o e-knjizi, e-čitanju, e-posudbi, e-učenju, repozitorijima… U ocjeni stanja zakona spominje se potreba reguliranja digitalizacije, repozitorija digitalne građe, obveznog primjerka, predlagatelj je propustio regulirati materiju koju je naveo u ocjeni stanja i članku 3 – digitalne knjižnice. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojem su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. Definicija knjižnice vjerske zajednice više nije predviđena člankom 3. Zakona. |
| 515 | Gradska knjižnica i čitaonica Pula | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Redefinirati pojmove u skladu s UNESCO-vim, IFLA-inim, i drugim međunarodnim dokumentima iz područja knjižničarstva, standardom HRN ISO 2789 iz 2014. godine, usklađenom i općeprihvaćenom knjižničarskom terminologijom u RH. Unijeti definiranje izostavljenih pojmova (vrste knjižnica, stručni knjižničarski djelatnici, matična djelatnost, središnje knjižnice nacionalnih manjina). | Nije prihvaćen | Odbijeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojem su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. |
| 516 | Miroslav Katić, predsjednik Društva knjižničara Karlovačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Slažem se s komentarom HKD-a. Treba brisati članak 3. i držati se UNESCO-vih, IFLA-inih, i drugih međunarodnih dokumenata iz područja knjižničarstva, standarda HRN ISO 2789 iz 2014. godine, usklađene i općeprihvaćene knjižničarske terminologije u RH, te definirati pojmove vrste knjižnica i stručne knjižničarske djelatnike. | Nije prihvaćen | Odbijeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojem su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. |
| 517 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Predlaže se dodati 2 nove definicije vezane uz poglavlje Obvezni primjerak: obvezni primjerak je propisan broj primjeraka publikacije koje nakladnik o svom trošku dostavlja nadležnoj depozitnoj knjižnici depozitna knjižnica je knjižnica koja pohranjuje obvezni primjerak Obrazloženje: Uz ove pojmove važno bi bilo ne izostaviti osnovno definiranje stručnog knjižničnog osoblja koje je uvjet za osnivanje knjižnice! | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Dodana definicija obveznog primjerka - obuhvaća publikacije koje nakladnici u Republici Hrvatskoj sukladno ovom Zakonu dostavljaju Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu ili drugoj depozitnoj knjižnici radi pohrane i zaštite u svrhu stvaranja nacionalne zbirke knjižnične građen. Stručno knjižnično osoblje definirat će se Pravilnikom. |
| 518 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Predlaže se brisanje dijela teksta u def. 13: 13. digitalna tiskarska matrica je zadnja digitalna inačica publikacije pripremljene za tisak koju nakladnik dobrovoljno dostavlja Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Obrazloženje: NSK je ustanova zadužena za cjeloviti prihvat i pohranu građe iz zbirke Croatica te je navođenje druge ustanove nepotrebno. Ako je riječ o nekim specifičnim zahtjevima ili vrsti građe, to je potrebno jasno navesti. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 519 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Predlaže se izmjena i dopuna def. 12: 12. publikacija je svaki zapis informacije na bilo kojem nositelju koji je objavljen, izrađen, prerađen u analognom ili digitalnom obliku, stavljen na raspolaganje javnosti Obrazloženje: Dopuna se predlaže radi ujednačivanja korištenja pojmova i terminologije kroz čitav tekst Zakona (tiskano, analogno, digitalno). | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 520 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Predlaže se izmijeniti riječ "izdala" u "objavila" u def. 11: 11. nakladnik je fizička ili pravna osoba koja je publikaciju zakonito objavila Obrazloženje: Uobičajeno: objaviti umjesto izdati! | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 521 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Predlaže se novi tekst def. pod 7: 7. digitalna knjižnica je organizacija koja može biti i virtualna, a sustavno nabavlja digitalni sadržaj, upravlja njime i dugoročno ga štiti te nudi korisničkim skupinama zajedno s posebnim funkcionalnostima vezanim za taj sadržaj, u skladu s utvrđenim pravilima poslovanja i mogućnostima mjerenja kvalitete. Obrazloženje: U razvoju definicija digitalne knjižnice došlo je do promjene fokusa od digitalnih zbirki prema organizaciji koja upravlja zbirkama digitalne građe te je definiciju u Zakonu potrebno promijeniti. Stoga se predlaže potpuno nova definicija. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 522 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Predlaže se dopuna def. pod 6: 6. pokretna knjižnica je knjižnična usluga koja se pruža putem prijevoznog sredstva svim korisnicima koji žive na područjima udaljenim od stacionarne knjižnice | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Odredba o pokretnoj knjižnici nalazi se u članku 10. Zakona. |
| 523 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Prijedlog dopune def. pod 3 radi usklađivanja s def. pod 2: 3. javna knjižnica je neprofitna pravna osoba ili knjižnica u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave Obrazloženje: Definicijom ponuđenom u prijedlogu ovog Zakona obuhvaćene su samo: narodne knjižnice, NSK, dvije sveučilišne knjižnice (Rijeka i Split) te Znanstvena knjižnica u Zadru. Potrebno uključiti i knjižnice u sastavu! | Prihvaćen | Prihvaćeno. U članku 3. Nacrta prijedloga zakona dodana je definicija knjižnice u sastavu. |
| 524 | Liana Diković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Članak 3. Predlažem dodati definiciju pojma "središnja knjižnica nacionalne manjine". Središnja knjižnica nacionalne manjine je dio narodne knjižnice. Posjeduje građu na jeziku nacionalne manjine i putem rada stručnog knjižničnog osoblja organizira i pruža javnosti kulturne, informacijske i obrazovne usluge na odgovarajućem jeziku i pismu. Obrazloženje Novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti potrebno je regulirati status i sustav središnjih knjižnica nacionalnih manjina u skladu s IFLA-inim dokumentima i smjernicama za knjižnične usluge za multikulturalne zajednice. Središnje knjižnice nacionalnih manjina djeluju još od 1991. godine. Neke od njih su više od 27 godina dio hrvatskog knjižničnog sustava, međutim one nisu nigdje spomenute te ni dan danas njihova djelatnost nije usustavljena u niti jednom pravnom, normativnom dokumentu (niti u postojećem Zakonu o knjižnicama, niti u novom Prijedlogu zakona). Organizaciju, djelatnost, poslove i zadaće središnjih knjižnica nacionalnih manjina potrebno je urediti (novim, prerađenim) Pravilnikom o matičnoj djelatnosti knjižnica Republike Hrvatske uzevši u obzir IFLA-ine Smjernice za knjižnične usluge za multikulturalne zajednice. | Nije prihvaćen | Odbijeno. Knjižnice nacionalnih manjina nisu posebno istaknute jer se radi o zbirkama knjižnične građe unutar narodnih knjižnica. |
| 525 | Iva Grković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Slažem se s komentarom Hrvatskoga knjižničarskog društva. Brisati članak 3. i držati se UNESCO-vih, IFLA-inih, i drugih međunarodnih dokumenata iz područja knjižničarstva, standarda HRN ISO 2789 iz 2014. godine, usklađene i općeprihvaćene knjižničarske terminologije u RH, te u ovom članku definirati pojmove vrste knjižnica i stručne knjižničarske djelatnike. | Nije prihvaćen | Odbijeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojem su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. |
| 526 | Jasenka Pleško | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Objašnjenja značenja korištenih pojedinih pojmova su nejasna i neprecizna, ne donose poboljšanja već brkanjem kategorija unose zabunu. | Nije prihvaćen | Odbijeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojem su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. |
| 527 | Matija Kovačević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Brojnim utemeljenim primjedbama svojih kolega (uključujući tu da je uvođenje kategorije knjižnice vjerske zajednice potpuno nepotrebno), dodao bih i komentar da unatoč prekomjernoj složenosti i duljini ovog popisa, ovakva podjela knjižnica još uvijek ne riješava problem knjižnica koje istodobno služe različitim ustanovama, npr. visokom učilištu i srednjoj školi, pa se javlja apsurdna situacija da se moraju voditi pod Školske knjižnice iako su npr. u sastavu visokog učilišta i veći fond je namijenjen kurikulumu visokog učilišta, te zaposlenici moraju ići na stručna vijeća gdje slušaju o projektima i djelatnosti u osnovnim školama i slične seminare nerelevantne za njihovu djelatnost. Molim da se taj problem adekvantno riješi tako da takve knjižnice svoju djelatnost mogu nesmetano vršiti za obje ciljane skupine, odgovarajuće se pravno voditi i imati pristup samo relevantnim stručnim vijećima. Matija Kovačević Voditelj knjižnice Adventističko teološko visoko učilište | Nije prihvaćen | Odbijeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojem su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke, a spomenuta materija ne rješava se ovim Zakonom. |
| 528 | Alica Kolarić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Slažem se s komentarom pristiglim iz Stručnog odbora Hrvatskog knjižničarskog društva da se Članak 3. briše te da se drži UNESCO-fih, IFLA-inih i drugih međunarodnih dokumenata i standarda iz područja te postojeće stručne terminologije u RH. Također, uvođenje termina „knjižnica vjerske zajednice“ nepotrebno je i nepravedno uvođenje jedne vrste specijalnih knjižnica u Zakon (zašto se ne spominju, primjerice, knjižnice nacionalnih manjina?). Posebno izdvajanje i pridavanje takve pažnje knjižnicama vjerskih zajednica u Zakonu postavlja pitanje motiva i sugerira da ih se želi učiniti „jednakijima“ od ostalih specijalnih knjižnica pa se možemo pitati o posljedicama koje bi takvo navođenje u praksi imalo. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojem su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. Definicija knjižnice vjerske zajednice više nije predviđena člankom 3. Zakona. |
| 529 | Marijana Mišetić, predsjednica Komisije za visokoškolske knjižnice (HKD) | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | ČLANAK 3. - brisati članak u cijelosti | Nije prihvaćen | Odbijeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojem su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. |
| 530 | Sveučilišna knjižnica u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Čl. 3, stavak 5. 5. knjižnica vjerske zajednice je knjižnica koja posjeduje knjižničnu građu vjerske zajednice dostupnu javnosti Komentar : Knjižnice vjerskih zajednica posjeduju vjerojatno primarno građu s vjerskom tematikom dostupnu javnosti. Većina samostanskih knjižnica posjeduje i značajan broj inkunabula, stariju građu na latinskom i drugim jezicima, rukopisnu građu ,dokumente, matice, karte. notnu građu itd., … i njeguju zbirku Croatica. Njihov fond bi trebalo biti od interesa za Republiku Hrvatsku koja skrbi o knjižnoj građi kao dijelu svoje baštine. Mnogi samostani i njihove knjižnice kroz povijest su bili rasadište pismenosti i kulture diljem Hrvatske. Mnogi nemaju sređen fond i prostor za pohranu, stoga njihova građa nije dostupna javnosti. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Točka 5. članka 3. Nacrta prijedloga zakona je brisana, a knjižnična građa vjerskih zajednica koja ima status kulturnog dobra razrađena je među odredbama kojima se uređuje zaštita knjižnične građe. |
| 531 | Narodna knjižnica Virje | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Brisati članak 3. i držati se UNESCO-vih, IFLA-inih, i drugih međunarodnih dokumenata iz područja knjižničarstva, standarda HRN ISO 2789 iz 2014. godine, usklađene i općeprihvaćene knjižničarske terminologije u RH, te u ovom članku definirati pojmove vrste knjižnica i stručne knjižničarske djelatnike. | Nije prihvaćen | Odbijeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojem su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. |
| 532 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Brisati članak 3. i držati se UNESCO-vih, IFLA-inih, i drugih međunarodnih dokumenata iz područja knjižničarstva, standarda HRN ISO 2789 iz 2014. godine, usklađene i općeprihvaćene knjižničarske terminologije u RH, te u ovom članku definirati pojmove vrste knjižnica i stručne knjižničarske djelatnike. Digitalna knjižnica, digitalizacija i autorska prava trebaju se regulirati posebnom glavom zakona, vodeći pri tome računa i o ozakonjenju prakse koja postoji te uzeti u obzir da su pojedine europske zemlje već u zakon ugradile iznimku po pitanju autorskih prava za knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Veliki broj definicija pogrešan je ili neprikladan. U cilju postizanja jednoznačnosti i izbjegavanja mogućih nesporazuma potrebno je dodati i nove definicije (v. i članak 8.). „U smislu ovoga zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja...“ - ne može se zakonom odrediti značenje pojmova; pojmove u knjižničarstvu definiraju UNESCO-vi, IFLA-ini međunarodni dokumenti, postojeća tradicija knjižničarske terminologije u RH kakva se koristi u obrazovanju knjižničara i knjižničarskoj praksi, te međunarodni i u Hrvatskoj prihvaćeni standard HRN ISO 2789 iz 2014. godine. Uvođenje pojma „knjižnica vjerske zajednice“ nepotrebno je, s obzirom da su i prema važećem zakonu one svrstane u specijalne knjižnice. Isticanje na ovaj način, u najmanju ruku, ima prizvuk diskriminacijskog obilježavanja, a povlači za sobom konotaciju da i ostale knjižnice mogu zatražiti posebno „izdvajanje“, npr. knjižnice nacionalnih manjina, institutske knjižnice itd. Klasifikacija knjižnica koja se donosi u tekstu direktno je suprotna UNESCO-ovoj klasifikaciji i definiciji npr. visokoškolskih knjižnica (v. Classification of libraries u: http://portal.unesco.org/en/ev.php-URL_ID=13086&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html). Ne može zakon izmišljati klasifikacije ni definicije knjižnica! Valjda radi toga nisu ni navedeni izvori za definicije i nazivlje/terminologiju. Posve izostaju odredbe o e-knjizi, e-čitanju, e-posudbi, e-učenju, repozitorijima… U ocjeni stanja zakona spominje se potreba reguliranja digitalizacije, repozitorija digitalne građe, obveznog primjerka, predlagatelj je propustio regulirati materiju koju je naveo u ocjeni stanja i članku 3 – digitalne knjižnice. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojem su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. Definicija knjižnice vjerske zajednice više nije predviđena člankom 3. Zakona. |
| 533 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Članak 3. Zašto se u ovome članku definiraju pojedine vrste knjižnica kada se one kao takve opisuju u dijelu Organizacija knjižnica pod člancima 8, 9 i 10.? Ako je već potrebno opisivati fond pojedine knjižnice ostaje nedorečeno kakvi su fondovi nacionalne, narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. Nedostaju opisi općenitih pojmova koji su navedeni u prijedlogu Zakona iz 2014. god. : Depozitarna knjižnica, koja se spominje kasnije u Zakonu, ali niti postoji niti je u ovome dijelu definirana. Obvezi primjerak nije definiran, a navodi kasnije u Zakonu samo uz opis svrhe prikupljanja, ali nije definirano tko je dužan slati obvezni primjerak i što se sve pod njime podrazumijeva. Definicija digitalne knjižnice nije ispravna jer ona nije skup zbirki već može biti zbirka sama po sebi te uopće nije definiran način izgradnje digitalnog fonda kao ni vrsta sadržaja koja se prikuplja. Bolja je formulacija iz prijedloga Zakona 2014.: online zbirka digitalnih objekata provjerene kvalitete i njihovih metapodataka, koji su izrađeni ili prikupljeni i kojima se upravlja u informacijskom sustavu digitalne knjižnice u skladu s međunarodno prihvaćenim načelima za izgradnju digitalne zbirke koja je dostupna na smislen i održiv način, te podržava usluge neophodne za dohvaćanje i iskorištavanje njezina sadržaja. Nije definirana ni matična djelatnost koja se spominje kroz razne članke i razne sekcije Zakona. Osnivač knjižnice u smislu zakona nije definiran, a spominje se kroz gotovo cijeli Zakon. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U članak 3. dodana je definicija obveznog primjerka a definicija digitalne knjižnice je izmijenjena. Međutim, osnivači knjižnica su već definirani i razrađeni unutar glave 3. Nacrta prijedloga zakona kojom se razrađuje organizacija knjižnica. Isto tako, opće poznata činjenica među nakladnicima, kao obveznicima dostave obveznog primjerka te u općenito knjižničarskoj struci je da je depozitna knjižnica, knjižnica u kojoj se čuva obvezni primjerak stoga istu nije bilo potrebno dodatno izdvajati kao definiciju u članku 3. Nacrta prijedloga zakona. |
| 534 | Katarina Todorcev Hlača Predsjednica Radne grupe za manjinske knjižnice HKD | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Članak 3. Dodati: središnja manjinska knjižnica odnosno knjižnica nacionalne manjine koja je prema namjeni narodna knjižnica i posjeduje građu na jeziku nacionalne manjine dostupnu javnosti odnosno kategorije i dob stanovništva zajednice nacionalne manjine za koju su osnovane | Nije prihvaćen | Odbijeno. Knjižnice nacionalnih manjina nisu posebno istaknute jer se radi o zbirkama knjižnične građe unutar narodnih knjižnica. |
| 535 | Ana Škvarić, dipl. knjižničarka, članica Komisije za pokretne knjižnice HKD-a / članica Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | U potpunosti se lsažem s komentarom Jagode ILLE: "U potpunosti brisati i držati se UNESCO-vih, IFLA-inih i drugih međunarodnih dokumenata iz područja knjižničarstva, standarda HRN ISO 2789 iz 2013. godine, usklađene i općeprihvaćene knjižničarske terminologije u RH te u ovom članku definirati pojmove vrste knjižnica i stručne knjižničarske djelatnike. Digitalna knjižnica, digitalizacija i autorsko pravo trebaju se regulirati posebnom glavom zakona, vodeći pri tome računa i o ozakonjenju prakse koja postoji te uzeti u obzir da su pojedine europske zemlje već u zakon ugradile iznimku po pitanju autorskog prava za knjižnice. Uvođenje pojma „knjižnica vjerske zajednice“ nepotrebno je s obzirom na to da su i prema važećem Zakonu one svrstane u specijalne knjižnice i brojčano su zanemarive u ukupnom broju knjižnica u RH." | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojem su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. Definicija knjižnice vjerske zajednice više nije predviđena člankom 3. Zakona. |
| 536 | Jagoda Ille, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | U potpunosti brisati i držati se UNESCO-vih, IFLA-inih i drugih međunarodnih dokumenata iz područja knjižničarstva, standarda HRN ISO 2789 iz 2013. godine, usklađene i općeprihvaćene knjižničarske terminologije u RH te u ovom članku definirati pojmove vrste knjižnica i stručne knjižničarske djelatnike. Digitalna knjižnica, digitalizacija i autorsko pravo trebaju se regulirati posebnom glavom zakona, vodeći pri tome računa i o ozakonjenju prakse koja postoji te uzeti u obzir da su pojedine europske zemlje već u zakon ugradile iznimku po pitanju autorskog prava za knjižnice. Uvođenje pojma „knjižnica vjerske zajednice“ nepotrebno je s obzirom na to da su i prema važećem Zakonu one svrstane u specijalne knjižnice i brojčano su zanemarive u ukupnom broju knjižnica u RH. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojem su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. Definicija knjižnice vjerske zajednice više nije predviđena člankom 3. Zakona. |
| 537 | Gorana Tuškan, Komisija za narodne knjižnice | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Prijedlog definicija knjižnične djelatnosti i knjižnične građe: 1. knjižnična djelatnost je stručno i sustavno djelovanje u cilju izgradnje knjižničnog fonda, osiguravanja jednakog i slobodnog pristupa umjetničkim, znanstvenim i stručnim djelima i informacijama za građane, promicanja kulture čitanja i svih oblika pismenosti, omogućavanja cjeloživotnog obrazovanja, smanjivanja digitalne nejednakosti, kako bi se zadovoljile kulturne, informacijske i obrazovne potrebe pojedinaca i skupina te podupirao razvoj demokratskog društva u cjelini. Komentar: s obzirom na raznolikost oblika knjižnične građe i brze promjene u tom segmentu, predlažem dodati riječ “multimedijski” u opis knjižnične građe, kao i riječ “sadržaj” umjesto dokument. Prijedlog izmjene: knjižnična građa je svaki jezični, slikovni, zvučni i multimedijski sadržaj u analognom ili digitalnom obliku informacijskog, umjetničkog, obrazovnog, znanstvenog, stručnog ili zabavnog karaktera, proizveden u više primjeraka i namijenjen javnosti, kao i rukopisi, odnosno sva druga građa koju knjižnica posjeduje u svojem fondu i stavlja na raspolaganje korisnicima. | Nije prihvaćen | Odbijeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojem su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. |
| 538 | Gorana Tuškan, Komisija za narodne knjižnice | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Ovdje navedene definicije nisu usklađene s međunarodnim dokumentima, podržavam prijedlog HKD-a: Brisati i držati se UNESCO-vih, IFLA-inih, i drugih međunarodnih dokumenata iz područja knjižničarstva, standarda HRN ISO 2789 iz 2014. godine, usklađene i općeprihvaćene knjižničarske terminologije u RH, te u ovom članku definirati pojmove vrste knjižnica i stručne knjižničarske djelatnike. Digitalna knjižnica, digitalizacija i autorska prava trebaju se regulirati posebnom glavom zakona, vodeći pri tome računa i o ozakonjenju prakse koja postoji te uzeti u obzir da su pojedine europske zemlje već u zakon ugradile iznimku po pitanju autorskih prava za knjižnice. | Djelomično prihvaćen | Odbijeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojem su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. |
| 539 | Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 3. U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja: 1. knjižnična djelatnost je stručno i sustavno djelovanje u cilju izgradnje i sređivanja knjižnične građe te osiguravanja pristupa umjetničkim, znanstvenim i stručnim djelima i informacijama, kako bi se zadovoljile kulturne, informacijske i obrazovne potrebe pojedinaca i skupina te podupirao razvoj društva u cjelini 2. knjižnica je pravna osoba ili ustrojstvena jedinica pravne osobe (knjižnica u sastavu) koja organizira i pruža javnosti kulturne, informacijske i obrazovne usluge zasnivajući ih na sustavnom odabiru, prikupljanju, stručnoj obradi, pohranjivanju, zaštiti i davanju na korištenje knjižnične građe te slobodnom pristupu izvorima informacija 3. javna knjižnica je neprofitna pravna osoba kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave 4. privatna knjižnica je knjižnica kojoj je osnivač druga pravna ili fizička osoba 5. knjižnica vjerske zajednice je knjižnica koja posjeduje knjižničnu građu vjerske zajednice dostupnu javnosti 6. pokretna knjižnica je knjižnična usluga koja se pruža putem prijevoznog sredstva svim korisnicima koji žive na udaljenim područjima 7. digitalna knjižnica je skup digitalnih knjižničnih zbirki i usluga dostupnih korisnicima na smislen i održiv način 8. knjižnična građa je svaki jezični, slikovni i zvučni dokument u analognom ili digitalnom obliku informacijskog, umjetničkog, obrazovnog, znanstvenog ili stručnog sadržaja, proizveden u više primjeraka i namijenjen javnosti, kao i rukopisi, odnosno sva druga građa koju knjižnica posjeduje u svojem fondu i stavlja na raspolaganje korisnicima 9. knjižnični fond je knjižnična građa koju određena vrsta knjižnice posjeduje 10. knjižnična zbirka je dio knjižničnog fonda sastavljen prema opće prihvaćenim načelima i kriterijima 11. nakladnik je fizička ili pravna osoba koja je publikaciju zakonito izdala 12. publikacija je svaki zapis informacije na bilo kojem nositelju koji je izdan, izrađen, prerađen u tiskanom ili digitalnom obliku, stavljen na raspolaganje javnosti 13. digitalna tiskarska matrica je zadnja digitalna inačica publikacije pripremljene za tisak koju nakladnik dobrovoljno dostavlja Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu ili drugoj javnoj knjižnici na trajnu pohranu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati i držati se UNESCO-vih, IFLA-inih, i drugih međunarodnih dokumenata iz područja knjižničarstva, standarda HRN ISO 2789 iz 2014. godine, usklađene i općeprihvaćene knjižničarske terminologije u RH, te u ovom članku definirati pojmove vrste knjižnica i stručne knjižničarske djelatnike. Digitalna knjižnica, digitalizacija i autorska prava trebaju se regulirati posebnom glavom zakona, vodeći pri tome računa i o ozakonjenju prakse koja postoji te uzeti u obzir da su pojedine europske zemlje već u zakon ugradile iznimku po pitanju autorskih prava za knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Veliki broj definicija pogrešan je ili neprikladan. U cilju postizanja jednoznačnosti i izbjegavanja mogućih nesporazuma potrebno je dodati i nove definicije (v. i članak 8.). „U smislu ovoga zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja...“ - ne može se zakonom odrediti značenje pojmova; pojmove u knjižničarstvu definiraju UNESCO-vi, IFLA-ini međunarodni dokumenti, postojeća tradicija knjižničarske terminologije u RH kakva se koristi u obrazovanju knjižničara i knjižničarskoj praksi, te međunarodni i u Hrvatskoj prihvaćeni standard HRN ISO 2789 iz 2014. godine. Uvođenje pojma „knjižnica vjerske zajednice“ nepotrebno je, s obzirom da su i prema važećem zakonu one svrstane u specijalne knjižnice. Isticanje na ovaj način, u najmanju ruku, ima prizvuk diskriminacijskog obilježavanja, a povlači za sobom konotaciju da i ostale knjižnice mogu zatražiti posebno „izdvajanje“, npr. knjižnice nacionalnih manjina, institutske knjižnice itd. Klasifikacija knjižnica koja se donosi u tekstu direktno je suprotna UNESCO-ovoj klasifikaciji i definiciji npr. visokoškolskih knjižnica (v. Classification of libraries u: http://portal.unesco.org/en/ev.php-URL_ID=13086&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html). Ne može zakon izmišljati klasifikacije ni definicije knjižnica! Valjda radi toga nisu ni navedeni izvori za definicije i nazivlje/terminologiju. Posve izostaju odredbe o e-knjizi, e-čitanju, e-posudbi, e-učenju, repozitorijima… U ocjeni stanja zakona spominje se potreba reguliranja digitalizacije, repozitorija digitalne građe, obveznog primjerka, predlagatelj je propustio regulirati materiju koju je naveo u ocjeni stanja i članku 3 – digitalne knjižnice. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojem su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. Definicija knjižnice vjerske zajednice više nije predviđena člankom 3. Zakona. |
| 540 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | U definiciji pokretne knjižnice, prijevozno sredstvo ni na koji način nije definirano ni ograničeno. Predlažem izmjenu tog dijela: 6. pokretna knjižnica je knjižnična usluga koja se pruža putem adekvatnog prijevoznog sredstva, sukladno IFLA-inim Smjernicama za pokretne knjižnice, svim korisnicima koji žive na udaljenim područjima ILI 6. pokretna knjižnica je knjižnična usluga koja se pruža putem prijevoznog sredstva (autobus, kamion, brod, kombi) svim korisnicima koji žive na udaljenim područjima | Primljeno na znanje | Pokretna knjižnica definirana je u članku 10. zakona kao usluga koja se pruža svim korisnicima koji žive na udaljenim područjima tih općina, gradova i županije, sukladno ovom Zakonu i propisanim standardima iz članka 12. stavka 2. ovoga Zakona. Definicija pokretne knjižnice brisana je iz članka 3. Zakona. |
| 541 | Hrvatska knjižnica za slijepe | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Komentar: Nejasna definicija 3. javna knjižnica i 7. digitalna knjižnica Prijedlog: Molimo redefinirati navedene pojmove. | Nije prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojem su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. Definicija digitalne knjižnice je redefinirana, kao organizacija koja može biti i virtualna, a sustavno nabavlja digitalni sadržaj, upravlja njime i dugoročno ga štiti te nudi korisničkim skupinama zajedno s posebnim funkcionalnostima vezanim za taj sadržaj, u skladu s utvrđenim pravilima i mogućnostima mjerenja kvalitete. |
| 542 | Petar Lukačić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Veliki broj definicija pogrešan je ili neprikladan. U cilju postizanja jednoznačnosti i izbjegavanja mogućih nesporazuma potrebno je dodati i nove definicije (v. i članak 8.). „U smislu ovoga zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja...“ - ne može se zakonom odrediti značenje pojmova; pojmove u knjižničarstvu definiraju UNESCO-vi, IFLA-ini međunarodni dokumenti, postojeća tradicija knjižničarske terminologije u RH kakva se koristi u obrazovanju knjižničara i knjižničarskoj praksi, te međunarodni i u Hrvatskoj prihvaćeni standard HRN ISO 2789 iz 2014. godine. Uvođenje pojma „knjižnica vjerske zajednice“ nepotrebno je, s obzirom da su i prema važećem zakonu one svrstane u specijalne knjižnice. Isticanje na ovaj način, u najmanju ruku, ima prizvuk diskriminacijskog obilježavanja, a povlači za sobom konotaciju da i ostale knjižnice mogu zatražiti posebno „izdvajanje“, npr. knjižnice nacionalnih manjina, institutske knjižnice itd. Klasifikacija knjižnica koja se donosi u tekstu direktno je suprotna UNESCO-ovoj klasifikaciji i definiciji npr. visokoškolskih knjižnica (v. Classification of libraries u: http://portal.unesco.org/en/ev.php-URL_ID=13086&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html). Ne može zakon izmišljati klasifikacije ni definicije knjižnica! Valjda radi toga nisu ni navedeni izvori za definicije i nazivlje/terminologiju. Posve izostaju odredbe o e-knjizi, e-čitanju, e-posudbi, e-učenju, repozitorijima… U ocjeni stanja zakona spominje se potreba reguliranja digitalizacije, repozitorija digitalne građe, obveznog primjerka, predlagatelj je propustio regulirati materiju koju je naveo u ocjeni stanja i članku 3 – digitalne knjižnice. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojem su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. Definicija knjižnice vjerske zajednice više nije predviđena člankom 3. Zakona. |
| 543 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Brisati i držati se UNESCO-vih, IFLA-inih, i drugih međunarodnih dokumenata iz područja knjižničarstva, standarda HRN ISO 2789 iz 2014. godine, usklađene i općeprihvaćene knjižničarske terminologije u RH, te u ovom članku definirati pojmove vrste knjižnica i stručne knjižničarske djelatnike. Digitalna knjižnica, digitalizacija i autorska prava trebaju se regulirati posebnom glavom zakona, vodeći pri tome računa i o ozakonjenju prakse koja postoji te uzeti u obzir da su pojedine europske zemlje već u zakon ugradile iznimku po pitanju autorskih prava za knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Veliki broj definicija pogrešan je ili neprikladan. U cilju postizanja jednoznačnosti i izbjegavanja mogućih nesporazuma potrebno je dodati i nove definicije (v. i članak 8.). „U smislu ovoga zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja...“- ne može se zakonom odrediti značenje pojmova; pojmove u knjižničarstvu definiraju UNESCO-vi, IFLA-ini međunarodni dokumenti, postojeća tradicija knjižničarske terminologije u RH kakva se koristi u obrazovanju knjižničara i knjižničarskoj praksi, te međunarodni i u Hrvatskoj prihvaćeni standard HRN ISO 2789 iz 2014. godine. Uvođenje pojma „knjižnica vjerske zajednice“nepotrebno je, s obzirom da su i prema važećem zakonu one svrstane u specijalne knjižnice. Isticanje na ovaj način, u najmanju ruku, ima prizvuk diskriminacijskog obilježavanja, a povlači za sobom konotaciju da i ostale knjižnice mogu zatražiti posebno „izdvajanje“, npr. knjižnice nacionalnih manjina, institutske knjižnice itd. Klasifikacija knjižnica koja se donosi u tekstu direktno je suprotna UNESCO-ovoj klasifikaciji i definiciji npr. visokoškolskih knjižnica (v. Classificationoflibrariesu: http://portal.unesco.org/en/ev.php-URL_ID=13086&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html). Ne može zakon izmišljati klasifikacije ni definicije knjižnica! Valjda radi toga nisu ni navedeni izvori za definicije i nazivlje/terminologiju. Posve izostaju odredbe o e-knjizi, e-čitanju, e-posudbi, e-učenju, repozitorijima…U ocjeni stanja zakona spominje se potreba reguliranja digitalizacije, repozitorija digitalne građe, obveznog primjerka, predlagatelj je propustio regulirati materiju koju je naveo u ocjeni stanja i članku 3 – digitalne knjižnice. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojem su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. Definicija knjižnice vjerske zajednice više nije predviđena člankom 3. Zakona. |
| 544 | Gordana Šutej, predsjednica Sekcije za školske knjižnice HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Brisati i držati se UNESCO-vih, IFLA-inih, i drugih međunarodnih dokumenata iz područja knjižničarstva, standarda HRN ISO 2789 iz 2014. godine, usklađene i općeprihvaćene knjižničarske terminologije u RH, te u ovom članku definirati pojmove vrste knjižnica i stručne knjižničarske djelatnike. | Nije prihvaćen | Odbijeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojem su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. |
| 545 | Maja Valjak | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati i držati se UNESCO-vih, IFLA-inih, i drugih međunarodnih dokumenata iz područja knjižničarstva, standarda HRN ISO 2789 iz 2014. godine, usklađene i općeprihvaćene knjižničarske terminologije u RH, te u ovom članku definirati pojmove vrste knjižnica i stručne knjižničarske djelatnike. Digitalna knjižnica, digitalizacija i autorska prava trebaju se regulirati posebnom glavom zakona, vodeći pri tome računa i o ozakonjenju prakse koja postoji te uzeti u obzir da su pojedine europske zemlje već u zakon ugradile iznimku po pitanju autorskih prava za knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Veliki broj definicija pogrešan je ili neprikladan. U cilju postizanja jednoznačnosti i izbjegavanja mogućih nesporazuma potrebno je dodati i nove definicije (v. i članak 8.). „U smislu ovoga zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja...“ - ne može se zakonom odrediti značenje pojmova; pojmove u knjižničarstvu definiraju UNESCO-vi, IFLA-ini međunarodni dokumenti, postojeća tradicija knjižničarske terminologije u RH kakva se koristi u obrazovanju knjižničara i knjižničarskoj praksi, te međunarodni i u Hrvatskoj prihvaćeni standard HRN ISO 2789 iz 2014. godine. Uvođenje pojma „knjižnica vjerske zajednice“ nepotrebno je, s obzirom da su i prema važećem zakonu one svrstane u specijalne knjižnice. Isticanje na ovaj način, u najmanju ruku, ima prizvuk diskriminacijskog obilježavanja, a povlači za sobom konotaciju da i ostale knjižnice mogu zatražiti posebno „izdvajanje“, npr. knjižnice nacionalnih manjina, institutske knjižnice itd. Klasifikacija knjižnica koja se donosi u tekstu direktno je suprotna UNESCO-ovoj klasifikaciji i definiciji npr. visokoškolskih knjižnica (v. Classification of libraries u: http://portal.unesco.org/en/ev.php-URL_ID=13086&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html). Ne može zakon izmišljati klasifikacije ni definicije knjižnica! Valjda radi toga nisu ni navedeni izvori za definicije i nazivlje/terminologiju. Posve izostaju odredbe o e-knjizi, e-čitanju, e-posudbi, e-učenju, repozitorijima… U ocjeni stanja zakona spominje se potreba reguliranja digitalizacije, repozitorija digitalne građe, obveznog primjerka, predlagatelj je propustio regulirati materiju koju je naveo u ocjeni stanja i članku 3 – digitalne knjižnice. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojem su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. Definicija knjižnice vjerske zajednice više nije predviđena člankom 3. Zakona. |
| 546 | Mirjana Mihalić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati i držati se UNESCO-vih, IFLA-inih, i drugih međunarodnih dokumenata iz područja knjižničarstva, standarda HRN ISO 2789 iz 2014. godine, usklađene i općeprihvaćene knjižničarske terminologije u RH, te u ovom članku definirati pojmove vrste knjižnica i stručne knjižničarske djelatnike. Digitalna knjižnica, digitalizacija i autorska prava trebaju se regulirati posebnom glavom zakona, vodeći pri tome računa i o ozakonjenju prakse koja postoji te uzeti u obzir da su pojedine europske zemlje već u zakon ugradile iznimku po pitanju autorskih prava za knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Veliki broj definicija pogrešan je ili neprikladan. U cilju postizanja jednoznačnosti i izbjegavanja mogućih nesporazuma potrebno je dodati i nove definicije (v. i članak 8.). „U smislu ovoga zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja...“ - ne može se zakonom odrediti značenje pojmova; pojmove u knjižničarstvu definiraju UNESCO-vi, IFLA-ini međunarodni dokumenti, postojeća tradicija knjižničarske terminologije u RH kakva se koristi u obrazovanju knjižničara i knjižničarskoj praksi, te međunarodni i u Hrvatskoj prihvaćeni standard HRN ISO 2789 iz 2014. godine. Uvođenje pojma „knjižnica vjerske zajednice“ nepotrebno je, s obzirom da su i prema važećem zakonu one svrstane u specijalne knjižnice. Isticanje na ovaj način, u najmanju ruku, ima prizvuk diskriminacijskog obilježavanja, a povlači za sobom konotaciju da i ostale knjižnice mogu zatražiti posebno „izdvajanje“, npr. knjižnice nacionalnih manjina, institutske knjižnice itd. Klasifikacija knjižnica koja se donosi u tekstu direktno je suprotna UNESCO-ovoj klasifikaciji i definiciji npr. visokoškolskih knjižnica (v. Classification of libraries u: http://portal.unesco.org/en/ev.php-URL_ID=13086&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html). Ne može zakon izmišljati klasifikacije ni definicije knjižnica! Valjda radi toga nisu ni navedeni izvori za definicije i nazivlje/terminologiju. Posve izostaju odredbe o e-knjizi, e-čitanju, e-posudbi, e-učenju, repozitorijima… U ocjeni stanja zakona spominje se potreba reguliranja digitalizacije, repozitorija digitalne građe, obveznog primjerka, predlagatelj je propustio regulirati materiju koju je naveo u ocjeni stanja i članku 3 – digitalne knjižnice. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojem su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. Definicija knjižnice vjerske zajednice više nije predviđena člankom 3. Zakona. |
| 547 | Vesna Ivanković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja: 1. knjižnična djelatnost je stručno i sustavno djelovanje u cilju izgradnje i sređivanja knjižnične građe te osiguravanja pristupa umjetničkim, znanstvenim i stručnim djelima i informacijama, kako bi se zadovoljile kulturne, informacijske i obrazovne potrebe pojedinaca i skupina te podupirao razvoj društva u cjelini 2. knjižnica je pravna osoba ili ustrojstvena jedinica pravne osobe (knjižnica u sastavu) koja organizira i pruža javnosti kulturne, informacijske i obrazovne usluge zasnivajući ih na sustavnom odabiru, prikupljanju, stručnoj obradi, pohranjivanju, zaštiti i davanju na korištenje knjižnične građe te slobodnom pristupu izvorima informacija 3. javna knjižnica je neprofitna pravna osoba kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave 4. privatna knjižnica je knjižnica kojoj je osnivač druga pravna ili fizička osoba 5. knjižnica vjerske zajednice je knjižnica koja posjeduje knjižničnu građu vjerske zajednice dostupnu javnosti 6. pokretna knjižnica je knjižnična usluga koja se pruža putem prijevoznog sredstva svim korisnicima koji žive na udaljenim područjima 7. digitalna knjižnica je skup digitalnih knjižničnih zbirki i usluga dostupnih korisnicima na smislen i održiv način 8. knjižnična građa je svaki jezični, slikovni i zvučni dokument u analognom ili digitalnom obliku informacijskog, umjetničkog, obrazovnog, znanstvenog ili stručnog sadržaja, proizveden u više primjeraka i namijenjen javnosti, kao i rukopisi, odnosno sva druga građa koju knjižnica posjeduje u svojem fondu i stavlja na raspolaganje korisnicima 9. knjižnični fond je knjižnična građa koju određena vrsta knjižnice posjeduje 10. knjižnična zbirka je dio knjižničnog fonda sastavljen prema opće prihvaćenim načelima i kriterijima 11. nakladnik je fizička ili pravna osoba koja je publikaciju zakonito izdala 12. publikacija je svaki zapis informacije na bilo kojem nositelju koji je izdan, izrađen, prerađen u tiskanom ili digitalnom obliku, stavljen na raspolaganje javnosti 13. digitalna tiskarska matrica je zadnja digitalna inačica publikacije pripremljene za tisak koju nakladnik dobrovoljno dostavlja Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu ili drugoj javnoj knjižnici na trajnu pohranu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati i držati se UNESCO-vih, IFLA-inih, i drugih međunarodnih dokumenata iz područja knjižničarstva, standarda HRN ISO 2789 iz 2014. godine, usklađene i općeprihvaćene knjižničarske terminologije u RH, te u ovom članku definirati pojmove vrste knjižnica i stručne knjižničarske djelatnike. Digitalna knjižnica, digitalizacija i autorska prava trebaju se regulirati posebnom glavom zakona, vodeći pri tome računa i o ozakonjenju prakse koja postoji te uzeti u obzir da su pojedine europske zemlje već u zakon ugradile iznimku po pitanju autorskih prava za knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Veliki broj definicija pogrešan je ili neprikladan. U cilju postizanja jednoznačnosti i izbjegavanja mogućih nesporazuma potrebno je dodati i nove definicije (v. i članak 8.). „U smislu ovoga zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja...“ - ne može se zakonom odrediti značenje pojmova; pojmove u knjižničarstvu definiraju UNESCO-vi, IFLA-ini međunarodni dokumenti, postojeća tradicija knjižničarske terminologije u RH kakva se koristi u obrazovanju knjižničara i knjižničarskoj praksi, te međunarodni i u Hrvatskoj prihvaćeni standard HRN ISO 2789 iz 2014. godine. Uvođenje pojma „knjižnica vjerske zajednice“ nepotrebno je, s obzirom da su i prema važećem zakonu one svrstane u specijalne knjižnice. Isticanje na ovaj način, u najmanju ruku, ima prizvuk diskriminacijskog obilježavanja, a povlači za sobom konotaciju da i ostale knjižnice mogu zatražiti posebno „izdvajanje“, npr. knjižnice nacionalnih manjina, institutske knjižnice itd. Klasifikacija knjižnica koja se donosi u tekstu direktno je suprotna UNESCO-ovoj klasifikaciji i definiciji npr. visokoškolskih knjižnica (v. Classification of libraries u: http://portal.unesco.org/en/ev.php-URL_ID=13086&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html). Ne može zakon izmišljati klasifikacije ni definicije knjižnica! Valjda radi toga nisu ni navedeni izvori za definicije i nazivlje/terminologiju. Posve izostaju odredbe o e-knjizi, e-čitanju, e-posudbi, e-učenju, repozitorijima… U ocjeni stanja zakona spominje se potreba reguliranja digitalizacije, repozitorija digitalne građe, obveznog primjerka, predlagatelj je propustio regulirati materiju koju je naveo u ocjeni stanja i članku 3 – digitalne knjižnice. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojem su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. Definicija knjižnice vjerske zajednice više nije predviđena člankom 3. Zakona. |
| 548 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | 15. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 3…. U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja: 1. knjižnična djelatnost je stručno i sustavno djelovanje u cilju izgradnje i sređivanja knjižnične građe te osiguravanja pristupa umjetničkim, znanstvenim i stručnim djelima i informacijama, kako bi se zadovoljile kulturne, informacijske i obrazovne potrebe pojedinaca i skupina te podupirao razvoj društva u cjelini 2. knjižnica je pravna osoba ili ustrojstvena jedinica pravne osobe (knjižnica u sastavu) koja organizira i pruža javnosti kulturne, informacijske i obrazovne usluge zasnivajući ih na sustavnom odabiru, prikupljanju, stručnoj obradi, pohranjivanju, zaštiti i davanju na korištenje knjižnične građe te slobodnom pristupu izvorima informacija 3. javna knjižnica je neprofitna pravna osoba kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave 4. privatna knjižnica je knjižnica kojoj je osnivač druga pravna ili fizička osoba 5. knjižnica vjerske zajednice je knjižnica koja posjeduje knjižničnu građu vjerske zajednice dostupnu javnosti 6. pokretna knjižnica je knjižnična usluga koja se pruža putem prijevoznog sredstva svim korisnicima koji žive na udaljenim područjima 7. digitalna knjižnica je skup digitalnih knjižničnih zbirki i usluga dostupnih korisnicima na smislen i održiv način 8. knjižnična građa je svaki jezični, slikovni i zvučni dokument u analognom ili digitalnom obliku informacijskog, umjetničkog, obrazovnog, znanstvenog ili stručnog sadržaja, proizveden u više primjeraka i namijenjen javnosti, kao i rukopisi, odnosno sva druga građa koju knjižnica posjeduje u svojem fondu i stavlja na raspolaganje korisnicima 9. knjižnični fond je knjižnična građa koju određena vrsta knjižnice posjeduje 10. knjižnična zbirka je dio knjižničnog fonda sastavljen prema opće prihvaćenim načelima i kriterijima 11. nakladnik je fizička ili pravna osoba koja je publikaciju zakonito izdala 12. publikacija je svaki zapis informacije na bilo kojem nositelju koji je izdan, izrađen, prerađen u tiskanom ili digitalnom obliku, stavljen na raspolaganje javnosti 13. digitalna tiskarska matrica je zadnja digitalna inačica publikacije pripremljene za tisak koju nakladnik dobrovoljno dostavlja Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu ili drugoj javnoj knjižnici na trajnu pohranu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati i držati se UNESCO-vih, IFLA-inih, i drugih međunarodnih dokumenata iz područja knjižničarstva, standarda HRN ISO 2789 iz 2014. godine, usklađene i općeprihvaćene knjižničarske terminologije u RH, te u ovom članku definirati pojmove vrste knjižnica i stručne knjižničarske djelatnike. Digitalna knjižnica, digitalizacija i autorska prava trebaju se regulirati posebnom glavom zakona, vodeći pri tome računa i o ozakonjenju prakse koja postoji te uzeti u obzir da su pojedine europske zemlje već u zakon ugradile iznimku po pitanju autorskih prava za knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Veliki broj definicija pogrešan je ili neprikladan. U cilju postizanja jednoznačnosti i izbjegavanja mogućih nesporazuma potrebno je dodati i nove definicije (v. i članak 8.). „U smislu ovoga zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja...“ - ne može se zakonom odrediti značenje pojmova; pojmove u knjižničarstvu definiraju UNESCO-vi, IFLA-ini međunarodni dokumenti, postojeća tradicija knjižničarske terminologije u RH kakva se koristi u obrazovanju knjižničara i knjižničarskoj praksi, te međunarodni i u Hrvatskoj prihvaćeni standard HRN ISO 2789 iz 2014. godine. Uvođenje pojma „knjižnica vjerske zajednice“ nepotrebno je, s obzirom da su i prema važećem zakonu one svrstane u specijalne knjižnice. Isticanje na ovaj način, u najmanju ruku, ima prizvuk diskriminacijskog obilježavanja, a povlači za sobom konotaciju da i ostale knjižnice mogu zatražiti posebno „izdvajanje“, npr. knjižnice nacionalnih manjina, institutske knjižnice itd. Klasifikacija knjižnica koja se donosi u tekstu direktno je suprotna UNESCO-ovoj klasifikaciji i definiciji npr. visokoškolskih knjižnica (v. Classification of libraries u: http://portal.unesco.org/en/ev.php-URL_ID=13086&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html). Ne može zakon izmišljati klasifikacije ni definicije knjižnica! Valjda radi toga nisu ni navedeni izvori za definicije i nazivlje/terminologiju. Posve izostaju odredbe o e-knjizi, e-čitanju, e-posudbi, e-učenju, repozitorijima… U ocjeni stanja zakona spominje se potreba reguliranja digitalizacije, repozitorija digitalne građe, obveznog primjerka, predlagatelj je propustio regulirati materiju koju je naveo u ocjeni stanja i članku 3 – digitalne knjižnice. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojem su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. Definicija knjižnice vjerske zajednice više nije predviđena člankom 3. Zakona. |
| 549 | Nada Topić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Ovdje nisu obuhvaćeni svi relevantni pojmovi. Nije jasno zašto se kao i do sada ne razdvajaju samostalne knjižnice i knjižnice u sastavu. Zašto se izdvajaju knjižnice vjerskih zajednica kao zasebna vrsta knjižnica? Na taj način bi se mogle izdvojiti i sve druge vrste knjižnica koje su sada obuhvaćene pojmom specijalnih knjižnica. Ili bi se, primjerice, mogle izdvojiti knjižnice nacionalnih manjina, LGBT knjižnice ili knjižnice drugih društvenih skupina/zajednica. Zašto se ne navodi i tumači i pojam "knjižničar" ili "knjižnični djelatnik" itd. Podržavamo prijedlog da se treba držati UNESCO-vih, IFLA-inih, i drugih međunarodnih dokumenata iz područja knjižničarstva, standarda HRN ISO 2789 iz 2014. godine, usklađene i općeprihvaćene knjižničarske terminologije u RH, te u ovom članku definirati pojmove vrste knjižnica i stručne knjižničarske djelatnike. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Definicija knjižnice vjerske zajednice više nije predviđena člankom 3. Zakona. Uređenje nazivlja knjižničarskih djelatnika propisat će se Pravilnikom. |
| 550 | Knjižnica i čitaonica Kutina | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Podržavamo prijedlog da se treba držati UNESCO-vih, IFLA-inih, i drugih međunarodnih dokumenata iz područja knjižničarstva, standarda HRN ISO 2789 iz 2014. godine, usklađene i općeprihvaćene knjižničarske terminologije u RH, te u ovom članku definirati pojmove vrste knjižnica i stručne knjižničarske djelatnike. Digitalna knjižnica, digitalizacija i autorska prava trebaju se regulirati posebnom glavom zakona, vodeći pri tome računa i o ozakonjenju prakse koja postoji te uzeti u obzir da su pojedine europske zemlje već u zakon ugradile iznimku po pitanju autorskih prava za knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Veliki broj definicija pogrešan je ili neprikladan. U cilju postizanja jednoznačnosti i izbjegavanja mogućih nesporazuma potrebno je dodati i nove definicije (v. i članak 8.). „U smislu ovoga zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja...“ - ne može se zakonom odrediti značenje pojmova; pojmove u knjižničarstvu definiraju UNESCO-vi, IFLA-ini međunarodni dokumenti, postojeća tradicija knjižničarske terminologije u RH kakva se koristi u obrazovanju knjižničara i knjižničarskoj praksi, te međunarodni i u Hrvatskoj prihvaćeni standard HRN ISO 2789 iz 2014. godine. Uvođenje pojma „knjižnica vjerske zajednice“ nepotrebno je, s obzirom da su i prema važećem zakonu one svrstane u specijalne knjižnice. Isticanje na ovaj način, u najmanju ruku, ima prizvuk diskriminacijskog obilježavanja, a povlači za sobom konotaciju da i ostale knjižnice mogu zatražiti posebno „izdvajanje“, npr. knjižnice nacionalnih manjina, institutske knjižnice itd. Klasifikacija knjižnica koja se donosi u tekstu direktno je suprotna UNESCO-ovoj klasifikaciji i definiciji npr. visokoškolskih knjižnica (v. Classification of libraries u: http://portal.unesco.org/en/ev.php-URL_ID=13086&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html). Ne može zakon izmišljati klasifikacije ni definicije knjižnica! Valjda radi toga nisu ni navedeni izvori za definicije i nazivlje/terminologiju. Posve izostaju odredbe o e-knjizi, e-čitanju, e-posudbi, e-učenju, repozitorijima… U ocjeni stanja zakona spominje se potreba reguliranja digitalizacije, repozitorija digitalne građe, obveznog primjerka, predlagatelj je propustio regulirati materiju koju je naveo u ocjeni stanja i članku 3 – digitalne knjižnice. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojem su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. Definicija knjižnice vjerske zajednice više nije predviđena člankom 3. Zakona. |
| 551 | Gradska knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Podržavamo prijedlog da se osnovni pojmovi definiraju prema UNESCO-vim, IFLA-inim, i drugim međunarodnim dokumentima iz područja knjižničarstva, standardima HRN ISO 2789 iz 2014. godine te usklađenom i općeprihvaćenom knjižničarskom terminologijom u RH, kao i da u ovom članku budu definirani pojmovi vrsta knjižnica i stručnih knjižničarskih djelatnika. Potrebno je uvrstiti definiciju pojma središnje knjižnice za nacionalne manjine. Potrebno je uvrstiti definiciju koja određuje ulogu Hrvatske knjižnice za slijepe unutar sustava. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Nacrt prijedloga zakona kao i definicija pojmova razrađena je i donesena u skladu s međunarodnim smjernicama i dokumentima kao i u skladu sa knjižničarskom strukom i radnom skupinom. Prihvaća se dio prijedloga kojim se traži uvođenje Hrvatske knjižnice za slijepe dok knjižnice nacionalnih manjina nisu posebno istaknute budući da se radi o zbirkama knjižnične građe unutar narodnih knjižnica. |
| 552 | Društvo knjižničara Karlovačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Podržavamo prijedlog HKD-a da se čl.3 briše i da se drži UNESCO-vih, IFLA-inih, i drugih međunarodnih dokumenata iz područja knjižničarstva, standarda HRN ISO 2789 iz 2014. godine, usklađene i općeprihvaćene knjižničarske terminologije u RH, te u ovom članku definirati pojmove vrste knjižnica i stručne knjižničarske djelatnike. Digitalna knjižnica, digitalizacija i autorska prava trebaju se regulirati posebnom glavom zakona, vodeći pri tome računa i o ozakonjenju prakse koja postoji te uzeti u obzir da su pojedine europske zemlje već u zakon ugradile iznimku po pitanju autorskih prava za knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Veliki broj definicija pogrešan je ili neprikladan. U cilju postizanja jednoznačnosti i izbjegavanja mogućih nesporazuma potrebno je dodati i nove definicije (v. i članak 8.). „U smislu ovoga zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja...“ - ne može se zakonom odrediti značenje pojmova; pojmove u knjižničarstvu definiraju UNESCO-vi, IFLA-ini međunarodni dokumenti, postojeća tradicija knjižničarske terminologije u RH kakva se koristi u obrazovanju knjižničara i knjižničarskoj praksi, te međunarodni i u Hrvatskoj prihvaćeni standard HRN ISO 2789 iz 2014. godine. Uvođenje pojma „knjižnica vjerske zajednice“ nepotrebno je, s obzirom da su i prema važećem zakonu one svrstane u specijalne knjižnice. Isticanje na ovaj način, u najmanju ruku, ima prizvuk diskriminacijskog obilježavanja, a povlači za sobom konotaciju da i ostale knjižnice mogu zatražiti posebno „izdvajanje“, npr. knjižnice nacionalnih manjina, institutske knjižnice itd. Klasifikacija knjižnica koja se donosi u tekstu direktno je suprotna UNESCO-ovoj klasifikaciji i definiciji npr. visokoškolskih knjižnica (v. Classification of libraries u: http://portal.unesco.org/en/ev.php-URL_ID=13086&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html). Ne može zakon izmišljati klasifikacije ni definicije knjižnica! Valjda radi toga nisu ni navedeni izvori za definicije i nazivlje/terminologiju. Posve izostaju odredbe o e-knjizi, e-čitanju, e-posudbi, e-učenju, repozitorijima… U ocjeni stanja zakona spominje se potreba reguliranja digitalizacije, repozitorija digitalne građe, obveznog primjerka, predlagatelj je propustio regulirati materiju koju je naveo u ocjeni stanja i članku 3 – digitalne knjižnice. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojem su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. Definicija knjižnice vjerske zajednice više nije predviđena člankom 3. Zakona. |
| 553 | ANA SUDAREVIĆ | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Brisati i držati se UNESCO-vih, IFLA-inih, i drugih međunarodnih dokumenata iz područja knjižničarstva, standarda HRN ISO 2789 iz 2014. godine, usklađene i općeprihvaćene knjižničarske terminologije u RH, te u ovom članku definirati pojmove vrste knjižnica i stručne knjižničarske djelatnike. Digitalna knjižnica, digitalizacija i autorska prava trebaju se regulirati posebnom glavom zakona, vodeći pri tome računa i o ozakonjenju prakse koja postoji te uzeti u obzir da su pojedine europske zemlje već u zakon ugradile iznimku po pitanju autorskih prava za knjižnice. | Prihvaćen | Odbijeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojem su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. |
| 554 | Nadia Bužleta | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Brisati ili/odnosno redefinirati pojmove u skladu s UNESCO-vim, IFLA-inim, i drugim međunarodnim dokumentima iz područja knjižničarstva, standardom HRN ISO 2789 iz 2014. godine, usklađenom i općeprihvaćenom knjižničarskom terminologijom u RH! Klasifikacija knjižnica koja se donosi u tekstu direktno je suprotna UNESCO-ovoj klasifikaciji i definiciji npr. visokoškolskih knjižnica (v. Classification of libraries u: http://portal.unesco.org/en/ev.php-URL_ID=13086&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html). Ne može zakon izmišljati klasifikacije ni definicije knjižnica! Unijeti definiranje izostavljenih pojmova (vrste knjižnica, stručni knjižničarski djelatnici, matična djelatnost, središnje knjižnice nacionalnih manjina). | Nije prihvaćen | Odbijeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojoj su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. |
| 555 | Kristina Čunović | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Predlažem nadopunu radi usklađivanja s knjižničnom terminologijom koju definiraju UNESCO-vi, IFLA-ini međunarodni dokumenti, kao i isticanja važnosti knjižnične djelatnosti u smislu osiguravanja prava na slobodan pristup informacijama za sve skupine korisnika: Članak 3 st 1 treba glasiti: Knjižnična djelatnost je stručno i sustavno djelovanje u cilju izgradnje i stručne obrade knjižničnih zbirki te osiguravanja pristupa umjetničkim, znanstvenim i stručnim djelima i informacijama, kako bi se zadovoljile kulturne, informacijske, obrazovne i socijalno inkluzivne potrebe pojedinaca i skupina te podupirao razvoj društva u cjelini. Članak 3 st 4 dopuna: Knjižnica je pravna osoba ili ustrojstvena jedinica pravne osobe (knjižnica u sastavu) koja putem rada stručnog knjižničnog osoblja organizira i pruža javnosti kulturne, informacijske i obrazovne i socijalno inkluzivne usluge aktivnim i potencijalnim korisnicima zasnivajući ih na sustavnom odabiru, prikupljanju, stručnoj obradi, pohranjivanju, zaštiti i davanju na korištenje knjižnične građe te slobodnom pristupu izvorima informacija. Članak 3 st 5 brisati - Uvođenje pojma „knjižnica vjerske zajednice“ nepotrebno je, s obzirom da su i prema važećem zakonu one svrstane u specijalne knjižnice. Isticanje na ovaj način, u najmanju ruku, ima prizvuk diskriminacijskog obilježavanja, a povlači za sobom konotaciju da i ostale knjižnice mogu zatražiti posebno „izdvajanje“, npr. knjižnice nacionalnih manjina, institutske knjižnice itd. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojoj su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. Definicija knjižnice vjerske zajednice više nije predviđena člankom 3. Zakona. |
| 556 | Lidija Dužić Zlovolić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Brisati i držati se UNESCO-vih, IFLA-inih, i drugih međunarodnih dokumenata iz područja knjižničarstva, standarda HRN ISO 2789 iz 2014. godine, usklađene i općeprihvaćene knjižničarske terminologije u RH, te u ovom članku definirati pojmove vrste knjižnica i stručne knjižničarske djelatnike. Digitalna knjižnica, digitalizacija i autorska prava trebaju se regulirati posebnom glavom zakona, vodeći pri tome računa i o ozakonjenju prakse koja postoji te uzeti u obzir da su pojedine europske zemlje već u zakon ugradile iznimku po pitanju autorskih prava za knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Veliki broj definicija pogrešan je ili neprikladan. U cilju postizanja jednoznačnosti i izbjegavanja mogućih nesporazuma potrebno je dodati i nove definicije (v. i članak 8.). „U smislu ovoga zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja...“ - ne može se zakonom odrediti značenje pojmova; pojmove u knjižničarstvu definiraju UNESCO-vi, IFLA-ini međunarodni dokumenti, postojeća tradicija knjižničarske terminologije u RH kakva se koristi u obrazovanju knjižničara i knjižničarskoj praksi, te međunarodni i u Hrvatskoj prihvaćeni standard HRN ISO 2789 iz 2014. godine. Uvođenje pojma „knjižnica vjerske zajednice“ nepotrebno je, s obzirom da su i prema važećem zakonu one svrstane u specijalne knjižnice. Isticanje na ovaj način, u najmanju ruku, ima prizvuk diskriminacijskog obilježavanja, a povlači za sobom konotaciju da i ostale knjižnice mogu zatražiti posebno „izdvajanje“, npr. knjižnice nacionalnih manjina, institutske knjižnice itd. Klasifikacija knjižnica koja se donosi u tekstu direktno je suprotna UNESCO-ovoj klasifikaciji i definiciji npr. visokoškolskih knjižnica (v. Classification of libraries u: http://portal.unesco.org/en/ev.php-URL_ID=13086&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html). Ne može zakon izmišljati klasifikacije ni definicije knjižnica! Valjda radi toga nisu ni navedeni izvori za definicije i nazivlje/terminologiju. Posve izostaju odredbe o e-knjizi, e-čitanju, e-posudbi, e-učenju, repozitorijima… U ocjeni stanja zakona spominje se potreba reguliranja digitalizacije, repozitorija digitalne građe, obveznog primjerka, predlagatelj je propustio regulirati materiju koju je naveo u ocjeni stanja i članku 3 – digitalne knjižnice. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojoj su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. Definicija knjižnice vjerske zajednice više nije predviđena člankom 3. Zakona. |
| 557 | Knjižnice grada Zagreba | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | U potpunosti brisati i držati se UNESCO-vih, IFLA-inih i drugih međunarodnih dokumenata iz područja knjižničarstva, standarda HRN ISO 2789 iz 2013. godine, usklađene i općeprihvaćene knjižničarske terminologije u RH te u ovom članku definirati pojmove vrste knjižnica i stručne knjižničarske djelatnike. Digitalna knjižnica, digitalizacija i autorska prava trebaju se regulirati posebnom glavom zakona, vodeći pri tome računa i o ozakonjenju prakse koja postoji te uzeti u obzir da su pojedine europske zemlje već u zakon ugradile iznimku po pitanju autorskih prava za knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Velik broj definicija pogrešan je ili neprikladan. U cilju postizanja jednoznačnosti i izbjegavanja mogućih nesporazuma potrebno je navesti nove definicije (v. i članak 8.). Ovdje je potrebno navesti vrste knjižnica u našem knjižničnom sustavu. „U smislu ovoga zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja...“ - ne može se zakonom odrediti značenje pojmova; pojmove u knjižničarstvu definiraju UNESCO-ovi; IFLA-ini međunarodni dokumenti, postojeća tradicija knjižničarske terminologije u RH kakva se koristi u obrazovanju knjižničara i knjižničarskoj praksi te međunarodni i u Hrvatskoj prihvaćen standardi HRN ISO 2789 iz 2013. godine, kao i ISO 11620 iz 2014. godine. Uvođenje pojma „knjižnica vjerske zajednice“ nepotrebno je s obzirom na to da su i prema važećem Zakonu one svrstane u specijalne knjižnice i brojčano su zanemarive u ukupnom broju knjižnica u RH. Isticanje na ovaj način, u najmanju ruku, ima prizvuk diskriminacijskog obilježavanja, a povlači za sobom konotaciju da i ostale knjižnice mogu zatražiti posebno „izdvajanje“, npr. knjižnice nacionalnih manjina, institutske knjižnice itd. Classification of libraries u: http://portal.unesco.org/en/ev.php-URL_ID=13086&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html). Ovim Prijedlogom navedene klasifikacije i definicije knjižnica neutemeljene su! Također, posve izostaju odredbe o e-knjizi, e-čitanju, e-posudbi, e-učenju, repozitorijima… U ocjeni stanja spominje se potreba reguliranja digitalizacije, repozitorija digitalne građe, obveznog primjerka – predlagatelj je propustio regulirati materiju koju je naveo u ocjeni stanja i članku 3. – digitalne knjižnice. Osim toga, sve navedeno iziskuje značajne dodatne troškove koji nisu predviđeni uvođenjem ovog Zakona. Ovdje izdvojena pokretna knjižnica zapravo je dio mreže narodne knjižnice, smještena u posebnom, za tu svrhu izgrađenom vozilu i odgovarajuće opremljena kako bi se istim fondom i knjižničnim osobljem pružile knjižnične usluge na više međusobno udaljenih područja i ondje gdje postoji opravdana potreba. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojoj su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. Definicija knjižnice vjerske zajednice više nije predviđena člankom 3. Zakona. |
| 558 | Društvo knjižničara u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Članak treba brisati i držati se UNESCO-vih, IFLA-inih, i drugih međunarodnih dokumenata iz područja knjižničarstva, standarda HRN ISO 2789 iz 2014. godine, usklađene i općeprihvaćene knjižničarske terminologije u RH, te u ovom članku definirati pojmove vrste knjižnica i stručne knjižničarske djelatnike. Digitalna knjižnica, digitalizacija i autorska prava trebaju se regulirati posebnom glavom zakona, vodeći pri tome računa i o ozakonjenju prakse koja postoji te uzeti u obzir da su pojedine europske zemlje već u zakon ugradile iznimku po pitanju autorskih prava za knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Veliki broj definicija pogrešan je ili neprikladan. U cilju postizanja jednoznačnosti i izbjegavanja mogućih nesporazuma potrebno je dodati i nove definicije (v. i članak 8.). „U smislu ovoga zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja...“ - ne može se zakonom odrediti značenje pojmova; pojmove u knjižničarstvu definiraju UNESCO-vi, IFLA-ini međunarodni dokumenti, postojeća tradicija knjižničarske terminologije u RH kakva se koristi u obrazovanju knjižničara i knjižničarskoj praksi, te međunarodni i u Hrvatskoj prihvaćeni standard HRN ISO 2789 iz 2014. godine. Uvođenje pojma „knjižnica vjerske zajednice“ nepotrebno je, s obzirom da su i prema važećem zakonu one svrstane u specijalne knjižnice. Isticanje na ovaj način, u najmanju ruku, ima prizvuk diskriminacijskog obilježavanja, a povlači za sobom konotaciju da i ostale knjižnice mogu zatražiti posebno „izdvajanje“, npr. knjižnice nacionalnih manjina, institutske knjižnice itd. Klasifikacija knjižnica koja se donosi u tekstu direktno je suprotna UNESCO-ovoj klasifikaciji i definiciji npr. visokoškolskih knjižnica (v. Classification of libraries u: http://portal.unesco.org/en/ev.php-URL_ID=13086&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html). Ne može zakon izmišljati klasifikacije ni definicije knjižnica! Valjda radi toga nisu ni navedeni izvori za definicije i nazivlje/terminologiju. Posve izostaju odredbe o e-knjizi, e-čitanju, e-posudbi, e-učenju, repozitorijima… U ocjeni stanja zakona spominje se potreba reguliranja digitalizacije, repozitorija digitalne građe, obveznog primjerka, predlagatelj je propustio regulirati materiju koju je naveo u ocjeni stanja i članku 3 – digitalne knjižnice. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojoj su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. Definicija knjižnice vjerske zajednice više nije predviđena člankom 3. Zakona. |
| 559 | Sanja Heberling Dragičević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | KOMENTAR: 3. javna knjižnica: Knjižnice u sastavu neprofitnih pravnih osoba također su javne knjižnice. NADOPUNA: Tekst točke 3. zamijeniti tekstom: „Javna knjižnica je neprofitna pravna osoba ili ustrojstvena jedinica neprofitne pravne osobe, kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili je u njihovom pretežitom vlasništvu“. 8. knjižnična građa: Nije dobar termin „jezični“ jer jezični dokument može biti i zvučni. Nije spomenut tiskani oblik (nije isto što i analogni). Knjižnična građa su i mrežno dostupni e-izvorina kojima knjižnica ima pravo korištenja, ali ne i vlasništva (licencu). Dokument u mrežnom digitalnom obliku ne mora biti proizveden u više primjeraka,već je isti primjerak istovremeno dostupan većem broju korisnika. Knjižnična i arhivska zajednica nisu se dogovorile o tome pripadaju li rukopisi knjižnicama ili arhivima. NADOPUNA: Tekst točke 8. zamijeniti tekstom: „knjižnična građa je svaki tekstualni, slikovni i zvučni dokument proizveden na materijalnom mediju u više primjeraka odnosno na elektroničkom mrežnom mediju, informacijskog, umjetničkog, obrazovnog, znanstvenog ili stručnog sadržaja namijenjen javnosti, odnosno sva druga građa koju knjižnica uvrštava u svoj fond i stavlja na raspolaganje korisnicima“ | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojoj su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. |
| 560 | Knjižničarsko društvo Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Podržavamo prijedlog HKD-a da se čl.3 briše i da se treba držati UNESCO-vih, IFLA-inih, i drugih međunarodnih dokumenata iz područja knjižničarstva, standarda HRN ISO 2789 iz 2014. godine, usklađene i općeprihvaćene knjižničarske terminologije u RH, te u ovom članku definirati pojmove vrste knjižnica i stručne knjižničarske djelatnike. Digitalna knjižnica, digitalizacija i autorska prava trebaju se regulirati posebnom glavom zakona, vodeći pri tome računa i o ozakonjenju prakse koja postoji te uzeti u obzir da su pojedine europske zemlje već u zakon ugradile iznimku po pitanju autorskih prava za knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Veliki broj definicija pogrešan je ili neprikladan. U cilju postizanja jednoznačnosti i izbjegavanja mogućih nesporazuma potrebno je dodati i nove definicije (v. i članak 8.). „U smislu ovoga zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja...“ - ne može se zakonom odrediti značenje pojmova; pojmove u knjižničarstvu definiraju UNESCO-vi, IFLA-ini međunarodni dokumenti, postojeća tradicija knjižničarske terminologije u RH kakva se koristi u obrazovanju knjižničara i knjižničarskoj praksi, te međunarodni i u Hrvatskoj prihvaćeni standard HRN ISO 2789 iz 2014. godine. Uvođenje pojma „knjižnica vjerske zajednice“ nepotrebno je, s obzirom da su i prema važećem zakonu one svrstane u specijalne knjižnice. Isticanje na ovaj način, u najmanju ruku, ima prizvuk diskriminacijskog obilježavanja, a povlači za sobom konotaciju da i ostale knjižnice mogu zatražiti posebno „izdvajanje“, npr. knjižnice nacionalnih manjina, institutske knjižnice itd. Klasifikacija knjižnica koja se donosi u tekstu direktno je suprotna UNESCO-ovoj klasifikaciji i definiciji npr. visokoškolskih knjižnica (v. Classification of libraries u: http://portal.unesco.org/en/ev.php-URL_ID=13086&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html). Ne može zakon izmišljati klasifikacije ni definicije knjižnica! Valjda radi toga nisu ni navedeni izvori za definicije i nazivlje/terminologiju. Posve izostaju odredbe o e-knjizi, e-čitanju, e-posudbi, e-učenju, repozitorijima… U ocjeni stanja zakona spominje se potreba reguliranja digitalizacije, repozitorija digitalne građe, obveznog primjerka, predlagatelj je propustio regulirati materiju koju je naveo u ocjeni stanja i članku 3 – digitalne knjižnice. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojoj su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. Definicija knjižnice vjerske zajednice više nije predviđena člankom 3. Zakona. |
| 561 | Sanja Paravić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 3…. U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja: 1. knjižnična djelatnost je stručno i sustavno djelovanje u cilju izgradnje i sređivanja knjižnične građe te osiguravanja pristupa umjetničkim, znanstvenim i stručnim djelima i informacijama, kako bi se zadovoljile kulturne, informacijske i obrazovne potrebe pojedinaca i skupina te podupirao razvoj društva u cjelini 2. knjižnica je pravna osoba ili ustrojstvena jedinica pravne osobe (knjižnica u sastavu) koja organizira i pruža javnosti kulturne, informacijske i obrazovne usluge zasnivajući ih na sustavnom odabiru, prikupljanju, stručnoj obradi, pohranjivanju, zaštiti i davanju na korištenje knjižnične građe te slobodnom pristupu izvorima informacija 3. javna knjižnica je neprofitna pravna osoba kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave 4. privatna knjižnica je knjižnica kojoj je osnivač druga pravna ili fizička osoba 5. knjižnica vjerske zajednice je knjižnica koja posjeduje knjižničnu građu vjerske zajednice dostupnu javnosti 6. pokretna knjižnica je knjižnična usluga koja se pruža putem prijevoznog sredstva svim korisnicima koji žive na udaljenim područjima 7. digitalna knjižnica je skup digitalnih knjižničnih zbirki i usluga dostupnih korisnicima na smislen i održiv način 8. knjižnična građa je svaki jezični, slikovni i zvučni dokument u analognom ili digitalnom obliku informacijskog, umjetničkog, obrazovnog, znanstvenog ili stručnog sadržaja, proizveden u više primjeraka i namijenjen javnosti, kao i rukopisi, odnosno sva druga građa koju knjižnica posjeduje u svojem fondu i stavlja na raspolaganje korisnicima 9. knjižnični fond je knjižnična građa koju određena vrsta knjižnice posjeduje 10. knjižnična zbirka je dio knjižničnog fonda sastavljen prema opće prihvaćenim načelima i kriterijima 11. nakladnik je fizička ili pravna osoba koja je publikaciju zakonito izdala 12. publikacija je svaki zapis informacije na bilo kojem nositelju koji je izdan, izrađen, prerađen u tiskanom ili digitalnom obliku, stavljen na raspolaganje javnosti 13. digitalna tiskarska matrica je zadnja digitalna inačica publikacije pripremljene za tisak koju nakladnik dobrovoljno dostavlja Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu ili drugoj javnoj knjižnici na trajnu pohranu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati i držati se UNESCO-vih, IFLA-inih, i drugih međunarodnih dokumenata iz područja knjižničarstva, standarda HRN ISO 2789 iz 2014. godine, usklađene i općeprihvaćene knjižničarske terminologije u RH, te u ovom članku definirati pojmove vrste knjižnica i stručne knjižničarske djelatnike. Digitalna knjižnica, digitalizacija i autorska prava trebaju se regulirati posebnom glavom zakona, vodeći pri tome računa i o ozakonjenju prakse koja postoji te uzeti u obzir da su pojedine europske zemlje već u zakon ugradile iznimku po pitanju autorskih prava za knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Veliki broj definicija pogrešan je ili neprikladan. U cilju postizanja jednoznačnosti i izbjegavanja mogućih nesporazuma potrebno je dodati i nove definicije (v. i članak 8.). „U smislu ovoga zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja...“ - ne može se zakonom odrediti značenje pojmova; pojmove u knjižničarstvu definiraju UNESCO-vi, IFLA-ini međunarodni dokumenti, postojeća tradicija knjižničarske terminologije u RH kakva se koristi u obrazovanju knjižničara i knjižničarskoj praksi, te međunarodni i u Hrvatskoj prihvaćeni standard HRN ISO 2789 iz 2014. godine. Uvođenje pojma „knjižnica vjerske zajednice“ nepotrebno je, s obzirom da su i prema važećem zakonu one svrstane u specijalne knjižnice. Isticanje na ovaj način, u najmanju ruku, ima prizvuk diskriminacijskog obilježavanja, a povlači za sobom konotaciju da i ostale knjižnice mogu zatražiti posebno „izdvajanje“, npr. knjižnice nacionalnih manjina, institutske knjižnice itd. Klasifikacija knjižnica koja se donosi u tekstu direktno je suprotna UNESCO-ovoj klasifikaciji i definiciji npr. visokoškolskih knjižnica (v. Classification of libraries u: http://portal.unesco.org/en/ev.php-URL_ID=13086&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html). Ne može zakon izmišljati klasifikacije ni definicije knjižnica! Valjda radi toga nisu ni navedeni izvori za definicije i nazivlje/terminologiju. Posve izostaju odredbe o e-knjizi, e-čitanju, e-posudbi, e-učenju, repozitorijima… U ocjeni stanja zakona spominje se potreba reguliranja digitalizacije, repozitorija digitalne građe, obveznog primjerka, predlagatelj je propustio regulirati materiju koju je naveo u ocjeni stanja i članku 3 – digitalne knjižnice. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojoj su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. Definicija knjižnice vjerske zajednice više nije predviđena člankom 3. Zakona. |
| 562 | Sveučilišna knjižnica u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja: 1. knjižnična djelatnost je stručno i sustavno djelovanje u cilju izgradnje i sređivanja knjižnične građe te osiguravanja pristupa umjetničkim, znanstvenim i stručnim djelima i informacijama, kako bi se zadovoljile kulturne, informacijske i obrazovne potrebe pojedinaca i skupina te podupirao razvoj društva u cjelini 2. knjižnica je pravna osoba ili ustrojstvena jedinica pravne osobe (knjižnica u sastavu) koja organizira i pruža javnosti kulturne, informacijske i obrazovne usluge zasnivajući ih na sustavnom odabiru, prikupljanju, stručnoj obradi, pohranjivanju, zaštiti i davanju na korištenje knjižnične građe te slobodnom pristupu izvorima informacija 3. javna knjižnica je neprofitna pravna osoba kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave 4. privatna knjižnica je knjižnica kojoj je osnivač druga pravna ili fizička osoba 5. UBAČENA NOVA DEFINICIJA: specijalna knjižnica je samostalna knjižnica ili knjižnica u sastavu koja pokriva neku znanstvenu disciplinu ili određeno polje znanja odnosno područje 6. knjižnica vjerske zajednice je specijalna knjižnica koja posjeduje knjižničnu građu vjerske zajednice dostupnu javnosti 7. UBAČENA NOVA DEFINICIJA: visokoškolska knjižnica je samostalna knjižnica ili knjižnica u sastavu kojoj je osnivač visoko učilište. 8. UBAČENA NOVA DEFINICIJA: sveučilišna knjižnica je središnja visokoškolska knjižnica na sveučilištu. 9. pokretna knjižnica je knjižnična usluga koja se pruža putem prijevoznog sredstva svim korisnicima koji žive na udaljenim područjima 10. digitalna knjižnica je skup digitalnih knjižničnih zbirki i usluga dostupnih korisnicima 11. knjižnična građa je svaki jezični, slikovni i zvučni dokument u analognom ili digitalnom obliku informacijskog, umjetničkog, obrazovnog, znanstvenog ili stručnog sadržaja, proizveden u više primjeraka i namijenjen javnosti, kao i rukopisi, odnosno sva druga građa koju knjižnica posjeduje u svojem fondu i stavlja na raspolaganje korisnicima 12. knjižnični fond je knjižnična građa koju određena vrsta knjižnice posjeduje 13. knjižnična zbirka je dio knjižničnog fonda sastavljen prema opće prihvaćenim načelima i kriterijima 14. nakladnik je fizička ili pravna osoba koja je publikaciju zakonito izdala 15. publikacija je svaki zapis informacije na bilo kojem nositelju koji je izdan, izrađen, prerađen u tiskanom ili digitalnom obliku, stavljen na raspolaganje javnosti 16. digitalna tiskarska matrica je zadnja digitalna inačica publikacije pripremljene za tisak koju nakladnik dobrovoljno dostavlja Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu ili drugoj javnoj knjižnici na trajnu pohranu. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Navedene vrste knjižnica su razrađene unutar glave 3. koja se tiče organizacije knjižnica. |
| 563 | Viktorija Tomšić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 3…. U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja: 1. knjižnična djelatnost je stručno i sustavno djelovanje u cilju izgradnje i sređivanja knjižnične građe te osiguravanja pristupa umjetničkim, znanstvenim i stručnim djelima i informacijama, kako bi se zadovoljile kulturne, informacijske i obrazovne potrebe pojedinaca i skupina te podupirao razvoj društva u cjelini 2. knjižnica je pravna osoba ili ustrojstvena jedinica pravne osobe (knjižnica u sastavu) koja organizira i pruža javnosti kulturne, informacijske i obrazovne usluge zasnivajući ih na sustavnom odabiru, prikupljanju, stručnoj obradi, pohranjivanju, zaštiti i davanju na korištenje knjižnične građe te slobodnom pristupu izvorima informacija 3. javna knjižnica je neprofitna pravna osoba kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave 4. privatna knjižnica je knjižnica kojoj je osnivač druga pravna ili fizička osoba 5. knjižnica vjerske zajednice je knjižnica koja posjeduje knjižničnu građu vjerske zajednice dostupnu javnosti 6. pokretna knjižnica je knjižnična usluga koja se pruža putem prijevoznog sredstva svim korisnicima koji žive na udaljenim područjima 7. digitalna knjižnica je skup digitalnih knjižničnih zbirki i usluga dostupnih korisnicima na smislen i održiv način 8. knjižnična građa je svaki jezični, slikovni i zvučni dokument u analognom ili digitalnom obliku informacijskog, umjetničkog, obrazovnog, znanstvenog ili stručnog sadržaja, proizveden u više primjeraka i namijenjen javnosti, kao i rukopisi, odnosno sva druga građa koju knjižnica posjeduje u svojem fondu i stavlja na raspolaganje korisnicima 9. knjižnični fond je knjižnična građa koju određena vrsta knjižnice posjeduje 10. knjižnična zbirka je dio knjižničnog fonda sastavljen prema opće prihvaćenim načelima i kriterijima 11. nakladnik je fizička ili pravna osoba koja je publikaciju zakonito izdala 12. publikacija je svaki zapis informacije na bilo kojem nositelju koji je izdan, izrađen, prerađen u tiskanom ili digitalnom obliku, stavljen na raspolaganje javnosti 13. digitalna tiskarska matrica je zadnja digitalna inačica publikacije pripremljene za tisak koju nakladnik dobrovoljno dostavlja Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu ili drugoj javnoj knjižnici na trajnu pohranu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati i držati se UNESCO-vih, IFLA-inih, i drugih međunarodnih dokumenata iz područja knjižničarstva, standarda HRN ISO 2789 iz 2014. godine, usklađene i općeprihvaćene knjižničarske terminologije u RH, te u ovom članku definirati pojmove vrste knjižnica i stručne knjižničarske djelatnike. Digitalna knjižnica, digitalizacija i autorska prava trebaju se regulirati posebnom glavom zakona, vodeći pri tome računa i o ozakonjenju prakse koja postoji te uzeti u obzir da su pojedine europske zemlje već u zakon ugradile iznimku po pitanju autorskih prava za knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Veliki broj definicija pogrešan je ili neprikladan. U cilju postizanja jednoznačnosti i izbjegavanja mogućih nesporazuma potrebno je dodati i nove definicije (v. i članak 8.). „U smislu ovoga zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja...“ - ne može se zakonom odrediti značenje pojmova; pojmove u knjižničarstvu definiraju UNESCO-vi, IFLA-ini međunarodni dokumenti, postojeća tradicija knjižničarske terminologije u RH kakva se koristi u obrazovanju knjižničara i knjižničarskoj praksi, te međunarodni i u Hrvatskoj prihvaćeni standard HRN ISO 2789 iz 2014. godine. Uvođenje pojma „knjižnica vjerske zajednice“ nepotrebno je, s obzirom da su i prema važećem zakonu one svrstane u specijalne knjižnice. Isticanje na ovaj način, u najmanju ruku, ima prizvuk diskriminacijskog obilježavanja, a povlači za sobom konotaciju da i ostale knjižnice mogu zatražiti posebno „izdvajanje“, npr. knjižnice nacionalnih manjina, institutske knjižnice itd. Klasifikacija knjižnica koja se donosi u tekstu direktno je suprotna UNESCO-ovoj klasifikaciji i definiciji npr. visokoškolskih knjižnica (v. Classification of libraries u: http://portal.unesco.org/en/ev.php-URL_ID=13086&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html). Ne može zakon izmišljati klasifikacije ni definicije knjižnica! Valjda radi toga nisu ni navedeni izvori za definicije i nazivlje/terminologiju. Posve izostaju odredbe o e-knjizi, e-čitanju, e-posudbi, e-učenju, repozitorijima… U ocjeni stanja zakona spominje se potreba reguliranja digitalizacije, repozitorija digitalne građe, obveznog primjerka, predlagatelj je propustio regulirati materiju koju je naveo u ocjeni stanja i članku 3 – digitalne knjižnice. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojoj su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. Definicija knjižnice vjerske zajednice više nije predviđena člankom 3. Zakona. |
| 564 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | BRISATI OBRAZLOŽENJE: Pri korištenju termina iz područja knjižničarstva potrebno je držati se UNESCO-ovih, IFLA-inih, i drugih međunarodnih dokumenata navedenog područja, kao i standarda HRN ISO 2789 iz 2014. godine. U Republici Hrvatskoj je knjižničarska terminologija usklađena i općeprihvaćena. U ovom članku treba definirati vrste knjižnica i stručne knjižničarske djelatnike. Digitalna knjižnica, digitalizacija i autorska prava trebaju se regulirati posebnom glavom zakona, vodeći pri tome računa i o ozakonjenju prakse koja postoji te uzeti u obzir da su pojedine europske zemlje već u zakon ugradile iznimku po pitanju autorskih prava za knjižnice. Većina definicija navedenih u prijedlogu zakona je pogrešna ili neprikladan. Zakonom se definiraju pojmovi u knjižničarstvu, oni su definirani dokumentima UNESCO-a, IFLA-inim međunarodnim dokumentima, kao i postojećom tradicijom knjižničarske terminologije u RH koja se koristi u obrazovanju knjižničara i knjižničarskoj praksi, te međunarodnim i u Hrvatskoj prihvaćenim standardom HRN ISO 2789 iz 2014. godine. Također se slažemo s komentarom HKD-a da je uvođenje pojma „knjižnica vjerske zajednice“ nepotrebno, s obzirom da su i prema važećem zakonu one svrstane u specijalne knjižnice. Isticanje na ovaj način, može imati prizvuk diskriminacijskog obilježavanja, koje za sobom povlači konotaciju da i ostale knjižnice mogu zatražiti posebno „izdvajanje“, npr. knjižnice nacionalnih manjina, institutske knjižnice itd. Klasifikacija knjižnica koja se donosi u tekstu direktno je suprotna UNESCO-ovoj klasifikaciji i definiciji npr. visokoškolskih knjižnica (v. Classification of libraries u: http://portal.unesco.org/en/ev.php-URL_ID=13086&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html). Ne može zakon izmišljati klasifikacije ni definicije knjižnica! Valjda radi toga nisu ni navedeni izvori za definicije i nazivlje/terminologiju. Posve izostaju odredbe o e-knjizi, e-čitanju, e-posudbi, e-učenju, repozitorijima… U ocjeni stanja zakona spominje se potreba reguliranja digitalizacije, repozitorija digitalne građe, obveznog primjerka, predlagatelj je propustio regulirati materiju koju je naveo u ocjeni stanja i članku 3. – digitalne knjižnice. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojoj su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. Definicija knjižnice vjerske zajednice više nije predviđena člankom 3. Zakona. |
| 565 | Grozdana Ribičić,viša knjižničarka, predsjednica Komisije za čitanje HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati i držati se UNESCO-vih, IFLA-inih, i drugih međunarodnih dokumenata iz područja knjižničarstva, standarda HRN ISO 2789 iz 2014. godine, usklađene i općeprihvaćene knjižničarske terminologije u RH, te u ovom članku definirati pojmove vrste knjižnica i stručne knjižničarske djelatnike. Digitalna knjižnica, digitalizacija i autorska prava trebaju se regulirati posebnom glavom zakona, vodeći pri tome računa i o ozakonjenju prakse koja postoji te uzeti u obzir da su pojedine europske zemlje već u zakon ugradile iznimku po pitanju autorskih prava za knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Veliki broj definicija pogrešan je ili neprikladan. U cilju postizanja jednoznačnosti i izbjegavanja mogućih nesporazuma potrebno je dodati i nove definicije. „U smislu ovoga zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja...“ - ne može se zakonom odrediti značenje pojmova; pojmove u knjižničarstvu definiraju UNESCO-vi, IFLA-ini međunarodni dokumenti, postojeća tradicija knjižničarske terminologije u RH kakva se koristi u obrazovanju knjižničara i knjižničarskoj praksi, te međunarodni i u Hrvatskoj prihvaćeni standard HRN ISO 2789 iz 2014. godine. Uvođenje pojma „knjižnica vjerske zajednice“ nepotrebno je, s obzirom da su i prema važećem zakonu one svrstane u specijalne knjižnice. Isticanje na ovaj način, u najmanju ruku, ima prizvuk diskriminacijskog obilježavanja, a povlači za sobom konotaciju da i ostale knjižnice mogu zatražiti posebno „izdvajanje“, npr. knjižnice nacionalnih manjina, institutske knjižnice itd. Klasifikacija knjižnica koja se donosi u tekstu direktno je suprotna UNESCO-ovoj klasifikaciji i definiciji npr. visokoškolskih knjižnica (v. Classification of libraries u: http://portal.unesco.org/en/ev.php-URL_ID=13086&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html). Ne može zakon izmišljati klasifikacije ni definicije knjižnica! Valjda radi toga nisu ni navedeni izvori za definicije i nazivlje/terminologiju. Posve izostaju odredbe o e-knjizi, e-čitanju, e-posudbi, e-učenju, repozitorijima… U ocjeni stanja zakona spominje se potreba reguliranja digitalizacije, repozitorija digitalne građe, obveznog primjerka, predlagatelj je propustio regulirati materiju koju je naveo u ocjeni stanja i članku 3 – digitalne knjižnice. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojoj su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. Definicija knjižnice vjerske zajednice više nije predviđena člankom 3. Zakona. |
| 566 | Gradska knjižnica Zadar | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Prijedlog: U članku 3. točka 1. "knjižnična djelatnost je stručno i sustavno djelovanje" iza riječi "djelovanje" dodati riječ "knjižnica" Obrazloženje: knjižničnu djelatnost mogu obavljati samo knjižnice | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje; navedena definicija je izmijenjena u skladu s komentarima i stavovima radne skupine i knjižničarske struke. |
| 567 | Branka Turk | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 3…. U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja: 1. knjižnična djelatnost je stručno i sustavno djelovanje u cilju izgradnje i sređivanja knjižnične građe te osiguravanja pristupa umjetničkim, znanstvenim i stručnim djelima i informacijama, kako bi se zadovoljile kulturne, informacijske i obrazovne potrebe pojedinaca i skupina te podupirao razvoj društva u cjelini 2. knjižnica je pravna osoba ili ustrojstvena jedinica pravne osobe (knjižnica u sastavu) koja organizira i pruža javnosti kulturne, informacijske i obrazovne usluge zasnivajući ih na sustavnom odabiru, prikupljanju, stručnoj obradi, pohranjivanju, zaštiti i davanju na korištenje knjižnične građe te slobodnom pristupu izvorima informacija 3. javna knjižnica je neprofitna pravna osoba kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave 4. privatna knjižnica je knjižnica kojoj je osnivač druga pravna ili fizička osoba 5. knjižnica vjerske zajednice je knjižnica koja posjeduje knjižničnu građu vjerske zajednice dostupnu javnosti 6. pokretna knjižnica je knjižnična usluga koja se pruža putem prijevoznog sredstva svim korisnicima koji žive na udaljenim područjima 7. digitalna knjižnica je skup digitalnih knjižničnih zbirki i usluga dostupnih korisnicima na smislen i održiv način 8. knjižnična građa je svaki jezični, slikovni i zvučni dokument u analognom ili digitalnom obliku informacijskog, umjetničkog, obrazovnog, znanstvenog ili stručnog sadržaja, proizveden u više primjeraka i namijenjen javnosti, kao i rukopisi, odnosno sva druga građa koju knjižnica posjeduje u svojem fondu i stavlja na raspolaganje korisnicima 9. knjižnični fond je knjižnična građa koju određena vrsta knjižnice posjeduje 10. knjižnična zbirka je dio knjižničnog fonda sastavljen prema opće prihvaćenim načelima i kriterijima 11. nakladnik je fizička ili pravna osoba koja je publikaciju zakonito izdala 12. publikacija je svaki zapis informacije na bilo kojem nositelju koji je izdan, izrađen, prerađen u tiskanom ili digitalnom obliku, stavljen na raspolaganje javnosti 13. digitalna tiskarska matrica je zadnja digitalna inačica publikacije pripremljene za tisak koju nakladnik dobrovoljno dostavlja Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu ili drugoj javnoj knjižnici na trajnu pohranu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati i držati se UNESCO-vih, IFLA-inih, i drugih međunarodnih dokumenata iz područja knjižničarstva, standarda HRN ISO 2789 iz 2014. godine, usklađene i općeprihvaćene knjižničarske terminologije u RH, te u ovom članku definirati pojmove vrste knjižnica i stručne knjižničarske djelatnike. Digitalna knjižnica, digitalizacija i autorska prava trebaju se regulirati posebnom glavom zakona, vodeći pri tome računa i o ozakonjenju prakse koja postoji te uzeti u obzir da su pojedine europske zemlje već u zakon ugradile iznimku po pitanju autorskih prava za knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Veliki broj definicija pogrešan je ili neprikladan. U cilju postizanja jednoznačnosti i izbjegavanja mogućih nesporazuma potrebno je dodati i nove definicije (v. i članak 8.). „U smislu ovoga zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja...“ - ne može se zakonom odrediti značenje pojmova; pojmove u knjižničarstvu definiraju UNESCO-vi, IFLA-ini međunarodni dokumenti, postojeća tradicija knjižničarske terminologije u RH kakva se koristi u obrazovanju knjižničara i knjižničarskoj praksi, te međunarodni i u Hrvatskoj prihvaćeni standard HRN ISO 2789 iz 2014. godine. Uvođenje pojma „knjižnica vjerske zajednice“ nepotrebno je, s obzirom da su i prema važećem zakonu one svrstane u specijalne knjižnice. Isticanje na ovaj način, u najmanju ruku, ima prizvuk diskriminacijskog obilježavanja, a povlači za sobom konotaciju da i ostale knjižnice mogu zatražiti posebno „izdvajanje“, npr. knjižnice nacionalnih manjina, institutske knjižnice itd. Klasifikacija knjižnica koja se donosi u tekstu direktno je suprotna UNESCO-ovoj klasifikaciji i definiciji npr. visokoškolskih knjižnica (v. Classification of libraries u: http://portal.unesco.org/en/ev.php-URL_ID=13086&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html). Ne može zakon izmišljati klasifikacije ni definicije knjižnica! Valjda radi toga nisu ni navedeni izvori za definicije i nazivlje/terminologiju. Posve izostaju odredbe o e-knjizi, e-čitanju, e-posudbi, e-učenju, repozitorijima… U ocjeni stanja zakona spominje se potreba reguliranja digitalizacije, repozitorija digitalne građe, obveznog primjerka, predlagatelj je propustio regulirati materiju koju je naveo u ocjeni stanja i članku 3 – digitalne knjižnice. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojoj su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. Definicija knjižnice vjerske zajednice više nije predviđena člankom 3. Zakona. |
| 568 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Predlaže se brisati i držati se UNESCO-vih, IFLA-inih, i drugih međunarodnih dokumenata iz područja knjižničarstva, standarda HRN ISO 2789 iz 2014. godine, usklađene i općeprihvaćene knjižničarske terminologije u RH, te u ovom članku definirati pojmove vrste knjižnica i stručne knjižničarske djelatnike. Digitalna knjižnica, digitalizacija i autorska prava trebaju se regulirati posebnom glavom zakona, vodeći pri tome računa i o ozakonjenju prakse koja postoji te uzeti u obzir da su pojedine europske zemlje već u zakon ugradile iznimku po pitanju autorskih prava za knjižnice. OBRAZLOŽENJE Veliki broj definicija pogrešan je ili neprikladan. U cilju postizanja jednoznačnosti i izbjegavanja mogućih nesporazuma potrebno je dodati i nove definicije (v. i članak 8.). „U smislu ovoga zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja...“ - ne može se zakonom odrediti značenje pojmova; pojmove u knjižničarstvu definiraju UNESCO-vi, IFLA-ini međunarodni dokumenti, postojeća tradicija knjižničarske terminologije u RH kakva se koristi u obrazovanju knjižničara i knjižničarskoj praksi, te međunarodni i u Hrvatskoj prihvaćeni standard HRN ISO 2789 iz 2014. godine. Uvođenje pojma „knjižnica vjerske zajednice“ nepotrebno je, s obzirom da su i prema važećem zakonu one svrstane u specijalne knjižnice. Isticanje na ovaj način, u najmanju ruku, ima prizvuk diskriminacijskog obilježavanja, a povlači za sobom konotaciju da i ostale knjižnice mogu zatražiti posebno „izdvajanje“, npr. knjižnice nacionalnih manjina, institutske knjižnice itd. Klasifikacija knjižnica koja se donosi u tekstu direktno je suprotna UNESCO-ovoj klasifikaciji i definiciji npr. visokoškolskih knjižnica (v. Classification of libraries u: http://portal.unesco.org/en/ev.php-URL_ID=13086&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html). Ne može zakon izmišljati klasifikacije ni definicije knjižnica! Valjda radi toga nisu ni navedeni izvori za definicije i nazivlje/terminologiju. Posve izostaju odredbe o e-knjizi, e-čitanju, e-posudbi, e-učenju, obveznom primjerku, repozitorijima… U ocjeni stanja zakona spominje se potreba reguliranja digitalizacije, repozitorija digitalne građe, obveznog primjerka, predlagatelj je propustio regulirati materiju koju je naveo u ocjeni stanja i članku 3 – digitalne knjižnice. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojoj su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. Definicija knjižnice vjerske zajednice više nije predviđena člankom 3. Zakona. |
| 569 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Brisati i držati se UNESCO-vih, IFLA-inih, i drugih međunarodnih dokumenata iz područja knjižničarstva, standarda HRN ISO 2789 iz 2014. godine, usklađene i općeprihvaćene knjižničarske terminologije u RH, te u ovom članku definirati pojmove vrste knjižnica i stručne knjižničarske djelatnike. Digitalna knjižnica, digitalizacija i autorska prava trebaju se regulirati posebnom glavom zakona, vodeći pri tome računa i o ozakonjenju prakse koja postoji te uzeti u obzir da su pojedine europske zemlje već u zakon ugradile iznimku po pitanju autorskih prava za knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Veliki broj definicija pogrešan je ili neprikladan. U cilju postizanja jednoznačnosti i izbjegavanja mogućih nesporazuma potrebno je dodati i nove definicije (v. i članak 8.). „U smislu ovoga zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja...“ - ne može se zakonom odrediti značenje pojmova; pojmove u knjižničarstvu definiraju UNESCO-vi, IFLA-ini međunarodni dokumenti, postojeća tradicija knjižničarske terminologije u RH kakva se koristi u obrazovanju knjižničara i knjižničarskoj praksi, te međunarodni i u Hrvatskoj prihvaćeni standard HRN ISO 2789 iz 2014. godine. Uvođenje pojma „knjižnica vjerske zajednice“ nepotrebno je, s obzirom da su i prema važećem zakonu one svrstane u specijalne knjižnice. Isticanje na ovaj način, u najmanju ruku, ima prizvuk diskriminacijskog obilježavanja, a povlači za sobom konotaciju da i ostale knjižnice mogu zatražiti posebno „izdvajanje“, npr. knjižnice nacionalnih manjina, institutske knjižnice itd. Klasifikacija knjižnica koja se donosi u tekstu direktno je suprotna UNESCO-ovoj klasifikaciji i definiciji npr. visokoškolskih knjižnica (v. Classification of libraries u: http://portal.unesco.org/en/ev.php-URL_ID=13086&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html). Ne može zakon izmišljati klasifikacije ni definicije knjižnica! Valjda radi toga nisu ni navedeni izvori za definicije i nazivlje/terminologiju. Posve izostaju odredbe o e-knjizi, e-čitanju, e-posudbi, e-učenju, repozitorijima… U ocjeni stanja zakona spominje se potreba reguliranja digitalizacije, repozitorija digitalne građe, obveznog primjerka, predlagatelj je propustio regulirati materiju koju je naveo u ocjeni stanja i članku 3 – digitalne knjižnice. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojoj su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. Definicija knjižnice vjerske zajednice više nije predviđena člankom 3. Zakona. |
| 570 | Jasminka Kovačević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 3…. U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja: 1. knjižnična djelatnost je stručno i sustavno djelovanje u cilju izgradnje i sređivanja knjižnične građe te osiguravanja pristupa umjetničkim, znanstvenim i stručnim djelima i informacijama, kako bi se zadovoljile kulturne, informacijske i obrazovne potrebe pojedinaca i skupina te podupirao razvoj društva u cjelini 2. knjižnica je pravna osoba ili ustrojstvena jedinica pravne osobe (knjižnica u sastavu) koja organizira i pruža javnosti kulturne, informacijske i obrazovne usluge zasnivajući ih na sustavnom odabiru, prikupljanju, stručnoj obradi, pohranjivanju, zaštiti i davanju na korištenje knjižnične građe te slobodnom pristupu izvorima informacija 3. javna knjižnica je neprofitna pravna osoba kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave 4. privatna knjižnica je knjižnica kojoj je osnivač druga pravna ili fizička osoba 5. knjižnica vjerske zajednice je knjižnica koja posjeduje knjižničnu građu vjerske zajednice dostupnu javnosti 6. pokretna knjižnica je knjižnična usluga koja se pruža putem prijevoznog sredstva svim korisnicima koji žive na udaljenim područjima 7. digitalna knjižnica je skup digitalnih knjižničnih zbirki i usluga dostupnih korisnicima na smislen i održiv način 8. knjižnična građa je svaki jezični, slikovni i zvučni dokument u analognom ili digitalnom obliku informacijskog, umjetničkog, obrazovnog, znanstvenog ili stručnog sadržaja, proizveden u više primjeraka i namijenjen javnosti, kao i rukopisi, odnosno sva druga građa koju knjižnica posjeduje u svojem fondu i stavlja na raspolaganje korisnicima 9. knjižnični fond je knjižnična građa koju određena vrsta knjižnice posjeduje 10. knjižnična zbirka je dio knjižničnog fonda sastavljen prema opće prihvaćenim načelima i kriterijima 11. nakladnik je fizička ili pravna osoba koja je publikaciju zakonito izdala 12. publikacija je svaki zapis informacije na bilo kojem nositelju koji je izdan, izrađen, prerađen u tiskanom ili digitalnom obliku, stavljen na raspolaganje javnosti 13. digitalna tiskarska matrica je zadnja digitalna inačica publikacije pripremljene za tisak koju nakladnik dobrovoljno dostavlja Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu ili drugoj javnoj knjižnici na trajnu pohranu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati i držati se UNESCO-vih, IFLA-inih, i drugih međunarodnih dokumenata iz područja knjižničarstva, standarda HRN ISO 2789 iz 2014. godine, usklađene i općeprihvaćene knjižničarske terminologije u RH, te u ovom članku definirati pojmove vrste knjižnica i stručne knjižničarske djelatnike. Digitalna knjižnica, digitalizacija i autorska prava trebaju se regulirati posebnom glavom zakona, vodeći pri tome računa i o ozakonjenju prakse koja postoji te uzeti u obzir da su pojedine europske zemlje već u zakon ugradile iznimku po pitanju autorskih prava za knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Veliki broj definicija pogrešan je ili neprikladan. U cilju postizanja jednoznačnosti i izbjegavanja mogućih nesporazuma potrebno je dodati i nove definicije (v. i članak 8.). „U smislu ovoga zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja...“ - ne može se zakonom odrediti značenje pojmova; pojmove u knjižničarstvu definiraju UNESCO-vi, IFLA-ini međunarodni dokumenti, postojeća tradicija knjižničarske terminologije u RH kakva se koristi u obrazovanju knjižničara i knjižničarskoj praksi, te međunarodni i u Hrvatskoj prihvaćeni standard HRN ISO 2789 iz 2014. godine. Uvođenje pojma „knjižnica vjerske zajednice“ nepotrebno je, s obzirom da su i prema važećem zakonu one svrstane u specijalne knjižnice. Isticanje na ovaj način, u najmanju ruku, ima prizvuk diskriminacijskog obilježavanja, a povlači za sobom konotaciju da i ostale knjižnice mogu zatražiti posebno „izdvajanje“, npr. knjižnice nacionalnih manjina, institutske knjižnice itd. Klasifikacija knjižnica koja se donosi u tekstu direktno je suprotna UNESCO-ovoj klasifikaciji i definiciji npr. visokoškolskih knjižnica (v. Classification of libraries u: http://portal.unesco.org/en/ev.php-URL_ID=13086&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html). Ne može zakon izmišljati klasifikacije ni definicije knjižnica! Valjda radi toga nisu ni navedeni izvori za definicije i nazivlje/terminologiju. Posve izostaju odredbe o e-knjizi, e-čitanju, e-posudbi, e-učenju, repozitorijima… U ocjeni stanja zakona spominje se potreba reguliranja digitalizacije, repozitorija digitalne građe, obveznog primjerka, predlagatelj je propustio regulirati materiju koju je naveo u ocjeni stanja i članku 3 – digitalne knjižnice. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojoj su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. Definicija knjižnice vjerske zajednice više nije predviđena člankom 3. Zakona. |
| 571 | Ivana Dorotić Malič | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 3…. U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja: 1. knjižnična djelatnost je stručno i sustavno djelovanje u cilju izgradnje i sređivanja knjižnične građe te osiguravanja pristupa umjetničkim, znanstvenim i stručnim djelima i informacijama, kako bi se zadovoljile kulturne, informacijske i obrazovne potrebe pojedinaca i skupina te podupirao razvoj društva u cjelini 2. knjižnica je pravna osoba ili ustrojstvena jedinica pravne osobe (knjižnica u sastavu) koja organizira i pruža javnosti kulturne, informacijske i obrazovne usluge zasnivajući ih na sustavnom odabiru, prikupljanju, stručnoj obradi, pohranjivanju, zaštiti i davanju na korištenje knjižnične građe te slobodnom pristupu izvorima informacija 3. javna knjižnica je neprofitna pravna osoba kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave 4. privatna knjižnica je knjižnica kojoj je osnivač druga pravna ili fizička osoba 5. knjižnica vjerske zajednice je knjižnica koja posjeduje knjižničnu građu vjerske zajednice dostupnu javnosti 6. pokretna knjižnica je knjižnična usluga koja se pruža putem prijevoznog sredstva svim korisnicima koji žive na udaljenim područjima 7. digitalna knjižnica je skup digitalnih knjižničnih zbirki i usluga dostupnih korisnicima na smislen i održiv način 8. knjižnična građa je svaki jezični, slikovni i zvučni dokument u analognom ili digitalnom obliku informacijskog, umjetničkog, obrazovnog, znanstvenog ili stručnog sadržaja, proizveden u više primjeraka i namijenjen javnosti, kao i rukopisi, odnosno sva druga građa koju knjižnica posjeduje u svojem fondu i stavlja na raspolaganje korisnicima 9. knjižnični fond je knjižnična građa koju određena vrsta knjižnice posjeduje 10. knjižnična zbirka je dio knjižničnog fonda sastavljen prema opće prihvaćenim načelima i kriterijima 11. nakladnik je fizička ili pravna osoba koja je publikaciju zakonito izdala 12. publikacija je svaki zapis informacije na bilo kojem nositelju koji je izdan, izrađen, prerađen u tiskanom ili digitalnom obliku, stavljen na raspolaganje javnosti 13. digitalna tiskarska matrica je zadnja digitalna inačica publikacije pripremljene za tisak koju nakladnik dobrovoljno dostavlja Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu ili drugoj javnoj knjižnici na trajnu pohranu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati i držati se UNESCO-vih, IFLA-inih, i drugih međunarodnih dokumenata iz područja knjižničarstva, standarda HRN ISO 2789 iz 2014. godine, usklađene i općeprihvaćene knjižničarske terminologije u RH, te u ovom članku definirati pojmove vrste knjižnica i stručne knjižničarske djelatnike. Digitalna knjižnica, digitalizacija i autorska prava trebaju se regulirati posebnom glavom zakona, vodeći pri tome računa i o ozakonjenju prakse koja postoji te uzeti u obzir da su pojedine europske zemlje već u zakon ugradile iznimku po pitanju autorskih prava za knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Veliki broj definicija pogrešan je ili neprikladan. U cilju postizanja jednoznačnosti i izbjegavanja mogućih nesporazuma potrebno je dodati i nove definicije (v. i članak 8.). „U smislu ovoga zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja...“ - ne može se zakonom odrediti značenje pojmova; pojmove u knjižničarstvu definiraju UNESCO-vi, IFLA-ini međunarodni dokumenti, postojeća tradicija knjižničarske terminologije u RH kakva se koristi u obrazovanju knjižničara i knjižničarskoj praksi, te međunarodni i u Hrvatskoj prihvaćeni standard HRN ISO 2789 iz 2014. godine. Uvođenje pojma „knjižnica vjerske zajednice“ nepotrebno je, s obzirom da su i prema važećem zakonu one svrstane u specijalne knjižnice. Isticanje na ovaj način, u najmanju ruku, ima prizvuk diskriminacijskog obilježavanja, a povlači za sobom konotaciju da i ostale knjižnice mogu zatražiti posebno „izdvajanje“, npr. knjižnice nacionalnih manjina, institutske knjižnice itd. Klasifikacija knjižnica koja se donosi u tekstu direktno je suprotna UNESCO-ovoj klasifikaciji i definiciji npr. visokoškolskih knjižnica (v. Classification of libraries u: http://portal.unesco.org/en/ev.php-URL_ID=13086&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html). Ne može zakon izmišljati klasifikacije ni definicije knjižnica! Valjda radi toga nisu ni navedeni izvori za definicije i nazivlje/terminologiju. Posve izostaju odredbe o e-knjizi, e-čitanju, e-posudbi, e-učenju, repozitorijima… U ocjeni stanja zakona spominje se potreba reguliranja digitalizacije, repozitorija digitalne građe, obveznog primjerka, predlagatelj je propustio regulirati materiju koju je naveo u ocjeni stanja i članku 3 – digitalne knjižnice. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojoj su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. Definicija knjižnice vjerske zajednice više nije predviđena člankom 3. Zakona. |
| 572 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Treba se držati UNESCO-ovih, IFLA-inih, i drugih međunarodnih dokumenata iz područja knjižničarstva, standarda HRN ISO 2789 iz 2014. godine, usklađene i općeprihvaćene knjižničarske terminologije u RH, te u ovom članku definirati pojmove vrste knjižnica i stručne knjižničarske djelatnike. Digitalna knjižnica, digitalizacija i autorska prava trebaju se regulirati posebnom glavom zakona, vodeći pri tome računa i o ozakonjenju prakse koja postoji te uzeti u obzir da su pojedine europske zemlje već u zakon ugradile iznimku po pitanju autorskih prava za knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Veliki broj definicija pogrešan je ili neprikladan. U cilju postizanja jednoznačnosti i izbjegavanja mogućih nesporazuma potrebno je dodati i nove definicije. Zakonom se ne određuje značenje pojmova već međunarodni dokumenti, postojeća tradicija knjižničarske terminologije u RH koja se koristi u obrazovanju knjižničara i knjižničarskoj praksi, te međunarodni i u Hrvatskoj prihvaćeni standard HRN ISO 2789 iz 2014. godine. Nepotrebno je uvođenje pojma „knjižnica vjerske zajednice“, jer su one prema važećem zakonu svrstane u specijalne knjižnice. Isticanje na ovaj način može se tumačiti kao diskriminacija. Klasifikacija knjižnica koja se donosi u tekstu suprotna je UNESCO-ovoj klasifikaciji i definiciji. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojoj su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. Definicija knjižnice vjerske zajednice više nije predviđena člankom 3. Zakona. |
| 573 | Tomislav Staničić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja: 1. knjižnična djelatnost je stručno i sustavno djelovanje u cilju izgradnje i sređivanja knjižnične građe te osiguravanja pristupa umjetničkim, znanstvenim i stručnim djelima i informacijama, kako bi se zadovoljile kulturne, informacijske i obrazovne potrebe pojedinaca i skupina te podupirao razvoj društva u cjelini 2. knjižnica je pravna osoba ili ustrojstvena jedinica pravne osobe (knjižnica u sastavu) koja organizira i pruža javnosti kulturne, informacijske i obrazovne usluge zasnivajući ih na sustavnom odabiru, prikupljanju, stručnoj obradi, pohranjivanju, zaštiti i davanju na korištenje knjižnične građe te slobodnom pristupu izvorima informacija 3. javna knjižnica je neprofitna pravna osoba kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave 4. privatna knjižnica je knjižnica kojoj je osnivač druga pravna ili fizička osoba 5. knjižnica vjerske zajednice je knjižnica koja posjeduje knjižničnu građu vjerske zajednice dostupnu javnosti 6. pokretna knjižnica je knjižnična usluga koja se pruža putem prijevoznog sredstva svim korisnicima koji žive na udaljenim područjima 7. digitalna knjižnica je skup digitalnih knjižničnih zbirki i usluga dostupnih korisnicima na smislen i održiv način 8. knjižnična građa je svaki jezični, slikovni i zvučni dokument u analognom ili digitalnom obliku informacijskog, umjetničkog, obrazovnog, znanstvenog ili stručnog sadržaja, proizveden u više primjeraka i namijenjen javnosti, kao i rukopisi, odnosno sva druga građa koju knjižnica posjeduje u svojem fondu i stavlja na raspolaganje korisnicima 9. knjižnični fond je knjižnična građa koju određena vrsta knjižnice posjeduje 10. knjižnična zbirka je dio knjižničnog fonda sastavljen prema opće prihvaćenim načelima i kriterijima 11. nakladnik je fizička ili pravna osoba koja je publikaciju zakonito izdala 12. publikacija je svaki zapis informacije na bilo kojem nositelju koji je izdan, izrađen, prerađen u tiskanom ili digitalnom obliku, stavljen na raspolaganje javnosti 13. digitalna tiskarska matrica je zadnja digitalna inačica publikacije pripremljene za tisak koju nakladnik dobrovoljno dostavlja Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu ili drugoj javnoj knjižnici na trajnu pohranu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati i držati se UNESCO-vih, IFLA-inih, i drugih međunarodnih dokumenata iz područja knjižničarstva, standarda HRN ISO 2789 iz 2014. godine, usklađene i općeprihvaćene knjižničarske terminologije u RH, te u ovom članku definirati pojmove vrste knjižnica i stručne knjižničarske djelatnike. Digitalna knjižnica, digitalizacija i autorska prava trebaju se regulirati posebnom glavom zakona, vodeći pri tome računa i o ozakonjenju prakse koja postoji te uzeti u obzir da su pojedine europske zemlje već u zakon ugradile iznimku po pitanju autorskih prava za knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Veliki broj definicija pogrešan je ili neprikladan. U cilju postizanja jednoznačnosti i izbjegavanja mogućih nesporazuma potrebno je dodati i nove definicije (v. i članak 8.). „U smislu ovoga zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja...“ - ne može se zakonom odrediti značenje pojmova; pojmove u knjižničarstvu definiraju UNESCO-vi, IFLA-ini međunarodni dokumenti, postojeća tradicija knjižničarske terminologije u RH kakva se koristi u obrazovanju knjižničara i knjižničarskoj praksi, te međunarodni i u Hrvatskoj prihvaćeni standard HRN ISO 2789 iz 2014. godine. Uvođenje pojma „knjižnica vjerske zajednice“ nepotrebno je, s obzirom da su i prema važećem zakonu one svrstane u specijalne knjižnice. Isticanje na ovaj način, u najmanju ruku, ima prizvuk diskriminacijskog obilježavanja, a povlači za sobom konotaciju da i ostale knjižnice mogu zatražiti posebno „izdvajanje“, npr. knjižnice nacionalnih manjina, institutske knjižnice itd. Klasifikacija knjižnica koja se donosi u tekstu direktno je suprotna UNESCO-ovoj klasifikaciji i definiciji npr. visokoškolskih knjižnica (v. Classification of libraries u: http://portal.unesco.org/en/ev.php-URL_ID=13086&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html). Ne može zakon izmišljati klasifikacije ni definicije knjižnica! Valjda radi toga nisu ni navedeni izvori za definicije i nazivlje/terminologiju. Posve izostaju odredbe o e-knjizi, e-čitanju, e-posudbi, e-učenju, repozitorijima… U ocjeni stanja zakona spominje se potreba reguliranja digitalizacije, repozitorija digitalne građe, obveznog primjerka, predlagatelj je propustio regulirati materiju koju je naveo u ocjeni stanja i članku 3 – digitalne knjižnice. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojoj su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. Definicija knjižnice vjerske zajednice više nije predviđena člankom 3. Zakona. |
| 574 | Zrinka Udiljak Bugarinovski | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 3…. U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja: 1. knjižnična djelatnost je stručno i sustavno djelovanje u cilju izgradnje i sređivanja knjižnične građe te osiguravanja pristupa umjetničkim, znanstvenim i stručnim djelima i informacijama, kako bi se zadovoljile kulturne, informacijske i obrazovne potrebe pojedinaca i skupina te podupirao razvoj društva u cjelini 2. knjižnica je pravna osoba ili ustrojstvena jedinica pravne osobe (knjižnica u sastavu) koja organizira i pruža javnosti kulturne, informacijske i obrazovne usluge zasnivajući ih na sustavnom odabiru, prikupljanju, stručnoj obradi, pohranjivanju, zaštiti i davanju na korištenje knjižnične građe te slobodnom pristupu izvorima informacija 3. javna knjižnica je neprofitna pravna osoba kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave 4. privatna knjižnica je knjižnica kojoj je osnivač druga pravna ili fizička osoba 5. knjižnica vjerske zajednice je knjižnica koja posjeduje knjižničnu građu vjerske zajednice dostupnu javnosti 6. pokretna knjižnica je knjižnična usluga koja se pruža putem prijevoznog sredstva svim korisnicima koji žive na udaljenim područjima 7. digitalna knjižnica je skup digitalnih knjižničnih zbirki i usluga dostupnih korisnicima na smislen i održiv način 8. knjižnična građa je svaki jezični, slikovni i zvučni dokument u analognom ili digitalnom obliku informacijskog, umjetničkog, obrazovnog, znanstvenog ili stručnog sadržaja, proizveden u više primjeraka i namijenjen javnosti, kao i rukopisi, odnosno sva druga građa koju knjižnica posjeduje u svojem fondu i stavlja na raspolaganje korisnicima 9. knjižnični fond je knjižnična građa koju određena vrsta knjižnice posjeduje 10. knjižnična zbirka je dio knjižničnog fonda sastavljen prema opće prihvaćenim načelima i kriterijima 11. nakladnik je fizička ili pravna osoba koja je publikaciju zakonito izdala 12. publikacija je svaki zapis informacije na bilo kojem nositelju koji je izdan, izrađen, prerađen u tiskanom ili digitalnom obliku, stavljen na raspolaganje javnosti 13. digitalna tiskarska matrica je zadnja digitalna inačica publikacije pripremljene za tisak koju nakladnik dobrovoljno dostavlja Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu ili drugoj javnoj knjižnici na trajnu pohranu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati i držati se UNESCO-vih, IFLA-inih, i drugih međunarodnih dokumenata iz područja knjižničarstva, standarda HRN ISO 2789 iz 2014. godine, usklađene i općeprihvaćene knjižničarske terminologije u RH, te u ovom članku definirati pojmove vrste knjižnica i stručne knjižničarske djelatnike. Digitalna knjižnica, digitalizacija i autorska prava trebaju se regulirati posebnom glavom zakona, vodeći pri tome računa i o ozakonjenju prakse koja postoji te uzeti u obzir da su pojedine europske zemlje već u zakon ugradile iznimku po pitanju autorskih prava za knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Veliki broj definicija pogrešan je ili neprikladan. U cilju postizanja jednoznačnosti i izbjegavanja mogućih nesporazuma potrebno je dodati i nove definicije (v. i članak 8.). „U smislu ovoga zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja...“ - ne može se zakonom odrediti značenje pojmova; pojmove u knjižničarstvu definiraju UNESCO-vi, IFLA-ini međunarodni dokumenti, postojeća tradicija knjižničarske terminologije u RH kakva se koristi u obrazovanju knjižničara i knjižničarskoj praksi, te međunarodni i u Hrvatskoj prihvaćeni standard HRN ISO 2789 iz 2014. godine. Uvođenje pojma „knjižnica vjerske zajednice“ nepotrebno je, s obzirom da su i prema važećem zakonu one svrstane u specijalne knjižnice. Isticanje na ovaj način, u najmanju ruku, ima prizvuk diskriminacijskog obilježavanja, a povlači za sobom konotaciju da i ostale knjižnice mogu zatražiti posebno „izdvajanje“, npr. knjižnice nacionalnih manjina, institutske knjižnice itd. Klasifikacija knjižnica koja se donosi u tekstu direktno je suprotna UNESCO-ovoj klasifikaciji i definiciji npr. visokoškolskih knjižnica (v. Classification of libraries u: http://portal.unesco.org/en/ev.php-URL_ID=13086&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html). Ne može zakon izmišljati klasifikacije ni definicije knjižnica! Valjda radi toga nisu ni navedeni izvori za definicije i nazivlje/terminologiju. Posve izostaju odredbe o e-knjizi, e-čitanju, e-posudbi, e-učenju, repozitorijima… U ocjeni stanja zakona spominje se potreba reguliranja digitalizacije, repozitorija digitalne građe, obveznog primjerka, predlagatelj je propustio regulirati materiju koju je naveo u ocjeni stanja i članku 3 – digitalne knjižnice. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojoj su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. Definicija knjižnice vjerske zajednice više nije predviđena člankom 3. Zakona. |
| 575 | dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja: 1. knjižnična djelatnost je stručno i sustavno djelovanje u cilju izgradnje i sređivanja knjižnične građe te osiguravanja pristupa umjetničkim, znanstvenim i stručnim djelima i informacijama, kako bi se zadovoljile kulturne, informacijske i obrazovne potrebe pojedinaca i skupina te podupirao razvoj društva u cjelini 2. knjižnica je pravna osoba ili ustrojstvena jedinica pravne osobe (knjižnica u sastavu) koja organizira i pruža javnosti kulturne, informacijske i obrazovne usluge zasnivajući ih na sustavnom odabiru, prikupljanju, stručnoj obradi, pohranjivanju, zaštiti i davanju na korištenje knjižnične građe te slobodnom pristupu izvorima informacija 3. javna knjižnica je neprofitna pravna osoba kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave 4. privatna knjižnica je knjižnica kojoj je osnivač druga pravna ili fizička osoba 5. knjižnica vjerske zajednice je knjižnica koja posjeduje knjižničnu građu vjerske zajednice dostupnu javnosti 6. pokretna knjižnica je knjižnična usluga koja se pruža putem prijevoznog sredstva svim korisnicima koji žive na udaljenim područjima 7. digitalna knjižnica je skup digitalnih knjižničnih zbirki i usluga dostupnih korisnicima na smislen i održiv način 8. knjižnična građa je svaki jezični, slikovni i zvučni dokument u analognom ili digitalnom obliku informacijskog, umjetničkog, obrazovnog, znanstvenog ili stručnog sadržaja, proizveden u više primjeraka i namijenjen javnosti, kao i rukopisi, odnosno sva druga građa koju knjižnica posjeduje u svojem fondu i stavlja na raspolaganje korisnicima 9. knjižnični fond je knjižnična građa koju određena vrsta knjižnice posjeduje 10. knjižnična zbirka je dio knjižničnog fonda sastavljen prema opće prihvaćenim načelima i kriterijima 11. nakladnik je fizička ili pravna osoba koja je publikaciju zakonito izdala 12. publikacija je svaki zapis informacije na bilo kojem nositelju koji je izdan, izrađen, prerađen u tiskanom ili digitalnom obliku, stavljen na raspolaganje javnosti 13. digitalna tiskarska matrica je zadnja digitalna inačica publikacije pripremljene za tisak koju nakladnik dobrovoljno dostavlja Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu ili drugoj javnoj knjižnici na trajnu pohranu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati i držati se UNESCO-vih, IFLA-inih, i drugih međunarodnih dokumenata iz područja knjižničarstva, standarda HRN ISO 2789 iz 2014. godine, usklađene i općeprihvaćene knjižničarske terminologije u RH, te u ovom članku definirati pojmove vrste knjižnica i stručne knjižničarske djelatnike. Digitalna knjižnica, digitalizacija i autorska prava trebaju se regulirati posebnom glavom zakona, vodeći pri tome računa i o ozakonjenju prakse koja postoji te uzeti u obzir da su pojedine europske zemlje već u zakon ugradile iznimku po pitanju autorskih prava za knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Veliki broj definicija pogrešan je ili neprikladan. U cilju postizanja jednoznačnosti i izbjegavanja mogućih nesporazuma potrebno je dodati i nove definicije (v. i članak 8.). „U smislu ovoga zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja...“ - ne može se zakonom odrediti značenje pojmova; pojmove u knjižničarstvu definiraju UNESCO-vi, IFLA-ini međunarodni dokumenti, postojeća tradicija knjižničarske terminologije u RH kakva se koristi u obrazovanju knjižničara i knjižničarskoj praksi, te međunarodni i u Hrvatskoj prihvaćeni standard HRN ISO 2789 iz 2014. godine. Uvođenje pojma „knjižnica vjerske zajednice“ nepotrebno je, s obzirom da su i prema važećem zakonu one svrstane u specijalne knjižnice. Isticanje na ovaj način, u najmanju ruku, ima prizvuk diskriminacijskog obilježavanja, a povlači za sobom konotaciju da i ostale knjižnice mogu zatražiti posebno „izdvajanje“, npr. knjižnice nacionalnih manjina, institutske knjižnice itd. Klasifikacija knjižnica koja se donosi u tekstu direktno je suprotna UNESCO-ovoj klasifikaciji i definiciji npr. visokoškolskih knjižnica (v. Classification of libraries u: http://portal.unesco.org/en/ev.php-URL_ID=13086&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html). Ne može zakon izmišljati klasifikacije ni definicije knjižnica! Valjda radi toga nisu ni navedeni izvori za definicije i nazivlje/terminologiju. Posve izostaju odredbe o e-knjizi, e-čitanju, e-posudbi, e-učenju, repozitorijima… U ocjeni stanja zakona spominje se potreba reguliranja digitalizacije, repozitorija digitalne građe, obveznog primjerka, predlagatelj je propustio regulirati materiju koju je naveo u ocjeni stanja i članku 3 – digitalne knjižnice. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojoj su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. Definicija knjižnice vjerske zajednice više nije predviđena člankom 3. Zakona. |
| 576 | Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati i držati se UNESCO-vih, IFLA-inih, i drugih međunarodnih dokumenata iz područja knjižničarstva, standarda HRN ISO 2789 iz 2014. godine, usklađene i općeprihvaćene knjižničarske terminologije u RH, te u ovom članku definirati pojmove vrste knjižnica i stručne knjižničarske djelatnike. Digitalna knjižnica, digitalizacija i autorska prava trebaju se regulirati posebnom glavom zakona, vodeći pri tome računa i o ozakonjenju prakse koja postoji te uzeti u obzir da su pojedine europske zemlje već u zakon ugradile iznimku po pitanju autorskih prava za knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Veliki broj definicija pogrešan je ili neprikladan. U cilju postizanja jednoznačnosti i izbjegavanja mogućih nesporazuma potrebno je dodati i nove definicije (v. i članak 8.). „U smislu ovoga zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja...“ - ne može se zakonom odrediti značenje pojmova; pojmove u knjižničarstvu definiraju UNESCO-vi, IFLA-ini međunarodni dokumenti, postojeća tradicija knjižničarske terminologije u RH kakva se koristi u obrazovanju knjižničara i knjižničarskoj praksi, te međunarodni i u Hrvatskoj prihvaćeni standard HRN ISO 2789 iz 2014. godine. Uvođenje pojma „knjižnica vjerske zajednice“ nepotrebno je, s obzirom da su i prema važećem zakonu one svrstane u specijalne knjižnice. Isticanje na ovaj način, u najmanju ruku, ima prizvuk diskriminacijskog obilježavanja, a povlači za sobom konotaciju da i ostale knjižnice mogu zatražiti posebno „izdvajanje“, npr. knjižnice nacionalnih manjina, institutske knjižnice itd. Klasifikacija knjižnica koja se donosi u tekstu direktno je suprotna UNESCO-ovoj klasifikaciji i definiciji npr. visokoškolskih knjižnica (v. Classification of libraries u: http://portal.unesco.org/en/ev.php-URL_ID=13086&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html). Ne može zakon izmišljati klasifikacije ni definicije knjižnica! Valjda radi toga nisu ni navedeni izvori za definicije i nazivlje/terminologiju. Posve izostaju odredbe o e-knjizi, e-čitanju, e-posudbi, e-učenju, repozitorijima… U ocjeni stanja zakona spominje se potreba reguliranja digitalizacije, repozitorija digitalne građe, obveznog primjerka, predlagatelj je propustio regulirati materiju koju je naveo u ocjeni stanja i članku 3 – digitalne knjižnice. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojoj su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. Definicija knjižnice vjerske zajednice više nije predviđena člankom 3. Zakona. |
| 577 | Ljiljana Črnjar | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Javna knjižnica - Sudeći prema definiciji radi se o narodnoj knjižnici. Do sada ovaj termin nije imao široki primjenu kao alternativni za narodnu knjižnicu već se koristio u kontekstu javne ustanove (knjižnica se osniva kao javna ustanova odnosno ustanova koja obavlja javnu službu). Također narodne knjižnice kao javne ustanove do sada su, prema važećem Zakonu mogli osnovati RH, Grad Zagreb, gradovi i općine, ne i druge pravne osobe što je u skladu s međunarodnim preporukama i smjernicama. „Odgovornost za narodnu knjižnicu na mjesnim i nacionalnim vlastima“ (UNESCO-v Manifest za narodne knjižnice, 1994.) Time se osigurava transparentnost djelovanja, nepristran odnos i jednakost u pristupu informacijama za sve građane. „Službe se narodne knjižnice zasnivaju na jednakosti pristupa svima, bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj… Usluge su narodne knjižnice u načelu besplatne.“ (UNESCO-v Manifest za narodne knjižnice, 1994.) Stoga je potrebno redefinirati pojam. | Prihvaćen | Nije prihvaćeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojoj su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. |
| 578 | Ljiljana Črnjar | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Prijedlog novog teksta: Čl. 3., stavak 1. Knjižnična djelatnost je stručno i sustavno djelovanje u cilju izgradnje knjižničnog fonda te stručne obrade, prezentacije i davanja na korištenje knjižnične građe, osiguravanja pristupa umjetničkim, znanstvenim i stručnim djelima i informacijama, kako bi se zadovoljile... Članak 3., stavak 2. Knjižnica je pravna osoba ili ustrojstvena jedinica pravne osobe (knjižnica u sastavu) koja radom stručnog knjižničnog osoblja organizira i pruža javnosti kulturne, informacijske i obrazovne usluge….... Članak 3., stavak 3. Narodna knjižnica je neprofitna javna ustanova kojoj je osnivač Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Članak 3., stavak 5. Brisati, knjižnice vjerskih zajednica obuhvaćene su kategorijom specijalnih knjižnica Članak 3. stavak 6. Pokretna knjižnica dio je mreže narodne knjižnice, smještena u posebnom, za tu svrhu izgrađenom vozilu i odgovarajuće opremljena kako bi se istim fondom i knjižničnim osobljem pružile knjižnične usluge na više međusobno udaljenih područja. Namijenjena je svim potencijalnim korisnicima koji žive na udaljenim područjima ali i specifičnim skupinama korisnika za koje pokretne knjižnice osiguravaju posebne usluge i građu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Definicija vjerskih knjižnica kao i definicija pokretne knjižnice brisane su iz članka 3. Nacrta prijedloga zakona. Definicije knjižnične djelatnosti, knjižnice i knjižnice u sastavu izmijenjene su u skladu s direktnim dogovorom sa knjižničarskom strukom. Isto tako, vrste knjižnica određene su prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda unutar članka 8. Nacrta prijedloga zakona. |
| 579 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Brisati i držati se UNESCO-vih, IFLA-inih, i drugih međunarodnih dokumenata iz područja knjižničarstva, standarda HRN ISO 2789 iz 2014. godine, usklađene i općeprihvaćene knjižničarske terminologije u RH, te u ovom članku definirati pojmove vrste knjižnica i stručne knjižničarske djelatnike. Digitalna knjižnica, digitalizacija i autorska prava trebaju se regulirati posebnom glavom zakona, vodeći pri tome računa i o ozakonjenju prakse koja postoji te uzeti u obzir da su pojedine europske zemlje već u zakon ugradile iznimku po pitanju autorskih prava za knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Veliki broj definicija pogrešan je ili neprikladan. U cilju postizanja jednoznačnosti i izbjegavanja mogućih nesporazuma potrebno je dodati i nove definicije (v. i članak 8.). „U smislu ovoga zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja...“ - ne može se zakonom odrediti značenje pojmova; pojmove u knjižničarstvu definiraju UNESCO-vi, IFLA-ini međunarodni dokumenti, postojeća tradicija knjižničarske terminologije u RH kakva se koristi u obrazovanju knjižničara i knjižničarskoj praksi, te međunarodni i u Hrvatskoj prihvaćeni standard HRN ISO 2789 iz 2014. godine. Uvođenje pojma „knjižnica vjerske zajednice“ nepotrebno je, s obzirom da su i prema važećem zakonu one svrstane u specijalne knjižnice. Isticanje na ovaj način, u najmanju ruku, ima prizvuk diskriminacijskog obilježavanja, a povlači za sobom konotaciju da i ostale knjižnice mogu zatražiti posebno „izdvajanje“, npr. knjižnice nacionalnih manjina, institutske knjižnice itd. Klasifikacija knjižnica koja se donosi u tekstu direktno je suprotna UNESCO-ovoj klasifikaciji i definiciji npr. visokoškolskih knjižnica (v. Classification of libraries u: http://portal.unesco.org/en/ev.php-URL_ID=13086&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html). Ne može zakon izmišljati klasifikacije ni definicije knjižnica! Valjda radi toga nisu ni navedeni izvori za definicije i nazivlje/terminologiju. Posve izostaju odredbe o e-knjizi, e-čitanju, e-posudbi, e-učenju, repozitorijima… U ocjeni stanja zakona spominje se potreba reguliranja digitalizacije, repozitorija digitalne građe, obveznog primjerka, predlagatelj je propustio regulirati materiju koju je naveo u ocjeni stanja i članku 3 – digitalne knjižnice. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojoj su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. Definicija knjižnice vjerske zajednice više nije predviđena člankom 3. Zakona. |
| 580 | Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Članak 3., Stavak 1. PRIJEDLOG TEKSTA: Knjižnična djelatnost je stručno i sustavno djelovanje u cilju izgradnje knjižničnog fonda te stručne obrade, prezentacije i davanja na korištenje knjižnične građe te osiguravanja pristupa umjetničkim, znanstvenim i stručnim djelima i informacijama, kako bi se zadovoljile kulturne, informacijske i obrazovne potrebe pojedinaca i skupina te podupirao razvoj društva u cjelini. Članak 3., Stavak 2. PRIJEDLOG TEKSTA: Knjižnica je pravna osoba ili ustrojstvena jedinica pravne osobe (knjižnica u sastavu) koja putem rada stručnog knjižničnog osoblja organizira i pruža javnosti kulturne, informacijske i obrazovne usluge zasnivajući ih na sustavnom odabiru, prikupljanju, stručnoj obradi, pohranjivanju, zaštiti i davanju na korištenje knjižnične građe te slobodnom pristupu izvorima informacija. Članak 3., Stavak 3. PRIJEDLOG IZMJENE DEFINICIJE POJMA: Narodna knjižnica je SAMOSTALNA neprofitna JAVNA ustanova kojoj je osnivač Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Članak 3., Stavak 5. PRIJEDLOG: Izbaciti stavak. Vjerske knjižnice svrstati pod ostale specijalne knjižnice, ne ih izdvajati kao posebne vrste knjižnica, jer one to objektivno niti nisu, a ako je ipak potrebno dodatno uređivanje njihovog pravnog statusa, rješiti to nekim drugim propisima ili podzakonskim aktom, a ne samim temeljnim Zakonom o djelatnosti. STAVAK 6. PRIJEDLOG TEKSTA: Pokretna knjižnica je oblik organizacije knjižničnih usluga koje narodne knjižnice, putem specijaliziranog vozila i stručnog osoblja, organizirano pružaju svim potencijalnim korisnicima u naseljima u kojima ne djeluje narodna knjižnica ili su im njezine usluge zbog udaljenosti nedostupne, kao i specifičnim skupinama korisnika za koje pokretne knjižnice osiguravaju posebne usluge i građu. DODATNI PRIJEDLOG: da se pokretna knjižnica u redoslijedu navođenja pojmova navede iza narodne (javne) knjižnice. STAVAK 7. Bolja je bila def. u ranijem tekstu Prijedloga Zakona iz 2014. pa se predlaže da se uvrsti sljedeći tekst: Knjižnična zbirka je dio knjižničnog fonda okupljen prema nekom od kriterija (vrsta građe, sadržaj, dostupnost i sl.). | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Definicija vjerskih knjižnica brisana je iz članka 3. Ostatak prijedloga se ne prihvaća budući da su definicije navedene u članku 3. Nacrta prijedloga zakona razrađene u skladu sa knjižničarskom strukom i radnom skupinom za izradu Zakona. |
| 581 | Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Članak 3., Stavak 1. Koriste se nestručni, paušalni izrazi, odnosno, neodgovarajuća i neprecizna terminologija. Knjižnična građa se u profesionalnom knjižničarstvu ne „sređuje“, već se stručno obrađuje u skladu s međunarodno prihvaćenim standardima i normama, te se prezentira i daje na korištenje. Ovakve nejasne i neprecizne formulacije neprimjerene su za korištenje u temeljnom Zakonu o djelatnosti, i govore o tome da su odredbe Prijedloga Zakona pisale osobe koje ne poznaju dovoljno struku, a to su činile bez dovoljno konzultacija sa stručnjacima, a pogotovo bez uzimanja u obzir mišljenja cijele stručne zajednice. PRIMJEDBA NA STAVAK (2): Nejasna, neprecizna i manjkava definicija, jer propušta naglasiti da djelatnost obavljaju ljudi. PRIMJEDBA NA STAVAK (3): Sudeći prema definiciji, radi se o narodnoj knjižnici. Do sada ovaj termin nije imao široki primjenu kao alternativni za narodnu knjižnicu već se koristio u kontekstu javne ustanove (knjižnica se osniva kao javna ustanova odnosno ustanova koja obavlja javnu službu). Narodne knjižnice kao javne ustanove do sada su, prema važećem Zakonu mogli osnovati RH, Grad Zagreb, gradovi i općine, ne i druge pravne osobe što je u skladu s međunarodnim preporukama i smjernicama. „Odgovornost za narodnu knjižnicu na mjesnim i nacionalnim vlastima“ (UNESCO-v Manifest za narodne knjižnice, 1994.) Time se osigurava transparentnost djelovanja, nepristran odnos i jednakost u pristupu informacijama za sve građane. „Službe se narodne knjižnice zasnivaju na jednakosti pristupa svima, bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj… Usluge su narodne knjižnice u načelu besplatne.“ (UNESCO-v Manifest za narodne knjižnice, 1994.) Omogućavanje drugim „pravnim osobama“ da budu osnivači javnih – narodnih knjižnica, vraća nas u razdoblje prije Zakona iz 1997. (tj. u razdoblje zastarjele zakonske regulative iz bivše Jugoslavije) kada narodne knjižnice kao dijelovi centara za kulturu i sl. ustanova nisu mogle adekvatno razvijati svoju djelatnost i pružati odgovarajuće usluge građanima. Upravo Zakonom iz 1997. omogućeno je izdvajanje narodnih knjižnica kao samiostalnih ustanova što je donijelo veliki napredak u razvoju knjižnične djelatnosti i znatno unaprijedilo njihov stručni rad i razvoj, kao i njihovu učinkovitost u pružanju usluga korisnicima. Vraćanje narodnih knjižnica u sastav drugih ustanova neprihvatljiv je korak unatrag u razvoju knjižnične djelatnosti u Hrvatskoj koji može ozbiljno ugroziti integritet narodnih knjižnica kao javnih, stručnih ustanova, dosegnute standarde stručnoga rada u knjižnicama, kao i njihov budući stručni razvoj, a time i mogućnosti pružanja usluga koje trebaju biti u skladu sa suvremenim potrebama građana kao knjižničnih korisnika. PRIMJEDBA NA STAVAK (5.) Nejasno je zašto se od svih specijalnih knjižnica u Zakonu izdvajaju posebno samo vjerske knjižnice? Što je s knjižnicama instituta, zavoda, bolnica itd.? Izdvajanje samo jedne vrste specijalnih knjižnica predstavlja određenu diskriminaciju prema svima ostalima. I sada npr. postoje crkvene, odnosno samostanske knjižnice koje su u Zakonu obuhvaćene terminom specijalnih knjižnica i također su dostupne javnosti povremeno u određenim uvjetima (prigodno, uz stručno vodstvo itd.) pa nije jasno da li je zakonodavac mislio na tu vrstu knjižnica i tu funkciju u knjižničnom sustavu? Postavlja se pitanje jesu li to knjižnice za ograničeni krug korisnika ili knjižnice s pravom javnosti i sl.. što ostavlja mogućnosti za razne interpretacije. Osim toga, u poglavlju 1. Ocjena stanja ovog Zakona ispravno se navodi: Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, knjižnice na visokim učilištima, sveučilišne, znanstvene i specijalne knjižnice. Dakle, vjerskih knjižnica tu nema, niti ne može biti, jer one ne po nijednom parametru ne mogu biti izdvojene kao zaseban dio knjižničnog sustava, već se u njemu već nalaze kao jedna od podvrsta specijalnih knjižnica. STAVAK 6. Pokretne knjižnice nisu samo knjižnična usluga, one su oblik organizacije pružanja tih usluga. Osim toga, službe pokretnih knjižnica jesu i trebaju biti dio usluga narodnih knjižnica, i dio mreže narodnih knjižnica, što se iz predložene definicije ne vidi. Nadalje, nema smisla navoditi da se usluga treba pružati SVIM stanovnicima, jer to objektivno nije ni moguć. Također, ti stanovnici ne moraju nužno živjeti SAMO na udaljenim područjima, već postoje i druge skupine korisnika kojima jesu i mogu biti namijenjene pokretne knjižnice. Potrebna je preciznija definicija, koja će biti u skladu s međunarodnim stručnim smjernicama (npr. IFLA-ine smjernice za pokretne knjižnice). ČLANAK 3., STAVAK 7. PRIMJEDBA NA STAVAK (7): U stručnoj praksi ne postoje propisani standardi za SVAKU vrstu zbirke koju je moguće/potrebno formirati u određenoj knjižnici. Formiranje zbirki ovisi o vrlo speficičnim potrebama svake pojedine knjižnice i zajednice kojoj ona služi, građi koju knjižnica posjeduje, prostoru i ostalim uvjetima koje knjižnica ima za formiranje, obradu i prezentiranje određene zbirke itd. Zato je ovakvo uvjetovanje sastavljanja neke knjižnične zbirke isključivo prema „propisanim standardima“ (koji ne postoje i ne mogu postojati) prenormirano, a zapravo nepotrebno, jer je neostvarivo u praksi. PRIMJEDBA NA STAVAK (7): U stručnoj praksi, niti u teoriji, ne postoje propisani standardi za SVAKU vrstu zbirke koju je moguće/potrebno formirati u određenoj knjižnici. Formiranje zbirki ovisi o vrlo speficičnim potrebama svake pojedine knjižnice i zajednice kojoj ona služi, kao i građi koju knjižnica posjeduje, prostoru i ostalim uvjetima koje knjižnica ima za formiranje, obradu i prezentiranje određene zbirke itd. Zato je ovakvo uvjetovanje sastavljanja neke knjižnične zbirke isključivo prema „propisanim standardima“ (koji ne postoje i ne mogu postojati) prenormirano, a zapravo nepotrebno, jer je neostvarivo. NADALJE, u Članku 3. koji bi trebao dati definije i nedvosmisleno značenje pojmova koji se koriste u daljem tekstu Prijedloga Zakona, izostao je niz pojmova (a nejasno je zašto?) koji su ranije bili prisutni u Prijedlogu iz 2014., kao što su: depozitna knjižnica, matična djelatnost, obvezni primjerak, osnivač knjižnice, službena publikacija i sl. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Pojmovi knjižnične djelatnosti i knjižnice su izmijenjeni i preciznije definirani. Definicija javne knjižnice je nadopunjena međutim ne na predloženi način budući da se Nacrtom prijedloga zakona knjižnice razvrstavaju s obzirom na osnivača i s obzirom na namjenu i sadržaj knjižničnog fonda. Prema navedenom drugom kriteriju jedna od vrsta knjižnica je narodna knjižnica i istu nije potrebno uvrstit u članak 3. Nadalje, definicija pokretne knjižnice je brisana iz članka 3. a prijedlog da se uvrsti definicija obveznog primjerka je prihvaćena. |
| 582 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | 1.knjižnična djelatnost je stručno i sustavno djelovanje u cilju izgradnje, sređivanja i zaštite knjižnične građe te osiguravanja pristupa umjetničkim, znanstvenim i stručnim djelima i informacijama, kako bi se zadovoljile kulturne, informacijske i obrazovne potrebe pojedinaca i skupina te podupirao razvoj društva u cjelini | Nije prihvaćen | Odbijeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona, a što uključuje i definiciju narodne knjižnice definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojoj su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. |
| 583 | Vesna Ivanković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | 1.knjižnična djelatnost je stručno i sustavno djelovanje u cilju izgradnje, sređivanja i zaštite knjižnične građe te osiguravanja pristupa umjetničkim, znanstvenim i stručnim djelima i informacijama, kako bi se zadovoljile kulturne, informacijske i obrazovne potrebe pojedinaca i skupina te podupirao razvoj društva u cjelini | Nije prihvaćen | Odbijeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona, a što uključuje i definiciju knjižnične djelatnosti definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojoj su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. |
| 584 | Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Umjesto riječi „zadnja“ treba pisati „posljednja“ te brisati riječ „dobrovoljno“ koja se može vrlo različito tumačiti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje međutim navedena definicija digitalne tiskarske matrice je brisana iz članka 3. Nacrta prijedloga zakona. |
| 585 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | KOMENTAR: S obzirom da ovaj zakon regulira obvezni primjerak Republike Hrvatske, treba dati njegovu definiciju, kao i definiciju drugih pojmova bitnih za institut obveznog primjerka. Točka 3. Definicija javne knjižnice nije ispravna. Knjižnice u sastavu neprofitnih javnih osoba također su javne knjižnice. Točka 8. Definicija knjižnične građe je loša. Nije dobar termin „jezični“ jer jezični dokument može biti i zvučni. Nije spomenut tiskani oblik građe (nije isto što i analogni). Knjižnična građa su i mrežno dostupni e-izvori na kojima knjižnica ima pravo korištenja (licencu), ali ne i vlasništva. Dokument u mrežnom digitalnom obliku ne mora biti proizveden u više primjeraka, već je isti primjerak istovremeno dostupan većem broju korisnika. Definiciju treba bazirati na ISO standardu (def. 2.3.28. u HRN ISO 2789:2014) Točka 10. Definicija knjižnične zbirke je loša. Načela i kriteriji za izgradnju Zbirke ne moraju biti općeprihvaćeni. Točka 11. Što za definiciju nakladnika znači zakonito izdavanje? “? Mnogi režimi su branili izdavanje određenh publikacija, pa su one bile nezakonito izdane. Knjižnice ih svejedno prikupljaju i stavljaju na korištenje. Točka 12. : Izrada, prerada, oblik su irelevatni za definiciju publikacije. Publikaciju određuje iskučivo objavljivanje. Točka 13. Digitalnu tiskarsku matrice ne definira dobrovoljnost njene dostave knjižnici. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojoj su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. |
| 586 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Prijedlog novog teksta: U ABECEDNI REDOSLIJED DODATI DEFINICIJE: Deponent obveznog primjerka je obveznik dostave obveznog primjerka, pravna i/ili fizička osobe koja proizvodi konačnu verziju publikacije namijenjene javnosti. Depozitna knjižnica je knjižnica koja pohranjuje obvezni primjerak. Obvezni primjerak je obveza nakladnika odnosno proizvođača svih vrsta publikacija, bez obzira na medij, na dostavu i pohranjivanje u depozitnu knjižnicu propisanog broja primjeraka konačne verzije svake publikacije namijenjene javnosti. ZAMIJENITI TEKST SLJEDEĆIH DEFINICIJA TEKSTOM: 3. Javna knjižnica je je neprofitna pravna osoba ili ustrojstvena jedinica neprofitne pravne osobe, kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili je u njihovom pretežitom vlasništvu. 8. Knjižnična građa je svaki dokument koji knjižnica stavlja na raspolaganje svojim korisnicima, a obuhvaća informacijske izvore koje drži lokalno, udaljene izvore na koje je osigurala pravo pristupa te slobodne izvore na internetu koje je katalogizirala u svom online katalogu. 10. Knjižnična zbirka je dio knjižničnog fonda sastavljen prema određenim načelima i kriterijima. 11. Publikacija je svaki zapis informacije na bilo kojem nositelju koji je stavljen na raspolaganje javnosti. 12. Digitalna tiskarska matrica je zadnja digitalna inačica publikacije pripremljene za tisak. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojoj su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. |
| 587 | Lea Lazzarich | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | 8. knjižnična građa: Loša definicija. Nije dobar termin „jezični“ jer jezični dokument može biti i zvučni. Nije spomenut tiskani oblik (nije isto što i analogni). Knjižnična građa su i mrežno dostupni e-izvorina kojima knjižnica ima pravo korištenja, ali ne i vlasništva (licencu). Dokument u mrežnom digitalnom obliku ne mora biti proizveden u više primjeraka,već je isti primjerak istovremeno dostupan većem broju korisnika. Knjižnična i arhivska zajednica nisu se dogovorile o tome pripadaju li rukopisi knjižnicama ili arhivima. NADOPUNA: Tekst točke 8. zamijeniti tekstom: „knjižnična građa je svaki tekstualni, slikovni i zvučni dokument proizveden na materijalnom mediju u više primjeraka odnosno na elektroničkom mrežnom mediju, informacijskog, umjetničkog, obrazovnog, znanstvenog ili stručnog sadržaja namijenjen javnosti, odnosno sva druga građa koju knjižnica uvrštava u svoj fond i stavlja na raspolaganje korisnicima“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojoj su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. |
| 588 | Lea Lazzarich | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | 3. javna knjižnica: NADOPUNA: Knjižnice u sastavu neprofitnih pravnih osoba također su javne knjižnice. NADOPUNA: Tekst točke 3. zamijeniti tekstom: „Javna knjižnica je neprofitna pravna osoba ili ustrojstvena jedinica neprofitne pravne osobe, kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili je u njihovom pretežitom vlasništvu“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje.. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu zakona u kojoj su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. |
| 589 | Zagorka Majstorović | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Prijedlog izmjena u članku 3, značenje određenih pojmova. Sporne su većina definicija. Treba definicije uzeti iz međunarodnog – hrvatskog standarda ISO 2789:2013. Obrazloženje prijedloga: Posebice je sporna definicija javne knjižnice (koja se provlači kroz cijeli nacrt Zakona): Članak 3, točka 3. stoji „javna knjižnica je neprofitna pravna osoba kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.“ Prema ovakvoj definiciji obuhvaćane su samo: narodne knjižnice, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, dvije sveučilišne knjižnice (Rijeka i Split) te Znanstvenu knjižnicu u Zadru (samo oko 180 knjižnica). Ako se MK poziva na europske i svjetske dokumente onda se za definicije knjižnica trebala koristiti međunarodnim standardom (koji je i hrvatski standard) ISO 2789:2013. Izvadak za definiciju public library=javna knjižnica=narodna knjižnica Definicija iz Standarda ISO 2789:2013: 2.1.10 public library general library that is open to the public and that serves the whole population of a local or regional community and is usually financed, in whole or in part, from public funds Note 1 to entry: A public library is defined as open to the public, even if its services are primarily intended for a particular part of the population to be served, such as children, visually impaired persons, or hospital patients. Its basic services are free of charge or available for a subsidized fee. This definition includes services provided to schools by a public library organization and services provided to public libraries in a region by a regional organization. Mogući prijevod: narodna knjižnica opća knjižnica koja služi cjelokupnoj populaciji lokalne ili regionalne zajednice, a obično se djelomično ili u potpunosti financira iz javnih fondova NAPOMENA 2 Narodna knjižnica može biti namijenjena najširoj korisničkoj populaciji, ili posebnim grupama korisnika, kao što su djeca, slabovidne osobe, bolnički pacijenti ili zatvorenici. Njene osnovne usluge su besplatne ili dostupne uz subvencioniranu pristojbu. Ova definicija obuhvaća usluge koje školama pruža narodna knjižnica i usluge koje narodnim knjižnicama iz određene regije, pružaju regionalne organizacije. Drugi prijedlog izmjena (ako se ne mijenja definicija javne knjižnice):Uz JAVNE KNJIŽNICE dodati ili KNJIŽNICA U SASTAVU JAVNE INSTITUCIJE. | Prihvaćen | Primljeno na znanje. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona, uključujući i definiciju narodne knjižnice, definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojoj su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. |
| 590 | Knjižničarsko društvo Sisačko-moslavačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Članak 3. 1.Knjižnična djelatnost je stručno i sustavno djelovanje u cilju izgradnje, sređivanja i zaštite knjižnične građe te osiguravanja pristupa umjetničkim, znanstvenim i stručnim djelima i informacijama, kako bi se zadovoljile kulturne, informacijske i obrazovne potrebe pojedinaca i skupina te podupirao razvoj društva u cjelini | Nije prihvaćen | Odbijeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona, a što uključuje i definiciju knjižnične djelatnosti definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojoj su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. |
| 591 | Gradska knjižnica Beli Manastir | I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Definicija pokretne knjižnice je preopćenita i štura. | Prihvaćen | Definicija pokretne knjižnice više nije predviđena člankom 3. Zakona. |
| 592 | Kristina Kalanj, viša knjižničarka; predsjednica Komisije za muzejske i galerijske knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva | I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Sukladno stavu Komisije za muzejske i galerijske knjižnice HKD-a: IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 4., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Na jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu koja ima obilježja kulturnog dobra, odnosno koja je od posebnog značenja ili vrijednosti, primjenjuju se i propisi o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 4., st. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Jedinstveni i rijetki knjižnični primjerci ili zbirke knjiga, novina, časopisa te pojedinačni primjerci i zbirke građe posebne vrste (rukopisi, kartografska građa, grafička građa, muzikalije, sitni tisak i druga građa) mogu imati status kulturnog dobra. Svojstvo knjižničnoga kulturnog dobra utvrđuje se temeljem kriterija starosti i rijetkosti te drugih kriterija za procjenu njegove umjetničke i znanstvene vrijednosti kao i društvene i povijesne važnosti. Katalozi/inventari, odnosno pojedinačni opisi ove knjižnične građe sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Godina nastanka je samo jedan od formalnih kriterija za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra – starost. Navedena godina 1850. međunarodno je uvriježena kao gornja granica za određivanje stare knjige. Uzima se zato što označava promjenu načina tiskanja knjiga – od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama itd. Stoga se ta godina ne može primijeniti na rukopise i 'drugu knjižničnu građu'. To bi značilo da se sve što je u knjižnicama, a nastalo je do 1850., automatski proglasi kulturnim dobrom. A kulturno dobro može biti i druga knjižnična građa novijeg datuma, npr. obvezni primjerak, zavičajne zbirke, legati, jedinstveni i rijetki primjerci koji su od iznimne kulturne važnosti. Sukladno ovom prijedlogu obvezni primjerak namijenjen je korištenju i posudbi pa se izgubilo svojstvo arhivskog primjerka što je u suprotnosti sa Preporukama vijeća Europe iz 2000. g. Za takvu građu pri utvrđivanju svojstva kulturnog dobra moraju se primijeniti i drugi kriteriji osim njezine starosti. Iz svega proizlazi da se zakonom isključuje velika količina građe koja je kulturno dobro, ali kao takvo nije registrirana ili se pak nalazi u knjižnicama koje zakonodavac ne prepoznaje kao javne. Time je izravno ugrožena velika količina kulturne baštine koja se nalazi npr. u specijalnim knjižnicama (u ovom prijedlogu poznate kao knjižnice vjerskih zajednica) i nije dosad registrirana kao kulturno dobro (iako ima svojstva istog). Nadalje, u tijeku je javna rasprava o Prijedlogu Zakona i izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koji se u hitnom postupku (kao razlog je navedeno i donošenje ovog Zakona, koji se donosi u redovitoj proceduri i nije prošao javnu raspravu) usklađuje i s ovim Prijedlogom Zakona. U prijedlogu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predlaže se čl. 99a koji određuje se također odnosi samo na javne knjižnice, ponovo isključujući knjižničnu građu kao kulturno dobro kod drugih imatelja. Na kraju, niti je ovim Prijedlogom niti prijedlogom Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predviđeno izdvajanje više sredstava iz Državnog proračuna. Iz toga se postavlja pitanje na koji će način financirati iznimno skupi konzervatorski i restauratorski radovi na građi, kada trenutno nisu financirani ni postupci preventivne zaštite građe koja već je registrirano kulturno dobro. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 4., st. 3. U pogledu korištenja knjižnične građe kojoj nije istekao rok autorsko pravne zaštite primjenjuju se propisi iz područja autorskog prava. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i regulirano u članku 44. Nacrta prijedloga Zakona. Ne prihvaća se prijedlog o brisanju odredbe članka 4. stavka 3. obzirom na to da Zakon o autorskom i srodnim pravima regulira materiju zaštite autorskih prava te se ova odredba unosi u tekst ovog Zakona koja štiti autorska prava kojima nije istekao rok autorsko pravne zaštite. |
| 593 | Simona Šamanić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 4, (1)…. Na zaštitu i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro Republike Hrvatske u pitanjima koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuje se zakon i drugi propisi kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 4., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Na jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu koja ima obilježja kulturnog dobra, odnosno koja je od posebnog značenja ili vrijednosti, primjenjuju se i propisi o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. 17. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 4, (2)…. (2) Jedinstveni i rijetki primjerci knjiga, zbirke knjiga, rukopisi i druga knjižnična građa javnih knjižnica nastala do 1850. godine ima status kulturnog dobra, a katalozi ove knjižnične građe javnih knjižnica sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 4., st. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Jedinstveni i rijetki knjižnični primjerci ili zbirke knjiga, novina, časopisa te pojedinačni primjerci i zbirke građe posebne vrste (rukopisi, kartografska građa, grafička građa, muzikalije, sitni tisak i druga građa) mogu imati status kulturnog dobra. Svojstvo knjižničnoga kulturnog dobra utvrđuje se temeljem kriterija starosti i rijetkosti te drugih kriterija za procjenu njegove umjetničke i znanstvene vrijednosti kao i društvene i povijesne važnosti. Katalozi/inventari, odnosno pojedinačni opisi ove knjižnične građe sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Godina nastanka je samo jedan od formalnih kriterija za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra – starost. Navedena godina 1850. međunarodno je uvriježena kao gornja granica za određivanje stare knjige. Uzima se zato što označava promjenu načina tiskanja knjiga – od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama itd. Stoga se ta godina ne može primijeniti na rukopise i 'drugu knjižničnu građu'. To bi značilo da se sve što je u knjižnicama, a nastalo je do 1850., automatski proglasi kulturnim dobrom. A kulturno dobro može biti i druga knjižnična građa novijeg datuma, npr. obvezni primjerak! Sukladno ovom prijedlogu obvezni primjerak namijenjen je korištenju i posudbi pa se izgubilo svojstvo arhivskog primjerka što je u suprotnosti sa Preporukama vijeća Europe iz 2000. g. Za takvu građu pri utvrđivanju svojstva kulturnog dobra moraju se primijeniti i drugi kriteriji osim njezine starosti. Iz svega proizlazi da se zakonom isključuje velika količina građe koja je kulturno dobro, ali kao takvo nije registrirana ili se pak nalazi u knjižnicama koje zakonodavac ne prepoznaje kao javne. Time je izravno ugrožena velika količina kulturne baštine koja se nalazi npr. u specijalnim knjižnicama (u ovom prijedlogu poznate kao knjižnice vjerskih zajednica) i nije dosad registrirana kao kulturno dobro (iako ima svojstva istog). Nadalje, u tijeku je javna rasprava o Prijedlogu Zakona i izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koji se u hitnom postupku (kao razlog je navedeno i donošenje ovog Zakona, koji se donosi u redovitoj proceduri i nije prošao javnu raspravu) usklađuje i s ovim Prijedlogom Zakona. U prijedlogu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predlaže se čl. 99a koji određuje se također odnosi samo na javne knjižnice, ponovo isključujući knjižničnu građu kao kulturno dobro kod drugih imatelja. Na kraju, niti je ovim Prijedlogom niti prijedlogom Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predviđeno izdvajanje više sredstava iz Državnog proračuna. Iz toga se postavlja pitanje na koji će način financirati iznimno skupi konzervatorski i restauratorski radovi na građi, kada trenutno nisu financirani ni postupci preventivne zaštite građe koja već je registrirano kulturno dobro. 18. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 4, (3)…. U pogledu korištenja knjižnične građe kojoj nije istekao rok autorsko pravne zaštite primjenjuju se propisi iz područja autorskog prava. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i regulirano u članku 44. Nacrta prijedloga Zakona. Ne prihvaća se prijedlog o brisanju odredbe članka 4. stavka 3. obzirom na to da Zakon o autorskom i srodnim pravima regulira materiju zaštite autorskih prava te se ova odredba unosi u tekst ovog Zakona koja štiti autorska prava kojima nije istekao rok autorsko pravne zaštite. |
| 594 | Marija Šimunović, diplomirana knjižničarka/članica Komisije za javno zagovaranja HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 4., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Na jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu koja ima obilježja kulturnog dobra, odnosno koja je od posebnog značenja ili vrijednosti, primjenjuju se i propisi o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Članak 4., st. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Jedinstveni i rijetki knjižnični primjerci ili zbirke knjiga, novina, časopisa te pojedinačni primjerci i zbirke građe posebne vrste (rukopisi, kartografska građa, grafička građa, muzikalije, sitni tisak i druga građa) mogu imati status kulturnog dobra. Svojstvo knjižničnoga kulturnog dobra utvrđuje se temeljem kriterija starosti i rijetkosti te drugih kriterija za procjenu njegove umjetničke i znanstvene vrijednosti kao i društvene i povijesne važnosti. Katalozi/inventari, odnosno pojedinačni opisi ove knjižnične građe sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Godina nastanka je samo jedan od formalnih kriterija za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra – starost. Navedena godina 1850. međunarodno je uvriježena kao gornja granica za određivanje stare knjige. Uzima se zato što označava promjenu načina tiskanja knjiga – od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama itd. Stoga se ta godina ne može primijeniti na rukopise i 'drugu knjižničnu građu'. To bi značilo da se sve što je u knjižnicama, a nastalo je do 1850., automatski proglasi kulturnim dobrom. A kulturno dobro može biti i druga knjižnična građa novijeg datuma, npr. obvezni primjerak! Sukladno ovom prijedlogu obvezni primjerak namijenjen je korištenju i posudbi pa se izgubilo svojstvo arhivskog primjerka što je u suprotnosti sa Preporukama vijeća Europe iz 2000. g. Za takvu građu pri utvrđivanju svojstva kulturnog dobra moraju se primijeniti i drugi kriteriji osim njezine starosti. Iz svega proizlazi da se zakonom isključuje velika količina građe koja je kulturno dobro, ali kao takvo nije registrirana ili se pak nalazi u knjižnicama koje zakonodavac ne prepoznaje kao javne. Time je izravno ugrožena velika količina kulturne baštine koja se nalazi npr. u specijalnim knjižnicama (u ovom prijedlogu poznate kao knjižnice vjerskih zajednica) i nije dosad registrirana kao kulturno dobro (iako ima svojstva istog). Nadalje, u tijeku je javna rasprava o Prijedlogu Zakona i izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koji se u hitnom postupku (kao razlog je navedeno i donošenje ovog Zakona, koji se donosi u redovitoj proceduri i nije prošao javnu raspravu) usklađuje i s ovim Prijedlogom Zakona. U prijedlogu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predlaže se čl. 99a koji određuje se također odnosi samo na javne knjižnice, ponovo isključujući knjižničnu građu kao kulturno dobro kod drugih imatelja. Na kraju, niti je ovim Prijedlogom niti prijedlogom Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predviđeno izdvajanje više sredstava iz Državnog proračuna. Iz toga se postavlja pitanje na koji će način financirati iznimno skupi konzervatorski i restauratorski radovi na građi, kada trenutno nisu financirani ni postupci preventivne zaštite građe koja već je registrirano kulturno dobro. Članak 4, (3) - Brisati. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i regulirano u članku 44. Nacrta prijedloga Zakona. Ne prihvaća se prijedlog o brisanju odredbe članka 4. stavka 3. obzirom na to da Zakon o autorskom i srodnim pravima regulira materiju zaštite autorskih prava te se ova odredba unosi u tekst ovog Zakona koja štiti autorska prava kojima nije istekao rok autorsko pravne zaštite. |
| 595 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Predlaže se novi tekst st. 2: (2) Knjige i ostala tiskana građa nastala do 1850. godine te sva rukopisna građa javnih knjižnica ima status kulturnog dobra, a katalozi ove knjižnične građe javnih knjižnica sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. Obrazloženje: Navedena godina 1850. međunarodno je uvriježena kao gornja granica za određivanje stare knjige. Uzima se zato što označava promjenu načina tiskanja knjiga – od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama itd. Može se primijeniti i na ostalu tiskanu građu nastalu u tom razdoblju. Međutim, ne može se primijeniti na rukopise jer nema nekog smislenog opravdanja, osim čisto formalnog. Zato se predlaže i svu rukopisnu građu proglasiti kulturnim dobrom ex lege (primjenjiv kriterij jedinstvenosti te vrste građe). Budući da se kao kriterij uzima godina nastanka, uključena je sva građa tiskana u tom razdoblju. Stoga nije potrebno isticati jedinstvenost i rijetkost pojedinih primjeraka i zbirki knjiga. Predlaže se dodati novi stavak: (4) U pogledu obveznog primjerka ocjenskih radova primjenjuju se propisi iz područja znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja. Obrazloženje: Ako se Zakon poziva na drugi zakon, kao npr. u st. 3 ovog Članka, predlaže se da se onda i u području obveznog primjerka referira na Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Naime, bitan dio poslovanja visokoškolskih knjižnica odnosi se na obvezni primjerak ocjenskih radova u analognom i digitalnom obliku (iako se u tom Zakon izrijekom ne navodi izraz „obvezni primjerak“). | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 596 | Iva Grković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 4, (1)…. Na zaštitu i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro Republike Hrvatske u pitanjima koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuje se zakon i drugi propisi kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 4., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Na jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu koja ima obilježja kulturnog dobra, odnosno koja je od posebnog značenja ili vrijednosti, primjenjuju se i propisi o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 4, (2)…. (2) Jedinstveni i rijetki primjerci knjiga, zbirke knjiga, rukopisi i druga knjižnična građa javnih knjižnica nastala do 1850. godine ima status kulturnog dobra, a katalozi ove knjižnične građe javnih knjižnica sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 4., st. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Jedinstveni i rijetki knjižnični primjerci ili zbirke knjiga, novina, časopisa te pojedinačni primjerci i zbirke građe posebne vrste (rukopisi, kartografska građa, grafička građa, muzikalije, sitni tisak i druga građa) mogu imati status kulturnog dobra. Svojstvo knjižničnoga kulturnog dobra utvrđuje se temeljem kriterija starosti i rijetkosti te drugih kriterija za procjenu njegove umjetničke i znanstvene vrijednosti kao i društvene i povijesne važnosti. Katalozi/inventari, odnosno pojedinačni opisi ove knjižnične građe sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Godina nastanka je samo jedan od formalnih kriterija za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra – starost. Navedena godina 1850. međunarodno je uvriježena kao gornja granica za određivanje stare knjige. Uzima se zato što označava promjenu načina tiskanja knjiga – od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama itd. Stoga se ta godina ne može primijeniti na rukopise i 'drugu knjižničnu građu'. To bi značilo da se sve što je u knjižnicama, a nastalo je do 1850., automatski proglasi kulturnim dobrom. A kulturno dobro može biti i druga knjižnična građa novijeg datuma, npr. obvezni primjerak! Sukladno ovom prijedlogu obvezni primjerak namijenjen je korištenju i posudbi pa se izgubilo svojstvo arhivskog primjerka što je u suprotnosti sa Preporukama vijeća Europe iz 2000. g. Za takvu građu pri utvrđivanju svojstva kulturnog dobra moraju se primijeniti i drugi kriteriji osim njezine starosti. Iz svega proizlazi da se zakonom isključuje velika količina građe koja je kulturno dobro, ali kao takvo nije registrirana ili se pak nalazi u knjižnicama koje zakonodavac ne prepoznaje kao javne. Time je izravno ugrožena velika količina kulturne baštine koja se nalazi npr. u specijalnim knjižnicama (u ovom prijedlogu poznate kao knjižnice vjerskih zajednica) i nije dosad registrirana kao kulturno dobro (iako ima svojstva istog). Nadalje, u tijeku je javna rasprava o Prijedlogu Zakona i izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koji se u hitnom postupku (kao razlog je navedeno i donošenje ovog Zakona, koji se donosi u redovitoj proceduri i nije prošao javnu raspravu) usklađuje i s ovim Prijedlogom Zakona. U prijedlogu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predlaže se čl. 99a koji određuje se također odnosi samo na javne knjižnice, ponovo isključujući knjižničnu građu kao kulturno dobro kod drugih imatelja. Na kraju, niti je ovim Prijedlogom niti prijedlogom Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predviđeno izdvajanje više sredstava iz Državnog proračuna. Iz toga se postavlja pitanje na koji će način financirati iznimno skupi konzervatorski i restauratorski radovi na građi, kada trenutno nisu financirani ni postupci preventivne zaštite građe koja već je registrirano kulturno dobro. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 4, (3)…. U pogledu korištenja knjižnične građe kojoj nije istekao rok autorsko pravne zaštite primjenjuju se propisi iz područja autorskog prava. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i regulirano u članku 44. Nacrta prijedloga Zakona. Ne prihvaća se prijedlog o brisanju odredbe članka 4. stavka 3. obzirom na to da Zakon o autorskom i srodnim pravima regulira materiju zaštite autorskih prava te se ova odredba unosi u tekst ovog Zakona koja štiti autorska prava kojima nije istekao rok autorsko pravne zaštite. |
| 597 | Marijana Mišetić, predsjednica Komisije za visokoškolske knjižnice (HKD) | I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. | ČLANAK 4. - status kulturnog dobra moraju dobiti svi arhivski primjerci svih publikacija koje pripadaju korpusu Croatica – nacionalna zbirka - iz Prijedloga Zakona isključiti nejasan pojam javnih knjižnica. Dok je pojam "public libraries" (hr. dosl. "javne knjižnice") dobro poznat u anglosaksonskom knjižničarstvu, i može imati različita, ali neupitna i jasna značenja, u kontekstu Prijedloga Zakona pojam javnih knjižnica nije jasan. Jesu li to knjižnice za javnost, besplatne knjižnice, javno financirane knjižnice, narodne knjižnice, knjižnice suprotne od privatnih...? - na to se nadovezuje sljedeći problem koji proizlazi iz teksta Prijedloga Zakona: sve knjižnične zbirke izgrađene temeljem obveznog primjerka prema smjernicama Vijeća Europe, EBLIDA-e i IFLA-e imaju status kulturnog dobra, dok prema St. (2) Prijedloga Zakona taj status ima samo ona građa koja se nalazi u javnim knjižnicama. Kako u Hrvatskoj postoje knjižnice koje primaju obvezni primjerak, a prema odredbama Prijedloga Zakona ne bi se ubrajale među javne knjižnice kako ih Prijedlog Zakona definira, došlo bi do različitog tretiranja pojma kulturnog dobra na temelju mjesta njegova čuvanja a ne na temelju njegove baštinske vrijednosti i inherentnih obilježja | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 598 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Brisati: U pogledu korištenja knjižnične građe kojoj nije istekao rok autorsko pravne zaštite primjenjuju se propisi iz područja autorskog prava. | Prihvaćen | Prihvaćeno, uređeno u čl. 4. stavku 2. i prošireno u odredbi članka 29. stavka 3. koji se odnosi na Hrvatsku knjižnicu za slijepe. |
| 599 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Članak 4., st. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Jedinstveni i rijetki knjižnični primjerci ili zbirke knjiga, novina, časopisa te pojedinačni primjerci i zbirke građe posebne vrste (rukopisi, kartografska građa, grafička građa, muzikalije, sitni tisak i druga građa) mogu imati status kulturnog dobra. Svojstvo knjižničnoga kulturnog dobra utvrđuje se temeljem kriterija starosti i rijetkosti te drugih kriterija za procjenu njegove umjetničke i znanstvene vrijednosti kao i društvene i povijesne važnosti. Katalozi/inventari, odnosno pojedinačni opisi ove knjižnične građe sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Godina nastanka je samo jedan od formalnih kriterija za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra – starost. Navedena godina 1850. međunarodno je uvriježena kao gornja granica za određivanje stare knjige. Uzima se zato što označava promjenu načina tiskanja knjiga – od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama itd. Stoga se ta godina ne može primijeniti na rukopise i 'drugu knjižničnu građu'. To bi značilo da se sve što je u knjižnicama, a nastalo je do 1850., automatski proglasi kulturnim dobrom. A kulturno dobro može biti i druga knjižnična građa novijeg datuma, npr. obvezni primjerak! Sukladno ovom prijedlogu obvezni primjerak namijenjen je korištenju i posudbi pa se izgubilo svojstvo arhivskog primjerka što je u suprotnosti sa Preporukama vijeća Europe iz 2000. g. Za takvu građu pri utvrđivanju svojstva kulturnog dobra moraju se primijeniti i drugi kriteriji osim njezine starosti. Iz svega proizlazi da se zakonom isključuje velika količina građe koja je kulturno dobro, ali kao takvo nije registrirana ili se pak nalazi u knjižnicama koje zakonodavac ne prepoznaje kao javne. Time je izravno ugrožena velika količina kulturne baštine koja se nalazi npr. u specijalnim knjižnicama (u ovom prijedlogu poznate kao knjižnice vjerskih zajednica) i nije dosad registrirana kao kulturno dobro (iako ima svojstva istog). Nadalje, u tijeku je javna rasprava o Prijedlogu Zakona i izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koji se u hitnom postupku (kao razlog je navedeno i donošenje ovog Zakona, koji se donosi u redovitoj proceduri i nije prošao javnu raspravu) usklađuje i s ovim Prijedlogom Zakona. U prijedlogu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predlaže se čl. 99a koji određuje se također odnosi samo na javne knjižnice, ponovo isključujući knjižničnu građu kao kulturno dobro kod drugih imatelja. Na kraju, niti je ovim Prijedlogom niti prijedlogom Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predviđeno izdvajanje više sredstava iz Državnog proračuna. Iz toga se postavlja pitanje na koji će način financirati iznimno skupi konzervatorski i restauratorski radovi na građi, kada trenutno nisu financirani ni postupci preventivne zaštite građe koja već je registrirano kulturno dobro. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Navedeni stavak je brisan iz članka 4. te je isti uređen među odredbama koje se tiču zaštite knjižnične građe. Ujedno je uz knjige i ostalu tiskanu građu (novine, časopisi, plakati i dr.) nastalu do 1850. godine, dodana i sva rukopisna građa javnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba kojima su osnivači Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u njihovom pretežitom vlasništvu, te je za iste određeno da imaju status kulturnog dobra. |
| 600 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Članak 4., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Na jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu koja ima obilježja kulturnog dobra, odnosno koja je od posebnog značenja ili vrijednosti, primjenjuju se i propisi o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Zaštita knjižnične građe regulirana je člankom 44. Zakona. |
| 601 | Jagoda Ille, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Nejasan je dio stavka 2 kojim se utvrđuje da su "katalozi ove knjižnične građe javnih knjižnica sastavni [...] dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske". Katalozi knjižnične građe ne spominju se ni u Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara ni u Pravilniku o obliku, sadržaju i načinu vođenja Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. | Prihvaćen | Pitanje riješeno u članku 44. ovoga Zakona te u Konačnom prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koji je poslan u Hrvatski sabor na usvajanje. |
| 602 | Gorana Tuškan, Komisija za narodne knjižnice | I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Stavak 3: Komentar: s obzirom da u trenutno važećim propisima o autorskim pravima javna djelatnost knjižnica nije dovoljno zaštićena, predlažemo da se u ovom stavku spomene i pravo na slobodan pristup informacijama. Prijedlog izmjene: (3) U pogledu korištenja knjižnične građe kojoj nije istekao rok autorsko pravne zaštite primjenjuju se propisi iz područja autorskog prava, uz uvažavanje javne djelatnosti knjižnica, prava javnosti na informiranje i prava na slobodan pristup informacijama. | Nije prihvaćen | Odbijeno. Zakonom o autorskim i srodnim pravima nije ograničeno pravo na slobodan pristup informacijama već kopiranje i neovlašteno korištenje građe bez odobrenja autora. |
| 603 | Petar Lukačić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Članak 4., st. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Jedinstveni i rijetki knjižnični primjerci ili zbirke knjiga, novina, časopisa te pojedinačni primjerci i zbirke građe posebne vrste (rukopisi, kartografska građa, grafička građa, muzikalije, sitni tisak i druga građa) mogu imati status kulturnog dobra. Svojstvo knjižničnoga kulturnog dobra utvrđuje se temeljem kriterija starosti i rijetkosti te drugih kriterija za procjenu njegove umjetničke i znanstvene vrijednosti kao i društvene i povijesne važnosti. Katalozi/inventari, odnosno pojedinačni opisi ove knjižnične građe sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Zaštita knjižnične građe regulirana je člankom 44. Zakona. |
| 604 | Petar Lukačić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Članak 4., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Na jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu koja ima obilježja kulturnog dobra, odnosno koja je od posebnog značenja ili vrijednosti, primjenjuju se i propisi o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Zaštita knjižnične građe regulirana je člankom 44. Zakona. |
| 605 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Članak 4., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Na jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu koja ima obilježja kulturnog dobra, odnosno koja je od posebnog značenja ili vrijednosti, primjenjuju se i propisi o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Članak 4., st. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Jedinstveni i rijetki knjižnični primjerci ili zbirke knjiga, novina, časopisa te pojedinačni primjerci i zbirke građe posebne vrste (rukopisi, kartografska građa, grafička građa, muzikalije, sitni tisak i druga građa) mogu imati status kulturnog dobra. Svojstvo knjižničnoga kulturnog dobra utvrđuje se temeljem kriterija starosti i rijetkosti te drugih kriterija za procjenu njegove umjetničke i znanstvene vrijednosti kao i društvene i povijesne važnosti. Katalozi/inventari, odnosno pojedinačni opisi ove knjižnične građe sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Godina nastanka je samo jedan od formalnih kriterija za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra – starost. Navedena godina 1850. međunarodno je uvriježena kao gornja granica za određivanje stare knjige. Uzima se zato što označava promjenu načina tiskanja knjiga – od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama itd. Stoga se ta godina ne može primijeniti na rukopise i 'drugu knjižničnu građu'. To bi značilo da se sve što je u knjižnicama, a nastalo je do 1850., automatski proglasi kulturnim dobrom. A kulturno dobro može biti i druga knjižnična građa novijeg datuma, npr. obvezni primjerak! Sukladno ovom prijedlogu obvezni primjerak namijenjen je korištenju i posudbi pa se izgubilo svojstvo arhivskog primjerka što je u suprotnosti sa Preporukama vijeća Europe iz 2000.g. Za takvu građu pri utvrđivanju svojstva kulturnog dobra moraju se primijeniti i drugi kriteriji osim njezine starosti. Iz svega proizlazi da sezakonom isključuje velika količina građe koja je kulturno dobro, ali kao takvo nije registrirana ili se pak nalazi u knjižnicama koje zakonodavac ne prepoznaje kao javne. Time je izravno ugrožena velika količina kulturne baštine koja se nalazi npr. u specijalnim knjižnicama (u ovom prijedlogu poznate kao knjižnice vjerskih zajednica) i nije dosad registrirana kao kulturno dobro (iako ima svojstva istog). Nadalje, u tijeku je javna rasprava o Prijedlogu Zakona i izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koji se u hitnom postupku (kao razlog je navedeno i donošenje ovog Zakona, koji se donosi u redovitoj proceduri i nije prošao javnu raspravu) usklađuje i s ovim Prijedlogom Zakona. U prijedlogu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predlaže se čl. 99a koji određuje se također odnosi samo na javne knjižnice, ponovo isključujući knjižničnu građu kao kulturno dobro kod drugih imatelja. Na kraju, niti je ovim Prijedlogom niti prijedlogom Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predviđeno izdvajanje više sredstava iz Državnog proračuna. Iz toga se postavlja pitanje na koji će način financirati iznimno skupi konzervatorski i restauratorski radovi na građi, kada trenutno nisu financirani ni postupci preventivne zaštite građe koja već je registrirano kulturno dobro. Čl. 4 st. 3 brisati | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i regulirano u članku 44. Nacrta prijedloga Zakona.Ne prihvaća se prijedlog o brisanju odredbe članka 4. stavka 3. obzirom na to da Zakon o autorskom i srodnim pravima regulira materiju zaštite autorskih prava te se ova odredba unosi u tekst ovog Zakona koja štiti autorska prava kojima nije istekao rok autorsko pravne zaštite. |
| 606 | Maja Valjak | I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 4, (1)…. Na zaštitu i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro Republike Hrvatske u pitanjima koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuje se zakon i drugi propisi kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 4., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Na jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu koja ima obilježja kulturnog dobra, odnosno koja je od posebnog značenja ili vrijednosti, primjenjuju se i propisi o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Članak 4, (2)…. (2) Jedinstveni i rijetki primjerci knjiga, zbirke knjiga, rukopisi i druga knjižnična građa javnih knjižnica nastala do 1850. godine ima status kulturnog dobra, a katalozi ove knjižnične građe javnih knjižnica sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 4., st. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Jedinstveni i rijetki knjižnični primjerci ili zbirke knjiga, novina, časopisa te pojedinačni primjerci i zbirke građe posebne vrste (rukopisi, kartografska građa, grafička građa, muzikalije, sitni tisak i druga građa) mogu imati status kulturnog dobra. Svojstvo knjižničnoga kulturnog dobra utvrđuje se temeljem kriterija starosti i rijetkosti te drugih kriterija za procjenu njegove umjetničke i znanstvene vrijednosti kao i društvene i povijesne važnosti. Katalozi/inventari, odnosno pojedinačni opisi ove knjižnične građe sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Godina nastanka je samo jedan od formalnih kriterija za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra – starost. Navedena godina 1850. međunarodno je uvriježena kao gornja granica za određivanje stare knjige. Uzima se zato što označava promjenu načina tiskanja knjiga – od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama itd. Stoga se ta godina ne može primijeniti na rukopise i 'drugu knjižničnu građu'. To bi značilo da se sve što je u knjižnicama, a nastalo je do 1850., automatski proglasi kulturnim dobrom. A kulturno dobro može biti i druga knjižnična građa novijeg datuma, npr. obvezni primjerak! Sukladno ovom prijedlogu obvezni primjerak namijenjen je korištenju i posudbi pa se izgubilo svojstvo arhivskog primjerka što je u suprotnosti sa Preporukama vijeća Europe iz 2000. g. Za takvu građu pri utvrđivanju svojstva kulturnog dobra moraju se primijeniti i drugi kriteriji osim njezine starosti. Iz svega proizlazi da se zakonom isključuje velika količina građe koja je kulturno dobro, ali kao takvo nije registrirana ili se pak nalazi u knjižnicama koje zakonodavac ne prepoznaje kao javne. Time je izravno ugrožena velika količina kulturne baštine koja se nalazi npr. u specijalnim knjižnicama (u ovom prijedlogu poznate kao knjižnice vjerskih zajednica) i nije dosad registrirana kao kulturno dobro (iako ima svojstva istog). Nadalje, u tijeku je javna rasprava o Prijedlogu Zakona i izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koji se u hitnom postupku (kao razlog je navedeno i donošenje ovog Zakona, koji se donosi u redovitoj proceduri i nije prošao javnu raspravu) usklađuje i s ovim Prijedlogom Zakona. U prijedlogu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predlaže se čl. 99a koji određuje se također odnosi samo na javne knjižnice, ponovo isključujući knjižničnu građu kao kulturno dobro kod drugih imatelja. Na kraju, niti je ovim Prijedlogom niti prijedlogom Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predviđeno izdvajanje više sredstava iz Državnog proračuna. Iz toga se postavlja pitanje na koji će način financirati iznimno skupi konzervatorski i restauratorski radovi na građi, kada trenutno nisu financirani ni postupci preventivne zaštite građe koja već je registrirano kulturno dobro. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 4, (3)…. U pogledu korištenja knjižnične građe kojoj nije istekao rok autorsko pravne zaštite primjenjuju se propisi iz područja autorskog prava. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i regulirano u članku 44. Nacrta prijedloga Zakona.Ne prihvaća se prijedlog o brisanju odredbe članka 4. stavka 3. obzirom na to da Zakon o autorskom i srodnim pravima regulira materiju zaštite autorskih prava te se ova odredba unosi u tekst ovog Zakona koja štiti autorska prava kojima nije istekao rok autorsko pravne zaštite. |
| 607 | Maja Bodiš | I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. | (1) Članak 4. trebalo bi spojiti s člankom 7. i nasloviti ga ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE. Na jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu koja ima obilježja kulturnog dobra, odnosno koja je od posebnog značenja ili vrijednosti, primjenjuju se i propisi o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. (2) Jedinstveni i rijetki knjižnični primjerci ili zbirke knjiga, novina, časopisa te pojedinačni primjerci i zbirke građe posebne vrste (rukopisi, kartografska građa, grafička građa, muzikalije, sitni tisak i druga građa) mogu imati status kulturnog dobra. Svojstvo knjižničnoga kulturnog dobra utvrđuje se temeljem kriterija starosti i rijetkosti te drugih kriterija za procjenu njegove umjetničke i znanstvene vrijednosti kao i društvene i povijesne važnosti. Katalozi/inventari, odnosno pojedinačni opisi ove knjižnične građe sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Godina nastanka je samo jedan od formalnih kriterija za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra – starost. Navedena godina 1850. međunarodno je uvriježena kao gornja granica za određivanje stare knjige. Uzima se zato što označava promjenu načina tiskanja knjiga – od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama i ostalo. Stoga se ta godina ne može primijeniti na rukopise i drugu knjižničnu građu. To bi značilo da se sve što je u knjižnicama, a nastalo je do 1850., automatski proglasi kulturnim dobrom. Kulturno dobro može biti i druga knjižnična građa novijeg datuma, npr. obvezni primjerak! Sukladno ovom prijedlogu obvezni primjerak namijenjen je korištenju i posudbi pa se izgubilo svojstvo arhivskog primjerka, što je u suprotnosti s Preporukama Vijeća Europe iz 2000. g. Za takvu građu pri utvrđivanju svojstva kulturnog dobra moraju se primijeniti i drugi kriteriji osim njezine starosti. Iz svega proizlazi da se zakonom isključuje velika količina građe koja je kulturno dobro, ali kao takvo nije registrirana ili se pak nalazi u knjižnicama koje zakonodavac ne prepoznaje kao javne. Time je izravno ugrožena velika količina kulturne baštine koja se nalazi npr. u specijalnim knjižnicama (u ovom prijedlogu poznate kao knjižnice vjerskih zajednica) i nije dosad registrirana kao kulturno dobro (iako ima svojstva istog). Nadalje, u tijeku je javna rasprava o Prijedlogu Zakona i izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koji se u hitnom postupku (kao razlog je navedeno i donošenje ovog Zakona, koji se donosi u redovitoj proceduri i nije prošao javnu raspravu) usklađuje i s ovim Prijedlogom Zakona. U prijedlogu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predlaže se čl. 99a koji se također odnosi samo na javne knjižnice, ponovo isključujući knjižničnu građu kao kulturno dobro kod drugih imatelja. Na kraju, niti ovim Prijedlogom niti prijedlogom Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara nije predviđeno izdvajanje više sredstava iz Državnog proračuna. Iz toga se postavlja pitanje na koji će se način financirati iznimno skupi konzervatorski i restauratorski radovi na građi, kada trenutno nisu financirani ni postupci preventivne zaštite građe koja već jest registrirano kulturno dobro. (3) Brisati. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Zaštita knjižnične građe regulirana je člankom 44. Zakona.Ne prihvaća se prijedlog o brisanju odredbe članka 4. stavka 3. obzirom na to da Zakon o autorskom i srodnim pravima regulira materiju zaštite autorskih prava te se ova odredba unosi u tekst ovog Zakona koja štiti autorska prava kojima nije istekao rok autorsko pravne zaštite. |
| 608 | Vesna Ivanković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Članak 4, (3)…. U pogledu korištenja knjižnične građe kojoj nije istekao rok autorsko pravne zaštite primjenjuju se propisi iz područja autorskog prava. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Zakon o autorskom i srodnim pravima regulira materiju zaštite autorskih prava te se ova odredba unosi u tekst ovog Zakona koja štiti autorska prava kojima nije istekao rok autorsko pravne zaštite. |
| 609 | Vesna Ivanković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. | (2) Jedinstveni i rijetki primjerci knjiga, zbirke knjiga, rukopisi i druga knjižnična građa javnih knjižnica nastala do 1850. godine ima status kulturnog dobra, a katalozi ove knjižnične građe javnih knjižnica sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 4., st. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Jedinstveni i rijetki knjižnični primjerci ili zbirke knjiga, novina, časopisa te pojedinačni primjerci i zbirke građe posebne vrste (rukopisi, kartografska građa, grafička građa, muzikalije, sitni tisak i druga građa) mogu imati status kulturnog dobra. Svojstvo knjižničnoga kulturnog dobra utvrđuje se temeljem kriterija starosti i rijetkosti te drugih kriterija za procjenu njegove umjetničke i znanstvene vrijednosti kao i društvene i povijesne važnosti. Katalozi/inventari, odnosno pojedinačni opisi ove knjižnične građe sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Godina nastanka je samo jedan od formalnih kriterija za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra – starost. Navedena godina 1850. međunarodno je uvriježena kao gornja granica za određivanje stare knjige. Uzima se zato što označava promjenu načina tiskanja knjiga – od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama itd. Stoga se ta godina ne može primijeniti na rukopise i 'drugu knjižničnu građu'. To bi značilo da se sve što je u knjižnicama, a nastalo je do 1850., automatski proglasi kulturnim dobrom. A kulturno dobro može biti i druga knjižnična građa novijeg datuma, npr. obvezni primjerak! Sukladno ovom prijedlogu obvezni primjerak namijenjen je korištenju i posudbi pa se izgubilo svojstvo arhivskog primjerka što je u suprotnosti sa Preporukama vijeća Europe iz 2000. g. Za takvu građu pri utvrđivanju svojstva kulturnog dobra moraju se primijeniti i drugi kriteriji osim njezine starosti. Iz svega proizlazi da se zakonom isključuje velika količina građe koja je kulturno dobro, ali kao takvo nije registrirana ili se pak nalazi u knjižnicama koje zakonodavac ne prepoznaje kao javne. Time je izravno ugrožena velika količina kulturne baštine koja se nalazi npr. u specijalnim knjižnicama (u ovom prijedlogu poznate kao knjižnice vjerskih zajednica) i nije dosad registrirana kao kulturno dobro (iako ima svojstva istog). Nadalje, u tijeku je javna rasprava o Prijedlogu Zakona i izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koji se u hitnom postupku (kao razlog je navedeno i donošenje ovog Zakona, koji se donosi u redovitoj proceduri i nije prošao javnu raspravu) usklađuje i s ovim Prijedlogom Zakona. U prijedlogu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predlaže se čl. 99a koji određuje se također odnosi samo na javne knjižnice, ponovo isključujući knjižničnu građu kao kulturno dobro kod drugih imatelja. Na kraju, niti je ovim Prijedlogom niti prijedlogom Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predviđeno izdvajanje više sredstava iz Državnog proračuna. Iz toga se postavlja pitanje na koji će način financirati iznimno skupi konzervatorski i restauratorski radovi na građi, kada trenutno nisu financirani ni postupci preventivne zaštite građe koja već je registrirano kulturno dobro. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Zaštita knjižnične građe regulirana je člankom 44. Zakona. |
| 610 | Vesna Ivanković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Na zaštitu i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro Republike Hrvatske u pitanjima koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuje se zakon i drugi propisi kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 4., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Na jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu koja ima obilježja kulturnog dobra, odnosno koja je od posebnog značenja ili vrijednosti, primjenjuju se i propisi o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Zaštita knjižnične građe regulirana je člankom 44. Zakona. |
| 611 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. | Primljeno na znanje | Nije jasna intencija predlagatelja. |
| 612 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 4., st. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Jedinstveni i rijetki knjižnični primjerci ili zbirke knjiga, novina, časopisa te pojedinačni primjerci i zbirke građe posebne vrste (rukopisi, kartografska građa, grafička građa, muzikalije, sitni tisak i druga građa) mogu imati status kulturnog dobra. Svojstvo knjižničnoga kulturnog dobra utvrđuje se temeljem kriterija starosti i rijetkosti te drugih kriterija za procjenu njegove umjetničke i znanstvene vrijednosti kao i društvene i povijesne važnosti. Katalozi/inventari, odnosno pojedinačni opisi ove knjižnične građe sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Godina nastanka je samo jedan od formalnih kriterija za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra – starost. Navedena godina 1850. međunarodno je uvriježena kao gornja granica za određivanje stare knjige. Uzima se zato što označava promjenu načina tiskanja knjiga – od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama itd. Stoga se ta godina ne može primijeniti na rukopise i 'drugu knjižničnu građu'. To bi značilo da se sve što je u knjižnicama, a nastalo je do 1850., automatski proglasi kulturnim dobrom. A kulturno dobro može biti i druga knjižnična građa novijeg datuma, npr. obvezni primjerak! Sukladno ovom prijedlogu obvezni primjerak namijenjen je korištenju i posudbi pa se izgubilo svojstvo arhivskog primjerka što je u suprotnosti sa Preporukama vijeća Europe iz 2000. g. Za takvu građu pri utvrđivanju svojstva kulturnog dobra moraju se primijeniti i drugi kriteriji osim njezine starosti. Iz svega proizlazi da se zakonom isključuje velika količina građe koja je kulturno dobro, ali kao takvo nije registrirana ili se pak nalazi u knjižnicama koje zakonodavac ne prepoznaje kao javne. Time je izravno ugrožena velika količina kulturne baštine koja se nalazi npr. u specijalnim knjižnicama (u ovom prijedlogu poznate kao knjižnice vjerskih zajednica) i nije dosad registrirana kao kulturno dobro (iako ima svojstva istog). Nadalje, u tijeku je javna rasprava o Prijedlogu Zakona i izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koji se u hitnom postupku (kao razlog je navedeno i donošenje ovog Zakona, koji se donosi u redovitoj proceduri i nije prošao javnu raspravu) usklađuje i s ovim Prijedlogom Zakona. U prijedlogu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predlaže se čl. 99a koji određuje se također odnosi samo na javne knjižnice, ponovo isključujući knjižničnu građu kao kulturno dobro kod drugih imatelja. Na kraju, niti je ovim Prijedlogom niti prijedlogom Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predviđeno izdvajanje više sredstava iz Državnog proračuna. Iz toga se postavlja pitanje na koji će način financirati iznimno skupi konzervatorski i restauratorski radovi na građi, kada trenutno nisu financirani ni postupci preventivne zaštite građe koja već je registrirano kulturno dobro. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Zaštita knjižnične građe regulirana je člankom 44. Zakona. |
| 613 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. | 16. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 4, (1)…. Na zaštitu i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro Republike Hrvatske u pitanjima koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuje se zakon i drugi propisi kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 4., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Na jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu koja ima obilježja kulturnog dobra, odnosno koja je od posebnog značenja ili vrijednosti, primjenjuju se i propisi o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Zaštita knjižnične građe regulirana je člankom 44. Zakona |
| 614 | Knjižnica i čitaonica Kutina | I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Članak 4., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Na jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu koja ima obilježja kulturnog dobra, odnosno koja je od posebnog značenja ili vrijednosti, primjenjuju se i propisi o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Članak 4., st. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Jedinstveni i rijetki knjižnični primjerci ili zbirke knjiga, novina, časopisa te pojedinačni primjerci i zbirke građe posebne vrste (rukopisi, kartografska građa, grafička građa, muzikalije, sitni tisak i druga građa) mogu imati status kulturnog dobra. Svojstvo knjižničnoga kulturnog dobra utvrđuje se temeljem kriterija starosti i rijetkosti te drugih kriterija za procjenu njegove umjetničke i znanstvene vrijednosti kao i društvene i povijesne važnosti. Katalozi/inventari, odnosno pojedinačni opisi ove knjižnične građe sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Godina nastanka je samo jedan od formalnih kriterija za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra – starost. Navedena godina 1850. međunarodno je uvriježena kao gornja granica za određivanje stare knjige. Uzima se zato što označava promjenu načina tiskanja knjiga – od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama itd. Stoga se ta godina ne može primijeniti na rukopise i 'drugu knjižničnu građu'. To bi značilo da se sve što je u knjižnicama, a nastalo je do 1850., automatski proglasi kulturnim dobrom. A kulturno dobro može biti i druga knjižnična građa novijeg datuma, npr. obvezni primjerak! Sukladno ovom prijedlogu obvezni primjerak namijenjen je korištenju i posudbi pa se izgubilo svojstvo arhivskog primjerka što je u suprotnosti sa Preporukama vijeća Europe iz 2000. g. Za takvu građu pri utvrđivanju svojstva kulturnog dobra moraju se primijeniti i drugi kriteriji osim njezine starosti. Iz svega proizlazi da se zakonom isključuje velika količina građe koja je kulturno dobro, ali kao takvo nije registrirana ili se pak nalazi u knjižnicama koje zakonodavac ne prepoznaje kao javne. Time je izravno ugrožena velika količina kulturne baštine koja se nalazi npr. u specijalnim knjižnicama (u ovom prijedlogu poznate kao knjižnice vjerskih zajednica) i nije dosad registrirana kao kulturno dobro (iako ima svojstva istog). Nadalje, u tijeku je javna rasprava o Prijedlogu Zakona i izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koji se u hitnom postupku (kao razlog je navedeno i donošenje ovog Zakona, koji se donosi u redovitoj proceduri i nije prošao javnu raspravu) usklađuje i s ovim Prijedlogom Zakona. U prijedlogu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predlaže se čl. 99a koji određuje se također odnosi samo na javne knjižnice, ponovo isključujući knjižničnu građu kao kulturno dobro kod drugih imatelja. Na kraju, niti je ovim Prijedlogom niti prijedlogom Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predviđeno izdvajanje više sredstava iz Državnog proračuna. Iz toga se postavlja pitanje na koji će način financirati iznimno skupi konzervatorski i restauratorski radovi na građi, kada trenutno nisu financirani ni postupci preventivne zaštite građe koja već je registrirano kulturno dobro. Čl.4, st.3 brisati. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Zaštita knjižnične građe regulirana je člankom 44. Zakona.Ne prihvaća se prijedlog o brisanju odredbe članka 4. stavka 3. obzirom na to da Zakon o autorskom i srodnim pravima regulira materiju zaštite autorskih prava te se ova odredba unosi u tekst ovog Zakona koja štiti autorska prava kojima nije istekao rok autorsko pravne zaštite. |
| 615 | Lidija Dužić Zlovolić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Članak 4., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Na jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu koja ima obilježja kulturnog dobra, odnosno koja je od posebnog značenja ili vrijednosti, primjenjuju se i propisi o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Članak 4., st. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Jedinstveni i rijetki knjižnični primjerci ili zbirke knjiga, novina, časopisa te pojedinačni primjerci i zbirke građe posebne vrste (rukopisi, kartografska građa, grafička građa, muzikalije, sitni tisak i druga građa) mogu imati status kulturnog dobra. Svojstvo knjižničnoga kulturnog dobra utvrđuje se temeljem kriterija starosti i rijetkosti te drugih kriterija za procjenu njegove umjetničke i znanstvene vrijednosti kao i društvene i povijesne važnosti. Katalozi/inventari, odnosno pojedinačni opisi ove knjižnične građe sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Godina nastanka je samo jedan od formalnih kriterija za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra – starost. Navedena godina 1850. međunarodno je uvriježena kao gornja granica za određivanje stare knjige. Uzima se zato što označava promjenu načina tiskanja knjiga – od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama itd. Stoga se ta godina ne može primijeniti na rukopise i 'drugu knjižničnu građu'. To bi značilo da se sve što je u knjižnicama, a nastalo je do 1850., automatski proglasi kulturnim dobrom. A kulturno dobro može biti i druga knjižnična građa novijeg datuma, npr. obvezni primjerak! Sukladno ovom prijedlogu obvezni primjerak namijenjen je korištenju i posudbi pa se izgubilo svojstvo arhivskog primjerka što je u suprotnosti sa Preporukama vijeća Europe iz 2000. g. Za takvu građu pri utvrđivanju svojstva kulturnog dobra moraju se primijeniti i drugi kriteriji osim njezine starosti. Iz svega proizlazi da se zakonom isključuje velika količina građe koja je kulturno dobro, ali kao takvo nije registrirana ili se pak nalazi u knjižnicama koje zakonodavac ne prepoznaje kao javne. Time je izravno ugrožena velika količina kulturne baštine koja se nalazi npr. u specijalnim knjižnicama (u ovom prijedlogu poznate kao knjižnice vjerskih zajednica) i nije dosad registrirana kao kulturno dobro (iako ima svojstva istog). Nadalje, u tijeku je javna rasprava o Prijedlogu Zakona i izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koji se u hitnom postupku (kao razlog je navedeno i donošenje ovog Zakona, koji se donosi u redovitoj proceduri i nije prošao javnu raspravu) usklađuje i s ovim Prijedlogom Zakona. U prijedlogu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predlaže se čl. 99a koji određuje se također odnosi samo na javne knjižnice, ponovo isključujući knjižničnu građu kao kulturno dobro kod drugih imatelja. Na kraju, niti je ovim Prijedlogom niti prijedlogom Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predviđeno izdvajanje više sredstava iz Državnog proračuna. Iz toga se postavlja pitanje na koji će način financirati iznimno skupi konzervatorski i restauratorski radovi na građi, kada trenutno nisu financirani ni postupci preventivne zaštite građe koja već je registrirano kulturno dobro. Članak 4, st. 3. predlaže se brisati. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Zaštita knjižnične građe regulirana je člankom 44. Zakona.Ne prihvaća se prijedlog o brisanju odredbe članka 4. stavka 3. obzirom na to da Zakon o autorskom i srodnim pravima regulira materiju zaštite autorskih prava te se ova odredba unosi u tekst ovog Zakona koja štiti autorska prava kojima nije istekao rok autorsko pravne zaštite. |
| 616 | Kristina Kalanj, viša knjižničarka; predsjednica Komisije za muzejske i galerijske knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva | I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Izmjene i dopune prijedloga sukladno stavu KOMISIJE ZA MUZEJSKE I GALERIJSKE KNJIŽNICE HKD-a: Članak 4., st. 1. trebao bi glasiti: Na jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu koja ima obilježja kulturnog dobra, odnosno koja je od posebnog značenja ili vrijednosti, primjenjuju se i propisi o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Članak 4., st. 2. trebao bi glasiti: Jedinstveni i rijetki knjižnični primjerci ili zbirke knjiga, novina, časopisa te pojedinačni primjerci i zbirke građe posebne vrste (rukopisi, kartografska građa, grafička građa, muzikalije, sitni tisak i druga građa) mogu imati status kulturnog dobra. Svojstvo knjižničnoga kulturnog dobra utvrđuje se temeljem kriterija starosti i rijetkosti te drugih kriterija za procjenu njegove umjetničke i znanstvene vrijednosti kao i društvene i povijesne važnosti. Katalozi/inventari, odnosno pojedinačni opisi ove knjižnične građe sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. Članak 4, st. 3. predlaže se brisati. OBRAZLOŽENJE: Godina nastanka je samo jedan od formalnih kriterija za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra – starost. Navedena godina 1850. međunarodno je uvriježena kao gornja granica za određivanje stare knjige. Uzima se zato što označava promjenu načina tiskanja knjiga – od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama itd. Stoga se ta godina ne može primijeniti na rukopise i 'drugu knjižničnu građu'. To bi značilo da se sve što je u knjižnicama, a nastalo je do 1850., automatski proglasi kulturnim dobrom. A kulturno dobro može biti i druga knjižnična građa novijeg datuma, npr. obvezni primjerak, zavičajne zbirke, legati, jedinstveni i rijetki primjerci koji su od iznimne kulturne važnosti. Sukladno ovom prijedlogu obvezni primjerak namijenjen je korištenju i posudbi pa se izgubilo svojstvo arhivskog primjerka što je u suprotnosti sa Preporukama vijeća Europe iz 2000. g. Za takvu građu pri utvrđivanju svojstva kulturnog dobra moraju se primijeniti i drugi kriteriji osim njezine starosti. Iz svega proizlazi da se zakonom isključuje velika količina građe koja je kulturno dobro, ali kao takvo nije registrirana ili se pak nalazi u knjižnicama koje zakonodavac ne prepoznaje kao javne. Time je izravno ugrožena velika količina kulturne baštine koja se nalazi npr. u specijalnim knjižnicama (u ovom prijedlogu poznate kao knjižnice vjerskih zajednica) i nije dosad registrirana kao kulturno dobro (iako ima svojstva istog). Nadalje, u tijeku je javna rasprava o Prijedlogu Zakona i izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koji se u hitnom postupku (kao razlog je navedeno i donošenje ovog Zakona, koji se donosi u redovitoj proceduri i nije prošao javnu raspravu) usklađuje i s ovim Prijedlogom Zakona. U prijedlogu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predlaže se čl. 99a koji određuje se također odnosi samo na javne knjižnice, ponovo isključujući knjižničnu građu kao kulturno dobro kod drugih imatelja. Na kraju, niti je ovim Prijedlogom niti prijedlogom Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predviđeno izdvajanje više sredstava iz Državnog proračuna. Iz toga se postavlja pitanje na koji će način financirati iznimno skupi konzervatorski i restauratorski radovi na građi, kada trenutno nisu financirani ni postupci preventivne zaštite građe koja već je registrirano kulturno dobro. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Zaštita knjižnične građe regulirana je člankom 44. Zakona. Ne prihvaća se prijedlog o brisanju odredbe članka 4. stavka 3. obzirom na to da Zakon o autorskom i srodnim pravima regulira materiju zaštite autorskih prava te se ova odredba unosi u tekst ovog Zakona koja štiti autorska prava kojima nije istekao rok autorsko pravne zaštite. |
| 617 | Knjižnice grada Zagreba | I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. | (1)Članak 4. trebalo bi spojiti s člankom 7. i nasloviti ga ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE. Na jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu koja ima obilježja kulturnog dobra, odnosno koja je od posebnog značenja ili vrijednosti, primjenjuju se i propisi o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. (2)Jedinstveni i rijetki knjižnični primjerci ili zbirke knjiga, novina, časopisa te pojedinačni primjerci i zbirke građe posebne vrste (rukopisi, kartografska građa, grafička građa, muzikalije, sitni tisak i druga građa) mogu imati status kulturnog dobra. Svojstvo knjižničnoga kulturnog dobra utvrđuje se temeljem kriterija starosti i rijetkosti te drugih kriterija za procjenu njegove umjetničke i znanstvene vrijednosti kao i društvene i povijesne važnosti. Katalozi/inventari, odnosno pojedinačni opisi ove knjižnične građe sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Godina nastanka je samo jedan od formalnih kriterija za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra – starost. Navedena godina 1850. međunarodno je uvriježena kao gornja granica za određivanje stare knjige. Uzima se zato što označava promjenu načina tiskanja knjiga – od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama i ostalo. Stoga se ta godina ne može primijeniti na rukopise i drugu knjižničnu građu. To bi značilo da se sve što je u knjižnicama, a nastalo je do 1850., automatski proglasi kulturnim dobrom. Kulturno dobro može biti i druga knjižnična građa novijeg datuma, npr. obvezni primjerak! Sukladno ovom prijedlogu obvezni primjerak namijenjen je korištenju i posudbi pa se izgubilo svojstvo arhivskog primjerka, što je u suprotnosti s Preporukama Vijeća Europe iz 2000. g. Za takvu građu pri utvrđivanju svojstva kulturnog dobra moraju se primijeniti i drugi kriteriji osim njezine starosti. Iz svega proizlazi da se zakonom isključuje velika količina građe koja je kulturno dobro, ali kao takvo nije registrirana ili se pak nalazi u knjižnicama koje zakonodavac ne prepoznaje kao javne. Time je izravno ugrožena velika količina kulturne baštine koja se nalazi npr. u specijalnim knjižnicama (u ovom prijedlogu poznate kao knjižnice vjerskih zajednica) i nije dosad registrirana kao kulturno dobro (iako ima svojstva istog). Nadalje, u tijeku je javna rasprava o Prijedlogu Zakona i izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koji se u hitnom postupku (kao razlog je navedeno i donošenje ovog Zakona, koji se donosi u redovitoj proceduri i nije prošao javnu raspravu) usklađuje i s ovim Prijedlogom Zakona. U prijedlogu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predlaže se čl. 99a koji se također odnosi samo na javne knjižnice, ponovo isključujući knjižničnu građu kao kulturno dobro kod drugih imatelja. Na kraju, niti ovim Prijedlogom niti prijedlogom Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara nije predviđeno izdvajanje više sredstava iz Državnog proračuna. Iz toga se postavlja pitanje na koji će se način financirati iznimno skupi konzervatorski i restauratorski radovi na građi, kada trenutno nisu financirani ni postupci preventivne zaštite građe koja već jest registrirano kulturno dobro. (3)Brisati. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Zaštita knjižnične građe regulirana je člankom 44. Zakona. Ne prihvaća se prijedlog o brisanju odredbe članka 4. stavka 3. obzirom na to da Zakon o autorskom i srodnim pravima regulira materiju zaštite autorskih prava te se ova odredba unosi u tekst ovog Zakona koja štiti autorska prava kojima nije istekao rok autorsko pravne zaštite. |
| 618 | Društvo knjižničara u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Članak 4., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi , suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: (1) Na jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu koja ima obilježja kulturnog dobra, odnosno koja je od posebnog značenja ili vrijednosti, primjenjuju se i propisi o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Članak 4., st. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: (2) Jedinstveni i rijetki knjižnični primjerci ili zbirke knjiga, novina, časopisa te pojedinačni primjerci i zbirke građe posebne vrste (rukopisi, kartografska građa, grafička građa, muzikalije, sitni tisak i druga građa) mogu imati status kulturnog dobra. Svojstvo knjižničnoga kulturnog dobra utvrđuje se temeljem kriterija starosti i rijetkosti te drugih kriterija za procjenu njegove umjetničke i znanstvene vrijednosti kao i društvene i povijesne važnosti. Katalozi/inventari, odnosno pojedinačni opisi ove knjižnične građe sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Godina nastanka je samo jedan od formalnih kriterija za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra – starost. Navedena godina 1850. međunarodno je uvriježena kao gornja granica za određivanje stare knjige. Uzima se zato što označava promjenu načina tiskanja knjiga – od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama itd. Stoga se ta godina ne može primijeniti na rukopise i 'drugu knjižničnu građu'. To bi značilo da se sve što je u knjižnicama, a nastalo je do 1850., automatski proglasi kulturnim dobrom. A kulturno dobro može biti i druga knjižnična građa novijeg datuma, npr. obvezni primjerak! Sukladno ovom prijedlogu obvezni primjerak namijenjen je korištenju i posudbi pa se izgubilo svojstvo arhivskog primjerka što je u suprotnosti sa Preporukama vijeća Europe iz 2000. g. Za takvu građu pri utvrđivanju svojstva kulturnog dobra moraju se primijeniti i drugi kriteriji osim njezine starosti. Iz svega proizlazi da se zakonom isključuje velika količina građe koja je kulturno dobro, ali kao takvo nije registrirana ili se pak nalazi u knjižnicama koje zakonodavac ne prepoznaje kao javne. Time je izravno ugrožena velika količina kulturne baštine koja se nalazi npr. u specijalnim knjižnicama (u ovom prijedlogu poznate kao knjižnice vjerskih zajednica) i nije dosad registrirana kao kulturno dobro (iako ima svojstva istog). Nadalje, u tijeku je javna rasprava o Prijedlogu Zakona i izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koji se u hitnom postupku (kao razlog je navedeno i donošenje ovog Zakona, koji se donosi u redovitoj proceduri i nije prošao javnu raspravu) usklađuje i s ovim Prijedlogom Zakona. U prijedlogu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predlaže se čl. 99a koji određuje se također odnosi samo na javne knjižnice, ponovo isključujući knjižničnu građu kao kulturno dobro kod drugih imatelja. Na kraju, niti je ovim Prijedlogom niti prijedlogom Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predviđeno izdvajanje više sredstava iz Državnog proračuna. Iz toga se postavlja pitanje na koji će način financirati iznimno skupi konzervatorski i restauratorski radovi na građi, kada trenutno nisu financirani ni postupci preventivne zaštite građe koja već je registrirano kulturno dobro. Stavak 3. članka 4. treba brisati | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Zaštita knjižnične građe regulirana je člankom 44. Zakona. Ne prihvaća se prijedlog o brisanju odredbe članka 4. stavka 3. obzirom na to da Zakon o autorskom i srodnim pravima regulira materiju zaštite autorskih prava te se ova odredba unosi u tekst ovog Zakona koja štiti autorska prava kojima nije istekao rok autorsko pravne zaštite. |
| 619 | Sanja Heberling Dragičević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. | PRIJEDLOG IZMJENE: (1) Na jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu koja ima obilježja kulturnog dobra, odnosno koja je od posebnog značenja ili vrijednosti, primjenjuju se i propisi o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. (2)Jedinstveni i rijetki knjižnični primjerci ili zbirke knjiga, novina, časopisa te pojedinačni primjerci i zbirke građe posebne vrste (rukopisi, kartografska građa, grafička građa, muzikalije, sitni tisak i druga građa) mogu imati status kulturnog dobra. Svojstvo knjižničnoga kulturnog dobra utvrđuje se temeljem kriterija starosti i rijetkosti te drugih kriterija za procjenu njegove umjetničke i znanstvene vrijednosti kao i društvene i povijesne važnosti. Katalozi/inventari, odnosno pojedinačni opisi ove knjižnične građe sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. (3) BRISATI i cijelu digitalizaciju i zaštitu autorskih prava razraditi u posebnoj glavi zakona, posebno jer je digitalizacija i njeno reguliranje navedeno kao jedan od motiva izrade novog zakona. OBRAZLOŽENJE Godina nastanka je samo jedan od formalnih kriterija za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra – starost. Navedena godina 1850. međunarodno je uvriježena kao gornja granica za određivanje stare knjige. Kulturno dobro može biti i druga knjižnična građa novijeg datuma, npr. obvezni primjerak! Sukladno ovom prijedlogu obvezni primjerak namijenjen je korištenju i posudbi pa se izgubilo svojstvo arhivskog primjerka što je u suprotnosti sa Preporukama vijeća Europe iz 2000. g. Za takvu građu pri utvrđivanju svojstva kulturnog dobra moraju se primijeniti i drugi kriteriji osim njezine starosti. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i regulirano u članku 44. Nacrta prijedloga Zakona. Ne prihvaća se prijedlog o brisanju odredbe članka 4. stavka 3. obzirom na to da Zakon o autorskom i srodnim pravima regulira materiju zaštite autorskih prava te se ova odredba unosi u tekst ovog Zakona koja štiti autorska prava kojima nije istekao rok autorsko pravne zaštite. |
| 620 | Knjižničarsko društvo Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Slažemo se s komentarima na čl.4 koje je uputilo HKD i kojim se traži izmjena i dopuna nacrta. Članak 4., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Na jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu koja ima obilježja kulturnog dobra, odnosno koja je od posebnog značenja ili vrijednosti, primjenjuju se i propisi o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. 17. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 4, (2)…. (2) Jedinstveni i rijetki primjerci knjiga, zbirke knjiga, rukopisi i druga knjižnična građa javnih knjižnica nastala do 1850. godine ima status kulturnog dobra, a katalozi ove knjižnične građe javnih knjižnica sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 4., st. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Jedinstveni i rijetki knjižnični primjerci ili zbirke knjiga, novina, časopisa te pojedinačni primjerci i zbirke građe posebne vrste (rukopisi, kartografska građa, grafička građa, muzikalije, sitni tisak i druga građa) mogu imati status kulturnog dobra. Svojstvo knjižničnoga kulturnog dobra utvrđuje se temeljem kriterija starosti i rijetkosti te drugih kriterija za procjenu njegove umjetničke i znanstvene vrijednosti kao i društvene i povijesne važnosti. Katalozi/inventari, odnosno pojedinačni opisi ove knjižnične građe sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Godina nastanka je samo jedan od formalnih kriterija za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra – starost. Navedena godina 1850. međunarodno je uvriježena kao gornja granica za određivanje stare knjige. Uzima se zato što označava promjenu načina tiskanja knjiga – od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama itd. Stoga se ta godina ne može primijeniti na rukopise i 'drugu knjižničnu građu'. To bi značilo da se sve što je u knjižnicama, a nastalo je do 1850., automatski proglasi kulturnim dobrom. A kulturno dobro može biti i druga knjižnična građa novijeg datuma, npr. obvezni primjerak! Sukladno ovom prijedlogu obvezni primjerak namijenjen je korištenju i posudbi pa se izgubilo svojstvo arhivskog primjerka što je u suprotnosti sa Preporukama vijeća Europe iz 2000. g. Za takvu građu pri utvrđivanju svojstva kulturnog dobra moraju se primijeniti i drugi kriteriji osim njezine starosti. Iz svega proizlazi da se zakonom isključuje velika količina građe koja je kulturno dobro, ali kao takvo nije registrirana ili se pak nalazi u knjižnicama koje zakonodavac ne prepoznaje kao javne. Time je izravno ugrožena velika količina kulturne baštine koja se nalazi npr. u specijalnim knjižnicama (u ovom prijedlogu poznate kao knjižnice vjerskih zajednica) i nije dosad registrirana kao kulturno dobro (iako ima svojstva istog). Nadalje, u tijeku je javna rasprava o Prijedlogu Zakona i izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koji se u hitnom postupku (kao razlog je navedeno i donošenje ovog Zakona, koji se donosi u redovitoj proceduri i nije prošao javnu raspravu) usklađuje i s ovim Prijedlogom Zakona. U prijedlogu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predlaže se čl. 99a koji određuje se također odnosi samo na javne knjižnice, ponovo isključujući knjižničnu građu kao kulturno dobro kod drugih imatelja. Na kraju, niti je ovim Prijedlogom niti prijedlogom Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predviđeno izdvajanje više sredstava iz Državnog proračuna. Iz toga se postavlja pitanje na koji će način financirati iznimno skupi konzervatorski i restauratorski radovi na građi, kada trenutno nisu financirani ni postupci preventivne zaštite građe koja već je registrirano kulturno dobro. | Prihvaćen | Prihvaćeno i regulirano u članku 44. Nacrta prijedloga Zakona. |
| 621 | Sanja Paravić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 4, (1)…. Na zaštitu i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro Republike Hrvatske u pitanjima koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuje se zakon i drugi propisi kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 4., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Na jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu koja ima obilježja kulturnog dobra, odnosno koja je od posebnog značenja ili vrijednosti, primjenjuju se i propisi o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 4, (2)…. (2) Jedinstveni i rijetki primjerci knjiga, zbirke knjiga, rukopisi i druga knjižnična građa javnih knjižnica nastala do 1850. godine ima status kulturnog dobra, a katalozi ove knjižnične građe javnih knjižnica sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 4., st. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Jedinstveni i rijetki knjižnični primjerci ili zbirke knjiga, novina, časopisa te pojedinačni primjerci i zbirke građe posebne vrste (rukopisi, kartografska građa, grafička građa, muzikalije, sitni tisak i druga građa) mogu imati status kulturnog dobra. Svojstvo knjižničnoga kulturnog dobra utvrđuje se temeljem kriterija starosti i rijetkosti te drugih kriterija za procjenu njegove umjetničke i znanstvene vrijednosti kao i društvene i povijesne važnosti. Katalozi/inventari, odnosno pojedinačni opisi ove knjižnične građe sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Godina nastanka je samo jedan od formalnih kriterija za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra – starost. Navedena godina 1850. međunarodno je uvriježena kao gornja granica za određivanje stare knjige. Uzima se zato što označava promjenu načina tiskanja knjiga – od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama itd. Stoga se ta godina ne može primijeniti na rukopise i 'drugu knjižničnu građu'. To bi značilo da se sve što je u knjižnicama, a nastalo je do 1850., automatski proglasi kulturnim dobrom. A kulturno dobro može biti i druga knjižnična građa novijeg datuma, npr. obvezni primjerak! Sukladno ovom prijedlogu obvezni primjerak namijenjen je korištenju i posudbi pa se izgubilo svojstvo arhivskog primjerka što je u suprotnosti sa Preporukama vijeća Europe iz 2000. g. Za takvu građu pri utvrđivanju svojstva kulturnog dobra moraju se primijeniti i drugi kriteriji osim njezine starosti. Iz svega proizlazi da se zakonom isključuje velika količina građe koja je kulturno dobro, ali kao takvo nije registrirana ili se pak nalazi u knjižnicama koje zakonodavac ne prepoznaje kao javne. Time je izravno ugrožena velika količina kulturne baštine koja se nalazi npr. u specijalnim knjižnicama (u ovom prijedlogu poznate kao knjižnice vjerskih zajednica) i nije dosad registrirana kao kulturno dobro (iako ima svojstva istog). Nadalje, u tijeku je javna rasprava o Prijedlogu Zakona i izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koji se u hitnom postupku (kao razlog je navedeno i donošenje ovog Zakona, koji se donosi u redovitoj proceduri i nije prošao javnu raspravu) usklađuje i s ovim Prijedlogom Zakona. U prijedlogu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predlaže se čl. 99a koji određuje se također odnosi samo na javne knjižnice, ponovo isključujući knjižničnu građu kao kulturno dobro kod drugih imatelja. Na kraju, niti je ovim Prijedlogom niti prijedlogom Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predviđeno izdvajanje više sredstava iz Državnog proračuna. Iz toga se postavlja pitanje na koji će način financirati iznimno skupi konzervatorski i restauratorski radovi na građi, kada trenutno nisu financirani ni postupci preventivne zaštite građe koja već je registrirano kulturno dobro. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 4, (3)…. U pogledu korištenja knjižnične građe kojoj nije istekao rok autorsko pravne zaštite primjenjuju se propisi iz područja autorskog prava. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i regulirano u članku 44. Nacrta prijedloga Zakona. Ne prihvaća se prijedlog o brisanju odredbe članka 4. stavka 3. obzirom na to da Zakon o autorskom i srodnim pravima regulira materiju zaštite autorskih prava te se ova odredba unosi u tekst ovog Zakona koja štiti autorska prava kojima nije istekao rok autorsko pravne zaštite. |
| 622 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Članak 4, umjesto predloženog teksta izmijeniti kako slijedi: (1) Na jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu koja ima obilježja kulturnog dobra, odnosno koja je od posebnog značenja ili vrijednosti, primjenjuju se i propisi o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. (2)Jedinstveni i rijetki knjižnični primjerci ili zbirke knjiga, novina, časopisa te pojedinačni primjerci i zbirke građe posebne vrste (rukopisi, kartografska građa, grafička građa, muzikalije, sitni tisak i druga građa) mogu imati status kulturnog dobra. Svojstvo knjižničnoga kulturnog dobra utvrđuje se temeljem kriterija starosti i rijetkosti te drugih kriterija za procjenu njegove umjetničke i znanstvene vrijednosti kao i društvene i povijesne važnosti. Katalozi/inventari, odnosno pojedinačni opisi ove knjižnične građe sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. (3) BRISATI i cijelu digitalizaciju i zaštitu autorskih prava razraditi u posebnoj glavi zakona, posebno jer je digitalizacija i njeno reguliranje navedeno kao jedan od motiva izrade novog zakona. OBRAZLOŽENJE Godina nastanka je samo jedan od formalnih kriterija za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra – starost. Navedena godina 1850. međunarodno je uvriježena kao gornja granica za određivanje stare knjige. Uzima se zato što označava promjenu načina tiskanja knjiga – od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama itd. Stoga se ta godina ne može primijeniti na rukopise i 'drugu knjižničnu građu'. To bi značilo da se sve što je u knjižnicama, a nastalo je do 1850., automatski proglasi kulturnim dobrom. A kulturno dobro može biti i druga knjižnična građa novijeg datuma, npr. obvezni primjerak! Sukladno ovom prijedlogu obvezni primjerak namijenjen je korištenju i posudbi pa se izgubilo svojstvo arhivskog primjerka što je u suprotnosti sa Preporukama vijeća Europe iz 2000. g. Za takvu građu pri utvrđivanju svojstva kulturnog dobra moraju se primijeniti i drugi kriteriji osim njezine starosti. Iz svega proizlazi da se zakonom isključuje velika količina građe koja je kulturno dobro, ali kao takvo nije registrirana ili se pak nalazi u knjižnicama koje zakonodavac ne prepoznaje kao javne. Time je izravno ugrožena velika količina kulturne baštine koja se nalazi npr. u specijalnim knjižnicama (u ovom prijedlogu poznate kao knjižnice vjerskih zajednica) i nije dosad registrirana kao kulturno dobro (iako ima svojstva istog). Nadalje, u tijeku je javna rasprava o Prijedlogu Zakona i izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koji se u hitnom postupku (kao razlog je navedeno i donošenje ovog Zakona, koji se donosi u redovitoj proceduri i nije prošao javnu raspravu) usklađuje i s ovim Prijedlogom Zakona. U prijedlogu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predlaže se čl. 99a koji određuje se također odnosi samo na javne knjižnice, ponovo isključujući knjižničnu građu kao kulturno dobro kod drugih imatelja. Na kraju, niti je ovim Prijedlogom niti prijedlogom Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predviđeno izdvajanje više sredstava iz Državnog proračuna. Iz toga se postavlja pitanje na koji će način financirati iznimno skupi konzervatorski i restauratorski radovi na građi, kada trenutno nisu financirani ni postupci preventivne zaštite građe koja već je registrirano kulturno dobro. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i regulirano u članku 44. Nacrta prijedloga Zakona.Ne prihvaća se prijedlog o brisanju odredbe članka 4. stavka 3. obzirom na to da Zakon o autorskom i srodnim pravima regulira materiju zaštite autorskih prava te se ova odredba unosi u tekst ovog Zakona koja štiti autorska prava kojima nije istekao rok autorsko pravne zaštite. |
| 623 | Viktorija Tomšić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 4, (1)…. Na zaštitu i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro Republike Hrvatske u pitanjima koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuje se zakon i drugi propisi kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 4., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Na jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu koja ima obilježja kulturnog dobra, odnosno koja je od posebnog značenja ili vrijednosti, primjenjuju se i propisi o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 4, (2)…. (2) Jedinstveni i rijetki primjerci knjiga, zbirke knjiga, rukopisi i druga knjižnična građa javnih knjižnica nastala do 1850. godine ima status kulturnog dobra, a katalozi ove knjižnične građe javnih knjižnica sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 4., st. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Jedinstveni i rijetki knjižnični primjerci ili zbirke knjiga, novina, časopisa te pojedinačni primjerci i zbirke građe posebne vrste (rukopisi, kartografska građa, grafička građa, muzikalije, sitni tisak i druga građa) mogu imati status kulturnog dobra. Svojstvo knjižničnoga kulturnog dobra utvrđuje se temeljem kriterija starosti i rijetkosti te drugih kriterija za procjenu njegove umjetničke i znanstvene vrijednosti kao i društvene i povijesne važnosti. Katalozi/inventari, odnosno pojedinačni opisi ove knjižnične građe sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Godina nastanka je samo jedan od formalnih kriterija za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra – starost. Navedena godina 1850. međunarodno je uvriježena kao gornja granica za određivanje stare knjige. Uzima se zato što označava promjenu načina tiskanja knjiga – od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama itd. Stoga se ta godina ne može primijeniti na rukopise i 'drugu knjižničnu građu'. To bi značilo da se sve što je u knjižnicama, a nastalo je do 1850., automatski proglasi kulturnim dobrom. A kulturno dobro može biti i druga knjižnična građa novijeg datuma, npr. obvezni primjerak! Sukladno ovom prijedlogu obvezni primjerak namijenjen je korištenju i posudbi pa se izgubilo svojstvo arhivskog primjerka što je u suprotnosti sa Preporukama vijeća Europe iz 2000. g. Za takvu građu pri utvrđivanju svojstva kulturnog dobra moraju se primijeniti i drugi kriteriji osim njezine starosti. Iz svega proizlazi da se zakonom isključuje velika količina građe koja je kulturno dobro, ali kao takvo nije registrirana ili se pak nalazi u knjižnicama koje zakonodavac ne prepoznaje kao javne. Time je izravno ugrožena velika količina kulturne baštine koja se nalazi npr. u specijalnim knjižnicama (u ovom prijedlogu poznate kao knjižnice vjerskih zajednica) i nije dosad registrirana kao kulturno dobro (iako ima svojstva istog). Nadalje, u tijeku je javna rasprava o Prijedlogu Zakona i izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koji se u hitnom postupku (kao razlog je navedeno i donošenje ovog Zakona, koji se donosi u redovitoj proceduri i nije prošao javnu raspravu) usklađuje i s ovim Prijedlogom Zakona. U prijedlogu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predlaže se čl. 99a koji određuje se također odnosi samo na javne knjižnice, ponovo isključujući knjižničnu građu kao kulturno dobro kod drugih imatelja. Na kraju, niti je ovim Prijedlogom niti prijedlogom Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predviđeno izdvajanje više sredstava iz Državnog proračuna. Iz toga se postavlja pitanje na koji će način financirati iznimno skupi konzervatorski i restauratorski radovi na građi, kada trenutno nisu financirani ni postupci preventivne zaštite građe koja već je registrirano kulturno dobro. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 4, (3)…. U pogledu korištenja knjižnične građe kojoj nije istekao rok autorsko pravne zaštite primjenjuju se propisi iz područja autorskog prava. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i regulirano u članku 44. Nacrta prijedloga Zakona.Ne prihvaća se prijedlog o brisanju odredbe članka 4. stavka 3. obzirom na to da Zakon o autorskom i srodnim pravima regulira materiju zaštite autorskih prava te se ova odredba unosi u tekst ovog Zakona koja štiti autorska prava kojima nije istekao rok autorsko pravne zaštite. |
| 624 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Slažemo se s prijedlogom da Stavak (3) treba BRISATI. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog o brisanju odredbe članka 4. stavka 3. obzirom na to da Zakon o autorskom i srodnim pravima regulira materiju zaštite autorskih prava te se ova odredba unosi u tekst ovog Zakona koja štiti autorska prava kojima nije istekao rok autorsko pravne zaštite. |
| 625 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Stavak (2) treba glasiti: Jedinstveni i rijetki knjižnični primjerci ili zbirke knjiga, novina, časopisa te pojedinačni primjerci i zbirke građe posebne vrste (rukopisi, kartografska građa, grafička građa, muzikalije, sitni tisak i druga građa) mogu imati status kulturnog dobra. Svojstvo knjižničnoga kulturnog dobra utvrđuje se temeljem kriterija starosti i rijetkosti te drugih kriterija za procjenu njegove umjetničke i znanstvene vrijednosti kao i društvene i povijesne važnosti. Katalozi/inventari, odnosno pojedinačni opisi ove knjižnične građe sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. PODRŽAVAMO OBRAZLOŽENJE HKD-a | Prihvaćen | Prihvaćeno i regulirano u članku 44. Nacrta prijedloga Zakona. |
| 626 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Stavak (1) treba glasiti: Na jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu koja ima obilježja kulturnog dobra, odnosno koja je od posebnog značenja ili vrijednosti, primjenjuju se i propisi o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. | Prihvaćen | Prihvaćeno i regulirano u članku 44. Nacrta prijedloga Zakona. |
| 627 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Članak 4, (3)…. U pogledu korištenja knjižnične građe kojoj nije istekao rok autorsko pravne zaštite primjenjuju se propisi iz područja autorskog prava. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. | Prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog o brisanju odredbe članka 4. stavka 3. obzirom na to da Zakon o autorskom i srodnim pravima regulira materiju zaštite autorskih prava te se ova odredba unosi u tekst ovog Zakona koja štiti autorska prava kojima nije istekao rok autorsko pravne zaštite. |
| 628 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Godina nastanka je samo jedan od formalnih kriterija za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra – starost. Navedena godina 1850. međunarodno je uvriježena kao gornja granica za određivanje stare knjige. Uzima se zato što označava promjenu načina tiskanja knjiga – od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama itd. Stoga se ta godina ne može primijeniti na rukopise i 'drugu knjižničnu građu'. To bi značilo da se sve što je u knjižnicama, a nastalo je do 1850., automatski proglasi kulturnim dobrom. A kulturno dobro može biti i druga knjižnična građa novijeg datuma, npr. obvezni primjerak! Sukladno ovom prijedlogu obvezni primjerak namijenjen je korištenju i posudbi pa se izgubilo svojstvo arhivskog primjerka što je u suprotnosti sa Preporukama vijeća Europe iz 2000. g. Za takvu građu pri utvrđivanju svojstva kulturnog dobra moraju se primijeniti i drugi kriteriji osim njezine starosti. Iz svega proizlazi da se zakonom isključuje velika količina građe koja je kulturno dobro, ali kao takvo nije registrirana ili se pak nalazi u knjižnicama koje zakonodavac ne prepoznaje kao javne. Time je izravno ugrožena velika količina kulturne baštine koja se nalazi npr. u specijalnim knjižnicama (u ovom prijedlogu poznate kao knjižnice vjerskih zajednica) i nije dosad registrirana kao kulturno dobro (iako ima svojstva istog). Nadalje, u tijeku je javna rasprava o Prijedlogu Zakona i izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koji se u hitnom postupku (kao razlog je navedeno i donošenje ovog Zakona, koji se donosi u redovitoj proceduri i nije prošao javnu raspravu) usklađuje i s ovim Prijedlogom Zakona. U prijedlogu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predlaže se čl. 99a koji određuje se također odnosi samo na javne knjižnice, ponovo isključujući knjižničnu građu kao kulturno dobro kod drugih imatelja. Na kraju, niti je ovim Prijedlogom niti prijedlogom Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predviđeno izdvajanje više sredstava iz Državnog proračuna. Iz toga se postavlja pitanje na koji će način financirati iznimno skupi konzervatorski i restauratorski radovi na građi, kada trenutno nisu financirani ni postupci preventivne zaštite građe koja već je registrirano kulturno dobro. | Prihvaćen | Prihvaćeno i regulirano u članku 44. Nacrta prijedloga Zakona. |
| 629 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Članak 4., st. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Jedinstveni i rijetki knjižnični primjerci ili zbirke knjiga, novina, časopisa te pojedinačni primjerci i zbirke građe posebne vrste (rukopisi, kartografska građa, grafička građa, muzikalije, sitni tisak i druga građa) mogu imati status kulturnog dobra. Svojstvo knjižničnoga kulturnog dobra utvrđuje se temeljem kriterija starosti i rijetkosti te drugih kriterija za procjenu njegove umjetničke i znanstvene vrijednosti kao i društvene i povijesne važnosti. Katalozi/inventari, odnosno pojedinačni opisi ove knjižnične građe sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. | Prihvaćen | Prihvaćeno i regulirano u članku 44. Nacrta prijedloga Zakona. |
| 630 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Članak 4., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Na jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu koja ima obilježja kulturnog dobra, odnosno koja je od posebnog značenja ili vrijednosti, primjenjuju se i propisi o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. | Prihvaćen | Prihvaćeno i regulirano u članku 44. Nacrta prijedloga Zakona. |
| 631 | Jasminka Kovačević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Članak 4, (1)…. Na zaštitu i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro Republike Hrvatske u pitanjima koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuje se zakon i drugi propisi kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 4., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Na jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu koja ima obilježja kulturnog dobra, odnosno koja je od posebnog značenja ili vrijednosti, primjenjuju se i propisi o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 4, (2)…. (2) Jedinstveni i rijetki primjerci knjiga, zbirke knjiga, rukopisi i druga knjižnična građa javnih knjižnica nastala do 1850. godine ima status kulturnog dobra, a katalozi ove knjižnične građe javnih knjižnica sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 4., st. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Jedinstveni i rijetki knjižnični primjerci ili zbirke knjiga, novina, časopisa te pojedinačni primjerci i zbirke građe posebne vrste (rukopisi, kartografska građa, grafička građa, muzikalije, sitni tisak i druga građa) mogu imati status kulturnog dobra. Svojstvo knjižničnoga kulturnog dobra utvrđuje se temeljem kriterija starosti i rijetkosti te drugih kriterija za procjenu njegove umjetničke i znanstvene vrijednosti kao i društvene i povijesne važnosti. Katalozi/inventari, odnosno pojedinačni opisi ove knjižnične građe sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Godina nastanka je samo jedan od formalnih kriterija za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra – starost. Navedena godina 1850. međunarodno je uvriježena kao gornja granica za određivanje stare knjige. Uzima se zato što označava promjenu načina tiskanja knjiga – od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama itd. Stoga se ta godina ne može primijeniti na rukopise i 'drugu knjižničnu građu'. To bi značilo da se sve što je u knjižnicama, a nastalo je do 1850., automatski proglasi kulturnim dobrom. A kulturno dobro može biti i druga knjižnična građa novijeg datuma, npr. obvezni primjerak! Sukladno ovom prijedlogu obvezni primjerak namijenjen je korištenju i posudbi pa se izgubilo svojstvo arhivskog primjerka što je u suprotnosti sa Preporukama vijeća Europe iz 2000. g. Za takvu građu pri utvrđivanju svojstva kulturnog dobra moraju se primijeniti i drugi kriteriji osim njezine starosti. Iz svega proizlazi da se zakonom isključuje velika količina građe koja je kulturno dobro, ali kao takvo nije registrirana ili se pak nalazi u knjižnicama koje zakonodavac ne prepoznaje kao javne. Time je izravno ugrožena velika količina kulturne baštine koja se nalazi npr. u specijalnim knjižnicama (u ovom prijedlogu poznate kao knjižnice vjerskih zajednica) i nije dosad registrirana kao kulturno dobro (iako ima svojstva istog). Nadalje, u tijeku je javna rasprava o Prijedlogu Zakona i izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koji se u hitnom postupku (kao razlog je navedeno i donošenje ovog Zakona, koji se donosi u redovitoj proceduri i nije prošao javnu raspravu) usklađuje i s ovim Prijedlogom Zakona. U prijedlogu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predlaže se čl. 99a koji određuje se također odnosi samo na javne knjižnice, ponovo isključujući knjižničnu građu kao kulturno dobro kod drugih imatelja. Na kraju, niti je ovim Prijedlogom niti prijedlogom Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predviđeno izdvajanje više sredstava iz Državnog proračuna. Iz toga se postavlja pitanje na koji će način financirati iznimno skupi konzervatorski i restauratorski radovi na građi, kada trenutno nisu financirani ni postupci preventivne zaštite građe koja već je registrirano kulturno dobro. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 4, (3)…. U pogledu korištenja knjižnične građe kojoj nije istekao rok autorsko pravne zaštite primjenjuju se propisi iz područja autorskog prava. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i regulirano u članku 44. Nacrta prijedloga Zakona. Ne prihvaća se prijedlog o brisanju odredbe članka 4. stavka 3. obzirom na to da Zakon o autorskom i srodnim pravima regulira materiju zaštite autorskih prava te se ova odredba unosi u tekst ovog Zakona koja štiti autorska prava kojima nije istekao rok autorsko pravne zaštite. |
| 632 | Ivana Dorotić Malič | I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 4, (1)…. Na zaštitu i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro Republike Hrvatske u pitanjima koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuje se zakon i drugi propisi kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 4., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Na jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu koja ima obilježja kulturnog dobra, odnosno koja je od posebnog značenja ili vrijednosti, primjenjuju se i propisi o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 4, (2)…. (2) Jedinstveni i rijetki primjerci knjiga, zbirke knjiga, rukopisi i druga knjižnična građa javnih knjižnica nastala do 1850. godine ima status kulturnog dobra, a katalozi ove knjižnične građe javnih knjižnica sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 4., st. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Jedinstveni i rijetki knjižnični primjerci ili zbirke knjiga, novina, časopisa te pojedinačni primjerci i zbirke građe posebne vrste (rukopisi, kartografska građa, grafička građa, muzikalije, sitni tisak i druga građa) mogu imati status kulturnog dobra. Svojstvo knjižničnoga kulturnog dobra utvrđuje se temeljem kriterija starosti i rijetkosti te drugih kriterija za procjenu njegove umjetničke i znanstvene vrijednosti kao i društvene i povijesne važnosti. Katalozi/inventari, odnosno pojedinačni opisi ove knjižnične građe sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Godina nastanka je samo jedan od formalnih kriterija za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra – starost. Navedena godina 1850. međunarodno je uvriježena kao gornja granica za određivanje stare knjige. Uzima se zato što označava promjenu načina tiskanja knjiga – od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama itd. Stoga se ta godina ne može primijeniti na rukopise i 'drugu knjižničnu građu'. To bi značilo da se sve što je u knjižnicama, a nastalo je do 1850., automatski proglasi kulturnim dobrom. A kulturno dobro može biti i druga knjižnična građa novijeg datuma, npr. obvezni primjerak! Sukladno ovom prijedlogu obvezni primjerak namijenjen je korištenju i posudbi pa se izgubilo svojstvo arhivskog primjerka što je u suprotnosti sa Preporukama vijeća Europe iz 2000. g. Za takvu građu pri utvrđivanju svojstva kulturnog dobra moraju se primijeniti i drugi kriteriji osim njezine starosti. Iz svega proizlazi da se zakonom isključuje velika količina građe koja je kulturno dobro, ali kao takvo nije registrirana ili se pak nalazi u knjižnicama koje zakonodavac ne prepoznaje kao javne. Time je izravno ugrožena velika količina kulturne baštine koja se nalazi npr. u specijalnim knjižnicama (u ovom prijedlogu poznate kao knjižnice vjerskih zajednica) i nije dosad registrirana kao kulturno dobro (iako ima svojstva istog). Nadalje, u tijeku je javna rasprava o Prijedlogu Zakona i izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koji se u hitnom postupku (kao razlog je navedeno i donošenje ovog Zakona, koji se donosi u redovitoj proceduri i nije prošao javnu raspravu) usklađuje i s ovim Prijedlogom Zakona. U prijedlogu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predlaže se čl. 99a koji određuje se također odnosi samo na javne knjižnice, ponovo isključujući knjižničnu građu kao kulturno dobro kod drugih imatelja. Na kraju, niti je ovim Prijedlogom niti prijedlogom Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predviđeno izdvajanje više sredstava iz Državnog proračuna. Iz toga se postavlja pitanje na koji će način financirati iznimno skupi konzervatorski i restauratorski radovi na građi, kada trenutno nisu financirani ni postupci preventivne zaštite građe koja već je registrirano kulturno dobro. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 4, (3)…. U pogledu korištenja knjižnične građe kojoj nije istekao rok autorsko pravne zaštite primjenjuju se propisi iz područja autorskog prava. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i regulirano u članku 44. Nacrta prijedloga Zakona.Ne prihvaća se prijedlog o brisanju odredbe članka 4. stavka 3. obzirom na to da Zakon o autorskom i srodnim pravima regulira materiju zaštite autorskih prava te se ova odredba unosi u tekst ovog Zakona koja štiti autorska prava kojima nije istekao rok autorsko pravne zaštite. |
| 633 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. | BRISATI | Nije prihvaćen | Nije jasna intencija predlagatelja. |
| 634 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Stavak (2) treba glasiti: Jedinstveni i rijetki knjižnični primjerci ili zbirke knjiga, novina, časopisa te pojedinačni primjerci i zbirke građe posebne vrste (rukopisi, kartografska građa, grafička građa, muzikalije, sitni tisak i druga građa) mogu imati status kulturnog dobra. Svojstvo knjižničnoga kulturnog dobra utvrđuje se temeljem kriterija starosti i rijetkosti te drugih kriterija za procjenu njegove umjetničke i znanstvene vrijednosti kao i društvene i povijesne važnosti. Katalozi/inventari, odnosno pojedinačni opisi ove knjižnične građe sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. | Prihvaćen | Prihvaćeno i regulirano u članku 44. Nacrta prijedloga Zakona |
| 635 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Stavak (1) treba glasiti: Na jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu koja ima obilježja kulturnog dobra, odnosno koja je od posebnog značenja ili vrijednosti, primjenjuju se i propisi o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. | Prihvaćen | Prihvaćeno i regulirano u članku 44. Nacrta prijedloga Zakona |
| 636 | Tomislav Staničić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Na zaštitu i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro Republike Hrvatske u pitanjima koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuje se zakon i drugi propisi kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 4., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Na jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu koja ima obilježja kulturnog dobra, odnosno koja je od posebnog značenja ili vrijednosti, primjenjuju se i propisi o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 4, (2)…. (2) Jedinstveni i rijetki primjerci knjiga, zbirke knjiga, rukopisi i druga knjižnična građa javnih knjižnica nastala do 1850. godine ima status kulturnog dobra, a katalozi ove knjižnične građe javnih knjižnica sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 4., st. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Jedinstveni i rijetki knjižnični primjerci ili zbirke knjiga, novina, časopisa te pojedinačni primjerci i zbirke građe posebne vrste (rukopisi, kartografska građa, grafička građa, muzikalije, sitni tisak i druga građa) mogu imati status kulturnog dobra. Svojstvo knjižničnoga kulturnog dobra utvrđuje se temeljem kriterija starosti i rijetkosti te drugih kriterija za procjenu njegove umjetničke i znanstvene vrijednosti kao i društvene i povijesne važnosti. Katalozi/inventari, odnosno pojedinačni opisi ove knjižnične građe sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Godina nastanka je samo jedan od formalnih kriterija za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra – starost. Navedena godina 1850. međunarodno je uvriježena kao gornja granica za određivanje stare knjige. Uzima se zato što označava promjenu načina tiskanja knjiga – od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama itd. Stoga se ta godina ne može primijeniti na rukopise i 'drugu knjižničnu građu'. To bi značilo da se sve što je u knjižnicama, a nastalo je do 1850., automatski proglasi kulturnim dobrom. A kulturno dobro može biti i druga knjižnična građa novijeg datuma, npr. obvezni primjerak! Sukladno ovom prijedlogu obvezni primjerak namijenjen je korištenju i posudbi pa se izgubilo svojstvo arhivskog primjerka što je u suprotnosti sa Preporukama vijeća Europe iz 2000. g. Za takvu građu pri utvrđivanju svojstva kulturnog dobra moraju se primijeniti i drugi kriteriji osim njezine starosti. Iz svega proizlazi da se zakonom isključuje velika količina građe koja je kulturno dobro, ali kao takvo nije registrirana ili se pak nalazi u knjižnicama koje zakonodavac ne prepoznaje kao javne. Time je izravno ugrožena velika količina kulturne baštine koja se nalazi npr. u specijalnim knjižnicama (u ovom prijedlogu poznate kao knjižnice vjerskih zajednica) i nije dosad registrirana kao kulturno dobro (iako ima svojstva istog). Nadalje, u tijeku je javna rasprava o Prijedlogu Zakona i izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koji se u hitnom postupku (kao razlog je navedeno i donošenje ovog Zakona, koji se donosi u redovitoj proceduri i nije prošao javnu raspravu) usklađuje i s ovim Prijedlogom Zakona. U prijedlogu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predlaže se čl. 99a koji određuje se također odnosi samo na javne knjižnice, ponovo isključujući knjižničnu građu kao kulturno dobro kod drugih imatelja. Na kraju, niti je ovim Prijedlogom niti prijedlogom Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predviđeno izdvajanje više sredstava iz Državnog proračuna. Iz toga se postavlja pitanje na koji će način financirati iznimno skupi konzervatorski i restauratorski radovi na građi, kada trenutno nisu financirani ni postupci preventivne zaštite građe koja već je registrirano kulturno dobro. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 4, (3)…. U pogledu korištenja knjižnične građe kojoj nije istekao rok autorsko pravne zaštite primjenjuju se propisi iz područja autorskog prava. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i regulirano u članku 44. Nacrta prijedloga Zakona.Ne prihvaća se prijedlog o brisanju odredbe članka 4. stavka 3. obzirom na to da Zakon o autorskom i srodnim pravima regulira materiju zaštite autorskih prava te se ova odredba unosi u tekst ovog Zakona koja štiti autorska prava kojima nije istekao rok autorsko pravne zaštite. |
| 637 | Zrinka Udiljak Bugarinovski | I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Članak 4, (1)…. Na zaštitu i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro Republike Hrvatske u pitanjima koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuje se zakon i drugi propisi kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 4., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Na jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu koja ima obilježja kulturnog dobra, odnosno koja je od posebnog značenja ili vrijednosti, primjenjuju se i propisi o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 4, (2)…. (2) Jedinstveni i rijetki primjerci knjiga, zbirke knjiga, rukopisi i druga knjižnična građa javnih knjižnica nastala do 1850. godine ima status kulturnog dobra, a katalozi ove knjižnične građe javnih knjižnica sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 4., st. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Jedinstveni i rijetki knjižnični primjerci ili zbirke knjiga, novina, časopisa te pojedinačni primjerci i zbirke građe posebne vrste (rukopisi, kartografska građa, grafička građa, muzikalije, sitni tisak i druga građa) mogu imati status kulturnog dobra. Svojstvo knjižničnoga kulturnog dobra utvrđuje se temeljem kriterija starosti i rijetkosti te drugih kriterija za procjenu njegove umjetničke i znanstvene vrijednosti kao i društvene i povijesne važnosti. Katalozi/inventari, odnosno pojedinačni opisi ove knjižnične građe sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Godina nastanka je samo jedan od formalnih kriterija za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra – starost. Navedena godina 1850. međunarodno je uvriježena kao gornja granica za određivanje stare knjige. Uzima se zato što označava promjenu načina tiskanja knjiga – od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama itd. Stoga se ta godina ne može primijeniti na rukopise i 'drugu knjižničnu građu'. To bi značilo da se sve što je u knjižnicama, a nastalo je do 1850., automatski proglasi kulturnim dobrom. A kulturno dobro može biti i druga knjižnična građa novijeg datuma, npr. obvezni primjerak! Sukladno ovom prijedlogu obvezni primjerak namijenjen je korištenju i posudbi pa se izgubilo svojstvo arhivskog primjerka što je u suprotnosti sa Preporukama vijeća Europe iz 2000. g. Za takvu građu pri utvrđivanju svojstva kulturnog dobra moraju se primijeniti i drugi kriteriji osim njezine starosti. Iz svega proizlazi da se zakonom isključuje velika količina građe koja je kulturno dobro, ali kao takvo nije registrirana ili se pak nalazi u knjižnicama koje zakonodavac ne prepoznaje kao javne. Time je izravno ugrožena velika količina kulturne baštine koja se nalazi npr. u specijalnim knjižnicama (u ovom prijedlogu poznate kao knjižnice vjerskih zajednica) i nije dosad registrirana kao kulturno dobro (iako ima svojstva istog). Nadalje, u tijeku je javna rasprava o Prijedlogu Zakona i izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koji se u hitnom postupku (kao razlog je navedeno i donošenje ovog Zakona, koji se donosi u redovitoj proceduri i nije prošao javnu raspravu) usklađuje i s ovim Prijedlogom Zakona. U prijedlogu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predlaže se čl. 99a koji određuje se također odnosi samo na javne knjižnice, ponovo isključujući knjižničnu građu kao kulturno dobro kod drugih imatelja. Na kraju, niti je ovim Prijedlogom niti prijedlogom Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predviđeno izdvajanje više sredstava iz Državnog proračuna. Iz toga se postavlja pitanje na koji će način financirati iznimno skupi konzervatorski i restauratorski radovi na građi, kada trenutno nisu financirani ni postupci preventivne zaštite građe koja već je registrirano kulturno dobro. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 4, (3)…. U pogledu korištenja knjižnične građe kojoj nije istekao rok autorsko pravne zaštite primjenjuju se propisi iz područja autorskog prava. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i regulirano u članku 44. Nacrta prijedloga Zakona.Ne prihvaća se prijedlog o brisanju odredbe članka 4. stavka 3. obzirom na to da Zakon o autorskom i srodnim pravima regulira materiju zaštite autorskih prava te se ova odredba unosi u tekst ovog Zakona koja štiti autorska prava kojima nije istekao rok autorsko pravne zaštite. |
| 638 | dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Članak 4, (1)…. Na zaštitu i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro Republike Hrvatske u pitanjima koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuje se zakon i drugi propisi kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 4., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Na jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu koja ima obilježja kulturnog dobra, odnosno koja je od posebnog značenja ili vrijednosti, primjenjuju se i propisi o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Članak 4, (2)…. (2) Jedinstveni i rijetki primjerci knjiga, zbirke knjiga, rukopisi i druga knjižnična građa javnih knjižnica nastala do 1850. godine ima status kulturnog dobra, a katalozi ove knjižnične građe javnih knjižnica sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 4., st. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Jedinstveni i rijetki knjižnični primjerci ili zbirke knjiga, novina, časopisa te pojedinačni primjerci i zbirke građe posebne vrste (rukopisi, kartografska građa, grafička građa, muzikalije, sitni tisak i druga građa) mogu imati status kulturnog dobra. Svojstvo knjižničnoga kulturnog dobra utvrđuje se temeljem kriterija starosti i rijetkosti te drugih kriterija za procjenu njegove umjetničke i znanstvene vrijednosti kao i društvene i povijesne važnosti. Katalozi/inventari, odnosno pojedinačni opisi ove knjižnične građe sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Godina nastanka je samo jedan od formalnih kriterija za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra – starost. Navedena godina 1850. međunarodno je uvriježena kao gornja granica za određivanje stare knjige. Uzima se zato što označava promjenu načina tiskanja knjiga – od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama itd. Stoga se ta godina ne može primijeniti na rukopise i 'drugu knjižničnu građu'. To bi značilo da se sve što je u knjižnicama, a nastalo je do 1850., automatski proglasi kulturnim dobrom. A kulturno dobro može biti i druga knjižnična građa novijeg datuma, npr. obvezni primjerak! Sukladno ovom prijedlogu obvezni primjerak namijenjen je korištenju i posudbi pa se izgubilo svojstvo arhivskog primjerka što je u suprotnosti sa Preporukama vijeća Europe iz 2000. g. Za takvu građu pri utvrđivanju svojstva kulturnog dobra moraju se primijeniti i drugi kriteriji osim njezine starosti. Iz svega proizlazi da se zakonom isključuje velika količina građe koja je kulturno dobro, ali kao takvo nije registrirana ili se pak nalazi u knjižnicama koje zakonodavac ne prepoznaje kao javne. Time je izravno ugrožena velika količina kulturne baštine koja se nalazi npr. u specijalnim knjižnicama (u ovom prijedlogu poznate kao knjižnice vjerskih zajednica) i nije dosad registrirana kao kulturno dobro (iako ima svojstva istog). Nadalje, u tijeku je javna rasprava o Prijedlogu Zakona i izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koji se u hitnom postupku (kao razlog je navedeno i donošenje ovog Zakona, koji se donosi u redovitoj proceduri i nije prošao javnu raspravu) usklađuje i s ovim Prijedlogom Zakona. U prijedlogu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predlaže se čl. 99a koji određuje se također odnosi samo na javne knjižnice, ponovo isključujući knjižničnu građu kao kulturno dobro kod drugih imatelja. Na kraju, niti je ovim Prijedlogom niti prijedlogom Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predviđeno izdvajanje više sredstava iz Državnog proračuna. Iz toga se postavlja pitanje na koji će način financirati iznimno skupi konzervatorski i restauratorski radovi na građi, kada trenutno nisu financirani ni postupci preventivne zaštite građe koja već je registrirano kulturno dobro. Članak 4, (3)…. U pogledu korištenja knjižnične građe kojoj nije istekao rok autorsko pravne zaštite primjenjuju se propisi iz područja autorskog prava. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i regulirano u članku 44. Nacrta prijedloga Zakona.Ne prihvaća se prijedlog o brisanju odredbe članka 4. stavka 3. obzirom na to da Zakon o autorskom i srodnim pravima regulira materiju zaštite autorskih prava te se ova odredba unosi u tekst ovog Zakona koja štiti autorska prava kojima nije istekao rok autorsko pravne zaštite. |
| 639 | Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Članak 4., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Na jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu koja ima obilježja kulturnog dobra, odnosno koja je od posebnog značenja ili vrijednosti, primjenjuju se i propisi o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Članak 4., st. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Jedinstveni i rijetki knjižnični primjerci ili zbirke knjiga, novina, časopisa te pojedinačni primjerci i zbirke građe posebne vrste (rukopisi, kartografska građa, grafička građa, muzikalije, sitni tisak i druga građa) mogu imati status kulturnog dobra. Svojstvo knjižničnoga kulturnog dobra utvrđuje se temeljem kriterija starosti i rijetkosti te drugih kriterija za procjenu njegove umjetničke i znanstvene vrijednosti kao i društvene i povijesne važnosti. Katalozi/inventari, odnosno pojedinačni opisi ove knjižnične građe sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Godina nastanka je samo jedan od formalnih kriterija za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra – starost. Navedena godina 1850. međunarodno je uvriježena kao gornja granica za određivanje stare knjige. Uzima se zato što označava promjenu načina tiskanja knjiga – od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama itd. Stoga se ta godina ne može primijeniti na rukopise i 'drugu knjižničnu građu'. To bi značilo da se sve što je u knjižnicama, a nastalo je do 1850., automatski proglasi kulturnim dobrom. A kulturno dobro može biti i druga knjižnična građa novijeg datuma, npr. obvezni primjerak! Sukladno ovom prijedlogu obvezni primjerak namijenjen je korištenju i posudbi pa se izgubilo svojstvo arhivskog primjerka što je u suprotnosti sa Preporukama vijeća Europe iz 2000. g. Za takvu građu pri utvrđivanju svojstva kulturnog dobra moraju se primijeniti i drugi kriteriji osim njezine starosti. Iz svega proizlazi da se zakonom isključuje velika količina građe koja je kulturno dobro, ali kao takvo nije registrirana ili se pak nalazi u knjižnicama koje zakonodavac ne prepoznaje kao javne. Time je izravno ugrožena velika količina kulturne baštine koja se nalazi npr. u specijalnim knjižnicama (u ovom prijedlogu poznate kao knjižnice vjerskih zajednica) i nije dosad registrirana kao kulturno dobro (iako ima svojstva istog). Nadalje, u tijeku je javna rasprava o Prijedlogu Zakona i izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koji se u hitnom postupku (kao razlog je navedeno i donošenje ovog Zakona, koji se donosi u redovitoj proceduri i nije prošao javnu raspravu) usklađuje i s ovim Prijedlogom Zakona. U prijedlogu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predlaže se čl. 99a koji određuje se također odnosi samo na javne knjižnice, ponovo isključujući knjižničnu građu kao kulturno dobro kod drugih imatelja. Na kraju, niti je ovim Prijedlogom niti prijedlogom Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predviđeno izdvajanje više sredstava iz Državnog proračuna. Iz toga se postavlja pitanje na koji će način financirati iznimno skupi konzervatorski i restauratorski radovi na građi, kada trenutno nisu financirani ni postupci preventivne zaštite građe koja već je registrirano kulturno dobro. | Prihvaćen | Prihvaćeno i regulirano u članku 44. Nacrta prijedloga Zakona |
| 640 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Članak 4, (3)…. U pogledu korištenja knjižnične građe kojoj nije istekao rok autorsko pravne zaštite primjenjuju se propisi iz područja autorskog prava. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog o brisanju odredbe članka 4. stavka 3. obzirom na to da Zakon o autorskom i srodnim pravima regulira materiju zaštite autorskih prava te se ova odredba unosi u tekst ovog Zakona koja štiti autorska prava kojima nije istekao rok autorsko pravne zaštite. |
| 641 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Članak 4., st. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Jedinstveni i rijetki knjižnični primjerci ili zbirke knjiga, novina, časopisa te pojedinačni primjerci i zbirke građe posebne vrste (rukopisi, kartografska građa, grafička građa, muzikalije, sitni tisak i druga građa) mogu imati status kulturnog dobra. Svojstvo knjižničnoga kulturnog dobra utvrđuje se temeljem kriterija starosti i rijetkosti te drugih kriterija za procjenu njegove umjetničke i znanstvene vrijednosti kao i društvene i povijesne važnosti. Katalozi/inventari, odnosno pojedinačni opisi ove knjižnične građe sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Godina nastanka je samo jedan od formalnih kriterija za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra – starost. Navedena godina 1850. međunarodno je uvriježena kao gornja granica za određivanje stare knjige. Uzima se zato što označava promjenu načina tiskanja knjiga – od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama itd. Stoga se ta godina ne može primijeniti na rukopise i 'drugu knjižničnu građu'. To bi značilo da se sve što je u knjižnicama, a nastalo je do 1850., automatski proglasi kulturnim dobrom. A kulturno dobro može biti i druga knjižnična građa novijeg datuma, npr. obvezni primjerak! Sukladno ovom prijedlogu obvezni primjerak namijenjen je korištenju i posudbi pa se izgubilo svojstvo arhivskog primjerka što je u suprotnosti sa Preporukama vijeća Europe iz 2000. g. Za takvu građu pri utvrđivanju svojstva kulturnog dobra moraju se primijeniti i drugi kriteriji osim njezine starosti. Iz svega proizlazi da se zakonom isključuje velika količina građe koja je kulturno dobro, ali kao takvo nije registrirana ili se pak nalazi u knjižnicama koje zakonodavac ne prepoznaje kao javne. Time je izravno ugrožena velika količina kulturne baštine koja se nalazi npr. u specijalnim knjižnicama (u ovom prijedlogu poznate kao knjižnice vjerskih zajednica) i nije dosad registrirana kao kulturno dobro (iako ima svojstva istog). Nadalje, u tijeku je javna rasprava o Prijedlogu Zakona i izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koji se u hitnom postupku (kao razlog je navedeno i donošenje ovog Zakona, koji se donosi u redovitoj proceduri i nije prošao javnu raspravu) usklađuje i s ovim Prijedlogom Zakona. U prijedlogu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predlaže se čl. 99a koji određuje se također odnosi samo na javne knjižnice, ponovo isključujući knjižničnu građu kao kulturno dobro kod drugih imatelja. Na kraju, niti je ovim Prijedlogom niti prijedlogom Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predviđeno izdvajanje više sredstava iz Državnog proračuna. Iz toga se postavlja pitanje na koji će način financirati iznimno skupi konzervatorski i restauratorski radovi na građi, kada trenutno nisu financirani ni postupci preventivne zaštite građe koja već je registrirano kulturno dobro. | Prihvaćen | Prihvaćeno i regulirano u članku 44. Nacrta prijedloga Zakona |
| 642 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Članak 4., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Na jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu koja ima obilježja kulturnog dobra, odnosno koja je od posebnog značenja ili vrijednosti, primjenjuju se i propisi o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. | Prihvaćen | Prihvaćeno i regulirano u članku 44. Nacrta prijedloga Zakona |
| 643 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. | KOMENTAR: Stavak (2) Treba uzeti u obzir da je građa nastala do 1850. godine često katalogizirana u općim katalozima knjižnice zajedno s građom nastalom iza 1850. Nejasno je jesu li takvi opći katalozi također dio Registra kulturnih dobara ili ne. | Prihvaćen | Prihvaćeno i regulirano u članku 44. Nacrta prijedloga Zakona |
| 644 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. | PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (2) Jedinstveni i rijetki primjerci knjiga, zbirke knjiga, rukopisi i druga knjižnična građa javnih knjižnica nastala do 1850. godine ima status kulturnog dobra, a zapisi ove knjižnične građe u katalozima javnih knjižnica sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. | Prihvaćen | Prihvaćeno i regulirano u članku 44. Nacrta prijedloga Zakona |
| 645 | Zagorka Majstorović | I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Vezano za definiciju javne knjižnice sporan je i članak 4 stavak (2) Prijedlog izmjena – treba brisati „javnih“ i glasi: (2) Jedinstveni i rijetki primjerci knjiga, zbirke knjiga, rukopisi i druga knjižnična građa knjižnica nastala do 1850. godine ima status kulturnog dobra, a katalozi ove knjižnične građe knjižnica sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske . Obrazloženje prijedloga: Katalozi knjižnica koje prema odredbama ovog nacrta Zakona nisu javne nije cjelovita najvrijednija knjižnična građe. Što je npr. s knjižničnom građom Instituta za etnologiju i folkloristiku čija je kompletna knjižnična građa i dokumentacija proglašena kulturnim dobrom ili npr. Sveučilišna knjižnica Pula koja prima obvezni primjerak 70 godina – to nije baština samo zato jer one nisu javna knjižnica…. Shodno predloženome treba ispraviti tekst „što se uređuje s predloženim Zakonom“ kao i tekst „Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći“. | Prihvaćen | Prihvaćeno i regulirano u članku 44. Nacrta prijedloga Zakona |
| 646 | Marija Šimunović, diplomirana knjižničarka/članica Komisije za javno zagovaranja HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 5. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 5. bi trebalo prebaciti u čl. 1., kao stavak 3. | Nije prihvaćen | Odbijeno. Sukladno Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (NN 74/15) odredba kojom se uređuje pisanje rodnih pojmova spada u sadržaj uvodnog dijela propisa, odnosno opće odredbe. Članak 5. stavljen je u Opće odredbe. |
| 647 | Iva Grković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 5. | TEKST PRIJEDLOGA Članak 5…. Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski spol. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 5. bi trebalo prebaciti u čl. 1., kao stavak 3. | Nije prihvaćen | Odbijeno. Sukladno Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (NN 74/15) odredba kojom se uređuje pisanje rodnih pojmova spada u sadržaj uvodnog dijela propisa, odnosno opće odredbe. Članak 5. stavljen je u Opće odredbe. |
| 648 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 5. | Čl. 5. bi trebalo prebaciti u čl. 1., kao stavak 3. | Nije prihvaćen | Odbijeno. Sukladno Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (NN 74/15) odredba kojom se uređuje pisanje rodnih pojmova spada u sadržaj uvodnog dijela propisa, odnosno opće odredbe. Članak 5. stavljen je u Opće odredbe. |
| 649 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 5. | Čl. 5. bi trebalo prebaciti u čl. 1., kao stavak 3. | Prihvaćen | Odbijeno. Sukladno Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (NN 74/15) odredba kojom se uređuje pisanje rodnih pojmova spada u sadržaj uvodnog dijela propisa, odnosno opće odredbe. Članak 5. stavljen je u Opće odredbe. |
| 650 | Maja Valjak | I.OPĆE ODREDBE, Članak 5. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 5. bi trebalo prebaciti u čl. 1., kao stavak 3. | Nije prihvaćen | Odbijeno. Sukladno Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (NN 74/15) odredba kojom se uređuje pisanje rodnih pojmova spada u sadržaj uvodnog dijela propisa, odnosno opće odredbe. Članak 5. stavljen je u Opće odredbe. |
| 651 | Vesna Ivanković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 5. | Članak 5…. Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski spol. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 5. bi trebalo prebaciti u čl. 1., kao stavak 3. | Nije prihvaćen | Odbijeno. Sukladno Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (NN 74/15) odredba kojom se uređuje pisanje rodnih pojmova spada u sadržaj uvodnog dijela propisa, odnosno opće odredbe. Članak 5. stavljen je u Opće odredbe. |
| 652 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 5. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 5. bi trebalo prebaciti u čl. 1., kao stavak 3. | Nije prihvaćen | Odbijeno. Sukladno Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (NN 74/15) odredba kojom se uređuje pisanje rodnih pojmova spada u sadržaj uvodnog dijela propisa, odnosno opće odredbe. Članak 5. stavljen je u Opće odredbe. |
| 653 | Lidija Dužić Zlovolić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 5. | Čl. 5. bi trebalo prebaciti u čl. 1., kao stavak 3. | Nije prihvaćen | Odbijeno. Sukladno Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (NN 74/15) odredba kojom se uređuje pisanje rodnih pojmova spada u sadržaj uvodnog dijela propisa, odnosno opće odredbe. Članak 5. stavljen je u Opće odredbe. |
| 654 | Društvo knjižničara u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 5. | Čl. 5. bi trebalo prebaciti u čl. 1., kao stavak 3. | Nije prihvaćen | Odbijeno. Sukladno Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (NN 74/15) odredba kojom se uređuje pisanje rodnih pojmova spada u sadržaj uvodnog dijela propisa, odnosno opće odredbe. Članak 5. stavljen je u Opće odredbe. |
| 655 | Sanja Paravić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 5. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 5…. Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski spol. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 5. bi trebalo prebaciti u čl. 1., kao stavak 3. | Nije prihvaćen | Odbijeno. Sukladno Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (NN 74/15) odredba kojom se uređuje pisanje rodnih pojmova spada u sadržaj uvodnog dijela propisa, odnosno opće odredbe. Članak 5. stavljen je u Opće odredbe. |
| 656 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 5. | Čl. 5. bi trebalo prebaciti u čl. 1., kao stavak 3. | Nije prihvaćen | Odbijeno. Sukladno Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (NN 74/15) odredba kojom se uređuje pisanje rodnih pojmova spada u sadržaj uvodnog dijela propisa, odnosno opće odredbe. Članak 5. stavljen je u Opće odredbe. |
| 657 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 5. | Čl. 5. bi trebalo prebaciti u čl. 1., kao stavak 3. | Nije prihvaćen | Odbijeno. Sukladno Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (NN 74/15) odredba kojom se uređuje pisanje rodnih pojmova spada u sadržaj uvodnog dijela propisa, odnosno opće odredbe. Članak 5. stavljen je u Opće odredbe. |
| 658 | Jasminka Kovačević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 5. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 5…. Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski spol. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 5. bi trebalo prebaciti u čl. 1., kao stavak 3. | Nije prihvaćen | Odbijeno. Sukladno Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (NN 74/15) odredba kojom se uređuje pisanje rodnih pojmova spada u sadržaj uvodnog dijela propisa, odnosno opće odredbe. Članak 5. stavljen je u Opće odredbe. |
| 659 | Ivana Dorotić Malič | I.OPĆE ODREDBE, Članak 5. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 5…. Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski spol. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 5. bi trebalo prebaciti u čl. 1., kao stavak 3. | Nije prihvaćen | Odbijeno. Sukladno Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (NN 74/15) odredba kojom se uređuje pisanje rodnih pojmova spada u sadržaj uvodnog dijela propisa, odnosno opće odredbe. Članak 5. stavljen je u Opće odredbe. |
| 660 | Tomislav Staničić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 5. | Članak 5…. Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski spol. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 5. bi trebalo prebaciti u čl. 1., kao stavak 3. | Nije prihvaćen | Odbijeno. Sukladno Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (NN 74/15) odredba kojom se uređuje pisanje rodnih pojmova spada u sadržaj uvodnog dijela propisa, odnosno opće odredbe. Članak 5. stavljen je u Opće odredbe. |
| 661 | Zrinka Udiljak Bugarinovski | I.OPĆE ODREDBE, Članak 5. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 5…. Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski spol. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 5. bi trebalo prebaciti u čl. 1., kao stavak 3. | Nije prihvaćen | Odbijeno. Sukladno Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (NN 74/15) odredba kojom se uređuje pisanje rodnih pojmova spada u sadržaj uvodnog dijela propisa, odnosno opće odredbe. Članak 5. stavljen je u Opće odredbe. |
| 662 | dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 5. | Članak 5…. Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski spol. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 5. bi trebalo prebaciti u čl. 1., kao stavak 3. | Nije prihvaćen | Odbijeno. Sukladno Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (NN 74/15) odredba kojom se uređuje pisanje rodnih pojmova spada u sadržaj uvodnog dijela propisa, odnosno opće odredbe. Članak 5. stavljen je u Opće odredbe. |
| 663 | Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 5. | Čl. 5. bi trebalo prebaciti u čl. 1., kao stavak 3. | Nije prihvaćen | Odbijeno. Sukladno Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (NN 74/15) odredba kojom se uređuje pisanje rodnih pojmova spada u sadržaj uvodnog dijela propisa, odnosno opće odredbe. Članak 5. stavljen je u Opće odredbe. |
| 664 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 5. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 5. bi trebalo prebaciti u čl. 1., kao stavak 3. | Nije prihvaćen | Odbijeno. Sukladno Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (NN 74/15) odredba kojom se uređuje pisanje rodnih pojmova spada u sadržaj uvodnog dijela propisa, odnosno opće odredbe. Članak 5. stavljen je u Opće odredbe. |
| 665 | Lidija Dužić Zlovolić | I.OPĆE ODREDBE, KNJIŽNIČNA DJELATNOST | U potpunosti podržavam prijedlog HKD-a. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje, nije dostavljen konkretni prijedlog. |
| 666 | Sanja Paravić | I.OPĆE ODREDBE, KNJIŽNIČNA DJELATNOST | Podržavam komentar Sveučilišne knjižnice Rijeka. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje, nije dostavljen konkretni prijedlog. |
| 667 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, KNJIŽNIČNA DJELATNOST | Podržavam komentar Sveučilišne knjižnice Rijeka. Zaštita građe i revizija i otpis materije su koje je potrebno regulirati zasebno. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 668 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, KNJIŽNIČNA DJELATNOST | Podržavamo komentar Sveučilišne knjižnice Rijeka. | Djelomično prihvaćen | Primljeno na znanje, nije dostavljen konkretni prijedlog. |
| 669 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, KNJIŽNIČNA DJELATNOST | Obuhvat knjižnične djelatnosti je nepotpun, pojmovno netočan i zastario. Spajanje pravilnika o zaštiti građe s pravilnikom o reviziji i otpisu je stručno neutemeljeno. | Nije prihvaćen | Odbijeno. Ministarstvo kulture je stava da navedena tvrdnja nije istinita te da u konkretnom slučaju nije iznesen konkretan prijedlog. Spajanje pravilnika o zaštiti građe s pravilnikom o reviziji i otpisu nije neutemeljeno jer postoji tendencija da se smanji broj podzakonskih propisa. |
| 670 | Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica, Hrvatsko knjižničarsko društvo, Sekcija za narodne knjižnice - Komisija za narodne knjižnice | I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. | Članak 6. - st.1 – alineja 6 (1) Knjižnična djelatnost obuhvaća: - vođenje dokumentacije i prikupljanje statističkih podataka o poslovanju, knjižničnoj građi, korisnicima i o korištenju usluga knjižnice Objašnjenje: - radi se o nepotpunom podatku, jer knjižnice prikupljaju skupne statističke podatke ne samo o knjižničnoj građi, nego i o posudbi građe (koja može imati različite vrste autorstva – osobno autorstvo, korporativno autorstvo ili je nepoznati autor pa je djelo anonimno) Prijedlog dopune teksta članka: - vođenje dokumentacije i prikupljanje statističkih podataka o poslovanju, knjižničnoj građi i posudbi građe, korisnicima i o korištenju usluga knjižnice Članak 6. - st.1 - alineja 6 (1) Knjižnična djelatnost obuhvaća: - prikupljanje statističkih podataka vezanih uz provedbu propisa kojima se uređuju autorska i srodna prava, Objašnjenje: - nedovoljno precizno definiran podatak, jer se ne radi se o prikupljanju skupnih statističkih podataka o cjelokupnoj posudbi u svim knjižnicama, već se u Hrvatskoj prikupljanju podaci o javnoj posudbi u 20 županijskih narodnih knjižnica koji predstavljaju podatke o javnoj posudbi samo za autore koji su fizičke osobe (osobno autorstvo) Prijedlog izmjene teksta članka: - prikupljanje podataka o javnoj posudbi u županijskim matičnim narodnim knjižnicama vezanih uz provedbu propisa kojima se uređuju autorska prava | Nije prihvaćen | U dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija knjižnične djelatnosti. |
| 671 | Kristina Kalanj, viša knjižničarka; predsjednica Komisije za muzejske i galerijske knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva | I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. | Sukladno stavu Komisije za muzejske i galerijske knjižnice HKD-a: IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 6 (1) treba glasiti: Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito: - nabavu knjižnične građe - stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima, te provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro - digitalizaciju knjižnične građe - izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala - sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu te protok informacija - poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora - kulturne, informacijske, obrazovne i znanstvene sadržaje i programe - vođenje dokumentacije o građi i korisnicima - provođenje bibliometrijskih istraživanja - prikupljanje statističkih podatka o knjižnici, njezinim uslugama i korištenju, fondu, prostoru i opremi, upravljanju, financiranju i izdacima te knjižničnom osoblju - druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. OBRAZLOŽENJE: Obveza je u Zakonu istaknuti osiguravanje jednakog prava pristupa na informaciju i knjižnične usluge svima, pa tako i korisnicima s posebnim potrebama. Knjižnice su pokretači i organizatori knjižničnih usluga i programa koji podupiru razvoj pojedinca i društva u cjelini. Izostavljena je suvremena zadaća izvođenja bibliometrijskih istraživanja, posebno kod praćenja znanstvene produkcije pojedinaca i institucija u visokom obrazovanju. Odabir građe važan je dio knjižničarskog posla, traži stručno znanje i treba biti spomenut. Korištenje knjižnične građe nije usluga knjižnice, nego aktivnost korisnika. Knjižnica daje građu na korištenje (posudba), odnosno osigurava pristup građi. Standard HRN ISO 2789:2014 – međunarodna knjižnična statistika definira područja prikupljanja statističkih podataka: knjižnice, usluge i korištenje, fond, pristup i oprema, upravljanje, financiranje i izdaci i knjižnično osoblje. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Dodano da knjižnična djelatnost obuhvaća čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro. Članak 6. stavak 1. podstavak 3. izmijenjen tako da glasi: - pružanje informacijskih usluga i davanje na korištenje knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu |
| 672 | Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za informacijske znanosti | I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. | Zajedničko i usuglašeno mišljenje - Odsjeka za informacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, - Odjela za informacijske znanosti, Sveučilišta u Zadru, - Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Članak: 6 Stavak: 1 Alineja: 8 Prijedlog izmjena: ponudu kulturnih, obrazovnih, znanstvenih, kreativnih i animacijskih sadržaja i programa Obrazloženje Knjižnice osim navedenih djelatnosti izvode velik broj kreativnih i animacijskih programa, koje smatramo da se ne bi smjelo zaobići u definiciji knjižnične djelatnosti | Nije prihvaćen | Odbijeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. |
| 673 | Marija Šimunović, diplomirana knjižničarka/članica Komisije za javno zagovaranja HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. | Članak 6 (1) treba glasiti: Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito: - nabavu knjižnične građe - stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima, te provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro - digitalizaciju knjižnične građe - izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala - sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu te protok informacija - poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora - kulturne, informacijske, obrazovne i znanstvene sadržaje i programe - vođenje dokumentacije o građi i korisnicima - provođenje bibliometrijskih istraživanja - prikupljanje statističkih podatka o knjižnici, njezinim uslugama i korištenju, fondu, prostoru i opremi, upravljanju, financiranju i izdacima te knjižničnom osoblju - druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. OBRAZLOŽENJE: Obveza je u Zakonu istaknuti osiguravanje jednakog prava pristupa na informaciju i knjižnične usluge svima, pa tako i korisnicima s posebnim potrebama. Knjižnice su pokretači i organizatori knjižničnih usluga i programa koji podupiru razvoj pojedinca i društva u cjelini. Izostavljena je suvremena zadaća izvođenja bibliometrijskih istraživanja, posebno kod praćenja znanstvene produkcije pojedinaca i institucija u visokom obrazovanju. Odabir građe važan je dio knjižničarskog posla, traži stručno znanje i treba biti spomenut. Korištenje knjižnične građe nije usluga knjižnice, nego aktivnost korisnika. Knjižnica daje građu na korištenje (posudba), odnosno osigurava pristup građi. Standard HRN ISO 2789:2014 – međunarodna knjižnična statistika definira područja prikupljanja statističkih podataka: knjižnice, usluge i korištenje, fond, pristup i oprema, upravljanje, financiranje i izdaci i knjižnično osoblje. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Dodano da knjižnična djelatnost obuhvaća čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro. Članak 6. stavak 1. podstavak 3. izmijenjen tako da glasi: - pružanje informacijskih usluga i davanje na korištenje knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu |
| 674 | Miroslav Katić, predsjednik Društva knjižničara Karlovačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. | Članak 6 (1) treba glasiti: Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito: - nabavu knjižnične građe - stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima, te provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro - digitalizaciju knjižnične građe - izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala - sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu te protok informacija - poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora - kulturne, informacijske, obrazovne i znanstvene sadržaje i programe - vođenje dokumentacije o građi i korisnicima - provođenje bibliometrijskih istraživanja - prikupljanje statističkih podatka o knjižnici, njezinim uslugama i korištenju, fondu, prostoru i opremi, upravljanju, financiranju i izdacima te knjižničnom osoblju - druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. OBRAZLOŽENJE: Obveza je u Zakonu istaknuti osiguravanje jednakog prava pristupa na informaciju i knjižnične usluge svima, pa tako i korisnicima s posebnim potrebama. Knjižnice su pokretači i organizatori knjižničnih usluga i programa koji podupiru razvoj pojedinca i društva u cjelini. Izostavljena je suvremena zadaća izvođenja bibliometrijskih istraživanja, posebno kod praćenja znanstvene produkcije pojedinaca i institucija u visokom obrazovanju. Odabir građe važan je dio knjižničarskog posla, traži stručno znanje i treba biti spomenut. Korištenje knjižnične građe nije usluga knjižnice, nego aktivnost korisnika. Knjižnica daje građu na korištenje (posudba), odnosno osigurava pristup građi. Standard HRN ISO 2789:2014 – međunarodna knjižnična statistika definira područja prikupljanja statističkih podataka: knjižnice, usluge i korištenje, fond, pristup i oprema, upravljanje, financiranje i izdaci i knjižnično osoblje. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Dodano da knjižnična djelatnost obuhvaća čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro. Članak 6. stavak 1. podstavak 3. izmijenjen tako da glasi: - pružanje informacijskih usluga i davanje na korištenje knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu |
| 675 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. | Predlaže se izmjena i dopuna u st. 2 koji bi glasio: (2) Knjižnice obavljaju digitalizaciju knjižnične građe iz svojih zbirki pri čemu su dužne poštivati norme za digitalizaciju građe, izradu metapodataka, arhivskih i korisničkih primjeraka te zaštitu i trajnu pohranu sukladno standardima iz članka 13. stavka 2. ovoga Zakona. Obrazloženje: Bitno je navesti i obvezu primjene normi za zaštitu i trajnu pohranu digitalne građe. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 676 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. | Predlaže se dopuna st. 1: "-pohranu, zaštitu i čuvanje građe" | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 677 | Radovan Vrana | I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. | U članku 6 navodi se: „(2) Knjižnice obavljaju digitalizaciju knjižnične građe iz svojih zbirki pri čemu su dužne poštivati norme za digitalizaciju građe, izradu arhivskih i korisničkih primjeraka te metapodataka sukladno standardima iz članka 13. stavka 2. ovoga Zakona.“ Komentar: a što je s građom koja se u trenutku svoga nastanka već nalazila u digitalnom obliku (eng. digitally born)? Na koji način će se nabavljati? Tko će brinuti o njoj (pohrana, korištenje)? Jesu li na ovom područje primjenjive norme (mahom predviđene za arhive) prevedene na hrvatski jezik? Osim normi tu si brojne smjernice i preporuke koje nisu spomenute. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. O detaljima koje predlagatelj navodi vodit će se računa prilikom izrade Standarda iz članka 12. stavka 2. Nacrta prijedloga zakona. |
| 678 | Iva Grković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. | TEKST PRIJEDLOGA Članak 6 (1)…. Knjižnična djelatnost obuhvaća: ◊nabavu knjižnične građe i izgradnju knjižničnih zbirki ◊stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima što uključuje izradu informacijskih pomagala u tiskanom i/ili elektroničkom obliku ◊pružanje usluge korištenja knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu ◊digitalizaciju knjižnične građe ◊usmjeravanje i podučavanje korisnika pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i online izvora ◊vođenje dokumentacije i prikupljanje statističkih podataka o poslovanju, knjižničnoj građi, korisnicima i o korištenju usluga knjižnice ◊prikupljanje statističkih podataka vezanih uz provedbu propisa kojima se uređuju autorska i srodna prava, ◊ponudu kulturnih, informacijskih, obrazovnih i znanstvenih sadržaja i programa te ◊druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 6 (1) treba glasiti: Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito: - nabavu knjižnične građe - stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima, te provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro - digitalizaciju knjižnične građe - izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala - sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu te protok informacija - poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora - kulturne, informacijske, obrazovne i znanstvene sadržaje i programe - vođenje dokumentacije o građi i korisnicima - provođenje bibliometrijskih istraživanja - prikupljanje statističkih podatka o knjižnici, njezinim uslugama i korištenju, fondu, prostoru i opremi, upravljanju, financiranju i izdacima te knjižničnom osoblju - druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. OBRAZLOŽENJE: Obveza je u Zakonu istaknuti osiguravanje jednakog prava pristupa na informaciju i knjižnične usluge svima, pa tako i korisnicima s posebnim potrebama. Knjižnice su pokretači i organizatori knjižničnih usluga i programa koji podupiru razvoj pojedinca i društva u cjelini. Izostavljena je suvremena zadaća izvođenja bibliometrijskih istraživanja, posebno kod praćenja znanstvene produkcije pojedinaca i institucija u visokom obrazovanju. Odabir građe važan je dio knjižničarskog posla, traži stručno znanje i treba biti spomenut. Korištenje knjižnične građe nije usluga knjižnice, nego aktivnost korisnika. Knjižnica daje građu na korištenje (posudba), odnosno osigurava pristup građi. Standard HRN ISO 2789:2014 – međunarodna knjižnična statistika definira područja prikupljanja statističkih podataka: knjižnice, usluge i korištenje, fond, pristup i oprema, upravljanje, financiranje i izdaci i knjižnično osoblje. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Dodano da knjižnična djelatnost obuhvaća čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro. Članak 6. stavak 1. podstavak 3. izmijenjen tako da glasi: - pružanje informacijskih usluga i davanje na korištenje knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu |
| 679 | Marijana Mišetić, predsjednica Komisije za visokoškolske knjižnice (HKD) | I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. | ČLANAK 6. - potrebno je preurediti redoslijed natuknica, i to smislu i važnosti, i proširiti popis - potrebno je dodati: bibliografsku kontrolu, pohranu i zaštitu | Nije prihvaćen | Odbijeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. |
| 680 | Alica Kolarić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. | U članku 6, u novom stavku potrebno je navesti da su OSNOVNE KNJIŽNIČNE USLUGE BESPLATNE za sve korisnike knjižnice te su osnivači dužni osigurati besplatne osnovne knjižnične usluge na način da financiraju troškove njihova pružanja. Jedino tako knjižnice mogu ispuniti svoju osnovnu zadaću: osiguravanje jednakog prava pristupa na informaciju i knjižnične usluge svima. Dalje, Članak 6 treba glasiti: Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito: - nabavu knjižnične građe - stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima, te provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro - digitalizaciju knjižnične građe - izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala - sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu te protok informacija - poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora - kulturne, informacijske, obrazovne i znanstvene sadržaje i programe - vođenje dokumentacije o građi i korisnicima - provođenje bibliometrijskih istraživanja - prikupljanje statističkih podatka o knjižnici, njezinim uslugama i korištenju, fondu, prostoru i opremi, upravljanju, financiranju i izdacima te knjižničnom osoblju - druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Predložena definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Obuhvat knjižnične djelatnosti kako je naveden u Nacrtu prijedloga zakona obuhvaća djelatnosti koje navodi predlagatelj. |
| 681 | Narodna knjižnica Virje | I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. | 1 0 Članak 6 (1) treba glasiti: Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito: - nabavu knjižnične građe - stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima, te provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro - digitalizaciju knjižnične građe - izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala - sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu te protok informacija - poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora - kulturne, informacijske, obrazovne i znanstvene sadržaje i programe - vođenje dokumentacije o građi i korisnicima - provođenje bibliometrijskih istraživanja - prikupljanje statističkih podatka o knjižnici, njezinim uslugama i korištenju, fondu, prostoru i opremi, upravljanju, financiranju i izdacima te knjižničnom osoblju - druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. OBRAZLOŽENJE: Obveza je u Zakonu istaknuti osiguravanje jednakog prava pristupa na informaciju i knjižnične usluge svima, pa tako i korisnicima s posebnim potrebama. Knjižnice su pokretači i organizatori knjižničnih usluga i programa koji podupiru razvoj pojedinca i društva u cjelini. Izostavljena je suvremena zadaća izvođenja bibliometrijskih istraživanja, posebno kod praćenja znanstvene produkcije pojedinaca i institucija u visokom obrazovanju. Odabir građe važan je dio knjižničarskog posla, traži stručno znanje i treba biti spomenut. Korištenje knjižnične građe nije usluga knjižnice, nego aktivnost korisnika. Knjižnica daje građu na korištenje (posudba), odnosno osigurava pristup građi. Standard HRN ISO 2789:2014 – međunarodna knjižnična statistika definira područja prikupljanja statističkih podataka: knjižnice, usluge i korištenje, fond, pristup i oprema, upravljanje, financiranje i izdaci i knjižnično osoblje. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Dodano da knjižnična djelatnost obuhvaća čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro.Članak 6. stavak 1. podstavak 3. izmijenjen tako da glasi: - pružanje informacijskih usluga i davanje na korištenje knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu |
| 682 | Društvo knjižničara Karlovačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. | Članak 6 (1) treba glasiti: Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito: - nabavu knjižnične građe - stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima, te provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro - digitalizaciju knjižnične građe - izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala - sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu te protok informacija - poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora - kulturne, informacijske, obrazovne i znanstvene sadržaje i programe - vođenje dokumentacije o građi i korisnicima - provođenje bibliometrijskih istraživanja - prikupljanje statističkih podatka o knjižnici, njezinim uslugama i korištenju, fondu, prostoru i opremi, upravljanju, financiranju i izdacima te knjižničnom osoblju - druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. OBRAZLOŽENJE: Obveza je u Zakonu istaknuti osiguravanje jednakog prava pristupa na informaciju i knjižnične usluge svima, pa tako i korisnicima s posebnim potrebama. Knjižnice su pokretači i organizatori knjižničnih usluga i programa koji podupiru razvoj pojedinca i društva u cjelini. Izostavljena je suvremena zadaća izvođenja bibliometrijskih istraživanja, posebno kod praćenja znanstvene produkcije pojedinaca i institucija u visokom obrazovanju. Odabir građe važan je dio knjižničarskog posla, traži stručno znanje i treba biti spomenut. Korištenje knjižnične građe nije usluga knjižnice, nego aktivnost korisnika. Knjižnica daje građu na korištenje (posudba), odnosno osigurava pristup građi. Standard HRN ISO 2789:2014 – međunarodna knjižnična statistika definira područja prikupljanja statističkih podataka: knjižnice, usluge i korištenje, fond, pristup i oprema, upravljanje, financiranje i izdaci i knjižnično osoblje. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Dodano da knjižnična djelatnost obuhvaća čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro.Članak 6. stavak 1. podstavak 3. izmijenjen tako da glasi: - pružanje informacijskih usluga i davanje na korištenje knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu |
| 683 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. | Članak 6 (1) treba glasiti: Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito: - nabavu knjižnične građe - stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima, te provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro - digitalizaciju knjižnične građe - izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala - sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu te protok informacija - poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora - kulturne, informacijske, obrazovne i znanstvene sadržaje i programe - vođenje dokumentacije o građi i korisnicima - provođenje bibliometrijskih istraživanja - prikupljanje statističkih podatka o knjižnici, njezinim uslugama i korištenju, fondu, prostoru i opremi, upravljanju, financiranju i izdacima te knjižničnom osoblju - druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. OBRAZLOŽENJE: Obveza je u Zakonu istaknuti osiguravanje jednakog prava pristupa na informaciju i knjižnične usluge svima, pa tako i korisnicima s posebnim potrebama. Knjižnice su pokretači i organizatori knjižničnih usluga i programa koji podupiru razvoj pojedinca i društva u cjelini. Izostavljena je suvremena zadaća izvođenja bibliometrijskih istraživanja, posebno kod praćenja znanstvene produkcije pojedinaca i institucija u visokom obrazovanju. Odabir građe važan je dio knjižničarskog posla, traži stručno znanje i treba biti spomenut. Korištenje knjižnične građe nije usluga knjižnice, nego aktivnost korisnika. Knjižnica daje građu na korištenje (posudba), odnosno osigurava pristup građi. Standard HRN ISO 2789:2014 – međunarodna knjižnična statistika definira područja prikupljanja statističkih podataka: knjižnice, usluge i korištenje, fond, pristup i oprema, upravljanje, financiranje i izdaci i knjižnično osoblje. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Dodano da knjižnična djelatnost obuhvaća čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro.Članak 6. stavak 1. podstavak 3. izmijenjen tako da glasi: - pružanje informacijskih usluga i davanje na korištenje knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu |
| 684 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. | Nije dan opis svrhe i misije te način pružanja usluga, a nije ni opisana uloga knjižnica u izgradnji društva Republike Hrvatske, a ta su načela sastavni dio svih smjernica i strategija Europske unije koji se dotiču ove djelatnosti. Nije navedeno davanje na korištenje mrežne građe, odnosno osiguravanje pristupa kvalitetnim međunarodnim i nacionalnim bazama podataka znanstvenih, stručnih i umjetničkih radova, već se samo spominje digitalizacija knjižne građe. Nejasna je logika podjele ovog članka na 3 pasusa koji nemaju veze jedan sa drugim, a time niti zašto je zaštita knjižnične građe odvojena u zaseban članak 7. Čitava sekcija KNJIŽNIČNA DJELATNOST je nedovoljno razrađena. Prijedlog iz 2014. je u ovoj sekciji predložio detaljno razrađene slijedeće podnaslove: Osnovna načela knjižnične djelatnosti, Knjižnične službe i usluge, Uvjeti korištenja knjižničnih službi i usluga, Međuknjižnična posudba, Knjižnična građa kao kulturno dobro, Zaštita građe, Digitalizacija građe, Revizija i otpis, Statistički podaci. Time su svi segmenti koji čine knjižničnu djelatnost detaljno opisani, propisani i definirani, a ovaj trenutni prijedlog napisan je manjkavo i nedorečeno. ORGANIZACIJA KNJIŽNICA Nije jasno koji članak što propisuje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Člankom 6. je propisana knjižnična djelatnost općenito koja obuhvaća sve knjižnice. Pojedini prijedlozi predlagatelja ne bi se jednako mogli odnositi na sve knjižnice u Republici Hrvatskoj tako da je zadržana definicija knjižnične djelatnosti jer je ista izrađena u dogovoru sa strukom. |
| 685 | ivana Molnar | I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. | Članak 6 (1) treba glasiti: Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito: - nabavu knjižnične građe - stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima, te provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro - digitalizaciju knjižnične građe - izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala - sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu te protok informacija - poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora - kulturne, informacijske, obrazovne i znanstvene sadržaje i programe - vođenje dokumentacije o građi i korisnicima - provođenje bibliometrijskih istraživanja - prikupljanje statističkih podatka o knjižnici, njezinim uslugama i korištenju, fondu, prostoru i opremi, upravljanju, financiranju i izdacima te knjižničnom osoblju - druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. OBRAZLOŽENJE: Obveza je u Zakonu istaknuti osiguravanje jednakog prava pristupa na informaciju i knjižnične usluge svima, pa tako i korisnicima s posebnim potrebama. Knjižnice su pokretači i organizatori knjižničnih usluga i programa koji podupiru razvoj pojedinca i društva u cjelini. Izostavljena je suvremena zadaća izvođenja bibliometrijskih istraživanja, posebno kod praćenja znanstvene produkcije pojedinaca i institucija u visokom obrazovanju. Odabir građe važan je dio knjižničarskog posla, traži stručno znanje i treba biti spomenut. Korištenje knjižnične građe nije usluga knjižnice, nego aktivnost korisnika. Knjižnica daje građu na korištenje (posudba), odnosno osigurava pristup građi. Standard HRN ISO 2789:2014 – međunarodna knjižnična statistika definira područja prikupljanja statističkih podataka: knjižnice, usluge i korištenje, fond, pristup i oprema, upravljanje, financiranje i izdaci i knjižnično osoblje. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Dodano da knjižnična djelatnost obuhvaća čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro.Članak 6. stavak 1. podstavak 3. izmijenjen tako da glasi: - pružanje informacijskih usluga i davanje na korištenje knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu |
| 686 | Jagoda Ille, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. | Nejasno je šta se htjelo reći ovom rečenicom: prikupljanje statističkih podataka vezanih uz provedbu propisa kojima se uređuju autorska i srodna prava. Ako se ciljalo na pravo naknade za javnu posudbu onda treba znati da tu mogućnost i sposobnost nemaju svi knjižnični softveri u Hrvatskoj, da trenutno te podatke prikupljaju samo matične knjižnice u RH i napokon to je regulirano drugim pravnim propisima. Članak 6 (1) treba glasiti: Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito: - nabavu knjižnične građe - stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima te provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro - digitalizaciju knjižnične građe - izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala - sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu te protok informacija - poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora - kulturne, informacijske, obrazovne i znanstvene sadržaje i programe - vođenje dokumentacije o građi i korisnicima - provođenje bibliometrijskih istraživanja - prikupljanje statističkih podatka o knjižnici, njezinim uslugama i korištenju, fondu, prostoru i opremi, upravljanju, financiranju i izdacima te knjižničnom osoblju - druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. OBRAZLOŽENJE: Obveza je u Zakonu istaknuti osiguravanje jednakog prava pristupa na informaciju i knjižnične usluge svima, pa tako i korisnicima s posebnim potrebama. Knjižnice su pokretači i organizatori knjižničnih usluga i programa koji podupiru razvoj pojedinca i društva u cjelini. Izostavljena je suvremena zadaća izvođenja bibliometrijskih istraživanja, posebno kod praćenja znanstvene produkcije pojedinaca i institucija u visokom obrazovanju. Odabir građe važan je dio knjižničarskog posla, traži stručno znanje i treba biti spomenut. Korištenje knjižnične građe nije usluga knjižnice, nego aktivnost korisnika. Knjižnica daje građu na korištenje (posudba), odnosno osigurava pristup građi. Standard ISO 2789:2013 – međunarodna knjižnična statistika i HRN ISO 11620:2014 definiraju područja prikupljanja statističkih podataka: knjižnice, usluge i korištenje, fond, pristup i oprema, upravljanje, financiranje i izdaci i knjižnično osoblje. | Prihvaćen | U dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija knjižnične djelatnosti. |
| 687 | Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja | I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. | Članak 6 (1) treba glasiti: Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito: - nabavu knjižnične građe - stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima, te provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro - digitalizaciju knjižnične građe - izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala - sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu te protok informacija - poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora - kulturne, informacijske, obrazovne i znanstvene sadržaje i programe - vođenje dokumentacije o građi i korisnicima - provođenje bibliometrijskih istraživanja - prikupljanje statističkih podatka o knjižnici, njezinim uslugama i korištenju, fondu, prostoru i opremi, upravljanju, financiranju i izdacima te knjižničnom osoblju - druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. OBRAZLOŽENJE: Obveza je u Zakonu istaknuti osiguravanje jednakog prava pristupa na informaciju i knjižnične usluge svima, pa tako i korisnicima s posebnim potrebama. Knjižnice su pokretači i organizatori knjižničnih usluga i programa koji podupiru razvoj pojedinca i društva u cjelini. Izostavljena je suvremena zadaća izvođenja bibliometrijskih istraživanja, posebno kod praćenja znanstvene produkcije pojedinaca i institucija u visokom obrazovanju. Odabir građe važan je dio knjižničarskog posla, traži stručno znanje i treba biti spomenut. Korištenje knjižnične građe nije usluga knjižnice, nego aktivnost korisnika. Knjižnica daje građu na korištenje (posudba), odnosno osigurava pristup građi. Standard HRN ISO 2789:2014 – međunarodna knjižnična statistika definira područja prikupljanja statističkih podataka: knjižnice, usluge i korištenje, fond, pristup i oprema, upravljanje, financiranje i izdaci i knjižnično osoblje. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Dodano da knjižnična djelatnost obuhvaća čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro.Članak 6. stavak 1. podstavak 3. izmijenjen tako da glasi: - pružanje informacijskih usluga i davanje na korištenje knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu |
| 688 | Silvija Perić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. | Članak 6 (1) treba glasiti: Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito: - nabavu knjižnične građe - stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima, te provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro - digitalizaciju knjižnične građe - izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala - sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu te protok informacija - poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora - kulturne, informacijske, obrazovne i znanstvene sadržaje i programe - vođenje dokumentacije o građi i korisnicima - provođenje bibliometrijskih istraživanja - prikupljanje statističkih podatka o knjižnici, njezinim uslugama i korištenju, fondu, prostoru i opremi, upravljanju, financiranju i izdacima te knjižničnom osoblju - druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. OBRAZLOŽENJE: Obveza je u Zakonu istaknuti osiguravanje jednakog prava pristupa na informaciju i knjižnične usluge svima, pa tako i korisnicima s posebnim potrebama. Knjižnice su pokretači i organizatori knjižničnih usluga i programa koji podupiru razvoj pojedinca i društva u cjelini. Izostavljena je suvremena zadaća izvođenja bibliometrijskih istraživanja, posebno kod praćenja znanstvene produkcije pojedinaca i institucija u visokom obrazovanju. Odabir građe važan je dio knjižničarskog posla, traži stručno znanje i treba biti spomenut. Korištenje knjižnične građe nije usluga knjižnice, nego aktivnost korisnika. Knjižnica daje građu na korištenje (posudba), odnosno osigurava pristup građi. Standard HRN ISO 2789:2014 – međunarodna knjižnična statistika definira područja prikupljanja statističkih podataka: knjižnice, usluge i korištenje, fond, pristup i oprema, upravljanje, financiranje i izdaci i knjižnično osoblje. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Dodano da knjižnična djelatnost obuhvaća čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro.Članak 6. stavak 1. podstavak 3. izmijenjen tako da glasi: - pružanje informacijskih usluga i davanje na korištenje knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu |
| 689 | Gorana Tuškan, Komisija za narodne knjižnice | I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. | Trebalo bi definirati koje su osnovne knjižnične usluge i utvrditi da su besplatne za korisnike, te da su osnivači dužni osigurati besplatno korištenje osnovnih knjižničnih usluga. To je uobičajeno u zakonodavstvu drugih zemalja. Prijedlog novog stavka u članku 6.: Osnovne knjižnične usluge su: korištenje knjižnične građe u prostorima knjižnice, posudba knjižnične građe te korištenje računala i pristup internetu u prostorima knjižnice. Osnovne knjižnične usluge besplatne su za sve registrirane korisnike knjižnice te su osnivači dužni osigurati besplatne osnovne knjižnične usluge na način da financiraju troškove njihova pružanja. Članak 6., stavak 1. Obuhvat knjižnične djelatnosti: treba dodati još nekoliko točaka radi preciznijeg definiranja obuhvata knjižnične djelatnosti Prijedlog dodatka: - informacijsko opismenjavanje građana - educiranje građana o korištenju tehnologija i platformi za pohranu, prenošenje i reprodukciju jezičnog, slikovnog, zvučnog i multimedijskog sadržaja u analognom ili digitalnom obliku informacijskog, umjetničkog, obrazovnog, znanstvenog, stručnog ili zabavnog karaktera - izgradnju usluga za javnost na načelu jednakosti i slobodnog pristupa informacijama - organizaciju stručnih skupova i javnih manifestacija | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Dodano da knjižnična djelatnost obuhvaća čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro. Članak 6. stavak 1. podstavak 3. izmijenjen tako da glasi: - pružanje informacijskih usluga i davanje na korištenje knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu |
| 690 | Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 6. Knjižnična djelatnost obuhvaća: ◊nabavu knjižnične građe i izgradnju knjižničnih zbirki ◊stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima što uključuje izradu informacijskih pomagala u tiskanom i/ili elektroničkom obliku ◊pružanje usluge korištenja knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu ◊digitalizaciju knjižnične građe ◊usmjeravanje i podučavanje korisnika pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i online izvora ◊vođenje dokumentacije i prikupljanje statističkih podataka o poslovanju, knjižničnoj građi, korisnicima i o korištenju usluga knjižnice ◊prikupljanje statističkih podataka vezanih uz provedbu propisa kojima se uređuju autorska i srodna prava, ◊ponudu kulturnih, informacijskih, obrazovnih i znanstvenih sadržaja i programa te ◊druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 6 (1) treba glasiti: Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito: - nabavu knjižnične građe - stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima, te provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro - digitalizaciju knjižnične građe - izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala - sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu te protok informacija - poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora - kulturne, informacijske, obrazovne i znanstvene sadržaje i programe - vođenje dokumentacije o građi i korisnicima - provođenje bibliometrijskih istraživanja - prikupljanje statističkih podatka o knjižnici, njezinim uslugama i korištenju, fondu, prostoru i opremi, upravljanju, financiranju i izdacima te knjižničnom osoblju - druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. OBRAZLOŽENJE: Obveza je u Zakonu istaknuti osiguravanje jednakog prava pristupa na informaciju i knjižnične usluge svima, pa tako i korisnicima s posebnim potrebama. Knjižnice su pokretači i organizatori knjižničnih usluga i programa koji podupiru razvoj pojedinca i društva u cjelini. Izostavljena je suvremena zadaća izvođenja bibliometrijskih istraživanja, posebno kod praćenja znanstvene produkcije pojedinaca i institucija u visokom obrazovanju. Odabir građe važan je dio knjižničarskog posla, traži stručno znanje i treba biti spomenut. Korištenje knjižnične građe nije usluga knjižnice, nego aktivnost korisnika. Knjižnica daje građu na korištenje (posudba), odnosno osigurava pristup građi. Standard HRN ISO 2789:2014 – međunarodna knjižnična statistika definira područja prikupljanja statističkih podataka: knjižnice, usluge i korištenje, fond, pristup i oprema, upravljanje, financiranje i izdaci i knjižnično osoblje. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Dodano da knjižnična djelatnost obuhvaća čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro.Članak 6. stavak 1. podstavak 3. izmijenjen tako da glasi: - pružanje informacijskih usluga i davanje na korištenje knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu |
| 691 | Hrvatska knjižnica za slijepe | I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. | Članak 6: Komentar i prijedlog: U stavku 1. nadodati navod: - proizvodnja knjižne građe u pristupačnim formatima Obrazloženje: Hrvatska knjižnica za slijepe sama proizvodi svoj fond u pristupačnim formatima što uz posudbu dotične građe korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv predstavlja njenu osnovnu zadaću. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Člankom 6. definiran je obuhvat knjižnične djelatnosti općenito i vrijedi za sve knjižnice u Republici Hrvatskoj te se dodavanje predložene djelatnosti ne bi moglo jednako odnositi na sve knjižnice u Republici Hrvatskoj. |
| 692 | Petar Lukačić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. | Članak 6 (1) treba glasiti: Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito: - nabavu knjižnične građe - stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima, te provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro - digitalizaciju knjižnične građe - izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala - sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu te protok informacija - poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora - kulturne, informacijske, obrazovne i znanstvene sadržaje i programe - vođenje dokumentacije o građi i korisnicima - provođenje bibliometrijskih istraživanja - prikupljanje statističkih podatka o knjižnici, njezinim uslugama i korištenju, fondu, prostoru i opremi, upravljanju, financiranju i izdacima te knjižničnom osoblju - druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Dodano da knjižnična djelatnost obuhvaća čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro. |
| 693 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. | Članak 6 (1) treba glasiti: Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito: - nabavu knjižnične građe - stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima, te provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro - digitalizaciju knjižnične građe - izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala - sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu te protok informacija - poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora - kulturne, informacijske, obrazovne i znanstvene sadržaje i programe - vođenje dokumentacije o građi i korisnicima - provođenje bibliometrijskih istraživanja - prikupljanje statističkih podatka o knjižnici, njezinim uslugama i korištenju, fondu, prostoru i opremi, upravljanju, financiranju i izdacima te knjižničnom osoblju - druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. OBRAZLOŽENJE: Obveza je u Zakonu istaknuti osiguravanje jednakog prava pristupa na informaciju i knjižnične usluge svima, pa tako i korisnicima s posebnim potrebama. Knjižnice su pokretači i organizatori knjižničnih usluga i programa koji podupiru razvoj pojedinca i društva u cjelini. Izostavljena je suvremena zadaća izvođenja bibliometrijskih istraživanja, posebno kod praćenja znanstvene produkcije pojedinaca i institucija u visokom obrazovanju. Odabirgrađevažanje dioknjižničarskogposla, tražistručnoznanje i trebabitispomenut. Korištenje knjižnične građe nije usluga knjižnice, nego aktivnost korisnika. Knjižnica daje građu na korištenje (posudba), odnosno osigurava pristup građi. Standard HRN ISO 2789:2014 – međunarodna knjižnična statistika definira područja prikupljanja statističkih podataka: knjižnice, usluge i korištenje, fond, pristup i oprema, upravljanje, financiranje i izdaci i knjižnično osoblje. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Dodano da knjižnična djelatnost obuhvaća čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro.Članak 6. stavak 1. podstavak 3. izmijenjen tako da glasi: - pružanje informacijskih usluga i davanje na korištenje knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu |
| 694 | Maja Valjak | I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 6 (1) treba glasiti: Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito: - nabavu knjižnične građe - stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima, te provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro - digitalizaciju knjižnične građe - izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala - sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu te protok informacija - poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora - kulturne, informacijske, obrazovne i znanstvene sadržaje i programe - vođenje dokumentacije o građi i korisnicima - provođenje bibliometrijskih istraživanja - prikupljanje statističkih podatka o knjižnici, njezinim uslugama i korištenju, fondu, prostoru i opremi, upravljanju, financiranju i izdacima te knjižničnom osoblju - druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. OBRAZLOŽENJE: Obveza je u Zakonu istaknuti osiguravanje jednakog prava pristupa na informaciju i knjižnične usluge svima, pa tako i korisnicima s posebnim potrebama. Knjižnice su pokretači i organizatori knjižničnih usluga i programa koji podupiru razvoj pojedinca i društva u cjelini. Izostavljena je suvremena zadaća izvođenja bibliometrijskih istraživanja, posebno kod praćenja znanstvene produkcije pojedinaca i institucija u visokom obrazovanju. Odabir građe važan je dio knjižničarskog posla, traži stručno znanje i treba biti spomenut. Korištenje knjižnične građe nije usluga knjižnice, nego aktivnost korisnika. Knjižnica daje građu na korištenje (posudba), odnosno osigurava pristup građi. Standard HRN ISO 2789:2014 – međunarodna knjižnična statistika definira područja prikupljanja statističkih podataka: knjižnice, usluge i korištenje, fond, pristup i oprema, upravljanje, financiranje i izdaci i knjižnično osoblje. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Dodano da knjižnična djelatnost obuhvaća čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro.Članak 6. stavak 1. podstavak 3. izmijenjen tako da glasi: - pružanje informacijskih usluga i davanje na korištenje knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu |
| 695 | Vesna Ivanković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 6 (1) treba glasiti: Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito: - nabavu knjižnične građe - stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima, te provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro - digitalizaciju knjižnične građe - izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala - sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu te protok informacija - poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora - kulturne, informacijske, obrazovne i znanstvene sadržaje i programe - vođenje dokumentacije o građi i korisnicima - provođenje bibliometrijskih istraživanja - prikupljanje statističkih podatka o knjižnici, njezinim uslugama i korištenju, fondu, prostoru i opremi, upravljanju, financiranju i izdacima te knjižničnom osoblju - druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. OBRAZLOŽENJE: Obveza je u Zakonu istaknuti osiguravanje jednakog prava pristupa na informaciju i knjižnične usluge svima, pa tako i korisnicima s posebnim potrebama. Knjižnice su pokretači i organizatori knjižničnih usluga i programa koji podupiru razvoj pojedinca i društva u cjelini. Izostavljena je suvremena zadaća izvođenja bibliometrijskih istraživanja, posebno kod praćenja znanstvene produkcije pojedinaca i institucija u visokom obrazovanju. Odabir građe važan je dio knjižničarskog posla, traži stručno znanje i treba biti spomenut. Korištenje knjižnične građe nije usluga knjižnice, nego aktivnost korisnika. Knjižnica daje građu na korištenje (posudba), odnosno osigurava pristup građi. Standard HRN ISO 2789:2014 – međunarodna knjižnična statistika definira područja prikupljanja statističkih podataka: knjižnice, usluge i korištenje, fond, pristup i oprema, upravljanje, financiranje i izdaci i knjižnično osoblje. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Dodano da knjižnična djelatnost obuhvaća čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro.Članak 6. stavak 1. podstavak 3. izmijenjen tako da glasi: - pružanje informacijskih usluga i davanje na korištenje knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu |
| 696 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 6 (1) treba glasiti: Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito: - nabavu knjižnične građe - stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima, te provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro - digitalizaciju knjižnične građe - izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala - sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu te protok informacija - poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora - kulturne, informacijske, obrazovne i znanstvene sadržaje i programe - vođenje dokumentacije o građi i korisnicima - provođenje bibliometrijskih istraživanja - prikupljanje statističkih podatka o knjižnici, njezinim uslugama i korištenju, fondu, prostoru i opremi, upravljanju, financiranju i izdacima te knjižničnom osoblju - druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. OBRAZLOŽENJE: Obveza je u Zakonu istaknuti osiguravanje jednakog prava pristupa na informaciju i knjižnične usluge svima, pa tako i korisnicima s posebnim potrebama. Knjižnice su pokretači i organizatori knjižničnih usluga i programa koji podupiru razvoj pojedinca i društva u cjelini. Izostavljena je suvremena zadaća izvođenja bibliometrijskih istraživanja, posebno kod praćenja znanstvene produkcije pojedinaca i institucija u visokom obrazovanju. Odabir građe važan je dio knjižničarskog posla, traži stručno znanje i treba biti spomenut. Korištenje knjižnične građe nije usluga knjižnice, nego aktivnost korisnika. Knjižnica daje građu na korištenje (posudba), odnosno osigurava pristup građi. Standard HRN ISO 2789:2014 – međunarodna knjižnična statistika definira područja prikupljanja statističkih podataka: knjižnice, usluge i korištenje, fond, pristup i oprema, upravljanje, financiranje i izdaci i knjižnično osoblje. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Dodano da knjižnična djelatnost obuhvaća čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro.Članak 6. stavak 1. podstavak 3. izmijenjen tako da glasi: - pružanje informacijskih usluga i davanje na korištenje knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu |
| 697 | Nada Topić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. | Nepotrebno je u stavku 3. navoditi način dostavljanja prikupljenih statističkih podataka budući da se način može i promijeniti. Dovoljno je napisati (3) Knjižnice su obvezne prikupljati statističke podatke o svome poslovanju i dostavljati ih Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu sukladno standardima iz članka 13. stavka 2. ovoga Zakona. | Prihvaćen | U dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija knjižnične djelatnosti. |
| 698 | Knjižnica i čitaonica Kutina | I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. | Članak 6 (1) treba glasiti: Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito: - nabavu knjižnične građe - stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima, te provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro - digitalizaciju knjižnične građe - izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala - sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu te protok informacija - poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora - kulturne, informacijske, obrazovne i znanstvene sadržaje i programe - vođenje dokumentacije o građi i korisnicima - provođenje bibliometrijskih istraživanja - prikupljanje statističkih podatka o knjižnici, njezinim uslugama i korištenju, fondu, prostoru i opremi, upravljanju, financiranju i izdacima te knjižničnom osoblju - druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. OBRAZLOŽENJE: Obveza je u Zakonu istaknuti osiguravanje jednakog prava pristupa na informaciju i knjižnične usluge svima, pa tako i korisnicima s posebnim potrebama. Knjižnice su pokretači i organizatori knjižničnih usluga i programa koji podupiru razvoj pojedinca i društva u cjelini. Izostavljena je suvremena zadaća izvođenja bibliometrijskih istraživanja, posebno kod praćenja znanstvene produkcije pojedinaca i institucija u visokom obrazovanju. Odabir građe važan je dio knjižničarskog posla, traži stručno znanje i treba biti spomenut. Korištenje knjižnične građe nije usluga knjižnice, nego aktivnost korisnika. Knjižnica daje građu na korištenje (posudba), odnosno osigurava pristup građi. Standard HRN ISO 2789:2014 – međunarodna knjižnična statistika definira područja prikupljanja statističkih podataka: knjižnice, usluge i korištenje, fond, pristup i oprema, upravljanje, financiranje i izdaci i knjižnično osoblje. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Dodano da knjižnična djelatnost obuhvaća čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro.Članak 6. stavak 1. podstavak 3. izmijenjen tako da glasi: - pružanje informacijskih usluga i davanje na korištenje knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu |
| 699 | Gradska knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. | Stavak 1 Navodi se među ostalim da knjižnična djelatnost obuhvaća “….prikupljanje statističkih podataka vezanih uz provedbu propisa kojima se uređuju autorska i srodna prava“ Predlažemo nadopunu: “….prikupljanje statističkih podataka vezanih uz provedbu propisa kojima se uređuju autorska i srodna prava i statističkih podataka o poslovanju knjižnica Stavak 3 3) Knjižnice su obvezne prikupljati statističke podatke o svome poslovanju i unositi ih u sustav jedinstvenog elektroničkog prikupljanja statističkih podataka o poslovanju knjižnica pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu sukladno standardima iz članka 13. stavka 2. ovoga Zakona. Budući da je nedavno na snagu stupila Uredba o zaštiti osobnih podataka koja je knjižnicama nametnula čitav niz obveza oko usklađivanja smatramo važnim da se Zakonom o knjižnicama odnosno odgovarajućim podzakonskim aktom utvrdi opseg obveznih osobnih podataka koje su knjižnice dužne prikupljati kako bi statistički pokazatelji o radu svih vrsta knjižnica bili relevantni i usporedivi i kako knjižnice ne bi došle u položaj da plaćaju kazne zbog eventualnog prekomjernog prikupljanja podataka. Nadalje Zakonom bi trebalo potvrditi NSK kao središnje mjesto prikupljanja statističkih podataka o svim vrstama knjižnica od koje će podatke preuzimati Državni zavod za statistiku kako se nepotrebno isti podaci ne bi nepotrebno prikupljali više puta. | Nije prihvaćen | U dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija knjižnične djelatnosti. |
| 700 | Kristina Čunović | I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. | Članak 6 (1) treba glasiti: Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito: - nabavu knjižnične građe - stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima, te provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro - digitalizaciju knjižnične građe - izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala - sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu te protok informacija - poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora - kulturne, informacijske, obrazovne i znanstvene sadržaje i programe - vođenje dokumentacije o građi i korisnicima - provođenje bibliometrijskih istraživanja - prikupljanje statističkih podatka o knjižnici, njezinim uslugama i korištenju, fondu, prostoru i opremi, upravljanju, financiranju i izdacima te knjižničnom osoblju - druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. Članak 6 (2) treba glasiti: Knjižnice obavljaju digitalizaciju knjižnične građe iz svojih zbirki pri čemu su dužne poštivati norme za digitalizaciju građe, izradu arhivskih i korisničkih primjeraka te metapodataka sukladno standardima iz članka 13. stavka 2. ovoga Zakona, a u skladu s nacionalnim projektom digitalizacije kulturne baštine. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1., ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Dodano da knjižnična djelatnost obuhvaća čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro. |
| 701 | ANA SUDAREVIĆ | I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. | Članak 6 (1) treba glasiti: Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito: - nabavu knjižnične građe - stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima, te provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro - digitalizaciju knjižnične građe - izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala - sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu te protok informacija - poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora - kulturne, informacijske, obrazovne i znanstvene sadržaje i programe - vođenje dokumentacije o građi i korisnicima - provođenje bibliometrijskih istraživanja - prikupljanje statističkih podatka o knjižnici, njezinim uslugama i korištenju, fondu, prostoru i opremi, upravljanju, financiranju i izdacima te knjižničnom osoblju - druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Dodano da knjižnična djelatnost obuhvaća čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro. |
| 702 | Lidija Dužić Zlovolić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. | Članak 6 (1) treba glasiti: Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito: - nabavu knjižnične građe - stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima, te provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro - digitalizaciju knjižnične građe - izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala - sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu te protok informacija - poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora - kulturne, informacijske, obrazovne i znanstvene sadržaje i programe - vođenje dokumentacije o građi i korisnicima - provođenje bibliometrijskih istraživanja - prikupljanje statističkih podatka o knjižnici, njezinim uslugama i korištenju, fondu, prostoru i opremi, upravljanju, financiranju i izdacima te knjižničnom osoblju - druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. OBRAZLOŽENJE: Obveza je u Zakonu istaknuti osiguravanje jednakog prava pristupa na informaciju i knjižnične usluge svima, pa tako i korisnicima s posebnim potrebama. Knjižnice su pokretači i organizatori knjižničnih usluga i programa koji podupiru razvoj pojedinca i društva u cjelini. Izostavljena je suvremena zadaća izvođenja bibliometrijskih istraživanja, posebno kod praćenja znanstvene produkcije pojedinaca i institucija u visokom obrazovanju. Odabir građe važan je dio knjižničarskog posla, traži stručno znanje i treba biti spomenut. Korištenje knjižnične građe nije usluga knjižnice, nego aktivnost korisnika. Knjižnica daje građu na korištenje (posudba), odnosno osigurava pristup građi. Standard HRN ISO 2789:2014 – međunarodna knjižnična statistika definira područja prikupljanja statističkih podataka: knjižnice, usluge i korištenje, fond, pristup i oprema, upravljanje, financiranje i izdaci i knjižnično osoblje. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Dodano da knjižnična djelatnost obuhvaća čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro.Članak 6. stavak 1. podstavak 3. izmijenjen tako da glasi: - pružanje informacijskih usluga i davanje na korištenje knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu |
| 703 | Društvo knjižničara u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. | OBRAZLOŽENJE: Obveza je u Zakonu istaknuti osiguravanje jednakog prava pristupa na informaciju i knjižnične usluge svima, pa tako i korisnicima s posebnim potrebama. Knjižnice su pokretači i organizatori knjižničnih usluga i programa koji podupiru razvoj pojedinca i društva u cjelini. Izostavljena je suvremena zadaća izvođenja bibliometrijskih istraživanja, posebno kod praćenja znanstvene produkcije pojedinaca i institucija u visokom obrazovanju. Odabir građe važan je dio knjižničarskog posla, traži stručno znanje i treba biti spomenut. Korištenje knjižnične građe nije usluga knjižnice, nego aktivnost korisnika. Knjižnica daje građu na korištenje (posudba), odnosno osigurava pristup građi. Standard HRN ISO 2789:2014 – međunarodna knjižnična statistika definira područja prikupljanja statističkih podataka: knjižnice, usluge i korištenje, fond, pristup i oprema, upravljanje, financiranje i izdaci i knjižnično osoblje. | Nije prihvaćen | Odbijeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. |
| 704 | Društvo knjižničara u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. | Članak 6 (1) treba glasiti: Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito: - nabavu knjižnične građe - stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima, te provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro - digitalizaciju knjižnične građe - izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala - sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu te protok informacija - poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora - kulturne, informacijske, obrazovne i znanstvene sadržaje i programe - vođenje dokumentacije o građi i korisnicima - provođenje bibliometrijskih istraživanja - prikupljanje statističkih podatka o knjižnici, njezinim uslugama i korištenju, fondu, prostoru i opremi, upravljanju, financiranju i izdacima te knjižničnom osoblju - druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Dodano da knjižnična djelatnost obuhvaća čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro. |
| 705 | Knjižnice grada Zagreba | I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. | Nejasno je šta se htjelo reći ovom rečenicom: prikupljanje statističkih podataka vezanih uz provedbu propisa kojima se uređuju autorska i srodna prava. Ako se ciljalo na pravo naknade za javnu posudbu onda treba znati da tu mogućnost i sposobnost nemaju svi knjižnični softveri u Hrvatskoj, da trenutno te podatke prikupljaju samo matične knjižnice u RH i napokon to je regulirano drugim pravnim propisima. Članak 6 (1) treba glasiti: Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito: - nabavu knjižnične građe - stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima te provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro - digitalizaciju knjižnične građe - izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala - sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu te protok informacija - poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora - kulturne, informacijske, obrazovne i znanstvene sadržaje i programe - vođenje dokumentacije o građi i korisnicima - provođenje bibliometrijskih istraživanja - prikupljanje statističkih podatka o knjižnici, njezinim uslugama i korištenju, fondu, prostoru i opremi, upravljanju, financiranju i izdacima te knjižničnom osoblju - druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. OBRAZLOŽENJE: Obveza je u Zakonu istaknuti osiguravanje jednakog prava pristupa na informaciju i knjižnične usluge svima, pa tako i korisnicima s posebnim potrebama. Knjižnice su pokretači i organizatori knjižničnih usluga i programa koji podupiru razvoj pojedinca i društva u cjelini. Izostavljena je suvremena zadaća izvođenja bibliometrijskih istraživanja, posebno kod praćenja znanstvene produkcije pojedinaca i institucija u visokom obrazovanju. Odabir građe važan je dio knjižničarskog posla, traži stručno znanje i treba biti spomenut. Korištenje knjižnične građe nije usluga knjižnice, nego aktivnost korisnika. Knjižnica daje građu na korištenje (posudba), odnosno osigurava pristup građi. Standard ISO 2789:2013 – međunarodna knjižnična statistika i HRN ISO 11620:2014 definiraju područja prikupljanja statističkih podataka: knjižnice, usluge i korištenje, fond, pristup i oprema, upravljanje, financiranje i izdaci i knjižnično osoblje. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Dodano da knjižnična djelatnost obuhvaća čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro.Članak 6. stavak 1. podstavak 3. izmijenjen tako da glasi: - pružanje informacijskih usluga i davanje na korištenje knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu |
| 706 | Knjižničarsko društvo Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 6 (1) treba glasiti: Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito: - nabavu knjižnične građe - stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima, te provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro - digitalizaciju knjižnične građe - izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala - sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu te protok informacija - poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora - kulturne, informacijske, obrazovne i znanstvene sadržaje i programe - vođenje dokumentacije o građi i korisnicima - provođenje bibliometrijskih istraživanja - prikupljanje statističkih podatka o knjižnici, njezinim uslugama i korištenju, fondu, prostoru i opremi, upravljanju, financiranju i izdacima te knjižničnom osoblju - druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. OBRAZLOŽENJE: Obveza je u Zakonu istaknuti osiguravanje jednakog prava pristupa na informaciju i knjižnične usluge svima, pa tako i korisnicima s posebnim potrebama. Knjižnice su pokretači i organizatori knjižničnih usluga i programa koji podupiru razvoj pojedinca i društva u cjelini. Izostavljena je suvremena zadaća izvođenja bibliometrijskih istraživanja, posebno kod praćenja znanstvene produkcije pojedinaca i institucija u visokom obrazovanju. Odabir građe važan je dio knjižničarskog posla, traži stručno znanje i treba biti spomenut. Korištenje knjižnične građe nije usluga knjižnice, nego aktivnost korisnika. Knjižnica daje građu na korištenje (posudba), odnosno osigurava pristup građi. Standard HRN ISO 2789:2014 – međunarodna knjižnična statistika definira područja prikupljanja statističkih podataka: knjižnice, usluge i korištenje, fond, pristup i oprema, upravljanje, financiranje i izdaci i knjižnično osoblje. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Dodano da knjižnična djelatnost obuhvaća čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro.Članak 6. stavak 1. podstavak 3. izmijenjen tako da glasi: - pružanje informacijskih usluga i davanje na korištenje knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu |
| 707 | Sanja Heberling Dragičević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. | KOMENTAR: Korištenje knjižnične građe nije usluga knjižnice, nego aktivnost korisnika. Knjižnica daje građu na korištenje (posudba), odnosno osigurava pristup građi. NADOPUNA: umjesto „pružanje usluge korištenja knjižnične građe“ treba: „davanje knjižnične građe na korištenje uključujući međuknjižničnu posudbu i dostavu elektroničkih dokumenata“ | Prihvaćen | Prihvaćeno uvođenje izraza davanje na korištenje knjižnične građe. |
| 708 | Sveučilišna knjižnica u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA ČLANAK 6, STAVAK 1. (1) Knjižnična djelatnost obuhvaća: ◊nabavu knjižnične građe i izgradnju knjižničnih zbirki ◊stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima, što uključuje izradu informacijskih pomagala u tiskanom i/ili elektroničkom obliku ◊pružanje usluge korištenja knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu ◊odgovarajuću zaštitu knjižnične građe ◊digitalizaciju knjižnične građe ◊usmjeravanje i poučavanje korisnika metodama pronalaženja odgovarajuće knjižnične građe i vrednovanja informacijskih izvora ◊vođenje dokumentacije i prikupljanje statističkih podataka o poslovanju, knjižničnoj građi, korisnicima i o korištenju knjižničnih usluga ◊prikupljanje statističkih podataka vezanih uz provedbu propisa kojima se uređuju autorska i srodna prava ◊ponudu kulturnih, informacijskih, obrazovnih i znanstvenih sadržaja i programa. ◊druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. | Nije prihvaćen | Odbijeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. |
| 709 | Sanja Paravić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 6 (1)…. Knjižnična djelatnost obuhvaća: ◊nabavu knjižnične građe i izgradnju knjižničnih zbirki ◊stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima što uključuje izradu informacijskih pomagala u tiskanom i/ili elektroničkom obliku ◊pružanje usluge korištenja knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu ◊digitalizaciju knjižnične građe ◊usmjeravanje i podučavanje korisnika pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i online izvora ◊vođenje dokumentacije i prikupljanje statističkih podataka o poslovanju, knjižničnoj građi, korisnicima i o korištenju usluga knjižnice ◊prikupljanje statističkih podataka vezanih uz provedbu propisa kojima se uređuju autorska i srodna prava, ◊ponudu kulturnih, informacijskih, obrazovnih i znanstvenih sadržaja i programa te ◊druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 6 (1) treba glasiti: Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito: - nabavu knjižnične građe - stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima, te provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro - digitalizaciju knjižnične građe - izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala - sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu te protok informacija - poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora - kulturne, informacijske, obrazovne i znanstvene sadržaje i programe - vođenje dokumentacije o građi i korisnicima - provođenje bibliometrijskih istraživanja - prikupljanje statističkih podatka o knjižnici, njezinim uslugama i korištenju, fondu, prostoru i opremi, upravljanju, financiranju i izdacima te knjižničnom osoblju - druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. OBRAZLOŽENJE: Obveza je u Zakonu istaknuti osiguravanje jednakog prava pristupa na informaciju i knjižnične usluge svima, pa tako i korisnicima s posebnim potrebama. Knjižnice su pokretači i organizatori knjižničnih usluga i programa koji podupiru razvoj pojedinca i društva u cjelini. Izostavljena je suvremena zadaća izvođenja bibliometrijskih istraživanja, posebno kod praćenja znanstvene produkcije pojedinaca i institucija u visokom obrazovanju. Odabir građe važan je dio knjižničarskog posla, traži stručno znanje i treba biti spomenut. Korištenje knjižnične građe nije usluga knjižnice, nego aktivnost korisnika. Knjižnica daje građu na korištenje (posudba), odnosno osigurava pristup građi. Standard HRN ISO 2789:2014 – međunarodna knjižnična statistika definira područja prikupljanja statističkih podataka: knjižnice, usluge i korištenje, fond, pristup i oprema, upravljanje, financiranje i izdaci i knjižnično osoblje. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Dodano da knjižnična djelatnost obuhvaća čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro.Članak 6. stavak 1. podstavak 3. izmijenjen tako da glasi: - pružanje informacijskih usluga i davanje na korištenje knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu |
| 710 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. | Članak 6, stavak 1. zamijeniti sljedećim tekstom: (1) Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito: - nabavu knjižnične građe - stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima, te provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro - digitalizaciju knjižnične građe - izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala - sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu te protok informacija - poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora - kulturne, informacijske, obrazovne i znanstvene sadržaje i programe - vođenje dokumentacije o građi i korisnicima - provođenje bibliometrijskih istraživanja - prikupljanje statističkih podatka o knjižnici, njezinim uslugama i korištenju, fondu, prostoru i opremi, upravljanju, financiranju i izdacima te knjižničnom osoblju - druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. OBRAZLOŽENJE Prijedlog obuhvata djelatnosti je manjkav i nejasan i nije u skladu s uvodnim dijelom i istaknutim promjenama kao motivom za izradu novog zakona. Obveza je u Zakonu istaknuti osiguravanje jednakog prava pristupa na informaciju i knjižnične usluge svima, pa tako i korisnicima s posebnim potrebama. Knjižnice su pokretači i organizatori knjižničnih usluga i programa koji podupiru razvoj pojedinca i društva u cjelini. Izostavljena je suvremena zadaća izvođenja bibliometrijskih istraživanja (važnih za znanstveno nastavni proces u visokom obrazovanju), posebno kod praćenja znanstvene produkcije pojedinaca i institucija u visokom obrazovanju. Odabir građe važan je dio knjižničarskog posla, traži stručno znanje i treba biti spomenut. Korištenje knjižnične građe nije usluga knjižnice, nego aktivnost korisnika. Knjižnica daje građu na korištenje (posudba), odnosno osigurava pristup građi. Standard HRN ISO 2789:2014 – međunarodna knjižnična statistika definira područja prikupljanja statističkih podataka: knjižnice, usluge i korištenje, fond, pristup i oprema, upravljanje, financiranje i izdaci i knjižnično osoblje. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Dodano da knjižnična djelatnost obuhvaća čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro.Članak 6. stavak 1. podstavak 3. izmijenjen tako da glasi: - pružanje informacijskih usluga i davanje na korištenje knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu |
| 711 | Viktorija Tomšić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 6 (1)…. Knjižnična djelatnost obuhvaća: ◊nabavu knjižnične građe i izgradnju knjižničnih zbirki ◊stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima što uključuje izradu informacijskih pomagala u tiskanom i/ili elektroničkom obliku ◊pružanje usluge korištenja knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu ◊digitalizaciju knjižnične građe ◊usmjeravanje i podučavanje korisnika pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i online izvora ◊vođenje dokumentacije i prikupljanje statističkih podataka o poslovanju, knjižničnoj građi, korisnicima i o korištenju usluga knjižnice ◊prikupljanje statističkih podataka vezanih uz provedbu propisa kojima se uređuju autorska i srodna prava, ◊ponudu kulturnih, informacijskih, obrazovnih i znanstvenih sadržaja i programa te ◊druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 6 (1) treba glasiti: Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito: - nabavu knjižnične građe - stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima, te provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro - digitalizaciju knjižnične građe - izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala - sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu te protok informacija - poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora - kulturne, informacijske, obrazovne i znanstvene sadržaje i programe - vođenje dokumentacije o građi i korisnicima - provođenje bibliometrijskih istraživanja - prikupljanje statističkih podatka o knjižnici, njezinim uslugama i korištenju, fondu, prostoru i opremi, upravljanju, financiranju i izdacima te knjižničnom osoblju - druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. OBRAZLOŽENJE: Obveza je u Zakonu istaknuti osiguravanje jednakog prava pristupa na informaciju i knjižnične usluge svima, pa tako i korisnicima s posebnim potrebama. Knjižnice su pokretači i organizatori knjižničnih usluga i programa koji podupiru razvoj pojedinca i društva u cjelini. Izostavljena je suvremena zadaća izvođenja bibliometrijskih istraživanja, posebno kod praćenja znanstvene produkcije pojedinaca i institucija u visokom obrazovanju. Odabir građe važan je dio knjižničarskog posla, traži stručno znanje i treba biti spomenut. Korištenje knjižnične građe nije usluga knjižnice, nego aktivnost korisnika. Knjižnica daje građu na korištenje (posudba), odnosno osigurava pristup građi. Standard HRN ISO 2789:2014 – međunarodna knjižnična statistika definira područja prikupljanja statističkih podataka: knjižnice, usluge i korištenje, fond, pristup i oprema, upravljanje, financiranje i izdaci i knjižnično osoblje. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Dodano da knjižnična djelatnost obuhvaća čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro.Članak 6. stavak 1. podstavak 3. izmijenjen tako da glasi: - pružanje informacijskih usluga i davanje na korištenje knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu |
| 712 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. | Slažemo se i podržavamo prijedlog Hrvatskog knjižničarskog društva kako bi trebao glasiti Stavak (1). OBRAZLOŽENJE: Treba istaknuti osiguravanje jednakog prava pristupa na informaciju i knjižnične usluge svima (i korisnicima s posebnim potrebama). Knjižnice su inicijatori i organizatori knjižničnih usluga i programa koji podržavaju razvoj pojedinca i društva u cjelini. U stavku su izostavljena bibliometrijska istraživanja, što je izuzetno važno kod praćenja znanstvene produkcije pojedinaca i institucija u visokom obrazovanju. Odabir građe (izgradnja fonda) važan je dio knjižničarskog posla, traži stručno znanje i svakako to treba spomenuti. Korištenje knjižnične građe nije usluga knjižnice, knjižnica daje građu na korištenje (posudba), odnosno osigurava pristup građi. Standard HRN ISO 2789:2014 – međunarodna knjižnična statistika definira područja prikupljanja statističkih podataka: knjižnice, usluge i korištenje, fond, pristup i oprema, upravljanje, financiranje i izdaci i knjižnično osoblje. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Članak 6. stavak 1. podstavak 3. izmijenjen tako da glasi: - pružanje informacijskih usluga i davanje na korištenje knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu |
| 713 | Grozdana Ribičić,viša knjižničarka, predsjednica Komisije za čitanje HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 6 (1) treba glasiti: Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito: - nabavu knjižnične građe - stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima, te provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro - digitalizaciju knjižnične građe - izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala - sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu te protok informacija - poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora - kulturne, informacijske, obrazovne i znanstvene sadržaje i programe - vođenje dokumentacije o građi i korisnicima - provođenje bibliometrijskih istraživanja - prikupljanje statističkih podatka o knjižnici, njezinim uslugama i korištenju, fondu, prostoru i opremi, upravljanju, financiranju i izdacima te knjižničnom osoblju - druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. OBRAZLOŽENJE: Obveza je u Zakonu istaknuti osiguravanje jednakog prava pristupa na informaciju i knjižnične usluge svima, pa tako i korisnicima s posebnim potrebama. Knjižnice su pokretači i organizatori knjižničnih usluga i programa koji podupiru razvoj pojedinca i društva u cjelini. Izostavljena je suvremena zadaća izvođenja bibliometrijskih istraživanja, posebno kod praćenja znanstvene produkcije pojedinaca i institucija u visokom obrazovanju. Odabir građe važan je dio knjižničarskog posla, traži stručno znanje i treba biti spomenut. Korištenje knjižnične građe nije usluga knjižnice, nego aktivnost korisnika. Knjižnica daje građu na korištenje (posudba), odnosno osigurava pristup građi. Standard HRN ISO 2789:2014 – međunarodna knjižnična statistika definira područja prikupljanja statističkih podataka: knjižnice, usluge i korištenje, fond, pristup i oprema, upravljanje, financiranje i izdaci i knjižnično osoblje. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Dodano da knjižnična djelatnost obuhvaća čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro.Članak 6. stavak 1. podstavak 3. izmijenjen tako da glasi: - pružanje informacijskih usluga i davanje na korištenje knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu |
| 714 | Gradska knjižnica Zadar | I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. | Članak 6. (1) Knjižnična djelatnost obuhvaća: ◊nabavu knjižnične građe i izgradnju knjižničnih zbirki ◊stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima što uključuje izradu informacijskih pomagala u tiskanom i/ili elektroničkom obliku ◊pružanje usluge korištenja knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu ◊digitalizaciju knjižnične građe ◊usmjeravanje i podučavanje korisnika pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i online izvora ◊vođenje dokumentacije i prikupljanje statističkih podataka o poslovanju, knjižničnoj građi, korisnicima i o korištenju usluga knjižnice ◊prikupljanje statističkih podataka vezanih uz provedbu propisa kojima se uređuju autorska i srodna prava, ◊ponudu kulturnih, informacijskih, obrazovnih i znanstvenih sadržaja i programa te ◊druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. Prijedlog: knjižnična djelatnost obuhvaća promicanje kulture čitanja i razvoja svih oblika pismenosti, Obrazloženje: ne spominje se potreba promicanja kulture čitanja i razvoja svih oblika pismenosti kao temelj djelatnosti, a ne spominje se ni javno djelovanje knjižnice kao kulturne ustanove na nekom području (2) Knjižnice obavljaju digitalizaciju knjižnične građe iz svojih zbirki pri čemu su dužne poštivati norme za digitalizaciju građe, izradu arhivskih i korisničkih primjeraka te metapodataka sukladno standardima iz članka 13. stavka 2. ovoga Zakona. (3) Knjižnice su obvezne prikupljati statističke podatke o svome poslovanju i unositi ih u sustav jedinstvenog elektroničkog prikupljanja statističkih podataka o poslovanju knjižnica pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu sukladno standardima iz članka 13. stavka 2. ovoga Zakona. Prijedlog: brisati jer su knjižnice su i do sada prikupljale statističke podatke o svom poslovanju u cilju unaprijeđenja, poboljšanja i vrednovanja svojih programa i usluga. U Zakonu se više puta spominju obveza prikupljanja i vođenja statistike, navedene su i prekršajne odredbe. Može li se bilježenje statističkih podataka staviti u temelj djelatnosti, a izostaviti promicanje čitanja, svih oblika pismenosti, osiguravanje slobodnog pristupa informacijama? | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno. Radna skupina u dogovoru sa strukom prihvatila je predložena definicija knjižnične djelatnosti. Promicanje kulture čitanja i razvoja svih oblika pismenosti već su istaknuti u Nacionalnoj strategiji poticanja čitanja za razdoblje od 2017. do 2022. godine. |
| 715 | Branka Turk | I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 6 (1)…. Knjižnična djelatnost obuhvaća: ◊nabavu knjižnične građe i izgradnju knjižničnih zbirki ◊stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima što uključuje izradu informacijskih pomagala u tiskanom i/ili elektroničkom obliku ◊pružanje usluge korištenja knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu ◊digitalizaciju knjižnične građe ◊usmjeravanje i podučavanje korisnika pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i online izvora ◊vođenje dokumentacije i prikupljanje statističkih podataka o poslovanju, knjižničnoj građi, korisnicima i o korištenju usluga knjižnice ◊prikupljanje statističkih podataka vezanih uz provedbu propisa kojima se uređuju autorska i srodna prava, ◊ponudu kulturnih, informacijskih, obrazovnih i znanstvenih sadržaja i programa te ◊druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 6 (1) treba glasiti: Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito: - nabavu knjižnične građe - stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima, te provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro - digitalizaciju knjižnične građe - izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala - sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu te protok informacija - poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora - kulturne, informacijske, obrazovne i znanstvene sadržaje i programe - vođenje dokumentacije o građi i korisnicima - provođenje bibliometrijskih istraživanja - prikupljanje statističkih podatka o knjižnici, njezinim uslugama i korištenju, fondu, prostoru i opremi, upravljanju, financiranju i izdacima te knjižničnom osoblju - druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. OBRAZLOŽENJE: Obveza je u Zakonu istaknuti osiguravanje jednakog prava pristupa na informaciju i knjižnične usluge svima, pa tako i korisnicima s posebnim potrebama. Knjižnice su pokretači i organizatori knjižničnih usluga i programa koji podupiru razvoj pojedinca i društva u cjelini. Izostavljena je suvremena zadaća izvođenja bibliometrijskih istraživanja, posebno kod praćenja znanstvene produkcije pojedinaca i institucija u visokom obrazovanju. Odabir građe važan je dio knjižničarskog posla, traži stručno znanje i treba biti spomenut. Korištenje knjižnične građe nije usluga knjižnice, nego aktivnost korisnika. Knjižnica daje građu na korištenje (posudba), odnosno osigurava pristup građi. Standard HRN ISO 2789:2014 – međunarodna knjižnična statistika definira područja prikupljanja statističkih podataka: knjižnice, usluge i korištenje, fond, pristup i oprema, upravljanje, financiranje i izdaci i knjižnično osoblje. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Dodano da knjižnična djelatnost obuhvaća čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro.Članak 6. stavak 1. podstavak 3. izmijenjen tako da glasi: - pružanje informacijskih usluga i davanje na korištenje knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu |
| 716 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. | Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito: - nabavu knjižnične građe - stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima, te provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro - digitalizaciju knjižnične građe - izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala - sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu te protok informacija - poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora - kulturne, informacijske, obrazovne i znanstvene sadržaje i programe - vođenje dokumentacije o građi i korisnicima - provođenje bibliometrijskih istraživanja - prikupljanje statističkih podatka o knjižnici, njezinim uslugama i korištenju, fondu, prostoru i opremi, upravljanju, financiranju i izdacima te knjižničnom osoblju - druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. OBRAZLOŽENJE: Obveza je u Zakonu istaknuti osiguravanje jednakog prava pristupa na informaciju i knjižnične usluge svima, pa tako i korisnicima s posebnim potrebama. Knjižnice su pokretači i organizatori knjižničnih usluga i programa koji podupiru razvoj pojedinca i društva u cjelini. Izostavljena je suvremena zadaća izvođenja bibliometrijskih istraživanja, posebno kod praćenja znanstvene produkcije pojedinaca i institucija u visokom obrazovanju. Odabir građe važan je dio knjižničarskog posla, traži stručno znanje i treba biti spomenut. Korištenje knjižnične građe nije usluga knjižnice, nego aktivnost korisnika. Knjižnica daje građu na korištenje (posudba), odnosno osigurava pristup građi. Standard HRN ISO 2789:2014 – međunarodna knjižnična statistika definira područja prikupljanja statističkih podataka: knjižnice, usluge i korištenje, fond, pristup i oprema, upravljanje, financiranje i izdaci i knjižnično osoblje. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Dodano da knjižnična djelatnost obuhvaća čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro.Članak 6. stavak 1. podstavak 3. izmijenjen tako da glasi: - pružanje informacijskih usluga i davanje na korištenje knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu |
| 717 | Jasminka Kovačević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 6 (1)…. Knjižnična djelatnost obuhvaća: ◊nabavu knjižnične građe i izgradnju knjižničnih zbirki ◊stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima što uključuje izradu informacijskih pomagala u tiskanom i/ili elektroničkom obliku ◊pružanje usluge korištenja knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu ◊digitalizaciju knjižnične građe ◊usmjeravanje i podučavanje korisnika pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i online izvora ◊vođenje dokumentacije i prikupljanje statističkih podataka o poslovanju, knjižničnoj građi, korisnicima i o korištenju usluga knjižnice ◊prikupljanje statističkih podataka vezanih uz provedbu propisa kojima se uređuju autorska i srodna prava, ◊ponudu kulturnih, informacijskih, obrazovnih i znanstvenih sadržaja i programa te ◊druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 6 (1) treba glasiti: Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito: - nabavu knjižnične građe - stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima, te provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro - digitalizaciju knjižnične građe - izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala - sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu te protok informacija - poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora - kulturne, informacijske, obrazovne i znanstvene sadržaje i programe - vođenje dokumentacije o građi i korisnicima - provođenje bibliometrijskih istraživanja - prikupljanje statističkih podatka o knjižnici, njezinim uslugama i korištenju, fondu, prostoru i opremi, upravljanju, financiranju i izdacima te knjižničnom osoblju - druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. OBRAZLOŽENJE: Obveza je u Zakonu istaknuti osiguravanje jednakog prava pristupa na informaciju i knjižnične usluge svima, pa tako i korisnicima s posebnim potrebama. Knjižnice su pokretači i organizatori knjižničnih usluga i programa koji podupiru razvoj pojedinca i društva u cjelini. Izostavljena je suvremena zadaća izvođenja bibliometrijskih istraživanja, posebno kod praćenja znanstvene produkcije pojedinaca i institucija u visokom obrazovanju. Odabir građe važan je dio knjižničarskog posla, traži stručno znanje i treba biti spomenut. Korištenje knjižnične građe nije usluga knjižnice, nego aktivnost korisnika. Knjižnica daje građu na korištenje (posudba), odnosno osigurava pristup građi. Standard HRN ISO 2789:2014 – međunarodna knjižnična statistika definira područja prikupljanja statističkih podataka: knjižnice, usluge i korištenje, fond, pristup i oprema, upravljanje, financiranje i izdaci i knjižnično osoblje. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Dodano da knjižnična djelatnost obuhvaća čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro.Članak 6. stavak 1. podstavak 3. izmijenjen tako da glasi: - pružanje informacijskih usluga i davanje na korištenje knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu |
| 718 | Ivana Dorotić Malič | I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 6 (1)…. Knjižnična djelatnost obuhvaća: ◊nabavu knjižnične građe i izgradnju knjižničnih zbirki ◊stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima što uključuje izradu informacijskih pomagala u tiskanom i/ili elektroničkom obliku ◊pružanje usluge korištenja knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu ◊digitalizaciju knjižnične građe ◊usmjeravanje i podučavanje korisnika pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i online izvora ◊vođenje dokumentacije i prikupljanje statističkih podataka o poslovanju, knjižničnoj građi, korisnicima i o korištenju usluga knjižnice ◊prikupljanje statističkih podataka vezanih uz provedbu propisa kojima se uređuju autorska i srodna prava, ◊ponudu kulturnih, informacijskih, obrazovnih i znanstvenih sadržaja i programa te ◊druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 6 (1) treba glasiti: Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito: - nabavu knjižnične građe - stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima, te provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro - digitalizaciju knjižnične građe - izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala - sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu te protok informacija - poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora - kulturne, informacijske, obrazovne i znanstvene sadržaje i programe - vođenje dokumentacije o građi i korisnicima - provođenje bibliometrijskih istraživanja - prikupljanje statističkih podatka o knjižnici, njezinim uslugama i korištenju, fondu, prostoru i opremi, upravljanju, financiranju i izdacima te knjižničnom osoblju - druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. OBRAZLOŽENJE: Obveza je u Zakonu istaknuti osiguravanje jednakog prava pristupa na informaciju i knjižnične usluge svima, pa tako i korisnicima s posebnim potrebama. Knjižnice su pokretači i organizatori knjižničnih usluga i programa koji podupiru razvoj pojedinca i društva u cjelini. Izostavljena je suvremena zadaća izvođenja bibliometrijskih istraživanja, posebno kod praćenja znanstvene produkcije pojedinaca i institucija u visokom obrazovanju. Odabir građe važan je dio knjižničarskog posla, traži stručno znanje i treba biti spomenut. Korištenje knjižnične građe nije usluga knjižnice, nego aktivnost korisnika. Knjižnica daje građu na korištenje (posudba), odnosno osigurava pristup građi. Standard HRN ISO 2789:2014 – međunarodna knjižnična statistika definira područja prikupljanja statističkih podataka: knjižnice, usluge i korištenje, fond, pristup i oprema, upravljanje, financiranje i izdaci i knjižnično osoblje. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Dodano da knjižnična djelatnost obuhvaća čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro.Članak 6. stavak 1. podstavak 3. izmijenjen tako da glasi: - pružanje informacijskih usluga i davanje na korištenje knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu |
| 719 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. | Stavak (1) treba glasiti: Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito: - nabavu knjižnične građe - stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima, te provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro - digitalizaciju knjižnične građe - izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala - sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu te protok informacija - poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora - kulturne, informacijske, obrazovne i znanstvene sadržaje i programe - vođenje dokumentacije o građi i korisnicima - provođenje bibliometrijskih istraživanja - prikupljanje statističkih podatka o knjižnici, njezinim uslugama i korištenju, fondu, prostoru i opremi, upravljanju, financiranju i izdacima te knjižničnom osoblju - druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Dodano da knjižnična djelatnost obuhvaća čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro. |
| 720 | Tomislav Staničić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. | Članak 6 (1)…. Knjižnična djelatnost obuhvaća: ◊nabavu knjižnične građe i izgradnju knjižničnih zbirki ◊stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima što uključuje izradu informacijskih pomagala u tiskanom i/ili elektroničkom obliku ◊pružanje usluge korištenja knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu ◊digitalizaciju knjižnične građe ◊usmjeravanje i podučavanje korisnika pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i online izvora ◊vođenje dokumentacije i prikupljanje statističkih podataka o poslovanju, knjižničnoj građi, korisnicima i o korištenju usluga knjižnice ◊prikupljanje statističkih podataka vezanih uz provedbu propisa kojima se uređuju autorska i srodna prava, ◊ponudu kulturnih, informacijskih, obrazovnih i znanstvenih sadržaja i programa te ◊druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 6 (1) treba glasiti: Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito: - nabavu knjižnične građe - stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima, te provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro - digitalizaciju knjižnične građe - izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala - sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu te protok informacija - poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora - kulturne, informacijske, obrazovne i znanstvene sadržaje i programe - vođenje dokumentacije o građi i korisnicima - provođenje bibliometrijskih istraživanja - prikupljanje statističkih podatka o knjižnici, njezinim uslugama i korištenju, fondu, prostoru i opremi, upravljanju, financiranju i izdacima te knjižničnom osoblju - druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. OBRAZLOŽENJE: Obveza je u Zakonu istaknuti osiguravanje jednakog prava pristupa na informaciju i knjižnične usluge svima, pa tako i korisnicima s posebnim potrebama. Knjižnice su pokretači i organizatori knjižničnih usluga i programa koji podupiru razvoj pojedinca i društva u cjelini. Izostavljena je suvremena zadaća izvođenja bibliometrijskih istraživanja, posebno kod praćenja znanstvene produkcije pojedinaca i institucija u visokom obrazovanju. Odabir građe važan je dio knjižničarskog posla, traži stručno znanje i treba biti spomenut. Korištenje knjižnične građe nije usluga knjižnice, nego aktivnost korisnika. Knjižnica daje građu na korištenje (posudba), odnosno osigurava pristup građi. Standard HRN ISO 2789:2014 – međunarodna knjižnična statistika definira područja prikupljanja statističkih podataka: knjižnice, usluge i korištenje, fond, pristup i oprema, upravljanje, financiranje i izdaci i knjižnično osoblje. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Dodano da knjižnična djelatnost obuhvaća čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro.Članak 6. stavak 1. podstavak 3. izmijenjen tako da glasi: - pružanje informacijskih usluga i davanje na korištenje knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu |
| 721 | Zrinka Udiljak Bugarinovski | I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 6 (1)…. Knjižnična djelatnost obuhvaća: ◊nabavu knjižnične građe i izgradnju knjižničnih zbirki ◊stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima što uključuje izradu informacijskih pomagala u tiskanom i/ili elektroničkom obliku ◊pružanje usluge korištenja knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu ◊digitalizaciju knjižnične građe ◊usmjeravanje i podučavanje korisnika pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i online izvora ◊vođenje dokumentacije i prikupljanje statističkih podataka o poslovanju, knjižničnoj građi, korisnicima i o korištenju usluga knjižnice ◊prikupljanje statističkih podataka vezanih uz provedbu propisa kojima se uređuju autorska i srodna prava, ◊ponudu kulturnih, informacijskih, obrazovnih i znanstvenih sadržaja i programa te ◊druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 6 (1) treba glasiti: Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito: - nabavu knjižnične građe - stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima, te provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro - digitalizaciju knjižnične građe - izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala - sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu te protok informacija - poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora - kulturne, informacijske, obrazovne i znanstvene sadržaje i programe - vođenje dokumentacije o građi i korisnicima - provođenje bibliometrijskih istraživanja - prikupljanje statističkih podatka o knjižnici, njezinim uslugama i korištenju, fondu, prostoru i opremi, upravljanju, financiranju i izdacima te knjižničnom osoblju - druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. OBRAZLOŽENJE: Obveza je u Zakonu istaknuti osiguravanje jednakog prava pristupa na informaciju i knjižnične usluge svima, pa tako i korisnicima s posebnim potrebama. Knjižnice su pokretači i organizatori knjižničnih usluga i programa koji podupiru razvoj pojedinca i društva u cjelini. Izostavljena je suvremena zadaća izvođenja bibliometrijskih istraživanja, posebno kod praćenja znanstvene produkcije pojedinaca i institucija u visokom obrazovanju. Odabir građe važan je dio knjižničarskog posla, traži stručno znanje i treba biti spomenut. Korištenje knjižnične građe nije usluga knjižnice, nego aktivnost korisnika. Knjižnica daje građu na korištenje (posudba), odnosno osigurava pristup građi. Standard HRN ISO 2789:2014 – međunarodna knjižnična statistika definira područja prikupljanja statističkih podataka: knjižnice, usluge i korištenje, fond, pristup i oprema, upravljanje, financiranje i izdaci i knjižnično osoblje. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Dodano da knjižnična djelatnost obuhvaća čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro.Članak 6. stavak 1. podstavak 3. izmijenjen tako da glasi: - pružanje informacijskih usluga i davanje na korištenje knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu |
| 722 | dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. | Članak 6 (1)…. Knjižnična djelatnost obuhvaća: ◊nabavu knjižnične građe i izgradnju knjižničnih zbirki ◊stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima što uključuje izradu informacijskih pomagala u tiskanom i/ili elektroničkom obliku ◊pružanje usluge korištenja knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu ◊digitalizaciju knjižnične građe ◊usmjeravanje i podučavanje korisnika pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i online izvora ◊vođenje dokumentacije i prikupljanje statističkih podataka o poslovanju, knjižničnoj građi, korisnicima i o korištenju usluga knjižnice ◊prikupljanje statističkih podataka vezanih uz provedbu propisa kojima se uređuju autorska i srodna prava, ◊ponudu kulturnih, informacijskih, obrazovnih i znanstvenih sadržaja i programa te ◊druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 6 (1) treba glasiti: Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito: - nabavu knjižnične građe - stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima, te provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro - digitalizaciju knjižnične građe - izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala - sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu te protok informacija - poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora - kulturne, informacijske, obrazovne i znanstvene sadržaje i programe - vođenje dokumentacije o građi i korisnicima - provođenje bibliometrijskih istraživanja - prikupljanje statističkih podatka o knjižnici, njezinim uslugama i korištenju, fondu, prostoru i opremi, upravljanju, financiranju i izdacima te knjižničnom osoblju - druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. OBRAZLOŽENJE: Obveza je u Zakonu istaknuti osiguravanje jednakog prava pristupa na informaciju i knjižnične usluge svima, pa tako i korisnicima s posebnim potrebama. Knjižnice su pokretači i organizatori knjižničnih usluga i programa koji podupiru razvoj pojedinca i društva u cjelini. Izostavljena je suvremena zadaća izvođenja bibliometrijskih istraživanja, posebno kod praćenja znanstvene produkcije pojedinaca i institucija u visokom obrazovanju. Odabir građe važan je dio knjižničarskog posla, traži stručno znanje i treba biti spomenut. Korištenje knjižnične građe nije usluga knjižnice, nego aktivnost korisnika. Knjižnica daje građu na korištenje (posudba), odnosno osigurava pristup građi. Standard HRN ISO 2789:2014 – međunarodna knjižnična statistika definira područja prikupljanja statističkih podataka: knjižnice, usluge i korištenje, fond, pristup i oprema, upravljanje, financiranje i izdaci i knjižnično osoblje. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Dodano da knjižnična djelatnost obuhvaća čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro.Članak 6. stavak 1. podstavak 3. izmijenjen tako da glasi: - pružanje informacijskih usluga i davanje na korištenje knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu |
| 723 | Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. | Članak 6 (1) treba glasiti: Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito: - nabavu knjižnične građe - stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima, te provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro - digitalizaciju knjižnične građe - izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala - sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu te protok informacija - poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora - kulturne, informacijske, obrazovne i znanstvene sadržaje i programe - vođenje dokumentacije o građi i korisnicima - provođenje bibliometrijskih istraživanja - prikupljanje statističkih podatka o knjižnici, njezinim uslugama i korištenju, fondu, prostoru i opremi, upravljanju, financiranju i izdacima te knjižničnom osoblju - druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. OBRAZLOŽENJE: Obveza je u Zakonu istaknuti osiguravanje jednakog prava pristupa na informaciju i knjižnične usluge svima, pa tako i korisnicima s posebnim potrebama. Knjižnice su pokretači i organizatori knjižničnih usluga i programa koji podupiru razvoj pojedinca i društva u cjelini. Izostavljena je suvremena zadaća izvođenja bibliometrijskih istraživanja, posebno kod praćenja znanstvene produkcije pojedinaca i institucija u visokom obrazovanju. Odabir građe važan je dio knjižničarskog posla, traži stručno znanje i treba biti spomenut. Korištenje knjižnične građe nije usluga knjižnice, nego aktivnost korisnika. Knjižnica daje građu na korištenje (posudba), odnosno osigurava pristup građi. Standard HRN ISO 2789:2014 – međunarodna knjižnična statistika definira područja prikupljanja statističkih podataka: knjižnice, usluge i korištenje, fond, pristup i oprema, upravljanje, financiranje i izdaci i knjižnično osoblje. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Dodano da knjižnična djelatnost obuhvaća čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro.Članak 6. stavak 1. podstavak 3. izmijenjen tako da glasi: - pružanje informacijskih usluga i davanje na korištenje knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu |
| 724 | Ljiljana Črnjar | I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. | Članak 6., stavak 2. Obzirom da je MK RH u siječnju 2018. započelo pripremu nacionalnog projekta ''Digitalizacija kulturne baštine'' ovaj stavak bi trebalo nadopuniti barem općim terminom koji će upućivati na nacionalni projekt. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Ovaj stavak se odnosi općenito na digitalizaciju knjižnične građe a ne samo na digitalizaciju kulturne baštine. |
| 725 | Ljiljana Črnjar | I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. | Članak 6., stavak 2; prijedlog dopune teksta: Knjižnice obavljaju digitalizaciju knjižnične građe iz svojih zbirki pri čemu su dužne poštivati norme za digitalizaciju građe, izradu arhivskih i korisničkih primjeraka te metapodataka sukladno standardima iz članka 13. stavka 2. ovoga Zakona a u skladu s nacionalnim projektom digitalizacije kulturne baštine'. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Ovaj stavak se odnosi općenito na digitalizaciju knjižnične građe a ne samo na digitalizaciju kulturne baštine. |
| 726 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. | Članak 6 (1) treba glasiti: Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito: - nabavu knjižnične građe - stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima, te provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro - digitalizaciju knjižnične građe - izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala - sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu te protok informacija - poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora - kulturne, informacijske, obrazovne i znanstvene sadržaje i programe - vođenje dokumentacije o građi i korisnicima - provođenje bibliometrijskih istraživanja - prikupljanje statističkih podatka o knjižnici, njezinim uslugama i korištenju, fondu, prostoru i opremi, upravljanju, financiranju i izdacima te knjižničnom osoblju - druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. OBRAZLOŽENJE: Obveza je u Zakonu istaknuti osiguravanje jednakog prava pristupa na informaciju i knjižnične usluge svima, pa tako i korisnicima s posebnim potrebama. Knjižnice su pokretači i organizatori knjižničnih usluga i programa koji podupiru razvoj pojedinca i društva u cjelini. Izostavljena je suvremena zadaća izvođenja bibliometrijskih istraživanja, posebno kod praćenja znanstvene produkcije pojedinaca i institucija u visokom obrazovanju. Odabir građe važan je dio knjižničarskog posla, traži stručno znanje i treba biti spomenut. Korištenje knjižnične građe nije usluga knjižnice, nego aktivnost korisnika. Knjižnica daje građu na korištenje (posudba), odnosno osigurava pristup građi. Standard HRN ISO 2789:2014 – međunarodna knjižnična statistika definira područja prikupljanja statističkih podataka: knjižnice, usluge i korištenje, fond, pristup i oprema, upravljanje, financiranje i izdaci i knjižnično osoblje. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Dodano da knjižnična djelatnost obuhvaća čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro.Članak 6. stavak 1. podstavak 3. izmijenjen tako da glasi: - pružanje informacijskih usluga i davanje na korištenje knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu |
| 727 | Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ | I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. | ČLANAK 6., STAVAK 3. PRIJEDLOG TEKSTA: Knjižnice su obvezne redovito na godišnjoj razini prikupljati statističke podatke o svome poslovanju i dostavljati ih nadležnim ustanovama i institucijama na zahtjev. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se jer se navedeni statistički podaci dostavljaju sukladno drugim zakonima. |
| 728 | Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ | I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. | ČLANAK 6., STAVAK 3. Nepotrebno je navoditi u temeljnom Zakonu o djelatnosti gdje se i kako provodi godišnje prikupljanje statističkih podataka o poslovanju knjižnica – jer to je promjenjiv podatak, s obzirom da se uslijed raznih organizacijskih i drugih razloga taj posao može u budućnosti povjeriti nekom drugom (posebnoj agenciji ili zavodu?), ili se može provoditi na neki drugih način. Dovoljno je obavezati knjižnice na prikupljanje i slanje podataka nadležnim institucijama (između ostalih, tu je osim NSK i Državni zavod za statistiku, a tu su i osnivači, Ministarstva, županije …. ) Sva ostala pitanja u vezi statistike o poslovanju mogu se urediti podzakonskim aktom – pravilnikom, kojeg je lakše mijenjati i donositi te prilagođavati aktualnim potrebama nego Zakon. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Stavak je sastavljen u dogovoru sa strukom. |
| 729 | Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ | I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. | PRIJEDLOG: VRATITI UVODNI IZBAČENI ČLANAK iz Prijedloga Zakona iz 2014. Osnovna načela knjižnične djelatnosti Članak ---- (1) Knjižnična djelatnost važan je čimbenik u izgradnji društva i time od javnog interesa za Republiku Hrvatsku. Ona je temelj dugoročne strategije razvoja pismenosti i obrazovanja, znanja i izvrsnosti, očuvanja domaćeg književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva i izdavaštva, te jačanja kompetencija za razvoj demokracije, gospodarstva i sudjelovanje u informacijskom društvu. (2) Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice kao javnu djelatnost. Knjižnice pružaju usluge građanima neovisno o njihovim osobnim obilježjima, dobi, spolu, vjeri, nacionalnoj i političkoj opredijeljenosti ili društvenom statusu. (3) Knjižnice imaju pravo za potrebe svojega rada prikupljati i obrađivati osobne podatke o svojim korisnicima, u skladu sa Zakonom o zaštiti osobnih podataka, pravilnikom o radu knjižnice i profesionalnim etičkim kodeksomim. (USKLADITI S UREDBOM!) ČLANAK 6., STAVAK 1, PRIJEDLOG: VRATITI tekst iz Prijedloga Zakona iz 2014. : Knjižnične službe i usluge (1) Knjižnične službe i usluge obuhvaćaju osobito: izgradnju knjižnične zbirke temeljenu na neovisnoj stručnoj prosudbi knjižničara i na načelima kvalitete i važnosti za određenu korisničku zajednicu te javno objavljenim smjernicama za nabavu, kriterijima za vrednovanje fonda te pravilima i mjerama za čuvanje i zaštitu knjižnične građe. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je sastavljena u dogovoru sa strukom. Definiranje na predloženi način nije sukladno Nomotehničkim pravilima. |
| 730 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. | (1) Knjižnična djelatnost obuhvaća: stručnu obradu i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima što uključuje izradu informacijskih pomagala u tiskanom i/ili elektroničkom obliku | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Prijedlog je već uključen u definiciju djelatnosti. |
| 731 | Vesna Ivanković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. | (1) Knjižnična djelatnost obuhvaća: stručnu obradu i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima što uključuje izradu informacijskih pomagala u tiskanom i/ili elektroničkom obliku | Nije prihvaćen | Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. |
| 732 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. | KOMENTAR: (1) Nabava je sastavni dio izgradnje knjižničnih zbirki. Izostavljena je suvremena knjižnična zadaća izvođenja bibliometrijskih istraživanja, posebno kod praćenja znanstvene produkcije pojedinaca i institucija u visokom obrazovanju. Korištenje knjižnične građe nije usluga knjižnice, nego aktivnost korisnika. Knjižnica daje građu na korištenje (posudba), odnosno osigurava pristup građi. U knjižničnu građu spadaju i online izvori (mrežni e-izvori), pa ih ne treba dodavati, jer ispada da se knjižnice bave samo materijalnim medijima. Standard HRN ISO 2789:2014 – međunarodna knjižnična statistika definira područja prikupljanja statističkih podataka: knjižnice, usluge i korištenje, fond, pristup i oprema, upravljanje, financiranje i izdaci, knjižnično osoblje, pa ih treba tako navesti. | Prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Članak 6. stavak 1. podstavak 3. izmijenjen tako da glasi: - pružanje informacijskih usluga i davanje na korištenje knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu |
| 733 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. | PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (1) Knjižnična djelatnost Knjižnična djelatnost obuhvaća: - izgradnju knjižničnih zbirki - stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima što uključuje izradu informacijskih pomagala u tiskanom i/ili elektroničkom obliku - davanje knjižnične građe na korištenje odnosno osiguravanje pristupa knjižničnoj građi, uključujući međuknjižničnu posudbu i dostavu elektroničkih dokumenata - digitalizaciju knjižnične građe - usmjeravanje i podučavanje korisnika pri izboru i korištenju knjižnične građe i informacijskih pomagala - vođenje dokumentacije i prikupljanje statističkih podatka o knjižnici, njezinim uslugama i korištenju, fondu, prostoru i opremi, upravljanju, financiranju i izdacima te knjižničnom osoblju - prikupljanje statističkih podataka vezanih uz provedbu propisa kojima se uređuju autorska i srodna prava - ponudu kulturnih, informacijskih, obrazovnih i znanstvenih sadržaja i programa te - druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Članak 6. stavak 1. podstavak 3. izmijenjen tako da glasi: - pružanje informacijskih usluga i davanje na korištenje knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu |
| 734 | Lea Lazzarich | I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. | pružanje usluga korištenja knjižnične građe: KOMENTAR: Korištenje knjižnične građe nije usluga knjižnice, nego aktivnost korisnika. Knjižnica daje građu na korištenje (posudba), odnosno osigurava pristup građi NADOPUNA: umjesto „pružanje usluge korištenja knjižnične građe“ treba: „davanje knjižnične građe na korištenje uključujući međuknjižničnu posudbu i dostavu elektroničkih dokumenata“ | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Članak 6. stavak 1. podstavak 3. izmijenjen tako da glasi: - pružanje informacijskih usluga i davanje na korištenje knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu. |
| 735 | Knjižničarsko društvo Sisačko-moslavačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. | Članak 6. (1) Knjižnična djelatnost obuhvaća: stručnu obradu i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima što uključuje izradu informacijskih pomagala u tiskanom i/ili elektroničkom obliku | Nije prihvaćen | Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. |
| 736 | Gradska knjižnica i čitaonica Petrinja | I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. | Poštovani, ako ne u Članku 1. onda je ovdje moguće dodati podstavak stavka 1. da je knjižnična djelatnost od interesa za RH. I dalje ne razumijem zašto je iz starog Zakona izbačen taj stavak. | Nije prihvaćen | U članku drugom izričito je propisano da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. |
| 737 | Kristina Kalanj, viša knjižničarka; predsjednica Komisije za muzejske i galerijske knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva | I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. | Sukladno stavu Komisije za muzejske i galerijske knjižnice HKD-a: IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 7. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije, sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe u pojedinim vrstama knjižnica, a koji donosi ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. OBRAZLOŽENJE: U postojećem Zakonu postoji poglavlje X. ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE: članak 45. i 46., a takvo poglavlje odnosno poglavlje o zaštiti knjižnične građe uopće nije navedeno u nacrtu novoga Zakona. U ovom Prijedlogu Zakona zaštita knjižnične građe se spominje samo u: 1.) članku 1., stavak (2), 2.) članku 3., pod 2., 3.) članku 4. koji se odnosi na očuvanje knjižnične građe kao kulturnog dobra te u 4.) članku 7. u općenitom smislu Odredba je neprecizna, neke knjižnice smiju otpisati građu isključivo u iznimnim i posebnim okolnostima. Spojiti članak 4. i 7. te izdvojiti u posebnu glavu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Odredbe članaka su po svom sadržaju uvrštene u odgovarajuće glave Zakona. Uzimajući u obzir Zakon o sustavu državne uprave, pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje savjetodavnog tijela (Hrvatsko knjižničarsko vijeće) jer savjetodavno tijelo nije dio sustava državne uprave. |
| 738 | Marija Šimunović, diplomirana knjižničarka/članica Komisije za javno zagovaranja HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. | Članak 7. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije, sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe u pojedinim vrstama knjižnica, a koji donosi ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. OBRAZLOŽENJE: U postojećem Zakonu postoji poglavlje X. ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE: članak 45. i 46., a takvo poglavlje odnosno poglavlje o zaštiti knjižnične građe uopće nije navedeno u nacrtu novoga Zakona. U ovom Prijedlogu Zakona zaštita knjižnične građe se spominje samo u: 1.) članku 1., stavak (2), 2.) članku 3., pod 2., 3.) članku 4. koji se odnosi na očuvanje knjižnične građe kao kulturnog dobra te u 4.) članku 7. u općenitom smislu Odredba je neprecizna, neke knjižnice smiju otpisati građu isključivo u iznimnim i posebnim okolnostima. Spojiti članak 4. i 7. te izdvojiti u posebnu glavu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaćeno, zaštita knjižnične građe odvojena je u posebni članak. Uzimajući u obzir Zakon o sustavu državne uprave, pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje savjetodavnog tijela (Hrvatsko knjižničarsko vijeće) jer savjetodavno tijelo nije dio sustava državne uprave. |
| 739 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. | Predlaže se dopuna: Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu analogne i digitalne knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije i otpisa građe sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe, a koji donosi ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća. Obrazloženje: Dodaje se „analogne i digitalne“ građe, kako bi se istaknula važnost zaštite i digitalne građe te uvelo područje zaštite digitalne građe i u spomenuti pravilnik. | Prihvaćen | Prihaćeno |
| 740 | Iva Grković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. | TEKST PRIJEDLOGA Članak 7…. Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije i otpisa građe sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe, a koji donosi ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 7. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije, sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe u pojedinim vrstama knjižnica, a koji donosi ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. OBRAZLOŽENJE: U postojećem Zakonu postoji poglavlje X. ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE: članak 45. i 46., a takvo poglavlje odnosno poglavlje o zaštiti knjižnične građe uopće nije navedeno u nacrtu novoga Zakona. U ovom Prijedlogu Zakona zaštita knjižnične građe se spominje samo u: 1.) članku 1., stavak (2), 2.) članku 3., pod 2., 3.) članku 4. koji se odnosi na očuvanje knjižnične građe kao kulturnog dobra te u 4.) članku 7. u općenitom smislu Odredba je neprecizna, neke knjižnice smiju otpisati građu isključivo u iznimnim i posebnim okolnostima. Spojiti članak 4. i 7. te izdvojiti u posebnu glavu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Odredbe članaka su po svom sadržaju uvrštene u odgovarajuće glave Zakona. Uzimajući u obzir Zakon o sustavu državne uprave, pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje savjetodavnog tijela (Hrvatsko knjižničarsko vijeće) jer savjetodavno tijelo nije dio sustava državne uprave. |
| 741 | Društvo knjižničara Karlovačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. | Članak 7. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije, sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe u pojedinim vrstama knjižnica, a koji donosi ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. OBRAZLOŽENJE: U postojećem Zakonu postoji poglavlje X. ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE: članak 45. i 46., a takvo poglavlje odnosno poglavlje o zaštiti knjižnične građe uopće nije navedeno u nacrtu novoga Zakona. U ovom Prijedlogu Zakona zaštita knjižnične građe se spominje samo u: 1.) članku 1., stavak (2), 2.) članku 3., pod 2., 3.) članku 4. koji se odnosi na očuvanje knjižnične građe kao kulturnog dobra te u 4.) članku 7. u općenitom smislu Odredba je neprecizna, neke knjižnice smiju otpisati građu isključivo u iznimnim i posebnim okolnostima. Spojiti članak 4. i 7. te izdvojiti u posebnu glavu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Odredbe članaka su po svom sadržaju uvrštene u odgovarajuće glave Zakona. Uzimajući u obzir Zakon o sustavu državne uprave, pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje savjetodavnog tijela (Hrvatsko knjižničarsko vijeće) jer savjetodavno tijelo nije dio sustava državne uprave. |
| 742 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. | Članak 7. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije, sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe u pojedinim vrstama knjižnica, a koji donosi ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. OBRAZLOŽENJE: U postojećem Zakonu postoji poglavlje X. ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE: članak 45. i 46., a takvo poglavlje odnosno poglavlje o zaštiti knjižnične građe uopće nije navedeno u nacrtu novoga Zakona. U ovom Prijedlogu Zakona zaštita knjižnične građe se spominje samo u: 1.) članku 1., stavak (2), 2.) članku 3., pod 2., 3.) članku 4. koji se odnosi na očuvanje knjižnične građe kao kulturnog dobra te u 4.) članku 7. u općenitom smislu Odredba je neprecizna, neke knjižnice smiju otpisati građu isključivo u iznimnim i posebnim okolnostima. Spojiti članak 4. i 7. te izdvojiti u posebnu glavu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Odredbe članaka su po svom sadržaju uvrštene u odgovarajuće glave Zakona. Uzimajući u obzir Zakon o sustavu državne uprave, pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje savjetodavnog tijela (Hrvatsko knjižničarsko vijeće) jer savjetodavno tijelo nije dio sustava državne uprave. |
| 743 | Silvija Perić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 7…. Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije i otpisa građe sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe, a koji donosi ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 7. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije, sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe u pojedinim vrstama knjižnica, a koji donosi ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. OBRAZLOŽENJE: U postojećem Zakonu postoji poglavlje X. ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE: članak 45. i 46., a takvo poglavlje odnosno poglavlje o zaštiti knjižnične građe uopće nije navedeno u nacrtu novoga Zakona. U ovom Prijedlogu Zakona zaštita knjižnične građe se spominje samo u: 1.) članku 1., stavak (2), 2.) članku 3., pod 2., 3.) članku 4. koji se odnosi na očuvanje knjižnične građe kao kulturnog dobra te u 4.) članku 7. u općenitom smislu Odredba je neprecizna, neke knjižnice smiju otpisati građu isključivo u iznimnim i posebnim okolnostima. Spojiti članak 4. i 7. te izdvojiti u posebnu glavu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Odredbe članaka su po svom sadržaju uvrštene u odgovarajuće glave Zakona. Uzimajući u obzir Zakon o sustavu državne uprave, pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje savjetodavnog tijela (Hrvatsko knjižničarsko vijeće) jer savjetodavno tijelo nije dio sustava državne uprave. |
| 744 | Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja | I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 7…. Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije i otpisa građe sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe, a koji donosi ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 7. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije, sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe u pojedinim vrstama knjižnica, a koji donosi ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. OBRAZLOŽENJE: U postojećem Zakonu postoji poglavlje X. ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE: članak 45. i 46., a takvo poglavlje odnosno poglavlje o zaštiti knjižnične građe uopće nije navedeno u nacrtu novoga Zakona. U ovom Prijedlogu Zakona zaštita knjižnične građe se spominje samo u: 1.) članku 1., stavak (2), 2.) članku 3., pod 2., 3.) članku 4. koji se odnosi na očuvanje knjižnične građe kao kulturnog dobra te u 4.) članku 7. u općenitom smislu Odredba je neprecizna, neke knjižnice smiju otpisati građu isključivo u iznimnim i posebnim okolnostima. Spojiti članak 4. i 7. te izdvojiti u posebnu glavu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Odredbe članaka su po svom sadržaju uvrštene u odgovarajuće glave Zakona. Uzimajući u obzir Zakon o sustavu državne uprave, pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje savjetodavnog tijela (Hrvatsko knjižničarsko vijeće) jer savjetodavno tijelo nije dio sustava državne uprave. |
| 745 | Jagoda Ille, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. | U postojećem Zakonu postoji poglavlje X. ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE članak 45. i 46., a takvo poglavlje odnosno poglavlje o zaštiti knjižnične građe uopće nije navedeno u nacrtu novoga Zakona. U ovom Prijedlogu Zakona zaštita knjižnične građe spominje se samo u: 1.) članku 1., stavak 2. 2.) članku 3., točka 2. 3.) članku 4. koji se odnosi na očuvanje knjižnične građe kao kulturnog dobra te u 4.) članku 7. u općenitom smislu. Odredba je neprecizna, neke knjižnice smiju otpisati građu isključivo u iznimnim i posebnim okolnostima. Spojiti članak 4. i 7. te izdvojiti u posebnu glavu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Odredbe članaka su po svom sadržaju uvrštene u odgovarajuće glave Zakona. |
| 746 | Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 7…. Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije i otpisa građe sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe, a koji donosi ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 7. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije, sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe u pojedinim vrstama knjižnica, a koji donosi ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. OBRAZLOŽENJE: U postojećem Zakonu postoji poglavlje X. ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE: članak 45. i 46., a takvo poglavlje odnosno poglavlje o zaštiti knjižnične građe uopće nije navedeno u nacrtu novoga Zakona. U ovom Prijedlogu Zakona zaštita knjižnične građe se spominje samo u: 1.) članku 1., stavak (2), 2.) članku 3., pod 2., 3.) članku 4. koji se odnosi na očuvanje knjižnične građe kao kulturnog dobra te u 4.) članku 7. u općenitom smislu Odredba je neprecizna, neke knjižnice smiju otpisati građu isključivo u iznimnim i posebnim okolnostima. Spojiti članak 4. i 7. te izdvojiti u posebnu glavu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Odredbe članaka su po svom sadržaju uvrštene u odgovarajuće glave Zakona. Uzimajući u obzir Zakon o sustavu državne uprave, pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje savjetodavnog tijela (Hrvatsko knjižničarsko vijeće) jer savjetodavno tijelo nije dio sustava državne uprave. |
| 747 | Petar Lukačić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. | Članak 7. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije, sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe u pojedinim vrstama knjižnica, a koji donosi ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Uzimajući u obzir Zakon o sustavu državne uprave, pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje savjetodavnog tijela (Hrvatsko knjižničarsko vijeće) jer savjetodavno tijelo nije dio sustava državne uprave. |
| 748 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. | Članak 7. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditipostupak revizije, sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe u pojedinim vrstama knjižnica, a koji donosi ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. OBRAZLOŽENJE: U postojećem Zakonu postoji poglavlje X. ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE: članak 45. i 46., a takvo poglavlje odnosno poglavlje o zaštiti knjižnične građe uopće nije navedeno u nacrtu novoga Zakona. U ovom Prijedlogu Zakona zaštita knjižnične građe se spominje samo u: 1.) članku 1., stavak (2), 2.) članku 3., pod 2., 3.) članku 4. koji se odnosi na očuvanje knjižnične građe kao kulturnog dobra te u 4.) članku 7. u općenitom smislu Odredba je neprecizna, neke knjižnice smiju otpisati građu isključivo u iznimnim i posebnim okolnostima. Spojiti članak 4. i 7.te izdvojiti u posebnu glavu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Odredbe članaka su po svom sadržaju uvrštene u odgovarajuće glave Zakona. Uzimajući u obzir Zakon o sustavu državne uprave, pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje savjetodavnog tijela (Hrvatsko knjižničarsko vijeće) jer savjetodavno tijelo nije dio sustava državne uprave. |
| 749 | Maja Valjak | I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 7. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije, sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe u pojedinim vrstama knjižnica, a koji donosi ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. OBRAZLOŽENJE: U postojećem Zakonu postoji poglavlje X. ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE: članak 45. i 46., a takvo poglavlje odnosno poglavlje o zaštiti knjižnične građe uopće nije navedeno u nacrtu novoga Zakona. U ovom Prijedlogu Zakona zaštita knjižnične građe se spominje samo u: 1.) članku 1., stavak (2), 2.) članku 3., pod 2., 3.) članku 4. koji se odnosi na očuvanje knjižnične građe kao kulturnog dobra te u 4.) članku 7. u općenitom smislu Odredba je neprecizna, neke knjižnice smiju otpisati građu isključivo u iznimnim i posebnim okolnostima. Spojiti članak 4. i 7. te izdvojiti u posebnu glavu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Odredbe članaka su po svom sadržaju uvrštene u odgovarajuće glave Zakona. Uzimajući u obzir Zakon o sustavu državne uprave, pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje savjetodavnog tijela (Hrvatsko knjižničarsko vijeće) jer savjetodavno tijelo nije dio sustava državne uprave. |
| 750 | Maja Bodiš | I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. | Članak 4. trebalo bi spojiti s člankom 7. i nasloviti ga ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE. Umjesto sadašnjeg teksta trebao bi, stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije, sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe u pojedinim vrstama knjižnica, a koji donosi ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. OBRAZLOŽENJE: U postojećem Zakonu postoji poglavlje X. ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE članak 45. i 46., a takvo poglavlje odnosno poglavlje o zaštiti knjižnične građe uopće nije navedeno u nacrtu novoga Zakona. U ovom Prijedlogu Zakona zaštita knjižnične građe spominje se samo u: 1.) članku 1., stavak 2. 2.) članku 3., točka 2. 3.) članku 4. koji se odnosi na očuvanje knjižnične građe kao kulturnog dobra te u 4.) članku 7. u općenitom smislu. Odredba je neprecizna, neke knjižnice smiju otpisati građu isključivo u iznimnim i posebnim okolnostima. Spojiti članak 4. i 7. te izdvojiti u posebnu glavu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Odredbe članaka su po svom sadržaju uvrštene u odgovarajuće glave Zakona. Uzimajući u obzir Zakon o sustavu državne uprave, pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje savjetodavnog tijela (Hrvatsko knjižničarsko vijeće) jer savjetodavno tijelo nije dio sustava državne uprave. |
| 751 | Vesna Ivanković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. | Članak 7. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije, sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe u pojedinim vrstama knjižnica, a koji donosi ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. OBRAZLOŽENJE: U postojećem Zakonu postoji poglavlje X. ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE: članak 45. i 46., a takvo poglavlje odnosno poglavlje o zaštiti knjižnične građe uopće nije navedeno u nacrtu novoga Zakona. U ovom Prijedlogu Zakona zaštita knjižnične građe se spominje samo u: 1.) članku 1., stavak (2), 2.) članku 3., pod 2., 3.) članku 4. koji se odnosi na očuvanje knjižnične građe kao kulturnog dobra te u 4.) članku 7. u općenitom smislu Odredba je neprecizna, neke knjižnice smiju otpisati građu isključivo u iznimnim i posebnim okolnostima. Spojiti članak 4. i 7. te izdvojiti u posebnu glavu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Odredbe članaka su po svom sadržaju uvrštene u odgovarajuće glave Zakona. Uzimajući u obzir Zakon o sustavu državne uprave, pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje savjetodavnog tijela (Hrvatsko knjižničarsko vijeće) jer savjetodavno tijelo nije dio sustava državne uprave. |
| 752 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 7. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije, sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe u pojedinim vrstama knjižnica, a koji donosi ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. OBRAZLOŽENJE: U postojećem Zakonu postoji poglavlje X. ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE: članak 45. i 46., a takvo poglavlje odnosno poglavlje o zaštiti knjižnične građe uopće nije navedeno u nacrtu novoga Zakona. U ovom Prijedlogu Zakona zaštita knjižnične građe se spominje samo u: 1.) članku 1., stavak (2), 2.) članku 3., pod 2., 3.) članku 4. koji se odnosi na očuvanje knjižnične građe kao kulturnog dobra te u 4.) članku 7. u općenitom smislu Odredba je neprecizna, neke knjižnice smiju otpisati građu isključivo u iznimnim i posebnim okolnostima. Spojiti članak 4. i 7. te izdvojiti u posebnu glavu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Odredbe članaka su po svom sadržaju uvrštene u odgovarajuće glave Zakona. Uzimajući u obzir Zakon o sustavu državne uprave, pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje savjetodavnog tijela (Hrvatsko knjižničarsko vijeće) jer savjetodavno tijelo nije dio sustava državne uprave. |
| 753 | Knjižnica i čitaonica Kutina | I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. | Članak 7. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije, sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe u pojedinim vrstama knjižnica, a koji donosi ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. OBRAZLOŽENJE: U postojećem Zakonu postoji poglavlje X. ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE: članak 45. i 46., a takvo poglavlje odnosno poglavlje o zaštiti knjižnične građe uopće nije navedeno u nacrtu novoga Zakona. U ovom Prijedlogu Zakona zaštita knjižnične građe se spominje samo u: 1.) članku 1., stavak (2), 2.) članku 3., pod 2., 3.) članku 4. koji se odnosi na očuvanje knjižnične građe kao kulturnog dobra te u 4.) članku 7. u općenitom smislu Odredba je neprecizna, neke knjižnice smiju otpisati građu isključivo u iznimnim i posebnim okolnostima. Spojiti članak 4. i 7. te izdvojiti u posebnu glavu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Odredbe članaka su po svom sadržaju uvrštene u odgovarajuće glave Zakona. Uzimajući u obzir Zakon o sustavu državne uprave, pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje savjetodavnog tijela (Hrvatsko knjižničarsko vijeće) jer savjetodavno tijelo nije dio sustava državne uprave. |
| 754 | Kristina Čunović | I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. | Članak 4. trebalo bi spojiti s člankom 7. i nasloviti ga ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE. Umjesto sadašnjeg teksta trebao bi, stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije, sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe u pojedinim vrstama knjižnica, a koji donosi ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. OBRAZLOŽENJE: U postojećem Zakonu postoji poglavlje X. ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE članak 45. i 46., a takvo poglavlje odnosno poglavlje o zaštiti knjižnične građe uopće nije navedeno u nacrtu novoga Zakona. U ovom Prijedlogu Zakona zaštita knjižnične građe spominje se samo u: 1.) članku 1., stavak 2. 2.) članku 3., točka 2. 3.) članku 4. koji se odnosi na očuvanje knjižnične građe kao kulturnog dobra te u 4.) članku 7. u općenitom smislu. Odredba je neprecizna, neke knjižnice smiju otpisati građu isključivo u iznimnim i posebnim okolnostima. Spojiti članak 4. i 7. te izdvojiti u posebnu glavu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Odredbe članaka su po svom sadržaju uvrštene u odgovarajuće glave Zakona. Uzimajući u obzir Zakon o sustavu državne uprave, pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje savjetodavnog tijela (Hrvatsko knjižničarsko vijeće) jer savjetodavno tijelo nije dio sustava državne uprave. |
| 755 | Lidija Dužić Zlovolić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. | Članak 7. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije, sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe u pojedinim vrstama knjižnica, a koji donosi ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. OBRAZLOŽENJE: U postojećem Zakonu postoji poglavlje X. ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE: članak 45. i 46., a takvo poglavlje odnosno poglavlje o zaštiti knjižnične građe uopće nije navedeno u nacrtu novoga Zakona. U ovom Prijedlogu Zakona zaštita knjižnične građe se spominje samo u: 1.) članku 1., stavak (2), 2.) članku 3., pod 2., 3.) članku 4. koji se odnosi na očuvanje knjižnične građe kao kulturnog dobra te u 4.) članku 7. u općenitom smislu Odredba je neprecizna, neke knjižnice smiju otpisati građu isključivo u iznimnim i posebnim okolnostima. Spojiti članak 4. i 7. te izdvojiti u posebnu glavu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Odredbe članaka su po svom sadržaju uvrštene u odgovarajuće glave Zakona. Uzimajući u obzir Zakon o sustavu državne uprave, pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje savjetodavnog tijela (Hrvatsko knjižničarsko vijeće) jer savjetodavno tijelo nije dio sustava državne uprave. |
| 756 | Društvo knjižničara u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. | Članak 7. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije, sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe u pojedinim vrstama knjižnica, a koji donosi ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Uzimajući u obzir Zakon o sustavu državne uprave, pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje savjetodavnog tijela (Hrvatsko knjižničarsko vijeće) jer savjetodavno tijelo nije dio sustava državne uprave. |
| 757 | Društvo knjižničara u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. | OBRAZLOŽENJE: U postojećem Zakonu postoji poglavlje X. ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE: članak 45. i 46., a takvo poglavlje odnosno poglavlje o zaštiti knjižnične građe uopće nije navedeno u nacrtu novoga Zakona. U ovom Prijedlogu Zakona zaštita knjižnične građe se spominje samo u: 1.) članku 1., stavak (2), 2.) članku 3., pod 2., 3.) članku 4. koji se odnosi na očuvanje knjižnične građe kao kulturnog dobra te u 4.) članku 7. u općenitom smislu Odredba je neprecizna, neke knjižnice smiju otpisati građu isključivo u iznimnim i posebnim okolnostima. Spojiti članak 4. i 7. te izdvojiti u posebnu glavu. | Prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Odredbe članaka su po svom sadržaju uvrštene u odgovarajuće glave Zakona. |
| 758 | Knjižnice grada Zagreba | I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. | Članak 4. trebalo bi spojiti s člankom 7. i nasloviti ga ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE. Umjesto sadašnjeg teksta trebao bi, stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije, sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe u pojedinim vrstama knjižnica, a koji donosi ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. OBRAZLOŽENJE: U postojećem Zakonu postoji poglavlje X. ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE članak 45. i 46., a takvo poglavlje odnosno poglavlje o zaštiti knjižnične građe uopće nije navedeno u nacrtu novoga Zakona. U ovom Prijedlogu Zakona zaštita knjižnične građe spominje se samo u: 1.) članku 1., stavak 2. 2.) članku 3., točka 2. 3.) članku 4. koji se odnosi na očuvanje knjižnične građe kao kulturnog dobra te u 4.) članku 7. u općenitom smislu. Odredba je neprecizna, neke knjižnice smiju otpisati građu isključivo u iznimnim i posebnim okolnostima. Spojiti članak 4. i 7. te izdvojiti u posebnu glavu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Odredbe članaka su po svom sadržaju uvrštene u odgovarajuće glave Zakona. Uzimajući u obzir Zakon o sustavu državne uprave, pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje savjetodavnog tijela (Hrvatsko knjižničarsko vijeće) jer savjetodavno tijelo nije dio sustava državne uprave. |
| 759 | Sanja Heberling Dragičević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. | PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (1) Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije i otpisa građe sukladno pravilniku kojim se uređuje revizija i otpis knjižnične građe. (2) Pravilnike iz prethodnog stavka donosi ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Uzimajući u obzir Zakon o sustavu državne uprave, pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje savjetodavnog tijela (Hrvatsko knjižničarsko vijeće) jer savjetodavno tijelo nije dio sustava državne uprave. |
| 760 | Sveučilišna knjižnica u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA ČLANAK 7. Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije i otpisa građe sukladno pravilnicima kojima se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe, a koji donosi ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Uzimajući u obzir Zakon o sustavu državne uprave, pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje savjetodavnog tijela (Hrvatsko knjižničarsko vijeće) jer savjetodavno tijelo nije dio sustava državne uprave. |
| 761 | Sanja Paravić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 7…. Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije i otpisa građe sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe, a koji donosi ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 7. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije, sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe u pojedinim vrstama knjižnica, a koji donosi ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. OBRAZLOŽENJE: U postojećem Zakonu postoji poglavlje X. ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE: članak 45. i 46., a takvo poglavlje odnosno poglavlje o zaštiti knjižnične građe uopće nije navedeno u nacrtu novoga Zakona. U ovom Prijedlogu Zakona zaštita knjižnične građe se spominje samo u: 1.) članku 1., stavak (2), 2.) članku 3., pod 2., 3.) članku 4. koji se odnosi na očuvanje knjižnične građe kao kulturnog dobra te u 4.) članku 7. u općenitom smislu Odredba je neprecizna, neke knjižnice smiju otpisati građu isključivo u iznimnim i posebnim okolnostima. Spojiti članak 4. i 7. te izdvojiti u posebnu glavu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Odredbe članaka su po svom sadržaju uvrštene u odgovarajuće glave Zakona. Uzimajući u obzir Zakon o sustavu državne uprave, pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje savjetodavnog tijela (Hrvatsko knjižničarsko vijeće) jer savjetodavno tijelo nije dio sustava državne uprave. |
| 762 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. | Tekst članka izmijeniti kako slijedi: (1) Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije i otpisa građe sukladno pravilniku kojim se uređuje revizija i otpis knjižnične građe. (2) Pravilnike iz prethodnog stavka donosi ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. OBRAZLOŽENJE U postojećem Zakonu postoji poglavlje X. ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE: članak 45. i 46., a takvo poglavlje odnosno poglavlje o zaštiti knjižnične građe uopće nije navedeno u nacrtu novoga Zakona. U ovom Prijedlogu Zakona zaštita knjižnične građe se spominje samo u: 1.) članku 1., stavak (2), 2.) članku 3., pod 2., 3.) članku 4. koji se odnosi na očuvanje knjižnične građe kao kulturnog dobra te u 4.) članku 7. u općenitom smislu Odredba je neprecizna, neke knjižnice smiju otpisati građu isključivo u iznimnim i posebnim okolnostima. Spojiti članak 4. i 7. te izdvojiti u posebnu glavu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Odredbe članaka su po svom sadržaju uvrštene u odgovarajuće glave Zakona. Uzimajući u obzir Zakon o sustavu državne uprave, pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje savjetodavnog tijela (Hrvatsko knjižničarsko vijeće) jer savjetodavno tijelo nije dio sustava državne uprave. |
| 763 | Viktorija Tomšić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 7…. Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije i otpisa građe sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe, a koji donosi ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 7. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije, sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe u pojedinim vrstama knjižnica, a koji donosi ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. OBRAZLOŽENJE: U postojećem Zakonu postoji poglavlje X. ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE: članak 45. i 46., a takvo poglavlje odnosno poglavlje o zaštiti knjižnične građe uopće nije navedeno u nacrtu novoga Zakona. U ovom Prijedlogu Zakona zaštita knjižnične građe se spominje samo u: 1.) članku 1., stavak (2), 2.) članku 3., pod 2., 3.) članku 4. koji se odnosi na očuvanje knjižnične građe kao kulturnog dobra te u 4.) članku 7. u općenitom smislu Odredba je neprecizna, neke knjižnice smiju otpisati građu isključivo u iznimnim i posebnim okolnostima. Spojiti članak 4. i 7. te izdvojiti u posebnu glavu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Odredbe članaka su po svom sadržaju uvrštene u odgovarajuće glave Zakona. Uzimajući u obzir Zakon o sustavu državne uprave, pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje savjetodavnog tijela (Hrvatsko knjižničarsko vijeće) jer savjetodavno tijelo nije dio sustava državne uprave. |
| 764 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. | Članak 7. treba glasiti: Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije, sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe u pojedinim vrstama knjižnica, a koji donosi ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. OBRAZLOŽENJE: U postojećem Zakonu postoji poglavlje X. ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE: članak 45. i 46.. U potpunosti nedostaje poglavlje o zaštiti knjižnične građe u prijedlogu Zakona. Odredba koje su u prijedlogu zakona su neprecizne, neke knjižnice smiju otpisati građu isključivo u iznimnim i posebnim okolnostima. Prijedlog spojiti članak 4. i 7. te izdvojiti u posebnu glavu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Odredbe članaka su po svom sadržaju uvrštene u odgovarajuće glave Zakona. Uzimajući u obzir Zakon o sustavu državne uprave, pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje savjetodavnog tijela (Hrvatsko knjižničarsko vijeće) jer savjetodavno tijelo nije dio sustava državne uprave. |
| 765 | Gradska knjižnica Zadar | I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. | Obrazloženje: članak 7. staviti u posebno poglavlje jer se tako naglašava važnost zaštite knjižnične građe, revizije i otpisa kao važnih dijelova knjižnične djelatnosti. Uređuje se pravilnikom, ali zakonskim odredbama naglašava se važnost zaštite građe. Prijedlog: staviti u posebno poglavlje. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Odredbe članaka su po svom sadržaju uvrštene u odgovarajuće glave Zakona. |
| 766 | Branka Turk | I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 7…. Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije i otpisa građe sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe, a koji donosi ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 7. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije, sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe u pojedinim vrstama knjižnica, a koji donosi ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. OBRAZLOŽENJE: U postojećem Zakonu postoji poglavlje X. ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE: članak 45. i 46., a takvo poglavlje odnosno poglavlje o zaštiti knjižnične građe uopće nije navedeno u nacrtu novoga Zakona. U ovom Prijedlogu Zakona zaštita knjižnične građe se spominje samo u: 1.) članku 1., stavak (2), 2.) članku 3., pod 2., 3.) članku 4. koji se odnosi na očuvanje knjižnične građe kao kulturnog dobra te u 4.) članku 7. u općenitom smislu Odredba je neprecizna, neke knjižnice smiju otpisati građu isključivo u iznimnim i posebnim okolnostima. Spojiti članak 4. i 7. te izdvojiti u posebnu glavu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Odredbe članaka su po svom sadržaju uvrštene u odgovarajuće glave Zakona. Uzimajući u obzir Zakon o sustavu državne uprave, pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje savjetodavnog tijela (Hrvatsko knjižničarsko vijeće) jer savjetodavno tijelo nije dio sustava državne uprave. |
| 767 | Sanja Brbora | I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. | Članak 7 - prijedlog novog teksta: Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije, sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe u pojedinim vrstama knjižnica, a koji donosi ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Uzimajući u obzir Zakon o sustavu državne uprave, pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje savjetodavnog tijela (Hrvatsko knjižničarsko vijeće) jer savjetodavno tijelo nije dio sustava državne uprave. |
| 768 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. | Članak 7. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije, sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe u pojedinim vrstama knjižnica, a koji donosi ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. OBRAZLOŽENJE: U postojećem Zakonu postoji poglavlje X. ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE: članak 45. i 46., a takvo poglavlje odnosno poglavlje o zaštiti knjižnične građe uopće nije navedeno u nacrtu novoga Zakona. U ovom Prijedlogu Zakona zaštita knjižnične građe se spominje samo u: 1.) članku 1., stavak (2), 2.) članku 3., pod 2., 3.) članku 4. koji se odnosi na očuvanje knjižnične građe kao kulturnog dobra te u 4.) članku 7. u općenitom smislu Odredba je neprecizna, neke knjižnice smiju otpisati građu isključivo u iznimnim i posebnim okolnostima. Spojiti članak 4. i 7. te izdvojiti u posebnu glavu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Odredbe članaka su po svom sadržaju uvrštene u odgovarajuće glave Zakona. Uzimajući u obzir Zakon o sustavu državne uprave, pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje savjetodavnog tijela (Hrvatsko knjižničarsko vijeće) jer savjetodavno tijelo nije dio sustava državne uprave. |
| 769 | Jasminka Kovačević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 7…. Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije i otpisa građe sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe, a koji donosi ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 7. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije, sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe u pojedinim vrstama knjižnica, a koji donosi ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. OBRAZLOŽENJE: U postojećem Zakonu postoji poglavlje X. ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE: članak 45. i 46., a takvo poglavlje odnosno poglavlje o zaštiti knjižnične građe uopće nije navedeno u nacrtu novoga Zakona. U ovom Prijedlogu Zakona zaštita knjižnične građe se spominje samo u: 1.) članku 1., stavak (2), 2.) članku 3., pod 2., 3.) članku 4. koji se odnosi na očuvanje knjižnične građe kao kulturnog dobra te u 4.) članku 7. u općenitom smislu Odredba je neprecizna, neke knjižnice smiju otpisati građu isključivo u iznimnim i posebnim okolnostima. Spojiti članak 4. i 7. te izdvojiti u posebnu glavu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Odredbe članaka su po svom sadržaju uvrštene u odgovarajuće glave Zakona. Uzimajući u obzir Zakon o sustavu državne uprave, pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje savjetodavnog tijela (Hrvatsko knjižničarsko vijeće) jer savjetodavno tijelo nije dio sustava državne uprave. |
| 770 | Ivana Dorotić Malič | I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 7…. Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije i otpisa građe sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe, a koji donosi ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 7. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije, sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe u pojedinim vrstama knjižnica, a koji donosi ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. OBRAZLOŽENJE: U postojećem Zakonu postoji poglavlje X. ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE: članak 45. i 46., a takvo poglavlje odnosno poglavlje o zaštiti knjižnične građe uopće nije navedeno u nacrtu novoga Zakona. U ovom Prijedlogu Zakona zaštita knjižnične građe se spominje samo u: 1.) članku 1., stavak (2), 2.) članku 3., pod 2., 3.) članku 4. koji se odnosi na očuvanje knjižnične građe kao kulturnog dobra te u 4.) članku 7. u općenitom smislu Odredba je neprecizna, neke knjižnice smiju otpisati građu isključivo u iznimnim i posebnim okolnostima. Spojiti članak 4. i 7. te izdvojiti u posebnu glavu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Odredbe članaka su po svom sadržaju uvrštene u odgovarajuće glave Zakona. Uzimajući u obzir Zakon o sustavu državne uprave, pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje savjetodavnog tijela (Hrvatsko knjižničarsko vijeće) jer savjetodavno tijelo nije dio sustava državne uprave. |
| 771 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. | Članak 7. trebao bi glasiti: Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije, sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe u pojedinim vrstama knjižnica, a koji donosi ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Uzimajući u obzir Zakon o sustavu državne uprave, pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje savjetodavnog tijela (Hrvatsko knjižničarsko vijeće) jer savjetodavno tijelo nije dio sustava državne uprave. |
| 772 | Tomislav Staničić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. | Članak 7…. Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije i otpisa građe sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe, a koji donosi ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 7. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije, sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe u pojedinim vrstama knjižnica, a koji donosi ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. OBRAZLOŽENJE: U postojećem Zakonu postoji poglavlje X. ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE: članak 45. i 46., a takvo poglavlje odnosno poglavlje o zaštiti knjižnične građe uopće nije navedeno u nacrtu novoga Zakona. U ovom Prijedlogu Zakona zaštita knjižnične građe se spominje samo u: 1.) članku 1., stavak (2), 2.) članku 3., pod 2., 3.) članku 4. koji se odnosi na očuvanje knjižnične građe kao kulturnog dobra te u 4.) članku 7. u općenitom smislu Odredba je neprecizna, neke knjižnice smiju otpisati građu isključivo u iznimnim i posebnim okolnostima. Spojiti članak 4. i 7. te izdvojiti u posebnu glavu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Odredbe članaka su po svom sadržaju uvrštene u odgovarajuće glave Zakona. Uzimajući u obzir Zakon o sustavu državne uprave, pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje savjetodavnog tijela (Hrvatsko knjižničarsko vijeće) jer savjetodavno tijelo nije dio sustava državne uprave. |
| 773 | Zrinka Udiljak Bugarinovski | I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 7…. Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije i otpisa građe sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe, a koji donosi ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 7. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije, sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe u pojedinim vrstama knjižnica, a koji donosi ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. OBRAZLOŽENJE: U postojećem Zakonu postoji poglavlje X. ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE: članak 45. i 46., a takvo poglavlje odnosno poglavlje o zaštiti knjižnične građe uopće nije navedeno u nacrtu novoga Zakona. U ovom Prijedlogu Zakona zaštita knjižnične građe se spominje samo u: 1.) članku 1., stavak (2), 2.) članku 3., pod 2., 3.) članku 4. koji se odnosi na očuvanje knjižnične građe kao kulturnog dobra te u 4.) članku 7. u općenitom smislu Odredba je neprecizna, neke knjižnice smiju otpisati građu isključivo u iznimnim i posebnim okolnostima. Spojiti članak 4. i 7. te izdvojiti u posebnu glavu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Odredbe članaka su po svom sadržaju uvrštene u odgovarajuće glave Zakona. Uzimajući u obzir Zakon o sustavu državne uprave, pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje savjetodavnog tijela (Hrvatsko knjižničarsko vijeće) jer savjetodavno tijelo nije dio sustava državne uprave. |
| 774 | dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. | Članak 7…. Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije i otpisa građe sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe, a koji donosi ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 7. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije, sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe u pojedinim vrstama knjižnica, a koji donosi ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. OBRAZLOŽENJE: U postojećem Zakonu postoji poglavlje X. ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE: članak 45. i 46., a takvo poglavlje odnosno poglavlje o zaštiti knjižnične građe uopće nije navedeno u nacrtu novoga Zakona. U ovom Prijedlogu Zakona zaštita knjižnične građe se spominje samo u: 1.) članku 1., stavak (2), 2.) članku 3., pod 2., 3.) članku 4. koji se odnosi na očuvanje knjižnične građe kao kulturnog dobra te u 4.) članku 7. u općenitom smislu Odredba je neprecizna, neke knjižnice smiju otpisati građu isključivo u iznimnim i posebnim okolnostima. Spojiti članak 4. i 7. te izdvojiti u posebnu glavu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Odredbe članaka su po svom sadržaju uvrštene u odgovarajuće glave Zakona. Uzimajući u obzir Zakon o sustavu državne uprave, pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje savjetodavnog tijela (Hrvatsko knjižničarsko vijeće) jer savjetodavno tijelo nije dio sustava državne uprave. |
| 775 | Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. | Članak 7. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije, sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe u pojedinim vrstama knjižnica, a koji donosi ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. OBRAZLOŽENJE: U postojećem Zakonu postoji poglavlje X. ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE: članak 45. i 46., a takvo poglavlje odnosno poglavlje o zaštiti knjižnične građe uopće nije navedeno u nacrtu novoga Zakona. U ovom Prijedlogu Zakona zaštita knjižnične građe se spominje samo u: 1.) članku 1., stavak (2), 2.) članku 3., pod 2., 3.) članku 4. koji se odnosi na očuvanje knjižnične građe kao kulturnog dobra te u 4.) članku 7. u općenitom smislu Odredba je neprecizna, neke knjižnice smiju otpisati građu isključivo u iznimnim i posebnim okolnostima. Spojiti članak 4. i 7. te izdvojiti u posebnu glavu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Odredbe članaka su po svom sadržaju uvrštene u odgovarajuće glave Zakona. Uzimajući u obzir Zakon o sustavu državne uprave, pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje savjetodavnog tijela (Hrvatsko knjižničarsko vijeće) jer savjetodavno tijelo nije dio sustava državne uprave. |
| 776 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. | Članak 7. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije, sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe u pojedinim vrstama knjižnica, a koji donosi ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. OBRAZLOŽENJE: U postojećem Zakonu postoji poglavlje X. ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE: članak 45. i 46., a takvo poglavlje odnosno poglavlje o zaštiti knjižnične građe uopće nije navedeno u nacrtu novoga Zakona. U ovom Prijedlogu Zakona zaštita knjižnične građe se spominje samo u: 1.) članku 1., stavak (2), 2.) članku 3., pod 2., 3.) članku 4. koji se odnosi na očuvanje knjižnične građe kao kulturnog dobra te u 4.) članku 7. u općenitom smislu Odredba je neprecizna, neke knjižnice smiju otpisati građu isključivo u iznimnim i posebnim okolnostima. Spojiti članak 4. i 7. te izdvojiti u posebnu glavu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Odredbe članaka su po svom sadržaju uvrštene u odgovarajuće glave Zakona. Uzimajući u obzir Zakon o sustavu državne uprave, pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje savjetodavnog tijela (Hrvatsko knjižničarsko vijeće) jer savjetodavno tijelo nije dio sustava državne uprave. |
| 777 | Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ | I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. | Bolje je bilo rješeno u ranijem prijedlogu zakona iza 2014. jer se preciznije navode obaveze zaštite i nadležnosti u vezi sa zaštitom. PRIJEDLOG TEKSTA: Zaštita građe (1) Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije i otpisa građe prema Pravilniku o zaštiti knjižnične građe, koji na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća donosi ministar kulture u suglasnosti s ministrom nadležnim za znanost i obrazovanje. (2) Uvjete korištenja knjižnične građe, knjižnice uređuju svojim općim aktom, a u skladu s Pravilnikom iz stavke 1. ovoga članka i odredbama ovog Zakona. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Vezano uz prijedlog stavka 2. - materija će biti detaljnije uređena u Pravilniku. |
| 778 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. | Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije i otpisa građe sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe, a koji donosi ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Uzimajući u obzir Zakon o sustavu državne uprave, pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje savjetodavnog tijela (Hrvatsko knjižničarsko vijeće) jer savjetodavno tijelo nije dio sustava državne uprave. |
| 779 | Vesna Ivanković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. | Članak 7. Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije i otpisa građe sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe, a koji donosi ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Uzimajući u obzir Zakon o sustavu državne uprave, pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje savjetodavnog tijela (Hrvatsko knjižničarsko vijeće) jer savjetodavno tijelo nije dio sustava državne uprave. |
| 780 | Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek | I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. | Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije i otpisa građe sukladno pravilniku kojim se uređuje revizija i otpis knjižnične građe. Pravilnike iz prethodnog stavka donosi ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Uzimajući u obzir Zakon o sustavu državne uprave, pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje savjetodavnog tijela (Hrvatsko knjižničarsko vijeće) jer savjetodavno tijelo nije dio sustava državne uprave. |
| 781 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. | KOMENTAR: Nije dobro da isti pravilnik regulira i zaštitu građe i reviziju i otpis, jer su to dvije različite vrste aktivnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Sve navedene aktivnosti su donekle povezane. |
| 782 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. | PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (1) Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije i otpisa građe sukladno pravilniku kojim se uređuje revizija i otpis knjižnične građe. (2) Pravilnike iz prethodnog stavka donosi ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Uzimajući u obzir Zakon o sustavu državne uprave, pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje savjetodavnog tijela (Hrvatsko knjižničarsko vijeće) jer savjetodavno tijelo nije dio sustava državne uprave. |
| 783 | Lea Lazzarich | I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. | Zamijeniti tekstom: „(1)Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe sukladno Pravilniku kojim se uređuje zaštita knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije i otpisa građe sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe (2) Pravilnike iz prethodnog stavka donosi ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Uzimajući u obzir Zakon o sustavu državne uprave, pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje savjetodavnog tijela (Hrvatsko knjižničarsko vijeće) jer savjetodavno tijelo nije dio sustava državne uprave. |
| 784 | Knjižničarsko društvo Sisačko-moslavačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. | Članak 7. Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije i otpisa građe sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe, a koji donosi ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Uzimajući u obzir Zakon o sustavu državne uprave, pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje savjetodavnog tijela (Hrvatsko knjižničarsko vijeće) jer savjetodavno tijelo nije dio sustava državne uprave. |
| 785 | Narodna knjižnica Virje | I.OPĆE ODREDBE, ORGANIZACIJA KNJIŽNICA | Podržavam komentar Sveučilišne knjižnice Rijeka | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje, nije dostavljen konkretni prijedlog. |
| 786 | Lidija Dužić Zlovolić | I.OPĆE ODREDBE, ORGANIZACIJA KNJIŽNICA | Potpuno podržavam prijedlog HKD-a. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje, nije dostavljen konkretni prijedlog. |
| 787 | Sanja Paravić | I.OPĆE ODREDBE, ORGANIZACIJA KNJIŽNICA | Podržavam komentar Sveučilišne knjižnice Rijeka | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje, nije dostavljen konkretni prijedlog. |
| 788 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, ORGANIZACIJA KNJIŽNICA | Podržavam komentar Sveučilišne knjižnice Rijeka | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje, nije dostavljen konkretni prijedlog. |
| 789 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, ORGANIZACIJA KNJIŽNICA | Organizacija knjižnica počiva na podjeli knjižnica po vrstama koje nisu sukladne niti međunarodnim standardima, niti stanju u RH. Tako jedna vrsta sveučilišne, a druga visokoškolske knjižnice, iako i hrvatsko visoko obrazovanje i ISO standard barataju jedinstvenim pojmom „visoko učilište“. Po novom zakonu knjižnica može biti ustrojena i kao trgovačko društvo. Takvoj je knjižnici osnovni cilj stvaranje profita, a ne slobodni pristup znanju kao javnom dobru. Jedini zahtjev koji zakon postavlja privatnoj knjižnici jest da ima stručno vijeće i da za nju rade stručni knjižničari. Pod takvu definiciju privatne knjižnice mogu se podvesti i globalni informacijski servisi koji trguju pravom na pristup znanstvenim informacijama, što je danas veliki svjetski biznis u vlasništvu globalnih igrača na svjetskim burzama, kao što su npr. Alliance, Bank of America i sl.. Kupci njihovih „proizvoda“ (jedan znanstveni članak košta i do 40 eura) su javne, državno financirane obrazovne ustanove, a one ne moraju po ovom zakonu osnivati knjižnice koje bi zastupale javni interes slobodnog pristupa informacijama. Kad je riječ o upravljanju knjižnicama, predlagač ne smatra da su za upravljanje i vođenje knjižnice pred kojom stoji prilagodba razvoju informacijsko-komunikacijskih tehnologija, potrebna stručna knjižničarska znanja koja se danas stječu na tri hrvatska sveučilišna diplomska studija, već je dovoljno završiti diplomski stručni studij iz društvenih znanosti. Stručno knjižničarsko zvanje ne traži se niti u knjižnici koja ima jednog do dva zaposlena, koji obavljaju sve stručne poslove, a takvih u RH ima popriličan broj. Ne otvara li se na ovaj način mogućnost „uhljebljivanja“ nestručne osobe na mjestu ravnatelja, odnosno voditelja knjižnice? | Primljeno na znanje | Organizacija knjižnica je definirana u suradnji sa strukom. |
| 790 | Andreja Toljan | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | Neophodno je navesti koje vrste knjižnica, previše uopćena odredba koja se može kasnije tumačiti na različite načine. | Prihvaćen | Nomenklatura je prihvaćena i usuglašena sa Ministarstvom znanosti i obrazovanja a za svaku vrstu knjižnice će biti doneseni standardi te neće doći do konfuzije u razumijevanja pojmova. |
| 791 | Sanja Brbora | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | Ponajprije, u čl. 8 nejasan je kriterij klasifikacije knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica podvrsta su specijalnih knjižnica, kao što su to uostalom i npr. muzejske i bolničke knjižnice. Zakonske odredbe trebale bi biti usklađene s međunarodnim klasifikacijama, smjernicama i standardima, što ovdje nije slučaj. Nadalje, u hrvatskom knjižničarskom nazivlju uvriježen je naziv visokoškolska knjižnica (a ne "knjižnica na visokom učilištu") . | Prihvaćen | Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku. |
| 792 | Kristina Kalanj, viša knjižničarka; predsjednica Komisije za muzejske i galerijske knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | Sukladno stavu Komisije za muzejske i galerijske knjižnice HKD-a: IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. OBRAZLOŽENJE: Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi, a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nejasno je zašto se uopće odstupilo od ovog naziva. Nije jasno što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica. To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 8 (2) Pojedine knjižnice mogu prema potrebi obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili jasno navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. OBRAZLOŽENJE: Ovo može otvoriti prostor za malverzacije, na primjer da se smanji broj knjižnica, da se jedna ugasi, jer ta druga može preuzeti funkciju prve. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Propisano u članku 10. Zakona da poslove narodne knjižnice može obavljati i neka druga knjižnica što se uređuje ugovorom. |
| 793 | Simona Šamanić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 8 (1)…. Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, knjižnica na visokom učilištu, znanstvena, specijalna te knjižnica vjerske zajednice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. OBRAZLOŽENJE: Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi, a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nejasno je zašto se uopće odstupilo od ovog naziva. Nije jasno što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica. To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 794 | Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za informacijske znanosti | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | Zajedničko i usuglašeno mišljenje - Odsjeka za informacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, - Odjela za informacijske znanosti, Sveučilišta u Zadru, - Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Članak: 8 Stavak: 1 Prijedlog izmjena: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda i usluga vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, visokoškolska, znanstvena i specijalna. Obrazloženje: Kako je u komentaru članka 3 navedeno predlaže ne izdvajati knjižnice vjerskih zajednica budući da one spadaju u tip specijalnih knjižnica poput ostalih tipova specijalnih knjižnica kao što su bolničke, zatvorske, knjižnice nevladinih udruga. Osim toga predlaže se zadržati „visokoškolske“ knjižnice umjesto razdvajanja na „sveučilišne“ i „knjižnica na visokom učilištu“. Knjižnice na visokim učilištima bi u takvoj kategorizaciji obuhvaćale i sveučilišne odnosno našle bi se u pojmovno hijerarhijskom odnosu. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 795 | Marija Šimunović, diplomirana knjižničarka/članica Komisije za javno zagovaranja HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. OBRAZLOŽENJE: Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi, a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nejasno je zašto se uopće odstupilo od ovog naziva. Nije jasno što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica. To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. Članak 8 (2)…. Brisati ili jasno navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. OBRAZLOŽENJE: Ovo može otvoriti prostor za malverzacije, na primjer da se smanji broj knjižnica, da se jedna ugasi, jer ta druga može preuzeti funkciju prve. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku. Propisano u članku 10. Zakona da poslove narodne knjižnice može obavljati i neka druga knjižnica što se uređuje ugovorom. |
| 796 | Narodna knjižnica i čitaonica u Klisu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | Članak 8., st. 1. umjesto teksta u Prijedlogu treba glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. Obrazloženje: Nije jasno po kojem kriteriju se dolazi do klasifikacije navedene u samom prijedlogu s obzirom da vjerske knjižnice spadaju u specijalne? | Prihvaćen | Prihvaćeno. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku. |
| 797 | Gradska knjižnica i čitaonica Pula | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | Knjižnice vjerskih zajednica su prema klasifikaciji specijalne knjižnice, dakle već su obuhvaćene klasifikacijom u čl.8. Nepotrebno je takve knjižnice izdvajati iz knjižničnog sustava Republike Hrvatske i dodjeljivati im poseban status. Odredbu 2. stavka čl. 8. potrebno je preciznije pojasniti odnosno izrijekom navesti koje vrste knjižnica mogu obavljati dvojnu funkciju kako bi se izbjegli neodrživi modeli "sjedinjavanja" različitih vrsta knjižnica. Predlaže se: (2) Pojedine knjižnice mogu prema potrebi obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica kao što su općeznanstvena i narodna, sveučilišna i narodna te nacionalna i sveučilišna. | Prihvaćen | Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku. Nomenklatura je prihvaćena i usuglašena sa Ministarstvom znanosti i obrazovanja a za svaku vrstu knjižnice će biti doneseni standardi te neće doći do konfuzije u razumijevanja pojmova. |
| 798 | Iva Grković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 8 (1)…. Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, knjižnica na visokom učilištu, znanstvena, specijalna te knjižnica vjerske zajednice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. OBRAZLOŽENJE: Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi, a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nejasno je zašto se uopće odstupilo od ovog naziva. Nije jasno što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica. To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 8 (2)…. Pojedine knjižnice mogu prema potrebi obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili jasno navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. OBRAZLOŽENJE: Ovo može otvoriti prostor za malverzacije, na primjer da se smanji broj knjižnica, da se jedna ugasi, jer ta druga može preuzeti funkciju prve. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku. Propisano u članku 10. Zakona da poslove narodne knjižnice može obavljati i neka druga knjižnica što se uređuje ugovorom |
| 799 | Alica Kolarić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | Članak 8., st. 1. umjesto teksta u Prijedlogu treba glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi i odgovara UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Knjižnice vjerske zajednice spadaju u specijalne knjižnice te ih nije potrebno posebno navoditi (a njihovo navođenje postavlja pitanje o motivu i posljedicama u praksi). | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 800 | Marijana Mišetić, predsjednica Komisije za visokoškolske knjižnice (HKD) | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | ČLANAK 8. - nisu jasni kriteriji klasifikacije knjižnica - knjižnice vjerskih zajednica specijalne su knjižnice - Prijedlog Zakona treba slijediti međunarodne klasifikacije, smjernice i standarde | Prihvaćen | Nomenklatura je prihvaćena i usuglašena sa Ministarstvom znanosti i obrazovanja a za svaku vrstu knjižnice će biti doneseni standardi te neće doći do konfuzije u razumijevanja pojmova. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku. |
| 801 | Sveučilišna knjižnica u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | Članak 8. , stavak 1. (1) Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, knjižnica na visokom učilištu, znanstvena, specijalna te knjižnica vjerske zajednice. KOMENTAR : Ovdje su knjižnice vjerskih zajednica izdvojene iz skupine specijalnih knjižnica u posebnu skupinu! | Prihvaćen | Prihvaćeno. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku. |
| 802 | Društvo knjižničara Karlovačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | Članak 8 (2)…. Pojedine knjižnice mogu prema potrebi obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili jasno navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. OBRAZLOŽENJE: Ovo može otvoriti prostor za malverzacije, na primjer da se smanji broj knjižnica, da se jedna ugasi, jer ta druga može preuzeti funkciju prve. | Prihvaćen | Propisano u članku 10. Zakona da poslove narodne knjižnice može obavljati i neka druga knjižnica što se uređuje ugovorom |
| 803 | Društvo knjižničara Karlovačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | Podržavamo komentar HKD-a. Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. OBRAZLOŽENJE: Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi,a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica? To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku. |
| 804 | Narodna knjižnica Virje | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | ČLANAK 8., STAVAK 2. Iako identična odredba postoji i u trenutnom Zakonu, obzirom da je bilo različitih interpretacija (npr. prijedlog da u nekim sredinama školske knjižnice obavljaju funkciju i narodne knjižnice što se pokazalo neodrživim zbog različitih izvora financiranja, radnog vremena škole i dr.) potrebno je preciznije definirati koje vrste knjižnica mogu obavljati dvojne funkcije, primjerice (narodna i općeznanstvena, gradska i sveučilišna). PRIJEDLOG TEKSTA: Pojedine knjižnice mogu prema potrebi obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica kao što su općeznanstvena i narodna, te sveučilišna i narodna. ČLANAK 8., STAVAK 1. Uskladiti s odredbom ovog istog Prijedloga Zakona navedenom u Poglavlju 1. Ocjena stanja: "Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, knjižnice na visokim učilištima, sveučilišne, znanstvene i specijalne knjižnice." PRIJEDLOG: Izbaciti iz Stavka 1. pojam "vjerske knjižnice" jer se radi o podređenom pojmu tj. o podvrsti specijalnih knjižnica. Samo jedna podvrsta ne može se nasilno izdvajati iz skupine kojoj logično pripada i proglašavati posebnom VRSTOM knjižnica, jer ona to objektivno nije, niti ne može biti, jer za to ne ispunjava uvjete - dok ispunjava sve uvjete da bude podvrsta specijalnih knjižnica, što i jest, i tako se treba i tretirati u temeljnom Zakonu. Ako je ipak potrebno dodatno uređivanje pravnog statusa tzv. vjerskih knjižnica (što god one bile!), to treba rješavati nekim drugim propisima ili podzakonskim aktom, a ne samim temeljnim Zakonom o djelatnosti. | Prihvaćen | Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku. Nomenklatura je prihvaćena i usuglašena sa Ministarstvom znanosti i obrazovanja a za svaku vrstu knjižnice će biti doneseni standardi te neće doći do konfuzije u razumijevanja pojmova. |
| 805 | Klaudija Mandić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | Članak 8. st. 2 treba brisati ili jasnije navesti pod kojim okolnostima se to može dogoditi. Ovo daje prostora onima koji bi "preko noći" knjižnice otvarali i isto tako ih zatvarali. | Prihvaćen | Zakonom je precizno definirano prestanak rada knjižnice, dok se ovim člankom propisuje isključivo da prema potrebi pojedine knjižnice mogu obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica. |
| 806 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | ST.2: Pojedine knjižnice mogu prema potrebi obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica. - Ovo može otvoriti prostor za malverzacije, na primjer da se smanji broj knjižnica, da se jedna ugasi, jer ta druga može preuzeti funkciju prve. | Prihvaćen | Zakonom je precizno definirano prestanak rada knjižnice, dok se ovim člankom propisuje isključivo da prema potrebi pojedine knjižnice mogu obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica. |
| 807 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | Brisati: Pojedine knjižnice mogu prema potrebi obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica. ili jasno navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. | Prihvaćen | Zakonom je precizno definirano prestanak rada knjižnice, dok se ovim člankom propisuje isključivo da prema potrebi pojedine knjižnice mogu obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica. |
| 808 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. OBRAZLOŽENJE: Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi, a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nejasno je zašto se uopće odstupilo od ovog naziva. Nije jasno što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica. To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku. |
| 809 | Katarina Todorcev Hlača Predsjednica Radne grupe za manjinske knjižnice HKD | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | Članak 8. (1) Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, knjižnica na visokom učilištu, znanstvena, specijalna, knjižnica vjerske zajednice te knjižnica nacionalne manjine. (2) Pojedine knjižnice mogu prema potrebi obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica. Obrazloženje: knjižnica nacionalne manjine je širi pojam u odnosu na središnja knjižnica nacionalne manjine, ovdje se uvodi i pojašnjava taj pojam, odnosno objašnjava njena uloga i zadaće. Uži pojam – središnja knjižnica nacionalnih manjina uvršten je u čl. 35. u kojem se govori o matičnoj djelatnosti. Radi što preciznijeg određenja mora stajati puni naziv – knjižnica nacionalne manjine, nikako manjinska knjižnica, jer pojam manjinska knjižnica može se odnositi na svašta. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno. Knjižnice nacionalnih manjina ne definiraju se posebno u zakonu jer su to u stvari zbirke unutar knjižnica. |
| 810 | Ana Škvarić, dipl. knjižničarka, članica Komisije za pokretne knjižnice HKD-a / članica Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. Izdvajanje knjižnica vjerskih zajednica je nepotrebno. Članak 8., st. 2. brisati ili navesti iznimnje okolonosti kad se to može primijeniti. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku. Propisano u članku 10. Zakona da poslove narodne knjižnice može obavljati i neka druga knjižnica što se uređuje ugovorom |
| 811 | Silvija Perić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | Čl. 8. st. 2. Brisati ili jasno navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. OBRAZLOŽENJE: Ovo može otvoriti prostor za malverzacije, na primjer da se smanji broj knjižnica, da se jedna ugasi, jer ta druga može preuzeti funkciju prve. | Prihvaćen | Zakonom je precizno definirano prestanak rada knjižnice, dok se ovim člankom propisuje isključivo da prema potrebi pojedine knjižnice mogu obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica. |
| 812 | Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. OBRAZLOŽENJE: Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi,a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nejasno je zašto se uopće odstupilo od ovog naziva. Nije jasno što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica. To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku. |
| 813 | Jagoda Ille, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | Visokoškolska knjižnica naziv je udomaćen u stručnoj literaturi, a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nejasno je zašto se uopće odstupilo od ovog naziva. Ne postoji opravdanje za uvođenje knjižnica vjerskih zajednica koje su do sada vođene i u upisniku kao specijalne knjižnice. Tipologija je usklađena s UNESCO-ovom tipologijom koja je temelj međunarodnih statistika i ne bi je trebalo mijenjati. Stavak 2. brisati ili jasno definirati i navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku. Propisano u članku 10. Zakona da poslove narodne knjižnice može obavljati i neka druga knjižnica što se uređuje ugovorom |
| 814 | Gorana Tuškan, Komisija za narodne knjižnice | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | Nije jasno zašto se izdvajaju knjižnice vjerskih zajednica? Podržavam komentar HKD-a: Nije jasno što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica. To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. Važno je definirati u kojim iznimnim okolnostima jedna knjižnica može obavljati zadaće više vrsta knjižnica. Podržavam komentar HKD-a: IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili jasno navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. OBRAZLOŽENJE: Ovo može otvoriti prostor za malverzacije, na primjer da se smanji broj knjižnica, da se jedna ugasi, jer ta druga može preuzeti funkciju prve. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku. Propisano u članku 10. Zakona da poslove narodne knjižnice može obavljati i neka druga knjižnica što se uređuje ugovorom |
| 815 | Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 8. Pojedine knjižnice mogu prema potrebi obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili jasno navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. OBRAZLOŽENJE: Ovo može otvoriti prostor za malverzacije, na primjer da se smanji broj knjižnica, da se jedna ugasi, jer ta druga može preuzeti funkciju prve. | Nije prihvaćen | Zakonom je precizno definirano prestanak rada knjižnice, dok se ovim člankom propisuje isključivo da prema potrebi pojedine knjižnice mogu obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica. |
| 816 | Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 8. Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, knjižnica na visokom učilištu, znanstvena, specijalna te knjižnica vjerske zajednice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. OBRAZLOŽENJE: Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi, a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nejasno je zašto se uopće odstupilo od ovog naziva. Nije jasno što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica. To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku. |
| 817 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | Čl. 8. st. 2. Brisati ili jasno navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. OBRAZLOŽENJE: Ovo može otvoriti prostor za malverzacije, na primjer da se smanji broj knjižnica, da se jedna ugasi, jer ta druga može preuzeti funkciju prve. | Prihvaćen | Zakonom je precizno definirano prestanak rada knjižnice, dok se ovim člankom propisuje isključivo da prema potrebi pojedine knjižnice mogu obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica. |
| 818 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. OBRAZLOŽENJE: Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi,a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nejasno je zašto se uopće odstupilo od ovog naziva. Nije jasno što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica. To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku. |
| 819 | Petar Lukačić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | Ovo može otvoriti prostor za malverzacije, na primjer da se smanji broj knjižnica, da se jedna ugasi, jer ta druga može preuzeti funkciju prve. | Nije prihvaćen | Zakonom je precizno definirano prestanak rada knjižnice, dok se ovim člankom propisuje isključivo da prema potrebi pojedine knjižnice mogu obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica. |
| 820 | Petar Lukačić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | Članak 8 (2)…. Brisati ili jasno navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. | Prihvaćen | Zakonom je precizno definirano prestanak rada knjižnice, dok se ovim člankom propisuje isključivo da prema potrebi pojedine knjižnice mogu obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica. |
| 821 | Petar Lukačić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 822 | Gordana Šutej, predsjednica Sekcije za školske knjižnice HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | Čl. 8. st. 2. Treba regulirati pod kojim uvjetima. | Prihvaćen | Zakonom je precizno definirano prestanak rada knjižnice, dok se ovim člankom propisuje isključivo da prema potrebi pojedine knjižnice mogu obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica. |
| 823 | Maja Valjak | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. OBRAZLOŽENJE: Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi, a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nejasno je zašto se uopće odstupilo od ovog naziva. Nije jasno što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica. To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 8 (2)…. Pojedine knjižnice mogu prema potrebi obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili jasno navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. OBRAZLOŽENJE: Ovo može otvoriti prostor za malverzacije, na primjer da se smanji broj knjižnica, da se jedna ugasi, jer ta druga može preuzeti funkciju prve. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku. Propisano u članku 10. Zakona da poslove narodne knjižnice može obavljati i neka druga knjižnica što se uređuje ugovorom |
| 824 | Vesna Ivanković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | Pojedine knjižnice mogu prema potrebi obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili jasno navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. OBRAZLOŽENJE: Ovo može otvoriti prostor za malverzacije, na primjer da se smanji broj knjižnica, da se jedna ugasi, jer ta druga može preuzeti funkciju prve. | Prihvaćen | Zakonom je precizno definirano prestanak rada knjižnice, dok se ovim člankom propisuje isključivo da prema potrebi pojedine knjižnice mogu obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica. |
| 825 | Vesna Ivanković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | Članak 8 (1)…. Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, knjižnica na visokom učilištu, znanstvena, specijalna te knjižnica vjerske zajednice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. OBRAZLOŽENJE: Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi, a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nejasno je zašto se uopće odstupilo od ovog naziva. Nije jasno što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica. To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku. |
| 826 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili jasno navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. OBRAZLOŽENJE: Ovo može otvoriti prostor za malverzacije, na primjer da se smanji broj knjižnica, da se jedna ugasi, jer ta druga može preuzeti funkciju prve. | Nije prihvaćen | Zakonom je precizno definirano prestanak rada knjižnice, dok se ovim člankom propisuje isključivo da prema potrebi pojedine knjižnice mogu obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica. |
| 827 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. OBRAZLOŽENJE: Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi, a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nejasno je zašto se uopće odstupilo od ovog naziva. Nije jasno što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica. To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku. |
| 828 | Nada Topić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | (1) Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 829 | Knjižnica i čitaonica Kutina | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. OBRAZLOŽENJE: Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi, a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nejasno je zašto se uopće odstupilo od ovog naziva. Nije jasno što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica. To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. Čl.8, st.2. potrebno je brisati ili jasno navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. OBRAZLOŽENJE: Ovo može otvoriti prostor za malverzacije, na primjer da se smanji broj knjižnica, da se jedna ugasi, jer ta druga može preuzeti funkciju prve. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku. Propisano u članku 10. Zakona da poslove narodne knjižnice može obavljati i neka druga knjižnica što se uređuje ugovorom |
| 830 | Gradska knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | Stavak 1. Definicija je neprecizna osobito kad je riječ o terminu "knjižnica visokih učilišta". Umjesto toga uobičajeno se koristi termin visokoškolska knjižnica. Nadalje, nepotrebno se izdvaja knjižnica vjerske zajednice jer je to vrsta specijalne knjižnice. Predlažemo da Članak glasi: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. Stavak 2. Zbog mogućih različitih interpretacija, potrebna je preciznija definicija koje vrste knjižnica mogu obavljati dvojne funkcije, primjerice, narodn/gradska i znanstvena, narodna/gradska i sveučilišna i u kojim slučajevima. Predlažemo izmjenu: Pojedine knjižnice mogu prema potrebi obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica kao što su sveučilišna i narodna. | Prihvaćen | Stavak 1. - prihvaćeno. Stavak 2. - Zakonom je precizno definirano prestanak rada knjižnice, dok se ovim člankom propisuje isključivo da prema potrebi pojedine knjižnice mogu obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica. |
| 831 | Nadia Bužleta | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | Knjižnice vjerskih zajednica su prema klasifikaciji specijalne knjižnice, dakle već su obuhvaćene klasifikacijom u čl.8. Nepotrebno je takve knjižnice izdvajati iz knjižničnog sustava Republike Hrvatske i dodjeljivati im poseban status. Odredbu 2. stavka čl. 8. potrebno je preciznije pojasniti odnosno izrijekom navesti koje vrste knjižnica mogu obavljati dvojnu funkciju kako bi se izbjegli neodrživi modeli "sjedinjavanja" različitih vrsta knjižnica. Predlaže se: (2) Pojedine knjižnice mogu prema potrebi obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica kao što su općeznanstvena i narodna, sveučilišna i narodna te nacionalna i sveučilišna. | Prihvaćen | Stavak 1. - prihvaćeno Stavak 2. - Zakonom je precizno definirano prestanak rada knjižnice, dok se ovim člankom propisuje isključivo da prema potrebi pojedine knjižnice mogu obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica. |
| 832 | Kristina Čunović | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | Članak 8., st. 1. trebao bi suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. Obrazloženje: Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi, a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nejasno je zašto se uopće odstupilo od ovog naziva. Nije jasno što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica. To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. Članak 8./ Stavak 2. Predlažem izmjenu: Pojedine knjižnice mogu prema potrebi obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica kao što su općeznanstvena i narodna, sveučilišna i narodna te nacionalna i sveučilišna. Obrazloženje: Iako identična odredba postoji i u trenutnom Zakonu, s obzirom da je bilo različitih interpretacija (npr. prijedlog da u nekim sredinama školske knjižnice obavljaju funkciju i narodne knjižnice što se pokazalo neodrživim zbog različitih izvora financiranja, radnog vremena škole i dr. ) potrebno je preciznije definirati koje vrste knjižnica mogu obavljati dvojne funkcije, primjerice (narodna i općeznanstvena, gradska i sveučilišna). | Prihvaćen | Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku. Propisano u članku 10. Zakona da poslove narodne knjižnice može obavljati i neka druga knjižnica što se uređuje ugovorom |
| 833 | ANA SUDAREVIĆ | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | Članak 8 (2)…. Pojedine knjižnice mogu prema potrebi obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili jasno navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. Također, školske, sveučilišne i visokoškolske i znanstvene knjižnice u nadležnosti su i Ministarstva znanosti i obrazovanja te imaju i svoje specifičnosti regulirane i zakonima i pravilnicima i tog Ministarstva. | Prihvaćen | Zakonom je precizno definirano prestanak rada knjižnice, dok se ovim člankom propisuje isključivo da prema potrebi pojedine knjižnice mogu obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica. |
| 834 | Lidija Dužić Zlovolić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. OBRAZLOŽENJE: Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi, a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nejasno je zašto se uopće odstupilo od ovog naziva. Nije jasno što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica. To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. Članak 8. stavak 2. brisati ili jasno navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku. Propisano u članku 10. Zakona da poslove narodne knjižnice može obavljati i neka druga knjižnica što se uređuje ugovorom |
| 835 | Društvo knjižničara u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: (1) Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. OBRAZLOŽENJE: Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi, a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nejasno je zašto se uopće odstupilo od ovog naziva. Nije jasno što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica. To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. Stavak 2. Članka 8. treba brisati ili jasno navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. OBRAZLOŽENJE: Ovo može otvoriti prostor za malverzacije, na primjer da se smanji broj knjižnica, da se jedna ugasi, jer ta druga može preuzeti funkciju prve. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku. Propisano u članku 10. Zakona da poslove narodne knjižnice može obavljati i neka druga knjižnica što se uređuje ugovorom |
| 836 | Knjižnice grada Zagreba | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | (1)Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. OBRAZLOŽENJE: Visokoškolska knjižnica naziv je udomaćen u stručnoj literaturi, a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nejasno je zašto se uopće odstupilo od ovog naziva. Ne postoji opravdanje za uvođenje knjižnica vjerskih zajednica koje su do sada vođene i u upisniku kao specijalne knjižnice. I, ako se pogleda zanemariv udio tih knjižnica u Hrvatskoj, doista se čini nepotrebnim uvoditi novu vrstu. Čak i predlagač u pojedinim člancima zaboravlja/izostavlja ovu novopredloženu vrstu knjižnica i u područjima podjele odgovornosti i nadzora nad njom. Tipologija je usklađena s UNESCO-ovom tipologijom koja je temelj međunarodnih statistika i ne bi je trebalo mijenjati. Uvođenje pojma knjižnica vjerske zajednice nepotrebno je, s obzirom na to da su i prema važećem zakonu one svrstane u specijalne knjižnice i brojčano su zanemarive u ukupnom broju knjižnica u RH. Isticanje na ovaj način, u najmanju ruku, ima prizvuk diskriminacijskog obilježavanja, a povlači za sobom konotaciju da i ostale knjižnice mogu zatražiti posebno izdvajanje, npr. knjižnice nacionalnih manjina, institutske knjižnice itd. Classification of libraries u: http://portal.unesco.org/en/ev.php-URL_ID=13086&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html). Ovim Prijedlogom navedene klasifikacije i definicije knjižnica neutemeljene su! Nije ni jasno što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica. To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga, to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (npr. Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice, odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. (2)Brisati ili jasno definirati i navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. OBRAZLOŽENJE: Ovo može otvoriti prostor za malverzacije, na primjer da se smanji broj knjižnica, da se jedna ugasi, jer ta druga može preuzeti funkciju prve. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku. Propisano u članku 10. Zakona da poslove narodne knjižnice može obavljati i neka druga knjižnica što se uređuje ugovorom |
| 837 | Knjižničarsko društvo Varaždinske županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 8 (1)…. Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, knjižnica na visokom učilištu, znanstvena, specijalna te knjižnica vjerske zajednice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. OBRAZLOŽENJE: Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi, a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nejasno je zašto se uopće odstupilo od ovog naziva. Nije jasno što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica. To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku. |
| 838 | Knjižničarsko društvo Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | Uz Članak 8 (2)…. Pojedine knjižnice mogu prema potrebi obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili jasno navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. OBRAZLOŽENJE: Ovo može otvoriti prostor za malverzacije, na primjer da se smanji broj knjižnica, da se jedna ugasi, jer ta druga može preuzeti funkciju prve. | Prihvaćen | Zakonom je precizno definirano prestanak rada knjižnice, dok se ovim člankom propisuje isključivo da prema potrebi pojedine knjižnice mogu obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica. |
| 839 | Knjižničarsko društvo Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | Slažemo se s komentarom HKD-a. Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. OBRAZLOŽENJE: Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi, a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nejasno je zašto se uopće odstupilo od ovog naziva. Nije jasno što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica. To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku. |
| 840 | Sveučilišna knjižnica u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA ČLANAK 8, STAVAK 1. (1) Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, knjižnica na visokom učilištu, znanstvena te specijalna. | Prihvaćen | Uveden pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku. |
| 841 | Sanja Heberling Dragičević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | NADOPUNA: U ovom članku, iza stavka 1. treba u daljnjim stavcima definirati svaku nabrojanu vrstu knjižnice, kako bi bilo što manje dilema kojoj vrsti pripada pojedina knjižnica. | Prihvaćen | Nomenklatura je prihvaćena i usuglašena sa Ministarstvom znanosti i obrazovanja a za svaku vrstu knjižnice će biti doneseni standardi te neće doći do konfuzije u razumijevanja pojmova. |
| 842 | Sanja Paravić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 8 (1)…. Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, knjižnica na visokom učilištu, znanstvena, specijalna te knjižnica vjerske zajednice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. OBRAZLOŽENJE: Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi, a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nejasno je zašto se uopće odstupilo od ovog naziva. Nije jasno što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica. To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 8 (2)…. Pojedine knjižnice mogu prema potrebi obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili jasno navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. OBRAZLOŽENJE: Ovo može otvoriti prostor za malverzacije, na primjer da se smanji broj knjižnica, da se jedna ugasi, jer ta druga može preuzeti funkciju prve. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku. Propisano u članku 10. Zakona da poslove narodne knjižnice može obavljati i neka druga knjižnica što se uređuje ugovorom |
| 843 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | Članak 8 izmijeniti: (1)Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. (2) BRISATI ili jasno definirati okolnosti kada je to moguće OBRAZLOŽENJE Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi, a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nejasno je zašto se uopće odstupilo od ovog naziva. Nije jasno što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica. To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku. |
| 844 | Viktorija Tomšić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 8 (1)…. Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, knjižnica na visokom učilištu, znanstvena, specijalna te knjižnica vjerske zajednice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. OBRAZLOŽENJE: Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi, a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nejasno je zašto se uopće odstupilo od ovog naziva. Nije jasno što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica. To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. 23. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 8 (2)…. Pojedine knjižnice mogu prema potrebi obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili jasno navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. OBRAZLOŽENJE: Ovo može otvoriti prostor za malverzacije, na primjer da se smanji broj knjižnica, da se jedna ugasi, jer ta druga može preuzeti funkciju prve. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku. Propisano u članku 10. Zakona da poslove narodne knjižnice može obavljati i neka druga knjižnica što se uređuje ugovorom |
| 845 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | Predlažemo stavak (2) BRISATI ili jasno navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. OBRAZLOŽENJE: Ovakva nedorečenost i izraz "prema potrebi" ostavlja prostor za manipulacije, primjerice omogućava smanjivanje broja knjižnica, zatvaranje knjižnica pod "izgovorom" da je takvo što moguće zakonom, a da korisnici i zajednica neće ostati bez usluga knjižnice, jer će to preuzeti druga knjižnica. | Prihvaćen | Zakonom je precizno definirano prestanak rada knjižnice, dok se ovim člankom propisuje isključivo da prema potrebi pojedine knjižnice mogu obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica. |
| 846 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | Stavak (1) bi trebao glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. OBRAZLOŽENJE: Visokoškolska knjižnica je naziv koji odgovara međunarodnoj, UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nepotrebno je mijenjati termine koji se koriste u hrvatskom i svjetskom knjižničarstvu. Slažemo se s iznesenim mišljenjem HKD-a da je nejasan pojam knjižnice "vjerskih zajednica" (mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, kao i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja). To je i svojevrsna diskriminacija i ideološko obilježavanje knjižnice koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Slažemo se da je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku. |
| 847 | Draženka Stančić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | Ovdje bi valjalo konstatirati činjenicu da neke od knjižnica (pobrojati ih) potpadaju i pod nadležnost Ministarstva znanosti i obrazovanja pa da imaju i svoje specifičnosti regulirane zakonima i pravilnicima i tog ministarstva. Tekst bi mogao glasiti: (3) Školske, sveučilišne i visokoškolske i znanstvene knjižnice u nadležnosti su i Ministarstva znanosti i obrazovanja te imaju i svoje specifičnosti regulirane i zakonima i pravilnicima i tog Ministarstva. | Prihvaćen | Navedeni prijedlog je propisan u članku 12. Nacrta prijedloga zakona. |
| 848 | Branka Turk | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 8 (1)…. Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, knjižnica na visokom učilištu, znanstvena, specijalna te knjižnica vjerske zajednice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. OBRAZLOŽENJE: Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi, a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nejasno je zašto se uopće odstupilo od ovog naziva. Nije jasno što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica. To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 8 (2)…. Pojedine knjižnice mogu prema potrebi obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili jasno navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. OBRAZLOŽENJE: Ovo može otvoriti prostor za malverzacije, na primjer da se smanji broj knjižnica, da se jedna ugasi, jer ta druga može preuzeti funkciju prve. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku. Propisano u članku 10. Zakona da poslove narodne knjižnice može obavljati i neka druga knjižnica što se uređuje ugovorom |
| 849 | Gradska knjižnica Zadar | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | U članku 8. stavak 2. "Pojedine knjižnice mogu prema potrebi obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica" Prijedlog: brisati ili jasno odrediti u kojim slučajevima se primjenjuju ove odredbe. | Prihvaćen | Zakonom je precizno definirano prestanak rada knjižnice, dok se ovim člankom propisuje isključivo da prema potrebi pojedine knjižnice mogu obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica. |
| 850 | Ivana Dorotić Malič | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 8 (1)…. Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, knjižnica na visokom učilištu, znanstvena, specijalna te knjižnica vjerske zajednice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. OBRAZLOŽENJE: Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi, a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nejasno je zašto se uopće odstupilo od ovog naziva. Nije jasno što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica. To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 8 (2)…. Pojedine knjižnice mogu prema potrebi obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili jasno navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. OBRAZLOŽENJE: Ovo može otvoriti prostor za malverzacije, na primjer da se smanji broj knjižnica, da se jedna ugasi, jer ta druga može preuzeti funkciju prve. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku. Propisano u članku 10. Zakona da poslove narodne knjižnice može obavljati i neka druga knjižnica što se uređuje ugovorom |
| 851 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | Članak 8 (2)…. Pojedine knjižnice mogu prema potrebi obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili jasno navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. OBRAZLOŽENJE: Ovo može otvoriti prostor za malverzacije, na primjer da se smanji broj knjižnica, da se jedna ugasi, jer ta druga može preuzeti funkciju prve. | Prihvaćen | Zakonom je precizno definirano prestanak rada knjižnice, dok se ovim člankom propisuje isključivo da prema potrebi pojedine knjižnice mogu obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica. |
| 852 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. OBRAZLOŽENJE: Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi, a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nejasno je zašto se uopće odstupilo od ovog naziva. Nije jasno što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica. To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku. |
| 853 | Jasminka Kovačević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 8 (1)…. Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, knjižnica na visokom učilištu, znanstvena, specijalna te knjižnica vjerske zajednice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. OBRAZLOŽENJE: Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi, a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nejasno je zašto se uopće odstupilo od ovog naziva. Nije jasno što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica. To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 8 (2)…. Pojedine knjižnice mogu prema potrebi obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili jasno navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. OBRAZLOŽENJE: Ovo može otvoriti prostor za malverzacije, na primjer da se smanji broj knjižnica, da se jedna ugasi, jer ta druga može preuzeti funkciju prve. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku. Propisano u članku 10. Zakona da poslove narodne knjižnice može obavljati i neka druga knjižnica što se uređuje ugovorom |
| 854 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | Stavak (2) brisati, ili izrijekom navesti u kojim je slučajevima, iznimno, to moguće. | Prihvaćen | Zakonom je precizno definirano prestanak rada knjižnice, dok se ovim člankom propisuje isključivo da prema potrebi pojedine knjižnice mogu obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica. |
| 855 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | Članak 8. stavak (1) treba glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 856 | Tomislav Staničić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | Članak 8 (1)…. Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, knjižnica na visokom učilištu, znanstvena, specijalna te knjižnica vjerske zajednice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. OBRAZLOŽENJE: Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi, a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nejasno je zašto se uopće odstupilo od ovog naziva. Nije jasno što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica. To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 8 (2)…. Pojedine knjižnice mogu prema potrebi obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili jasno navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. OBRAZLOŽENJE: Ovo može otvoriti prostor za malverzacije, na primjer da se smanji broj knjižnica, da se jedna ugasi, jer ta druga može preuzeti funkciju prve. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku. Propisano u članku 10. Zakona da poslove narodne knjižnice može obavljati i neka druga knjižnica što se uređuje ugovorom |
| 857 | Zrinka Udiljak Bugarinovski | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 8 (1)…. Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, knjižnica na visokom učilištu, znanstvena, specijalna te knjižnica vjerske zajednice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. OBRAZLOŽENJE: Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi, a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nejasno je zašto se uopće odstupilo od ovog naziva. Nije jasno što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica. To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 8 (2)…. Pojedine knjižnice mogu prema potrebi obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili jasno navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. OBRAZLOŽENJE: Ovo može otvoriti prostor za malverzacije, na primjer da se smanji broj knjižnica, da se jedna ugasi, jer ta druga može preuzeti funkciju prve. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku. Propisano u članku 10. Zakona da poslove narodne knjižnice može obavljati i neka druga knjižnica što se uređuje ugovorom |
| 858 | dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | Članak 8 (1)…. Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, knjižnica na visokom učilištu, znanstvena, specijalna te knjižnica vjerske zajednice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. OBRAZLOŽENJE: Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi, a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nejasno je zašto se uopće odstupilo od ovog naziva. Nije jasno što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica. To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. Članak 8 (2)…. Pojedine knjižnice mogu prema potrebi obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili jasno navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. OBRAZLOŽENJE: Ovo može otvoriti prostor za malverzacije, na primjer da se smanji broj knjižnica, da se jedna ugasi, jer ta druga može preuzeti funkciju prve. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku. Propisano u članku 10. Zakona da poslove narodne knjižnice može obavljati i neka druga knjižnica što se uređuje ugovorom |
| 859 | Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. čl. 8. st. 2. Brisati ili jasno navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. OBRAZLOŽENJE: Ovo može otvoriti prostor za malverzacije, na primjer da se smanji broj knjižnica, da se jedna ugasi, jer ta druga može preuzeti funkciju prve. OBRAZLOŽENJE: Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi, a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nejasno je zašto se uopće odstupilo od ovog naziva. Nije jasno što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica. To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku. |
| 860 | Ljiljana Črnjar | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | Iako identična odredba postoji i u trenutnom Zakonu, obzirom da je bilo različitih interpretacija (npr. prijedlog da u nekim sredinama školske knjižnice obavljaju funkciju i narodne knjižnice što se pokazalo neodrživim zbog različitih izvora financiranja, radnog vremena škole i dr. ) potrebno je preciznije definirati koje vrste knjižnica mogu obavljati dvojne funkcije, primjerice (narodna i općeznanstvena, gradska i sveučilišna). Predlažem izmjenu: Pojedine knjižnice mogu prema potrebi obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica kao što su općeznanstvena i narodna, te sveučilišna i narodna. | Djelomično prihvaćen | Navedena materija definira se ugovorom između osnivača, što je definirano u člancima 9. i 10. Nacrta prijedloga zakona. |
| 861 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | Članak 8 (2)…. Pojedine knjižnice mogu prema potrebi obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili jasno navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. OBRAZLOŽENJE: Ovo može otvoriti prostor za malverzacije, na primjer da se smanji broj knjižnica, da se jedna ugasi, jer ta druga može preuzeti funkciju prve. | Nije prihvaćen | Zakonom je precizno definirano prestanak rada knjižnice, dok se ovim člankom propisuje isključivo da prema potrebi pojedine knjižnice mogu obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica. |
| 862 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. OBRAZLOŽENJE: Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi, a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nejasno je zašto se uopće odstupilo od ovog naziva. Nije jasno što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica. To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku. |
| 863 | Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | ČLANAK 8., STAVAK 2. Iako identična odredba postoji i u trenutnom Zakonu, obzirom da je bilo različitih interpretacija (npr. prijedlog da u nekim sredinama školske knjižnice obavljaju funkciju i narodne knjižnice što se pokazalo neodrživim zbog različitih izvora financiranja, radnog vremena škole i dr.) potrebno je preciznije definirati koje vrste knjižnica mogu obavljati dvojne funkcije, primjerice (narodna i općeznanstvena, gradska i sveučilišna). PRIJEDLOG TEKSTA: Pojedine knjižnice mogu prema potrebi obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica kao što su općeznanstvena i narodna, te sveučilišna i narodna. | Djelomično prihvaćen | Navedena materija definira se ugovorom između osnivača, što je definirano u člancima 9. i 10. Nacrta prijedloga zakona. |
| 864 | Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | ČLANAK 8., STAVAK 1. Uskladiti s odredbom ovog istog Prijedloga Zakona navedenom u Poglavlju 1. Ocjena stanja: "Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, knjižnice na visokim učilištima, sveučilišne, znanstvene i specijalne knjižnice." PRIJEDLOG: Izbaciti iz Stavka 1. pojam "vjerske knjižnice" jer se radi o podređenom pojmu tj. o podvrsti specijalnih knjižnica. Samo jedna podvrsta ne može se nasilno izdvajati iz skupine kojoj logično pripada i proglašavati posebnom VRSTOM knjižnica, jer ona to objektivno nije, niti ne može biti, jer za to ne ispunjava uvjete - dok ispunjava sve uvjete da bude podvrsta specijalnih knjižnica, što i jest, i tako se treba i tretirati u temeljnom Zakonu. Ako je ipak potrebno dodatno uređivanje pravnog statusa tzv. vjerskih knjižnica (što god one bile!), to treba rješavati nekim drugim propisima ili podzakonskim aktom, a ne samim temeljnim Zakonom o djelatnosti. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 865 | Bojan Lazić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | U ovom je članku nužno podrobnije navesti vrste i uloge svih vrsta knjižnična pojedinačno. Dodatno na jedna od komentara, školsku je knjižnicu nužno definirati kao knjižnicu u sastavu osnovnoškolske, srednjoškolske ili domske ustanove, a čija je svrha prije svega potpora odgojno-obrazovnom radu učenika i djelatnika ustanove u čijem je sastavu, te kulturnoj i javnoj djelatnosti te ustanove. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Ovaj članak se odnosi na sve knjižnice u Republici Hrvatskoj, a njihove uloge se pobliže uređuju standardima. |
| 866 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | (1) Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, knjižnica na visokom učilištu, znanstvena, specijalna, knjižnica vjerske zajednice te knjižnica nacionalne manjine. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 867 | Vesna Ivanković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | Članak 8. (1) Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, knjižnica na visokom učilištu, znanstvena, specijalna, knjižnica vjerske zajednice te knjižnica nacionalne manjine. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Umjesto pojma "knjižnica na visokom učilištu" prihvaćen je pojam "visokoškolska" knjižnica. Knjižnica vjerske zajednice brisana je iz teksta Zakona, a knjižnica nacionalne manjine nije istaknuta u tekstu Zakona, jer se radi o zbirkama knjižnične građe unutar narodnih knjižnica. Ovakva formulacija nastala je u dogovoru s Ministarstvom znanosti i obrazovanja i predstavnicima struke. |
| 868 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | KOMENTAR: U ovom članku, iza stavka 1. treba u daljnjim stavcima definirati svaku nabrojanu vrstu knjižnice, kako bi bilo što manje dilema kojoj primarnoj vrsti pripada pojedina knjižnica. Ukoliko je namjera Zakona uskladiti se s međunarodnim dokumentima, podjelu knjižnica treba temeljiti na standardu HRN ISO 2789:2014, a s obzirom na raznolikost specijalnih knjižnica, treba nabrojati podvrste, budući da se po tome može utvditi i pripadnost određenom resoru. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Ovaj članak se odnosi na sve knjižnice u Republici Hrvatskoj, a njihove uloge se pobliže uređuju standardima. |
| 869 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (1) Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, knjižnica visokog učilišta i specijalna knjižnica, koja može biti: znanstvena, knjižnica vlasti, zdravstvena, poslovna, knjižnica medija, regionalna, muzejska, arhivska, knjižnica vjerske zajednice i druga specijalna knjižnica. (2) Nacionalna knjižnica je knjižnica odgovorna za pribavljanje i zaštitu primjeraka svih relevantnih dokumenata objavljenih u Republici Hrvatskoj. (3) Narodna knjižnica je opća knjižnica koje je otvorena javnosti i koja služi cjelokupnoj populaciji lokalne ili regionalne zajednice i obično je financirana, u cijelosti ili djelomice, iz javnih izvora. (4) Školska knjižnica je knjižnica vezana za sve tipove škola ispod 6. razine obrazovanja, čija je primarna funkcija da služi učenicima i nastavnicima tih škola. (5) Knjižnica visokog učilišta je knjižnica čija je primarna funkcija da služi studentima, akademskom i stručnom osoblju na sveučilištima i drugim institucijama 6. i više razine obrazovanja. (6) Specijalna knjižnica je knjižnica koja pokriva jednu disciplinu ili posebno područje znanja ili posebni regionalni interes. Uključuje knjižnice koje prvenstveno služe specifičnoj kategoriji korisnika ili su primarno posvećene posebnom obliku dokumenata, kao i knjižnice osnovane od organizacija radi služenja ciljevima njihove djelatnosti. (7) Znanstvena knjižnica je specijalna knjižnica znanstvene institucije. (8) Knjižnica vlasti je specijalna knjižnica koja služi bilo kojoj službi, odjelu ili agenciji vlasti ili parlamentu, na međunarodnoj, nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini. (9) Zdravstvena knjižnica je specijalna knjižnica koja služi zdravstvenim stručnjacima u bolnicama i drugim zdravstvenim ustanovama. (10) Poslovna knjižnica je specijalna knjižnica koja služi informacijskim potrebama osoblja industrijskih ili poslovnih tvrtki. (11) Knjižnica medija je specijalna knjižnica koja služi medijskim kućama ili izdavačkim organizacijama. (12) Regionalna knjižnica je specijalna knjižnica koja služi određenoj regiji, a koja se ne može opisati kao narodna, školska, knjižnica visokog učilišta ili znanstvene institucije, niti kao dio mreže nacionalne knjižnice. (13) Muzejska knjižnica je specijalna knjižnica muzeja. (14) Arhivska knjižnica je specijalna knjižnica arhiva. (15) Knjižnica vjerske zajednice je specijalna knjižnica religijske institucije. (16) Druga specijalna knjižnica je specijalna knjižnica koja nije navedena u stavcima 7. do 15. ovog članka. | Prihvaćen | Nomenklatura je prihvaćena i usuglašena sa Ministarstvom znanosti i obrazovanja a za svaku vrstu knjižnice će biti doneseni standardi te neće doći do konfuzije u razumijevanja pojmova |
| 870 | Lea Lazzarich | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | NADOPUNA: U ovom članku, iza stavka 1. treba u daljnjim stavcima definirati svaku nabrojanu vrstu knjižnice, kako bi bilo što manje dilema kojoj vrsti pripada pojedina knjižnica. | Prihvaćen | Nomenklatura je prihvaćena i usuglašena sa Ministarstvom znanosti i obrazovanja a za svaku vrstu knjižnice će biti doneseni standardi te neće doći do konfuzije u razumijevanja pojmova. |
| 871 | Zagorka Majstorović | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | Prijedlog izmjena: U članku 8 vrste knjižnica – trebala bi biti podjela prema međunarodnom ISO 2789:2013. Obrazloženje prijedloga: Staviti definicije prema ISO 2789:2013. | Prihvaćen | Nomenklatura je prihvaćena i usuglašena sa Ministarstvom znanosti i obrazovanja a za svaku vrstu knjižnice će biti doneseni standardi te neće doći do konfuzije u razumijevanja pojmova. |
| 872 | Knjižničarsko društvo Sisačko-moslavačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | Članak 8. (1) Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, knjižnica na visokom učilištu, znanstvena, specijalna, knjižnica vjerske zajednice i knjižnica nacionalne manjine. | Prihvaćen | Nomenklatura je prihvaćena i usuglašena sa Ministarstvom znanosti i obrazovanja. Knjižnica vjerske zajednice i knjižnica nacionalne manjine su specijalne knjižnice te ih ne treba posebno navoditi. |
| 873 | Gradska knjižnica i čitaonica Petrinja | I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. | Poštovani, u Članku 3. stavak 4. spominje se osnivanje privatnih knjižnica. U Članku 8. se ne spominje kao knjižnica prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda što nesumnjivo jest tim više jer se u Članku. 33. propisuje koji djelatnici su nužni za rad privatne knjižnice. | Nije prihvaćen | Podjela knjižnica na javne i privatne je podjela prema osnivaču, a uvjeti za osnivanje knjižnica utvrđuju se prema vrsti knjižnica s obzirom na njezinu građu, a za svaku vrstu donose se posebni standardi kao podzakonski propis koji sadrži detaljne uvjete za rad. |
| 874 | Kristina Kalanj, viša knjižničarka; predsjednica Komisije za muzejske i galerijske knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva | I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. | Sukladno stavu Komisije za muzejske i galerijske knjižnice HKD-a: TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 9. … Knjižnica se može osnovati kao ustanova, zaklada, zadruga, udruga ili trgovačko društvo, osim ako ovim Zakonom nije drukčije uređeno. Radi se o pravno neodrživoj konstrukciji na više nivoa, koja potpuno nepotrebno otvara nepremostive dvojbe i, u krajnjoj posljedici, postojanje bilo kakvog knjižničnog sustava čini neodrživim, pa se kao takav u cijelom tekstu mora odbaciti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se treba odbaciti. OBRAZLOŽENJE: Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotrebni pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na "javne" i "privatne", umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Tako za tzv. „privatne knjižnice“ ne bi vrijedili čak niti oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju posebni temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. Dakle, posebno samostalna, knjižnica NE može funkcionirati kao samostalno trgovačko društvo za privatni profit, jer bi se tu radilo o trgovačkom društvu, a ne knjižnici. Takvo trgovačko društvo, ili zadruga, već je u svim detaljima, kao i temeljnim svrhama propisano u Zakonu o trgovačkim društvima i nema zakonskih uvjeta niti potrebe stavljati ga u Zakon u knjižnicama. Dakle, radilo bi se o društvima koja se bave komercijalizacijom informacija za privatni interes, a koja i danas već postoje (primjer: IUS Info servis) i kao takva su moguća, s time što se tada ne radi o knjižnicama i takve su djelatnosti s razlogom i strogo odvojene od knjižnica. Razlog je, osim služenja javnom interesu i građanima, i u tome što knjižnice iz tog svog statusa crpe i neke specifične povlastice i pravnu zaštitu u propisima i u društvu, npr. kroz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredbi EU o zaštiti osobnih podataka, kroz školske, obrazovne, proračunske propise, propise iz područja poreza, kulture, financiranje projekata poput digitalizacije itd. i sl. NEPROFITNOST kao osnovna karakteristika knjižnica važna je i zbog natječaja za različite javne projekte financiranja na državnom, europskom i svjetskom nivou, koji smiju podupirati samo takvu djelatnost i samostalna trgovačka i privatno-interesna društva po logici tu ne mogu pripadati. Sve navedeno ne može, po zakonodavnoj logici, pravilima tržišnog natjecanja koja bi time bila narušena i dr. razlozima specifičnim za trgovačka društva ili zadruge, biti primijenjeno na komercijalno-profitne oblike udruživanja poput trgovačkih društava ili zadruga, koje su već strogo regulirane posebnim zakonima, organizirane na privatno-interesnoj bazi i za koje vrijede sasvim drugi prateći propisi, od računovodstvenih, financijskih, do organizacijskih. Takvo miješanje organizacijskih i vlasničkih oblika bilo bi u potpunom neskladu s funkcioniranjem ostalih knjižnica i njihovom temeljnom svrhom, onemogućili bi kao što je već rečeno i usklađivanje unutar matične djelatnosti, knjižničnih sustava i dr. Trgovačko društvo može, i zakonodavnih prepreka nema, osnovati i imati knjižnicu u svom sastavu, pa tako početak čl. 9. Prijedloga može glasiti i "knjižnicu može osnovati...ustanova, zaklada...", no to nema smisla posebno isticati u propisu, jer se i sadašnjim zakonom to podrazumijeva putem odredbe o drugim pravnim i fizičkim osobama, koja mu, temeljno usklađena s ostalim knjižnicama, bez prepreka može pomoći u ostvarivanju ciljeva tog društva. No, samostalna knjižnica u takvom privatnom vlasničkopravnom okviru nije ništa drugo nego komercijalni informacijski servis, kakvi postoje već i danas u RH i koji, podložni sasvim drugim propisima od knjižnica, funkcioniraju na sasvim zasebnim osnovama i bez privilegija i zakonske zaštite u određenim slučajevima, ili posebnih funkcija koje izlaze iz njihove temeljne društvene svrhe i javnog interesa. Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne / narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (Stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, a što je postojeći Zakon stavio izvan snage i otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Isto tako, ponovo se koristi pojam javne knjižnice; neusklađenost u tretiranju knjižnica u sastavu: jednom predstavljaju ustrojstvenu jedinicu, dok u školskim ustanovama, visokoškolskim učilištima i javnim znanstvenim institucijama predstavljaju sastavni dio ustanove. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…, te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“ Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. | Prihvaćen | Brisan |
| 875 | Maja Krulić Gačan, dipl. knjižničarka, član Glavnog odbora Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja | I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. | Radi se o pravno neodrživoj konstrukciji na više nivoa, koja potpuno nepotrebno otvara nepremostive dvojbe i, u krajnjoj posljedici, postojanje bilo kakvog knjižničnog sustava čini neodrživim, pa se kao takav u cijelom tekstu mora odbaciti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. OBRAZLOŽENJE: Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotrebni pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Donje obrazloženje naravno, ne mora se dalje čitati ako je predlagač zabunom zamijenio knjižnicu sa knjižarom. Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na "javne" i "privatne", umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Tako za tzv. „privatne knjižnice“ ne bi vrijedili čak niti oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju posebni temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. Dakle, posebno samostalna, knjižnica NE može funkcionirati kao samostalno trgovačko društvo za privatni profit, jer bi se tu radilo o trgovačkom društvu, a ne knjižnici. Takvo trgovačko društvo, ili zadruga, već je u svim detaljima, kao i temeljnim svrhama propisano u Zakonu o trgovačkim društvima i nema zakonskih uvjeta niti potrebe stavljati ga u Zakon u knjižnicama. Dakle, radilo bi se o društvima koja se bave komercijalizacijom informacija za privatni interes, a koja i danas već postoje (primjer: IUS Info servis) i kao takva su moguća, s time što se tada ne radi o knjižnicama i takve su djelatnosti s razlogom i strogo odvojene od knjižnica. Razlog je, osim služenja javnom interesu i građanima, i u tome što knjižnice iz tog svog statusa crpe i neke specifične povlastice i pravnu zaštitu u propisima i u društvu, npr. kroz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredbi EU o zaštiti osobnih podataka, kroz školske, obrazovne, proračunske propise, propise iz područja poreza, kulture, financiranje projekata poput digitalizacije itd. i sl. NEPROFITNOST kao osnovna karakteristika knjižnica važna je i zbog natječaja za različite javne projekte financiranja na državnom, europskom i svjetskom nivou, koji smiju podupirati samo takvu djelatnost i samostalna trgovačka i privatno-interesna društva po logici tu ne mogu pripadati. Sve navedeno NE može, po zakonodavnoj logici, pravilima tržišnog natjecanja koja bi time bila narušena i dr. razlozima specifičnim za trgovačka društva ili zadruge, biti primijenjeno na komercijalno-profitne oblike udruživanja poput trgovačkih društava ili zadruga, koje su već strogo regulirane posebnim zakonima, organizirane na privatno-interesnoj bazi i za koje vrijede sasvim drugi prateći propisi, od računovodstvenih, financijskih, do organizacijskih. Takvo miješanje organizacijskih i vlasničkih oblika bilo bi u potpunom neskladu s funkcioniranjem ostalih knjižnica i njihovom temeljnom svrhom, onemogućili bi kao što je već rečeno i usklađivanje unutar matične djelatnosti, knjižničnih sustava i dr. Trgovačko društvo može, i zakonodavnih prepreka nema, osnovati i imati knjižnicu u svom sastavu, pa tako početak čl. 9. Prijedloga može glasiti i "knjižnicu može osnovati...ustanova, zaklada...", no to nema smisla posebno isticati u propisu, jer se i sadašnjim zakonom to podrazumijeva putem odredbe o drugim pravnim i fizičkim osobama, koja mu, temeljno usklađena s ostalim knjižnicama, bez prepreka može pomoći u ostvarivanju ciljeva tog društva. No, samostalna knjižnica u takvom privatnom vlasničkopravnom okviru nije ništa drugo nego komercijalni informacijski servis, kakvi postoje već i danas u RH i koji, podložni sasvim drugim propisima od knjižnica, funkcioniraju na sasvim zasebnim osnovama i bez privilegija i zakonske zaštite u određenim slučajevima, ili posebnih funkcija koje izlaze iz njihove temeljne društvene svrhe i javnog interesa. Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne / narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (Stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, a što je postojeći Zakon stavio izvan snage i otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Isto tako, ponovo se koristi pojam javne knjižnice; neusklađenost u tretiranju knjižnica u sastavu: jednom predstavljaju ustrojstvenu jedinicu, dok u školskim ustanovama, visokoškolskim učilištima i javnim znanstvenim institucijama predstavljaju sastavni dio ustanove. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…, te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“ Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. | Prihvaćen | Brisan |
| 876 | Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za informacijske znanosti | I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. | Zajedničko i usuglašeno mišljenje - Odsjeka za informacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, - Odjela za informacijske znanosti, Sveučilišta u Zadru, - Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Članak: 9 Prijedlog izmjena: Knjižnica se može osnovati kao ustanova, zaklada, zadruga ili udruga, a u slučaju privatne ili specijalne knjižnice i kao trgovačko društvo, osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno. Obrazloženje: Smatramo da osim u slučaju privatnih i nekih specijalnih, knjižnice ne bi smjele biti ustrojene kao trgovačka društva. | Prihvaćen | Brisan |
| 877 | Marija Šimunović, diplomirana knjižničarka/članica Komisije za javno zagovaranja HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. OBRAZLOŽENJE: Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotrebni pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Donje obrazloženje naravno, ne mora se dalje čitati ako je predlagač zabunom zamijenio knjižnicu sa knjižarom. Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na "javne" i "privatne", umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Tako za tzv. „privatne knjižnice“ ne bi vrijedili čak niti oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju posebni temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. Dakle, posebno samostalna, knjižnica NE može funkcionirati kao samostalno trgovačko društvo za privatni profit, jer bi se tu radilo o trgovačkom društvu, a ne knjižnici. Takvo trgovačko društvo, ili zadruga, već je u svim detaljima, kao i temeljnim svrhama propisano u Zakonu o trgovačkim društvima i nema zakonskih uvjeta niti potrebe stavljati ga u Zakon u knjižnicama. Dakle, radilo bi se o društvima koja se bave komercijalizacijom informacija za privatni interes, a koja i danas već postoje (primjer: IUS Info servis) i kao takva su moguća, s time što se tada ne radi o knjižnicama i takve su djelatnosti s razlogom i strogo odvojene od knjižnica. Razlog je, osim služenja javnom interesu i građanima, i u tome što knjižnice iz tog svog statusa crpe i neke specifične povlastice i pravnu zaštitu u propisima i u društvu, npr. kroz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredbi EU o zaštiti osobnih podataka, kroz školske, obrazovne, proračunske propise, propise iz područja poreza, kulture, financiranje projekata poput digitalizacije itd. i sl. NEPROFITNOST kao osnovna karakteristika knjižnica važna je i zbog natječaja za različite javne projekte financiranja na državnom, europskom i svjetskom nivou, koji smiju podupirati samo takvu djelatnost i samostalna trgovačka i privatno-interesna društva po logici tu ne mogu pripadati. Sve navedeno NE može, po zakonodavnoj logici, pravilima tržišnog natjecanja koja bi time bila narušena i dr. razlozima specifičnim za trgovačka društva ili zadruge, biti primijenjeno na komercijalno-profitne oblike udruživanja poput trgovačkih društava ili zadruga, koje su već strogo regulirane posebnim zakonima, organizirane na privatno-interesnoj bazi i za koje vrijede sasvim drugi prateći propisi, od računovodstvenih, financijskih, do organizacijskih. Takvo miješanje organizacijskih i vlasničkih oblika bilo bi u potpunom neskladu s funkcioniranjem ostalih knjižnica i njihovom temeljnom svrhom, onemogućili bi kao što je već rečeno i usklađivanje unutar matične djelatnosti, knjižničnih sustava i dr. Trgovačko društvo može, i zakonodavnih prepreka nema, osnovati i imati knjižnicu u svom sastavu, pa tako početak čl. 9. Prijedloga može glasiti i "knjižnicu može osnovati...ustanova, zaklada...", no to nema smisla posebno isticati u propisu, jer se i sadašnjim zakonom to podrazumijeva putem odredbe o drugim pravnim i fizičkim osobama, koja mu, temeljno usklađena s ostalim knjižnicama, bez prepreka može pomoći u ostvarivanju ciljeva tog društva. No, samostalna knjižnica u takvom privatnom vlasničkopravnom okviru nije ništa drugo nego komercijalni informacijski servis, kakvi postoje već i danas u RH i koji, podložni sasvim drugim propisima od knjižnica, funkcioniraju na sasvim zasebnim osnovama i bez privilegija i zakonske zaštite u određenim slučajevima, ili posebnih funkcija koje izlaze iz njihove temeljne društvene svrhe i javnog interesa. Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne / narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (Stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, a što je postojeći Zakon stavio izvan snage i otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Isto tako, ponovo se koristi pojam javne knjižnice; neusklađenost u tretiranju knjižnica u sastavu: jednom predstavljaju ustrojstvenu jedinicu, dok u školskim ustanovama, visokoškolskim učilištima i javnim znanstvenim institucijama predstavljaju sastavni dio ustanove. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…, te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“ Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. | Prihvaćen | Brisan |
| 878 | Gradska knjižnica i čitaonica Pula | I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. | U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan) i kao javnu službu i u interesu RH. Predlaže se da čl. 9. glasi onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. | Prihvaćen | Brisan |
| 879 | Miroslav Katić, predsjednik Društva knjižničara Karlovačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. | Članak 9…. Knjižnica se može osnovati kao ustanova, zaklada, zadruga, udruga ili trgovačko društvo, osim ako ovim Zakonom nije drukčije uređeno. Radi se o pravno neodrživoj konstrukciji na više nivoa, koja potpuno nepotrebno otvara nepremostive dvojbe i, u krajnjoj posljedici, postojanje bilo kakvog knjižničnog sustava čini neodrživim, pa se kao takav u cijelom tekstu mora odbaciti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. OBRAZLOŽENJE: Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotrebni pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Donje obrazloženje naravno, ne mora se dalje čitati ako je predlagač zabunom zamijenio knjižnicu sa knjižarom. Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na "javne" i "privatne", umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Tako za tzv. „privatne knjižnice“ ne bi vrijedili čak niti oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju posebni temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. Dakle, posebno samostalna, knjižnica NE može funkcionirati kao samostalno trgovačko društvo za privatni profit, jer bi se tu radilo o trgovačkom društvu, a ne knjižnici. Takvo trgovačko društvo, ili zadruga, već je u svim detaljima, kao i temeljnim svrhama propisano u Zakonu o trgovačkim društvima i nema zakonskih uvjeta niti potrebe stavljati ga u Zakon u knjižnicama. Dakle, radilo bi se o društvima koja se bave komercijalizacijom informacija za privatni interes, a koja i danas već postoje (primjer: IUS Info servis) i kao takva su moguća, s time što se tada ne radi o knjižnicama i takve su djelatnosti s razlogom i strogo odvojene od knjižnica. Razlog je, osim služenja javnom interesu i građanima, i u tome što knjižnice iz tog svog statusa crpe i neke specifične povlastice i pravnu zaštitu u propisima i u društvu, npr. kroz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredbi EU o zaštiti osobnih podataka, kroz školske, obrazovne, proračunske propise, propise iz područja poreza, kulture, financiranje projekata poput digitalizacije itd. i sl. NEPROFITNOST kao osnovna karakteristika knjižnica važna je i zbog natječaja za različite javne projekte financiranja na državnom, europskom i svjetskom nivou, koji smiju podupirati samo takvu djelatnost i samostalna trgovačka i privatno-interesna društva po logici tu ne mogu pripadati. Sve navedeno NE može, po zakonodavnoj logici, pravilima tržišnog natjecanja koja bi time bila narušena i dr. razlozima specifičnim za trgovačka društva ili zadruge, biti primijenjeno na komercijalno-profitne oblike udruživanja poput trgovačkih društava ili zadruga, koje su već strogo regulirane posebnim zakonima, organizirane na privatno-interesnoj bazi i za koje vrijede sasvim drugi prateći propisi, od računovodstvenih, financijskih, do organizacijskih. Takvo miješanje organizacijskih i vlasničkih oblika bilo bi u potpunom neskladu s funkcioniranjem ostalih knjižnica i njihovom temeljnom svrhom, onemogućili bi kao što je već rečeno i usklađivanje unutar matične djelatnosti, knjižničnih sustava i dr. Trgovačko društvo može, i zakonodavnih prepreka nema, osnovati i imati knjižnicu u svom sastavu, pa tako početak čl. 9. Prijedloga može glasiti i "knjižnicu može osnovati...ustanova, zaklada...", no to nema smisla posebno isticati u propisu, jer se i sadašnjim zakonom to podrazumijeva putem odredbe o drugim pravnim i fizičkim osobama, koja mu, temeljno usklađena s ostalim knjižnicama, bez prepreka može pomoći u ostvarivanju ciljeva tog društva. No, samostalna knjižnica u takvom privatnom vlasničkopravnom okviru nije ništa drugo nego komercijalni informacijski servis, kakvi postoje već i danas u RH i koji, podložni sasvim drugim propisima od knjižnica, funkcioniraju na sasvim zasebnim osnovama i bez privilegija i zakonske zaštite u određenim slučajevima, ili posebnih funkcija koje izlaze iz njihove temeljne društvene svrhe i javnog interesa. Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne / narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (Stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, a što je postojeći Zakon stavio izvan snage i otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Isto tako, ponovo se koristi pojam javne knjižnice; neusklađenost u tretiranju knjižnica u sastavu: jednom predstavljaju ustrojstvenu jedinicu, dok u školskim ustanovama, visokoškolskim učilištima i javnim znanstvenim institucijama predstavljaju sastavni dio ustanove. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…, te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“ Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. | Prihvaćen | Brisan |
| 880 | Iva Grković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. | Podržavam prijedlog i komentar Hrvatskoga knjižničarskog društva: TEKST PRIJEDLOGA Članak 9…. Knjižnica se može osnovati kao ustanova, zaklada, zadruga, udruga ili trgovačko društvo, osim ako ovim Zakonom nije drukčije uređeno. Radi se o pravno neodrživoj konstrukciji na više nivoa, koja potpuno nepotrebno otvara nepremostive dvojbe i, u krajnjoj posljedici, postojanje bilo kakvog knjižničnog sustava čini neodrživim, pa se kao takav u cijelom tekstu mora odbaciti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. OBRAZLOŽENJE: Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotrebni pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Donje obrazloženje naravno, ne mora se dalje čitati ako je predlagač zabunom zamijenio knjižnicu sa knjižarom. Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na "javne" i "privatne", umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Tako za tzv. „privatne knjižnice“ ne bi vrijedili čak niti oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju posebni temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. Dakle, posebno samostalna, knjižnica NE može funkcionirati kao samostalno trgovačko društvo za privatni profit, jer bi se tu radilo o trgovačkom društvu, a ne knjižnici. Takvo trgovačko društvo, ili zadruga, već je u svim detaljima, kao i temeljnim svrhama propisano u Zakonu o trgovačkim društvima i nema zakonskih uvjeta niti potrebe stavljati ga u Zakon u knjižnicama. Dakle, radilo bi se o društvima koja se bave komercijalizacijom informacija za privatni interes, a koja i danas već postoje (primjer: IUS Info servis) i kao takva su moguća, s time što se tada ne radi o knjižnicama i takve su djelatnosti s razlogom i strogo odvojene od knjižnica. Razlog je, osim služenja javnom interesu i građanima, i u tome što knjižnice iz tog svog statusa crpe i neke specifične povlastice i pravnu zaštitu u propisima i u društvu, npr. kroz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredbi EU o zaštiti osobnih podataka, kroz školske, obrazovne, proračunske propise, propise iz područja poreza, kulture, financiranje projekata poput digitalizacije itd. i sl. NEPROFITNOST kao osnovna karakteristika knjižnica važna je i zbog natječaja za različite javne projekte financiranja na državnom, europskom i svjetskom nivou, koji smiju podupirati samo takvu djelatnost i samostalna trgovačka i privatno-interesna društva po logici tu ne mogu pripadati. Sve navedeno NE može, po zakonodavnoj logici, pravilima tržišnog natjecanja koja bi time bila narušena i dr. razlozima specifičnim za trgovačka društva ili zadruge, biti primijenjeno na komercijalno-profitne oblike udruživanja poput trgovačkih društava ili zadruga, koje su već strogo regulirane posebnim zakonima, organizirane na privatno-interesnoj bazi i za koje vrijede sasvim drugi prateći propisi, od računovodstvenih, financijskih, do organizacijskih. Takvo miješanje organizacijskih i vlasničkih oblika bilo bi u potpunom neskladu s funkcioniranjem ostalih knjižnica i njihovom temeljnom svrhom, onemogućili bi kao što je već rečeno i usklađivanje unutar matične djelatnosti, knjižničnih sustava i dr. Trgovačko društvo može, i zakonodavnih prepreka nema, osnovati i imati knjižnicu u svom sastavu, pa tako početak čl. 9. Prijedloga može glasiti i "knjižnicu može osnovati...ustanova, zaklada...", no to nema smisla posebno isticati u propisu, jer se i sadašnjim zakonom to podrazumijeva putem odredbe o drugim pravnim i fizičkim osobama, koja mu, temeljno usklađena s ostalim knjižnicama, bez prepreka može pomoći u ostvarivanju ciljeva tog društva. No, samostalna knjižnica u takvom privatnom vlasničkopravnom okviru nije ništa drugo nego komercijalni informacijski servis, kakvi postoje već i danas u RH i koji, podložni sasvim drugim propisima od knjižnica, funkcioniraju na sasvim zasebnim osnovama i bez privilegija i zakonske zaštite u određenim slučajevima, ili posebnih funkcija koje izlaze iz njihove temeljne društvene svrhe i javnog interesa. Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne / narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (Stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, a što je postojeći Zakon stavio izvan snage i otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Isto tako, ponovo se koristi pojam javne knjižnice; neusklađenost u tretiranju knjižnica u sastavu: jednom predstavljaju ustrojstvenu jedinicu, dok u školskim ustanovama, visokoškolskim učilištima i javnim znanstvenim institucijama predstavljaju sastavni dio ustanove. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…, te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“ Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. | Prihvaćen | Brisan |
| 881 | Andreja Tominac, viša knjižničarka, članica Komisije za visokoškolske knjižnice (HKD) | I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. | Članak 9. ODBACITI i unijeti tekst članaka 4. i 5. važećeg Zakona o knjižnicama (NN 105/97) koji glasi: Članak 4. Knjižnice se osnivaju kao javne ustanove ili kao ustanove (u daljnjem tekstu: samostalne knjižnice). Pod uvjetima propisanim ovim Zakonom knjižničnu djelatnost mogu obavljati ustanove i druge pravne osobe, pri čemu se radi obavljanja knjižnične djelatnosti moraju ustanoviti posebne ustrojbene jedinice ovih ustanova i drugih pravnih osoba (u daljnjem tekstu: knjižnice u sustavu). Članak 5. Samostalne knjižnice kao javne ustanove mogu osnovati Republika Hrvatska, županije, Grad Zagreb, gradovi i općine. Samostalne knjižnice mogu osnovati i druge domaće pravne i fizičke osobe. Više osnivača može zajednički osnovati samostalnu knjižnicu, a međusobna prava i obveze uređuju ugovorom. OBRAZLOŽENJE: Članak 4. važećeg zakona u stavku 2. određuje način osnivanja knjižnica u sastavu radi obavljanja knjižnične djelatnosti i ne podržavamo da ga se Predlagatelj odrekne. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) u kojima se na str. 6 u poglavlju 5. RESURSI: STRUČNE SLUŽBE, PROSTOR, OPREMA I FINANCIJE navodi: Postoje dokazi da visoko učilište može osigurati dovoljno sredstava za uspjeh svih dionika i vlastiti kontinuitet: 5.1 Visoko učilište osigurava studentima odgovarajuće materijalne resurse, kao što su predavaonice, laboratoriji i oprema, knjižnica, računala, prostorije za individualni i grupni rad i ostalo. […] 5.3: Veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju. (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. | Prihvaćen | Brisan |
| 882 | Društvo knjižničara Karlovačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. | Podržavamo stav HKD-a oko ovog članka. Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. OBRAZLOŽENJE: Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotrebni pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Donje obrazloženje naravno, ne mora se dalje čitati ako je predlagač zabunom zamijenio knjižnicu sa knjižarom. Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na "javne" i "privatne", umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Tako za tzv. „privatne knjižnice“ ne bi vrijedili čak niti oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju posebni temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. Dakle, posebno samostalna, knjižnica NE može funkcionirati kao samostalno trgovačko društvo za privatni profit, jer bi se tu radilo o trgovačkom društvu, a ne knjižnici. Takvo trgovačko društvo, ili zadruga, već je u svim detaljima, kao i temeljnim svrhama propisano u Zakonu o trgovačkim društvima i nema zakonskih uvjeta niti potrebe stavljati ga u Zakon u knjižnicama. Dakle, radilo bi se o društvima koja se bave komercijalizacijom informacija za privatni interes, a koja i danas već postoje (primjer: IUS Info servis) i kao takva su moguća, s time što se tada ne radi o knjižnicama i takve su djelatnosti s razlogom i strogo odvojene od knjižnica. Razlog je, osim služenja javnom interesu i građanima, i u tome što knjižnice iz tog svog statusa crpe i neke specifične povlastice i pravnu zaštitu u propisima i u društvu, npr. kroz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredbi EU o zaštiti osobnih podataka, kroz školske, obrazovne, proračunske propise, propise iz područja poreza, kulture, financiranje projekata poput digitalizacije itd. i sl. NEPROFITNOST kao osnovna karakteristika knjižnica važna je i zbog natječaja za različite javne projekte financiranja na državnom, europskom i svjetskom nivou, koji smiju podupirati samo takvu djelatnost i samostalna trgovačka i privatno-interesna društva po logici tu ne mogu pripadati. Sve navedeno NE može, po zakonodavnoj logici, pravilima tržišnog natjecanja koja bi time bila narušena i dr. razlozima specifičnim za trgovačka društva ili zadruge, biti primijenjeno na komercijalno-profitne oblike udruživanja poput trgovačkih društava ili zadruga, koje su već strogo regulirane posebnim zakonima, organizirane na privatno-interesnoj bazi i za koje vrijede sasvim drugi prateći propisi, od računovodstvenih, financijskih, do organizacijskih. Takvo miješanje organizacijskih i vlasničkih oblika bilo bi u potpunom neskladu s funkcioniranjem ostalih knjižnica i njihovom temeljnom svrhom, onemogućili bi kao što je već rečeno i usklađivanje unutar matične djelatnosti, knjižničnih sustava i dr. Trgovačko društvo može, i zakonodavnih prepreka nema, osnovati i imati knjižnicu u svom sastavu, pa tako početak čl. 9. Prijedloga može glasiti i "knjižnicu može osnovati...ustanova, zaklada...", no to nema smisla posebno isticati u propisu, jer se i sadašnjim zakonom to podrazumijeva putem odredbe o drugim pravnim i fizičkim osobama, koja mu, temeljno usklađena s ostalim knjižnicama, bez prepreka može pomoći u ostvarivanju ciljeva tog društva. No, samostalna knjižnica u takvom privatnom vlasničkopravnom okviru nije ništa drugo nego komercijalni informacijski servis, kakvi postoje već i danas u RH i koji, podložni sasvim drugim propisima od knjižnica, funkcioniraju na sasvim zasebnim osnovama i bez privilegija i zakonske zaštite u određenim slučajevima, ili posebnih funkcija koje izlaze iz njihove temeljne društvene svrhe i javnog interesa. Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne / narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (Stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, a što je postojeći Zakon stavio izvan snage i otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Isto tako, ponovo se koristi pojam javne knjižnice; neusklađenost u tretiranju knjižnica u sastavu: jednom predstavljaju ustrojstvenu jedinicu, dok u školskim ustanovama, visokoškolskim učilištima i javnim znanstvenim institucijama predstavljaju sastavni dio ustanove. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…, te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“ Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. Isto se odnosi i na školske knjižnice u sastavu osnovnih i srednjih škola RH, važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom odgojno-obrazovnom procesu bez kojeg nema uspješnog nastavka obrazovanja na višim razinama. Nužno je osnovati knjižnicu u sastavu, školsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva i predmetnim studijem s pedagoškom grupom predmeta u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova. | Prihvaćen | Brisan |
| 883 | Narodna knjižnica Virje | I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. | Ovaj članak se u potpunosti kosi sa samim načelima knjižničarstva. PRIMJEDBE NA ČLANAK 9.: Potpuno je neprihvatljivo osnivanje javnih – poglavito narodnih - knjižnica iz javne sfere – kao javnih i profesionalno organiziranih, stručnih ustanova koje djeluju u skladu s međunarodno propisanim stručnim standardima, prebaciti u područje civilnoga društva kroz mogućnost da se osnivaju kao udruge itd., a pogotovo u područje tržišta, da se osnivaju kao trgovačka društva. Ustanove, zadruge i sl. nisu profesionalni oblik djelatnosti te je za struku neprihvatljivo da su zakonski izjednačene. Potpuno je neprihvatljivo tumačenje i težnja zakonodavca da se ovim člankom želi „omogućiti obavljanje knjižnične djelatnosti kroz svaki oblik pravne osobnosti“ – jer bi to bilo štetno za struku i cijelu djelatnost, kao na koncu i za same građane kao knjižnične korisnike. Tako nešto niti je potrebno, niti je moguće, niti se primjenjuje u zakonodavstvu drugih javnih sustava kao što je zdravstvo ili obrazovanje, a niti je praksa u drugim europskim zemljama jer ne vodi razvoju djelatnosti, nego njenoj deprofesionalizaciji i rastakanju, što ne može biti u interesu nikome, ni građanima kao pojedincima, a ni društvu u cjelini. 1.) Udruge, zaklade, zadruge, trgovačka društva djeluju prema drugim zakonima i mišljenja sam da će ih se neće moći obvezati na primjenu odredbi novog Zakon o knjižnicama uključujući i osiguranje potrebnih uvjeta za obavljanje djelatnosti. Najbolji primjer za to je što se ni dosadašnji Zakon o knjižnicama nije uspio provesti u svim sredinama jer Zakon o lokalnoj, područnoj i regionalnoj samoupravi ne sadrži odredbe, uključujući i prekršajne, o osnivanju narodne knjižnice i poštivanju standarda. 2.) Knjižnice su neprofitne ustanove i jedino kao takve mogu jamčiti jednakopravnost pristupa informacijama svim slojevima građana i korisničkih skupina te je nejasno zbog čega su ovdje trgovačka društva 3.) Udruge i slični subjekti kao i do sada mogu imati zbirke knjiga za svoje članstvo, ali ne treba imati pretenzije da to postanu knjižnice. Iz iskustva matičnosti možemo također potvrditi da su to vrlo nestabilni organizacijski oblici te kad je i bilo pokušaja da se knjižnica u sastavu udruge stručno uredi u čemu je pomoć pružila matična služba, čim se promijenilo vodstvo udruge, promijenili su se i prioriteti. | Prihvaćen | Brisan |
| 884 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. | Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. OBRAZLOŽENJE: Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotrebni pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Donje obrazloženje naravno, ne mora se dalje čitati ako je predlagač zabunom zamijenio knjižnicu sa knjižarom. Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na "javne" i "privatne", umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Tako za tzv. „privatne knjižnice“ ne bi vrijedili čak niti oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju posebni temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. Dakle, posebno samostalna, knjižnica NE može funkcionirati kao samostalno trgovačko društvo za privatni profit, jer bi se tu radilo o trgovačkom društvu, a ne knjižnici. Takvo trgovačko društvo, ili zadruga, već je u svim detaljima, kao i temeljnim svrhama propisano u Zakonu o trgovačkim društvima i nema zakonskih uvjeta niti potrebe stavljati ga u Zakon u knjižnicama. Dakle, radilo bi se o društvima koja se bave komercijalizacijom informacija za privatni interes, a koja i danas već postoje (primjer: IUS Info servis) i kao takva su moguća, s time što se tada ne radi o knjižnicama i takve su djelatnosti s razlogom i strogo odvojene od knjižnica. Razlog je, osim služenja javnom interesu i građanima, i u tome što knjižnice iz tog svog statusa crpe i neke specifične povlastice i pravnu zaštitu u propisima i u društvu, npr. kroz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredbi EU o zaštiti osobnih podataka, kroz školske, obrazovne, proračunske propise, propise iz područja poreza, kulture, financiranje projekata poput digitalizacije itd. i sl. NEPROFITNOST kao osnovna karakteristika knjižnica važna je i zbog natječaja za različite javne projekte financiranja na državnom, europskom i svjetskom nivou, koji smiju podupirati samo takvu djelatnost i samostalna trgovačka i privatno-interesna društva po logici tu ne mogu pripadati. Sve navedeno NE može, po zakonodavnoj logici, pravilima tržišnog natjecanja koja bi time bila narušena i dr. razlozima specifičnim za trgovačka društva ili zadruge, biti primijenjeno na komercijalno-profitne oblike udruživanja poput trgovačkih društava ili zadruga, koje su već strogo regulirane posebnim zakonima, organizirane na privatno-interesnoj bazi i za koje vrijede sasvim drugi prateći propisi, od računovodstvenih, financijskih, do organizacijskih. Takvo miješanje organizacijskih i vlasničkih oblika bilo bi u potpunom neskladu s funkcioniranjem ostalih knjižnica i njihovom temeljnom svrhom, onemogućili bi kao što je već rečeno i usklađivanje unutar matične djelatnosti, knjižničnih sustava i dr. Trgovačko društvo može, i zakonodavnih prepreka nema, osnovati i imati knjižnicu u svom sastavu, pa tako početak čl. 9. Prijedloga može glasiti i "knjižnicu može osnovati...ustanova, zaklada...", no to nema smisla posebno isticati u propisu, jer se i sadašnjim zakonom to podrazumijeva putem odredbe o drugim pravnim i fizičkim osobama, koja mu, temeljno usklađena s ostalim knjižnicama, bez prepreka može pomoći u ostvarivanju ciljeva tog društva. No, samostalna knjižnica u takvom privatnom vlasničkopravnom okviru nije ništa drugo nego komercijalni informacijski servis, kakvi postoje već i danas u RH i koji, podložni sasvim drugim propisima od knjižnica, funkcioniraju na sasvim zasebnim osnovama i bez privilegija i zakonske zaštite u određenim slučajevima, ili posebnih funkcija koje izlaze iz njihove temeljne društvene svrhe i javnog interesa. Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne / narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (Stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, a što je postojeći Zakon stavio izvan snage i otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Isto tako, ponovo se koristi pojam javne knjižnice; neusklađenost u tretiranju knjižnica u sastavu: jednom predstavljaju ustrojstvenu jedinicu, dok u školskim ustanovama, visokoškolskim učilištima i javnim znanstvenim institucijama predstavljaju sastavni dio ustanove. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…, te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“ Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. | Prihvaćen | Brisan |
| 885 | Ana Škvarić, dipl. knjižničarka, članica Komisije za pokretne knjižnice HKD-a / članica Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja | I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. | Podjela na javne i privante knjižnice je potpuno nepotrebna. Ova odredba ujedno otvara vrata deprofesionalizaciji knjižnične djelatnosti u RH. Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. | Prihvaćen | Brisan |
| 886 | Silvija Perić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. | Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. | Prihvaćen | Brisan |
| 887 | Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja | I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 9. Knjižnica se može osnovati kao ustanova, zaklada, zadruga, udruga ili trgovačko društvo, osim ako ovim Zakonom nije drukčije uređeno. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. OBRAZLOŽENJE: Radi se o pravno neodrživoj konstrukciji na više nivoa, koja potpuno nepotrebno otvara nepremostive dvojbe i, u krajnjoj posljedici, postojanje bilo kakvog knjižničnog sustava čini neodrživim, pa se kao takav u cijelom tekstu mora odbaciti. Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotrebni pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Donje obrazloženje naravno, ne mora se dalje čitati ako je predlagač zabunom zamijenio knjižnicu s knjižarom. Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na "javne" i "privatne", umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Tako za tzv. „privatne knjižnice“ ne bi vrijedili čak niti oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju posebni temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. Dakle, posebno samostalna, knjižnica NE može funkcionirati kao samostalno trgovačko društvo za privatni profit, jer bi se tu radilo o trgovačkom društvu, a ne knjižnici. Takvo trgovačko društvo, ili zadruga, već je u svim detaljima, kao i temeljnim svrhama propisano u Zakonu o trgovačkim društvima i nema zakonskih uvjeta niti potrebe stavljati ga u Zakon u knjižnicama. Dakle, radilo bi se o društvima koja se bave komercijalizacijom informacija za privatni interes, a koja i danas već postoje (primjer: IUS Info servis) i kao takva su moguća, s time što se tada ne radi o knjižnicama i takve su djelatnosti s razlogom i strogo odvojene od knjižnica. Razlog je, osim služenja javnom interesu i građanima, i u tome što knjižnice iz tog svog statusa crpe i neke specifične povlastice i pravnu zaštitu u propisima i u društvu, npr. kroz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredbi EU o zaštiti osobnih podataka, kroz školske, obrazovne, proračunske propise, propise iz područja poreza, kulture, financiranje projekata poput digitalizacije itd. i sl. NEPROFITNOST kao osnovna karakteristika knjižnica važna je i zbog natječaja za različite javne projekte financiranja na državnom, europskom i svjetskom nivou, koji smiju podupirati samo takvu djelatnost i samostalna trgovačka i privatno-interesna društva po logici tu ne mogu pripadati. Sve navedeno NE može, po zakonodavnoj logici, pravilima tržišnog natjecanja koja bi time bila narušena i dr. razlozima specifičnim za trgovačka društva ili zadruge, biti primijenjeno na komercijalno-profitne oblike udruživanja poput trgovačkih društava ili zadruga, koje su već strogo regulirane posebnim zakonima, organizirane na privatno-interesnoj bazi i za koje vrijede sasvim drugi prateći propisi, od računovodstvenih, financijskih, do organizacijskih. Takvo miješanje organizacijskih i vlasničkih oblika bilo bi u potpunom neskladu s funkcioniranjem ostalih knjižnica i njihovom temeljnom svrhom, onemogućili bi kao što je već rečeno i usklađivanje unutar matične djelatnosti, knjižničnih sustava i dr. Trgovačko društvo može, i zakonodavnih prepreka nema, osnovati i imati knjižnicu u svom sastavu, pa tako početak čl. 9. Prijedloga može glasiti i "knjižnicu može osnovati...ustanova, zaklada...", no to nema smisla posebno isticati u propisu, jer se i sadašnjim zakonom to podrazumijeva putem odredbe o drugim pravnim i fizičkim osobama, koja mu, temeljno usklađena s ostalim knjižnicama, bez prepreka može pomoći u ostvarivanju ciljeva tog društva. No, samostalna knjižnica u takvom privatnom vlasničkopravnom okviru nije ništa drugo nego komercijalni informacijski servis, kakvi postoje već i danas u RH i koji, podložni sasvim drugim propisima od knjižnica, funkcioniraju na sasvim zasebnim osnovama i bez privilegija i zakonske zaštite u određenim slučajevima, ili posebnih funkcija koje izlaze iz njihove temeljne društvene svrhe i javnog interesa. Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne / narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (Stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, a što je postojeći Zakon stavio izvan snage i otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Isto tako, ponovo se koristi pojam javne knjižnice; neusklađenost u tretiranju knjižnica u sastavu: jednom predstavljaju ustrojstvenu jedinicu, dok u školskim ustanovama, visokoškolskim učilištima i javnim znanstvenim institucijama predstavljaju sastavni dio ustanove. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…, te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“ Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. | Prihvaćen | Brisan |
| 888 | Ivana Dević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. | Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora potpuno odbaciti. | Prihvaćen | Brisan |
| 889 | Jagoda Ille, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. | Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora potpuno odbaciti. OBRAZLOŽENJE: Udruge, zaklade, zadruge, trgovačka društva djeluju prema drugim zakonima i neće ih se moći obvezati na primjenu odredbi novog Zakon o knjižnicama, uključujući i osiguranje potrebnih uvjeta za obavljanje djelatnosti. Najbolji primjer za to je što se ni dosadašnji Zakon o knjižnicama nije uspio provesti u svim sredinama jer Zakon o lokalnoj, područnoj i regionalnoj samoupravi ne sadrži odredbe, uključujući ni prekršajne, o osnivanju narodne knjižnice i poštivanju standarda. Knjižnice su neprofitne ustanove i jedino kao takve mogu jamčiti jednakopravnost pristupa informacijama svim slojevima građana i korisničkih skupina te je nejasno zbog čega su ovdje navedena trgovačka društva. Ustanove, zadruge i sl. nisu profesionalni oblik djelatnosti te je za struku neprihvatljivo da su zakonski izjednačene. Udruge i slični subjekti kao i do sada mogu imati zbirke knjiga za svoje članstvo, ali ne treba imati pretenzije da postanu knjižnice. | Prihvaćen | Brisan |
| 890 | Gorana Tuškan, Komisija za narodne knjižnice | I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. | Ovaj članak unosi zbrku - neprofitna djelatnost kao trgovačko društvo? Podržavam prijedlog i komentar HKD-a: IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. OBRAZLOŽENJE: Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotrebni pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Donje obrazloženje naravno, ne mora se dalje čitati ako je predlagač zabunom zamijenio knjižnicu sa knjižarom. Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na "javne" i "privatne", umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Tako za tzv. „privatne knjižnice“ ne bi vrijedili čak niti oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju posebni temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. Dakle, posebno samostalna, knjižnica NE može funkcionirati kao samostalno trgovačko društvo za privatni profit, jer bi se tu radilo o trgovačkom društvu, a ne knjižnici. Takvo trgovačko društvo, ili zadruga, već je u svim detaljima, kao i temeljnim svrhama propisano u Zakonu o trgovačkim društvima i nema zakonskih uvjeta niti potrebe stavljati ga u Zakon u knjižnicama. Dakle, radilo bi se o društvima koja se bave komercijalizacijom informacija za privatni interes, a koja i danas već postoje (primjer: IUS Info servis) i kao takva su moguća, s time što se tada ne radi o knjižnicama i takve su djelatnosti s razlogom i strogo odvojene od knjižnica. Razlog je, osim služenja javnom interesu i građanima, i u tome što knjižnice iz tog svog statusa crpe i neke specifične povlastice i pravnu zaštitu u propisima i u društvu, npr. kroz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredbi EU o zaštiti osobnih podataka, kroz školske, obrazovne, proračunske propise, propise iz područja poreza, kulture, financiranje projekata poput digitalizacije itd. i sl. NEPROFITNOST kao osnovna karakteristika knjižnica važna je i zbog natječaja za različite javne projekte financiranja na državnom, europskom i svjetskom nivou, koji smiju podupirati samo takvu djelatnost i samostalna trgovačka i privatno-interesna društva po logici tu ne mogu pripadati. Sve navedeno NE može, po zakonodavnoj logici, pravilima tržišnog natjecanja koja bi time bila narušena i dr. razlozima specifičnim za trgovačka društva ili zadruge, biti primijenjeno na komercijalno-profitne oblike udruživanja poput trgovačkih društava ili zadruga, koje su već strogo regulirane posebnim zakonima, organizirane na privatno-interesnoj bazi i za koje vrijede sasvim drugi prateći propisi, od računovodstvenih, financijskih, do organizacijskih. Takvo miješanje organizacijskih i vlasničkih oblika bilo bi u potpunom neskladu s funkcioniranjem ostalih knjižnica i njihovom temeljnom svrhom, onemogućili bi kao što je već rečeno i usklađivanje unutar matične djelatnosti, knjižničnih sustava i dr. Trgovačko društvo može, i zakonodavnih prepreka nema, osnovati i imati knjižnicu u svom sastavu, pa tako početak čl. 9. Prijedloga može glasiti i "knjižnicu može osnovati...ustanova, zaklada...", no to nema smisla posebno isticati u propisu, jer se i sadašnjim zakonom to podrazumijeva putem odredbe o drugim pravnim i fizičkim osobama, koja mu, temeljno usklađena s ostalim knjižnicama, bez prepreka može pomoći u ostvarivanju ciljeva tog društva. No, samostalna knjižnica u takvom privatnom vlasničkopravnom okviru nije ništa drugo nego komercijalni informacijski servis, kakvi postoje već i danas u RH i koji, podložni sasvim drugim propisima od knjižnica, funkcioniraju na sasvim zasebnim osnovama i bez privilegija i zakonske zaštite u određenim slučajevima, ili posebnih funkcija koje izlaze iz njihove temeljne društvene svrhe i javnog interesa. Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne / narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (Stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, a što je postojeći Zakon stavio izvan snage i otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Isto tako, ponovo se koristi pojam javne knjižnice; neusklađenost u tretiranju knjižnica u sastavu: jednom predstavljaju ustrojstvenu jedinicu, dok u školskim ustanovama, visokoškolskim učilištima i javnim znanstvenim institucijama predstavljaju sastavni dio ustanove. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…, te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“ Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. | Prihvaćen | Brisan |
| 891 | Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 9. Knjižnica se može osnovati kao ustanova, zaklada, zadruga, udruga ili trgovačko društvo, osim ako ovim Zakonom nije drukčije uređeno. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. OBRAZLOŽENJE: Radi se o pravno neodrživoj konstrukciji na više nivoa, koja potpuno nepotrebno otvara nepremostive dvojbe i, u krajnjoj posljedici, postojanje bilo kakvog knjižničnog sustava čini neodrživim, pa se kao takav u cijelom tekstu mora odbaciti. Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotrebni pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Donje obrazloženje naravno, ne mora se dalje čitati ako je predlagač zabunom zamijenio knjižnicu s knjižarom. Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na "javne" i "privatne", umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Tako za tzv. „privatne knjižnice“ ne bi vrijedili čak niti oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju posebni temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. Dakle, posebno samostalna, knjižnica NE može funkcionirati kao samostalno trgovačko društvo za privatni profit, jer bi se tu radilo o trgovačkom društvu, a ne knjižnici. Takvo trgovačko društvo, ili zadruga, već je u svim detaljima, kao i temeljnim svrhama propisano u Zakonu o trgovačkim društvima i nema zakonskih uvjeta niti potrebe stavljati ga u Zakon u knjižnicama. Dakle, radilo bi se o društvima koja se bave komercijalizacijom informacija za privatni interes, a koja i danas već postoje (primjer: IUS Info servis) i kao takva su moguća, s time što se tada ne radi o knjižnicama i takve su djelatnosti s razlogom i strogo odvojene od knjižnica. Razlog je, osim služenja javnom interesu i građanima, i u tome što knjižnice iz tog svog statusa crpe i neke specifične povlastice i pravnu zaštitu u propisima i u društvu, npr. kroz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredbi EU o zaštiti osobnih podataka, kroz školske, obrazovne, proračunske propise, propise iz područja poreza, kulture, financiranje projekata poput digitalizacije itd. i sl. NEPROFITNOST kao osnovna karakteristika knjižnica važna je i zbog natječaja za različite javne projekte financiranja na državnom, europskom i svjetskom nivou, koji smiju podupirati samo takvu djelatnost i samostalna trgovačka i privatno-interesna društva po logici tu ne mogu pripadati. Sve navedeno NE može, po zakonodavnoj logici, pravilima tržišnog natjecanja koja bi time bila narušena i dr. razlozima specifičnim za trgovačka društva ili zadruge, biti primijenjeno na komercijalno-profitne oblike udruživanja poput trgovačkih društava ili zadruga, koje su već strogo regulirane posebnim zakonima, organizirane na privatno-interesnoj bazi i za koje vrijede sasvim drugi prateći propisi, od računovodstvenih, financijskih, do organizacijskih. Takvo miješanje organizacijskih i vlasničkih oblika bilo bi u potpunom neskladu s funkcioniranjem ostalih knjižnica i njihovom temeljnom svrhom, onemogućili bi kao što je već rečeno i usklađivanje unutar matične djelatnosti, knjižničnih sustava i dr. Trgovačko društvo može, i zakonodavnih prepreka nema, osnovati i imati knjižnicu u svom sastavu, pa tako početak čl. 9. Prijedloga može glasiti i "knjižnicu može osnovati...ustanova, zaklada...", no to nema smisla posebno isticati u propisu, jer se i sadašnjim zakonom to podrazumijeva putem odredbe o drugim pravnim i fizičkim osobama, koja mu, temeljno usklađena s ostalim knjižnicama, bez prepreka može pomoći u ostvarivanju ciljeva tog društva. No, samostalna knjižnica u takvom privatnom vlasničkopravnom okviru nije ništa drugo nego komercijalni informacijski servis, kakvi postoje već i danas u RH i koji, podložni sasvim drugim propisima od knjižnica, funkcioniraju na sasvim zasebnim osnovama i bez privilegija i zakonske zaštite u određenim slučajevima, ili posebnih funkcija koje izlaze iz njihove temeljne društvene svrhe i javnog interesa. Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne / narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (Stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, a što je postojeći Zakon stavio izvan snage i otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Isto tako, ponovo se koristi pojam javne knjižnice; neusklađenost u tretiranju knjižnica u sastavu: jednom predstavljaju ustrojstvenu jedinicu, dok u školskim ustanovama, visokoškolskim učilištima i javnim znanstvenim institucijama predstavljaju sastavni dio ustanove. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…, te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“ Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. | Prihvaćen | Brisan |
| 892 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. | Radi se o pravno neodrživoj konstrukcijina više nivoa, koja potpuno nepotrebno otvara nepremostive dvojbe i, u krajnjoj posljedici, postojanje bilo kakvog knjižničnog sustava čini neodrživim, pa se kao takav u cijelom tekstu mora odbaciti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. OBRAZLOŽENJE: Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotrebni pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Donje obrazloženje naravno, ne mora se dalje čitati ako je predlagač zabunom zamijenio knjižnicu sa knjižarom. Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na "javne" i "privatne", umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Tako za tzv. „privatne knjižnice“ ne bi vrijedili čak niti oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju posebni temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. Dakle, posebno samostalna, knjižnica NE može funkcionirati kao samostalno trgovačko društvo za privatni profit, jer bi se tu radilo o trgovačkom društvu, a ne knjižnici. Takvo trgovačko društvo, ili zadruga, već je u svim detaljima, kao i temeljnim svrhama propisano u Zakonu o trgovačkim društvima i nema zakonskih uvjeta niti potrebe stavljati ga u Zakon u knjižnicama. Dakle, radilo bi se o društvima koja se bave komercijalizacijom informacija za privatni interes, a koja i danas već postoje (primjer: IUS Info servis) i kao takva su moguća, s time što se tada ne radi o knjižnicama i takve su djelatnosti s razlogom i strogo odvojene od knjižnica. Razlog je, osim služenja javnom interesu i građanima, i u tome što knjižnice iz tog svog statusa crpe i neke specifične povlastice i pravnu zaštitu u propisima i u društvu, npr. kroz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredbi EU o zaštiti osobnih podataka, kroz školske, obrazovne, proračunske propise, propise iz područja poreza, kulture, financiranje projekata poput digitalizacije itd. i sl. NEPROFITNOST kao osnovna karakteristika knjižnica važna je i zbog natječaja za različite javne projekte financiranja na državnom, europskom i svjetskom nivou, koji smiju podupirati samo takvu djelatnost i samostalna trgovačka i privatno-interesna društva po logici tu ne mogu pripadati. Sve navedeno NE može, po zakonodavnoj logici, pravilima tržišnog natjecanja koja bi time bila narušena i dr. razlozima specifičnim za trgovačka društva ili zadruge, biti primijenjeno na komercijalno-profitne oblike udruživanja poput trgovačkih društava ili zadruga, koje su već strogo regulirane posebnim zakonima, organizirane na privatno-interesnoj bazi i za koje vrijede sasvim drugi prateći propisi, od računovodstvenih, financijskih, do organizacijskih. Takvo miješanje organizacijskih i vlasničkih oblika bilo bi u potpunom neskladu s funkcioniranjem ostalih knjižnica i njihovom temeljnom svrhom, onemogućili bi kao što je već rečeno i usklađivanje unutar matične djelatnosti, knjižničnih sustava i dr. Trgovačko društvo može, i zakonodavnih prepreka nema, osnovati i imati knjižnicu u svom sastavu, pa tako početak čl. 9. Prijedloga može glasiti i "knjižnicu može osnovati...ustanova, zaklada...", no to nema smisla posebno isticati u propisu, jer se i sadašnjim zakonom to podrazumijeva putem odredbe o drugim pravnim i fizičkim osobama, koja mu, temeljno usklađena s ostalim knjižnicama, bez prepreka može pomoći u ostvarivanju ciljeva tog društva. No, samostalna knjižnica u takvom privatnom vlasničkopravnom okviru nije ništa drugo nego komercijalni informacijski servis, kakvi postoje već i danas u RH i koji, podložni sasvim drugim propisima od knjižnica, funkcioniraju na sasvim zasebnim osnovama i bez privilegija i zakonske zaštite u određenim slučajevima, ili posebnih funkcija koje izlaze iz njihove temeljne društvene svrhe i javnog interesa. Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne / narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (Stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, a što je postojeći Zakon stavio izvan snage i otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Isto tako, ponovo se koristi pojam javne knjižnice; neusklađenost u tretiranju knjižnica u sastavu: jednom predstavljaju ustrojstvenu jedinicu, dok u školskim ustanovama, visokoškolskim učilištima i javnim znanstvenim institucijama predstavljaju sastavni dio ustanove. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…, te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“ Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. | Prihvaćen | Brisan |
| 893 | Petar Lukačić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. | Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na "javne" i "privatne", umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Tako za tzv. „privatne knjižnice“ ne bi vrijedili čak niti oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju posebni temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. | Prihvaćen | Brisan |
| 894 | Petar Lukačić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. | Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. | Prihvaćen | Brisan |
| 895 | Maja Valjak | I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 9…. Knjižnica se može osnovati kao ustanova, zaklada, zadruga, udruga ili trgovačko društvo, osim ako ovim Zakonom nije drukčije uređeno. Radi se o pravno neodrživoj konstrukciji na više nivoa, koja potpuno nepotrebno otvara nepremostive dvojbe i, u krajnjoj posljedici, postojanje bilo kakvog knjižničnog sustava čini neodrživim, pa se kao takav u cijelom tekstu mora odbaciti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. OBRAZLOŽENJE: Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotrebni pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Donje obrazloženje naravno, ne mora se dalje čitati ako je predlagač zabunom zamijenio knjižnicu sa knjižarom. Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na "javne" i "privatne", umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Tako za tzv. „privatne knjižnice“ ne bi vrijedili čak niti oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju posebni temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. Dakle, posebno samostalna, knjižnica NE može funkcionirati kao samostalno trgovačko društvo za privatni profit, jer bi se tu radilo o trgovačkom društvu, a ne knjižnici. Takvo trgovačko društvo, ili zadruga, već je u svim detaljima, kao i temeljnim svrhama propisano u Zakonu o trgovačkim društvima i nema zakonskih uvjeta niti potrebe stavljati ga u Zakon u knjižnicama. Dakle, radilo bi se o društvima koja se bave komercijalizacijom informacija za privatni interes, a koja i danas već postoje (primjer: IUS Info servis) i kao takva su moguća, s time što se tada ne radi o knjižnicama i takve su djelatnosti s razlogom i strogo odvojene od knjižnica. Razlog je, osim služenja javnom interesu i građanima, i u tome što knjižnice iz tog svog statusa crpe i neke specifične povlastice i pravnu zaštitu u propisima i u društvu, npr. kroz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredbi EU o zaštiti osobnih podataka, kroz školske, obrazovne, proračunske propise, propise iz područja poreza, kulture, financiranje projekata poput digitalizacije itd. i sl. NEPROFITNOST kao osnovna karakteristika knjižnica važna je i zbog natječaja za različite javne projekte financiranja na državnom, europskom i svjetskom nivou, koji smiju podupirati samo takvu djelatnost i samostalna trgovačka i privatno-interesna društva po logici tu ne mogu pripadati. Sve navedeno NE može, po zakonodavnoj logici, pravilima tržišnog natjecanja koja bi time bila narušena i dr. razlozima specifičnim za trgovačka društva ili zadruge, biti primijenjeno na komercijalno-profitne oblike udruživanja poput trgovačkih društava ili zadruga, koje su već strogo regulirane posebnim zakonima, organizirane na privatno-interesnoj bazi i za koje vrijede sasvim drugi prateći propisi, od računovodstvenih, financijskih, do organizacijskih. Takvo miješanje organizacijskih i vlasničkih oblika bilo bi u potpunom neskladu s funkcioniranjem ostalih knjižnica i njihovom temeljnom svrhom, onemogućili bi kao što je već rečeno i usklađivanje unutar matične djelatnosti, knjižničnih sustava i dr. Trgovačko društvo može, i zakonodavnih prepreka nema, osnovati i imati knjižnicu u svom sastavu, pa tako početak čl. 9. Prijedloga može glasiti i "knjižnicu može osnovati...ustanova, zaklada...", no to nema smisla posebno isticati u propisu, jer se i sadašnjim zakonom to podrazumijeva putem odredbe o drugim pravnim i fizičkim osobama, koja mu, temeljno usklađena s ostalim knjižnicama, bez prepreka može pomoći u ostvarivanju ciljeva tog društva. No, samostalna knjižnica u takvom privatnom vlasničkopravnom okviru nije ništa drugo nego komercijalni informacijski servis, kakvi postoje već i danas u RH i koji, podložni sasvim drugim propisima od knjižnica, funkcioniraju na sasvim zasebnim osnovama i bez privilegija i zakonske zaštite u određenim slučajevima, ili posebnih funkcija koje izlaze iz njihove temeljne društvene svrhe i javnog interesa. Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne / narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (Stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, a što je postojeći Zakon stavio izvan snage i otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Isto tako, ponovo se koristi pojam javne knjižnice; neusklađenost u tretiranju knjižnica u sastavu: jednom predstavljaju ustrojstvenu jedinicu, dok u školskim ustanovama, visokoškolskim učilištima i javnim znanstvenim institucijama predstavljaju sastavni dio ustanove. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…, te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“ Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. | Prihvaćen | Brisan |
| 896 | Mirjana Mihalić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. | Članak 9…. Knjižnica se može osnovati kao ustanova, zaklada, zadruga, udruga ili trgovačko društvo, osim ako ovim Zakonom nije drukčije uređeno. Radi se o pravno neodrživoj konstrukciji na više nivoa, koja potpuno nepotrebno otvara nepremostive dvojbe i, u krajnjoj posljedici, postojanje bilo kakvog knjižničnog sustava čini neodrživim, pa se kao takav u cijelom tekstu mora odbaciti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. OBRAZLOŽENJE: Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotrebni pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Donje obrazloženje naravno, ne mora se dalje čitati ako je predlagač zabunom zamijenio knjižnicu sa knjižarom. Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na "javne" i "privatne", umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Tako za tzv. „privatne knjižnice“ ne bi vrijedili čak niti oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju posebni temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. Dakle, posebno samostalna, knjižnica NE može funkcionirati kao samostalno trgovačko društvo za privatni profit, jer bi se tu radilo o trgovačkom društvu, a ne knjižnici. Takvo trgovačko društvo, ili zadruga, već je u svim detaljima, kao i temeljnim svrhama propisano u Zakonu o trgovačkim društvima i nema zakonskih uvjeta niti potrebe stavljati ga u Zakon u knjižnicama. Dakle, radilo bi se o društvima koja se bave komercijalizacijom informacija za privatni interes, a koja i danas već postoje (primjer: IUS Info servis) i kao takva su moguća, s time što se tada ne radi o knjižnicama i takve su djelatnosti s razlogom i strogo odvojene od knjižnica. Razlog je, osim služenja javnom interesu i građanima, i u tome što knjižnice iz tog svog statusa crpe i neke specifične povlastice i pravnu zaštitu u propisima i u društvu, npr. kroz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredbi EU o zaštiti osobnih podataka, kroz školske, obrazovne, proračunske propise, propise iz područja poreza, kulture, financiranje projekata poput digitalizacije itd. i sl. NEPROFITNOST kao osnovna karakteristika knjižnica važna je i zbog natječaja za različite javne projekte financiranja na državnom, europskom i svjetskom nivou, koji smiju podupirati samo takvu djelatnost i samostalna trgovačka i privatno-interesna društva po logici tu ne mogu pripadati. Sve navedeno NE može, po zakonodavnoj logici, pravilima tržišnog natjecanja koja bi time bila narušena i dr. razlozima specifičnim za trgovačka društva ili zadruge, biti primijenjeno na komercijalno-profitne oblike udruživanja poput trgovačkih društava ili zadruga, koje su već strogo regulirane posebnim zakonima, organizirane na privatno-interesnoj bazi i za koje vrijede sasvim drugi prateći propisi, od računovodstvenih, financijskih, do organizacijskih. Takvo miješanje organizacijskih i vlasničkih oblika bilo bi u potpunom neskladu s funkcioniranjem ostalih knjižnica i njihovom temeljnom svrhom, onemogućili bi kao što je već rečeno i usklađivanje unutar matične djelatnosti, knjižničnih sustava i dr. Trgovačko društvo može, i zakonodavnih prepreka nema, osnovati i imati knjižnicu u svom sastavu, pa tako početak čl. 9. Prijedloga može glasiti i "knjižnicu može osnovati...ustanova, zaklada...", no to nema smisla posebno isticati u propisu, jer se i sadašnjim zakonom to podrazumijeva putem odredbe o drugim pravnim i fizičkim osobama, koja mu, temeljno usklađena s ostalim knjižnicama, bez prepreka može pomoći u ostvarivanju ciljeva tog društva. No, samostalna knjižnica u takvom privatnom vlasničkopravnom okviru nije ništa drugo nego komercijalni informacijski servis, kakvi postoje već i danas u RH i koji, podložni sasvim drugim propisima od knjižnica, funkcioniraju na sasvim zasebnim osnovama i bez privilegija i zakonske zaštite u određenim slučajevima, ili posebnih funkcija koje izlaze iz njihove temeljne društvene svrhe i javnog interesa. Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne / narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (Stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, a što je postojeći Zakon stavio izvan snage i otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Isto tako, ponovo se koristi pojam javne knjižnice; neusklađenost u tretiranju knjižnica u sastavu: jednom predstavljaju ustrojstvenu jedinicu, dok u školskim ustanovama, visokoškolskim učilištima i javnim znanstvenim institucijama predstavljaju sastavni dio ustanove. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…, te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“ Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. | Prihvaćen | Brisan |
| 897 | Vesna Ivanković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. | Članak 9…. Knjižnica se može osnovati kao ustanova, zaklada, zadruga, udruga ili trgovačko društvo, osim ako ovim Zakonom nije drukčije uređeno. Radi se o pravno neodrživoj konstrukciji na više nivoa, koja potpuno nepotrebno otvara nepremostive dvojbe i, u krajnjoj posljedici, postojanje bilo kakvog knjižničnog sustava čini neodrživim, pa se kao takav u cijelom tekstu mora odbaciti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. OBRAZLOŽENJE: Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotrebni pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Donje obrazloženje naravno, ne mora se dalje čitati ako je predlagač zabunom zamijenio knjižnicu sa knjižarom. Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na "javne" i "privatne", umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Tako za tzv. „privatne knjižnice“ ne bi vrijedili čak niti oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju posebni temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. Dakle, posebno samostalna, knjižnica NE može funkcionirati kao samostalno trgovačko društvo za privatni profit, jer bi se tu radilo o trgovačkom društvu, a ne knjižnici. Takvo trgovačko društvo, ili zadruga, već je u svim detaljima, kao i temeljnim svrhama propisano u Zakonu o trgovačkim društvima i nema zakonskih uvjeta niti potrebe stavljati ga u Zakon u knjižnicama. Dakle, radilo bi se o društvima koja se bave komercijalizacijom informacija za privatni interes, a koja i danas već postoje (primjer: IUS Info servis) i kao takva su moguća, s time što se tada ne radi o knjižnicama i takve su djelatnosti s razlogom i strogo odvojene od knjižnica. Razlog je, osim služenja javnom interesu i građanima, i u tome što knjižnice iz tog svog statusa crpe i neke specifične povlastice i pravnu zaštitu u propisima i u društvu, npr. kroz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredbi EU o zaštiti osobnih podataka, kroz školske, obrazovne, proračunske propise, propise iz područja poreza, kulture, financiranje projekata poput digitalizacije itd. i sl. NEPROFITNOST kao osnovna karakteristika knjižnica važna je i zbog natječaja za različite javne projekte financiranja na državnom, europskom i svjetskom nivou, koji smiju podupirati samo takvu djelatnost i samostalna trgovačka i privatno-interesna društva po logici tu ne mogu pripadati. Sve navedeno NE može, po zakonodavnoj logici, pravilima tržišnog natjecanja koja bi time bila narušena i dr. razlozima specifičnim za trgovačka društva ili zadruge, biti primijenjeno na komercijalno-profitne oblike udruživanja poput trgovačkih društava ili zadruga, koje su već strogo regulirane posebnim zakonima, organizirane na privatno-interesnoj bazi i za koje vrijede sasvim drugi prateći propisi, od računovodstvenih, financijskih, do organizacijskih. Takvo miješanje organizacijskih i vlasničkih oblika bilo bi u potpunom neskladu s funkcioniranjem ostalih knjižnica i njihovom temeljnom svrhom, onemogućili bi kao što je već rečeno i usklađivanje unutar matične djelatnosti, knjižničnih sustava i dr. Trgovačko društvo može, i zakonodavnih prepreka nema, osnovati i imati knjižnicu u svom sastavu, pa tako početak čl. 9. Prijedloga može glasiti i "knjižnicu može osnovati...ustanova, zaklada...", no to nema smisla posebno isticati u propisu, jer se i sadašnjim zakonom to podrazumijeva putem odredbe o drugim pravnim i fizičkim osobama, koja mu, temeljno usklađena s ostalim knjižnicama, bez prepreka može pomoći u ostvarivanju ciljeva tog društva. No, samostalna knjižnica u takvom privatnom vlasničkopravnom okviru nije ništa drugo nego komercijalni informacijski servis, kakvi postoje već i danas u RH i koji, podložni sasvim drugim propisima od knjižnica, funkcioniraju na sasvim zasebnim osnovama i bez privilegija i zakonske zaštite u određenim slučajevima, ili posebnih funkcija koje izlaze iz njihove temeljne društvene svrhe i javnog interesa. Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne / narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (Stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, a što je postojeći Zakon stavio izvan snage i otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Isto tako, ponovo se koristi pojam javne knjižnice; neusklađenost u tretiranju knjižnica u sastavu: jednom predstavljaju ustrojstvenu jedinicu, dok u školskim ustanovama, visokoškolskim učilištima i javnim znanstvenim institucijama predstavljaju sastavni dio ustanove. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…, te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“ Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. | Prihvaćen | Brisan |
| 898 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. | 24. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 9…. Knjižnica se može osnovati kao ustanova, zaklada, zadruga, udruga ili trgovačko društvo, osim ako ovim Zakonom nije drukčije uređeno. Radi se o pravno neodrživoj konstrukciji na više nivoa, koja potpuno nepotrebno otvara nepremostive dvojbe i, u krajnjoj posljedici, postojanje bilo kakvog knjižničnog sustava čini neodrživim, pa se kao takav u cijelom tekstu mora odbaciti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. OBRAZLOŽENJE: Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotrebni pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Donje obrazloženje naravno, ne mora se dalje čitati ako je predlagač zabunom zamijenio knjižnicu sa knjižarom. Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na "javne" i "privatne", umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Tako za tzv. „privatne knjižnice“ ne bi vrijedili čak niti oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju posebni temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. Dakle, posebno samostalna, knjižnica NE može funkcionirati kao samostalno trgovačko društvo za privatni profit, jer bi se tu radilo o trgovačkom društvu, a ne knjižnici. Takvo trgovačko društvo, ili zadruga, već je u svim detaljima, kao i temeljnim svrhama propisano u Zakonu o trgovačkim društvima i nema zakonskih uvjeta niti potrebe stavljati ga u Zakon u knjižnicama. Dakle, radilo bi se o društvima koja se bave komercijalizacijom informacija za privatni interes, a koja i danas već postoje (primjer: IUS Info servis) i kao takva su moguća, s time što se tada ne radi o knjižnicama i takve su djelatnosti s razlogom i strogo odvojene od knjižnica. Razlog je, osim služenja javnom interesu i građanima, i u tome što knjižnice iz tog svog statusa crpe i neke specifične povlastice i pravnu zaštitu u propisima i u društvu, npr. kroz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredbi EU o zaštiti osobnih podataka, kroz školske, obrazovne, proračunske propise, propise iz područja poreza, kulture, financiranje projekata poput digitalizacije itd. i sl. NEPROFITNOST kao osnovna karakteristika knjižnica važna je i zbog natječaja za različite javne projekte financiranja na državnom, europskom i svjetskom nivou, koji smiju podupirati samo takvu djelatnost i samostalna trgovačka i privatno-interesna društva po logici tu ne mogu pripadati. Sve navedeno NE može, po zakonodavnoj logici, pravilima tržišnog natjecanja koja bi time bila narušena i dr. razlozima specifičnim za trgovačka društva ili zadruge, biti primijenjeno na komercijalno-profitne oblike udruživanja poput trgovačkih društava ili zadruga, koje su već strogo regulirane posebnim zakonima, organizirane na privatno-interesnoj bazi i za koje vrijede sasvim drugi prateći propisi, od računovodstvenih, financijskih, do organizacijskih. Takvo miješanje organizacijskih i vlasničkih oblika bilo bi u potpunom neskladu s funkcioniranjem ostalih knjižnica i njihovom temeljnom svrhom, onemogućili bi kao što je već rečeno i usklađivanje unutar matične djelatnosti, knjižničnih sustava i dr. Trgovačko društvo može, i zakonodavnih prepreka nema, osnovati i imati knjižnicu u svom sastavu, pa tako početak čl. 9. Prijedloga može glasiti i "knjižnicu može osnovati...ustanova, zaklada...", no to nema smisla posebno isticati u propisu, jer se i sadašnjim zakonom to podrazumijeva putem odredbe o drugim pravnim i fizičkim osobama, koja mu, temeljno usklađena s ostalim knjižnicama, bez prepreka može pomoći u ostvarivanju ciljeva tog društva. No, samostalna knjižnica u takvom privatnom vlasničkopravnom okviru nije ništa drugo nego komercijalni informacijski servis, kakvi postoje već i danas u RH i koji, podložni sasvim drugim propisima od knjižnica, funkcioniraju na sasvim zasebnim osnovama i bez privilegija i zakonske zaštite u određenim slučajevima, ili posebnih funkcija koje izlaze iz njihove temeljne društvene svrhe i javnog interesa. Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne / narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (Stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, a što je postojeći Zakon stavio izvan snage i otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Isto tako, ponovo se koristi pojam javne knjižnice; neusklađenost u tretiranju knjižnica u sastavu: jednom predstavljaju ustrojstvenu jedinicu, dok u školskim ustanovama, visokoškolskim učilištima i javnim znanstvenim institucijama predstavljaju sastavni dio ustanove. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…, te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“ Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. | Prihvaćen | Brisan |
| 899 | Nada Topić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. | Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti | Prihvaćen | Brisan |
| 900 | Gradska knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. | Ovaj Članak je jedan od ključnih razloga zbog čega ovaj Zakon nije prihvatljiv i vodi ka destabilizaciji knjižničnog sustava. Knjižnična djelatnost se obavlja kao javna služba a knjižnice su neprofitne ustanove koje osiguravaju pristup knjižničnim uslugama za sve članove pod jednakim uvjetima. Prijedlog: Brisati. Prijedlog novog teksta: Knjižnice se mogu osnovati kao samostalne ustanove ili samostalne javne ustanove. Pod uvjetima propisanim ovim Zakonom knjižničnu djelatnost mogu obavljati i druge ustanove i pravne osobe, pri čemu se radi obavljanja knjižnične djelatnosti moraju ustanoviti posebne ustrojbene jedinice ovih ustanova i drugih pravnih osoba (u daljnjem tekstu: knjižnice u sastavu). | Prihvaćen | Brisan |
| 901 | Knjižnica i čitaonica Kutina | I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. | Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. OBRAZLOŽENJE: Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotrebni pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Donje obrazloženje naravno, ne mora se dalje čitati ako je predlagač zabunom zamijenio knjižnicu sa knjižarom. Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na "javne" i "privatne", umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Tako za tzv. „privatne knjižnice“ ne bi vrijedili čak niti oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju posebni temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. Dakle, posebno samostalna, knjižnica NE može funkcionirati kao samostalno trgovačko društvo za privatni profit, jer bi se tu radilo o trgovačkom društvu, a ne knjižnici. Takvo trgovačko društvo, ili zadruga, već je u svim detaljima, kao i temeljnim svrhama propisano u Zakonu o trgovačkim društvima i nema zakonskih uvjeta niti potrebe stavljati ga u Zakon u knjižnicama. Dakle, radilo bi se o društvima koja se bave komercijalizacijom informacija za privatni interes, a koja i danas već postoje (primjer: IUS Info servis) i kao takva su moguća, s time što se tada ne radi o knjižnicama i takve su djelatnosti s razlogom i strogo odvojene od knjižnica. Razlog je, osim služenja javnom interesu i građanima, i u tome što knjižnice iz tog svog statusa crpe i neke specifične povlastice i pravnu zaštitu u propisima i u društvu, npr. kroz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredbi EU o zaštiti osobnih podataka, kroz školske, obrazovne, proračunske propise, propise iz područja poreza, kulture, financiranje projekata poput digitalizacije itd. i sl. NEPROFITNOST kao osnovna karakteristika knjižnica važna je i zbog natječaja za različite javne projekte financiranja na državnom, europskom i svjetskom nivou, koji smiju podupirati samo takvu djelatnost i samostalna trgovačka i privatno-interesna društva po logici tu ne mogu pripadati. Sve navedeno NE može, po zakonodavnoj logici, pravilima tržišnog natjecanja koja bi time bila narušena i dr. razlozima specifičnim za trgovačka društva ili zadruge, biti primijenjeno na komercijalno-profitne oblike udruživanja poput trgovačkih društava ili zadruga, koje su već strogo regulirane posebnim zakonima, organizirane na privatno-interesnoj bazi i za koje vrijede sasvim drugi prateći propisi, od računovodstvenih, financijskih, do organizacijskih. Takvo miješanje organizacijskih i vlasničkih oblika bilo bi u potpunom neskladu s funkcioniranjem ostalih knjižnica i njihovom temeljnom svrhom, onemogućili bi kao što je već rečeno i usklađivanje unutar matične djelatnosti, knjižničnih sustava i dr. Trgovačko društvo može, i zakonodavnih prepreka nema, osnovati i imati knjižnicu u svom sastavu, pa tako početak čl. 9. Prijedloga može glasiti i "knjižnicu može osnovati...ustanova, zaklada...", no to nema smisla posebno isticati u propisu, jer se i sadašnjim zakonom to podrazumijeva putem odredbe o drugim pravnim i fizičkim osobama, koja mu, temeljno usklađena s ostalim knjižnicama, bez prepreka može pomoći u ostvarivanju ciljeva tog društva. No, samostalna knjižnica u takvom privatnom vlasničkopravnom okviru nije ništa drugo nego komercijalni informacijski servis, kakvi postoje već i danas u RH i koji, podložni sasvim drugim propisima od knjižnica, funkcioniraju na sasvim zasebnim osnovama i bez privilegija i zakonske zaštite u određenim slučajevima, ili posebnih funkcija koje izlaze iz njihove temeljne društvene svrhe i javnog interesa. Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne / narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (Stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, a što je postojeći Zakon stavio izvan snage i otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Isto tako, ponovo se koristi pojam javne knjižnice; neusklađenost u tretiranju knjižnica u sastavu: jednom predstavljaju ustrojstvenu jedinicu, dok u školskim ustanovama, visokoškolskim učilištima i javnim znanstvenim institucijama predstavljaju sastavni dio ustanove. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…, te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“ Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. | Prihvaćen | Brisan |
| 902 | Nadia Bužleta | I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. | Radi se o pravno neodrživoj konstrukciji na više nivoa, koja potpuno nepotrebno otvara nepremostive dvojbe i, u krajnjoj posljedici, postojanje bilo kakvog knjižničnog sustava čini neodrživim, pa se kao takav u cijelom tekstu mora odbaciti. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan) i kao javnu službu i u interesu RH. Predlaže se da čl. 9. glasi onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. | Prihvaćen | Brisan |
| 903 | Kristina Čunović | I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. | Predlažem izmjenu na način kako je navedeno u trenutnom Zakonu: Knjižnice se mogu osnovati kao samostalne ustanove ili samostalne javne ustanove. Pod uvjetima propisanim ovim Zakonom knjižničnu djelatnost mogu obavljati i druge ustanove i pravne osobe, pri čemu se radi obavljanja knjižnične djelatnosti moraju ustanoviti posebne ustrojbene jedinice ovih ustanova i drugih pravnih osoba (u daljnjem tekstu: knjižnice u sastavu). Obrazloženje: Knjižnice su neprofitne ustanove i jedino kao takve mogu jamčiti jednakopravnost pristupa informacijama svim slojevima građana i korisničkih skupina te je nejasno zbog čega su ovdje trgovačka društva. | Prihvaćen | Brisan |
| 904 | ANA SUDAREVIĆ | I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. | Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. | Prihvaćen | Brisan |
| 905 | Lidija Dužić Zlovolić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. | Podržavam potpuno prijedlog HKD-a. Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. OBRAZLOŽENJE: Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotrebni pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Donje obrazloženje naravno, ne mora se dalje čitati ako je predlagač zabunom zamijenio knjižnicu sa knjižarom. Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na "javne" i "privatne", umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Tako za tzv. „privatne knjižnice“ ne bi vrijedili čak niti oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju posebni temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. Dakle, posebno samostalna, knjižnica NE može funkcionirati kao samostalno trgovačko društvo za privatni profit, jer bi se tu radilo o trgovačkom društvu, a ne knjižnici. Takvo trgovačko društvo, ili zadruga, već je u svim detaljima, kao i temeljnim svrhama propisano u Zakonu o trgovačkim društvima i nema zakonskih uvjeta niti potrebe stavljati ga u Zakon u knjižnicama. Dakle, radilo bi se o društvima koja se bave komercijalizacijom informacija za privatni interes, a koja i danas već postoje (primjer: IUS Info servis) i kao takva su moguća, s time što se tada ne radi o knjižnicama i takve su djelatnosti s razlogom i strogo odvojene od knjižnica. Razlog je, osim služenja javnom interesu i građanima, i u tome što knjižnice iz tog svog statusa crpe i neke specifične povlastice i pravnu zaštitu u propisima i u društvu, npr. kroz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredbi EU o zaštiti osobnih podataka, kroz školske, obrazovne, proračunske propise, propise iz područja poreza, kulture, financiranje projekata poput digitalizacije itd. i sl. NEPROFITNOST kao osnovna karakteristika knjižnica važna je i zbog natječaja za različite javne projekte financiranja na državnom, europskom i svjetskom nivou, koji smiju podupirati samo takvu djelatnost i samostalna trgovačka i privatno-interesna društva po logici tu ne mogu pripadati. Sve navedeno NE može, po zakonodavnoj logici, pravilima tržišnog natjecanja koja bi time bila narušena i dr. razlozima specifičnim za trgovačka društva ili zadruge, biti primijenjeno na komercijalno-profitne oblike udruživanja poput trgovačkih društava ili zadruga, koje su već strogo regulirane posebnim zakonima, organizirane na privatno-interesnoj bazi i za koje vrijede sasvim drugi prateći propisi, od računovodstvenih, financijskih, do organizacijskih. Takvo miješanje organizacijskih i vlasničkih oblika bilo bi u potpunom neskladu s funkcioniranjem ostalih knjižnica i njihovom temeljnom svrhom, onemogućili bi kao što je već rečeno i usklađivanje unutar matične djelatnosti, knjižničnih sustava i dr. Trgovačko društvo može, i zakonodavnih prepreka nema, osnovati i imati knjižnicu u svom sastavu, pa tako početak čl. 9. Prijedloga može glasiti i "knjižnicu može osnovati...ustanova, zaklada...", no to nema smisla posebno isticati u propisu, jer se i sadašnjim zakonom to podrazumijeva putem odredbe o drugim pravnim i fizičkim osobama, koja mu, temeljno usklađena s ostalim knjižnicama, bez prepreka može pomoći u ostvarivanju ciljeva tog društva. No, samostalna knjižnica u takvom privatnom vlasničkopravnom okviru nije ništa drugo nego komercijalni informacijski servis, kakvi postoje već i danas u RH i koji, podložni sasvim drugim propisima od knjižnica, funkcioniraju na sasvim zasebnim osnovama i bez privilegija i zakonske zaštite u određenim slučajevima, ili posebnih funkcija koje izlaze iz njihove temeljne društvene svrhe i javnog interesa. Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne / narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (Stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, a što je postojeći Zakon stavio izvan snage i otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Isto tako, ponovo se koristi pojam javne knjižnice; neusklađenost u tretiranju knjižnica u sastavu: jednom predstavljaju ustrojstvenu jedinicu, dok u školskim ustanovama, visokoškolskim učilištima i javnim znanstvenim institucijama predstavljaju sastavni dio ustanove. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…, te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“ Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. | Prihvaćen | Brisan |
| 906 | Društvo knjižničara u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. | Podržavamo stav HKD-a oko ovog članka. Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. OBRAZLOŽENJE: Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotrebni pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. | Prihvaćen | Brisan |
| 907 | Knjižnice grada Zagreba | I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. | Radi se o pravno neodrživoj konstrukciji na više nivoa, koja potpuno nepotrebno otvara nepremostive dvojbe i, u krajnjoj posljedici, postojanje bilo kakvog knjižničnog sustava neodrživim, pa se kao takav predlaže u cijelom tekstu odbaciti. Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama.Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama: Knjižnice se osnivaju kao javne ustanove ili kao ustanove (u daljnjem tekstu: samostalne knjižnice). Pod uvjetima propisanim ovim Zakonom knjižničnu djelatnost mogu obavljati ustanove i druge pravne osobe, pri čemu se radi obavljanja knjižnične djelatnosti moraju ustanoviti posebne ustrojbene jedinice ovih ustanova i drugih pravnih osoba (u daljnjem tekstu: knjižnice u sustavu). Samostalne knjižnice kao javne ustanove mogu osnovati Republika Hrvatska, županije, Grad Zagreb, gradovi i općine. Samostalne knjižnice mogu osnovati i druge domaće pravne i fizičke osobe. Više osnivača može zajednički osnovati samostalnu knjižnicu, a međusobna prava i obveze uređuju ugovorom. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora potpuno odbaciti. OBRAZLOŽENJE: Udruge, zaklade, zadruge, trgovačka društva djeluju prema drugim zakonima i neće ih se moći obvezati na primjenu odredbi novog Zakon o knjižnicama, uključujući i osiguranje potrebnih uvjeta za obavljanje djelatnosti. Najbolji primjer za to je što se ni dosadašnji Zakon o knjižnicama nije uspio provesti u svim sredinama jer Zakon o lokalnoj, područnoj i regionalnoj samoupravi ne sadrži odredbe, uključujući ni prekršajne, o osnivanju narodne knjižnice i poštivanju standarda. Knjižnice su neprofitne ustanove i jedino kao takve mogu jamčiti jednakopravnost pristupa informacijama svim slojevima građana i korisničkih skupina te je nejasno zbog čega su ovdje navedena trgovačka društva. Ustanove, zadruge i sl. nisu profesionalni oblik djelatnosti te je za struku neprihvatljivo da su zakonski izjednačene. Udruge i slični subjekti kao i do sada mogu imati zbirke knjiga za svoje članstvo, ali ne treba imati pretenzije da postanu knjižnice. Iz iskustva matičnosti može se također potvrditi da su to vrlo nestabilni organizacijski oblici te kad je i bilo pokušaja da se knjižnica u sastavu udruge stručno uredi, u čemu je pomoć pružila matična služba, čim se promijenilo vodstvo udruge, promijenili su se i prioriteti. Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotreban pravni nered, ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog s knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja, nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na javne i privatne, umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st. 2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost, osim što se time privatne knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasnog obrazloženja za to. Tako za privatne knjižnice ne bi vrijedili čak ni oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstven i usklađen režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitiman privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju poseban temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. Dakle, posebno samostalna, knjižnica NE može funkcionirati kao samostalno trgovačko društvo za privatni profit, jer bi se tu radilo o trgovačkom društvu, a ne knjižnici. Takvo trgovačko društvo, ili zadruga, već je u svim detaljima, kao i temeljnim svrhama propisano u Zakonu o trgovačkim društvima i nema zakonskih uvjeta niti potrebe stavljati ga u Zakon u knjižnicama. Dakle, radilo bi se o društvima koja se bave komercijalizacijom informacija za privatan interes, a koja i danas već postoje (primjer: IUS Info servis) i kao takva su moguća, s time što se tada ne radi o knjižnicama i takve su djelatnosti s razlogom i strogo odvojene od knjižnica. Razlog je, osim služenja javnom interesu i građanima, i u tome što knjižnice iz tog svog statusa crpe i neke specifične povlastice i pravnu zaštitu u propisima i u društvu, npr. kroz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredbi EU o zaštiti podataka, kroz školske, obrazovne, proračunske propise, propise iz područja poreza, kulture, financiranje projekata poput digitalizacije itd. NEPROFITNOST kao osnovna karakteristika knjižnica važna je i zbog natječaja za različite javne projekte financiranja na državnom, europskom i svjetskom nivou, koji smiju podupirati samo takvu djelatnost pa samostalna trgovačka i privatno-interesna društva po logici tu ne mogu pripadati. Sve navedeno NE može, po zakonodavnoj logici, pravilima tržišnog natjecanja koja bi time bila narušena i dr. razlozima specifičnim za trgovačka društva ili zadruge, biti primijenjeno na komercijalno-profitne oblike udruživanja poput trgovačkih društava ili zadruga, koje su već strogo regulirane posebnim zakonima, organizirane na privatno-interesnoj bazi i za koje vrijede sasvim drugi prateći propisi, od računovodstvenih, financijskih, do organizacijskih. Takvo miješanje organizacijskih i vlasničkih oblika bilo bi u potpunom neskladu s funkcioniranjem ostalih knjižnica i njihovom temeljnom svrhom, onemogućili bi, kao što je već rečeno, i usklađivanje unutar matične djelatnosti, knjižničnih sustava i dr. Trgovačko društvo može, i zakonodavnih prepreka nema, osnovati i imati knjižnicu u svom sastavu, pa tako početak čl. 9. Prijedloga može glasiti i "knjižnicu može osnovati... ustanova, zaklada...", no to nema smisla posebno isticati u propisu, jer se i sadašnjim zakonom to podrazumijeva putem odredbe o drugim pravnim i fizičkim osobama, koja mu, temeljno usklađena s ostalim knjižnicama, bez prepreka može pomoći u ostvarivanju ciljeva tog društva. No, samostalna knjižnica u takvom privatnom vlasničkopravnom okviru nije ništa drugo nego komercijalni informacijski servis, kakvi postoje već i danas u RH i koji, podložni sasvim drugim knjižničnim propisima, funkcioniraju na sasvim zasebnim osnovama i bez privilegija i zakonske zaštite u određenim slučajevima, ili posebnih funkcija koje izlaze iz njihove temeljne društvene svrhe i javnog interesa. Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne/narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, a što je postojeći Zakon stavio izvan snage, i otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Isto tako, ponovo se koristi pojam javne knjižnice, a javlja se i neusklađenost u tretiranju knjižnica u sastavu: jednom predstavljaju ustrojstvenu jedinicu, dok u školskim ustanovama, visokoškolskim učilištima i javnim znanstvenim institucijama predstavljaju sastavni dio ustanove. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrjednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrjednovanje visokog učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…“ te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“. Iz navedenog nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. | Prihvaćen | Brisan |
| 908 | Knjižničarsko društvo Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. | Podržavamo stav HKD-a oko ovog članka. Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. OBRAZLOŽENJE: Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotrebni pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Donje obrazloženje naravno, ne mora se dalje čitati ako je predlagač zabunom zamijenio knjižnicu sa knjižarom. Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na "javne" i "privatne", umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Tako za tzv. „privatne knjižnice“ ne bi vrijedili čak niti oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju posebni temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. Dakle, posebno samostalna, knjižnica NE može funkcionirati kao samostalno trgovačko društvo za privatni profit, jer bi se tu radilo o trgovačkom društvu, a ne knjižnici. Takvo trgovačko društvo, ili zadruga, već je u svim detaljima, kao i temeljnim svrhama propisano u Zakonu o trgovačkim društvima i nema zakonskih uvjeta niti potrebe stavljati ga u Zakon u knjižnicama. Dakle, radilo bi se o društvima koja se bave komercijalizacijom informacija za privatni interes, a koja i danas već postoje (primjer: IUS Info servis) i kao takva su moguća, s time što se tada ne radi o knjižnicama i takve su djelatnosti s razlogom i strogo odvojene od knjižnica. Razlog je, osim služenja javnom interesu i građanima, i u tome što knjižnice iz tog svog statusa crpe i neke specifične povlastice i pravnu zaštitu u propisima i u društvu, npr. kroz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredbi EU o zaštiti osobnih podataka, kroz školske, obrazovne, proračunske propise, propise iz područja poreza, kulture, financiranje projekata poput digitalizacije itd. i sl. NEPROFITNOST kao osnovna karakteristika knjižnica važna je i zbog natječaja za različite javne projekte financiranja na državnom, europskom i svjetskom nivou, koji smiju podupirati samo takvu djelatnost i samostalna trgovačka i privatno-interesna društva po logici tu ne mogu pripadati. Sve navedeno NE može, po zakonodavnoj logici, pravilima tržišnog natjecanja koja bi time bila narušena i dr. razlozima specifičnim za trgovačka društva ili zadruge, biti primijenjeno na komercijalno-profitne oblike udruživanja poput trgovačkih društava ili zadruga, koje su već strogo regulirane posebnim zakonima, organizirane na privatno-interesnoj bazi i za koje vrijede sasvim drugi prateći propisi, od računovodstvenih, financijskih, do organizacijskih. Takvo miješanje organizacijskih i vlasničkih oblika bilo bi u potpunom neskladu s funkcioniranjem ostalih knjižnica i njihovom temeljnom svrhom, onemogućili bi kao što je već rečeno i usklađivanje unutar matične djelatnosti, knjižničnih sustava i dr. Trgovačko društvo može, i zakonodavnih prepreka nema, osnovati i imati knjižnicu u svom sastavu, pa tako početak čl. 9. Prijedloga može glasiti i "knjižnicu može osnovati...ustanova, zaklada...", no to nema smisla posebno isticati u propisu, jer se i sadašnjim zakonom to podrazumijeva putem odredbe o drugim pravnim i fizičkim osobama, koja mu, temeljno usklađena s ostalim knjižnicama, bez prepreka može pomoći u ostvarivanju ciljeva tog društva. No, samostalna knjižnica u takvom privatnom vlasničkopravnom okviru nije ništa drugo nego komercijalni informacijski servis, kakvi postoje već i danas u RH i koji, podložni sasvim drugim propisima od knjižnica, funkcioniraju na sasvim zasebnim osnovama i bez privilegija i zakonske zaštite u određenim slučajevima, ili posebnih funkcija koje izlaze iz njihove temeljne društvene svrhe i javnog interesa. Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne / narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (Stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, a što je postojeći Zakon stavio izvan snage i otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Isto tako, ponovo se koristi pojam javne knjižnice; neusklađenost u tretiranju knjižnica u sastavu: jednom predstavljaju ustrojstvenu jedinicu, dok u školskim ustanovama, visokoškolskim učilištima i javnim znanstvenim institucijama predstavljaju sastavni dio ustanove. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…, te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“ Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. Isto se odnosi i na školske knjižnice u sastavu osnovnih i srednjih škola RH, važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom odgojno-obrazovnom procesu bez kojeg nema uspješnog nastavka obrazovanja na višim razinama. Nužno je osnovati knjižnicu u sastavu, školsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva i predmetnim studijem s pedagoškom grupom predmeta u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova. | Prihvaćen | Brisan |
| 909 | Sanja Heberling Dragičević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. | KOMENTAR: Ukoliko se knjižnica u sastavu smatra knjižnicom i na nju se odnosi ovaj zakon, onda treba predvidjeti i osnivanje javne knjžnice u sastavu. NADOPUNA: Iza: „trgovačko društvo“ dodati tekst: „ili ustrojbena jedinica navedenih pravnih osoba sukladno propisima koji reguliraju njihov ustroj“. | Prihvaćen | Brisan |
| 910 | Sanja Paravić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 9…. Knjižnica se može osnovati kao ustanova, zaklada, zadruga, udruga ili trgovačko društvo, osim ako ovim Zakonom nije drukčije uređeno. Radi se o pravno neodrživoj konstrukciji na više nivoa, koja potpuno nepotrebno otvara nepremostive dvojbe i, u krajnjoj posljedici, postojanje bilo kakvog knjižničnog sustava čini neodrživim, pa se kao takav u cijelom tekstu mora odbaciti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. OBRAZLOŽENJE: Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotrebni pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Donje obrazloženje naravno, ne mora se dalje čitati ako je predlagač zabunom zamijenio knjižnicu sa knjižarom. Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na "javne" i "privatne", umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Tako za tzv. „privatne knjižnice“ ne bi vrijedili čak niti oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju posebni temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. Dakle, posebno samostalna, knjižnica NE može funkcionirati kao samostalno trgovačko društvo za privatni profit, jer bi se tu radilo o trgovačkom društvu, a ne knjižnici. Takvo trgovačko društvo, ili zadruga, već je u svim detaljima, kao i temeljnim svrhama propisano u Zakonu o trgovačkim društvima i nema zakonskih uvjeta niti potrebe stavljati ga u Zakon u knjižnicama. Dakle, radilo bi se o društvima koja se bave komercijalizacijom informacija za privatni interes, a koja i danas već postoje (primjer: IUS Info servis) i kao takva su moguća, s time što se tada ne radi o knjižnicama i takve su djelatnosti s razlogom i strogo odvojene od knjižnica. Razlog je, osim služenja javnom interesu i građanima, i u tome što knjižnice iz tog svog statusa crpe i neke specifične povlastice i pravnu zaštitu u propisima i u društvu, npr. kroz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredbi EU o zaštiti osobnih podataka, kroz školske, obrazovne, proračunske propise, propise iz područja poreza, kulture, financiranje projekata poput digitalizacije itd. i sl. NEPROFITNOST kao osnovna karakteristika knjižnica važna je i zbog natječaja za različite javne projekte financiranja na državnom, europskom i svjetskom nivou, koji smiju podupirati samo takvu djelatnost i samostalna trgovačka i privatno-interesna društva po logici tu ne mogu pripadati. Sve navedeno NE može, po zakonodavnoj logici, pravilima tržišnog natjecanja koja bi time bila narušena i dr. razlozima specifičnim za trgovačka društva ili zadruge, biti primijenjeno na komercijalno-profitne oblike udruživanja poput trgovačkih društava ili zadruga, koje su već strogo regulirane posebnim zakonima, organizirane na privatno-interesnoj bazi i za koje vrijede sasvim drugi prateći propisi, od računovodstvenih, financijskih, do organizacijskih. Takvo miješanje organizacijskih i vlasničkih oblika bilo bi u potpunom neskladu s funkcioniranjem ostalih knjižnica i njihovom temeljnom svrhom, onemogućili bi kao što je već rečeno i usklađivanje unutar matične djelatnosti, knjižničnih sustava i dr. Trgovačko društvo može, i zakonodavnih prepreka nema, osnovati i imati knjižnicu u svom sastavu, pa tako početak čl. 9. Prijedloga može glasiti i "knjižnicu može osnovati...ustanova, zaklada...", no to nema smisla posebno isticati u propisu, jer se i sadašnjim zakonom to podrazumijeva putem odredbe o drugim pravnim i fizičkim osobama, koja mu, temeljno usklađena s ostalim knjižnicama, bez prepreka može pomoći u ostvarivanju ciljeva tog društva. No, samostalna knjižnica u takvom privatnom vlasničkopravnom okviru nije ništa drugo nego komercijalni informacijski servis, kakvi postoje već i danas u RH i koji, podložni sasvim drugim propisima od knjižnica, funkcioniraju na sasvim zasebnim osnovama i bez privilegija i zakonske zaštite u određenim slučajevima, ili posebnih funkcija koje izlaze iz njihove temeljne društvene svrhe i javnog interesa. Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne / narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (Stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, a što je postojeći Zakon stavio izvan snage i otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Isto tako, ponovo se koristi pojam javne knjižnice; neusklađenost u tretiranju knjižnica u sastavu: jednom predstavljaju ustrojstvenu jedinicu, dok u školskim ustanovama, visokoškolskim učilištima i javnim znanstvenim institucijama predstavljaju sastavni dio ustanove. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…, te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“ Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. | Prihvaćen | Brisan |
| 911 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. | Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. OBRAZLOŽENJE Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotrebni pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Donje obrazloženje naravno, ne mora se dalje čitati ako je predlagač zabunom zamijenio knjižnicu sa knjižarom. Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na "javne" i "privatne", umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Tako za tzv. „privatne knjižnice“ ne bi vrijedili čak niti oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju posebni temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. Dakle, posebno samostalna, knjižnica NE može funkcionirati kao samostalno trgovačko društvo za privatni profit, jer bi se tu radilo o trgovačkom društvu, a ne knjižnici. Takvo trgovačko društvo, ili zadruga, već je u svim detaljima, kao i temeljnim svrhama propisano u Zakonu o trgovačkim društvima i nema zakonskih uvjeta niti potrebe stavljati ga u Zakon u knjižnicama. Dakle, radilo bi se o društvima koja se bave komercijalizacijom informacija za privatni interes, a koja i danas već postoje (primjer: IUS Info servis) i kao takva su moguća, s time što se tada ne radi o knjižnicama i takve su djelatnosti s razlogom i strogo odvojene od knjižnica. Razlog je, osim služenja javnom interesu i građanima, i u tome što knjižnice iz tog svog statusa crpe i neke specifične povlastice i pravnu zaštitu u propisima i u društvu, npr. kroz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredbi EU o zaštiti osobnih podataka, kroz školske, obrazovne, proračunske propise, propise iz područja poreza, kulture, financiranje projekata poput digitalizacije itd. i sl. NEPROFITNOST kao osnovna karakteristika knjižnica važna je i zbog natječaja za različite javne projekte financiranja na državnom, europskom i svjetskom nivou, koji smiju podupirati samo takvu djelatnost i samostalna trgovačka i privatno-interesna društva po logici tu ne mogu pripadati. Sve navedeno NE može, po zakonodavnoj logici, pravilima tržišnog natjecanja koja bi time bila narušena i dr. razlozima specifičnim za trgovačka društva ili zadruge, biti primijenjeno na komercijalno-profitne oblike udruživanja poput trgovačkih društava ili zadruga, koje su već strogo regulirane posebnim zakonima, organizirane na privatno-interesnoj bazi i za koje vrijede sasvim drugi prateći propisi, od računovodstvenih, financijskih, do organizacijskih. Takvo miješanje organizacijskih i vlasničkih oblika bilo bi u potpunom neskladu s funkcioniranjem ostalih knjižnica i njihovom temeljnom svrhom, onemogućili bi kao što je već rečeno i usklađivanje unutar matične djelatnosti, knjižničnih sustava i dr. Trgovačko društvo može, i zakonodavnih prepreka nema, osnovati i imati knjižnicu u svom sastavu, pa tako početak čl. 9. Prijedloga može glasiti i "knjižnicu može osnovati...ustanova, zaklada...", no to nema smisla posebno isticati u propisu, jer se i sadašnjim zakonom to podrazumijeva putem odredbe o drugim pravnim i fizičkim osobama, koja mu, temeljno usklađena s ostalim knjižnicama, bez prepreka može pomoći u ostvarivanju ciljeva tog društva. No, samostalna knjižnica u takvom privatnom vlasničkopravnom okviru nije ništa drugo nego komercijalni informacijski servis, kakvi postoje već i danas u RH i koji, podložni sasvim drugim propisima od knjižnica, funkcioniraju na sasvim zasebnim osnovama i bez privilegija i zakonske zaštite u određenim slučajevima, ili posebnih funkcija koje izlaze iz njihove temeljne društvene svrhe i javnog interesa. Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne / narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (Stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, a što je postojeći Zakon stavio izvan snage i otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Isto tako, ponovo se koristi pojam javne knjižnice; neusklađenost u tretiranju knjižnica u sastavu: jednom predstavljaju ustrojstvenu jedinicu, dok u školskim ustanovama, visokoškolskim učilištima i javnim znanstvenim institucijama predstavljaju sastavni dio ustanove. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…, te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“ Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. | Prihvaćen | Brisan |
| 912 | Viktorija Tomšić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 9…. Knjižnica se može osnovati kao ustanova, zaklada, zadruga, udruga ili trgovačko društvo, osim ako ovim Zakonom nije drukčije uređeno. Radi se o pravno neodrživoj konstrukciji na više nivoa, koja potpuno nepotrebno otvara nepremostive dvojbe i, u krajnjoj posljedici, postojanje bilo kakvog knjižničnog sustava čini neodrživim, pa se kao takav u cijelom tekstu mora odbaciti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. OBRAZLOŽENJE: Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotrebni pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Donje obrazloženje naravno, ne mora se dalje čitati ako je predlagač zabunom zamijenio knjižnicu sa knjižarom. Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na "javne" i "privatne", umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Tako za tzv. „privatne knjižnice“ ne bi vrijedili čak niti oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju posebni temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. Dakle, posebno samostalna, knjižnica NE može funkcionirati kao samostalno trgovačko društvo za privatni profit, jer bi se tu radilo o trgovačkom društvu, a ne knjižnici. Takvo trgovačko društvo, ili zadruga, već je u svim detaljima, kao i temeljnim svrhama propisano u Zakonu o trgovačkim društvima i nema zakonskih uvjeta niti potrebe stavljati ga u Zakon u knjižnicama. Dakle, radilo bi se o društvima koja se bave komercijalizacijom informacija za privatni interes, a koja i danas već postoje (primjer: IUS Info servis) i kao takva su moguća, s time što se tada ne radi o knjižnicama i takve su djelatnosti s razlogom i strogo odvojene od knjižnica. Razlog je, osim služenja javnom interesu i građanima, i u tome što knjižnice iz tog svog statusa crpe i neke specifične povlastice i pravnu zaštitu u propisima i u društvu, npr. kroz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredbi EU o zaštiti osobnih podataka, kroz školske, obrazovne, proračunske propise, propise iz područja poreza, kulture, financiranje projekata poput digitalizacije itd. i sl. NEPROFITNOST kao osnovna karakteristika knjižnica važna je i zbog natječaja za različite javne projekte financiranja na državnom, europskom i svjetskom nivou, koji smiju podupirati samo takvu djelatnost i samostalna trgovačka i privatno-interesna društva po logici tu ne mogu pripadati. Sve navedeno NE može, po zakonodavnoj logici, pravilima tržišnog natjecanja koja bi time bila narušena i dr. razlozima specifičnim za trgovačka društva ili zadruge, biti primijenjeno na komercijalno-profitne oblike udruživanja poput trgovačkih društava ili zadruga, koje su već strogo regulirane posebnim zakonima, organizirane na privatno-interesnoj bazi i za koje vrijede sasvim drugi prateći propisi, od računovodstvenih, financijskih, do organizacijskih. Takvo miješanje organizacijskih i vlasničkih oblika bilo bi u potpunom neskladu s funkcioniranjem ostalih knjižnica i njihovom temeljnom svrhom, onemogućili bi kao što je već rečeno i usklađivanje unutar matične djelatnosti, knjižničnih sustava i dr. Trgovačko društvo može, i zakonodavnih prepreka nema, osnovati i imati knjižnicu u svom sastavu, pa tako početak čl. 9. Prijedloga može glasiti i "knjižnicu može osnovati...ustanova, zaklada...", no to nema smisla posebno isticati u propisu, jer se i sadašnjim zakonom to podrazumijeva putem odredbe o drugim pravnim i fizičkim osobama, koja mu, temeljno usklađena s ostalim knjižnicama, bez prepreka može pomoći u ostvarivanju ciljeva tog društva. No, samostalna knjižnica u takvom privatnom vlasničkopravnom okviru nije ništa drugo nego komercijalni informacijski servis, kakvi postoje već i danas u RH i koji, podložni sasvim drugim propisima od knjižnica, funkcioniraju na sasvim zasebnim osnovama i bez privilegija i zakonske zaštite u određenim slučajevima, ili posebnih funkcija koje izlaze iz njihove temeljne društvene svrhe i javnog interesa. Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne / narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (Stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, a što je postojeći Zakon stavio izvan snage i otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Isto tako, ponovo se koristi pojam javne knjižnice; neusklađenost u tretiranju knjižnica u sastavu: jednom predstavljaju ustrojstvenu jedinicu, dok u školskim ustanovama, visokoškolskim učilištima i javnim znanstvenim institucijama predstavljaju sastavni dio ustanove. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…, te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“ Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. | Prihvaćen | Brisan |
| 913 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. | U potpunosti podržavamo prijedlog Hrvatskog knjižničarskog društva da Članak 9. treba glasiti onako kako je propisano u Člancima 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. OBRAZLOŽENJE: Važećim Zakonom (prema čl. 4. i 5.) knjižnice funkcioniraju kao ustanove, samostalne ili u sastavu koje su osnovale javnopravne ili druge domaće pravne ili fizičke osobe. Nepotrebnom je podjela knjižnica na "javne" i "privatne". Dovoljna je podjela na samostalne i one u sastavu. Uvođenjem "privatnih knjižnica" kao da se pokušava poremetiti usklađeni ustroj usklađen prema standardima. Također se slažemo na neusklađenost u tretiranju knjižnica u sastavu: koje su jednom predstavljene kao ustrojstvena jedinica, a u školskim ustanovama, visokoškolskim učilištima i javnim znanstvenim institucijama predstavljaju sastavni dio ustanove. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…, te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“ Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. | Prihvaćen | Brisan |
| 914 | Branka Turk | I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 9…. Knjižnica se može osnovati kao ustanova, zaklada, zadruga, udruga ili trgovačko društvo, osim ako ovim Zakonom nije drukčije uređeno. Radi se o pravno neodrživoj konstrukciji na više nivoa, koja potpuno nepotrebno otvara nepremostive dvojbe i, u krajnjoj posljedici, postojanje bilo kakvog knjižničnog sustava čini neodrživim, pa se kao takav u cijelom tekstu mora odbaciti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. OBRAZLOŽENJE: Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotrebni pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Donje obrazloženje naravno, ne mora se dalje čitati ako je predlagač zabunom zamijenio knjižnicu sa knjižarom. Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na "javne" i "privatne", umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Tako za tzv. „privatne knjižnice“ ne bi vrijedili čak niti oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju posebni temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. Dakle, posebno samostalna, knjižnica NE može funkcionirati kao samostalno trgovačko društvo za privatni profit, jer bi se tu radilo o trgovačkom društvu, a ne knjižnici. Takvo trgovačko društvo, ili zadruga, već je u svim detaljima, kao i temeljnim svrhama propisano u Zakonu o trgovačkim društvima i nema zakonskih uvjeta niti potrebe stavljati ga u Zakon u knjižnicama. Dakle, radilo bi se o društvima koja se bave komercijalizacijom informacija za privatni interes, a koja i danas već postoje (primjer: IUS Info servis) i kao takva su moguća, s time što se tada ne radi o knjižnicama i takve su djelatnosti s razlogom i strogo odvojene od knjižnica. Razlog je, osim služenja javnom interesu i građanima, i u tome što knjižnice iz tog svog statusa crpe i neke specifične povlastice i pravnu zaštitu u propisima i u društvu, npr. kroz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredbi EU o zaštiti osobnih podataka, kroz školske, obrazovne, proračunske propise, propise iz područja poreza, kulture, financiranje projekata poput digitalizacije itd. i sl. NEPROFITNOST kao osnovna karakteristika knjižnica važna je i zbog natječaja za različite javne projekte financiranja na državnom, europskom i svjetskom nivou, koji smiju podupirati samo takvu djelatnost i samostalna trgovačka i privatno-interesna društva po logici tu ne mogu pripadati. Sve navedeno NE može, po zakonodavnoj logici, pravilima tržišnog natjecanja koja bi time bila narušena i dr. razlozima specifičnim za trgovačka društva ili zadruge, biti primijenjeno na komercijalno-profitne oblike udruživanja poput trgovačkih društava ili zadruga, koje su već strogo regulirane posebnim zakonima, organizirane na privatno-interesnoj bazi i za koje vrijede sasvim drugi prateći propisi, od računovodstvenih, financijskih, do organizacijskih. Takvo miješanje organizacijskih i vlasničkih oblika bilo bi u potpunom neskladu s funkcioniranjem ostalih knjižnica i njihovom temeljnom svrhom, onemogućili bi kao što je već rečeno i usklađivanje unutar matične djelatnosti, knjižničnih sustava i dr. Trgovačko društvo može, i zakonodavnih prepreka nema, osnovati i imati knjižnicu u svom sastavu, pa tako početak čl. 9. Prijedloga može glasiti i "knjižnicu može osnovati...ustanova, zaklada...", no to nema smisla posebno isticati u propisu, jer se i sadašnjim zakonom to podrazumijeva putem odredbe o drugim pravnim i fizičkim osobama, koja mu, temeljno usklađena s ostalim knjižnicama, bez prepreka može pomoći u ostvarivanju ciljeva tog društva. No, samostalna knjižnica u takvom privatnom vlasničkopravnom okviru nije ništa drugo nego komercijalni informacijski servis, kakvi postoje već i danas u RH i koji, podložni sasvim drugim propisima od knjižnica, funkcioniraju na sasvim zasebnim osnovama i bez privilegija i zakonske zaštite u određenim slučajevima, ili posebnih funkcija koje izlaze iz njihove temeljne društvene svrhe i javnog interesa. Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne / narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (Stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, a što je postojeći Zakon stavio izvan snage i otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Isto tako, ponovo se koristi pojam javne knjižnice; neusklađenost u tretiranju knjižnica u sastavu: jednom predstavljaju ustrojstvenu jedinicu, dok u školskim ustanovama, visokoškolskim učilištima i javnim znanstvenim institucijama predstavljaju sastavni dio ustanove. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…, te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“ Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. | Prihvaćen | Brisan |
| 915 | Gradska knjižnica Zadar | I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. | U članku 9. predloženi tekst brisati i zamijeniti tekstom Zakona iz 1997. Prijedlog: Knjižnice se osnivaju kao javne ustanove ili kao ustanove (u daljnjem tekstu: samostalne knjižnice). Pod uvjetima propisanim ovim Zakonom knjižničnu djelatnost mogu obavljati ustanove i druge pravne osobe, pri čemu se radi obavljanja knjižnične djelatnosti moraju ustanoviti posebne ustrojbene jedinice ovih ustanova i drugih pravnih osoba (u daljnjem tekstu: knjižnice u sustavu). | Prihvaćen | Brisan |
| 916 | Jasminka Kovačević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 9…. Knjižnica se može osnovati kao ustanova, zaklada, zadruga, udruga ili trgovačko društvo, osim ako ovim Zakonom nije drukčije uređeno. Radi se o pravno neodrživoj konstrukciji na više nivoa, koja potpuno nepotrebno otvara nepremostive dvojbe i, u krajnjoj posljedici, postojanje bilo kakvog knjižničnog sustava čini neodrživim, pa se kao takav u cijelom tekstu mora odbaciti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. OBRAZLOŽENJE: Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotrebni pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Donje obrazloženje naravno, ne mora se dalje čitati ako je predlagač zabunom zamijenio knjižnicu sa knjižarom. Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na "javne" i "privatne", umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Tako za tzv. „privatne knjižnice“ ne bi vrijedili čak niti oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju posebni temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. Dakle, posebno samostalna, knjižnica NE može funkcionirati kao samostalno trgovačko društvo za privatni profit, jer bi se tu radilo o trgovačkom društvu, a ne knjižnici. Takvo trgovačko društvo, ili zadruga, već je u svim detaljima, kao i temeljnim svrhama propisano u Zakonu o trgovačkim društvima i nema zakonskih uvjeta niti potrebe stavljati ga u Zakon u knjižnicama. Dakle, radilo bi se o društvima koja se bave komercijalizacijom informacija za privatni interes, a koja i danas već postoje (primjer: IUS Info servis) i kao takva su moguća, s time što se tada ne radi o knjižnicama i takve su djelatnosti s razlogom i strogo odvojene od knjižnica. Razlog je, osim služenja javnom interesu i građanima, i u tome što knjižnice iz tog svog statusa crpe i neke specifične povlastice i pravnu zaštitu u propisima i u društvu, npr. kroz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredbi EU o zaštiti osobnih podataka, kroz školske, obrazovne, proračunske propise, propise iz područja poreza, kulture, financiranje projekata poput digitalizacije itd. i sl. NEPROFITNOST kao osnovna karakteristika knjižnica važna je i zbog natječaja za različite javne projekte financiranja na državnom, europskom i svjetskom nivou, koji smiju podupirati samo takvu djelatnost i samostalna trgovačka i privatno-interesna društva po logici tu ne mogu pripadati. | Prihvaćen | Brisan |
| 917 | Ivana Dorotić Malič | I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 9…. Knjižnica se može osnovati kao ustanova, zaklada, zadruga, udruga ili trgovačko društvo, osim ako ovim Zakonom nije drukčije uređeno. Radi se o pravno neodrživoj konstrukciji na više nivoa, koja potpuno nepotrebno otvara nepremostive dvojbe i, u krajnjoj posljedici, postojanje bilo kakvog knjižničnog sustava čini neodrživim, pa se kao takav u cijelom tekstu mora odbaciti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. OBRAZLOŽENJE: Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotrebni pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Donje obrazloženje naravno, ne mora se dalje čitati ako je predlagač zabunom zamijenio knjižnicu sa knjižarom. Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na "javne" i "privatne", umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Tako za tzv. „privatne knjižnice“ ne bi vrijedili čak niti oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju posebni temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. Dakle, posebno samostalna, knjižnica NE može funkcionirati kao samostalno trgovačko društvo za privatni profit, jer bi se tu radilo o trgovačkom društvu, a ne knjižnici. Takvo trgovačko društvo, ili zadruga, već je u svim detaljima, kao i temeljnim svrhama propisano u Zakonu o trgovačkim društvima i nema zakonskih uvjeta niti potrebe stavljati ga u Zakon u knjižnicama. Dakle, radilo bi se o društvima koja se bave komercijalizacijom informacija za privatni interes, a koja i danas već postoje (primjer: IUS Info servis) i kao takva su moguća, s time što se tada ne radi o knjižnicama i takve su djelatnosti s razlogom i strogo odvojene od knjižnica. Razlog je, osim služenja javnom interesu i građanima, i u tome što knjižnice iz tog svog statusa crpe i neke specifične povlastice i pravnu zaštitu u propisima i u društvu, npr. kroz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredbi EU o zaštiti osobnih podataka, kroz školske, obrazovne, proračunske propise, propise iz područja poreza, kulture, financiranje projekata poput digitalizacije itd. i sl. NEPROFITNOST kao osnovna karakteristika knjižnica važna je i zbog natječaja za različite javne projekte financiranja na državnom, europskom i svjetskom nivou, koji smiju podupirati samo takvu djelatnost i samostalna trgovačka i privatno-interesna društva po logici tu ne mogu pripadati. Sve navedeno NE može, po zakonodavnoj logici, pravilima tržišnog natjecanja koja bi time bila narušena i dr. razlozima specifičnim za trgovačka društva ili zadruge, biti primijenjeno na komercijalno-profitne oblike udruživanja poput trgovačkih društava ili zadruga, koje su već strogo regulirane posebnim zakonima, organizirane na privatno-interesnoj bazi i za koje vrijede sasvim drugi prateći propisi, od računovodstvenih, financijskih, do organizacijskih. Takvo miješanje organizacijskih i vlasničkih oblika bilo bi u potpunom neskladu s funkcioniranjem ostalih knjižnica i njihovom temeljnom svrhom, onemogućili bi kao što je već rečeno i usklađivanje unutar matične djelatnosti, knjižničnih sustava i dr. Trgovačko društvo može, i zakonodavnih prepreka nema, osnovati i imati knjižnicu u svom sastavu, pa tako početak čl. 9. Prijedloga može glasiti i "knjižnicu može osnovati...ustanova, zaklada...", no to nema smisla posebno isticati u propisu, jer se i sadašnjim zakonom to podrazumijeva putem odredbe o drugim pravnim i fizičkim osobama, koja mu, temeljno usklađena s ostalim knjižnicama, bez prepreka može pomoći u ostvarivanju ciljeva tog društva. No, samostalna knjižnica u takvom privatnom vlasničkopravnom okviru nije ništa drugo nego komercijalni informacijski servis, kakvi postoje već i danas u RH i koji, podložni sasvim drugim propisima od knjižnica, funkcioniraju na sasvim zasebnim osnovama i bez privilegija i zakonske zaštite u određenim slučajevima, ili posebnih funkcija koje izlaze iz njihove temeljne društvene svrhe i javnog interesa. Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne / narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (Stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, a što je postojeći Zakon stavio izvan snage i otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Isto tako, ponovo se koristi pojam javne knjižnice; neusklađenost u tretiranju knjižnica u sastavu: jednom predstavljaju ustrojstvenu jedinicu, dok u školskim ustanovama, visokoškolskim učilištima i javnim znanstvenim institucijama predstavljaju sastavni dio ustanove. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…, te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“ Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. | Prihvaćen | Brisan |
| 918 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. | Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. OBRAZLOŽENJE: Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotrebni pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Donje obrazloženje naravno, ne mora se dalje čitati ako je predlagač zabunom zamijenio knjižnicu sa knjižarom. Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na "javne" i "privatne", umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Tako za tzv. „privatne knjižnice“ ne bi vrijedili čak niti oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju posebni temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. Dakle, posebno samostalna, knjižnica NE može funkcionirati kao samostalno trgovačko društvo za privatni profit, jer bi se tu radilo o trgovačkom društvu, a ne knjižnici. Takvo trgovačko društvo, ili zadruga, već je u svim detaljima, kao i temeljnim svrhama propisano u Zakonu o trgovačkim društvima i nema zakonskih uvjeta niti potrebe stavljati ga u Zakon u knjižnicama. Dakle, radilo bi se o društvima koja se bave komercijalizacijom informacija za privatni interes, a koja i danas već postoje (primjer: IUS Info servis) i kao takva su moguća, s time što se tada ne radi o knjižnicama i takve su djelatnosti s razlogom i strogo odvojene od knjižnica. Razlog je, osim služenja javnom interesu i građanima, i u tome što knjižnice iz tog svog statusa crpe i neke specifične povlastice i pravnu zaštitu u propisima i u društvu, npr. kroz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredbi EU o zaštiti osobnih podataka, kroz školske, obrazovne, proračunske propise, propise iz područja poreza, kulture, financiranje projekata poput digitalizacije itd. i sl. NEPROFITNOST kao osnovna karakteristika knjižnica važna je i zbog natječaja za različite javne projekte financiranja na državnom, europskom i svjetskom nivou, koji smiju podupirati samo takvu djelatnost i samostalna trgovačka i privatno-interesna društva po logici tu ne mogu pripadati. Sve navedeno NE može, po zakonodavnoj logici, pravilima tržišnog natjecanja koja bi time bila narušena i dr. razlozima specifičnim za trgovačka društva ili zadruge, biti primijenjeno na komercijalno-profitne oblike udruživanja poput trgovačkih društava ili zadruga, koje su već strogo regulirane posebnim zakonima, organizirane na privatno-interesnoj bazi i za koje vrijede sasvim drugi prateći propisi, od računovodstvenih, financijskih, do organizacijskih. Takvo miješanje organizacijskih i vlasničkih oblika bilo bi u potpunom neskladu s funkcioniranjem ostalih knjižnica i njihovom temeljnom svrhom, onemogućili bi kao što je već rečeno i usklađivanje unutar matične djelatnosti, knjižničnih sustava i dr. Trgovačko društvo može, i zakonodavnih prepreka nema, osnovati i imati knjižnicu u svom sastavu, pa tako početak čl. 9. Prijedloga može glasiti i "knjižnicu može osnovati...ustanova, zaklada...", no to nema smisla posebno isticati u propisu, jer se i sadašnjim zakonom to podrazumijeva putem odredbe o drugim pravnim i fizičkim osobama, koja mu, temeljno usklađena s ostalim knjižnicama, bez prepreka može pomoći u ostvarivanju ciljeva tog društva. No, samostalna knjižnica u takvom privatnom vlasničkopravnom okviru nije ništa drugo nego komercijalni informacijski servis, kakvi postoje već i danas u RH i koji, podložni sasvim drugim propisima od knjižnica, funkcioniraju na sasvim zasebnim osnovama i bez privilegija i zakonske zaštite u određenim slučajevima, ili posebnih funkcija koje izlaze iz njihove temeljne društvene svrhe i javnog interesa. Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne / narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (Stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, a što je postojeći Zakon stavio izvan snage i otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Isto tako, ponovo se koristi pojam javne knjižnice; neusklađenost u tretiranju knjižnica u sastavu: jednom predstavljaju ustrojstvenu jedinicu, dok u školskim ustanovama, visokoškolskim učilištima i javnim znanstvenim institucijama predstavljaju sastavni dio ustanove. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…, te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“ Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. | Prihvaćen | Brisan |
| 919 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. | Radi se o pravno neodrživoj konstrukciji koja potpuno nepotrebno otvara nepremostive dvojbe i postojanje bilo kakvog knjižničnog sustava čini neodrživim. Dio prijedloga zakona "Organizacija knjižnica" unosi pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Člankom 9. se ne doprinosi "... daljnjem razvoju knjižnične djelatnosti utemeljenom na stručnim i profesionalnim standardima..." kako je navedeno u Ocjeni stanja. | Prihvaćen | Brisan |
| 920 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. | Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. | Prihvaćen | Brisan |
| 921 | Tomislav Staničić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. | Članak 9…. Knjižnica se može osnovati kao ustanova, zaklada, zadruga, udruga ili trgovačko društvo, osim ako ovim Zakonom nije drukčije uređeno. Radi se o pravno neodrživoj konstrukciji na više nivoa, koja potpuno nepotrebno otvara nepremostive dvojbe i, u krajnjoj posljedici, postojanje bilo kakvog knjižničnog sustava čini neodrživim, pa se kao takav u cijelom tekstu mora odbaciti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. OBRAZLOŽENJE: Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotrebni pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Donje obrazloženje naravno, ne mora se dalje čitati ako je predlagač zabunom zamijenio knjižnicu sa knjižarom. Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na "javne" i "privatne", umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Tako za tzv. „privatne knjižnice“ ne bi vrijedili čak niti oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju posebni temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. Dakle, posebno samostalna, knjižnica NE može funkcionirati kao samostalno trgovačko društvo za privatni profit, jer bi se tu radilo o trgovačkom društvu, a ne knjižnici. Takvo trgovačko društvo, ili zadruga, već je u svim detaljima, kao i temeljnim svrhama propisano u Zakonu o trgovačkim društvima i nema zakonskih uvjeta niti potrebe stavljati ga u Zakon u knjižnicama. Dakle, radilo bi se o društvima koja se bave komercijalizacijom informacija za privatni interes, a koja i danas već postoje (primjer: IUS Info servis) i kao takva su moguća, s time što se tada ne radi o knjižnicama i takve su djelatnosti s razlogom i strogo odvojene od knjižnica. Razlog je, osim služenja javnom interesu i građanima, i u tome što knjižnice iz tog svog statusa crpe i neke specifične povlastice i pravnu zaštitu u propisima i u društvu, npr. kroz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredbi EU o zaštiti osobnih podataka, kroz školske, obrazovne, proračunske propise, propise iz područja poreza, kulture, financiranje projekata poput digitalizacije itd. i sl. NEPROFITNOST kao osnovna karakteristika knjižnica važna je i zbog natječaja za različite javne projekte financiranja na državnom, europskom i svjetskom nivou, koji smiju podupirati samo takvu djelatnost i samostalna trgovačka i privatno-interesna društva po logici tu ne mogu pripadati. Sve navedeno NE može, po zakonodavnoj logici, pravilima tržišnog natjecanja koja bi time bila narušena i dr. razlozima specifičnim za trgovačka društva ili zadruge, biti primijenjeno na komercijalno-profitne oblike udruživanja poput trgovačkih društava ili zadruga, koje su već strogo regulirane posebnim zakonima, organizirane na privatno-interesnoj bazi i za koje vrijede sasvim drugi prateći propisi, od računovodstvenih, financijskih, do organizacijskih. Takvo miješanje organizacijskih i vlasničkih oblika bilo bi u potpunom neskladu s funkcioniranjem ostalih knjižnica i njihovom temeljnom svrhom, onemogućili bi kao što je već rečeno i usklađivanje unutar matične djelatnosti, knjižničnih sustava i dr. Trgovačko društvo može, i zakonodavnih prepreka nema, osnovati i imati knjižnicu u svom sastavu, pa tako početak čl. 9. Prijedloga može glasiti i "knjižnicu može osnovati...ustanova, zaklada...", no to nema smisla posebno isticati u propisu, jer se i sadašnjim zakonom to podrazumijeva putem odredbe o drugim pravnim i fizičkim osobama, koja mu, temeljno usklađena s ostalim knjižnicama, bez prepreka može pomoći u ostvarivanju ciljeva tog društva. No, samostalna knjižnica u takvom privatnom vlasničkopravnom okviru nije ništa drugo nego komercijalni informacijski servis, kakvi postoje već i danas u RH i koji, podložni sasvim drugim propisima od knjižnica, funkcioniraju na sasvim zasebnim osnovama i bez privilegija i zakonske zaštite u određenim slučajevima, ili posebnih funkcija koje izlaze iz njihove temeljne društvene svrhe i javnog interesa. Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne / narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (Stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, a što je postojeći Zakon stavio izvan snage i otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Isto tako, ponovo se koristi pojam javne knjižnice; neusklađenost u tretiranju knjižnica u sastavu: jednom predstavljaju ustrojstvenu jedinicu, dok u školskim ustanovama, visokoškolskim učilištima i javnim znanstvenim institucijama predstavljaju sastavni dio ustanove. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…, te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“ Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. | Prihvaćen | Brisan |
| 922 | Romana Horvat, potpredsjednica Hrvatskog knjižničarskog društva | I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. | Ako se knjižnica može osnovati npr. kao udruga, mislim da će se siromašnije općinske knjižnice početi zatvarati kao javne ustanove zbog pomanjkanja sredstava općina koje su im osnivači. Knjižnica će kao udruga morati sama brinuti o priljevu sredstava iz različitih fondova i od strane različitih sponzora i donatora. Time knjižnice više neće biti autonomne i neutralne te će morati djelovati pod pritiskom sponzora, donatora. Treba glasiti: Samostalne knjižnice kao javne ustanove mogu osnovati Republika Hrvatska, županije, Grad Zagreb, gradovi i općine. (čl. 5. iz Zakona o knjižnicama iz 1997. g.) | Prihvaćen | Brisan |
| 923 | Zrinka Udiljak Bugarinovski | I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 9…. Knjižnica se može osnovati kao ustanova, zaklada, zadruga, udruga ili trgovačko društvo, osim ako ovim Zakonom nije drukčije uređeno. Radi se o pravno neodrživoj konstrukciji na više nivoa, koja potpuno nepotrebno otvara nepremostive dvojbe i, u krajnjoj posljedici, postojanje bilo kakvog knjižničnog sustava čini neodrživim, pa se kao takav u cijelom tekstu mora odbaciti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. OBRAZLOŽENJE: Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotrebni pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Donje obrazloženje naravno, ne mora se dalje čitati ako je predlagač zabunom zamijenio knjižnicu sa knjižarom. Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na "javne" i "privatne", umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Tako za tzv. „privatne knjižnice“ ne bi vrijedili čak niti oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju posebni temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. Dakle, posebno samostalna, knjižnica NE može funkcionirati kao samostalno trgovačko društvo za privatni profit, jer bi se tu radilo o trgovačkom društvu, a ne knjižnici. Takvo trgovačko društvo, ili zadruga, već je u svim detaljima, kao i temeljnim svrhama propisano u Zakonu o trgovačkim društvima i nema zakonskih uvjeta niti potrebe stavljati ga u Zakon u knjižnicama. Dakle, radilo bi se o društvima koja se bave komercijalizacijom informacija za privatni interes, a koja i danas već postoje (primjer: IUS Info servis) i kao takva su moguća, s time što se tada ne radi o knjižnicama i takve su djelatnosti s razlogom i strogo odvojene od knjižnica. Razlog je, osim služenja javnom interesu i građanima, i u tome što knjižnice iz tog svog statusa crpe i neke specifične povlastice i pravnu zaštitu u propisima i u društvu, npr. kroz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredbi EU o zaštiti osobnih podataka, kroz školske, obrazovne, proračunske propise, propise iz područja poreza, kulture, financiranje projekata poput digitalizacije itd. i sl. NEPROFITNOST kao osnovna karakteristika knjižnica važna je i zbog natječaja za različite javne projekte financiranja na državnom, europskom i svjetskom nivou, koji smiju podupirati samo takvu djelatnost i samostalna trgovačka i privatno-interesna društva po logici tu ne mogu pripadati. Sve navedeno NE može, po zakonodavnoj logici, pravilima tržišnog natjecanja koja bi time bila narušena i dr. razlozima specifičnim za trgovačka društva ili zadruge, biti primijenjeno na komercijalno-profitne oblike udruživanja poput trgovačkih društava ili zadruga, koje su već strogo regulirane posebnim zakonima, organizirane na privatno-interesnoj bazi i za koje vrijede sasvim drugi prateći propisi, od računovodstvenih, financijskih, do organizacijskih. Takvo miješanje organizacijskih i vlasničkih oblika bilo bi u potpunom neskladu s funkcioniranjem ostalih knjižnica i njihovom temeljnom svrhom, onemogućili bi kao što je već rečeno i usklađivanje unutar matične djelatnosti, knjižničnih sustava i dr. Trgovačko društvo može, i zakonodavnih prepreka nema, osnovati i imati knjižnicu u svom sastavu, pa tako početak čl. 9. Prijedloga može glasiti i "knjižnicu može osnovati...ustanova, zaklada...", no to nema smisla posebno isticati u propisu, jer se i sadašnjim zakonom to podrazumijeva putem odredbe o drugim pravnim i fizičkim osobama, koja mu, temeljno usklađena s ostalim knjižnicama, bez prepreka može pomoći u ostvarivanju ciljeva tog društva. No, samostalna knjižnica u takvom privatnom vlasničkopravnom okviru nije ništa drugo nego komercijalni informacijski servis, kakvi postoje već i danas u RH i koji, podložni sasvim drugim propisima od knjižnica, funkcioniraju na sasvim zasebnim osnovama i bez privilegija i zakonske zaštite u određenim slučajevima, ili posebnih funkcija koje izlaze iz njihove temeljne društvene svrhe i javnog interesa. Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne / narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (Stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, a što je postojeći Zakon stavio izvan snage i otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Isto tako, ponovo se koristi pojam javne knjižnice; neusklađenost u tretiranju knjižnica u sastavu: jednom predstavljaju ustrojstvenu jedinicu, dok u školskim ustanovama, visokoškolskim učilištima i javnim znanstvenim institucijama predstavljaju sastavni dio ustanove. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…, te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“ Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. | Prihvaćen | Brisan |
| 924 | dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. | Članak 9…. Knjižnica se može osnovati kao ustanova, zaklada, zadruga, udruga ili trgovačko društvo, osim ako ovim Zakonom nije drukčije uređeno. Radi se o pravno neodrživoj konstrukciji na više nivoa, koja potpuno nepotrebno otvara nepremostive dvojbe i, u krajnjoj posljedici, postojanje bilo kakvog knjižničnog sustava čini neodrživim, pa se kao takav u cijelom tekstu mora odbaciti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. OBRAZLOŽENJE: Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotrebni pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Donje obrazloženje naravno, ne mora se dalje čitati ako je predlagač zabunom zamijenio knjižnicu sa knjižarom. Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na "javne" i "privatne", umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Tako za tzv. „privatne knjižnice“ ne bi vrijedili čak niti oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju posebni temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. Dakle, posebno samostalna, knjižnica NE može funkcionirati kao samostalno trgovačko društvo za privatni profit, jer bi se tu radilo o trgovačkom društvu, a ne knjižnici. Takvo trgovačko društvo, ili zadruga, već je u svim detaljima, kao i temeljnim svrhama propisano u Zakonu o trgovačkim društvima i nema zakonskih uvjeta niti potrebe stavljati ga u Zakon u knjižnicama. Dakle, radilo bi se o društvima koja se bave komercijalizacijom informacija za privatni interes, a koja i danas već postoje (primjer: IUS Info servis) i kao takva su moguća, s time što se tada ne radi o knjižnicama i takve su djelatnosti s razlogom i strogo odvojene od knjižnica. Razlog je, osim služenja javnom interesu i građanima, i u tome što knjižnice iz tog svog statusa crpe i neke specifične povlastice i pravnu zaštitu u propisima i u društvu, npr. kroz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredbi EU o zaštiti osobnih podataka, kroz školske, obrazovne, proračunske propise, propise iz područja poreza, kulture, financiranje projekata poput digitalizacije itd. i sl. NEPROFITNOST kao osnovna karakteristika knjižnica važna je i zbog natječaja za različite javne projekte financiranja na državnom, europskom i svjetskom nivou, koji smiju podupirati samo takvu djelatnost i samostalna trgovačka i privatno-interesna društva po logici tu ne mogu pripadati. Sve navedeno NE može, po zakonodavnoj logici, pravilima tržišnog natjecanja koja bi time bila narušena i dr. razlozima specifičnim za trgovačka društva ili zadruge, biti primijenjeno na komercijalno-profitne oblike udruživanja poput trgovačkih društava ili zadruga, koje su već strogo regulirane posebnim zakonima, organizirane na privatno-interesnoj bazi i za koje vrijede sasvim drugi prateći propisi, od računovodstvenih, financijskih, do organizacijskih. Takvo miješanje organizacijskih i vlasničkih oblika bilo bi u potpunom neskladu s funkcioniranjem ostalih knjižnica i njihovom temeljnom svrhom, onemogućili bi kao što je već rečeno i usklađivanje unutar matične djelatnosti, knjižničnih sustava i dr. Trgovačko društvo može, i zakonodavnih prepreka nema, osnovati i imati knjižnicu u svom sastavu, pa tako početak čl. 9. Prijedloga može glasiti i "knjižnicu može osnovati...ustanova, zaklada...", no to nema smisla posebno isticati u propisu, jer se i sadašnjim zakonom to podrazumijeva putem odredbe o drugim pravnim i fizičkim osobama, koja mu, temeljno usklađena s ostalim knjižnicama, bez prepreka može pomoći u ostvarivanju ciljeva tog društva. No, samostalna knjižnica u takvom privatnom vlasničkopravnom okviru nije ništa drugo nego komercijalni informacijski servis, kakvi postoje već i danas u RH i koji, podložni sasvim drugim propisima od knjižnica, funkcioniraju na sasvim zasebnim osnovama i bez privilegija i zakonske zaštite u određenim slučajevima, ili posebnih funkcija koje izlaze iz njihove temeljne društvene svrhe i javnog interesa. Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne / narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (Stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, a što je postojeći Zakon stavio izvan snage i otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Isto tako, ponovo se koristi pojam javne knjižnice; neusklađenost u tretiranju knjižnica u sastavu: jednom predstavljaju ustrojstvenu jedinicu, dok u školskim ustanovama, visokoškolskim učilištima i javnim znanstvenim institucijama predstavljaju sastavni dio ustanove. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…, te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“ Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. | Prihvaćen | Brisan |
| 925 | Ljiljana Črnjar | I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. | Ustanove, zadruge i sl. nisu profesionalni oblik djelatnosti te je za struku neprihvatljivo da su zakonski izjednačene. Udruge i slični subjekti kao i do sada mogu imati zbirke knjiga za svoje članstvo ali ne treba imati pretenzije da postanu knjižnice. Jedino kao neprofitne ustanove knjižnice mogu osigurati jednakopravnost pristupa informacijama svim građanima i korisničkim skupinama te je nerazumljiva intencija zakonodavca za knjižnicom kao trgovačkim društvom. Prijedlog teksta (kao u dosadašnjem zakonu): Knjižnice se mogu osnovati kao samostalne ustanove ili samostalne javne ustanove. Pod uvjetima propisanim ovim Zakonom knjižničnu djelatnost mogu obavljati i druge ustanove i pravne osobe, pri čemu se radi obavljanja knjižnične djelatnosti moraju ustanoviti posebne ustrojbene jedinice ovih ustanova i drugih pravnih osoba (u daljnjem tekstu: knjižnice u sastavu). | Prihvaćen | Brisan |
| 926 | Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. | Radi se o pravno neodrživoj konstrukciji na više nivoa, koja potpuno nepotrebno otvara nepremostive dvojbe i, u krajnjoj posljedici, postojanje bilo kakvog knjižničnog sustava čini neodrživim, pa se kao takav u cijelom tekstu mora odbaciti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. OBRAZLOŽENJE: Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotrebni pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Donje obrazloženje naravno, ne mora se dalje čitati ako je predlagač zabunom zamijenio knjižnicu sa knjižarom. Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na "javne" i "privatne", umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Tako za tzv. „privatne knjižnice“ ne bi vrijedili čak niti oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju posebni temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. Dakle, posebno samostalna, knjižnica NE može funkcionirati kao samostalno trgovačko društvo za privatni profit, jer bi se tu radilo o trgovačkom društvu, a ne knjižnici. Takvo trgovačko društvo, ili zadruga, već je u svim detaljima, kao i temeljnim svrhama propisano u Zakonu o trgovačkim društvima i nema zakonskih uvjeta niti potrebe stavljati ga u Zakon u knjižnicama. Dakle, radilo bi se o društvima koja se bave komercijalizacijom informacija za privatni interes, a koja i danas već postoje (primjer: IUS Info servis) i kao takva su moguća, s time što se tada ne radi o knjižnicama i takve su djelatnosti s razlogom i strogo odvojene od knjižnica. Razlog je, osim služenja javnom interesu i građanima, i u tome što knjižnice iz tog svog statusa crpe i neke specifične povlastice i pravnu zaštitu u propisima i u društvu, npr. kroz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredbi EU o zaštiti osobnih podataka, kroz školske, obrazovne, proračunske propise, propise iz područja poreza, kulture, financiranje projekata poput digitalizacije itd. i sl. NEPROFITNOST kao osnovna karakteristika knjižnica važna je i zbog natječaja za različite javne projekte financiranja na državnom, europskom i svjetskom nivou, koji smiju podupirati samo takvu djelatnost i samostalna trgovačka i privatno-interesna društva po logici tu ne mogu pripadati. Sve navedeno NE može, po zakonodavnoj logici, pravilima tržišnog natjecanja koja bi time bila narušena i dr. razlozima specifičnim za trgovačka društva ili zadruge, biti primijenjeno na komercijalno-profitne oblike udruživanja poput trgovačkih društava ili zadruga, koje su već strogo regulirane posebnim zakonima, organizirane na privatno-interesnoj bazi i za koje vrijede sasvim drugi prateći propisi, od računovodstvenih, financijskih, do organizacijskih. Takvo miješanje organizacijskih i vlasničkih oblika bilo bi u potpunom neskladu s funkcioniranjem ostalih knjižnica i njihovom temeljnom svrhom, onemogućili bi kao što je već rečeno i usklađivanje unutar matične djelatnosti, knjižničnih sustava i dr. Trgovačko društvo može, i zakonodavnih prepreka nema, osnovati i imati knjižnicu u svom sastavu, pa tako početak čl. 9. Prijedloga može glasiti i "knjižnicu može osnovati...ustanova, zaklada...", no to nema smisla posebno isticati u propisu, jer se i sadašnjim zakonom to podrazumijeva putem odredbe o drugim pravnim i fizičkim osobama, koja mu, temeljno usklađena s ostalim knjižnicama, bez prepreka može pomoći u ostvarivanju ciljeva tog društva. No, samostalna knjižnica u takvom privatnom vlasničkopravnom okviru nije ništa drugo nego komercijalni informacijski servis, kakvi postoje već i danas u RH i koji, podložni sasvim drugim propisima od knjižnica, funkcioniraju na sasvim zasebnim osnovama i bez privilegija i zakonske zaštite u određenim slučajevima, ili posebnih funkcija koje izlaze iz njihove temeljne društvene svrhe i javnog interesa. Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne / narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (Stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, a što je postojeći Zakon stavio izvan snage i otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Isto tako, ponovo se koristi pojam javne knjižnice; neusklađenost u tretiranju knjižnica u sastavu: jednom predstavljaju ustrojstvenu jedinicu, dok u školskim ustanovama, visokoškolskim učilištima i javnim znanstvenim institucijama predstavljaju sastavni dio ustanove. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…, te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“ Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. | Prihvaćen | Brisan |
| 927 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. | Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. OBRAZLOŽENJE: Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotrebni pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Donje obrazloženje naravno, ne mora se dalje čitati ako je predlagač zabunom zamijenio knjižnicu sa knjižarom. Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na "javne" i "privatne", umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Tako za tzv. „privatne knjižnice“ ne bi vrijedili čak niti oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju posebni temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. Dakle, posebno samostalna, knjižnica NE može funkcionirati kao samostalno trgovačko društvo za privatni profit, jer bi se tu radilo o trgovačkom društvu, a ne knjižnici. Takvo trgovačko društvo, ili zadruga, već je u svim detaljima, kao i temeljnim svrhama propisano u Zakonu o trgovačkim društvima i nema zakonskih uvjeta niti potrebe stavljati ga u Zakon u knjižnicama. Dakle, radilo bi se o društvima koja se bave komercijalizacijom informacija za privatni interes, a koja i danas već postoje (primjer: IUS Info servis) i kao takva su moguća, s time što se tada ne radi o knjižnicama i takve su djelatnosti s razlogom i strogo odvojene od knjižnica. Razlog je, osim služenja javnom interesu i građanima, i u tome što knjižnice iz tog svog statusa crpe i neke specifične povlastice i pravnu zaštitu u propisima i u društvu, npr. kroz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredbi EU o zaštiti osobnih podataka, kroz školske, obrazovne, proračunske propise, propise iz područja poreza, kulture, financiranje projekata poput digitalizacije itd. i sl. NEPROFITNOST kao osnovna karakteristika knjižnica važna je i zbog natječaja za različite javne projekte financiranja na državnom, europskom i svjetskom nivou, koji smiju podupirati samo takvu djelatnost i samostalna trgovačka i privatno-interesna društva po logici tu ne mogu pripadati. Sve navedeno NE može, po zakonodavnoj logici, pravilima tržišnog natjecanja koja bi time bila narušena i dr. razlozima specifičnim za trgovačka društva ili zadruge, biti primijenjeno na komercijalno-profitne oblike udruživanja poput trgovačkih društava ili zadruga, koje su već strogo regulirane posebnim zakonima, organizirane na privatno-interesnoj bazi i za koje vrijede sasvim drugi prateći propisi, od računovodstvenih, financijskih, do organizacijskih. Takvo miješanje organizacijskih i vlasničkih oblika bilo bi u potpunom neskladu s funkcioniranjem ostalih knjižnica i njihovom temeljnom svrhom, onemogućili bi kao što je već rečeno i usklađivanje unutar matične djelatnosti, knjižničnih sustava i dr. Trgovačko društvo može, i zakonodavnih prepreka nema, osnovati i imati knjižnicu u svom sastavu, pa tako početak čl. 9. Prijedloga može glasiti i "knjižnicu može osnovati...ustanova, zaklada...", no to nema smisla posebno isticati u propisu, jer se i sadašnjim zakonom to podrazumijeva putem odredbe o drugim pravnim i fizičkim osobama, koja mu, temeljno usklađena s ostalim knjižnicama, bez prepreka može pomoći u ostvarivanju ciljeva tog društva. No, samostalna knjižnica u takvom privatnom vlasničkopravnom okviru nije ništa drugo nego komercijalni informacijski servis, kakvi postoje već i danas u RH i koji, podložni sasvim drugim propisima od knjižnica, funkcioniraju na sasvim zasebnim osnovama i bez privilegija i zakonske zaštite u određenim slučajevima, ili posebnih funkcija koje izlaze iz njihove temeljne društvene svrhe i javnog interesa. Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne / narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (Stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, a što je postojeći Zakon stavio izvan snage i otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Isto tako, ponovo se koristi pojam javne knjižnice; neusklađenost u tretiranju knjižnica u sastavu: jednom predstavljaju ustrojstvenu jedinicu, dok u školskim ustanovama, visokoškolskim učilištima i javnim znanstvenim institucijama predstavljaju sastavni dio ustanove. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…, te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“ Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. | Prihvaćen | Brisan |
| 928 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. | Članak 9…. Knjižnica se može osnovati kao ustanova, zaklada, zadruga, udruga ili trgovačko društvo, osim ako ovim Zakonom nije drukčije uređeno. Radi se o pravno neodrživoj konstrukciji na više nivoa, koja potpuno nepotrebno otvara nepremostive dvojbe i, u krajnjoj posljedici, postojanje bilo kakvog knjižničnog sustava čini neodrživim, pa se kao takav u cijelom tekstu mora odbaciti. | Prihvaćen | Brisan |
| 929 | Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ | I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. | ČLANAK 9. PRIJEDLOG: Potpuno izbaciti ovaj članak i preformulirati ga slično kao kao što je navedeno u trenutnom Zakonu: Knjižnice se mogu osnovati kao samostalne javne ustanove. Pod uvjetima propisanim ovim Zakonom knjižničnu djelatnost mogu obavljati i druge ustanove i pravne osobe, pri čemu se radi obavljanja knjižnične djelatnosti moraju ustanoviti posebne ustrojbene jedinice ovih ustanova i drugih pravnih osoba (u daljnjem tekstu: knjižnice u sastavu). | Prihvaćen | Brisan |
| 930 | Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ | I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. | PRIMJEDBE NA ČLANAK 9.: Potpuno je neprihvatljivo osnivanje javnih – poglavito narodnih - knjižnica iz javne sfere – kao javnih i profesionalno organiziranih, stručnih ustanova koje djeluju u skladu s međunarodno propisanim stručnim standardima, prebaciti u područje civilnoga društva kroz mogućnost da se osnivaju kao udruge itd., a pogotovo u područje tržišta, da se osnivaju kao trgovačka društva. Ustanove, zadruge i sl. nisu profesionalni oblik djelatnosti te je za struku neprihvatljivo da su zakonski izjednačene. Potpuno je neprihvatljivo tumačenje i težnja zakonodavca da se ovim člankom želi „omogućiti obavljanje knjižnične djelatnosti kroz svaki oblik pravne osobnosti“ – jer bi to bilo štetno za struku i cijelu djelatnost, kao na koncu i za same građane kao knjižnične korisnike. Tako nešto niti je potrebno, niti je moguće, niti se primjenjuje u zakonodavstvu drugih javnih sustava kao što je zdravstvo ili obrazovanje, a niti je praksa u drugim europskim zemljama jer ne vodi razvoju djelatnosti, nego njenoj deprofesionalizaciji i rastakanju, što ne može biti u interesu nikome, ni građanima kao pojedincima, a ni društvu u cjelini. 1.) Udruge, zaklade, zadruge, trgovačka društva djeluju prema drugim zakonima i mišljenja sam da će ih se neće moći obvezati na primjenu odredbi novog Zakon o knjižnicama uključujući i osiguranje potrebnih uvjeta za obavljanje djelatnosti. Najbolji primjer za to je što se ni dosadašnji Zakon o knjižnicama nije uspio provesti u svim sredinama jer Zakon o lokalnoj, područnoj i regionalnoj samoupravi ne sadrži odredbe, uključujući i prekršajne, o osnivanju narodne knjižnice i poštivanju standarda. 2.) Knjižnice su neprofitne ustanove i jedino kao takve mogu jamčiti jednakopravnost pristupa informacijama svim slojevima građana i korisničkih skupina te je nejasno zbog čega su ovdje trgovačka društva 3.) Udruge i slični subjekti kao i do sada mogu imati zbirke knjiga za svoje članstvo, ali ne treba imati pretenzije da to postanu knjižnice. Iz iskustva matičnosti možemo također potvrditi da su to vrlo nestabilni organizacijski oblici te kad je i bilo pokušaja da se knjižnica u sastavu udruge stručno uredi u čemu je pomoć pružila matična služba, čim se promijenilo vodstvo udruge, promijenili su se i prioriteti. | Prihvaćen | Brisan |
| 931 | Bojan Lazić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. | Suludo je razmišljati o mogućnosti osnivanja knjižnice na bilo koji način osim kao ustanove, sukladno ovom i Zakonu o ustanovama, jer bilo koji drugi oblik osnivanja bio bi podložan financijskim, kadrovskim i svim drugim oblicima malverzacija i manipulacija. Stoga predlažem da ovaj članak glasi ovako: Članak 9. (1) Knjižnica se osniva kao ustanova. (2) Druge ustanove, udruge, trgovačka društva i druge pravne osobe mogu osnovati knjižnicu koja djeluje kao knjižnica u sastavu i nema pravnu osobnost. | Prihvaćen | Brisan |
| 932 | Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek | I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. | Nerazumljivo je kako bi se knjižnica mogla osnovati kao zaklada, udruga ili trgovačko društvo. Knjižnica može po pravnom obliku biti osnovana jedino kao ustanova – kako je sada određeno člankom 4. stavkom 1. važećeg Zakona o knjižnicama. Zadruga, udruga, trgovačko društvo ili druga pravna ili fizička osoba može biti osnivač knjižnice, koji knjižnicu osniva kao ustanovu u skladu sa Zakonom o ustanovama kao općim propisom te posebnim propisima - Zakonom o knjižnicama i podzakonskim aktima kojima se uređuje knjižnična djelatnost. Članak 1. stavak 1. i 2 . Zakona o ustanovama glasi: Ustanova je pravna osoba čije je osnivanje i ustrojstvo uređeno ovim Zakonom Ustanova se osniva za trajno obavljanje djelatnosti odgoja i obrazovanja, znanosti, kulture, informiranja, športa, tjelesne kulture, tehničke kulture, skrbi o djeci, zdravstva, socijalne skrbi, skrbi o invalidima i druge djelatnosti ako se ne obavlja radi stjecanja dobiti. Članak 6. stavak 1. Zakona o ustanovama glasi: Javna ustanova osniva se za obavljanje djelatnosti ili dijela djelatnosti iz članka 1. stavka 2. ovog Zakona ako je Zakonom određeno da se obavlja kao javna služba. Članak 3. stavak 1. važećeg Zakona o knjižnicama glasi: Knjižnična se djelatnost obavlja kao javna služba. Ove odredbe nema u novom zakonu, a trebala bi biti i u ovom smislu ne bi trebalo ništa mijenjati. Međutim, novi zakon izrijekom i predviđa mogućnost osnivanja privatnih knjižnica u čl.10. gdje kaže da: „RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (JLPS) te pravne osobe u pretežitom vlasništvu RH ili JLPS osnivaju knjižnicu kao javnu ustanovu, a privatnu može osnovati druga pravna i fizička osoba „ Nema potrebe za osnivanjem privatnih knjižnica ako postoji obveza gradova i općina, sveučilišta, škola, instituta da imaju javne knjižnice. Ako je nešto privatno u prvom redu ima za cilj ostvarivanje profita, a ne javnog interesa. Koji je smisao privatnih knjižnica, kako bi one funkcionirale, bi li mogle za programe dobivati proračunska sredstva kao javne, i još ima dosta pitanja oko toga koja ostaju neodgovorena i nedefinirana. | Prihvaćen | Brisan |
| 933 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. | PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: Knjižnica se može osnovati kao ustanova, zaklada, zadruga, udruga ili trgovačko društvo odnosno kao ustrojbena jedinica navedenih pravnih osoba sukladno propisima koji reguliraju njihov ustroj, osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno. | Prihvaćen | Brisan |
| 934 | Lea Lazzarich | I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. | KOMENTAR: Ukoliko se knjižnica u sastavu smatra knjižnicom i na nju se odnosi ovaj zakon, onda treba predvidjeti i osnivanje javne knjžnice u sastavu. NADOPUNA: Iza: „trgovačko društvo“ dodati tekst: „ili ustrojbena jedinica navedenih pravnih osoba sukladno propisima koji reguliraju njihov ustroj“. | Prihvaćen | Brisan |
| 935 | Jelena Ivanišević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. | Zaklade, udruge, zadruge i trgovačka društva mogu u svom sastavu imati knjižnicu, ali knjižnica ne može biti osnovana kao trgovačko društvo ili zadruga. | Prihvaćen | Brisan |
| 936 | Gradska knjižnica Beli Manastir | I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. | Zašto ostavljamo mogućnost da se banalizira i obezvrjeđuje značenje i uloga knjižnične djelatnosti?! Ni do sada nije bilo prepreka da udruga ima knjižni fond ili knjižnicu u svom sastavu, ali osnovati knjižnicu kao udruge, zadruge ili slično, ima sasvim druge implikacije. Niti jedna javna knjižnica ne može biti trgovačko društvo jer ne ostvaruje tržišnu dobit. Upravljačka tijela takvih subjekata su sasvim drukčija od upravljačkih tijela ustanova. Udruge, zadruge i trgovačka društva mogu, kako je i predviđeno, imati knjižnice u sastavu. | Prihvaćen | Brisan |
| 937 | Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica, Hrvatsko knjižničarsko društvo, Sekcija za narodne knjižnice - Komisija za narodne knjižnice | I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. | Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne / narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (Stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, ustanova u kulturi a što je postojeći Zakon stavio izvan snage upravo iz razloga da bi se ojačali kapaciteti narodnih knjižnica kao ustanova. Uvođenjem odredbe da „ javnu knjižnicu mogu zajednički osnovati Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i fizička i pravna osoba..“ (Stavak 2) otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Potrebno je da definirati da narodnu knjižnicu kao javne ustanovu može osnovati Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, jer je prema UNESCO-vom Manifestz za narodne knjižnice (1994.) „Odgovornost za narodnu knjižnicu na mjesnim i nacionalnim vlastima“. | Nije prihvaćen | Odredba ne omogućuje spajanje s Centrima za kulturu, tim više što je člankom 14. Zakona određeno da je za statusne promjene potrebno odobrenje ministra nadležnog za kulturu odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. |
| 938 | Kristina Kalanj, viša knjižničarka; predsjednica Komisije za muzejske i galerijske knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva | I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. | Sukladno stavu Komisije za muzejske i galerijske knjižnice HKD-a, čl. 10 predlaže se odbaciti. | Nije prihvaćen | Odbijeno, tim člankom se uređuju važna pitanja, tj. pravna osnova za osnivanje knjižnica, a imajući da se osnivanje javnih knjižnica osigurava kao ustanova čime se osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. |
| 939 | Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za informacijske znanosti | I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. | Zajedničko i usuglašeno mišljenje - Odsjeka za informacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, - Odjela za informacijske znanosti, Sveučilišta u Zadru, - Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Članak: 10 Stavak: 3 Prijedlog izmjena:. brisati Obrazloženje: U skladu s prethodnim prijedlozima izmjena obrazloženih u komentaru članka 3, da knjižnice vjerskih zajednica ne treba izdvajati, predložene izmjene povlače i promjenu ovog članka. | Prihvaćen | Prihvaćeno, stavak 3. je brisan. |
| 940 | Marija Šimunović, diplomirana knjižničarka/članica Komisije za javno zagovaranja HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. | Članak 10. treba odbaciti. | Nije prihvaćen | Odbijeno, tim člankom se uređuju važna pitanja, tj. pravna osnova za osnivanje knjižnica, a imajući da se osnivanje javnih knjižnica osigurava kao ustanova čime se osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. |
| 941 | Miroslav Katić, predsjednik Društva knjižničara Karlovačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. | Članak 10. treba odbaciti. | Nije prihvaćen | Odbijeno, tim člankom se uređuju važna pitanja, tj. pravna osnova za osnivanje knjižnica, a imajući da se osnivanje javnih knjižnica osigurava kao ustanova čime se osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. |
| 942 | Narodna knjižnica i čitaonica u Klisu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. | Članak 10. treba odbaciti. | Nije prihvaćen | Odbijeno, tim člankom se uređuju važna pitanja, tj. pravna osnova za osnivanje knjižnica, a imajući da se osnivanje javnih knjižnica osigurava kao ustanova čime se osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. |
| 943 | Iva Grković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. | Članak 10. Prijedloga trebalo bi brisati. | Nije prihvaćen | Odbijeno, tim člankom se uređuju važna pitanja, tj. pravna osnova za osnivanje knjižnica, a imajući da se osnivanje javnih knjižnica osigurava kao ustanova čime se osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. |
| 944 | Vesna Ivanković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 10. treba odbaciti. | Nije prihvaćen | Odbijeno, tim člankom se uređuju važna pitanja, tj. pravna osnova za osnivanje knjižnica, a imajući da se osnivanje javnih knjižnica osigurava kao ustanova čime se osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. |
| 945 | Društvo knjižničara Karlovačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. | Predlažemo brisanje članka 10. OBRAZLOŽENJE: Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne/narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, ustanova u kulturi, što je postojeći Zakon stavio izvan snage upravo kako bi se ojačali kapaciteti narodnih knjižnica kao ustanova. Uvođenjem odredbe da „ javnu knjižnicu mogu zajednički osnovati Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i fizička i pravna osoba..“ (stavak 2.) otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. | Nije prihvaćen | Odbijeno, tim člankom se uređuju važna pitanja, tj. pravna osnova za osnivanje knjižnica, a imajući da se osnivanje javnih knjižnica osigurava kao ustanova čime se osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. Odredba ne omogućuje spajanje s Centrima za kulturu, tim više što je člankom 14. Zakona određeno da je za statusne promjene potrebno odobrenje ministra nadležnog za kulturu odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. |
| 946 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. | Članak 10. treba odbaciti. | Nije prihvaćen | Odbijeno, tim člankom se uređuju važna pitanja, tj. pravna osnova za osnivanje knjižnica, a imajući da se osnivanje javnih knjižnica osigurava kao ustanova čime se osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. |
| 947 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. | Javna knjižnica je već na isti način opisana u općim odredbama stoga ta definicija ili tamo ili ovdje nije potrebna. Sve osim knjižnice u sastavu su spomenute u Općim odredbama, ili i nju treba dodati ili ih sve na drugi način definirati. | Prihvaćen | Odbijeno. Ovim člankom se detaljno regulira osnivanje knjižnica. |
| 948 | Katarina Todorcev Hlača Predsjednica Radne grupe za manjinske knjižnice HKD | I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. | Članak 10. (1) Javnu knjižnicu kao ustanovu može osnovati Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. (2) Privatnu knjižnicu može osnovati druga pravna i fizička osoba. (3) Knjižnicu vjerske zajednice može osnovati vjerska zajednica. (4) knjižnicu nacionalne manjine može osnovati ustanove navedene u stavku (1) kao i udruga nacionalne manjine. Obrazloženje: ovakvom formulacijom zadovoljavamo postojeće stanje ( 9 knjižnica djeluje u okviru gradskih javnih ustanova i 1 u okviru udruge), ali i otvaramo mogućnost za osnivanje novih knjižnica za nacionalne manjine. (Napisala sam javna knjižnica jer se u čl. 3. obrazlaže taj pojam i to se odnosi na 9 postojećih knjižnica). | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Knjižnica vjerske zajednice brisana je iz teksta Zakona, a knjižnica nacionalne manjine nije istaknuta u tekstu Zakona jer se radi o zbirkama knjižnične građe unutar narodnih knjižnica. |
| 949 | Ana Škvarić, dipl. knjižničarka, članica Komisije za pokretne knjižnice HKD-a / članica Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja | I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. | Brisati. | Nije prihvaćen | Odbijeno, tim člankom se uređuju važna pitanja, tj. pravna osnova za osnivanje knjižnica, a imajući da se osnivanje javnih knjižnica osigurava kao ustanova čime se osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. |
| 950 | Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja | I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. | Članak 10. (1) Javnu knjižnicu kao ustanovu može osnovati Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. (2) Privatnu knjižnicu može osnovati druga pravna i fizička osoba. (3) Knjižnicu vjerske zajednice može osnovati vjerska zajednica. (4) Više osnivača iz stavka 1. ovoga članka može zajednički osnovati javnu knjižnicu, odnosno više osnivača iz stavaka 2. i 3. ovoga članka može osnovati privatnu knjižnicu, a međusobna prava i obveze osnivača uređuju se ugovorom. (5) Javnu knjižnicu mogu zajednički osnovati Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i fizička i pravna osoba, a međusobna prava i obveze osnivača uređuju se ugovorom. (6) Knjižnicu u sastavu osniva pravna osoba kao svoju podružnicu, odnosno kao svoju ustrojstvenu jedinicu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 10. treba odbaciti. | Nije prihvaćen | Odbijeno, tim člankom se uređuju važna pitanja, tj. pravna osnova za osnivanje knjižnica, a imajući da se osnivanje javnih knjižnica osigurava kao ustanova čime se osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. |
| 951 | Silvija Perić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 10. (1) Javnu knjižnicu kao ustanovu može osnovati Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. (2) Privatnu knjižnicu može osnovati druga pravna i fizička osoba. (3) Knjižnicu vjerske zajednice može osnovati vjerska zajednica. (4) Više osnivača iz stavka 1. ovoga članka može zajednički osnovati javnu knjižnicu, odnosno više osnivača iz stavaka 2. i 3. ovoga članka može osnovati privatnu knjižnicu, a međusobna prava i obveze osnivača uređuju se ugovorom. (5) Javnu knjižnicu mogu zajednički osnovati Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i fizička i pravna osoba, a međusobna prava i obveze osnivača uređuju se ugovorom. (6) Knjižnicu u sastavu osniva pravna osoba kao svoju podružnicu, odnosno kao svoju ustrojstvenu jedinicu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 10. treba odbaciti. | Nije prihvaćen | Odbijeno, tim člankom se uređuju važna pitanja, tj. pravna osnova za osnivanje knjižnica, a imajući da se osnivanje javnih knjižnica osigurava kao ustanova čime se osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. |
| 952 | Ivana Dević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 10. (1) Javnu knjižnicu kao ustanovu može osnovati Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. (2) Privatnu knjižnicu može osnovati druga pravna i fizička osoba. (3) Knjižnicu vjerske zajednice može osnovati vjerska zajednica. (4) Više osnivača iz stavka 1. ovoga članka može zajednički osnovati javnu knjižnicu, odnosno više osnivača iz stavaka 2. i 3. ovoga članka može osnovati privatnu knjižnicu, a međusobna prava i obveze osnivača uređuju se ugovorom. (5) Javnu knjižnicu mogu zajednički osnovati Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i fizička i pravna osoba, a međusobna prava i obveze osnivača uređuju se ugovorom. (6) Knjižnicu u sastavu osniva pravna osoba kao svoju podružnicu, odnosno kao svoju ustrojstvenu jedinicu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 10. treba odbaciti. | Nije prihvaćen | Odbijeno, tim člankom se uređuju važna pitanja, tj. pravna osnova za osnivanje knjižnica, a imajući da se osnivanje javnih knjižnica osigurava kao ustanova čime se osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. |
| 953 | Jagoda Ille, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. | Predlaže se brisanje članka 10. Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne/narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, ustanova u kulturi, što je postojeći Zakon stavio izvan snage upravo kako bi se ojačali kapaciteti narodnih knjižnica kao ustanova. Uvođenjem odredbe da „ javnu knjižnicu mogu zajednički osnovati Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i fizička i pravna osoba..“ (stavak 2.) otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. | Nije prihvaćen | Odbijeno, tim člankom se uređuju važna pitanja, tj. pravna osnova za osnivanje knjižnica, a imajući da se osnivanje javnih knjižnica osigurava kao ustanova čime se osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. Odredba ne omogućuje spajanje s Centrima za kulturu, tim više što je člankom 14. Zakona određeno da je za statusne promjene potrebno odobrenje ministra nadležnog za kulturu odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. |
| 954 | Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 10. (1) Javnu knjižnicu kao ustanovu može osnovati Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. (2) Privatnu knjižnicu može osnovati druga pravna i fizička osoba. (3) Knjižnicu vjerske zajednice može osnovati vjerska zajednica. (4) Više osnivača iz stavka 1. ovoga članka može zajednički osnovati javnu knjižnicu, odnosno više osnivača iz stavaka 2. i 3. ovoga članka može osnovati privatnu knjižnicu, a međusobna prava i obveze osnivača uređuju se ugovorom. (5) Javnu knjižnicu mogu zajednički osnovati Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i fizička i pravna osoba, a međusobna prava i obveze osnivača uređuju se ugovorom. (6) Knjižnicu u sastavu osniva pravna osoba kao svoju podružnicu, odnosno kao svoju ustrojstvenu jedinicu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 10. treba odbaciti. | Nije prihvaćen | Odbijeno, tim člankom se uređuju važna pitanja, tj. pravna osnova za osnivanje knjižnica, a imajući da se osnivanje javnih knjižnica osigurava kao ustanova čime se osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. |
| 955 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. | Slažem se s komentarom Gradske knjižnice Rijeka: "Ovaj Članak je također jedan od ključnih zbog kojih je prijedlog Zakona neprihvatljiv. Smatramo da je neozbiljno u dosadašnji uređeni sustav unositi zbrku u pogledu miješanja pojmova vlasništva, načina osnivanja i ustrojstva knjižnica. Članak treba brisati jer se, među ostalim, potencijalno otvaraju mogućnosti koje su upravo postojećim Zakonom stavljene izvan snage a zahvaljući čemu su se osnovale nove knjižnice i ojačale infrastrukturno i kadrovski. „Odgovornost za narodnu knjižnicu na mjesnim i nacionalnim vlastima“ (UNESCO-v Manifest za narodne knjižnice, 1994.), a ne drugim privatnim ili fizičkim osobama s njima u odnosu. Prijedlog teksta kad je riječ o osnivanju narodne knjižnice: (1) Narodnu knjižnicu kao samostalnu javnu ustanovu može osnovati Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. (2) Više osnivača iz stavka 1 može zajednički osnovati samostalnu narodnu knjižnicu kao javnu ustanovu a međusobna prava i obveze uređuju ugovorom. (3) Općina ili grad može obavljanje djelatnosti narodne knjižnice posebnim ugovorom povjeriti narodnoj knjižnici u drugoj općini ili gradu." i komentarom "Također, ovakvom odredbom iz stavka 1. otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, ustanova u kulturi, pučkih učilišta što je postojeći Zakon stavio izvan snage upravo kako bi se ojačali kapaciteti narodnih knjižnica. Praksa i statistički pokazatelji pokazuju da su narodne knjižnice koje su se izdvojile iz takvih organizacijskih modela u VELIKOJ mjeri poboljšale svoje poslovanje, povećale broj korisnika i korištenja knjižničnih usluga te postale vidljivije i prepoznatljive u svojim lokalnim zajednicama pa i šire." | Nije prihvaćen | Odbijeno, navedenim člankom na jasan se način određuju osnivači knjižnica. Što se tiče dijela komentara da se otvara mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, ustanova u kulturi, pučkih učilišta, predlagateljicu upućujemo na članak 14. kojim je određeno da je za statusne promjene potrebno odobrenje ministra nadležnog za kulturu odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. |
| 956 | Maja Valjak | I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 10. treba odbaciti. | Nije prihvaćen | Odbijeno, tim člankom se uređuju važna pitanja, tj. pravna osnova za osnivanje knjižnica, a imajući da se osnivanje javnih knjižnica osigurava kao ustanova čime se osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. |
| 957 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 10…. (1) Javnu knjižnicu kao ustanovu može osnovati Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. (2) Privatnu knjižnicu može osnovati druga pravna i fizička osoba. (3) Knjižnicu vjerske zajednice može osnovati vjerska zajednica. (4) Više osnivača iz stavka 1. ovoga članka može zajednički osnovati javnu knjižnicu, odnosno više osnivača iz stavaka 2. i 3. ovoga članka može osnovati privatnu knjižnicu, a međusobna prava i obveze osnivača uređuju se ugovorom. (5) Javnu knjižnicu mogu zajednički osnovati Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i fizička i pravna osoba, a međusobna prava i obveze osnivača uređuju se ugovorom. (6) Knjižnicu u sastavu osniva pravna osoba kao svoju podružnicu, odnosno kao svoju ustrojstvenu jedinicu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 10. treba odbaciti. | Nije prihvaćen | Odbijeno, tim člankom se uređuju važna pitanja, tj. pravna osnova za osnivanje knjižnica, a imajući da se osnivanje javnih knjižnica osigurava kao ustanova čime se osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. |
| 958 | Gradska knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. | Ovaj Članak je također jedan od ključnih zbog kojih je prijedlog Zakona neprihvatljiv. Smatramo da je neozbiljno u dosadašnji uređeni sustav unositi zbrku u pogledu miješanja pojmova vlasništva, načina osnivanja i ustrojstva knjižnica. Članak treba brisati jer se, među ostalim, potencijalno otvaraju mogućnosti koje su upravo postojećim Zakonom stavljene izvan snage a zahvaljući čemu su se osnovale nove knjižnice i ojačale infrastrukturno i kadrovski. „Odgovornost za narodnu knjižnicu na mjesnim i nacionalnim vlastima“ (UNESCO-v Manifest za narodne knjižnice, 1994.), a ne drugim privatnim ili fizičkim osobama s njima u odnosu. Prijedlog teksta kad je riječ o osnivanju narodne knjižnice: (1) Narodnu knjižnicu kao samostalnu javnu ustanovu može osnovati Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. (2) Više osnivača iz stavka 1 može zajednički osnovati samostalnu narodnu knjižnicu kao javnu ustanovu a međusobna prava i obveze uređuju ugovorom. (3) Općina ili grad može obavljanje djelatnosti narodne knjižnice posebnim ugovorom povjeriti narodnoj knjižnici u drugoj općini ili gradu. | Nije prihvaćen | Odbijeno, tim člankom se uređuju važna pitanja, tj. pravna osnova za osnivanje knjižnica, a imajući da se osnivanje javnih knjižnica osigurava kao ustanova čime se osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. |
| 959 | Knjižnica i čitaonica Kutina | I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. | Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. | Nije prihvaćen | Odbijeno, tim člankom se uređuju važna pitanja, tj. pravna osnova za osnivanje knjižnica, a imajući da se osnivanje javnih knjižnica osigurava kao ustanova čime se osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. |
| 960 | Nadia Bužleta | I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. | Članak 10. brisati jer se dijelom referira i na čl. 9 koji je u potpunosti neprihvatljiv. Također, ovakvom odredbom iz stavka 1. otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, ustanova u kulturi, pučkih učilišta što je postojeći Zakon stavio izvan snage upravo kako bi se ojačali kapaciteti narodnih knjižnica. Praksa i statistički pokazatelji pokazuju da su narodne knjižnice koje su se izdvojile iz takvih organizacijskih modela u VELIKOJ mjeri poboljšale svoje poslovanje, povećale broj korisnika i korištenja knjižničnih usluga te postale vidljivije i prepoznatljive u svojim lokalnim zajednicama pa i šire. | Nije prihvaćen | Odbijeno, tim člankom se uređuju važna pitanja, tj. pravna osnova za osnivanje knjižnica, a imajući da se osnivanje javnih knjižnica osigurava kao ustanova čime se osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. Odredba ne omogućuje spajanje s Centrima za kulturu, tim više što je člankom 14. Zakona određeno da je za statusne promjene potrebno odobrenje ministra nadležnog za kulturu odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. |
| 961 | Kristina Čunović | I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. | Članak 10 (1) treba glasiti: Narodnu knjižnicu kao javnu ustanovu može osnovati Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Obrazloženje: Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne / narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, ustanova u kulturi, a što je postojeći Zakon stavio izvan snage upravo iz razloga da bi se ojačali kapaciteti narodnih knjižnica kao ustanova. | Nije prihvaćen | Odbijeno, upućujemo na članak 14. kojim je određeno da je za statusne promjene potrebno odobrenje ministra nadležnog za kulturu odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. |
| 962 | ANA SUDAREVIĆ | I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. | Članak 10. treba odbaciti. | Nije prihvaćen | Odbijeno, tim člankom se uređuju važna pitanja, tj. pravna osnova za osnivanje knjižnica, a imajući da se osnivanje javnih knjižnica osigurava kao ustanova čime se osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. |
| 963 | Lidija Dužić Zlovolić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. | Članak 10. treba odbaciti. | Nije prihvaćen | Odbijeno, tim člankom se uređuju važna pitanja, tj. pravna osnova za osnivanje knjižnica, a imajući da se osnivanje javnih knjižnica osigurava kao ustanova čime se osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. |
| 964 | Društvo knjižničara u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. | Članak 10. treba odbaciti. | Nije prihvaćen | Odbijeno, tim člankom se uređuju važna pitanja, tj. pravna osnova za osnivanje knjižnica, a imajući da se osnivanje javnih knjižnica osigurava kao ustanova čime se osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. |
| 965 | Knjižnice grada Zagreba | I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. | Predlaže se brisanje članka 10. Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne/narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, ustanova u kulturi, što je postojeći Zakon stavio izvan snage upravo kako bi se ojačali kapaciteti narodnih knjižnica kao ustanova. Uvođenjem odredbe da „ javnu knjižnicu mogu zajednički osnovati Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i fizička i pravna osoba..“ (stavak 2.) otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. | Nije prihvaćen | Odbijeno, tim člankom se uređuju važna pitanja, tj. pravna osnova za osnivanje knjižnica, a imajući da se osnivanje javnih knjižnica osigurava kao ustanova čime se osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. Odredba ne omogućuje spajanje s Centrima za kulturu, tim više što je člankom 14. Zakona određeno da je za statusne promjene potrebno odobrenje ministra nadležnog za kulturu odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. |
| 966 | Sanja Heberling Dragičević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. | Brisati | Nije prihvaćen | Odbijeno, tim člankom se uređuju važna pitanja, tj. pravna osnova za osnivanje knjižnica, a imajući da se osnivanje javnih knjižnica osigurava kao ustanova čime se osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. |
| 967 | Sanja Paravić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. | Članak 10. treba odbaciti. | Nije prihvaćen | Odbijeno, tim člankom se uređuju važna pitanja, tj. pravna osnova za osnivanje knjižnica, a imajući da se osnivanje javnih knjižnica osigurava kao ustanova čime se osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. |
| 968 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. | Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. | Nije prihvaćen | Odbijeno, tim člankom se uređuju važna pitanja, tj. pravna osnova za osnivanje knjižnica, a imajući da se osnivanje javnih knjižnica osigurava kao ustanova čime se osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. |
| 969 | Viktorija Tomšić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 10…. (1) Javnu knjižnicu kao ustanovu može osnovati Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. (2) Privatnu knjižnicu može osnovati druga pravna i fizička osoba. (3) Knjižnicu vjerske zajednice može osnovati vjerska zajednica. (4) Više osnivača iz stavka 1. ovoga članka može zajednički osnovati javnu knjižnicu, odnosno više osnivača iz stavaka 2. i 3. ovoga članka može osnovati privatnu knjižnicu, a međusobna prava i obveze osnivača uređuju se ugovorom. (5) Javnu knjižnicu mogu zajednički osnovati Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i fizička i pravna osoba, a međusobna prava i obveze osnivača uređuju se ugovorom. (6) Knjižnicu u sastavu osniva pravna osoba kao svoju podružnicu, odnosno kao svoju ustrojstvenu jedinicu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 10. treba odbaciti. | Nije prihvaćen | Odbijeno, tim člankom se uređuju važna pitanja, tj. pravna osnova za osnivanje knjižnica, a imajući da se osnivanje javnih knjižnica osigurava kao ustanova čime se osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. |
| 970 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. | BRISATI u potpunosti, jer razrađuje čl 9. koje je potrebno mijenjati. | Nije prihvaćen | Odbijeno, tim člankom se uređuju važna pitanja, tj. pravna osnova za osnivanje knjižnica, a imajući da se osnivanje javnih knjižnica osigurava kao ustanova čime se osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. |
| 971 | Grozdana Ribičić,viša knjižničarka, predsjednica Komisije za čitanje HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. | Brisati. | Nije prihvaćen | Odbijeno, tim člankom se uređuju važna pitanja, tj. pravna osnova za osnivanje knjižnica, a imajući da se osnivanje javnih knjižnica osigurava kao ustanova čime se osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. |
| 972 | Gradska knjižnica Zadar | I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. | Brisati. | Nije prihvaćen | Odbijeno, tim člankom se uređuju važna pitanja, tj. pravna osnova za osnivanje knjižnica, a imajući da se osnivanje javnih knjižnica osigurava kao ustanova čime se osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. |
| 973 | Jasminka Kovačević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. | Članak 10. treba odbaciti. | Nije prihvaćen | Odbijeno, tim člankom se uređuju važna pitanja, tj. pravna osnova za osnivanje knjižnica, a imajući da se osnivanje javnih knjižnica osigurava kao ustanova čime se osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. |
| 974 | Ivana Dorotić Malič | I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 10…. (1) Javnu knjižnicu kao ustanovu može osnovati Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. (2) Privatnu knjižnicu može osnovati druga pravna i fizička osoba. (3) Knjižnicu vjerske zajednice može osnovati vjerska zajednica. (4) Više osnivača iz stavka 1. ovoga članka može zajednički osnovati javnu knjižnicu, odnosno više osnivača iz stavaka 2. i 3. ovoga članka može osnovati privatnu knjižnicu, a međusobna prava i obveze osnivača uređuju se ugovorom. (5) Javnu knjižnicu mogu zajednički osnovati Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i fizička i pravna osoba, a međusobna prava i obveze osnivača uređuju se ugovorom. (6) Knjižnicu u sastavu osniva pravna osoba kao svoju podružnicu, odnosno kao svoju ustrojstvenu jedinicu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 10. treba odbaciti. | Nije prihvaćen | Odbijeno, tim člankom se uređuju važna pitanja, tj. pravna osnova za osnivanje knjižnica, a imajući da se osnivanje javnih knjižnica osigurava kao ustanova čime se osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. |
| 975 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. | Članak 10. treba odbaciti. | Nije prihvaćen | Odbijeno, tim člankom se uređuju važna pitanja, tj. pravna osnova za osnivanje knjižnica, a imajući da se osnivanje javnih knjižnica osigurava kao ustanova čime se osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. |
| 976 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. | IZBRISATI u postojećem obliku. | Nije prihvaćen | Odbijeno, tim člankom se uređuju važna pitanja, tj. pravna osnova za osnivanje knjižnica, a imajući da se osnivanje javnih knjižnica osigurava kao ustanova čime se osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. |
| 977 | Tomislav Staničić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. | Članak 10…. (1) Javnu knjižnicu kao ustanovu može osnovati Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. (2) Privatnu knjižnicu može osnovati druga pravna i fizička osoba. (3) Knjižnicu vjerske zajednice može osnovati vjerska zajednica. (4) Više osnivača iz stavka 1. ovoga članka može zajednički osnovati javnu knjižnicu, odnosno više osnivača iz stavaka 2. i 3. ovoga članka može osnovati privatnu knjižnicu, a međusobna prava i obveze osnivača uređuju se ugovorom. (5) Javnu knjižnicu mogu zajednički osnovati Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i fizička i pravna osoba, a međusobna prava i obveze osnivača uređuju se ugovorom. (6) Knjižnicu u sastavu osniva pravna osoba kao svoju podružnicu, odnosno kao svoju ustrojstvenu jedinicu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 10. treba odbaciti. | Nije prihvaćen | Odbijeno, tim člankom se uređuju važna pitanja, tj. pravna osnova za osnivanje knjižnica, a imajući da se osnivanje javnih knjižnica osigurava kao ustanova čime se osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. |
| 978 | Zrinka Udiljak Bugarinovski | I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 10…. (1) Javnu knjižnicu kao ustanovu može osnovati Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. (2) Privatnu knjižnicu može osnovati druga pravna i fizička osoba. (3) Knjižnicu vjerske zajednice može osnovati vjerska zajednica. (4) Više osnivača iz stavka 1. ovoga članka može zajednički osnovati javnu knjižnicu, odnosno više osnivača iz stavaka 2. i 3. ovoga članka može osnovati privatnu knjižnicu, a međusobna prava i obveze osnivača uređuju se ugovorom. (5) Javnu knjižnicu mogu zajednički osnovati Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i fizička i pravna osoba, a međusobna prava i obveze osnivača uređuju se ugovorom. (6) Knjižnicu u sastavu osniva pravna osoba kao svoju podružnicu, odnosno kao svoju ustrojstvenu jedinicu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 10. treba odbaciti. | Nije prihvaćen | Odbijeno, tim člankom se uređuju važna pitanja, tj. pravna osnova za osnivanje knjižnica, a imajući da se osnivanje javnih knjižnica osigurava kao ustanova čime se osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. |
| 979 | dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. | Članak 10…. (1) Javnu knjižnicu kao ustanovu može osnovati Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. (2) Privatnu knjižnicu može osnovati druga pravna i fizička osoba. (3) Knjižnicu vjerske zajednice može osnovati vjerska zajednica. (4) Više osnivača iz stavka 1. ovoga članka može zajednički osnovati javnu knjižnicu, odnosno više osnivača iz stavaka 2. i 3. ovoga članka može osnovati privatnu knjižnicu, a međusobna prava i obveze osnivača uređuju se ugovorom. (5) Javnu knjižnicu mogu zajednički osnovati Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i fizička i pravna osoba, a međusobna prava i obveze osnivača uređuju se ugovorom. (6) Knjižnicu u sastavu osniva pravna osoba kao svoju podružnicu, odnosno kao svoju ustrojstvenu jedinicu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 10. treba odbaciti. | Nije prihvaćen | Odbijeno, tim člankom se uređuju važna pitanja, tj. pravna osnova za osnivanje knjižnica, a imajući da se osnivanje javnih knjižnica osigurava kao ustanova čime se osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. |
| 980 | Ljiljana Črnjar | I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. | Ima li doista realne potrebe da se u jedan sasvim uređen sustav unosi kaos i terminološka zbrka po pitanju načina osnivanja, vrste knjižnice, osnivača i svih mogućih formalnopravnih kombinacija kad npr. narodnu knjižnicu osniva pravna osoba u vlasništvu JLS ili JLS i pravna osoba ili JLS, pravna i fizička osoba itd. To je u suprotnosti s međunarodnim smjernicama koje ističu da je „Odgovornost za narodnu knjižnicu na mjesnim i nacionalnim vlastima“ (UNESCO-v Manifest za narodne knjižnice, 1994.), a ne privatnim ili fizičkim osobama s njima u odnosu. Članak u potpunosti treba ukloniti odnosno redefinirati te, što se tiče narodnih knjižnica predlažem: Narodnu knjižnicu kao samostalnu javnu ustanovu može osnovati Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. | Prihvaćen | Uvjetima i standardima propisano je osnivanje svih vrsta knjižnica, pa tako i narodne knjižnice. |
| 981 | Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. | Članak 10. treba odbaciti. | Nije prihvaćen | Odbijeno, tim člankom se uređuju važna pitanja, tj. pravna osnova za osnivanje knjižnica, a imajući da se osnivanje javnih knjižnica osigurava kao ustanova čime se osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. |
| 982 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. | Članak 10. treba odbaciti. | Nije prihvaćen | Odbijeno, tim člankom se uređuju važna pitanja, tj. pravna osnova za osnivanje knjižnica, a imajući da se osnivanje javnih knjižnica osigurava kao ustanova čime se osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. |
| 983 | Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ | I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. | ČLANAK 10., STAVAK 1. PRIMJEDBA: Potpuno nejasan članak. Zašto se spominju samo „Javne“ knjižnice? Zašto nema „samostalnih“ knjižnica? Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne / narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ Ovako formuliranim člankom otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, ustanova u kulturi, a što je postojeći Zakon stavio izvan snage upravo iz razloga da bi se ojačali kapaciteti narodnih knjižnica kao ustanova, u čemu je Zakon iz 1997. i uspio. Uvođenjem odredbe da „ javnu knjižnicu mogu zajednički osnovati Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravna osoba..“ otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Za knjižnice kao javne ustanove ovo nije prihvatljivo rješenje. Zakonodavac je dužan poštivati odredbu: „Odgovornost za narodnu knjižnicu na mjesnim i nacionalnim vlastima“ (UNESCO-v Manifest za narodne knjižnice, 1994.) , stoga ne može ni ne smije tu svoju odgovornost prenositi na druge pravne osobe koje to nisu. PRIJEDLOG TEKSTA: Narodnu knjižnicu kao samostalnu javnu ustanovu može osnovati Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. ČLANAK 10., STAVAK 2. Preformulirati članak po uzoru na Zakon o arhivima (usklađenje AKM djelatnosti!). PRIJEDLOG TEKSTA: Privatne knjižnice mogu osnovati domaće i strane fizičke i pravne osobe, sukladno odredbama ovog Zakona i drugih propisa. ČLANAK 10., STAVAK 3. PRIJEDLOG: Brisati cijeli stavak jer je nelogičan. OBRAZLOŽENJE: Knjižnica može biti samo javna ili privatna, a knjižnica vjerske zajednice mora biti također jedno od toga, ne može se u temeljnom Zakonu "izmišljati" treći oblik vlasništva nad knjižnicom. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Brisan je stavak 3. Što se tiče navoda da je ovim putem otvara način da se narodne knjižnice ponovno nađu u sastavu centara za kulturu i ustanova u kulturi, upućujemo na članak 14. kojim je navedeno da odluku o statusnim promjenama javnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice. |
| 984 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. | OPĆI KOMENTAR: U stavku 1., javnu knjižnicu može se osnovati i u sastavu pravne osobe u punom ili pretežitom vlasništvu RH. | Prihvaćen | Ako se knjižnica osniva unutar javnopravne osobe tada i takva knjižnica ima karakter javne knjižnice. |
| 985 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. | PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (1) Javnu knjižnicu, kao ustanovu ili ustrojbenu jedinicu u sastavu ustanove, može osnovati Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. | Prihvaćen | Mogućnost osnivanja ustrojbene jedinice u sastavu ustanove već je predviđena ovim zakonom koji omogućava osnivanje knjižnice u sastavu. |
| 986 | Lea Lazzarich | I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. | KOMENTAR: Javnu knjižnicu može se osnovati i u sastavu pravne osobe u punom ili pretežitom vlasništvu RH. Ukoliko se narodna knjižnica ne bi trebala osnivati kao knjižnica u sastavu, može se dodati izuzetak. NADOPUNA: Brisati tekst „kao ustanovu“. Dodati rečenicu: „Narodna knjižnica osniva se isključivo kao ustanova“. | Prihvaćen | Ne prihvaća se. Zakonska odredba jasna je i precizna i u skladu sa propisima kojima se uređuje ustrojstvo i upravljanje ustanovama. |
| 987 | Zagorka Majstorović | I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. | Prijedlog izmjena: članak 10 i članak 11 - Potrebno je navesti vrste knjižnica sukladno ISO 2879:2013 i uskladiti ova dva članka. Obrazloženje prijedloga: Neusklađeni su članci 10 i 11 nacrta Zakona: tako u članku 10, stavak (6) stoji „Knjižnicu u sastavu osniva pravna osoba kao svoju podružnicu, odnosno kao ustrojstvenu jedinicu“ ali u članku 11, stavak (1) „U školskim ustanovama, visokim učilištima i javnim znanstvenim institutima djeluju knjižnice kao sastavni dio ustanova.“ | Nije prihvaćen | Republika Hrvatska uređuje osnivanje knjižnica u skladu s praksom i razvojem djelatnostima u Hrvatskoj vodeći računa o specifičnostima u RH. II komentar - ne prihvaća se, u jednom i drugom slučaju knjižnica se osniva kao sastavni dio pravih osoba - knjižnice u sastavu. |
| 988 | Jelena Ivanišević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. | Prema IFLA/UNESCO-ovom Manifestu za narodne (javne) knjižnice, članstvo bi trebalo biti besplatno. U suprotnome se krši fundamentalni princip o dostupnosti jednakoj za sve bez obzira na rasu, nacionalnost, dob, spol, EKONOMSKI STATUS, rod, stupanj obrazovanja i tako dalje. Nadalje, prema IFLA-inim Smjernicama za narodne (javne) knjižnice, njih osniva vlada na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini ili neka druga društvena organizacija. | Nije prihvaćen | Usluga knjižnice je besplatna, a knjižnice mogu naplatiti samo članarinu radi troška upisa i zaštite podataka korisnika. Razmotreno je uz napomenu da Zakon predviđa mogućnost da Vlada Republike Hrvatske može osnovati knjižnicu (Nacionalna i sveučilišna knjižnica i Knjižnica za slijepe) |
| 989 | Jakov-Marin Vežić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. | Sukladno svjetskoj stručnoj i političkoj praksi, dodati odredbu "Članstvo u javnoj knjižnici besplatno je.". Temelj u Ustavu je članak 3., točnije "Sloboda, jednakost. (...), socijalna pravda, (...) najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske". Time se omogućava pristup javnoj knjižnici svim građanima RH bez ozbira na njihovu ekonomsku situaciju. | Prihvaćen | Usluga knjižnice je besplatna, a knjižnice mogu naplatiti samo članarinu radi troška upisa i zaštite podataka korisnika. |
| 990 | Gradska knjižnica Beli Manastir | I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. | Znači po ovome komunalno društvo u pretežnom vlasništvu grada ili općine može osnovati javnu knjižnicu. I to nije sporno! Prema stavku 5. ovoga članka, javnu knjižnicu može praktički osnovati i lokalni moćnik u dogovoru s lokalnom upravom te na taj način privatizirati radna mjesta i poslovanje. Fizička osoba će zatražiti i prava u odlučivanju o nabavi knjižnične građe te o vrsti usluga i provedbi aktivnosti. | Nije prihvaćen | Ustavno načelo slobode obavljanja djelatnosti jamči se i ovim Zakonom tako da knjižničnu djelatnost može obavljati svaka fizička i pravna osoba ako ispunjava Zakonom propisane uvjete. |
| 991 | Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica, Hrvatsko knjižničarsko društvo, Sekcija za narodne knjižnice - Komisija za narodne knjižnice | I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. | Nedostaju odredbe koje se tiču poglavlja o narodnim knjižnicama, a obuhvaćaju sljedeće posebne zadaće narodnih knjižnica: - organiziranje posebnih aktivnosti namijenjenih poticanju čitanja kod djece, mladeži, odraslih kao i osoba s invaliditetom, osoba s posebnim potrebama, djece s teškoćama u razvoju i osoba kojima standardni tisak nije čitljiv osoba s posebnim potrebama, - organiziranje službi i usluga za osobe koje se iz objektivnih razloga ne mogu služiti građom na uobičajeni način (u bolnicama, domovima za stare i nemoćne, zatvorima i dr.) | Primljeno na znanje | Navedeno će biti uzeto u obzir prilikom izrade pravilnika i standarda za knjižnice. |
| 992 | Kristina Kalanj, viša knjižničarka; predsjednica Komisije za muzejske i galerijske knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva | I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. | Sukladno stavu Komisije za muzejske i galerijske knjižnice HKD-a: IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 11., st. 1. izmijeniti tako da glasi: U školskim ustanovama, visokim učilištima , javnim znanstvenim institutima, javnim ustanovama u kulturi (muzeji, galerije, arhivi) te bolnicama i javnopravnim tijelima djeluju knjižnice kao sastavni dio ustanova kao posebne ustrojbene jedinice. OBRAZLOŽENJE: Obrazloženje za izmjenu i dopunu (1) dano je u obrazloženju čl. 9. Važno je istaknuti obvezu financiranja knjižnica u sastavu. Isto tako, kako županije do sada nisu imale obavezu, nego samo mogućnost sudjelovanja u financiranju knjižnica i njihovih usluga, smatramo da je potrebno jasnije istaknuti obvezu županije u tom smislu. | Nije prihvaćen | Navedno je regulirano prethodnim člankom. |
| 993 | Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za informacijske znanosti | I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. | Zajedničko i usuglašeno mišljenje - Odsjeka za informacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, - Odjela za informacijske znanosti, Sveučilišta u Zadru, - Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Članak: 11 Stavak: 4 Prijedlog izmjena:. U svrhu osiguranja knjižnične usluge u malim, razasutim i udaljenim naseljima u kojima ne postoje uvjeti za stacionarni oblik pružanja knjižničnih usluga, općine i gradovi dužni su zajedno sa županijom na čijem su području, osigurati uslugu pokretne knjižnice sukladno ovom Zakonu. Obrazloženje: Predlaže se preciznija formulacija u skladu s Standardnima za pokretne knjižnice koji su sastavni dio Standarda za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (NN 58/1999). | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 994 | Marija Šimunović, diplomirana knjižničarka/članica Komisije za javno zagovaranja HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. | (1) Čl. 11., st. 1. izmijeniti tako da glasi: Školske ustanove, visoka učilišta i javni znanstveni instituti dužni su osnovati knjižnice kao posebne ustrojbene jedinice. U bolnicama, arhivima, muzejima i javnopravnim tijelima djeluju knjižnice u sastavu ustanova. OBRAZLOŽENJE: Obrazloženje za izmjenu i dopunu (1) dano je u obrazloženju čl. 9. Važno je istaknuti obvezu financiranja knjižnica u sastavu. Isto tako, kako županije do sada nisu imale obavezu, nego samo mogućnost sudjelovanja u financiranju knjižnica i njihovih usluga, smatramo da je potrebno jasnije istaknuti obvezu županije u tom smislu. | Nije prihvaćen | Navedeno je regulirano prethodnim člankom. |
| 995 | Andreja Tominac, viša knjižničarka, članica Komisije za visokoškolske knjižnice (HKD) | I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA : (1) Čl. 11., st. 1. izmijeniti tako da glasi: Školske ustanove, visoka učilišta i javni znanstveni instituti dužni su osnovati knjižnice kao posebne ustrojbene jedinice. U bolnicama, arhivima, muzejima i javnopravnim tijelima djeluju knjižnice u sastavu ustanova. OBRAZLOŽENJE: Knjižnice u sastavu ustanova koje obavljaju javnu djelatnost (škole, fakulteti, znanstveni instituti, bolnice i sl.) dužni su osnovati knjižnice kao knjižnice u sastavu, radi obavljanja knjižnične djelatnost koja se obavlja kao javna služba. Predlagatelj treba obvezati javnu ustanovu na osnivanje knjižnice. Ovako se ostavlja prostor za različita tumačenja. Javna djelatnost naših matičnih ustanova je NEPROFITNA, pa tako i knjižnica u njihovome sastavu. | Nije prihvaćen | Navedeno je regulirano prethodnim člankom. |
| 996 | Iva Grković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. | TEKST PRIJEDLOGA Članak 11…. (1) U školskim ustanovama, visokim učilištima i javnim znanstvenim institutima djeluju knjižnice kao sastavni dio ustanova. (2) Općine i gradovi s više od 3000 stanovnika dužni su samostalno ili zajedno osnovati i financirati narodnu knjižnicu kao ustanovu te njezine podružnice na navedenom području, osim u slučaju kada djelatnost narodne knjižnice obavlja koja druga knjižnica na njihovu području. (3) Općine i gradovi s manje od 3000 stanovnika, a koji nemaju narodnu knjižnicu, dužni su posebnim ugovorom obavljanje djelatnosti narodne knjižnice povjeriti narodnoj knjižnici u drugoj općini i gradu ili osigurati osnivanje podružnice te narodne knjižnice na svojem području. (4) U svrhu osiguranja knjižnične usluge za svako naselje, općine i gradovi dužni su zajedno sa županijom na čijem su području, osigurati uslugu pokretne knjižnice sukladno ovom Zakonu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (1) Čl. 11., st. 1. izmijeniti tako da glasi: Školske ustanove, visoka učilišta i javni znanstveni instituti dužni su osnovati knjižnice kao posebne ustrojbene jedinice. U bolnicama, arhivima, muzejima i javnopravnim tijelima djeluju knjižnice u sastavu ustanova. OBRAZLOŽENJE: Obrazloženje za izmjenu i dopunu (1) dano je u obrazloženju čl. 9. Važno je istaknuti obvezu financiranja knjižnica u sastavu. Isto tako, kako županije do sada nisu imale obavezu, nego samo mogućnost sudjelovanja u financiranju knjižnica i njihovih usluga, smatramo da je potrebno jasnije istaknuti obvezu županije u tom smislu. | Nije prihvaćen | Navedeno je regulirano prethodnim člankom. |
| 997 | Društvo knjižničara Karlovačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. | Članak 11 (1) treba glasiti: Školske ustanove, visoka učilišta i javni znanstveni instituti dužni su osnovati knjižnice kao posebne ustrojbene jedinice. U bolnicama, arhivima, muzejima i javnopravnim tijelima djeluju knjižnice u sastavu ustanova. OBRAZLOŽENJE: Obrazloženje: terminološki uskladiti s ostalim stavkama u članku 11 te jasno istaknuti tko je dužan osnovati i financirati knjižnicu. Važno je istaknuti obvezu financiranja knjižnica u sastavu jer županije do sada nisu imale obavezu, nego samo mogućnost sudjelovanja u financiranju knjižnica i njihovih usluga, smatramo da je potrebno jasnije istaknuti financijsku obvezu regionalne (lokalne) uprave u tom smislu. Članak 11.(2) predlažemo dopunu: Općine i gradovi s više od 3000 stanovnika dužni su samostalno ili zajedno osnovati i financirati narodnu knjižnicu kao ustanovu te njezine podružnice na navedenom području, osim u slučaju kada djelatnost narodne knjižnice obavlja koja sveučilišna ili općeznanstvena knjižnica na njihovu području. OBRAZLOŽENJE: Nije navedeno koja druga vrsta knjižnice može obavljati djelatnost narodne knjižnice na području određene općine kada je ta općina izuzeta obveze da osniva narodnu knjižnicu samostalno ili u suradnji s drugom općinom. | Nije prihvaćen | Vezano za stavak 1. navedenog članka isto je regulirano prethodnim člankom, a obveza županije u financiranju knjižnica u sastavu je propisana ovim Zakonom i propisanim standardima. Vezano za stavak 2. istoga članka pod "drugim knjižnicama" podrazumjeva se bilo koja vrsta knjižnica utvrđene prema odredbama ovoga Zakona. |
| 998 | Vesna Ivanković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. | (1) Čl. 11., st. 1. izmijeniti tako da glasi: Školske ustanove, visoka učilišta i javni znanstveni instituti dužni su osnovati knjižnice kao posebne ustrojbene jedinice. U bolnicama, arhivima, muzejima i javnopravnim tijelima djeluju knjižnice u sastavu ustanova. OBRAZLOŽENJE: Obrazloženje za izmjenu i dopunu (1) dano je u obrazloženju čl. 9. Važno je istaknuti obvezu financiranja knjižnica u sastavu. Isto tako, kako županije do sada nisu imale obavezu, nego samo mogućnost sudjelovanja u financiranju knjižnica i njihovih usluga, smatramo da je potrebno jasnije istaknuti obvezu županije u tom smislu. | Nije prihvaćen | Navedeno je regulirano prethodnim člankom. |
| 999 | Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 11. (1) U školskim ustanovama, visokim učilištima i javnim znanstvenim institutima djeluju knjižnice kao sastavni dio ustanova. (2) Općine i gradovi s više od 3000 stanovnika dužni su samostalno ili zajedno osnovati i financirati narodnu knjižnicu kao ustanovu te njezine podružnice na navedenom području, osim u slučaju kada djelatnost narodne knjižnice obavlja koja druga knjižnica na njihovu području. (3) Općine i gradovi s manje od 3000 stanovnika, a koji nemaju narodnu knjižnicu, dužni su posebnim ugovorom obavljanje djelatnosti narodne knjižnice povjeriti narodnoj knjižnici u drugoj općini i gradu ili osigurati osnivanje podružnice te narodne knjižnice na svojem području. (4) U svrhu osiguranja knjižnične usluge za svako naselje, općine i gradovi dužni su zajedno sa županijom na čijem su području, osigurati uslugu pokretne knjižnice sukladno ovom Zakonu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (1) Čl. 11., st. 1. izmijeniti tako da glasi: Školske ustanove, visoka učilišta i javni znanstveni instituti dužni su osnovati knjižnice kao posebne ustrojbene jedinice. U bolnicama, arhivima, muzejima i javnopravnim tijelima djeluju knjižnice u sastavu ustanova. OBRAZLOŽENJE: Obrazloženje za izmjenu i dopunu (1) dano je u obrazloženju čl. 9. Važno je istaknuti obvezu financiranja knjižnica u sastavu. Isto tako, kako županije do sada nisu imale obavezu, nego samo mogućnost sudjelovanja u financiranju knjižnica i njihovih usluga, smatramo da je potrebno jasnije istaknuti obvezu županije u tom smislu. | Nije prihvaćen | Navedeno je regulirano prethodnim člankom. |
| 1000 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. | (1) Čl. 11., st. 1. izmijeniti tako da glasi: Školske ustanove, visoka učilišta i javni znanstveni instituti dužni su osnovati knjižnice kao posebne ustrojbene jedinice. U bolnicama, arhivima, muzejima i javnopravnim tijelima djeluju knjižnice u sastavu ustanova. OBRAZLOŽENJE: Obrazloženje za izmjenu i dopunu (1) dano je u obrazloženju čl. 9. Važno je istaknuti obvezu financiranja knjižnica u sastavu. Isto tako, kako županije do sada nisu imale obavezu, nego samo mogućnost sudjelovanja u financiranju knjižnica i njihovih usluga, smatramo da je potrebno jasnije istaknuti obvezu županije u tom smislu. | Nije prihvaćen | Navedeno je regulirano prethodnim člankom. |
| 1001 | Silvija Perić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. | Čl. 11., st. 1. izmijeniti tako da glasi: Školske ustanove, visoka učilišta i javni znanstveni instituti dužni su osnovati knjižnice kao posebne ustrojbene jedinice. U bolnicama, arhivima, muzejima i javnopravnim tijelima djeluju knjižnice u sastavu ustanova. | Nije prihvaćen | Navedeno je regulirano prethodnim člankom. |
| 1002 | Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja | I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. | Čl. 11., st. 1. izmijeniti tako da glasi: Školske ustanove, visoka učilišta i javni znanstveni instituti dužni su osnovati knjižnice kao posebne ustrojbene jedinice. U bolnicama, arhivima, muzejima i javnopravnim tijelima djeluju knjižnice u sastavu ustanova. | Nije prihvaćen | Navedeno je regulirano prethodnim člankom. |
| 1003 | Katarina Todorcev Hlača Predsjednica Radne grupe za manjinske knjižnice HKD | I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. | Članak 11. (1) U školskim ustanovama, visokim učilištima i javnim znanstvenim institutima djeluju knjižnice kao sastavni dio ustanova. (2) U narodnim knjižnicama djeluju središnje knjižnice nacionalnih manjina kao sastavni dio ustanove. Obrazloženje: središnje knjižnice osnovane su prije 28 godina i njihovo djelovanje u sastavu ustanove je činjenica koju treba uvrstiti u zakon | Nije prihvaćen | Odbijeno. Knjižnice nacionalnih manjina nisu istaknute u tekstu Zakona, jer se radi o zbirkama knjižnične građe unutar narodnih knjižnica. |
| 1004 | Jagoda Ille, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. | (1) Čl. 11., st. 1. izmijeniti tako da glasi: Školske ustanove, visoka učilišta i javni znanstveni instituti dužni su osnovati knjižnice kao posebne ustrojbene jedinice. U bolnicama, arhivima, muzejima i javnopravnim tijelima djeluju knjižnice u sastavu ustanova. (2) Općine i gradovi s više od 3000 stanovnika dužni su samostalno ili zajedno osnovati i financirati narodnu knjižnicu kao javnu ustanovu te njezine podružnice na navedenom području, osim u slučaju kada djelatnost narodne knjižnice obavlja koja druga knjižnica na njihovu području. Koji su to slučajevi? (3) Općine i gradovi s više od 3000 stanovnika dužni su samostalno ili zajedno osnovati i financirati narodnu knjižnicu kao ustanovu te njezine podružnice na navedenom području, osim u slučaju kada djelatnost narodne knjižnice obavlja koja sveučilišna ili općeznanstvena knjižnica na njihovu području. Povjeravanjem djelatnosti osniva se podružnica, prema tome je potrebna izmjena ili u te ili i: „u drugoj općini i gradu te /i osigurati osnivanje podružnice te narodne knjižnice na svojem području.“ (4) U svrhu osiguranja knjižnične usluge za sve stanovnike općina i gradova dužni su zajedno sa županijom na čijem su području, osigurati uslugu pokretne knjižnice sukladno ovom Zakonu. Izbaciti sva naselja. OBRAZLOŽENJE: visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrjednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrjednovanje visokog učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…“ te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“. Iz navedenog nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. Važno je istaknuti obvezu financiranja knjižnica u sastavu. Isto tako, kako županije do sada nisu imale obavezu, nego samo mogućnost sudjelovanja u financiranju knjižnica i njihovih usluga, smatra se da je potrebno jasnije istaknuti obvezu županije u tom smislu. Osim u slučaju kada djelatnost narodne knjižnice obavlja koja druga knjižnica na njihovu području. Koji su to slučajevi? Nemoguće je propisati da se osigura knjižnična usluga pokretne knjižnice za sva naselja. kojih je u RH ukupno 6756, što bi značilo isto toliko i stajališta bibliobusa. Svako naselje nije moguće, a ponekad niti potrebno, pokriti uslugom pokretne knjižnice. Ova odredba sugerira da bi trebalo biti više pokretnih službi. Raspored stajališta i pokrivanje područja knjižničnom uslugom trebalo bi se temeljiti na stručnoj procjeni matičnih službi. | Nije prihvaćen | Stavak 1. - Razmotreno, uređeno je zakonom i omogućeno svim ustanovama da imaju knjižnicu u sastavu Stavak 2. - u navedenom stavku je točno objašnjeno koji je to slučaj Stavka 3. - ne prihvaća se, prilikom formiranja odredbe uzete su obzir stvarno stanje i ekonomske mogućnosti pojedinih jedinica lokalne samouprave Stavak 4. - ne prihvaća se, predložena odredba je preciznija i unošenje izraza naselje pridonosi preciznosti ove odredbe. |
| 1005 | Gorana Tuškan, Komisija za narodne knjižnice | I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. | Stavak 4. : kako županije do sada nisu imale obavezu, nego samo mogućnost sudjelovanja u financiranju knjižnica i njihovih usluga, smatram da je potrebno jasnije istaknuti obvezu županije u tom smislu. Prijedlog izmjene: (4) U svrhu osiguranja knjižnične usluge za svako naselje, županije su dužne zajedno s općinama i gradovima na svom području osigurati i financirati uslugu pokretne knjižnice sukladno ovom Zakonu | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 1006 | Gradska knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. | Stavak 1. Podržavamo da Stavak 1. glasi: Školske ustanove, visoka učilišta i javni znanstveni instituti dužni su osnovati knjižnice kao posebne ustrojbene jedinice. U bolnicama, arhivima, muzejima i javnopravnim tijelima djeluju knjižnice u sastavu ustanova. Stavak 2. Nije navedeno koja druga vrsta knjižnice može obavljati djelatnost narodne knjižnice na području određene općine kada je ta općina izuzeta obveze da osniva narodnu knjižnicu samostalno ili u suradnji s drugom općinom stoga predlažemo da Stavak 2 glasi: Općine i gradovi s više od 3000 stanovnika dužni su samostalno ili zajedno osnovati i financirati narodnu knjižnicu kao ustanovu te njezine podružnice na navedenom području, osim u slučaju kada djelatnost narodne knjižnice obavlja koja sveučilišna ili općeznanstvena knjižnica na njihovu području. Stavak 3. Povjeravanjem djelatnosti osniva se podružnica, prema tome je potrebna izmjena ili u te ili i: „::u drugoj općini i gradu te /i osigurati osnivanje podružnice te narodne knjižnice na svojem području. Stavak 4. S obzirom na postojeće kapacitete bibliobusnih službi nije realno očekivati da će se putem bibliobusne službe moći osigurati knjižnične usluge „za svako naselje“ kako se navodi u ovom stavku. Stoga predlažemo izmjenu: U svrhu osiguranja knjižničnih usluga za stanovništvo udaljenih područja i onih skupina korisnika kojima su potrebne posebne usluge i dostava građe, općine i gradovi dužni su, u suradnji s narodnom knjižnicom na svom području ili županijskom matičnom knjižnicom te županijom osigurati uslugu pokretne knjižnice sukladno ovom Zakonu. Nadalje potrebno je precizno definirati obveze županije stoga predlažemo da se ovaj članak nadopuni novim stavkom: Radi osiguranja ravnomjernog kulturnog razvitka na svom području, županije su, zajedno s općinama i gradovima obvezne osigurati uvjete za osnivanje i rad bibliobusnih službi. | Prihvaćen | Stavak 1. - Razmotreno, uređeno je zakonom i omogućeno svim ustanovama da imaju knjižnicu u sastavu Stavak 2. - u navedenom stavku je točno objašnjeno koji je to slučaj Stavka 3. - ne prihvaća se, prilikom formiranja odredbe uzete su obzir stvarno stanje i ekonomske mogućnosti pojedinih jedinica lokalne samouprave Stavak 4. - ne prihvaća se, predložena odredba je preciznija i unošenje izraza naselje pridonosi preciznosti ove odredbe. |
| 1007 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. | (1) Čl. 11., st. 1. izmijeniti tako da glasi: Školske ustanove,visoka učilišta i javni znanstveni instituti dužni su osnovati knjižnice kao posebne ustrojbene jedinice. U bolnicama, arhivima, muzejima i javnopravnim tijelima djeluju knjižnice u sastavu ustanova. OBRAZLOŽENJE: Obrazloženje za izmjenu i dopunu (1) dano je u obrazloženju čl. 9. Važno je istaknuti obvezu financiranja knjižnica u sastavu. Isto tako, kako županije do sada nisu imale obavezu, nego samo mogućnost sudjelovanja u financiranju knjižnica i njihovih usluga, smatramo da je potrebno jasnije istaknuti obvezu županije u tom smislu. | Nije prihvaćen | Navedeno je regulirano prethodnim člankom. |
| 1008 | Petar Lukačić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. | (1) Čl. 11., st. 1. izmijeniti tako da glasi: Školske ustanove, visoka učilišta i javni znanstveni instituti dužni su osnovati knjižnice kao posebne ustrojbene jedinice. U bolnicama, arhivima, muzejima i javnopravnim tijelima djeluju knjižnice u sastavu ustanova. | Nije prihvaćen | Navedeno je regulirano prethodnim člankom. |
| 1009 | Maja Valjak | I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (1) Čl. 11., st. 1. izmijeniti tako da glasi: Školske ustanove, visoka učilišta i javni znanstveni instituti dužni su osnovati knjižnice kao posebne ustrojbene jedinice. U bolnicama, arhivima, muzejima i javnopravnim tijelima djeluju knjižnice u sastavu ustanova. OBRAZLOŽENJE: Obrazloženje za izmjenu i dopunu (1) dano je u obrazloženju čl. 9. Važno je istaknuti obvezu financiranja knjižnica u sastavu. Isto tako, kako županije do sada nisu imale obavezu, nego samo mogućnost sudjelovanja u financiranju knjižnica i njihovih usluga, smatramo da je potrebno jasnije istaknuti obvezu županije u tom smislu. | Nije prihvaćen | Navedeno je regulirano prethodnim člankom. |
| 1010 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 11…. (1) U školskim ustanovama, visokim učilištima i javnim znanstvenim institutima djeluju knjižnice kao sastavni dio ustanova. (2) Općine i gradovi s više od 3000 stanovnika dužni su samostalno ili zajedno osnovati i financirati narodnu knjižnicu kao ustanovu te njezine podružnice na navedenom području, osim u slučaju kada djelatnost narodne knjižnice obavlja koja druga knjižnica na njihovu području. (3) Općine i gradovi s manje od 3000 stanovnika, a koji nemaju narodnu knjižnicu, dužni su posebnim ugovorom obavljanje djelatnosti narodne knjižnice povjeriti narodnoj knjižnici u drugoj općini i gradu ili osigurati osnivanje podružnice te narodne knjižnice na svojem području. (4) U svrhu osiguranja knjižnične usluge za svako naselje, općine i gradovi dužni su zajedno sa županijom na čijem su području, osigurati uslugu pokretne knjižnice sukladno ovom Zakonu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (1) Čl. 11., st. 1. izmijeniti tako da glasi: Školske ustanove, visoka učilišta i javni znanstveni instituti dužni su osnovati knjižnice kao posebne ustrojbene jedinice. U bolnicama, arhivima, muzejima i javnopravnim tijelima djeluju knjižnice u sastavu ustanova. OBRAZLOŽENJE: Obrazloženje za izmjenu i dopunu (1) dano je u obrazloženju čl. 9. Važno je istaknuti obvezu financiranja knjižnica u sastavu. Isto tako, kako županije do sada nisu imale obavezu, nego samo mogućnost sudjelovanja u financiranju knjižnica i njihovih usluga, smatramo da je potrebno jasnije istaknuti obvezu županije u tom smislu. | Nije prihvaćen | Navedeno je regulirano prethodnim člankom. |
| 1011 | Nada Topić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. | Stavak 1. Članka 11. treba glasiti: (1) Školske ustanove, visoka učilišta i javni znanstveni instituti dužni su osnovati knjižnice kao posebne ustrojbene jedinice. U bolnicama, arhivima, muzejima i javnopravnim tijelima djeluju knjižnice u sastavu ustanova. | Nije prihvaćen | Navedeno je regulirano prethodnim člankom. |
| 1012 | Nadia Bužleta | I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. | U stavku 4. ovog članka predlaže se preoblikovanje odredbe: (4) U svrhu osiguranja knjižnične usluge za svako naselje, županije su dužne zajedno s općinama i gradovima na svom području osigurati i financirati uslugu pokretne knjižnice sukladno ovom Zakonu. Obrazloženje: Kako županije do sada nisu imale obavezu, nego samo mogućnost sudjelovanja u financiranju knjižnica i njihovih usluga, potrebno je jasnije istaknuti obvezu županije u tom smislu. Dakle, naglasak dužnosti osnivanja i financiranja staviti na županije! | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 1013 | Nadia Bužleta | I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. | Predlaže se: (1) Školske ustanove, visoka učilišta i javni znanstveni instituti dužni su osnovati knjižnice kao posebne ustrojbene jedinice. U bolnicama, arhivima, muzejima i javnopravnim tijelima djeluju knjižnice u sastavu ustanova. Važno je istaknuti obvezu osnivanja i financiranja knjižnica u sastavu. | Nije prihvaćen | Navedeno je regulirano prethodnim člankom. |
| 1014 | Kristina Čunović | I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. | Članak 11 (1) treba glasiti: Školske ustanove, visoka učilišta i javni znanstveni instituti dužni su osnovati knjižnice kao posebne ustrojbene jedinice. U bolnicama, arhivima, muzejima i javnopravnim tijelima djeluju knjižnice u sastavu ustanova. OBRAZLOŽENJE: Obrazloženje: terminološki uskladiti s ostalim stavkama u članku 11 te jasno istaknuti tko je dužan osnovati i financirati knjižnicu. Važno je istaknuti obvezu financiranja knjižnica u sastavu jer županije do sada nisu imale obavezu, nego samo mogućnost sudjelovanja u financiranju knjižnica i njihovih usluga, smatramo da je potrebno jasnije istaknuti financijsku obvezu regionalne (lokalne) uprave u tom smislu. Članak 11.(2) predlažem dopunu: Općine i gradovi s više od 3000 stanovnika dužni su samostalno ili zajedno osnovati i financirati narodnu knjižnicu kao ustanovu te njezine podružnice na navedenom području, osim u slučaju kada djelatnost narodne knjižnice obavlja koja sveučilišna ili općeznanstvena knjižnica na njihovu području. Obrazloženje: Nije navedeno koja druga vrsta knjižnice može obavljati djelatnost narodne knjižnice na području određene općine kada je ta općina izuzeta obveze da osniva narodnu knjižnicu samostalno ili u suradnji s drugom općinom. | Prihvaćen | Stavak 1. - Razmotreno, uređeno je zakonom i omogućeno svim ustanovama da imaju knjižnicu u sastavu Stavak 2. - druga knjižnica na njihovu području za rad koje su osigurali sredstva. |
| 1015 | ANA SUDAREVIĆ | I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. | Čl. 11., st. 1. izmijeniti tako da glasi: Školske ustanove,visoka učilišta i javni znanstveni instituti dužni su osnovati knjižnice kao posebne ustrojbene jedinice. U bolnicama, arhivima, muzejima i javnopravnim tijelima djeluju knjižnice u sastavu ustanova. OBRAZLOŽENJE: Obrazloženje za izmjenu i dopunu (1) dano je u obrazloženju čl. 9. Važno je istaknuti obvezu financiranja knjižnica u sastavu. Isto tako, kako županije do sada nisu imale obavezu, nego samo mogućnost sudjelovanja u financiranju knjižnica i njihovih usluga, smatramo da je potrebno jasnije istaknuti obvezu županije u tom smislu. | Nije prihvaćen | Navedeno je regulirano prethodnim člankom. |
| 1016 | Lidija Dužić Zlovolić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. | (1) Čl. 11., st. 1. izmijeniti tako da glasi: Školske ustanove, visoka učilišta i javni znanstveni instituti dužni su osnovati knjižnice kao posebne ustrojbene jedinice. U bolnicama, arhivima, muzejima i javnopravnim tijelima djeluju knjižnice u sastavu ustanova. OBRAZLOŽENJE: Obrazloženje za izmjenu i dopunu (1) dano je u obrazloženju čl. 9. Važno je istaknuti obvezu financiranja knjižnica u sastavu. Isto tako, kako županije do sada nisu imale obavezu, nego samo mogućnost sudjelovanja u financiranju knjižnica i njihovih usluga, smatramo da je potrebno jasnije istaknuti obvezu županije u tom smislu. | Nije prihvaćen | Navedeno je regulirano prethodnim člankom. |
| 1017 | Društvo knjižničara u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. | Čl. 11., st. 1. izmijeniti tako da glasi: (1) Školske ustanove, visoka učilišta i javni znanstveni instituti dužni su osnovati knjižnice kao posebne ustrojbene jedinice. U bolnicama, arhivima, muzejima i javnopravnim tijelima djeluju knjižnice u sastavu ustanova. OBRAZLOŽENJE: Važno je istaknuti obvezu financiranja knjižnica u sastavu. Isto tako, kako županije do sada nisu imale obavezu, nego samo mogućnost sudjelovanja u financiranju knjižnica i njihovih usluga, smatramo da je potrebno jasnije istaknuti obvezu županije u tom smislu. | Nije prihvaćen | Navedeno je regulirano prethodnim člankom. |
| 1018 | Knjižnice grada Zagreba | I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. | (1) Čl. 11., st. 1. izmijeniti tako da glasi: Školske ustanove, visoka učilišta i javni znanstveni instituti dužni su osnovati knjižnice kao posebne ustrojbene jedinice. U bolnicama, arhivima, muzejima i javnopravnim tijelima djeluju knjižnice u sastavu ustanova. (2) Općine i gradovi s više od 3000 stanovnika dužni su samostalno ili zajedno osnovati i financirati narodnu knjižnicu kao javnu ustanovu te njezine podružnice na navedenom području, osim u slučaju kada djelatnost narodne knjižnice obavlja koja druga knjižnica na njihovu području. Koji su to slučajevi? (3) Općine i gradovi s više od 3000 stanovnika dužni su samostalno ili zajedno osnovati i financirati narodnu knjižnicu kao ustanovu te njezine podružnice na navedenom području, osim u slučaju kada djelatnost narodne knjižnice obavlja koja sveučilišna ili općeznanstvena knjižnica na njihovu području. Povjeravanjem djelatnosti osniva se podružnica, prema tome je potrebna izmjena ili u te ili i: „u drugoj općini i gradu te /i osigurati osnivanje podružnice te narodne knjižnice na svojem području.“ (4) U svrhu osiguranja knjižnične usluge za sve stanovnike općina i gradova dužni su zajedno sa županijom na čijem su području, osigurati uslugu pokretne knjižnice sukladno ovom Zakonu. Izbaciti sva naselja. OBRAZLOŽENJE: Obrazloženje za izmjenu i dopunu (1) dano je u obrazloženju čl. 9. Važno je istaknuti obvezu financiranja knjižnica u sastavu. Isto tako, kako županije do sada nisu imale obavezu, nego samo mogućnost sudjelovanja u financiranju knjižnica i njihovih usluga, smatra se da je potrebno jasnije istaknuti obvezu županije u tom smislu. Osim u slučaju kada djelatnost narodne knjižnice obavlja koja druga knjižnica na njihovu području. Koji su to slučajevi? Nemoguće je propisati da se osigura knjižnična usluga pokretne knjižnice za sva naselja. kojih je u RH ukupno 6756, što bi značilo isto toliko i stajališta bibliobusa. Svako naselje nije moguće, a ponekad niti potrebno, pokriti uslugom pokretne knjižnice. Ova odredba sugerira da bi trebalo biti više pokretnih službi. Raspored stajališta i pokrivanje područja knjižničnom uslugom trebalo bi se temeljiti na stručnoj procjeni matičnih službi. Nejasno je kako su pitanja regulirana ovim člankom uređena u slučaju knjižnica koje osnivaju zaklade, trgovačka društva, udruge, zadruge? | Prihvaćen | Stavak 1. - Razmotreno, uređeno je zakonom i omogućeno svim ustanovama da imaju knjižnicu u sastavu Stavak 2. - u navedenom stavku je točno objašnjeno koji je to slučaj Stavka 3. - ne prihvaća se, prilikom formiranja odredbe uzete su obzir stvarno stanje i ekonomske mogućnosti pojedinih jedinica lokalne samouprave Stavak 4. - ne prihvaća se, predložena odredba je preciznija i unošenje izraza naselje pridonosi preciznosti ove odredbe. |
| 1019 | Sanja Heberling Dragičević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. | NADOPUNA: Umjesto stavka 1. uvesti stavke: (1) Škole i visoka učilišta dužni su osigurati obavljanje knjižnične djelatnosti za svoje zaposlenike i učenike odnosno studente, a javni znanstveni instituti za svoje zaposlenike, u skladu s ovim Zakonom. (2) Škole i visoka učilišta s više od 40 zaposlenih u ekvivalentu radnog vremena ili više od 500 učenika odnosno studenata te javni znanstveni instituti s više od __ zaposlenih u ekvivalentnu radnog vremena, dužni su osnovati knjižnicu na način opisan u članku 9. ovog Zakona i registrirati knjižničnu djelatnost u sudskom registru. (3) Iznimno od prethodnog stavka, škole, visoka učilišta i javni znanstveni instituti mogu obavljanje knjižnične djelatnosti ugovorno povjeriti drugoj pravnoj osobi koja ima osigurane uvjete za provođenje knjižnične djelatnosti iz čl. 12 st. 1 i 2 ovog Zakona i udovoljava odgovarajućem standardu iz čl. 13. st. 1 ovog Zakona. (4) Škole i visoka učilišta s manje od 40 zaposlenih u ekvivalentu radnog vremena ili manje od 500 učenika odnosno studenata te znanstveni instituti s manje od __ zaposlenih u ekvivalentnu radnog vremena, mogu obavljanje knjižnične djelatnosti povjeriti drugoj knjižnici na način opisan u prethodnom stavku. Stavak (2) postaje stavak (5) i dalje. | Prihvaćen | Razmotreno, odredba je usuglašena sa Ministarstvom znanosti i obrazovanja koje je nadležno za školstvo i obrazovanje. |
| 1020 | Sanja Heberling Dragičević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. | KOMENTAR: Po uzoru na stavke 2. i 3. ovog članka koji se odnose na obvezu osnivanja narodne knjižnice, potrebno je uvesti obvezu škola, visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta da osiguraju knjižnične usluge za svoje zaposlenike, učenike odnosno studente. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 1021 | Sanja Paravić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 11…. (1) U školskim ustanovama, visokim učilištima i javnim znanstvenim institutima djeluju knjižnice kao sastavni dio ustanova. (2) Općine i gradovi s više od 3000 stanovnika dužni su samostalno ili zajedno osnovati i financirati narodnu knjižnicu kao ustanovu te njezine podružnice na navedenom području, osim u slučaju kada djelatnost narodne knjižnice obavlja koja druga knjižnica na njihovu području. (3) Općine i gradovi s manje od 3000 stanovnika, a koji nemaju narodnu knjižnicu, dužni su posebnim ugovorom obavljanje djelatnosti narodne knjižnice povjeriti narodnoj knjižnici u drugoj općini i gradu ili osigurati osnivanje podružnice te narodne knjižnice na svojem području. (4) U svrhu osiguranja knjižnične usluge za svako naselje, općine i gradovi dužni su zajedno sa županijom na čijem su području, osigurati uslugu pokretne knjižnice sukladno ovom Zakonu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (1) Čl. 11., st. 1. izmijeniti tako da glasi: Školske ustanove, visoka učilišta i javni znanstveni instituti dužni su osnovati knjižnice kao posebne ustrojbene jedinice. U bolnicama, arhivima, muzejima i javnopravnim tijelima djeluju knjižnice u sastavu ustanova. OBRAZLOŽENJE: Obrazloženje za izmjenu i dopunu (1) dano je u obrazloženju čl. 9. Važno je istaknuti obvezu financiranja knjižnica u sastavu. Isto tako, kako županije do sada nisu imale obavezu, nego samo mogućnost sudjelovanja u financiranju knjižnica i njihovih usluga, smatramo da je potrebno jasnije istaknuti obvezu županije u tom smislu. | Nije prihvaćen | Navedeno je regulirano prethodnim člankom. |
| 1022 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. | Čl. 11., st. 1. izmijeniti tako da glasi: (1)Školske ustanove, visoka učilišta i javni znanstveni instituti dužni su osnovati knjižnice kao posebne ustrojbene jedinice. U bolnicama, arhivima, muzejima i javnopravnim tijelima djeluju knjižnice u sastavu ustanova. OBRAZLOŽENJE Obrazloženje za izmjenu i dopunu (1) dano je u obrazloženju čl. 9. Važno je istaknuti obvezu financiranja knjižnica u sastavu. Isto tako, kako županije do sada nisu imale obavezu, nego samo mogućnost sudjelovanja u financiranju knjižnica i njihovih usluga, smatramo da je potrebno jasnije istaknuti obvezu županije u tom smislu. | Nije prihvaćen | Navedeno je regulirano prethodnim člankom. |
| 1023 | Viktorija Tomšić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 11…. (1) U školskim ustanovama, visokim učilištima i javnim znanstvenim institutima djeluju knjižnice kao sastavni dio ustanova. (2) Općine i gradovi s više od 3000 stanovnika dužni su samostalno ili zajedno osnovati i financirati narodnu knjižnicu kao ustanovu te njezine podružnice na navedenom području, osim u slučaju kada djelatnost narodne knjižnice obavlja koja druga knjižnica na njihovu području. (3) Općine i gradovi s manje od 3000 stanovnika, a koji nemaju narodnu knjižnicu, dužni su posebnim ugovorom obavljanje djelatnosti narodne knjižnice povjeriti narodnoj knjižnici u drugoj općini i gradu ili osigurati osnivanje podružnice te narodne knjižnice na svojem području. (4) U svrhu osiguranja knjižnične usluge za svako naselje, općine i gradovi dužni su zajedno sa županijom na čijem su području, osigurati uslugu pokretne knjižnice sukladno ovom Zakonu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (1) Čl. 11., st. 1. izmijeniti tako da glasi: Školske ustanove, visoka učilišta i javni znanstveni instituti dužni su osnovati knjižnice kao posebne ustrojbene jedinice. U bolnicama, arhivima, muzejima i javnopravnim tijelima djeluju knjižnice u sastavu ustanova. OBRAZLOŽENJE: Obrazloženje za izmjenu i dopunu (1) dano je u obrazloženju čl. 9. Važno je istaknuti obvezu financiranja knjižnica u sastavu. Isto tako, kako županije do sada nisu imale obavezu, nego samo mogućnost sudjelovanja u financiranju knjižnica i njihovih usluga, smatramo da je potrebno jasnije istaknuti obvezu županije u tom smislu. | Nije prihvaćen | Navedeno je regulirano prethodnim člankom. |
| 1024 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. | Podržavamo prijedlog HKD-a da stavak (1) glasi: Školske ustanove, visoka učilišta i javni znanstveni instituti dužni su osnovati knjižnice kao posebne ustrojbene jedinice. U bolnicama, arhivima, muzejima i javnopravnim tijelima djeluju knjižnice u sastavu ustanova. OBRAZLOŽENJE: Važno je istaknuti obvezu financiranja knjižnica u sastavu. Županije do sada nisu imale obavezu, nego samo mogućnost sudjelovanja u financiranju knjižnica i njihovih usluga. | Nije prihvaćen | Navedeno je regulirano prethodnim člankom. |
| 1025 | Grozdana Ribičić,viša knjižničarka, predsjednica Komisije za čitanje HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. | Važno je istaknuti obvezu financiranja knjižnica u sastavu. Isto tako, kako županije do sada nisu imale obavezu, nego samo mogućnost sudjelovanja u financiranju knjižnica i njihovih usluga, smatramo da je potrebno jasnije istaknuti obvezu županije u tom smislu. | Prihvaćen | Prihvaćen |
| 1026 | Gradska knjižnica Zadar | I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. | U članku 11. stavak 1. zaključuje se da se želi odrediti način djelovanja knjižnica u sastavu. Iz sadržaja stavka 2. zaključuje se da je riječ o narodnim knjižnicama. Prijedlog: razdvojiti članak 11. na dva članka. U jednom navesti tekst koji glasi: kolske ustanove, visoka učilišta i javni znanstveni instituti dužni su osnovati knjižnice kao posebne ustrojbene jedinice. U bolnicama, arhivima, muzejima i javnopravnim tijelima djeluju knjižnice u sastavu ustanova. U članku iza navesti osnivanje knjižnica u općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika. Objasniti pojam "podružnica", što pojam znači i na koji način se primjenjuje u praksi. Prijedlog: U članku 11. stavak 4. navesti na koji način i u čijem sastavu se osigurava pokretna knjižnica. | Prihvaćen | Razmotreno, uređeno je zakonom i omogućeno svim ustanovama da imaju knjižnicu u sastavu. Pojam podružnice uređen je Zakonom o ustanovama i drugim posebnim propisima. |
| 1027 | Jasminka Kovačević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. | (1) Čl. 11., st. 1. izmijeniti tako da glasi: Školske ustanove, visoka učilišta i javni znanstveni instituti dužni su osnovati knjižnice kao posebne ustrojbene jedinice. U bolnicama, arhivima, muzejima i javnopravnim tijelima djeluju knjižnice u sastavu ustanova. OBRAZLOŽENJE: Obrazloženje za izmjenu i dopunu (1) dano je u obrazloženju čl. 9. Važno je istaknuti obvezu financiranja knjižnica u sastavu. Isto tako, kako županije do sada nisu imale obavezu, nego samo mogućnost sudjelovanja u financiranju knjižnica i njihovih usluga, smatramo da je potrebno jasnije istaknuti obvezu županije u tom smislu. | Nije prihvaćen | Navedeno je regulirano prethodnim člankom. |
| 1028 | Ivana Dorotić Malič | I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 11…. (1) U školskim ustanovama, visokim učilištima i javnim znanstvenim institutima djeluju knjižnice kao sastavni dio ustanova. (2) Općine i gradovi s više od 3000 stanovnika dužni su samostalno ili zajedno osnovati i financirati narodnu knjižnicu kao ustanovu te njezine podružnice na navedenom području, osim u slučaju kada djelatnost narodne knjižnice obavlja koja druga knjižnica na njihovu području. (3) Općine i gradovi s manje od 3000 stanovnika, a koji nemaju narodnu knjižnicu, dužni su posebnim ugovorom obavljanje djelatnosti narodne knjižnice povjeriti narodnoj knjižnici u drugoj općini i gradu ili osigurati osnivanje podružnice te narodne knjižnice na svojem području. (4) U svrhu osiguranja knjižnične usluge za svako naselje, općine i gradovi dužni su zajedno sa županijom na čijem su području, osigurati uslugu pokretne knjižnice sukladno ovom Zakonu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (1) Čl. 11., st. 1. izmijeniti tako da glasi: Školske ustanove, visoka učilišta i javni znanstveni instituti dužni su osnovati knjižnice kao posebne ustrojbene jedinice. U bolnicama, arhivima, muzejima i javnopravnim tijelima djeluju knjižnice u sastavu ustanova. OBRAZLOŽENJE: Obrazloženje za izmjenu i dopunu (1) dano je u obrazloženju čl. 9. Važno je istaknuti obvezu financiranja knjižnica u sastavu. Isto tako, kako županije do sada nisu imale obavezu, nego samo mogućnost sudjelovanja u financiranju knjižnica i njihovih usluga, smatramo da je potrebno jasnije istaknuti obvezu županije u tom smislu. | Nije prihvaćen | Navedeno je regulirano prethodnim člankom. |
| 1029 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. | (1) Čl. 11., st. 1. izmijeniti tako da glasi: Školske ustanove, visoka učilišta i javni znanstveni instituti dužni su osnovati knjižnice kao posebne ustrojbene jedinice. U bolnicama, arhivima, muzejima i javnopravnim tijelima djeluju knjižnice u sastavu ustanova. OBRAZLOŽENJE: Obrazloženje za izmjenu i dopunu (1) dano je u obrazloženju čl. 9. Važno je istaknuti obvezu financiranja knjižnica u sastavu. Isto tako, kako županije do sada nisu imale obavezu, nego samo mogućnost sudjelovanja u financiranju knjižnica i njihovih usluga, smatramo da je potrebno jasnije istaknuti obvezu županije u tom smislu. | Nije prihvaćen | Navedeno je regulirano prethodnim člankom. |
| 1030 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. | U navedenom članku govori se o neophodnim standardima i uvjetima koje treba osigurati pri osnivanju pojedine knjižnice. Tako u stavku 1. čl. 12. podstavak 4. govori se o osiguranju 'stručnih knjižničarskih djelatnika', pa treba naglasiti da ovaj Nacrt zakona nije definirao knjižničnog djelatnika kako to danas propisuje važeći Zakon i struka. | Nije prihvaćen | Navedeno će bit rješeno pravilnikom. |
| 1031 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. | Stavak (1) treba glasiti: Školske ustanove, visoka učilišta i javni znanstveni instituti dužni su osnovati knjižnice kao posebne ustrojbene jedinice. U bolnicama, arhivima, muzejima i javnopravnim tijelima djeluju knjižnice u sastavu ustanova. | Nije prihvaćen | Navedeno je regulirano prethodnim člankom. |
| 1032 | Tomislav Staničić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. | Članak 11…. (1) U školskim ustanovama, visokim učilištima i javnim znanstvenim institutima djeluju knjižnice kao sastavni dio ustanova. (2) Općine i gradovi s više od 3000 stanovnika dužni su samostalno ili zajedno osnovati i financirati narodnu knjižnicu kao ustanovu te njezine podružnice na navedenom području, osim u slučaju kada djelatnost narodne knjižnice obavlja koja druga knjižnica na njihovu području. (3) Općine i gradovi s manje od 3000 stanovnika, a koji nemaju narodnu knjižnicu, dužni su posebnim ugovorom obavljanje djelatnosti narodne knjižnice povjeriti narodnoj knjižnici u drugoj općini i gradu ili osigurati osnivanje podružnice te narodne knjižnice na svojem području. (4) U svrhu osiguranja knjižnične usluge za svako naselje, općine i gradovi dužni su zajedno sa županijom na čijem su području, osigurati uslugu pokretne knjižnice sukladno ovom Zakonu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (1) Čl. 11., st. 1. izmijeniti tako da glasi: Školske ustanove, visoka učilišta i javni znanstveni instituti dužni su osnovati knjižnice kao posebne ustrojbene jedinice. U bolnicama, arhivima, muzejima i javnopravnim tijelima djeluju knjižnice u sastavu ustanova. OBRAZLOŽENJE: Obrazloženje za izmjenu i dopunu (1) dano je u obrazloženju čl. 9. Važno je istaknuti obvezu financiranja knjižnica u sastavu. Isto tako, kako županije do sada nisu imale obavezu, nego samo mogućnost sudjelovanja u financiranju knjižnica i njihovih usluga, smatramo da je potrebno jasnije istaknuti obvezu županije u tom smislu. | Nije prihvaćen | Navedeno je regulirano prethodnim člankom. |
| 1033 | Zrinka Udiljak Bugarinovski | I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 11…. (1) U školskim ustanovama, visokim učilištima i javnim znanstvenim institutima djeluju knjižnice kao sastavni dio ustanova. (2) Općine i gradovi s više od 3000 stanovnika dužni su samostalno ili zajedno osnovati i financirati narodnu knjižnicu kao ustanovu te njezine podružnice na navedenom području, osim u slučaju kada djelatnost narodne knjižnice obavlja koja druga knjižnica na njihovu području. (3) Općine i gradovi s manje od 3000 stanovnika, a koji nemaju narodnu knjižnicu, dužni su posebnim ugovorom obavljanje djelatnosti narodne knjižnice povjeriti narodnoj knjižnici u drugoj općini i gradu ili osigurati osnivanje podružnice te narodne knjižnice na svojem području. (4) U svrhu osiguranja knjižnične usluge za svako naselje, općine i gradovi dužni su zajedno sa županijom na čijem su području, osigurati uslugu pokretne knjižnice sukladno ovom Zakonu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (1) Čl. 11., st. 1. izmijeniti tako da glasi: Školske ustanove, visoka učilišta i javni znanstveni instituti dužni su osnovati knjižnice kao posebne ustrojbene jedinice. U bolnicama, arhivima, muzejima i javnopravnim tijelima djeluju knjižnice u sastavu ustanova. OBRAZLOŽENJE: Obrazloženje za izmjenu i dopunu (1) dano je u obrazloženju čl. 9. Važno je istaknuti obvezu financiranja knjižnica u sastavu. Isto tako, kako županije do sada nisu imale obavezu, nego samo mogućnost sudjelovanja u financiranju knjižnica i njihovih usluga, smatramo da je potrebno jasnije istaknuti obvezu županije u tom smislu. | Nije prihvaćen | Navedeno je regulirano prethodnim člankom. |
| 1034 | dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. | Članak 11…. (1) U školskim ustanovama, visokim učilištima i javnim znanstvenim institutima djeluju knjižnice kao sastavni dio ustanova. (2) Općine i gradovi s više od 3000 stanovnika dužni su samostalno ili zajedno osnovati i financirati narodnu knjižnicu kao ustanovu te njezine podružnice na navedenom području, osim u slučaju kada djelatnost narodne knjižnice obavlja koja druga knjižnica na njihovu području. (3) Općine i gradovi s manje od 3000 stanovnika, a koji nemaju narodnu knjižnicu, dužni su posebnim ugovorom obavljanje djelatnosti narodne knjižnice povjeriti narodnoj knjižnici u drugoj općini i gradu ili osigurati osnivanje podružnice te narodne knjižnice na svojem području. (4) U svrhu osiguranja knjižnične usluge za svako naselje, općine i gradovi dužni su zajedno sa županijom na čijem su području, osigurati uslugu pokretne knjižnice sukladno ovom Zakonu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (1) Čl. 11., st. 1. izmijeniti tako da glasi: Školske ustanove, visoka učilišta i javni znanstveni instituti dužni su osnovati knjižnice kao posebne ustrojbene jedinice. U bolnicama, arhivima, muzejima i javnopravnim tijelima djeluju knjižnice u sastavu ustanova. OBRAZLOŽENJE: Obrazloženje za izmjenu i dopunu (1) dano je u obrazloženju čl. 9. Važno je istaknuti obvezu financiranja knjižnica u sastavu. Isto tako, kako županije do sada nisu imale obavezu, nego samo mogućnost sudjelovanja u financiranju knjižnica i njihovih usluga, smatramo da je potrebno jasnije istaknuti obvezu županije u tom smislu. | Nije prihvaćen | Navedeno je regulirano prethodnim člankom. |
| 1035 | Ljiljana Črnjar | I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. | Stavak 2. Nije navedeno koja druga vrsta knjižnice može obavljati djelatnost narodne knjižnice na području određene općine kada je ta općina izuzeta obveze da osniva narodnu knjižnicu samostalno ili u suradnji s drugom općinom. Kako ne bi došlo do pogrešnih interpretacija, predlažem dopunu ( na način kao u trenutnom Zakonu ): Općine i gradovi s više od 3000 stanovnika dužni su samostalno ili zajedno osnovati i financirati narodnu knjižnicu kao ustanovu te njezine podružnice na navedenom području, osim u slučaju kada djelatnost narodne knjižnice obavlja koja sveučilišna ili općeznanstvena knjižnica na njihovu području. Stavak 3. Povjeravanjem djelatnosti osniva se podružnica, prema tome je potrebna izmjena ili u te ili i: „::u drugoj općini i gradu te /i osigurati osnivanje podružnice te narodne knjižnice na svojem području. Stavak 4. Nije realno očekivati da da će se putem bibliobusne službe moći osigurati knjižnične usluge „za svako naselje“ kako se navodi u ovom stavku. Predlažem izmjenu i dopunu: U svrhu osiguranja knjižničnih usluga za stanovništvo udaljenih područja i onih skupina korisnika kojima su potrebne posebne usluge i dostava građe, općine i gradovi dužni su, u suradnji s narodnom knjižnicom na svom području ili županijskom matičnom knjižnicom te županijom osigurati uslugu pokretne knjižnice sukladno ovom Zakonu a na temelju stručnog mišljenja županijske matične službe. Radi osiguranja ravnomjernog kulturnog razvitka na svom području, županije su, zajedno s općinama i gradovima obvezne osigurati uvjete za osnivanje i rad bibliobusnih službi. | Prihvaćen | Stavak 2. - druga knjižnica na njihovu području za rad koje su osigurali sredstva. Stavak 4. - ne prihvaća se, predložena odredba je preciznija i unošenje izraza naselje pridonosi preciznosti ove odredbe. Stavka 3. - ne prihvaća se, prilikom formiranja odredbe uzete su obzir stvarno stanje i ekonomske mogućnosti pojedinih jedinica lokalne samouprave |
| 1036 | Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. | (1) Čl. 11., st. 1. izmijeniti tako da glasi: Školske ustanove, visoka učilišta i javni znanstveni instituti dužni su osnovati knjižnice kao posebne ustrojbene jedinice. U bolnicama, arhivima, muzejima i javnopravnim tijelima djeluju knjižnice u sastavu ustanova. OBRAZLOŽENJE: Obrazloženje za izmjenu i dopunu (1) dano je u obrazloženju čl. 9. Važno je istaknuti obvezu financiranja knjižnica u sastavu. Isto tako, kako županije do sada nisu imale obavezu, nego samo mogućnost sudjelovanja u financiranju knjižnica i njihovih usluga, smatramo da je potrebno jasnije istaknuti obvezu županije u tom smislu. | Nije prihvaćen | Navedeno je regulirano prethodnim člankom. |
| 1037 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. | Čl. 11., st. 1. izmijeniti tako da glasi: Školske ustanove, visoka učilišta i javni znanstveni instituti dužni su osnovati knjižnice kao posebne ustrojbene jedinice. U bolnicama, arhivima, muzejima i javnopravnim tijelima djeluju knjižnice u sastavu ustanova. OBRAZLOŽENJE: Obrazloženje za izmjenu i dopunu (1) dano je u obrazloženju čl. 9. Važno je istaknuti obvezu financiranja knjižnica u sastavu. Isto tako, kako županije do sada nisu imale obavezu, nego samo mogućnost sudjelovanja u financiranju knjižnica i njihovih usluga, smatramo da je potrebno jasnije istaknuti obvezu županije u tom smislu. | Nije prihvaćen | Navedeno je regulirano prethodnim člankom. |
| 1038 | Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ | I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. | PRIMJEDBA NA STAVAK (4) ČLANKA 11.: Potrebno je prefornulirati jer ovakva odredba nije provediva. "Baš svako" naselje ponekad nije moguće (geografski položaj, prometna infrastruktura itd.), a ponekad nije niti racionalno (a možda ni potrebno) pokrivati uslugom pokretne knjižnice (npr. pojedina su naselja blizu jedno drugome, pa bibliobusom nema potreba ići u oba itd.). U odabir najprimjerenijih orgranizacijskih oblika knjižnične usluge, odnosno oblikovanje mreže stajališta pokretne knjižnice trebalo bi uključiti obavezu dobivanja stručnog mišljenja nadležne matične službe (što se može detaljnije razraditi u podzakonskom aktu, tj. Standardima za narodne i pokretne knjižnice.) Također, za obavezu osiguravanja usluge pokretne knjižnice u najmanjim zajednicama područja trebalo bi čvršće zadužiti ŽUPANIJE, jer su gradovi i općine već obavezani na osiguravanje usluga narodne knjižnice svojim stanovnicima prethodnim stavcima ovog članka (2 i 3). PRIJEDLOG TEKSTA - ČLANAK 11., STAVAK 4. (4) U svrhu osiguranja knjižnične usluge za udaljena naselja i stanovnike koji su u nepovoljnom položaju kada je riječ o pristupu stacioniranoj knjižnici, županije su dužne osigurati i financirati uslugu pokretne knjižnice sukladno ovom Zakonu, u suradnji s općinama i gradovima na svom području, te na temelju stručnog mišljenja nadležne matične službe o najprimjerenijim organizacijskim oblicima knjižnične usluge, odnosno o primjerenoj mreži bibliobusnih stajališta na području županije. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, predložena odredba je preciznija i unošenje izraza naselje pridonosi preciznosti ove odredbe. |
| 1039 | Andreja Zubac | I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. | (3) Općine i gradovi s manje od 3000 stanovnika, a koji nemaju narodnu knjižnicu, dužni su posebnim ugovorom obavljanje djelatnosti narodne knjižnice povjeriti narodnoj knjižnici u drugoj općini i gradu ili osigurati osnivanje podružnice te narodne knjižnice na svojem području. (4) U svrhu osiguranja knjižnične usluge za svako naselje, općine i gradovi dužni su zajedno sa županijom na čijem su području, osigurati uslugu pokretne knjižnice sukladno ovom Zakonu. Prijedlog: naglasak bi se ipak trebao staviti na osnivanje podružnice ili ogranka. Obrazloženje: Nalazi istraživanja pokazuju da građani nisu zadovoljni s pokretnim knjižnicama te da oni pokretne knjižnice ne percipiraju kao knjižnice nego kao "samo autobus koji im stigne s vremena na vrijeme i koji im ne može ispuniti njihove potrebe". Slažem se s mišljenjem kolega iz Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek u prethodnom komentaru za stavak (4) "...u prvom redu nabavu vozila trebalo odraditi Ministarstvo kulture na način da se napravi nekakav plan osnivanja pokretnih knjižnica po županijama kroz određeno razdoblje". No, vezano uz njihovu tvrdnju o informacijskoj pismenosti, ona nije strateški interes Republike Hrvatske! Tim više, ona u narodnim knjižnicama nije ni izražena! Stoga bi primjerenije bilo koristiti koncept knjižnično-informacijskih praksa u kontekstu ovoga poslovanja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje, člankom 12. stavkom 3. propisano je da rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti koji donosi Vlada Republike Hrvatske, te će naprijed iznesena problematika biti dijelom akcijskog plana. |
| 1040 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. | (1) U školskim ustanovama, visokoškolskim ustanovama, visokim učilištima i javnim znanstvenim institutima knjižnice djeluju kao sastavni dio ustanova. | Nije prihvaćen | Odbijeno. Postojeća formulacija nastala je u dogovoru s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. |
| 1041 | Vesna Ivanković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. | Članak 11. (1) U školskim ustanovama, visokoškolskim ustanovama, visokim učilištima i javnim znanstvenim institutima knjižnice djeluju kao sastavni dio ustanova. | Nije prihvaćen | Odbijeno. Postojeća formulacija nastala je u dogovoru s Ministarstvo znanosti i obrazovanja. |
| 1042 | Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek | I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. | stavak 2. „Općine i gradovi s više od 3000 stanovnika …“ – prema postojećem Zakonu granica od 5000 stanovnika nije ni približno ostvarena, kako onda očekivati bolje rezultate njenim spuštanjem??? stavak 4. Izgradnja „društva znanja“ i informacijska pismenost strateški su interesi (ili bi to trebali biti) Republike Hrvatske i hrvatskog knjižničarstva i stoga bi financiranje pokretnih knjižnica, u prvom redu nabavu vozila trebalo odraditi Ministarstvo kulture na način da se napravi nekakav plan osnivanja pokretnih knjižnica po županijama kroz određeno razdoblje, te zadati neki rok u kojem se to treba ostvariti jer nabavka i održavanje bibliobusa nije mala stavka. | Prihvaćen | Stavak 2. - nije prihvaćeno, osigurane su sve mogućnosti osiguranja knjižnične usluge u malim općinama, gradovima i pojedinim naseljima. Stavak 4 - razmotreno, predviđeno donošenje Nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti gdje će se detaljno urediti traženo. |
| 1043 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. | KOMENTAR: Po uzoru na stavke 2. i 3. ovog članka koji se odnose na obvezu osnivanja narodne knjižnice, potrebno je uvesti obvezu škola, visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta da osiguraju knjižnične usluge za svoje zaposlenike, učenike odnosno studente. Nejasna je formulacija stavka 1. da se u školama, visokim učilištima i javnim znanstvenim institutima knjžice mogu osnovati „kao sastavni dio ustanova“. Znači li to da školske, knjižnice visokih učilišta i instituta ne mogu biti pravne osobe? Zašto primjerice više visokih učilišta ne bi smjelo osnovati samostalnu knjižnicu? Ukoliko se „sastavni dio“ shvati kao „u sastavu“, to bi značilo da će sveučilišne knjižnice u Rijeci i Splitu izgubiti pravnu osobnost i postati podružnice, odjeli i sl. svojih sveučilišta. | Prihvaćen | Zakon osigurava uslugu knjižnične djelatnosti za sve ustanove. Zakonom nije propisano da će pojedine knjižnice izgubiti pravnu osobnost već se osigurava pružanje knjižničnih usluga u slučaju osnivanja novih visokoškolskih obrazovnih ustanova. |
| 1044 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. | PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: Brisati stavak 1. Umjesto postojećeg stavka 1. uvesti stavke: (1) Škole i visoka učilišta dužni su osigurati obavljanje knjižnične djelatnosti za svoje zaposlenike i učenike odnosno studente, a javni znanstveni instituti za svoje zaposlenike, u skladu s ovim Zakonom. (2) Škole i visoka učilišta s više od 40 zaposlenih u ekvivalentu radnog vremena ili više od 500 učenika odnosno studenata te javni znanstveni instituti s više od 40 zaposlenih u ekvivalentnu radnog vremena, dužni su osnovati knjižnicu na način opisan u članku 9. ovog Zakona i registrirati knjižničnu djelatnost u sudskom registru. (3) Iznimno od prethodnog stavka, škole, visoka učilišta i javni znanstveni instituti mogu obavljanje knjižnične djelatnosti ugovorno povjeriti drugoj pravnoj osobi koja ima osigurane uvjete za provođenje knjižnične djelatnosti iz čl. 12 st. 1 i 2 ovog Zakona i udovoljava odgovarajućem standardu iz čl. 13. st. 1 ovog Zakona. (4) Škole i visoka učilišta s manje od 40 zaposlenih u ekvivalentu radnog vremena ili manje od 500 učenika odnosno studenata te znanstveni instituti s manje od 40 zaposlenih u ekvivalentnu radnog vremena, mogu obavljanje knjižnične djelatnosti povjeriti drugoj knjižnici na način opisan u prethodnom stavku. Postojeći stavak (2) postaje stavak (5) itd. | Prihvaćen | Razmotreno, odredba je usuglašena sa Ministarstvom znanosti i obrazovanja koje je nadležno za školstvo i obrazovanje. |
| 1045 | Lea Lazzarich | I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. | KOMENTAR: Po uzoru na stavke 2. i 3. ovog članka koji se odnose na obvezu osnivanja narodne knjižnice, potrebno je uvesti obvezu škola, visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta da osiguraju knjižnične usluge za svoje zaposlenike, učenike odnosno studente. NADOPUNA: Umjesto stavka 1. uvesti stavke: (1) Škole i visoka učilišta dužni su osigurati obavljanje knjižnične djelatnosti za svoje zaposlenike i učenike odnosno studente, a javni znanstveni instituti za svoje zaposlenike, u skladu s ovim Zakonom. (2) Škole i visoka učilišta s više od 40 zaposlenih u ekvivalentu radnog vremena ili više od 500 učenika odnosno studenata te javni znanstveni instituti s više od __ zaposlenih u ekvivalentnu radnog vremena, dužni su osnovati knjižnicu na način opisan u članku 9. ovog Zakona i registrirati knjižničnu djelatnost u sudskom registru. (3) Iznimno od prethodnog stavka, škole, visoka učilišta i javni znanstveni instituti mogu obavljanje knjižnične djelatnosti ugovorno povjeriti drugoj pravnoj osobi koja ima osigurane uvjete za provođenje knjižnične djelatnosti iz čl. 12 st. 1 i 2 ovog Zakona i udovoljava odgovarajućem standardu iz čl. 13. st. 1 ovog Zakona. (4) Škole i visoka učilišta s manje od 40 zaposlenih u ekvivalentu radnog vremena ili manje od 500 učenika odnosno studenata te znanstveni instituti s manje od __ zaposlenih u ekvivalentnu radnog vremena, mogu obavljanje knjižnične djelatnosti povjeriti drugoj knjižnici na način opisan u prethodnom stavku. Stavak (2) postaje stavak (5) i dalje. | Prihvaćen | Razmotreno, odredba je usuglašena sa Ministarstvom znanosti i obrazovanja koje je nadležno za školstvo i obrazovanje. |
| 1046 | Knjižničarsko društvo Sisačko-moslavačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. | Članak 11. (1) U školskim ustanovama, , visokoškolskim ustanovama, visokim učilištima i javnim znanstvenim institutima djeluju knjižnice kao sastavni dio ustanova. | Nije prihvaćen | Odbijeno. Postojeća formulacija nastala je u dogovoru s Ministarstvo znanosti i obrazovanja. |
| 1047 | Gradska knjižnica Beli Manastir | I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. | Stavak 2. - ova odredba ima smisla jedino ako ona ima neke posljedice što se tiče kaznenih odredaba. Naime, ova dužnost već stoji i u postojećem Zakonu, ali ona bez sankcija, u slučaju kršenja, ostaje samo mrtvo slovo na papiru. Stavak 4. - odredba treba biti i u Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi jer ovaj Zakon oni neće čitati. S druge strane, pokretna knjižnica definirana je kao prijevozno sredstvo, pa će nam možda "općinari" kupiti bicikle i narediti da razvozimo knjige. | Nije prihvaćen | U praksi je potvrđeno da općine i gradovi koji imaju odgovarajuća sredstva imaju tendenciju osnivanja knjižnica kako bi građanima omogućili pružanje i korištenje usluge. |
| 1048 | Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica, Hrvatsko knjižničarsko društvo, Sekcija za narodne knjižnice - Komisija za narodne knjižnice | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | Članak 12./Stavak 1. Potrebno je dopuniti da se knjižnica može osnovati ako su, sukladno odredbama standarda za pojedinu vrstu knjižnica, osigurani: - knjižnična građa - prostor, oprema i pristup informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji - sredstva za rad - stručni knjižničarski djelatnici - program rada i razvitka. Objašnjenje: U navedenom članku govori se o neophodnim standardima i uvjetima koje treba osigurati pri osnivanju pojedine knjižnice. Tako u stavku 1. čl. 12. podstavak 4. govori se o osiguranju 'stručnih knjižničarskih djelatnika', pa treba naglasiti da ovaj Nacrt zakona nije definirao knjižničnog djelatnika kako to danas propisuje važeći Zakon i struka. | Nije prihvaćen | Razmotreno, ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 1049 | Kristina Kalanj, viša knjižničarka; predsjednica Komisije za muzejske i galerijske knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | Sukladno stavu Komisije za muzejske i galerijske knjižnice HKD-a: IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA U Čl. 12., st. 1. govori se o neophodnim standardima i uvjetima koje treba osigurati pri osnivanju pojedine knjižnice. Tako u čl. 12. stavku 1. podstavak 4. govori se o osiguranju 'stručnih knjižničarskih djelatnika', pa treba naglasiti da ovaj Nacrt zakona nije definirao knjižničnog djelatnika kako to danas propisuje važeći Zakon i struka. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne i specijalne, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima po pitanju vjerskih knjižnica i naziva visokoškolske knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 12., st. 3. izmijeniti tako da glasi: Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar te nakon pribavljanja istoga upisati knjižničnu djelatnost u Registar djelatnosti RH svoje ustanove. OBRAZLOŽENJE: Obzirom da je utvrđeno da veliki broj ustanova nije registrirao knjižničnu djelatnost, smatramo posebno važnim to istaknuti u zakonu. | Djelomično prihvaćen | Izmjena i dopuna stavka 1. navedenog članka je razmotrena i nije prihvaćena, s obzirom na to da će navedeno će biti regulirano pravilnikom. Izmjena i dopuna stavka 2. istoga članka je prihvaćena. Izmjena i dopuna stavka 3. istog članka je razmotrena i nije prihvaćena, s obzirom na to da je cilj je olakšati osnivanje knjižnica. Upis djelatnosti regulirano je posebnim propisom. |
| 1050 | Dragutin Nemec , dipl.iur;viši knjižničar, Pravni fakultet; predsjednik Komisije za autorsko pravo i slobodan pristup HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | Treba otkloniti dvosmislenost pojma iz čl. 12 (1) prijedloga:.... "osigurati RAD stručnih...", umjesto onako kako bi to po trebalo pisati: - "osigurati STRUČNE KNJIŽNIČARSKE DJELATNIKE". Ovdje se NE radi samo o semantici, pogotovo ako se uzme jednako dvosmislen prijedlog u čl. 32. (1) koji govori o tome da su (oni) koji djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja ODGOVORNI za obavljanje svih stručnih poslova i to samo u "JAVNIM" knjižnicama ( "privatne", po običaju, kako god hoće). Tako bi se moglo bi u vezi oba ta članka dogoditi da netko u pravilnike stavi, ili tako dvosmislene izraze jednostavno protumači kako je doduše, potrebno da tu i tamo netko stručan RADI u knjižnicama (i to samo javnim) i da su takvi “odgovorni” za stručni rad, ali TKO sve radi, napose na STRUČNIM poslovima (kako je sada formulirano), dapače, čak i kako, u kojoj vrsti radnih odnosa, te KOLIKO i kakvih djelatnika (pomoćnih i manipulativnih djelatnika imaju mnogi, nije u tome problem), ostaje NEIZREČENO. A samim time i podložno manipulacijama. Dapače, netko zlonamjeran bi mogao izvesti iz navedenog da bi RAD nekolicine stručnih djelatnika mogao pokrivati rad koga god i kako god u knjižnicama, čak i u vezi stručnih poslova. Postoje već slučajevi loše prakse koji nisu rijetki, da se uzimaju ad hoc i privremeno, na stručno usavršavanje u knjižnicama, različite osobe različitih struka. Pa nakon njih neke druge itd. I tako se, dok se krpaju rupe privremenim zapošljavanjem nestručnih koje se produžuje unedogled, a cjelokupnom idejom ovog Prijedloga bi se taj problem još više kanonizirao i dozvolio, dodatno i na mala vrata degradira temeljni smisao i razvoj struke, kao i stručnost u knjižnicama. | Nije prihvaćen | Razmotreno, ne prihvaća se.Cilj je osigurati rad stručnih djelatnika koji se zapošljavaju sukladno posebnim propisima . |
| 1051 | Marija Šimunović, diplomirana knjižničarka/članica Komisije za javno zagovaranja HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA U navedenom članku govori se o neophodnim standardima i uvjetima koje treba osigurati pri osnivanju pojedine knjižnice. Tako u stavku 1. čl. 12. podstavak 4. govori se o osiguranju 'stručnih knjižničarskih djelatnika', pa treba naglasiti da ovaj Nacrt zakona nije definirao knjižničnog djelatnika kako to danas propisuje važeći Zakon i struka. Članak 12 (2)…. Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne, specijalne i knjižnice vjerskih zajednica, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne i specijalne, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima po pitanju vjerskih knjižnica i naziva visokoškolske knjižnice IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar te nakon pribavljanja istoga upisati knjižničnu djelatnost u Registar djelatnosti RH svoje ustanove. OBRAZLOŽENJE: Obzirom da je utvrđeno da veliki broj ustanova nije registrirao knjižničnu djelatnost, smatramo posebno važnim to istaknuti u zakonu. | Djelomično prihvaćen | Vezano za stavak 1. podstavak 4. navedenoga članka isto će biti regulirano pravilnikom. Izmjena stavka 2. navedenoga članka je razmotrena i prihvaćena. Dopuna stavka 3. istoga članka je razmotrena i nije prihvaćena, s obzirom na to da je cilj je olakšati osnivanje knjižnica. Upis djelatnosti regulirano je posebnim propisom. |
| 1052 | Miroslav Katić, predsjednik Društva knjižničara Karlovačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | Članak 12 (1)…. Knjižnica se može osnovati ako su, sukladno odredbama standarda za pojedinu vrstu knjižnica, osigurani: - knjižnična građa - prostor, oprema i pristup informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji - sredstva za rad - stručni knjižnični djelatnici - program rada i razvitka. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA U navedenom članku govori se o neophodnim standardima i uvjetima koje treba osigurati pri osnivanju pojedine knjižnice. Tako u stavku 1. čl. 12. podstavak 4. govori se o osiguranju 'stručnih knjižničarskih djelatnika', pa treba naglasiti da ovaj Nacrt zakona nije definirao knjižničnog djelatnika kako to danas propisuje važeći Zakon i struka. Članak 12 (2)…. Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne, specijalne i knjižnice vjerskih zajednica, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne i specijalne, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima po pitanju vjerskih knjižnica i naziva visokoškolske knjižnice. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar te nakon pribavljanja istoga upisati knjižničnu djelatnost u Registar djelatnosti RH svoje ustanove. OBRAZLOŽENJE: Obzirom da je utvrđeno da veliki broj ustanova nije registrirao knjižničnu djelatnost, smatramo posebno važnim to istaknuti u zakonu. | Djelomično prihvaćen | Vezano za stavak 1. podstavak 4. navedenoga članka isto će biti regulirano pravilnikom. Izmjena stavka 2. navedenoga članka je razmotrena i prihvaćena. Izmjena stavka 3. istoga članka je razmotrena i nije prihvaćena, s obzirom na to da je cilj je olakšati osnivanje knjižnica. Upis djelatnosti regulirano je posebnim propisom. |
| 1053 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | Predlaže se zamijeniti: "rad stručnih knjižničarskih djelatnika" sa "stručni knjižničarski djelatnici" Obrazloženje: Prijedlog je u suprotnosti s postojećim standardima za pojedine vrste knjižnica (npr. Standard za narodne knjižnice, 1999, Članak 31) u kojima su definirani uvjeti o broju zaposlenog stručnog osoblja. | Nije prihvaćen | Razmotreno, ne prihvaća se.Cilj je osigurati rad stručnih djelatnika koji se zapošljavaju sukladno posebnim propisima. |
| 1054 | Iva Grković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | TEKST PRIJEDLOGA Članak 12 (1)…. Knjižnica se može osnovati ako su, sukladno odredbama standarda za pojedinu vrstu knjižnica, osigurani: - knjižnična građa - prostor, oprema i pristup informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji - sredstva za rad - stručni knjižnični djelatnici - program rada i razvitka. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA U navedenom članku govori se o neophodnim standardima i uvjetima koje treba osigurati pri osnivanju pojedine knjižnice. Tako u stavku 1. čl. 12. podstavak 4. govori se o osiguranju 'stručnih knjižničarskih djelatnika', pa treba naglasiti da ovaj Nacrt zakona nije definirao knjižničnog djelatnika kako to danas propisuje važeći Zakon i struka. TEKST PRIJEDLOGA Članak 12 (2)…. Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne, specijalne i knjižnice vjerskih zajednica, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne i specijalne, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima po pitanju vjerskih knjižnica i naziva visokoškolske knjižnice. TEKST PRIJEDLOGA Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar te nakon pribavljanja istoga upisati knjižničnu djelatnost u Registar djelatnosti RH svoje ustanove. OBRAZLOŽENJE: Obzirom da je utvrđeno da veliki broj ustanova nije registrirao knjižničnu djelatnost, smatramo posebno važnim to istaknuti u zakonu. | Djelomično prihvaćen | Vezano za stavak 1. podstavak 4. navedenoga članka isto će biti regulirano pravilnikom. Izmjena stavka 2. navedenoga članka je razmotrena i prihvaćena. Izmjena stavka 3. istoga članka je razmotrena i nije prihvaćena, s obzirom na to da je cilj je olakšati osnivanje knjižnica. Upis djelatnosti regulirano je posebnim propisom. |
| 1055 | Društvo knjižničara Karlovačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | Članak 12 (1)…. Knjižnica se može osnovati ako su, sukladno odredbama standarda za pojedinu vrstu knjižnica, osigurani: - knjižnična građa - prostor, oprema i pristup informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji - sredstva za rad - stručni knjižnični djelatnici - program rada i razvitka. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA U navedenom članku govori se o neophodnim standardima i uvjetima koje treba osigurati pri osnivanju pojedine knjižnice. Tako u stavku 1. čl. 12. podstavak 4. govori se o osiguranju 'stručnih knjižničarskih djelatnika', pa treba naglasiti da ovaj Nacrt zakona nije definirao knjižničnog djelatnika kako to danas propisuje važeći Zakon i struka. Članak 12 (2)…. Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne, specijalne i knjižnice vjerskih zajednica, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne i specijalne, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima po pitanju vjerskih knjižnica i naziva visokoškolske knjižnice. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar te nakon pribavljanja istoga upisati knjižničnu djelatnost u Registar djelatnosti RH svoje ustanove. OBRAZLOŽENJE: Obzirom da je utvrđeno da veliki broj ustanova nije registrirao knjižničnu djelatnost, smatramo posebno važnim to istaknuti u zakonu. | Djelomično prihvaćen | Vezano za stavak 1. podstavak 4. navedenoga članka isto će biti regulirano pravilnikom. Izmjena stavka 2. navedenoga članka je razmotrena i prihvaćena. Izmjena stavka 3. istoga članka je razmotrena i nije prihvaćena, s obzirom na to da je cilj je olakšati osnivanje knjižnica. Upis djelatnosti regulirano je posebnim propisom |
| 1056 | Vesna Ivanković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar te nakon pribavljanja istoga upisati knjižničnu djelatnost u Registar djelatnosti RH svoje ustanove. OBRAZLOŽENJE: Obzirom da je utvrđeno da veliki broj ustanova nije registrirao knjižničnu djelatnost, smatramo posebno važnim to istaknuti u zakonu. | Nije prihvaćen | Razmotreno i nije prihvaćeno, s obzirom na to da je cilj je olakšati osnivanje knjižnica. Upis djelatnosti regulirano je posebnim propisom. |
| 1057 | Vesna Ivanković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | Članak 12 (2)…. Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne, specijalne i knjižnice vjerskih zajednica, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne i specijalne, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima po pitanju vjerskih knjižnica i naziva visokoškolske knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćen |
| 1058 | Vesna Ivanković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 12 (1)…. Knjižnica se može osnovati ako su, sukladno odredbama standarda za pojedinu vrstu knjižnica, osigurani: - knjižnična građa - prostor, oprema i pristup informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji - sredstva za rad - stručni knjižnični djelatnici - program rada i razvitka. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA U navedenom članku govori se o neophodnim standardima i uvjetima koje treba osigurati pri osnivanju pojedine knjižnice. Tako u stavku 1. čl. 12. podstavak 4. govori se o osiguranju 'stručnih knjižničarskih djelatnika', pa treba naglasiti da ovaj Nacrt zakona nije definirao knjižničnog djelatnika kako to danas propisuje važeći Zakon i struka. | Nije prihvaćen | Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 1059 | Sveučilišna knjižnica u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | Čl. 12. Stavak 1. i 2. (1) Knjižnica se može osnovati ako su, sukladno odredbama standarda za pojedinu vrstu knjižnica, osigurani: - knjižnična građa - prostor, oprema i pristup informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji - sredstva za rad - rad stručnih knjižničarskih djelatnika - program rada i razvitka. (2) Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne, specijalne i knjižnice vjerskih zajednica, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. Komentar : Intencija da se knjižnice vjerskih zajednica izdvoje iz skupine specijalnih knjižnica? Što je s njihovim standardima „knjižnica vjerskih zajednica“? | Prihvaćen | Prihvaćen |
| 1060 | Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 12. Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne, specijalne i knjižnice vjerskih zajednica, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne i specijalne, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima po pitanju vjerskih knjižnica i naziva visokoškolske knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćen |
| 1061 | Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 12. Knjižnica se može osnovati ako su, sukladno odredbama standarda za pojedinu vrstu knjižnica, osigurani: - knjižnična građa - prostor, oprema i pristup informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji - sredstva za rad - stručni knjižnični djelatnici - program rada i razvitka. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA U navedenom članku govori se o neophodnim standardima i uvjetima koje treba osigurati pri osnivanju pojedine knjižnice. Tako u stavku 1. čl. 12. podstavak 4. govori se o osiguranju 'stručnih knjižničarskih djelatnika', pa treba naglasiti da ovaj Nacrt zakona nije definirao knjižničnog djelatnika kako to danas propisuje važeći Zakon i struka. | Nije prihvaćen | Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 1062 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar te nakon pribavljanja istoga upisati knjižničnu djelatnost u Registar djelatnosti RH svoje ustanove. OBRAZLOŽENJE: Obzirom da je utvrđeno da veliki broj ustanova nije registrirao knjižničnu djelatnost, smatramo posebno važnim to istaknuti u zakonu. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, s obzirom na to da je cilj olakšati osnivanje knjižnica. Upis djelatnosti regulirano je posebnim propisom. |
| 1063 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne i specijalne, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima po pitanju vjerskih knjižnica i naziva visokoškolske knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćen |
| 1064 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | U navedenom članku govori se o neophodnim standardima i uvjetima koje treba osigurati pri osnivanju pojedine knjižnice. Tako u stavku 1. čl. 12. podstavak 4. govori se o osiguranju 'stručnih knjižničarskih djelatnika', pa treba naglasiti da ovaj Nacrt zakona nije definirao knjižničnog djelatnika kako to danas propisuje važeći Zakon i struka. | Nije prihvaćen | Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 1065 | Ana Škvarić, dipl. knjižničarka, članica Komisije za pokretne knjižnice HKD-a / članica Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | Potrebno je istaknuti važnost zapošljavanja stručnog knjižničnog osoblja. Čl.12 st 1 trebao bi glasiti: Knjižnica se može osnovati ako su, sukladno odredbama standarda za pojedinu vrstu knjižnica, osigurani: - knjižnična građa - prostor, oprema i pristup informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji - sredstva za rad - stručno knjižnično osoblje Čl. 12 st.2 - slažem se s komentarom i prijedlogom Gradske knjižnice Rijeka "Ponovo se pojavljuje terminološka neujednačenost vezano za visokoškolske knjižnice te izdvajaju knjižnice vjerskih zajednica iako je riječ o specijalnim knjižnicama stoga podržavamo da Stavak 2 glasi: Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne i specijalne, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva". | Djelomično prihvaćen | Izmjena stavka 1. navedenog članka je razmotrena i nije prihvaćena, s obzirom na to da je cilj osigurati rad stručnih djelatnika koji se zapošljavaju sukladno posebnim propisima. Izmjena stavka 2. navedenog članka je prihvaćena. |
| 1066 | Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | U članku 12 (1) govori se o neophodnim standardima i uvjetima koje treba osigurati pri osnivanju pojedine knjižnice. Tako u stavku 1. čl. 12. podstavak 4. govori se o osiguranju 'stručnih knjižničarskih djelatnika', pa treba naglasiti da ovaj Nacrt zakona nije definirao knjižničnog djelatnika kako to danas propisuje važeći Zakon i struka. | Nije prihvaćen | Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 1067 | Silvija Perić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | Čl. 12., st. 3. izmijeniti tako da glasi: Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar te nakon pribavljanja istoga upisati knjižničnu djelatnost u Registar djelatnosti RH svoje ustanove. OBRAZLOŽENJE: Obzirom da je utvrđeno da veliki broj ustanova nije registrirao knjižničnu djelatnost, smatramo posebno važnim to istaknuti u zakonu. | Nije prihvaćen | Razmotreno, ne prihvaća se. Cilj je olakšati osnivanje knjižnica. Upis djelatnosti regulirano je posebnim propisom. |
| 1068 | Katarina Todorcev Hlača Predsjednica Radne grupe za manjinske knjižnice HKD | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | Članak 12. (1) Knjižnica se može osnovati ako su, sukladno odredbama standarda za pojedinu vrstu knjižnica, osigurani: - knjižnična građa - prostor, oprema i pristup informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji - sredstva za rad - rad stručnih knjižničarskih djelatnika - program rada i razvitka. (2) Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne, specijalne, knjižnice vjerskih zajednica i knjižnice nacionalnih manjina, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Knjižnice vjerskih zajednica su brisane iz teksta Zakona, a knjižnice nacionalnih manjina nisu istaknute u tekstu Zakona, jer se radi o zbirkama knjižnične građe unutar narodnih knjižnica. Umjesto knjižnica na visokim učilištima prihvaćen je termin "visokoškolske" knjižnice, a postojeća formulacija nastala je u dogovoru s Ministarstvom znanosti i obrazovanja i predstavnicima struke. |
| 1069 | Ivana Dević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | U navedenom članku govori se o neophodnim standardima i uvjetima koje treba osigurati pri osnivanju pojedine knjižnice. Tako u stavku 1. čl.12. podstavak 4. govori se o osiguranju 'stručnih knjižničarskih djelatnika', pa treba naglasiti da ovaj Nacrt zakona nije definirao knjižničnog djelatnika kako to danas propisuje važeći Zakon i struka. | Nije prihvaćen | Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 1070 | Jagoda Ille, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | Ovako navedena odredba može se shvatiti da stručno knjižnično osoblje ne mora biti zaposleno u određenoj knjižnici već pokriveno uslugom outsourcing. | Nije prihvaćen | Razmotreno, ne prihvaća se . Cilj je olakšati osnivanje knjižnica. Upis djelatnosti regulirano je posebnim propisom. |
| 1071 | Gradska knjižnica Zadar | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | Članak 12. mijenja se i glasi: "Knjižnica se može osnovati ako su osigurani ovi uvjeti: - knjižnična građa, - prostor, oprema i informacijsko-komunikacijska tehnologija - stručni knjižničarski djelatnici - sredstva za rad. Obrazloženje: Nije nužno u osnovnim uvjetima navesti i program rada i razvitka jer su 5 osnovnih točaka iz stavka 1. osnovni preduvjet za sve što dolazi nakon toga. Ako nisu zadovoljeni osnovnih uvjeti, ako nema knjižnične građe, prostora, opreme, stručnih djelatnika i sredstava za rad, ne može biti ni knjižnice, pa ni uvjeta za realizaciju programa rada i razvitka. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Jasno je da je za osnivanje knjižnica nužno osigurati knjižničnu građu, prostor, opremu i pristup informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji, sredstva za rad, rad stručnih knjižničarskih djelatnika, ali je kao potreban uvjet u tom kontekstu potreban i progran rada i razvitka, jer iz istiga proizlazi vizija i osnovne intencije osnivača. |
| 1072 | Gorana Tuškan, Komisija za narodne knjižnice | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | Stavak 1. Nezgodna je formulacija da treba osigurati rad stručnih djelatnika. Potrebno je osigurati određen broj stručnih knjičnih djelatnika! | Nije prihvaćen | Razmotreno, ne prihvaća se.Cilj je osigurati rad stručnih djelatnika koji se zapošljavaju sukladno posebnim propisima. |
| 1073 | Gradska knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | Stavak 1. Nedovoljno je istaknuta važnost osiguranja stručnog knjižničnog osoblja. Predlažemo da Članak glasi: Knjižnica se može osnovati ako su, sukladno odredbama standarda za pojedinu vrstu knjižnica, osigurani: - knjižnična građa - prostor, oprema i pristup informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji - sredstva za rad - stručno knjižnično osoblje - program rada i razvitka. Stavak 2. Ponovo se pojavljuje terminološka neujednačenost vezano za visokoškolske knjižnice te izdvajaju knjižnice vjerskih zajednica iako je riječ o specijalnim knjižnicama stoga podržavamo da Stavak 2 glasi: Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne i specijalne, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. | Djelomično prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog izmjene stavka 1. navedenog članka budući da je cilj je osigurati rad stručnih djelatnika koji se zapošljavaju sukladno posebnim propisima. Prijedlog stavka 2. istoga članka je prihvaćen. |
| 1074 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | Čl. 12., st. 3. izmijeniti tako da glasi: Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar te nakon pribavljanja istoga upisati knjižničnu djelatnost u Registar djelatnosti RH svoje ustanove. OBRAZLOŽENJE: Obzirom da je utvrđeno da veliki broj ustanova nije registrirao knjižničnu djelatnost, smatramo posebno važnim to istaknuti u zakonu. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, s obzirom na to da je cilj olakšati osnivanje knjižnica. Upis djelatnosti regulirano je posebnim propisom. |
| 1075 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne i specijalne, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima po pitanju vjerskih knjižnica i naziva visokoškolske knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćen |
| 1076 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | U navedenom članku govori se o neophodnim standardima i uvjetima koje treba osigurati pri osnivanju pojedine knjižnice. Tako u stavku 1. čl.12. podstavak 4. govori se o osiguranju 'stručnih knjižničarskih djelatnika', pa treba naglasiti da ovaj Nacrt zakona nije definirao knjižničnog djelatnika kako to danas propisuje važeći Zakon i struka. | Nije prihvaćen | Navedeno pitanje bit će rješeni pravilnikom. |
| 1077 | Petar Lukačić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar te nakon pribavljanja istoga upisati knjižničnu djelatnost u Registar djelatnosti RH svoje ustanove. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, s obzirom na to da je cilj olakšati osnivanje knjižnica. Upis djelatnosti regulirano je posebnim propisom. |
| 1078 | Petar Lukačić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne i specijalne, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. | Prihvaćen | Prihvaćen |
| 1079 | Petar Lukačić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | U navedenom članku govori se o neophodnim standardima i uvjetima koje treba osigurati pri osnivanju pojedine knjižnice. Tako u stavku 1. čl. 12. podstavak 4. govori se o osiguranju 'stručnih knjižničarskih djelatnika', pa treba naglasiti da ovaj Nacrt zakona nije definirao knjižničnog djelatnika kako to danas propisuje važeći Zakon i struka. | Nije prihvaćen | Navedeno pitanje bit će rješeno pravilnikom. |
| 1080 | Mirjana Mihalić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | Čl.12., st. 2. bi trebao glasiti: (2) Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne knjižnice i dio specijalnih knjižnica koje su pod njegovom nadležnošću, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, znanstvene, sveučilišne i dio specijalnih knjižnica koje su pod njegovom nadležnošću na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. OBRAZLOŽENJE: Jedan dio specijalnih knjižnica prema trenutnoj klasifikaciji knjižnica ne spada pod ministarstvo nadležno za poslove kulture, već pod ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja, pa je u skladu s time potrebno ispraviti ovaj, ali i još neke članke/stavke u ovom prijedlogu Zakona. Knjižnice vjerskih zajednica već spadaju pod specijalne knjižnice pa ih nije potrebno zasebno izdvajati. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno.U izradi nacrta usuglašeno sa Ministarstvom znanosti i obrazovanja. |
| 1081 | Maja Valjak | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar te nakon pribavljanja istoga upisati knjižničnu djelatnost u Registar djelatnosti RH svoje ustanove. OBRAZLOŽENJE: Obzirom da je utvrđeno da veliki broj ustanova nije registrirao knjižničnu djelatnost, smatramo posebno važnim to istaknuti u zakonu. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, s obzirom na to da je cilj olakšati osnivanje knjižnica. Upis djelatnosti regulirano je posebnim propisom. |
| 1082 | Maja Valjak | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne i specijalne, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima po pitanju vjerskih knjižnica i naziva visokoškolske knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćen |
| 1083 | Maja Valjak | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA U navedenom članku govori se o neophodnim standardima i uvjetima koje treba osigurati pri osnivanju pojedine knjižnice. Tako u stavku 1. čl. 12. podstavak 4. govori se o osiguranju 'stručnih knjižničarskih djelatnika', pa treba naglasiti da ovaj Nacrt zakona nije definirao knjižničnog djelatnika kako to danas propisuje važeći Zakon i struka. | Nije prihvaćen | Navedeno pitanje bit će rješeno pravilnikom. |
| 1084 | Mirjana Mihalić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | Članak 12 (2)…. Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne knjižnice, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene, sveučilišne, te SPECIJALNE knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva | Nije prihvaćen | U izradi nacrta usuglašeno sa Ministarstvom znanosti i obrazovanja. |
| 1085 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar te nakon pribavljanja istoga upisati knjižničnu djelatnost u Registar djelatnosti RH svoje ustanove. OBRAZLOŽENJE: Obzirom da je utvrđeno da veliki broj ustanova nije registrirao knjižničnu djelatnost, smatramo posebno važnim to istaknuti u zakonu. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, s obzirom na to da je cilj olakšati osnivanje knjižnica. Upis djelatnosti regulirano je posebnim propisom. |
| 1086 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 12 (2)…. Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne, specijalne i knjižnice vjerskih zajednica, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne i specijalne, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima po pitanju vjerskih knjižnica i naziva visokoškolske knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćen |
| 1087 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 12 (1)…. Knjižnica se može osnovati ako su, sukladno odredbama standarda za pojedinu vrstu knjižnica, osigurani: - knjižnična građa - prostor, oprema i pristup informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji - sredstva za rad - stručni knjižnični djelatnici - program rada i razvitka. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA U navedenom članku govori se o neophodnim standardima i uvjetima koje treba osigurati pri osnivanju pojedine knjižnice. Tako u stavku 1. čl. 12. podstavak 4. govori se o osiguranju 'stručnih knjižničarskih djelatnika', pa treba naglasiti da ovaj Nacrt zakona nije definirao knjižničnog djelatnika kako to danas propisuje važeći Zakon i struka. | Nije prihvaćen | Navedeno pitanje bit će rješeno pravilnikom. |
| 1088 | Nadia Bužleta | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: "Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne i specijalne knjižnice, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva." Komentar: Nepotrebno je knjižnicama vjerskih zajednica davati poseban status, prema stručnoj klasifikaciji one spadaju u specijalne knjižnice. Promijeniti termin 'knjižnice visokih učilišta' u visokoškolske knjižnice s obzirom na to da je taj naziv udomaćen u stručnoj literaturi, a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 1089 | Nadia Bužleta | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | Članak 12., stavak 1. govori o neophodnim standardima i uvjetima koje treba osigurati pri osnivanju pojedine knjižnice. Odredba govori o osiguranju 'stručnih knjižničarskih djelatnika' dok istovremeno ovaj prijedlog Zakona nije definirao stručnog knjižničnog djelatnika kako to danas propisuje važeći Zakon i struka. | Nije prihvaćen | Razmotreno, ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 1090 | Knjižnica i čitaonica Kutina | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | U navedenom članku govori se o neophodnim standardima i uvjetima koje treba osigurati pri osnivanju pojedine knjižnice. Tako u stavku 1. čl. 12. podstavak 4. govori se o osiguranju 'stručnih knjižničarskih djelatnika', pa treba naglasiti da ovaj Nacrt zakona nije definirao knjižničnog djelatnika kako to danas propisuje važeći Zakon i struka. Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne i specijalne, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima po pitanju vjerskih knjižnica i naziva visokoškolske knjižnice. Čl. 12., st. 3. izmijeniti tako da glasi: Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar te nakon pribavljanja istoga upisati knjižničnu djelatnost u Registar djelatnosti RH svoje ustanove. OBRAZLOŽENJE: Obzirom da je utvrđeno da veliki broj ustanova nije registrirao knjižničnu djelatnost, smatramo posebno važnim to istaknuti u zakonu. | Djelomično prihvaćen | Vezano za stavak 1. podstavak 4. navedenoga članka isto će biti regulirano pravilnikom. Izmjena stavka 2. navedenoga članka je razmotrena i prihvaćena. Izmjena stavka 3. istoga članka je razmotrena i nije prihvaćena, s obzirom na to da je cilj je olakšati osnivanje knjižnica. Upis djelatnosti regulirano je posebnim propisom |
| 1091 | Kristina Čunović | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | U navedenom članku govori se o neophodnim standardima i uvjetima koje treba osigurati pri osnivanju pojedine knjižnice. Tako u stavku 1. čl. 12. podstavak 4. govori se o osiguranju 'stručnih knjižničarskih djelatnika', pa treba naglasiti da ovaj Nacrt zakona nije definirao knjižničnog djelatnika kako to danas propisuje važeći Zakon i struka. Članak 12 (2) izmijeniti da glasi: Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne i specijalne, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. Članak 12 (3) dopuniti: Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar te nakon pribavljanja istoga upisati knjižničnu djelatnost u Registar djelatnosti RH svoje ustanove. Obrazloženje: Obzirom da je utvrđeno da veliki broj ustanova nije registrirao knjižničnu djelatnost, smatramo posebno važnim to istaknuti u zakonu. | Djelomično prihvaćen | Vezano za stavak 1. podstavak 4. navedenoga članka isto će biti regulirano pravilnikom. Izmjena stavka 2. navedenoga članka je razmotrena i prihvaćena. Dopuna stavka 3. istoga članka je razmotrena i nije prihvaćena, s obzirom na to da je cilj je olakšati osnivanje knjižnica. Upis djelatnosti regulirano je posebnim propisom |
| 1092 | Lidija Dužić Zlovolić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | U navedenom članku govori se o neophodnim standardima i uvjetima koje treba osigurati pri osnivanju pojedine knjižnice. Tako u stavku 1. čl. 12. podstavak 4. govori se o osiguranju 'stručnih knjižničarskih djelatnika', pa treba naglasiti da ovaj Nacrt zakona nije definirao knjižničnog djelatnika kako to danas propisuje važeći Zakon i struka. Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne i specijalne, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima po pitanju vjerskih knjižnica i naziva visokoškolske knjižnice. Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar te nakon pribavljanja istoga upisati knjižničnu djelatnost u Registar djelatnosti RH svoje ustanove. OBRAZLOŽENJE: Obzirom da je utvrđeno da veliki broj ustanova nije registrirao knjižničnu djelatnost, smatramo posebno važnim to istaknuti u zakonu. | Djelomično prihvaćen | Vezano za stavak 1. podstavak 4. navedenoga članka isto će biti regulirano pravilnikom. Izmjena stavka 2. navedenoga članka je razmotrena i prihvaćena. Izmjena stavka 3. istoga članka je razmotrena i nije prihvaćena, s obzirom na to da je cilj je olakšati osnivanje knjižnica. Upis djelatnosti regulirano je posebnim propisom. |
| 1093 | Društvo knjižničara u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | U navedenom članku govori se o neophodnim standardima i uvjetima koje treba osigurati pri osnivanju pojedine knjižnice. Tako u stavku 1. čl. 12. podstavak 4. govori se o osiguranju 'stručnih knjižničarskih djelatnika', pa treba naglasiti da ovaj Nacrt zakona nije definirao knjižničnog djelatnika kako to danas propisuje važeći Zakon i struka. | Nije prihvaćen | Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 1094 | Društvo knjižničara u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: (2) Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne i specijalne, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. Čl. 12., st. 3. izmijeniti tako da glasi: (3) Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar te nakon pribavljanja istoga upisati knjižničnu djelatnost u Registar djelatnosti RH svoje ustanove. OBRAZLOŽENJE: Obzirom da je utvrđeno da veliki broj ustanova nije registrirao knjižničnu djelatnost, smatramo posebno važnim to istaknuti u zakonu. | Djelomično prihvaćen | Izmjena stavka 2. navedenoga članka je razmotrena i prihvaćena. Izmjena stavka 3. istoga članka je razmotrena i nije prihvaćena, s obzirom na to da je cilj je olakšati osnivanje knjižnica. Upis djelatnosti regulirano je posebnim propisom. |
| 1095 | Knjižnice grada Zagreba | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | (1)U navedenom članku govori se o neophodnim standardima i uvjetima koje treba osigurati pri osnivanju pojedine knjižnice. Tako se u stavku 1. čl. 12. podstavak 4. govori o osiguranju rada stručnih knjižničarskih djelatnika, pa treba naglasiti da ovaj Nacrt Zakona nije definirao knjižničnog djelatnika kako to danas propisuje važeći Zakon i struka. Umjesto rad knjižničnih djelatnika treba stajati stručno knjižnično osoblje. OBRAZLOŽENJE Ovako navedena odredba može se shvatiti da stručno knjižnično osoblje ne mora biti zaposleno u određenoj knjižnici već pokriveno uslugom outsourcing. Ovaj članak potrebno je jasno i nedvosmisleno definirati jer je matičarima članak 10. postojećeg Zakona bio glavno uporište u razgovorima s osnivačima upravo za zapošljavanje stručne osobe. Nejasno je kako su pitanja regulirana ovim člankom uređena u slučaju knjižnica koje osnivaju zaklade, trgovačka društva, udruge, zadruge? (2)Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne i specijalne, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima po pitanju vjerskih knjižnica i naziva visokoškolske knjižnice. (3)Čl. 12., st. 3. izmijeniti tako da glasi: Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar te nakon pribavljanja istoga upisati knjižničnu djelatnost u Registar djelatnosti RH svoje ustanove. OBRAZLOŽENJE: S obzirom na to da je utvrđeno da veliki broj ustanova nije registrirao knjižničnu djelatnost, smatra se posebno važnim to istaknuti u Zakonu. Nejasno je kako su pitanja regulirana ovim člankom uređena u slučaju knjižnica koje osnivaju zaklade, trgovačka društva, udruge, zadruge? | Djelomično prihvaćen | Vezano za stavak 1. podstavak 4. navedenoga članka isto će biti regulirano pravilnikom. Također, cilj je osigurati rad stručnih djelatnika koji se zapošljavaju sukladno posebnim propisima. Izmjena stavka 2. navedenoga članka je razmotrena i prihvaćena. Izmjena stavka 3. istoga članka je razmotrena i nije prihvaćena, s obzirom na to da je cilj je olakšati osnivanje knjižnica. Upis djelatnosti regulirano je posebnim propisom |
| 1096 | Knjižničarsko društvo Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar te nakon pribavljanja istoga upisati knjižničnu djelatnost u Registar djelatnosti RH svoje ustanove. OBRAZLOŽENJE: Obzirom da je utvrđeno da veliki broj ustanova nije registrirao knjižničnu djelatnost, smatramo posebno važnim to istaknuti u zakonu. | Nije prihvaćen | Razmotreno i nije prihvaćeno, s obzirom na to da je cilj je olakšati osnivanje knjižnica. Upis djelatnosti regulirano je posebnim propisom. |
| 1097 | Sanja Heberling Dragičević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (1) Knjižnica se može osnovati ako su, sukladno odredbama standarda za pojedinu vrstu knjižnica, osigurani: - knjižnična građa - prostor, oprema i pristup informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji - financijska sredstva za rad - rad stručnih knjižničarskih djelatnika - godišnji program rada i dugoročni plan razvitka. (2) Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne i specijalne knjižnice vlasti, medija, muzejske, arhivske i knjižnice vjerskih zajednica, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, knjižnice visokih učilišta, znanstvene, zdravstvene i poslovne knjižnice, na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. Za ostale vrste knjižnica matična knjižnica predlaže nadležnost ministarstva nadležnog za poslove kulture ili ministarstva nadležnog za poslove znanosti i obrazovanja. | Nije prihvaćen | Razmotreno i nije prihvaćeno.U izradi nacrta usuglašeno sa Ministarstvom znanosti i obrazovanja. |
| 1098 | Sanja Paravić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 12 (1)…. Knjižnica se može osnovati ako su, sukladno odredbama standarda za pojedinu vrstu knjižnica, osigurani: - knjižnična građa - prostor, oprema i pristup informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji - sredstva za rad - stručni knjižnični djelatnici - program rada i razvitka. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA U navedenom članku govori se o neophodnim standardima i uvjetima koje treba osigurati pri osnivanju pojedine knjižnice. Tako u stavku 1. čl. 12. podstavak 4. govori se o osiguranju 'stručnih knjižničarskih djelatnika', pa treba naglasiti da ovaj Nacrt zakona nije definirao knjižničnog djelatnika kako to danas propisuje važeći Zakon i struka. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 12 (2)…. Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne, specijalne i knjižnice vjerskih zajednica, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne i specijalne, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima po pitanju vjerskih knjižnica i naziva visokoškolske knjižnice. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar te nakon pribavljanja istoga upisati knjižničnu djelatnost u Registar djelatnosti RH svoje ustanove. OBRAZLOŽENJE: Obzirom da je utvrđeno da veliki broj ustanova nije registrirao knjižničnu djelatnost, smatramo posebno važnim to istaknuti u zakonu. | Djelomično prihvaćen | Vezano za stavak 1. podstavak 4. navedenoga članka isto će biti regulirano pravilnikom. Izmjena stavka 2. navedenoga članka je razmotrena i prihvaćena. Izmjena stavka 3. istoga članka je razmotrena i nije prihvaćena, s obzirom na to da je cilj je olakšati osnivanje knjižnica. Upis djelatnosti regulirano je posebnim propisom. |
| 1099 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | U navedenom članku govori se o neophodnim standardima i uvjetima koje treba osigurati pri osnivanju pojedine knjižnice. Tako u stavku 1. čl. 12. podstavak 4. govori se o osiguranju 'stručnih knjižničarskih djelatnika', pa treba naglasiti da ovaj Nacrt zakona nije definirao knjižničnog djelatnika kako to danas propisuje važeći Zakon i struka. Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne i specijalne, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. (3) Čl. 12., st. 3. izmijeniti tako da glasi: Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar te nakon pribavljanja istoga upisati knjižničnu djelatnost u Registar djelatnosti RH svoje ustanove. OBRAZLOŽENJE Obzirom da je utvrđeno da veliki broj ustanova nije registrirao knjižničnu djelatnost, smatramo posebno važnim to istaknuti u zakonu. | Djelomično prihvaćen | Vezano za stavak 1. podstavak 4. navedenoga članka isto će biti regulirano pravilnikom. Izmjena stavka 2. navedenoga članka je razmotrena i prihvaćena. Izmjena stavka 3. istoga članka je razmotrena i nije prihvaćena, s obzirom na to da je cilj je olakšati osnivanje knjižnica. Upis djelatnosti regulirano je posebnim propisom. |
| 1100 | Viktorija Tomšić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 12 (1)…. Knjižnica se može osnovati ako su, sukladno odredbama standarda za pojedinu vrstu knjižnica, osigurani: - knjižnična građa - prostor, oprema i pristup informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji - sredstva za rad - stručni knjižnični djelatnici - program rada i razvitka. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA U navedenom članku govori se o neophodnim standardima i uvjetima koje treba osigurati pri osnivanju pojedine knjižnice. Tako u stavku 1. čl. 12. podstavak 4. govori se o osiguranju 'stručnih knjižničarskih djelatnika', pa treba naglasiti da ovaj Nacrt zakona nije definirao knjižničnog djelatnika kako to danas propisuje važeći Zakon i struka. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 12 (2)…. Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne, specijalne i knjižnice vjerskih zajednica, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne i specijalne, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima po pitanju vjerskih knjižnica i naziva visokoškolske knjižnice. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar te nakon pribavljanja istoga upisati knjižničnu djelatnost u Registar djelatnosti RH svoje ustanove. OBRAZLOŽENJE: Obzirom da je utvrđeno da veliki broj ustanova nije registrirao knjižničnu djelatnost, smatramo posebno važnim to istaknuti u zakonu. | Djelomično prihvaćen | Vezano za stavak 1. podstavak 4. navedenoga članka isto će biti regulirano pravilnikom. Izmjena stavka 2. navedenoga članka je razmotrena i prihvaćena. Izmjena stavka 3. istoga članka je razmotrena i nije prihvaćena, s obzirom na to da je cilj je olakšati osnivanje knjižnica. Upis djelatnosti regulirano je posebnim propisom. |
| 1101 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | Stavak (3) izmijeniti: Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar te nakon pribavljanja istoga upisati knjižničnu djelatnost u Registar djelatnosti RH svoje ustanove. | Nije prihvaćen | Izmjena stavka 3. istoga članka je razmotrena i nije prihvaćena, s obzirom na to da je cilj je olakšati osnivanje knjižnica. Upis djelatnosti regulirano je posebnim propisom. |
| 1102 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | Predlažemo da stavak (2) glasi: Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne i specijalne, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 1103 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | U stavku (1) navedeni su uvjeti koje treba osigurati pri osnivanju pojedine knjižnice, no stručni knjižničarski djelatnici nisu definirani zakonom. | Nije prihvaćen | Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 1104 | Grozdana Ribičić,viša knjižničarka, predsjednica Komisije za čitanje HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | Članak 12 (1)…. Knjižnica se može osnovati ako su, sukladno odredbama standarda za pojedinu vrstu knjižnica, osigurani: - knjižnična građa - prostor, oprema i pristup informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji - sredstva za rad - stručni knjižnični djelatnici - program rada i razvitka. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA U navedenom članku govori se o neophodnim standardima i uvjetima koje treba osigurati pri osnivanju pojedine knjižnice. Tako u stavku 1. čl. 12. podstavak 4. govori se o osiguranju 'stručnih knjižničarskih djelatnika', pa treba naglasiti da ovaj Nacrt zakona nije definirao knjižničnog djelatnika kako to danas propisuje važeći Zakon i struka. Članak 12 (2)…. Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne, specijalne i knjižnice vjerskih zajednica, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne i specijalne, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima po pitanju vjerskih knjižnica i naziva visokoškolske knjižnice. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar te nakon pribavljanja istoga upisati knjižničnu djelatnost u Registar djelatnosti RH svoje ustanove. OBRAZLOŽENJE: Obzirom da je utvrđeno da veliki broj ustanova nije registrirao knjižničnu djelatnost, smatramo posebno važnim to istaknuti u zakonu. | Djelomično prihvaćen | Vezano za stavak 1. podstavak 4. navedenoga članka isto će biti regulirano pravilnikom. Izmjena stavka 2. navedenoga članka je razmotrena i prihvaćena. Izmjena stavka 3. istoga članka je razmotrena i nije prihvaćena, s obzirom na to da je cilj je olakšati osnivanje knjižnica. Upis djelatnosti regulirano je posebnim propisom. |
| 1105 | Branka Turk | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 12 (1)…. Knjižnica se može osnovati ako su, sukladno odredbama standarda za pojedinu vrstu knjižnica, osigurani: - knjižnična građa - prostor, oprema i pristup informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji - sredstva za rad - stručni knjižnični djelatnici - program rada i razvitka. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA U navedenom članku govori se o neophodnim standardima i uvjetima koje treba osigurati pri osnivanju pojedine knjižnice. Tako u stavku 1. čl. 12. podstavak 4. govori se o osiguranju 'stručnih knjižničarskih djelatnika', pa treba naglasiti da ovaj Nacrt zakona nije definirao knjižničnog djelatnika kako to danas propisuje važeći Zakon i struka. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 12 (2)…. Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne, specijalne i knjižnice vjerskih zajednica, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne i specijalne, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima po pitanju vjerskih knjižnica i naziva visokoškolske knjižnice. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar te nakon pribavljanja istoga upisati knjižničnu djelatnost u Registar djelatnosti RH svoje ustanove. OBRAZLOŽENJE: Obzirom da je utvrđeno da veliki broj ustanova nije registrirao knjižničnu djelatnost, smatramo posebno važnim to istaknuti u zakonu. | Djelomično prihvaćen | Vezano za stavak 1. podstavak 4. navedenoga članka isto će biti regulirano pravilnikom. Izmjena stavka 2. navedenoga članka je razmotrena i prihvaćena. Izmjena stavka 3. istoga članka je razmotrena i nije prihvaćena, s obzirom na to da je cilj je olakšati osnivanje knjižnica. Upis djelatnosti regulirano je posebnim propisom. |
| 1106 | Jasminka Kovačević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 12 (1)…. Knjižnica se može osnovati ako su, sukladno odredbama standarda za pojedinu vrstu knjižnica, osigurani: - knjižnična građa - prostor, oprema i pristup informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji - sredstva za rad - stručni knjižnični djelatnici - program rada i razvitka. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA U navedenom članku govori se o neophodnim standardima i uvjetima koje treba osigurati pri osnivanju pojedine knjižnice. Tako u stavku 1. čl. 12. podstavak 4. govori se o osiguranju 'stručnih knjižničarskih djelatnika', pa treba naglasiti da ovaj Nacrt zakona nije definirao knjižničnog djelatnika kako to danas propisuje važeći Zakon i struka. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 12 (2)…. Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne, specijalne i knjižnice vjerskih zajednica, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne i specijalne, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima po pitanju vjerskih knjižnica i naziva visokoškolske knjižnice. | Djelomično prihvaćen | Vezano za stavak 1. podstavak 4. navedenoga članka isto će biti regulirano pravilnikom. Izmjena stavka 2. navedenoga članka je razmotrena i prihvaćena. |
| 1107 | Ivana Dorotić Malič | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 12 (1)…. Knjižnica se može osnovati ako su, sukladno odredbama standarda za pojedinu vrstu knjižnica, osigurani: - knjižnična građa - prostor, oprema i pristup informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji - sredstva za rad - stručni knjižnični djelatnici - program rada i razvitka. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA U navedenom članku govori se o neophodnim standardima i uvjetima koje treba osigurati pri osnivanju pojedine knjižnice. Tako u stavku 1. čl. 12. podstavak 4. govori se o osiguranju 'stručnih knjižničarskih djelatnika', pa treba naglasiti da ovaj Nacrt zakona nije definirao knjižničnog djelatnika kako to danas propisuje važeći Zakon i struka. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 12 (2)…. Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne, specijalne i knjižnice vjerskih zajednica, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne i specijalne, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima po pitanju vjerskih knjižnica i naziva visokoškolske knjižnice. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar te nakon pribavljanja istoga upisati knjižničnu djelatnost u Registar djelatnosti RH svoje ustanove. OBRAZLOŽENJE: Obzirom da je utvrđeno da veliki broj ustanova nije registrirao knjižničnu djelatnost, smatramo posebno važnim to istaknuti u zakonu. | Djelomično prihvaćen | Vezano za stavak 1. podstavak 4. navedenoga članka isto će biti regulirano pravilnikom. Izmjena stavka 2. navedenoga članka je razmotrena i prihvaćena. Izmjena stavka 3. istoga članka je razmotrena i nije prihvaćena, s obzirom na to da je cilj je olakšati osnivanje knjižnica. Upis djelatnosti regulirano je posebnim propisom. |
| 1108 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar te nakon pribavljanja istoga upisati knjižničnu djelatnost u Registar djelatnosti RH svoje ustanove. OBRAZLOŽENJE: Obzirom da je utvrđeno da veliki broj ustanova nije registrirao knjižničnu djelatnost, smatramo posebno važnim to istaknuti u zakonu. | Nije prihvaćen | Razmotreno i nije prihvaćeno, s obzirom na to da je cilj je olakšati osnivanje knjižnica. Upis djelatnosti regulirano je posebnim propisom. |
| 1109 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne i specijalne, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima po pitanju vjerskih knjižnica i naziva visokoškolske knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 1110 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | U navedenom članku govori se o neophodnim standardima i uvjetima koje treba osigurati pri osnivanju pojedine knjižnice. Tako u stavku 1. čl. 12. podstavak 4. govori se o osiguranju 'stručnih knjižničarskih djelatnika', pa treba naglasiti da ovaj Nacrt zakona nije definirao knjižničnog djelatnika kako to danas propisuje važeći Zakon i struka. | Nije prihvaćen | Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 1111 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | Stavak (3) treba glasiti: Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar te nakon pribavljanja istoga upisati knjižničnu djelatnost u Registar djelatnosti RH svoje ustanove. | Nije prihvaćen | Razmotreno, ne prihvaća se. Cilj je olakšati osnivanje knjižnica. Upis djelatnosti regulirano je posebnim propisom. |
| 1112 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | Stavak (2) treba glasiti: Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne i specijalne, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 1113 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | Stavak (1) podstavak 4. treba glasiti: - stručni knjižničarski djelatnik (ne rad!) | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno. Cilj je osigurati rad stručnih djelatnika koji se zapošljavaju sukladno posebnim propisima. |
| 1114 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | U navedenom članku govori se o neophodnim standardima i uvjetima koje treba osigurati pri osnivanju pojedine knjižnice. Tako u stavku 1. čl. 12. podstavak 4. govori se o osiguranju 'rad stručnih knjižničarskih djelatnika', pa treba naglasiti da ovaj Nacrt zakona nije definirao knjižničnog djelatnika kako to danas propisuje važeći Zakon i struka. | Nije prihvaćen | Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 1115 | Tomislav Staničić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | Članak 12 (1)…. Knjižnica se može osnovati ako su, sukladno odredbama standarda za pojedinu vrstu knjižnica, osigurani: - knjižnična građa - prostor, oprema i pristup informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji - sredstva za rad - stručni knjižnični djelatnici - program rada i razvitka. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA U navedenom članku govori se o neophodnim standardima i uvjetima koje treba osigurati pri osnivanju pojedine knjižnice. Tako u stavku 1. čl. 12. podstavak 4. govori se o osiguranju 'stručnih knjižničarskih djelatnika', pa treba naglasiti da ovaj Nacrt zakona nije definirao knjižničnog djelatnika kako to danas propisuje važeći Zakon i struka. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 12 (2)…. Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne, specijalne i knjižnice vjerskih zajednica, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne i specijalne, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima po pitanju vjerskih knjižnica i naziva visokoškolske knjižnice. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar te nakon pribavljanja istoga upisati knjižničnu djelatnost u Registar djelatnosti RH svoje ustanove. OBRAZLOŽENJE: Obzirom da je utvrđeno da veliki broj ustanova nije registrirao knjižničnu djelatnost, smatramo posebno važnim to istaknuti u zakonu. | Djelomično prihvaćen | Vezano za stavak 1. podstavak 4. navedenoga članka isto će biti regulirano pravilnikom. Izmjena stavka 2. navedenoga članka je razmotrena i prihvaćena. Izmjena stavka 3. istoga članka je razmotrena i nije prihvaćena, s obzirom na to da je cilj je olakšati osnivanje knjižnica. Upis djelatnosti regulirano je posebnim propisom. |
| 1116 | Zrinka Udiljak Bugarinovski | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 12 (1)…. Knjižnica se može osnovati ako su, sukladno odredbama standarda za pojedinu vrstu knjižnica, osigurani: - knjižnična građa - prostor, oprema i pristup informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji - sredstva za rad - stručni knjižnični djelatnici - program rada i razvitka. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA U navedenom članku govori se o neophodnim standardima i uvjetima koje treba osigurati pri osnivanju pojedine knjižnice. Tako u stavku 1. čl. 12. podstavak 4. govori se o osiguranju 'stručnih knjižničarskih djelatnika', pa treba naglasiti da ovaj Nacrt zakona nije definirao knjižničnog djelatnika kako to danas propisuje važeći Zakon i struka. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 12 (2)…. Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne, specijalne i knjižnice vjerskih zajednica, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne i specijalne, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima po pitanju vjerskih knjižnica i naziva visokoškolske knjižnice. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar te nakon pribavljanja istoga upisati knjižničnu djelatnost u Registar djelatnosti RH svoje ustanove. OBRAZLOŽENJE: Obzirom da je utvrđeno da veliki broj ustanova nije registrirao knjižničnu djelatnost, smatramo posebno važnim to istaknuti u zakonu. | Djelomično prihvaćen | Vezano za stavak 1. podstavak 4. navedenoga članka isto će biti regulirano pravilnikom. Izmjena stavka 2. navedenoga članka je razmotrena i prihvaćena. Izmjena stavka 3. istoga članka je razmotrena i nije prihvaćena, s obzirom na to da je cilj je olakšati osnivanje knjižnica. Upis djelatnosti regulirano je posebnim propisom. |
| 1117 | dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | Članak 12 (1)…. Knjižnica se može osnovati ako su, sukladno odredbama standarda za pojedinu vrstu knjižnica, osigurani: - knjižnična građa - prostor, oprema i pristup informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji - sredstva za rad - stručni knjižnični djelatnici - program rada i razvitka. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA U navedenom članku govori se o neophodnim standardima i uvjetima koje treba osigurati pri osnivanju pojedine knjižnice. Tako u stavku 1. čl. 12. podstavak 4. govori se o osiguranju 'stručnih knjižničarskih djelatnika', pa treba naglasiti da ovaj Nacrt zakona nije definirao knjižničnog djelatnika kako to danas propisuje važeći Zakon i struka. Članak 12 (2)…. Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne, specijalne i knjižnice vjerskih zajednica, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne i specijalne, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima po pitanju vjerskih knjižnica i naziva visokoškolske knjižnice. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar te nakon pribavljanja istoga upisati knjižničnu djelatnost u Registar djelatnosti RH svoje ustanove. OBRAZLOŽENJE: Obzirom da je utvrđeno da veliki broj ustanova nije registrirao knjižničnu djelatnost, smatramo posebno važnim to istaknuti u zakonu. | Djelomično prihvaćen | Vezano za stavak 1. podstavak 4. navedenoga članka isto će biti regulirano pravilnikom. Izmjena stavka 2. navedenoga članka je razmotrena i prihvaćena. Izmjena stavka 3. istoga članka je razmotrena i nije prihvaćena, s obzirom na to da je cilj je olakšati osnivanje knjižnica. Upis djelatnosti regulirano je posebnim propisom. |
| 1118 | Ljiljana Črnjar | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | Stavak 1. Ovako navedena odredba može se shvatiti da stručno knjižnično osoblje ne mora biti zaposleno u određenoj knjižnici već iz outsourcinga. Predlažem izmjenu: Knjižnica se može osnovati ako su, sukladno odredbama standarda za pojedinu vrstu knjižnica, osigurani: - knjižnična građa - prostor, oprema i pristup informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji - sredstva za rad - stručno knjižnično osoblje - program rada i razvitka. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Cilj je osigurati rad stručnih djelatnika koji se zapošljavaju sukladno posebnim propisima. |
| 1119 | Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | Čl. 12. st. 1. - U navedenom članku govori se o neophodnim standardima i uvjetima koje treba osigurati pri osnivanju pojedine knjižnice. Tako u stavku 1. čl. 12. podstavak 4. govori se o osiguranju 'stručnih knjižničarskih djelatnika', pa treba naglasiti da ovaj Nacrt zakona nije definirao knjižničnog djelatnika kako to danas propisuje važeći Zakon i struka. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne i specijalne, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima po pitanju vjerskih knjižnica i naziva visokoškolske knjižnice. | Djelomično prihvaćen | Vezano za stavak 1. podstavak 4. navedenoga članka isto će biti regulirano pravilnikom. Izmjena stavka 2. navedenoga članka je razmotrena i prihvaćena. |
| 1120 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | Čl. 12., st. 3. izmijeniti tako da glasi: Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar te nakon pribavljanja istoga upisati knjižničnu djelatnost u Registar djelatnosti RH svoje ustanove. OBRAZLOŽENJE: Obzirom da je utvrđeno da veliki broj ustanova nije registrirao knjižničnu djelatnost, smatramo posebno važnim to istaknuti u zakonu. | Nije prihvaćen | Razmotreno i nije prihvaćeno, s obzirom na to da je cilj je olakšati osnivanje knjižnica. Upis djelatnosti regulirano je posebnim propisom. |
| 1121 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne i specijalne, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima po pitanju vjerskih knjižnica i naziva visokoškolske knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 1122 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | U članku 12 (1) govori se o neophodnim standardima i uvjetima koje treba osigurati pri osnivanju pojedine knjižnice. Tako u stavku 1. čl. 12. podstavak 4. govori se o osiguranju 'stručnih knjižničarskih djelatnika', pa treba naglasiti da ovaj Nacrt zakona nije definirao knjižničnog djelatnika kako to danas propisuje važeći Zakon i struka. | Nije prihvaćen | Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 1123 | Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | ČLANAK 12., STAVAK 1. - izmijeniti tekst "sredstva za rad" u "sredstva za osnivanje i početak rada knjižnice, kao i sredstva za njen redovan rad" | Nije prihvaćen | Razmotreno i nije prihvaćeno. Usklađeno sa posebnim zakonom. |
| 1124 | Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | ČLANAK 12., STAVAK 1. Umjesto teksta: - rad stručnih knjižničarskih djelatnika UVRSTITI TEKST: - odgovarajući broj stručnih knjižničarskih djelatnika | Nije prihvaćen | Razmotreno i nije prihvaćeno. Cilj je osigurati rad stručnih djelatnika koji se zapošljavaju sukladno posebnim propisima. |
| 1125 | Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | ČLANAK 12., STAVAK 1. PRIMJEDBA: Zašto „rad“ djelatnika? A ne „stručni knjižničarski djelatnici“ ?! Kako će se dokazivati da je kod osnivanja knjižnice prisutan „rad“ djelatnika – kojim dokumentom? Kod osnivanja treba biti zaposlen djelatnik – tj. imati ugovor o radu, to je jedini valjani i mjerodavni dokaz da će knjižnica zaista imati i njegov stručni „rad“. Neprihvatljivo je tumačenje zakonodavca kako „rad“ podrazumijeva i sve „oblike osiguranja usluga stručnih djelatnika neovisno o radnom statusu“, jer tako opisani „rad“ – u smislu pružanja određenih usluga, koje mogu biti i povremene i specifične - nije i ne može biti odgovarajući UVJET za osnivanje knjižnice, jer ne može biti i NIJE GARANCIJA da će knjižnica nakon samog trenutka osnivanja i dalje imati STRUČNOGA DJELATNIKA. „Rad“ opisan kao razne „usluge stručnih djelatnika neovisno o radnom statusu“ može se koristiti u redovnoj djelatnosti knjižnice, povremeno i privremeno, u skladu s trenutnim i aktualnim potrebama, ali ne i u trenutku osnivanja knjižnice – tada taj rad ne može biti „neovisan o radnom statusu“ već STRUČNI DJELATNIK MORA BITI U RADNOM STATUSU, tj. mora biti zaposlenik knjižnice, jer bez toga ni knjižnica ne može postojati. Pri tom je potpuno neprihvatljivo tumačenje zakonodavca da bi se ispuštanjem riječi „rad“ „ulazilo u previše detaljno normiranje“ – upravo je suprotno: uvjetovanje osnivanja ustanove knjižnice minimumom zaposlenih stručnih djelatnika predstavlja minimum normiranja nužnog za uspostavu jedne stručne i profesionalne organizirane ustanove, s manje od toga nemamo ni ne možemo imati ni ustanovu ni njen stručno organiziran i profesionalno uspostavljen rad. | Nije prihvaćen | Razmotreno i nije prihvaćeno. Cilj je osigurati rad stručnih djelatnika koji se zapošljavaju sukladno posebnim propisima. |
| 1126 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | (2) Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne, specijalne, manjinske i knjižnice vjerskih zajednica, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Knjižnice vjerskih zajednica su brisane iz teksta Zakona, a knjižnice nacionalnih manjina nisu istaknute u tekstu Zakona, jer se radi o zbirkama knjižnične građe unutar narodnih knjižnica. Umjesto knjižnica na visokim učilištima prihvaćen je termin "visokoškolske" knjižnice, a postojeća formulacija nastala je u dogovoru s Ministarstvom znanosti i obrazovanja i predstavnicima struke. |
| 1127 | Vesna Ivanković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | Članak 12. (2) Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne, specijalne, manjinske i knjižnice vjerskih zajednica, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Knjižnice vjerskih zajednica su brisane iz teksta Zakona, a knjižnice nacionalnih manjina nisu istaknute u tekstu Zakona, jer se radi o zbirkama knjižnične građe unutar narodnih knjižnica. Umjesto knjižnica na visokim učilištima prihvaćen je termin "visokoškolske" knjižnice, a postojeća formulacija nastala je u dogovoru s Ministarstvom znanosti i obrazovanja i predstavnicima struke. |
| 1128 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | KOMENTAR: U stavku 1. „sredstva za rad“ se u ovoj formulaciji mogu različito tumačiti. Treba biti jasno da se misli na financijska sredstva. Treba biti jasno našto se misli pod pod pojomom „Program rada i razvitka“ (sugestija Državne revizije u Sveučilišnoj knjižnici Rijeka) U stavku 2. nije primjereno da za sve specijalne knjižnice postojanje uvjeta utvrđuje ministarstvo nadležno za kulturu. Specijalne knjižnice mogu obavljati svoju djelatnost u različitim sektorima, pa ministarstvo kulture nije uvijek prikladno za utvrđivanje uvjeta (npr. za zdravstvene knjižnice) | Djelomično prihvaćen | Sredstva za rad su točno definirana Zakonom, a porogram rada i razvitka nije potrebno detaljnije razrađivati, jer je to općepoznti pojam u knjižničarskoj struci. Ministarstvo kulture nadležno je za specijalne knjižnice općeg tipa. |
| 1129 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (1) Knjižnica se može osnovati ako su, sukladno odredbama standarda za pojedinu vrstu knjižnica, osigurani: - knjižnična građa - prostor, oprema i pristup informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji - financijska sredstva za rad - rad stručnih knjižničarskih djelatnika - godišnji program rada i dugoročni plan razvitka. (2) Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne i specijalne knjižnice vlasti, medija, muzejske, arhivske i knjižnice vjerskih zajednica, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, knjižnice visokih učilišta, znanstvene, zdravstvene i poslovne knjižnice, na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. Za ostale vrste knjižnica matična knjižnica predlaže nadležnost ministarstva nadležnog za poslove kulture ili ministarstva nadležnog za poslove znanosti i obrazovanja. | Nije prihvaćen | Odbijeno jer nije svrishodno navoditi u zakonu sve vrste specijalnih knjižnica s obzirom da broj takvih knjižnica nije ograničen. |
| 1130 | Knjižničarsko društvo Sisačko-moslavačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | Članak 12. (2) Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne, specijalne, manjinske i knjižnice vjerskih zajednica, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Knjižnice vjerskih zajednica su brisane iz teksta Zakona, a knjižnice nacionalnih manjina nisu istaknute u tekstu Zakona, jer se radi o zbirkama knjižnične građe unutar narodnih knjižnica. Umjesto knjižnica na visokim učilištima prihvaćen je termin "visokoškolske" knjižnice, a postojeća formulacija nastala je u dogovoru s Ministarstvom znanosti i obrazovanja i predstavnicima struke. |
| 1131 | Andreja Zubac | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | (1) Knjižnica se može osnovati ako su, sukladno odredbama standarda za pojedinu vrstu knjižnica, osigurani: - rad stručnih knjižničarskih djelatnika. Prijedlog: brojkom navesti "minimalno dva djelatnika u javnim i drugim vrstama knjižnica"! Obrazloženje: Ako se uvažava IFLA/UNESCO-ov Manifest za narodne (javne) knjižnice, onda bi se trebalo ići na cjelodnevnu otvorenost knjižnice za sve građane. Važno je i za napredak poslovanja u kontekstu uvođenja novih službi i usluga te provođenja aktivnosti. Stoga su minimalno potrebna dva djelatnika. Neki osnivači to izbjegavaju jer im zapošljavanje drugoga djelatnika stvara opterećenje za proračun pa sve poslove obavlja samo jedna osoba. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Cilj je osigurati rad stručnih djelatnika koji se zapošljavaju sukladno posebnim propisima. |
| 1132 | Andreja Zubac | I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. | (2) Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne, specijalne i knjižnice vjerskih zajednica, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. Obrazloženje: Školske knjižnice su specifične po svojoj naravi te svoju djelatnost temelje u okviru odgojno-obrazovnog rada, stručnoga te kulturnoga i javnoga rada/djelatnosti pa bi se u njihovo djelovanje trebalo uključiti, uz nadležni MZOS, i Ministarstvo kulture (djelomično). IFLA zagovara suradnju između narodnih i školskih knjižnica pa je navedeno neophodno. | Nije prihvaćen | Razmotreno, ne prihvaća se. U donošenju standarda sudjeluje HKV I NSK kao krovne institucije za knjižnice. |
| 1133 | Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica, Hrvatsko knjižničarsko društvo, Sekcija za narodne knjižnice - Komisija za narodne knjižnice | I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. | Potrebna je dopuna da se rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava temeljem „Strategije hrvatskog knjižničarstva 2015.-2020. (korigirati razdoblje na koje se odnosi) i pripadajućeg Akcijskog plana koje donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća. S obzirom da je knjižnična struka već donijela istovrstan dokument, potrebno je taj dokument uvrstiti u Zakon te u isti Stavak unijeti dopunu odredbe o mišljenju HKV kao najvišeg stručnog tijela. | Djelomično prihvaćen | Prihvaćeno u dijelu vezano uz donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i Hrvatskog knjižničnog vijeća. Ne prihvaća se primjedba vezana uz Strategiju i Akcijski plan s obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske |
| 1134 | Ines Krušelj-Vidas, školska knjižničarka savjetnica, član Sekcije za školske knjižnice/ Hrvatsko knjižničarsko društvo Krapinsko-zagorske županije; član Hrvatske udruge školskih knjižničara/Podružnica Krapinsko-zagorske županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. | Knjižnična struka već je predložila dokument pod nazivom „Nacrt Strategije hrvatskog knjižničarstva 2016.-2020“ koji je bio na javnoj raspravi te bi ovaj dokument, uz neophodne korekcije zbog proteka vremena, trebao biti polazište za izradu nacionalnog plana Predlažemo da Stavak 3 glasi: Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti („Strategije hrvatskog knjižničarstva za razdoblje od__do____)“ koje donosi Vlada Republike Hrvatske na zajednički prijedlog ministra nadležnog za kulturu i ministra nadležnog za znanost i obrazovanje uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća. | Djelomično prihvaćen | Prihvaćeno u dijelu vezano uz donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i Hrvatskog knjižničnog vijeća. Ne prihvaća se primjedba vezana uz Strategiju i Akcijski plan s obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske |
| 1135 | Kristina Kalanj, viša knjižničarka; predsjednica Komisije za muzejske i galerijske knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva | I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. | Sukladno stavu Komisije za muzejske i galerijske knjižnice HKD-a: IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 13., st. 2 Sadašnji Zakon u čl. 8. opravdano tvrdi kako "Standarde za pojedine vrste knjižnica na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća propisuju: - ministar kulture za narodne knjižnice.... - za specijalne knjižnice ministar nadležan prema području djelatnosti knjižnice" i ta bi formulacija trebala i ostati., te umjesto „uz prethodno mišljenje“, vratiti formulaciju "NA PRIJEDLOG Hrvatskog Knjižničnog Vijeća" OBRAZLOŽENJE: Različite specijalne knjižnice djeluju u specifičnim društvenim i znanstvenim poljima i jedino logično je da standardi, kao i do sada, budu usuglašeni s temeljnom strukom u kojoj djeluju, a ne odlukom ministra kulture. Za napomenuti je u vezi s HKV, kako "prethodno mišljenje", koje se umjesto sadašnjeg prava na predlaganje pojavljuje na više mjesta u Prijedlogu (o čemu više kasnije), pasivizira i obesmisljuje ulogu HKV kao najvišeg stručnog javnopravnog tijela koje ima inicijativnu ulogu u osmišljavanju knjižničnih politika prema tijelima javne vlasti. Umjesto toga HKV je podvrgnut izravnoj hijerarhiji i time isključen od inicijative predlaganja konkretnih mjera, te prepušten potpuno diskrecijskoj odluci ministra kulture (u svim područjima u kojima djeluju knjižnice širim od kulture) da neke standarde ili njihove promjene predloži ili ne, te eventualno post festum zatraži mišljenje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 13., st. 3. 3) Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti, koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ministrima predlaže Hrvatsko knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Hrvatsko knjižnično vijeće, AKO u njemu većinu članova čine stručnjaci iz područja knjižničarstva (što je ugroženo Prijedlogom), predlaže ministrima nacionalni plan razvitka knjižnica, s obzirom da postojeći Zakon u čl. 32. predviđa kako HKV kao stručno tijelo predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, što bi bio ekvivalent sadašnjem nazivu tog plana. | Djelomično prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog vezano uz članak 13. stavak 2. Standardi za specijalne knjižnice prema dosadašnjem Zakonu nikada nisu bili doneseni te je u interesu specijalnih knjižnica da se isti donesu u što kraćem roku radi ujednačavanja i poboljšanja rada u navedenim knjižnicama i to od strane Ministarstva kulture i uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća kao savjetodavnog tijela ministra kulture kojemu je između ostalog u nadležnosti da potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost. Prihvaćena primjedba vezano uz stavak 3. u dijelu vezano uz donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i Hrvatskog knjižničnog vijeća. Ne prihvaća se prijedlog da se standardi odnosno nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti donose na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća umjesto uz njegovo prethodno mišljenje s obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra. |
| 1136 | Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za informacijske znanosti | I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. | Zajedničko i usuglašeno mišljenje - Odsjeka za informacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, - Odjela za informacijske znanosti, Sveučilišta u Zadru, - Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Članak: 13 Stavak: 2 Alineja 1 Prijedlog izmjena: Standarde iz stavka 1. ovoga članka donosi: za narodne i specijalne knjižnice ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća Obrazloženje: U skladu s prethodnim prijedlozima izmjena, obrazloženim u komentaru članka 3, da knjižnice vjerskih zajednica ne treba izdvajati, predložene izmjene povlače i promjenu ovog članka. Članak: 13 Stavak: 3 Prijedlog izmjena: Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodna mišljenja ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i Hrvatskog knjižničnog vijeća. Obrazloženje: Hrvatsko knjižnično vijeće je stručno i savjetodavno tijelo Ministarstva kulture koje je oformljene upravo u cilju savjetovanja oko sadržaja poput nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 1137 | Marija Šimunović, diplomirana knjižničarka/članica Komisije za javno zagovaranja HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon u čl. 8. opravdano tvrdi kako "Standarde za pojedine vrste knjižnica na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća propisuju: - ministar kulture za narodne knjižnice.... - za specijalne knjižnice ministar nadležan prema području djelatnosti knjižnice" i ta bi formulacija trebala i ostati., te umjesto „uz prethodno mišljenje“, vratiti formulaciju "NA PRIJEDLOG Hrvatskog Knjižničnog Vijeća" OBRAZLOŽENJE: Različite specijalne knjižnice djeluju u specifičnim društvenim i znanstvenim poljima i jedino logično je da standardi, kao i do sada, budu usuglašeni s temeljnom strukom u kojoj djeluju, a ne odlukom ministra kulture. Za napomenuti je u vezi s HKV, kako "prethodno mišljenje", koje se umjesto sadašnjeg prava na predlaganje pojavljuje na više mjesta u Prijedlogu (o čemu više kasnije), pasivizira i obesmisljuje ulogu HKV kao najvišeg stručnog javnopravnog tijela koje ima inicijativnu ulogu u osmišljavanju knjižničnih politika prema tijelima javne vlasti. Umjesto toga HKV je podvrgnut izravnoj hijerarhiji i time isključen od inicijative predlaganja konkretnih mjera, te prepušten potpuno diskrecijskoj odluci ministra kulture (u svim područjima u kojima djeluju knjižnice širim od kulture) da neke standarde ili njihove promjene predloži ili ne, te eventualno post festum zatraži mišljenje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak. 13 (3)... Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti, koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ministrima predlaže Hrvatsko knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Hrvatsko knjižnično vijeće, AKO u njemu većinu članova čine stručnjaci iz područja knjižničarstva (što je ugroženo Prijedlogom), predlaže ministrima nacionalni plan razvitka knjižnica, s obzirom da postojeći Zakon u čl. 32. predviđa kako HKV kao stručno tijelo predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, što bi bio ekvivalent sadašnjem nazivu tog plana. | Djelomično prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog vezano uz članak 13. stavak 2. Standardi za specijalne knjižnice prema dosadašnjem Zakonu nikada nisu bili doneseni te je u interesu specijalnih knjižnica da se isti donesu u što kraćem roku radi ujednačavanja i poboljšanja rada u navedenim knjižnicama i to od strane Ministarstva kulture i uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća kao savjetodavnog tijela ministra kulture kojemu je između ostalog u nadležnosti da potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost. Prihvaćena primjedba vezano uz stavak 3. u dijelu vezano uz donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i Hrvatskog knjižničnog vijeća. Ne prihvaća se prijedlog da se standardi odnosno nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti donose na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća umjesto uz njegovo prethodno mišljenje s obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra. |
| 1138 | Miroslav Katić, predsjednik Društva knjižničara Karlovačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. | Podržavam stav HKD-a TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 13 (2)…. Prijedlog je, osim što je dio za školske i visokoškolske knjižnice ispravno usuglašen s postojećim ministarstvima, propisano kako standarde... "za narodne, specijalne i knjižnice vjerskih zajednica ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća" IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon u čl. 8. opravdano tvrdi kako "Standarde za pojedine vrste knjižnica na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća propisuju: - ministar kulture za narodne knjižnice.... - za specijalne knjižnice ministar nadležan prema području djelatnosti knjižnice" i ta bi formulacija trebala i ostati., te umjesto „uz prethodno mišljenje“, vratiti formulaciju "NA PRIJEDLOG Hrvatskog Knjižničnog Vijeća" OBRAZLOŽENJE: Različite specijalne knjižnice djeluju u specifičnim društvenim i znanstvenim poljima i jedino logično je da standardi, kao i do sada, budu usuglašeni s temeljnom strukom u kojoj djeluju, a ne odlukom ministra kulture. Za napomenuti je u vezi s HKV, kako "prethodno mišljenje", koje se umjesto sadašnjeg prava na predlaganje pojavljuje na više mjesta u Prijedlogu (o čemu više kasnije), pasivizira i obesmisljuje ulogu HKV kao najvišeg stručnog javnopravnog tijela koje ima inicijativnu ulogu u osmišljavanju knjižničnih politika prema tijelima javne vlasti. Umjesto toga HKV je podvrgnut izravnoj hijerarhiji i time isključen od inicijative predlaganja konkretnih mjera, te prepušten potpuno diskrecijskoj odluci ministra kulture (u svim područjima u kojima djeluju knjižnice širim od kulture) da neke standarde ili njihove promjene predloži ili ne, te eventualno post festum zatraži mišljenje. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak. 13 (3)... Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. narodnu knjižnicu kao ustanovu te njezine podružnice na navedenom području IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA 3) Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti, koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ministrima predlaže Hrvatsko knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Hrvatsko knjižnično vijeće, AKO u njemu većinu članova čine stručnjaci iz područja knjižničarstva (što je ugroženo Prijedlogom), predlaže ministrima nacionalni plan razvitka knjižnica, s obzirom da postojeći Zakon u čl. 32. predviđa kako HKV kao stručno tijelo predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, što bi bio ekvivalent sadašnjem nazivu tog plana. | Djelomično prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog vezano uz članak 13. stavak 2. Standardi za specijalne knjižnice prema dosadašnjem Zakonu nikada nisu bili doneseni te je u interesu specijalnih knjižnica da se isti donesu u što kraćem roku radi ujednačavanja i poboljšanja rada u navedenim knjižnicama i to od strane Ministarstva kulture i uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća kao savjetodavnog tijela ministra kulture kojemu je između ostalog u nadležnosti da potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost. Prihvaćena primjedba vezano uz stavak 3. u dijelu vezano uz donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i Hrvatskog knjižničnog vijeća. Ne prihvaća se prijedlog da se standardi odnosno nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti donose na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća umjesto uz njegovo prethodno mišljenje s obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra. |
| 1139 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. | Predlaže se izmjena u st. 1 koji bi glasio: (1) Knjižnice svoju djelatnost obavljaju sukladno standardima propisanim za pojedine vrste knjižnica, kojima se uređuju poslovi i usluge, kadrovski i tehnički uvjeti svojstveni pojedinim vrstama knjižnica, standardi za digitalnu knjižnicu, kao i prava i dužnosti korisnika knjižničnih usluga. Obrazloženje: Umjesto „standardi za digitalizacija knjižnične građe“ predlaže se „standardi za digitalnu knjižnicu“. Standardima se propisuju sredstva, uvjeti, način poslovanja što se može odnositi na knjižnicu, ali ne i na tehnički postupak, kao što je digitalizacija. Postupci digitalizacije utvrđuju se tehničkim normama. Sukladno predloženoj izmjeni u stavku 1, predlaže se dopuna u stavku 2 te usklađivanje unutar stavka 2: (2) Standarde iz stavka 1. ovoga članka donosi: - za narodne, specijalne i knjižnice vjerskih zajednica te digitalnu knjižnicu ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća i Nacionalne i sveučilišne knjižnice | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezano uz predlaganje standarda od strane Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu s obzirom da je u popisu nadležnosti Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu predloženo da ista izrađuje nacrt prijedloga standarda za sve vrste knjižnica te stoga nije potrebno navedeni prijedlog ponovno dostavljati Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici na prethodno mišljenje. |
| 1140 | Radovan Vrana | I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. | U članku 13. navodi se. „(1) Knjižnice svoju djelatnost obavljaju sukladno standardima propisanim za pojedine vrste knjižnica, kojima se uređuju poslovi i usluge, kadrovski i tehnički uvjeti svojstveni pojedinim vrstama knjižnica, standardi za digitalizaciju knjižnične građe, kao i prava i dužnosti korisnika knjižničnih usluga. „ Malo su norme, pa malo standardi za digitalizaciju građe, pa se potom spominje digitalizacija *knjižnične* građe. Potrebno je jezično ujednačiti tekst i stvoriti norme potrebne za unaprjeđenje struke u digitalnom dobu. Ujedno je potrebno dodati i dugoročno pohranu i zaštitu digitalne građe, te stvaranje usluga temeljenih na digitalnoj građi. | Primljeno na znanje | Prihvaća se prijedlog ujednačavanja na način da je riječ norma u cijeliom tekstu Zakona zamijenjena riječi standara. U vezi primjedbe koje se odnose na dugoročnu pohranu i zaštitu digitalne građe, te stvaranje usluga temeljenih na digitalnoj građi ista je razmotrena i primljena na znanje. |
| 1141 | Iva Grković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. | TEKST PRIJEDLOGA Članak 13 (2)…. Prijedlog je, osim što je dio za školske i visokoškolske knjižnice ispravno usuglašen s postojećim ministarstvima, propisano kako standarde... "za narodne, specijalne i knjižnice vjerskih zajednica ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća" IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon u čl. 8. opravdano tvrdi kako "Standarde za pojedine vrste knjižnica na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća propisuju: - ministar kulture za narodne knjižnice.... - za specijalne knjižnice ministar nadležan prema području djelatnosti knjižnice" i ta bi formulacija trebala i ostati., te umjesto „uz prethodno mišljenje“, vratiti formulaciju "NA PRIJEDLOG Hrvatskog Knjižničnog Vijeća" OBRAZLOŽENJE: Različite specijalne knjižnice djeluju u specifičnim društvenim i znanstvenim poljima i jedino logično je da standardi, kao i do sada, budu usuglašeni s temeljnom strukom u kojoj djeluju, a ne odlukom ministra kulture. Za napomenuti je u vezi s HKV, kako "prethodno mišljenje", koje se umjesto sadašnjeg prava na predlaganje pojavljuje na više mjesta u Prijedlogu (o čemu više kasnije), pasivizira i obesmisljuje ulogu HKV kao najvišeg stručnog javnopravnog tijela koje ima inicijativnu ulogu u osmišljavanju knjižničnih politika prema tijelima javne vlasti. Umjesto toga HKV je podvrgnut izravnoj hijerarhiji i time isključen od inicijative predlaganja konkretnih mjera, te prepušten potpuno diskrecijskoj odluci ministra kulture (u svim područjima u kojima djeluju knjižnice širim od kulture) da neke standarde ili njihove promjene predloži ili ne, te eventualno post festum zatraži mišljenje. TEKST PRIJEDLOGA Članak. 13 (3)... Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. narodnu knjižnicu kao ustanovu te njezine podružnice na navedenom području IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA 3) Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti, koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ministrima predlaže Hrvatsko knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Hrvatsko knjižnično vijeće, AKO u njemu većinu članova čine stručnjaci iz područja knjižničarstva (što je ugroženo Prijedlogom), predlaže ministrima nacionalni plan razvitka knjižnica, s obzirom da postojeći Zakon u čl. 32. predviđa kako HKV kao stručno tijelo predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, što bi bio ekvivalent sadašnjem nazivu tog plana. | Djelomično prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog vezano uz članak 13. stavak 2. Standardi za specijalne knjižnice prema dosadašnjem Zakonu nikada nisu bili doneseni te je u interesu specijalnih knjižnica da se isti donesu u što kraćem roku radi ujednačavanja i poboljšanja rada u navedenim knjižnicama i to od strane Ministarstva kulture i uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća kao savjetodavnog tijela ministra kulture kojemu je između ostalog u nadležnosti da potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost. Prihvaćena primjedba vezano uz stavak 3. u dijelu vezano uz donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i Hrvatskog knjižničnog vijeća. Ne prihvaća se prijedlog da se standardi odnosno nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti donose na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća umjesto uz njegovo prethodno mišljenje s obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra. |
| 1142 | Društvo knjižničara Karlovačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 13 (2)…. Prijedlog je, osim što je dio za školske i visokoškolske knjižnice ispravno usuglašen s postojećim ministarstvima, propisano kako standarde... "za narodne, specijalne i knjižnice vjerskih zajednica ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća" IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon u čl. 8. opravdano tvrdi kako "Standarde za pojedine vrste knjižnica na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća propisuju: - ministar kulture za narodne knjižnice.... - za specijalne knjižnice ministar nadležan prema području djelatnosti knjižnice" i ta bi formulacija trebala i ostati., te umjesto „uz prethodno mišljenje“, vratiti formulaciju "NA PRIJEDLOG Hrvatskog Knjižničnog Vijeća" OBRAZLOŽENJE: Različite specijalne knjižnice djeluju u specifičnim društvenim i znanstvenim poljima i jedino logično je da standardi, kao i do sada, budu usuglašeni s temeljnom strukom u kojoj djeluju, a ne odlukom ministra kulture. Za napomenuti je u vezi s HKV, kako "prethodno mišljenje", koje se umjesto sadašnjeg prava na predlaganje pojavljuje na više mjesta u Prijedlogu (o čemu više kasnije), pasivizira i obesmisljuje ulogu HKV kao najvišeg stručnog javnopravnog tijela koje ima inicijativnu ulogu u osmišljavanju knjižničnih politika prema tijelima javne vlasti. Umjesto toga HKV je podvrgnut izravnoj hijerarhiji i time isključen od inicijative predlaganja konkretnih mjera, te prepušten potpuno diskrecijskoj odluci ministra kulture (u svim područjima u kojima djeluju knjižnice širim od kulture) da neke standarde ili njihove promjene predloži ili ne, te eventualno post festum zatraži mišljenje. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak. 13 (3)... Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. narodnu knjižnicu kao ustanovu te njezine podružnice na navedenom području IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA 3) Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti, koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ministrima predlaže Hrvatsko knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Hrvatsko knjižnično vijeće, AKO u njemu većinu članova čine stručnjaci iz područja knjižničarstva (što je ugroženo Prijedlogom), predlaže ministrima nacionalni plan razvitka knjižnica, s obzirom da postojeći Zakon u čl. 32. predviđa kako HKV kao stručno tijelo predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, što bi bio ekvivalent sadašnjem nazivu tog plana. | Djelomično prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog vezano uz članak 13. stavak 2. Standardi za specijalne knjižnice prema dosadašnjem Zakonu nikada nisu bili doneseni te je u interesu specijalnih knjižnica da se isti donesu u što kraćem roku radi ujednačavanja i poboljšanja rada u navedenim knjižnicama i to od strane Ministarstva kulture i uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća kao savjetodavnog tijela ministra kulture kojemu je između ostalog u nadležnosti da potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost. Prihvaćena primjedba vezano uz stavak 3. u dijelu vezano uz donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i Hrvatskog knjižničnog vijeća. Ne prihvaća se prijedlog da se standardi odnosno nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti donose na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća umjesto uz njegovo prethodno mišljenje s obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra. |
| 1143 | Vesna Ivanković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak. 13 (3)... Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. narodnu knjižnicu kao ustanovu te njezine podružnice na navedenom području IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA 3) Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti, koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ministrima predlaže Hrvatsko knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Hrvatsko knjižnično vijeće, AKO u njemu većinu članova čine stručnjaci iz područja knjižničarstva (što je ugroženo Prijedlogom), predlaže ministrima nacionalni plan razvitka knjižnica, s obzirom da postojeći Zakon u čl. 32. predviđa kako HKV kao stručno tijelo predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, što bi bio ekvivalent sadašnjem nazivu tog plana. | Djelomično prihvaćen | Prihvaćena primjedba vezano uz stavak 3. u dijelu vezano uz donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i Hrvatskog knjižničnog vijeća. Ne prihvaća se prijedlog da se standardi odnosno nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti donose na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća umjesto uz njegovo prethodno mišljenje s obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra. |
| 1144 | Vesna Ivanković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 13 (2)…. Prijedlog je, osim što je dio za školske i visokoškolske knjižnice ispravno usuglašen s postojećim ministarstvima, propisano kako standarde... "za narodne, specijalne i knjižnice vjerskih zajednica ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća" IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon u čl. 8. opravdano tvrdi kako "Standarde za pojedine vrste knjižnica na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća propisuju: - ministar kulture za narodne knjižnice.... - za specijalne knjižnice ministar nadležan prema području djelatnosti knjižnice" i ta bi formulacija trebala i ostati., te umjesto „uz prethodno mišljenje“, vratiti formulaciju "NA PRIJEDLOG Hrvatskog Knjižničnog Vijeća" OBRAZLOŽENJE: Različite specijalne knjižnice djeluju u specifičnim društvenim i znanstvenim poljima i jedino logično je da standardi, kao i do sada, budu usuglašeni s temeljnom strukom u kojoj djeluju, a ne odlukom ministra kulture. Za napomenuti je u vezi s HKV, kako "prethodno mišljenje", koje se umjesto sadašnjeg prava na predlaganje pojavljuje na više mjesta u Prijedlogu (o čemu više kasnije), pasivizira i obesmisljuje ulogu HKV kao najvišeg stručnog javnopravnog tijela koje ima inicijativnu ulogu u osmišljavanju knjižničnih politika prema tijelima javne vlasti. Umjesto toga HKV je podvrgnut izravnoj hijerarhiji i time isključen od inicijative predlaganja konkretnih mjera, te prepušten potpuno diskrecijskoj odluci ministra kulture (u svim područjima u kojima djeluju knjižnice širim od kulture) da neke standarde ili njihove promjene predloži ili ne, te eventualno post festum zatraži mišljenje. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog vezano uz članak 13. stavak 2. Standardi za specijalne knjižnice prema dosadašnjem Zakonu nikada nisu bili doneseni te je u interesu specijalnih knjižnica da se isti donesu u što kraćem roku radi ujednačavanja i poboljšanja rada u navedenim knjižnicama i to od strane Ministarstva kulture i uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća kao savjetodavnog tijela ministra kulture kojemu je između ostalog u nadležnosti da potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost Ne prihvaća se prijedlog da se standardi donose na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća umjesto uz njegovo prethodno mišljenje s obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra. |
| 1145 | Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak. 13. Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. narodnu knjižnicu kao ustanovu te njezine podružnice na navedenom području IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA 3) Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti, koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ministrima predlaže Hrvatsko knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Hrvatsko knjižnično vijeće, AKO u njemu većinu članova čine stručnjaci iz područja knjižničarstva (što je ugroženo Prijedlogom), predlaže ministrima nacionalni plan razvitka knjižnica, s obzirom da postojeći Zakon u čl. 32. predviđa kako HKV kao stručno tijelo predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, što bi bio ekvivalent sadašnjem nazivu tog plana. | Djelomično prihvaćen | Prihvaćena primjedba vezano uz stavak 3. u dijelu vezano uz donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i Hrvatskog knjižničnog vijeća. Ne prihvaća se prijedlog da se nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti donose na prijedlog umjesto uz prethodno mišljenje s obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra. |
| 1146 | Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 13. Prijedlog je, osim što je dio za školske i visokoškolske knjižnice ispravno usuglašen s postojećim ministarstvima, propisano kako standarde... "za narodne, specijalne i knjižnice vjerskih zajednica ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća" IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon u čl. 8. opravdano tvrdi kako "Standarde za pojedine vrste knjižnica na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća propisuju: - ministar kulture za narodne knjižnice.... - za specijalne knjižnice ministar nadležan prema području djelatnosti knjižnice" i ta bi formulacija trebala i ostati., te umjesto „uz prethodno mišljenje“, vratiti formulaciju "NA PRIJEDLOG Hrvatskog Knjižničnog Vijeća" OBRAZLOŽENJE: Različite specijalne knjižnice djeluju u specifičnim društvenim i znanstvenim poljima i jedino logično je da standardi, kao i do sada, budu usuglašeni s temeljnom strukom u kojoj djeluju, a ne odlukom ministra kulture. Za napomenuti je u vezi s HKV, kako "prethodno mišljenje", koje se umjesto sadašnjeg prava na predlaganje pojavljuje na više mjesta u Prijedlogu (o čemu više kasnije), pasivizira i obesmisljuje ulogu HKV kao najvišeg stručnog javnopravnog tijela koje ima inicijativnu ulogu u osmišljavanju knjižničnih politika prema tijelima javne vlasti. Umjesto toga HKV je podvrgnut izravnoj hijerarhiji i time isključen od inicijative predlaganja konkretnih mjera, te prepušten potpuno diskrecijskoj odluci ministra kulture (u svim područjima u kojima djeluju knjižnice širim od kulture) da neke standarde ili njihove promjene predloži ili ne, te eventualno post festum zatraži mišljenje. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog vezano uz članak 13. stavak 2. Standardi za specijalne knjižnice prema dosadašnjem Zakonu nikada nisu bili doneseni te je u interesu specijalnih knjižnica da se isti donesu u što kraćem roku radi ujednačavanja i poboljšanja rada u navedenim knjižnicama i to od strane Ministarstva kulture i uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća kao savjetodavnog tijela ministra kulture kojemu je između ostalog u nadležnosti da potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost. Ne prihvaća se primjedba da se standardi donose na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća umjesto uz njegovo prethodno mišljenje s obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra. |
| 1147 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. | Dopuniti stavak 3.: Nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ministrima predlaže Hrvatsko knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Hrvatsko knjižnično vijeće, AKO u njemu većinu članova čine stručnjaci iz područja knjižničarstva (što je ugroženo Prijedlogom), predlaže ministrima nacionalni plan razvitka knjižnica, s obzirom da postojeći Zakon u čl. 32. predviđa kako HKV kao stručno tijelo predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, što bi bio ekvivalent sadašnjem nazivu tog plana | Prihvaćen | prihvaćen |
| 1148 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. | Sadašnji Zakon u čl. 8. opravdano tvrdi kako "Standarde za pojedine vrste knjižnica na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća propisuju: - ministar kulture za narodne knjižnice.... - za specijalne knjižnice ministar nadležan prema području djelatnosti knjižnice" i ta bi formulacija trebala i ostati., te umjesto „uz prethodno mišljenje“, vratiti formulaciju "NA PRIJEDLOG Hrvatskog Knjižničnog Vijeća" OBRAZLOŽENJE: Različite specijalne knjižnice djeluju u specifičnim društvenim i znanstvenim poljima i jedino logično je da standardi, kao i do sada, budu usuglašeni s temeljnom strukom u kojoj djeluju, a ne odlukom ministra kulture. Za napomenuti je u vezi s HKV, kako "prethodno mišljenje", koje se umjesto sadašnjeg prava na predlaganje pojavljuje na više mjesta u Prijedlogu (o čemu više kasnije), pasivizira i obesmisljuje ulogu HKV kao najvišeg stručnog javnopravnog tijela koje ima inicijativnu ulogu u osmišljavanju knjižničnih politika prema tijelima javne vlasti. Umjesto toga HKV je podvrgnut izravnoj hijerarhiji i time isključen od inicijative predlaganja konkretnih mjera, te prepušten potpuno diskrecijskoj odluci ministra kulture (u svim područjima u kojima djeluju knjižnice širim od kulture) da neke standarde ili njihove promjene predloži ili ne, te eventualno post festum zatraži mišljenje. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog vezano uz članak 13. stavak 2. Standardi za specijalne knjižnice prema dosadašnjem Zakonu nikada nisu bili doneseni te je u interesu specijalnih knjižnica da se isti donesu u što kraćem roku radi ujednačavanja i poboljšanja rada u navedenim knjižnicama i to od strane Ministarstva kulture i uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća kao savjetodavnog tijela ministra kulture kojemu je između ostalog u nadležnosti da potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost. Ne prihvaća se primjedba da se standardi donose na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća umjesto uz njegovo prethodno mišljenje s obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra. |
| 1149 | Jagoda Ille, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. | Sadašnji Zakon u čl. 8. opravdano tvrdi kako "Standarde za pojedine vrste knjižnica na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća propisuju: - ministar kulture za narodne knjižnice .... - za specijalne knjižnice ministar nadležan prema području djelatnosti knjižnice" i ta bi formulacija trebala i ostati te umjesto „uz prethodno mišljenje“, vratiti formulaciju "NA PRIJEDLOG Hrvatskog knjižničnog vijeća". Nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ministrima predlaže Hrvatsko knjižnično vijeće. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog vezano uz članak 13. stavak 2. Standardi za specijalne knjižnice prema dosadašnjem Zakonu nikada nisu bili doneseni te je u interesu specijalnih knjižnica da se isti donesu u što kraćem roku radi ujednačavanja i poboljšanja rada u navedenim knjižnicama i to od strane Ministarstva kulture i uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća kao savjetodavnog tijela ministra kulture kojemu je između ostalog u nadležnosti da potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost. Ne prihvaća se primjedba da se standardi donose na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća umjesto uz njegovo prethodno mišljenje s obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra. |
| 1150 | Gradska knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. | Stavak 2 Potrebno je uskladiti i izmijeniti obzirom na činjenicu da je dio specijalnih knjižnica u nadležnosti Ministarstva kulture, a drugi u nadležnosti MZOS: Standarde iz stavka 1. ovoga članka donosi: - za narodne i dio specijalnih knjižnica koje su pod njegovom nadležnošću ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća - za školske, visokoškolske, znanstvene, sveučilišne i i dio specijalnih knjižnica koje su pod njegovom nadležnošću ministar nadležan za znanost i obrazovanje uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća i Nacionalne sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Stavak 3. Knjižnična struka je već donijela odgovarajući dokument te predlažemo da se isti uvrsti u Zakon uz dopunu odredbe o mišljenju HKV kao najvišeg stručnog tijela. Predlažemo da Stavak 3 glasi: Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem „Strategije hrvatskog knjižničarstva 2015.-2020. koju donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća. | Djelomično prihvaćen | Ne prihvaća se primjedba vezano uz stavak 1. u dijelu koji se odnosi na dio specijalnih knjižnica Navedena odredba usklađena je sa ministarstvom znanosti i obrazovanja i strukom. Ne prihvaća se primjedba vezana uz Strategiju obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske. Prihvaća se prijedlog vezan uz predlaganje standarda od strane Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu s obzirom da je u popisu nadležnosti Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu propisano da ista izrađuje nacrt prijedloga standarda za sve vrste knjižnica. Prihvaća se prijedlog da se standardi donose uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća. |
| 1151 | Sofija Konjević, IRB-Centar za znanstvene informacije, HKD član Komisija za nabavu knjižnične građe i međuknjižničnu posudbu, Uredništvo mrežnih stranica HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. | Čl.13., st. 2. bi trebao glasiti: (2) Standarde iz stavka 1. ovoga članka donosi: - za narodne i dio specijalnih knjižnica koje su pod njegovom nadležnošću ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća - za školske, visokoškolske, znanstvene, sveučilišne i i dio specijalnih knjižnica koje su pod njegovom nadležnošću ministar nadležan za znanost i obrazovanje uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća i Nacionalne sveučilišne knjižnice u Zagrebu. OBRAZLOŽENJE: Jedan dio specijalnih knjižnica prema trenutnoj klasifikaciji knjižnica ne spada pod ministarstvo nadležno za poslove kulture, već pod ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja, pa je u skladu s time potrebno ispraviti ovaj, ali i još neke članke/stavke u ovom prijedlogu Zakona | Djelomično prihvaćen | Ne prihvaća se primjedba vezano uz stavak 1. u dijelu koji se odnosi na dio specijalnih knjižnica Navedena odredba usklađena je sa ministarstvom znanosti i obrazovanja i strukom. Prihvaća se prijedlog vezan uz predlaganje standarda od strane Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu s obzirom da je u popisu nadležnosti Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu propisano da ista izrađuje nacrt prijedloga standarda za sve vrste knjižnica. |
| 1152 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. | Čl.13. st. 3:3) Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti, koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ministrima predlaže Hrvatsko knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Hrvatsko knjižnično vijeće, AKO u njemu većinu članova čine stručnjaci iz područja knjižničarstva (što je ugroženo Prijedlogom), predlaže ministrima nacionalni plan razvitka knjižnica, s obzirom da postojeći Zakon u čl. 32. predviđa kako HKV kao stručno tijelo predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, što bi bio ekvivalent sadašnjem nazivu tog plana. | Djelomično prihvaćen | Prihvaćena primjedba vezano uz stavak 3. u dijelu vezano uz donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i Hrvatskog knjižničnog vijeća. Ne prihvaća se prijedlog da se nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti donose na prijedlog Hrvatskog knjižničnog umjesto uz prethodno mišljenje s obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra. |
| 1153 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. | Ćl. 13. st. 2: Sadašnji Zakon u čl. 8. opravdano tvrdi kako "Standarde za pojedine vrste knjižnica na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća propisuju:- ministar kulture za narodne knjižnice....- za specijalne knjižnice ministar nadležan prema području djelatnosti knjižnice" i ta bi formulacija trebala i ostati., te umjesto „uz prethodno mišljenje“, vratiti formulaciju "NA PRIJEDLOG Hrvatskog Knjižničnog Vijeća" OBRAZLOŽENJE: Različite specijalne knjižnice djeluju u specifičnim društvenim i znanstvenim poljima i jedino logično je da standardi, kao i do sada, budu usuglašeni s temeljnom strukom u kojoj djeluju, a ne odlukom ministra kulture. Za napomenuti je u vezi s HKV, kako "prethodno mišljenje", koje se umjesto sadašnjeg prava na predlaganje pojavljuje na više mjesta u Prijedlogu (o čemu više kasnije), pasivizira i obesmisljuje ulogu HKV kao najvišeg stručnog javnopravnog tijela koje ima inicijativnu ulogu u osmišljavanju knjižničnih politika prema tijelima javne vlasti. Umjesto toga HKV je podvrgnut izravnoj hijerarhiji i time isključen od inicijative predlaganja konkretnih mjera, te prepušten potpuno diskrecijskoj odluci ministra kulture (u svim područjima u kojima djeluju knjižnice širim od kulture) da neke standarde ili njihove promjene predloži ili ne, te eventualno post festum zatraži mišljenje. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog vezano uz članak 13. stavak 2. Standardi za specijalne knjižnice prema dosadašnjem Zakonu nikada nisu bili doneseni te je u interesu specijalnih knjižnica da se isti donesu u što kraćem roku radi ujednačavanja i poboljšanja rada u navedenim knjižnicama i to od strane Ministarstva kulture i uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća kao savjetodavnog tijela ministra kulture kojemu je između ostalog u nadležnosti da potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost. Ne prihvaća se primjedba da se standardi donose na prijedlog umjesto uz prethodno mišljenje s obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra. |
| 1154 | Petar Lukačić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. | Članak. 13 (3)... Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti, koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ministrima predlaže Hrvatsko knjižnično vijeće. | Djelomično prihvaćen | Prihvaćena primjedba vezano uz stavak 3. u dijelu vezano uz donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i Hrvatskog knjižničnog vijeća. Ne prihvaća se prijedlog da se nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti donose na prijedlog umjesto uz prethodno mišljenje s obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra. |
| 1155 | Petar Lukačić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. | Sadašnji Zakon u čl. 8. opravdano tvrdi kako "Standarde za pojedine vrste knjižnica na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća propisuju: - ministar kulture za narodne knjižnice.... - za specijalne knjižnice ministar nadležan prema području djelatnosti knjižnice" i ta bi formulacija trebala i ostati., te umjesto „uz prethodno mišljenje“, vratiti formulaciju "NA PRIJEDLOG Hrvatskog Knjižničnog Vijeća" | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog vezano uz članak 13. stavak 2. Standardi za specijalne knjižnice prema dosadašnjem Zakonu nikada nisu bili doneseni te je u interesu specijalnih knjižnica da se isti donesu u što kraćem roku radi ujednačavanja i poboljšanja rada u navedenim knjižnicama i to od strane Ministarstva kulture i uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća kao savjetodavnog tijela ministra kulture kojemu je između ostalog u nadležnosti da potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost. Ne prihvaća se primjedba da se standardi donose na prijedlog umjesto uz prethodno mišljenje s obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra. |
| 1156 | Mirjana Mihalić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. | Čl.13., st. 2. bi trebao glasiti: (2) Standarde iz stavka 1. ovoga članka donosi: - za narodne i dio specijalnih knjižnica koje su pod njegovom nadležnošću ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća - za školske, visokoškolske, znanstvene, sveučilišne i i dio specijalnih knjižnica koje su pod njegovom nadležnošću ministar nadležan za znanost i obrazovanje uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća i Nacionalne sveučilišne knjižnice u Zagrebu. OBRAZLOŽENJE: Jedan dio specijalnih knjižnica prema trenutnoj klasifikaciji knjižnica ne spada pod ministarstvo nadležno za poslove kulture, već pod ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja, pa je u skladu s time potrebno ispraviti ovaj, ali i još neke članke/stavke u ovom prijedlogu Zakona. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Navedena odredba usklađena je sa ministarstvom znanosti i obrazovanja i strukom. |
| 1157 | Maja Valjak | I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak. 13 (3)... Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. narodnu knjižnicu kao ustanovu te njezine podružnice na navedenom području IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA 3) Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti, koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ministrima predlaže Hrvatsko knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Hrvatsko knjižnično vijeće, AKO u njemu većinu članova čine stručnjaci iz područja knjižničarstva (što je ugroženo Prijedlogom), predlaže ministrima nacionalni plan razvitka knjižnica, s obzirom da postojeći Zakon u čl. 32. predviđa kako HKV kao stručno tijelo predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, što bi bio ekvivalent sadašnjem nazivu tog plana. | Djelomično prihvaćen | Prihvaćena primjedba vezano uz stavak 3. u dijelu vezano uz donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i Hrvatskog knjižničnog vijeća. Ne prihvaća se prijedlog da se nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti donose na prijedlog umjesto uz prethodno mišljenje s obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra. |
| 1158 | Maja Valjak | I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 13 (2)…. Prijedlog je, osim što je dio za školske i visokoškolske knjižnice ispravno usuglašen s postojećim ministarstvima, propisano kako standarde... "za narodne, specijalne i knjižnice vjerskih zajednica ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća" IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon u čl. 8. opravdano tvrdi kako "Standarde za pojedine vrste knjižnica na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća propisuju: - ministar kulture za narodne knjižnice.... - za specijalne knjižnice ministar nadležan prema području djelatnosti knjižnice" i ta bi formulacija trebala i ostati., te umjesto „uz prethodno mišljenje“, vratiti formulaciju "NA PRIJEDLOG Hrvatskog Knjižničnog Vijeća" OBRAZLOŽENJE: Različite specijalne knjižnice djeluju u specifičnim društvenim i znanstvenim poljima i jedino logično je da standardi, kao i do sada, budu usuglašeni s temeljnom strukom u kojoj djeluju, a ne odlukom ministra kulture. Za napomenuti je u vezi s HKV, kako "prethodno mišljenje", koje se umjesto sadašnjeg prava na predlaganje pojavljuje na više mjesta u Prijedlogu (o čemu više kasnije), pasivizira i obesmisljuje ulogu HKV kao najvišeg stručnog javnopravnog tijela koje ima inicijativnu ulogu u osmišljavanju knjižničnih politika prema tijelima javne vlasti. Umjesto toga HKV je podvrgnut izravnoj hijerarhiji i time isključen od inicijative predlaganja konkretnih mjera, te prepušten potpuno diskrecijskoj odluci ministra kulture (u svim područjima u kojima djeluju knjižnice širim od kulture) da neke standarde ili njihove promjene predloži ili ne, te eventualno post festum zatraži mišljenje. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog vezano uz članak 13. stavak 2. Standardi za specijalne knjižnice prema dosadašnjem Zakonu nikada nisu bili doneseni te je u interesu specijalnih knjižnica da se isti donesu u što kraćem roku radi ujednačavanja i poboljšanja rada u navedenim knjižnicama i to od strane Ministarstva kulture i uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća kao savjetodavnog tijela ministra kulture kojemu je između ostalog u nadležnosti da potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost. Ne prihvaća se primjedba da se standardi donose na prijedlog umjesto uz prethodno mišljenje s obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra. |
| 1159 | Mirjana Mihalić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. | Sadašnji Zakon u čl. 8. opravdano tvrdi kako "Standarde za pojedine vrste knjižnica na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća propisuju: - ministar kulture za narodne knjižnice.... - za specijalne knjižnice ministar nadležan prema području djelatnosti knjižnice" i ta bi formulacija trebala i ostati., te umjesto „uz prethodno mišljenje“, vratiti formulaciju "NA PRIJEDLOG Hrvatskog Knjižničnog Vijeća. Različite specijalne knjižnice djeluju u specifičnim društvenim i znanstvenim poljima i jedino logično je da standardi, kao i do sada, budu usuglašeni s temeljnom strukom u kojoj djeluju, a ne odlukom ministra kulture | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog vezano uz članak 13. stavak 2. Standardi za specijalne knjižnice prema dosadašnjem Zakonu nikada nisu bili doneseni te je u interesu specijalnih knjižnica da se isti donesu u što kraćem roku radi ujednačavanja i poboljšanja rada u navedenim knjižnicama i to od strane Ministarstva kulture i uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća kao savjetodavnog tijela ministra kulture kojemu je između ostalog u nadležnosti da potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost. Ne prihvaća se primjedba da se standardi donose na prijedlog umjesto uz prethodno mišljenje s obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra. |
| 1160 | Nadia Bužleta | I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. | ČL. 13. / stavak 2. Sadašnji Zakon u čl. 8. opravdano tvrdi kako "Standarde za pojedine vrste knjižnica na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća propisuju: - ministar kulture za narodne knjižnice.... - za specijalne knjižnice ministar nadležan prema području djelatnosti knjižnice" i ta bi formulacija trebala i ostati., te umjesto „uz prethodno mišljenje“, vratiti formulaciju "NA PRIJEDLOG Hrvatskog Knjižničnog Vijeća" Obrazloženje: Hrvatsko Knjižnično Vijeće kao najviše stručno tijelo trebalo bi imati legitimno pravo na inicijativu predlaganja konkretnih mjera u područjima djelovanja knjižnica. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog vezano uz članak 13. stavak 2. Standardi za specijalne knjižnice prema dosadašnjem Zakonu nikada nisu bili doneseni te je u interesu specijalnih knjižnica da se isti donesu u što kraćem roku radi ujednačavanja i poboljšanja rada u navedenim knjižnicama i to od strane Ministarstva kulture i uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća kao savjetodavnog tijela ministra kulture kojemu je između ostalog u nadležnosti da potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost. Ne prihvaća se primjedba da se standardi donose na prijedlog umjesto uz prethodno mišljenje s obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra. |
| 1161 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak. 13 (3)... Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. narodnu knjižnicu kao ustanovu te njezine podružnice na navedenom području IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA 3) Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti, koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ministrima predlaže Hrvatsko knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Hrvatsko knjižnično vijeće, AKO u njemu većinu članova čine stručnjaci iz područja knjižničarstva (što je ugroženo Prijedlogom), predlaže ministrima nacionalni plan razvitka knjižnica, s obzirom da postojeći Zakon u čl. 32. predviđa kako HKV kao stručno tijelo predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, što bi bio ekvivalent sadašnjem nazivu tog plana. | Djelomično prihvaćen | Prihvaćena primjedba vezano uz stavak 3. u dijelu vezano uz donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i Hrvatskog knjižničnog vijeća. Ne prihvaća se prijedlog da se nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti donose na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća umjesto uz njegovo prethodno mišljenje s obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra. |
| 1162 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 13 (2)…. Prijedlog je, osim što je dio za školske i visokoškolske knjižnice ispravno usuglašen s postojećim ministarstvima, propisano kako standarde... "za narodne, specijalne i knjižnice vjerskih zajednica ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća" IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon u čl. 8. opravdano tvrdi kako "Standarde za pojedine vrste knjižnica na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća propisuju: - ministar kulture za narodne knjižnice.... - za specijalne knjižnice ministar nadležan prema području djelatnosti knjižnice" i ta bi formulacija trebala i ostati., te umjesto „uz prethodno mišljenje“, vratiti formulaciju "NA PRIJEDLOG Hrvatskog Knjižničnog Vijeća" OBRAZLOŽENJE: Različite specijalne knjižnice djeluju u specifičnim društvenim i znanstvenim poljima i jedino logično je da standardi, kao i do sada, budu usuglašeni s temeljnom strukom u kojoj djeluju, a ne odlukom ministra kulture. Za napomenuti je u vezi s HKV, kako "prethodno mišljenje", koje se umjesto sadašnjeg prava na predlaganje pojavljuje na više mjesta u Prijedlogu (o čemu više kasnije), pasivizira i obesmisljuje ulogu HKV kao najvišeg stručnog javnopravnog tijela koje ima inicijativnu ulogu u osmišljavanju knjižničnih politika prema tijelima javne vlasti. Umjesto toga HKV je podvrgnut izravnoj hijerarhiji i time isključen od inicijative predlaganja konkretnih mjera, te prepušten potpuno diskrecijskoj odluci ministra kulture (u svim područjima u kojima djeluju knjižnice širim od kulture) da neke standarde ili njihove promjene predloži ili ne, te eventualno post festum zatraži mišljenje. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog vezano uz članak 13. stavak 2. Standardi za specijalne knjižnice prema dosadašnjem Zakonu nikada nisu bili doneseni te je u interesu specijalnih knjižnica da se isti donesu u što kraćem roku radi ujednačavanja i poboljšanja rada u navedenim knjižnicama i to od strane Ministarstva kulture i uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća kao savjetodavnog tijela ministra kulture kojemu je između ostalog u nadležnosti da potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost. Ne prihvaća se primjedba da se standardi donose na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća umjesto uz njegovo prethodno mišljenje s obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra. |
| 1163 | Knjižnica i čitaonica Kutina | I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. | Vezano uz čl. 13, st.2, sadašnji Zakon u čl. 8. opravdano tvrdi kako "Standarde za pojedine vrste knjižnica na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća propisuju: - ministar kulture za narodne knjižnice.... - za specijalne knjižnice ministar nadležan prema području djelatnosti knjižnice" i ta bi formulacija trebala i ostati., te umjesto „uz prethodno mišljenje“, vratiti formulaciju "NA PRIJEDLOG Hrvatskog Knjižničnog Vijeća" OBRAZLOŽENJE: Različite specijalne knjižnice djeluju u specifičnim društvenim i znanstvenim poljima i jedino logično je da standardi, kao i do sada, budu usuglašeni s temeljnom strukom u kojoj djeluju, a ne odlukom ministra kulture. Za napomenuti je u vezi s HKV, kako "prethodno mišljenje", koje se umjesto sadašnjeg prava na predlaganje pojavljuje na više mjesta u Prijedlogu (o čemu više kasnije), pasivizira i obesmisljuje ulogu HKV kao najvišeg stručnog javnopravnog tijela koje ima inicijativnu ulogu u osmišljavanju knjižničnih politika prema tijelima javne vlasti. Umjesto toga HKV je podvrgnut izravnoj hijerarhiji i time isključen od inicijative predlaganja konkretnih mjera, te prepušten potpuno diskrecijskoj odluci ministra kulture (u svim područjima u kojima djeluju knjižnice širim od kulture) da neke standarde ili njihove promjene predloži ili ne, te eventualno post festum zatraži mišljenje. Čl. 13, st. 3 trebao bi glasiti: Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti, koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ministrima predlaže Hrvatsko knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Hrvatsko knjižnično vijeće, AKO u njemu većinu članova čine stručnjaci iz područja knjižničarstva (što je ugroženo Prijedlogom), predlaže ministrima nacionalni plan razvitka knjižnica, s obzirom da postojeći Zakon u čl. 32. predviđa kako HKV kao stručno tijelo predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, što bi bio ekvivalent sadašnjem nazivu tog plana. | Djelomično prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog vezano uz članak 13. stavak 2. Standardi za specijalne knjižnice prema dosadašnjem Zakonu nikada nisu bili doneseni te je u interesu specijalnih knjižnica da se isti donesu u što kraćem roku radi ujednačavanja i poboljšanja rada u navedenim knjižnicama i to od strane Ministarstva kulture i uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća kao savjetodavnog tijela ministra kulture kojemu je između ostalog u nadležnosti da potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost. Prihvaćena primjedba vezano uz stavak 3. u dijelu vezano uz donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i Hrvatskog knjižničnog vijeća. Ne prihvaća se prijedlog da se standardi i nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti donose na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća umjesto uz njegovo prethodno mišljenje s obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra. |
| 1164 | ANA SUDAREVIĆ | I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. | Sadašnji Zakon u čl. 8. opravdano tvrdi kako "Standarde za pojedine vrste knjižnica na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća propisuju:- ministar kulture za narodne knjižnice....- za specijalne knjižnice ministar nadležan prema području djelatnosti knjižnice" i ta bi formulacija trebala i ostati., te umjesto „uz prethodno mišljenje“, vratiti formulaciju "NA PRIJEDLOG Hrvatskog Knjižničnog Vijeća". UZ Članak 13., Stavak 3. Knjižnična struka već je predložila dokument pod nazivom „Nacrt Strategije hrvatskog knjižničarstva 2016.-2020“ koji je bio na javnoj raspravi te bi ovaj dokument, uz neophodne korekcije zbog proteka vremena, trebao biti polazište za izradu nacionalnog plana Predlažemo da Stavak 3 glasi: Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti („Strategije hrvatskog knjižničarstva za razdoblje od__do____)“ koje donosi Vlada Republike Hrvatske na zajednički prijedlog ministra nadležnog za kulturu i ministra nadležnog za znanost i obrazovanje uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća. | Djelomično prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog vezano uz članak 13. stavak 2. Standardi za specijalne knjižnice prema dosadašnjem Zakonu nikada nisu bili doneseni te je u interesu specijalnih knjižnica da se isti donesu u što kraćem roku radi ujednačavanja i poboljšanja rada u navedenim knjižnicama i to od strane Ministarstva kulture i uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća kao savjetodavnog tijela ministra kulture kojemu je između ostalog u nadležnosti da potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost. Ne prihvaća se primjedba da se standardi donose na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća umjesto uz njegovo prethodno mišljenje s obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra. Prihvaćena primjedba vezano uz stavak 3. u dijelu vezano uz donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i Hrvatskog knjižničnog vijeća. Ne prihvaća se primjedba vezana uz Strategiju obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske |
| 1165 | Lidija Dužić Zlovolić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. | Sadašnji Zakon u čl. 8. opravdano tvrdi kako "Standarde za pojedine vrste knjižnica na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća propisuju: - ministar kulture za narodne knjižnice.... - za specijalne knjižnice ministar nadležan prema području djelatnosti knjižnice" i ta bi formulacija trebala i ostati., te umjesto „uz prethodno mišljenje“, vratiti formulaciju "NA PRIJEDLOG Hrvatskog Knjižničnog Vijeća" OBRAZLOŽENJE: Različite specijalne knjižnice djeluju u specifičnim društvenim i znanstvenim poljima i jedino logično je da standardi, kao i do sada, budu usuglašeni s temeljnom strukom u kojoj djeluju, a ne odlukom ministra kulture. Za napomenuti je u vezi s HKV, kako "prethodno mišljenje", koje se umjesto sadašnjeg prava na predlaganje pojavljuje na više mjesta u Prijedlogu (o čemu više kasnije), pasivizira i obesmisljuje ulogu HKV kao najvišeg stručnog javnopravnog tijela koje ima inicijativnu ulogu u osmišljavanju knjižničnih politika prema tijelima javne vlasti. Umjesto toga HKV je podvrgnut izravnoj hijerarhiji i time isključen od inicijative predlaganja konkretnih mjera, te prepušten potpuno diskrecijskoj odluci ministra kulture (u svim područjima u kojima djeluju knjižnice širim od kulture) da neke standarde ili njihove promjene predloži ili ne, te eventualno post festum zatraži mišljenje. Članak 13. stavak 3. Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti, koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ministrima predlaže Hrvatsko knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Hrvatsko knjižnično vijeće, AKO u njemu većinu članova čine stručnjaci iz područja knjižničarstva (što je ugroženo Prijedlogom), predlaže ministrima nacionalni plan razvitka knjižnica, s obzirom da postojeći Zakon u čl. 32. predviđa kako HKV kao stručno tijelo predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, što bi bio ekvivalent sadašnjem nazivu tog plana. | Djelomično prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog vezano uz članak 13. stavak 2. Standardi za specijalne knjižnice prema dosadašnjem Zakonu nikada nisu bili doneseni te je u interesu specijalnih knjižnica da se isti donesu u što kraćem roku radi ujednačavanja i poboljšanja rada u navedenim knjižnicama i to od strane Ministarstva kulture i uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća kao savjetodavnog tijela ministra kulture kojemu je između ostalog u nadležnosti da potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost. Prihvaćena primjedba vezano uz stavak 3. u dijelu vezano uz donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i Hrvatskog knjižničnog vijeća. Ne prihvaća se prijedlog da se Standardi i nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti donose na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća umjesto uz njegovo prethodno mišljenje s obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra. |
| 1166 | Društvo knjižničara u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. | Sadašnji Zakon u čl. 8. opravdano tvrdi kako "Standarde za pojedine vrste knjižnica na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća propisuju: - ministar kulture za narodne knjižnice.... - za specijalne knjižnice ministar nadležan prema području djelatnosti knjižnice" i ta bi formulacija trebala i ostati., te umjesto „uz prethodno mišljenje“, vratiti formulaciju "NA PRIJEDLOG Hrvatskog Knjižničnog Vijeća" OBRAZLOŽENJE: Različite specijalne knjižnice djeluju u specifičnim društvenim i znanstvenim poljima i jedino logično je da standardi, kao i do sada, budu usuglašeni s temeljnom strukom u kojoj djeluju, a ne odlukom ministra kulture. Za napomenuti je u vezi s HKV, kako "prethodno mišljenje", koje se umjesto sadašnjeg prava na predlaganje pojavljuje na više mjesta u Prijedlogu (o čemu više kasnije), pasivizira i obesmisljuje ulogu HKV kao najvišeg stručnog javnopravnog tijela koje ima inicijativnu ulogu u osmišljavanju knjižničnih politika prema tijelima javne vlasti. Umjesto toga HKV je podvrgnut izravnoj hijerarhiji i time isključen od inicijative predlaganja konkretnih mjera, te prepušten potpuno diskrecijskoj odluci ministra kulture (u svim područjima u kojima djeluju knjižnice širim od kulture) da neke standarde ili njihove promjene predloži ili ne, te eventualno post festum zatraži mišljenje. Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti, koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ministrima predlaže Hrvatsko knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Hrvatsko knjižnično vijeće, AKO u njemu većinu članova čine stručnjaci iz područja knjižničarstva (što je ugroženo Prijedlogom), predlaže ministrima nacionalni plan razvitka knjižnica, s obzirom da postojeći Zakon u čl. 32. predviđa kako HKV kao stručno tijelo predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, što bi bio ekvivalent sadašnjem nazivu tog plana. | Djelomično prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog vezano uz članak 13. stavak 2. Standardi za specijalne knjižnice prema dosadašnjem Zakonu nikada nisu bili doneseni te je u interesu specijalnih knjižnica da se isti donesu u što kraćem roku radi ujednačavanja i poboljšanja rada u navedenim knjižnicama i to od strane Ministarstva kulture i uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća kao savjetodavnog tijela ministra kulture kojemu je između ostalog u nadležnosti da potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost. Prihvaćena primjedba vezano uz stavak 3. u dijelu vezano uz donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i Hrvatskog knjižničnog vijeća. Ne prihvaća se prijedlog da se standardi i nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti donose na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća umjesto uz njegovo prethodno mišljenje s obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra. |
| 1167 | Knjižnice grada Zagreba | I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. | (1)/(2)Sadašnji Zakon u čl. 8. opravdano tvrdi kako "Standarde za pojedine vrste knjižnica na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća propisuju: - ministar kulture za narodne knjižnice .... - za specijalne knjižnice ministar nadležan prema području djelatnosti knjižnice" i ta bi formulacija trebala i ostati te umjesto „uz prethodno mišljenje“, vratiti formulaciju "NA PRIJEDLOG Hrvatskog Knjižničnog Vijeća" (3)Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti, koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ministrima predlaže Hrvatsko knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Hrvatsko knjižnično vijeće, AKO u njemu većinu članova čine stručnjaci iz područja knjižničarstva (što je ugroženo Prijedlogom), predlaže ministrima nacionalni plan razvitka knjižnica, s obzirom da postojeći Zakon u čl. 32. predviđa kako HKV kao stručno tijelo predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, što bi bio ekvivalent sadašnjem nazivu tog plana. Nejasno je kako su pitanja regulirana ovim člankom uređena u slučaju knjižnica koje osnivaju zaklade, trgovačka društva, udruge, zadruge? | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog vezano uz članak 13. stavak 2. Standardi za specijalne knjižnice prema dosadašnjem Zakonu nikada nisu bili doneseni te je u interesu specijalnih knjižnica da se isti donesu u što kraćem roku radi ujednačavanja i poboljšanja rada u navedenim knjižnicama i to od strane Ministarstva kulture i uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća kao savjetodavnog tijela ministra kulture kojemu je između ostalog u nadležnosti da potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost. Ne prihvaća se primjedba da se standardi donose na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća umjesto uz njegovo prethodno mišljenje s obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra. |
| 1168 | Knjižničarsko društvo Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. | Članak. 13 (3)... Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. narodnu knjižnicu kao ustanovu te njezine podružnice na navedenom području IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA 3) Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti, koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ministrima predlaže Hrvatsko knjižnično vijeće. UZ Članak 13., Stavak 3. Knjižnična struka već je predložila dokument pod nazivom „Nacrt Strategije hrvatskog knjižničarstva 2016.-2020“ koji je bio na javnoj raspravi te bi ovaj dokument, uz neophodne korekcije zbog proteka vremena, trebao biti polazište za izradu nacionalnog plana Predlažemo da Stavak 3 glasi: Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti („Strategije hrvatskog knjižničarstva za razdoblje od__do____)“ koje donosi Vlada Republike Hrvatske na zajednički prijedlog ministra nadležnog za kulturu i ministra nadležnog za znanost i obrazovanje uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća. | Djelomično prihvaćen | Prihvaćena primjedba vezano uz stavak 3. u dijelu vezano uz donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i Hrvatskog knjižničnog vijeća. Ne prihvaća se prijedlog da se standardi i nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti donose na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća umjesto uz njegovo prethodno mišljenje s obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra. Ne prihvaća se primjedba vezana uz Strategiju obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske |
| 1169 | Sveučilišna knjižnica u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA ČLANAK 13, STAVAK 2. (2) Standarde iz stavka 1. ovoga članka donosi: - za narodne knjižnice ministar nadležan za kulturu, na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća i Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu - za specijalne knjižnice ministar nadležan za kulturu, uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za djelatnost ustanove u čijem su sastavu, te na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća - za školske, visokoškolske i znanstvene knjižnice ministar nadležan za znanost i obrazovanje na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća i Nacionalne sveučilišne knjižnice u Zagrebu. | Djelomično prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog vezano uz članak 13. stavak 2. Standardi za specijalne knjižnice prema dosadašnjem Zakonu nikada nisu bili doneseni te je u interesu specijalnih knjižnica da se isti donesu u što kraćem roku radi ujednačavanja i poboljšanja rada u navedenim knjižnicama i to od strane Ministarstva kulture i uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća kao savjetodavnog tijela ministra kulture kojemu je između ostalog u nadležnosti da potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost. Prihvaća se prijedlog vezan uz predlaganje standarda od strane Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu s obzirom da je u popisu nadležnosti Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu propisano da ista izrađuje nacrt prijedloga standarda za sve vrste knjižnica. Ne prihvaća se primjedba da se standardi donose na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća umjesto uz njegovo prethodno mišljenje s obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra. |
| 1170 | Sanja Heberling Dragičević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. | NADOPUNA: (2) Standarde za pojedine vrste knjižnica predlaže Nacionalna i sveučilišna knjižnica u suradnji s Hrvatskim knjižničarskim društvom i stručnjacima one vrste knjižnica za koje se donosi standard. | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan uz predlaganje standarda od strane Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu s obzirom da je u popisu nadležnosti Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu propisano da ista izrađuje nacrt prijedloga standarda za sve vrste knjižnica. Ne prihvaća se primjedba da se u Zakon unese odredba da se standardi donose u suradnji sa Hrvatskim knjižničarskim društvom i stručnjacima jer Nacionalna i sveučilišna knjižnica u postupku izrade nacrta prijedloga standarda može surađivati i konzultirati se sa društvima i stručnjacima iz cjelokupne knjižničarske struke. |
| 1171 | Sanja Heberling Dragičević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. | KOMENTAR: Iza stavka 1. nedostaje odredba o tome tko predlaže standarde. U stavku 2. Standarde treba donijeti u onom ministarstvu koje pokriva djelatnost kojoj doprinosi pojedina vrsta knjižnice. Nejasno je zašto se u stavku 3. govori o „nacionalnom planu razvitka knjižnica..., a ne o „Strategiji razvoja kinjižnica i knjžnične djelatnosti RH“. Ovakav naziv bi omogućio lakše uključivanje politike knjižničarstva u politiku društvenog razvoja. Zašto ministar nadležan za znanosti i obrazovanje daje samo prethodno mišljenje, kad većina knjižnica i knjižničara u RH djeluje u sustavu znanosti i obrazovanja? | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezano uz predlaganje standarda s obzirom da je u popisu nadležnosti Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu predloženo da ista izrađuje nacrt prijedloga standarda za sve vrste knjižnica Ne prihvaća se prijedlog vezano uz članak 13. stavak 2. Standardi za specijalne knjižnice prema dosadašnjem Zakonu nikada nisu bili doneseni te je u interesu specijalnih knjižnica da se isti donesu u što kraćem roku radi ujednačavanja i poboljšanja rada u navedenim knjižnicama i to od strane Ministarstva kulture i uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća kao savjetodavnog tijela ministra kulture kojemu je između ostalog u nadležnosti da potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost. Ne prihvaća se primjedba vezano uz stavak 3.. koja se odnosi na Strategiju obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske |
| 1172 | Sanja Paravić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 13 (2)…. Prijedlog je, osim što je dio za školske i visokoškolske knjižnice ispravno usuglašen s postojećim ministarstvima, propisano kako standarde... "za narodne, specijalne i knjižnice vjerskih zajednica ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća" IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon u čl. 8. opravdano tvrdi kako "Standarde za pojedine vrste knjižnica na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća propisuju: - ministar kulture za narodne knjižnice.... - za specijalne knjižnice ministar nadležan prema području djelatnosti knjižnice" i ta bi formulacija trebala i ostati., te umjesto „uz prethodno mišljenje“, vratiti formulaciju "NA PRIJEDLOG Hrvatskog Knjižničnog Vijeća" OBRAZLOŽENJE: Različite specijalne knjižnice djeluju u specifičnim društvenim i znanstvenim poljima i jedino logično je da standardi, kao i do sada, budu usuglašeni s temeljnom strukom u kojoj djeluju, a ne odlukom ministra kulture. Za napomenuti je u vezi s HKV, kako "prethodno mišljenje", koje se umjesto sadašnjeg prava na predlaganje pojavljuje na više mjesta u Prijedlogu (o čemu više kasnije), pasivizira i obesmisljuje ulogu HKV kao najvišeg stručnog javnopravnog tijela koje ima inicijativnu ulogu u osmišljavanju knjižničnih politika prema tijelima javne vlasti. Umjesto toga HKV je podvrgnut izravnoj hijerarhiji i time isključen od inicijative predlaganja konkretnih mjera, te prepušten potpuno diskrecijskoj odluci ministra kulture (u svim područjima u kojima djeluju knjižnice širim od kulture) da neke standarde ili njihove promjene predloži ili ne, te eventualno post festum zatraži mišljenje. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak. 13 (3)... Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. narodnu knjižnicu kao ustanovu te njezine podružnice na navedenom području IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA 3) Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti, koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ministrima predlaže Hrvatsko knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Hrvatsko knjižnično vijeće, AKO u njemu većinu članova čine stručnjaci iz područja knjižničarstva (što je ugroženo Prijedlogom), predlaže ministrima nacionalni plan razvitka knjižnica, s obzirom da postojeći Zakon u čl. 32. predviđa kako HKV kao stručno tijelo predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, što bi bio ekvivalent sadašnjem nazivu tog plana. | Djelomično prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog vezano uz članak 13. stavak 2. Standardi za specijalne knjižnice prema dosadašnjem Zakonu nikada nisu bili doneseni te je u interesu specijalnih knjižnica da se isti donesu u što kraćem roku radi ujednačavanja i poboljšanja rada u navedenim knjižnicama i to od strane Ministarstva kulture i uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća kao savjetodavnog tijela ministra kulture kojemu je između ostalog u nadležnosti da potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost. Prihvaćena primjedba vezano uz stavak 3. u dijelu vezano uz donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i Hrvatskog knjižničnog vijeća. Ne prihvaća se prijedlog da se standardi i nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti donose na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća umjesto uz njegovo prethodno mišljenje s obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra. |
| 1173 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. | Iza stavka 1. nedostaje odredba o tome tko predlaže standarde. U stavku 2. Standarde treba donijeti u onom ministarstvu koje pokriva djelatnost kojoj doprinosi pojedina vrsta knjižnice. (1) Knjižnice svoju djelatnost obavljaju sukladno standardima propisanim za pojedine vrste knjižnica, kojima se uređuju poslovi i usluge, kadrovski i tehnički uvjeti svojstveni pojedinim vrstama knjižnica, standardi za digitalizaciju knjižnične građe, kao i prava i dužnosti korisnika knjižničnih usluga. (2) Standarde za pojedine vrste knjižnica predlaže Nacionalna i sveučilišna knjižnica u suradnji s Hrvatskim knjižničarskim društvom i stručnjacima one vrste knjižnica za koje se donosi standard. (3) Standarde iz stavka 1. ovoga članka donosi: - za narodne i specijalne knjižnice u kulturnoj i medijskoj djelatnosti te knjižnice vjerskih zajednica, ministar nadležan za kulturu uz prethodno Mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća - za školske knjižnice, knjižnice visokih učilišta i specijalne knjižnice na području znanosti, javne vlasti, zdravstva i gospodarstva, ministar nadležan za znanost i obrazovanje uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća (4) Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem Nacionalne strategije razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti koju donosi Vlada Republike Hrvatske, na zajednički prijedlog ministra nadležnog za kulturu i ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. OBRAZLOŽENJE Nejasno je zašto se u stavku 3. govori o „nacionalnom planu razvitka knjižnica..., a ne o „Strategiji razvoja kinjižnica i knjžnične djelatnosti RH“. Ovakav naziv bi omogućio lakše uključivanje politike knjižničarstva u politiku društvenog razvoja. Zašto ministar nadležan za znanosti i obrazovanje daje samo prethodno mišljenje, kad većina knjižnica i knjižničara u RH djeluje u sustavu znanosti i obrazovanja? | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezano uz predlaganje standarda s obzirom da je u popisu nadležnosti Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu predloženo da ista izrađuje nacrt prijedloga standarda za sve vrste knjižnica . Ne prihvaća se primjedba da se u Zakon unese odredba da se standardi donose u suradnji sa Hrvatskim knjižničarskim društvom i stručnjacima jer Nacionalna i sveučilišna knjižnica u postupku izrade nacrta prijedloga standarda može surađivati i konzultirati se sa društvima i stručnjacima iz cjelokupne knjižničarske struke te stoga isto nije potrebno propisivati Zakonom. Ne prihvaća se prijedlog vezano uz članak 13. stavak 2. Standardi za specijalne knjižnice prema dosadašnjem Zakonu nikada nisu bili doneseni te je u interesu specijalnih knjižnica da se isti donesu u što kraćem roku radi ujednačavanja i poboljšanja rada u navedenim knjižnicama i to od strane Ministarstva kulture i uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća kao savjetodavnog tijela ministra kulture kojemu je između ostalog u nadležnosti da potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost. Prihvaćena primjedba vezana uz donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i Hrvatskog knjižničnog vijeća. Ne prihvaća se prijedlog (3). Standarde za knjižnice donosi ministar nadležan za kulturu odnosno ministar nadležan za znanost i obrazovanje uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća kao savjetodavnog tijela ministra kulture kojemu je između ostalog u nadležnosti da potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost. Navedena odredba usuglašena je sa Ministarstvom znanosti i obrazovanja. Ne prihvaća se primjedba vezana uz Strategiju obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske. |
| 1174 | Ivana Vladilo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. | UZ Članak 13., Stavak 3. Knjižničarska struka već je predložila dokument pod nazivom „Nacrt Strategije hrvatskog knjižničarstva 2016.-2020“ koji je bio na javnoj raspravi te bi ovaj dokument, uz neophodne korekcije zbog proteka vremena, trebao biti polazište za izradu nacionalnog plana Predlažemo da Stavak 3 glasi: Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti („Strategije hrvatskog knjižničarstva za razdoblje od__do____)“ koje donosi Vlada Republike Hrvatske na zajednički prijedlog ministra nadležnog za kulturu i ministra nadležnog za znanost i obrazovanje uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se primjedba vezana uz Strategiju obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske |
| 1175 | Korina Udina | I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. | UZ Članak 13., Stavak 3. Knjižnična struka već je predložila dokument pod nazivom „Nacrt Strategije hrvatskog knjižničarstva 2016.-2020“ koji je bio na javnoj raspravi te bi ovaj dokument, uz neophodne korekcije zbog proteka vremena, trebao biti polazište za izradu nacionalnog plana Predlažemo da Stavak 3 glasi: Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti („Strategije hrvatskog knjižničarstva za razdoblje od__do____)“ koje donosi Vlada Republike Hrvatske na zajednički prijedlog ministra nadležnog za kulturu i ministra nadležnog za znanost i obrazovanje uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se primjedba vezana uz Strategiju obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske |
| 1176 | Viktorija Tomšić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak. 13 (3)... Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. narodnu knjižnicu kao ustanovu te njezine podružnice na navedenom području IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA 3) Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti, koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ministrima predlaže Hrvatsko knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Hrvatsko knjižnično vijeće, AKO u njemu većinu članova čine stručnjaci iz područja knjižničarstva (što je ugroženo Prijedlogom), predlaže ministrima nacionalni plan razvitka knjižnica, s obzirom da postojeći Zakon u čl. 32. predviđa kako HKV kao stručno tijelo predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, što bi bio ekvivalent sadašnjem nazivu tog plana. | Djelomično prihvaćen | Prihvaćena primjedba vezano uz stavak 3. u dijelu vezano uz donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i Hrvatskog knjižničnog vijeća. Ne prihvaća se prijedlog da se standardi i nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti donose na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća umjesto uz njegovo prethodno mišljenje s obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra. |
| 1177 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. | Stavak (3) treba glasiti: Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti, koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ministrima predlaže Hrvatsko knjižnično vijeće. | Djelomično prihvaćen | Prihvaćena primjedba vezano uz stavak 3. u dijelu vezano uz donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i Hrvatskog knjižničnog vijeća. Ne prihvaća se prijedlog da se standardi i nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti donose na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća umjesto uz njegovo prethodno mišljenje s obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra. |
| 1178 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. | Stavak (2) izmijeniti i navesti da Standarde iz stavka 1. ovog članka "za pojedine vrste knjižnica na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća propisuje ministar nadležan za kulturu za narodne knjižnice, za školske,..., a za specijalne knjižnice ministar nadležan prema području djelatnosti knjižnice. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog vezano uz članak 13. stavak 2. Standardi za specijalne knjižnice prema dosadašnjem Zakonu nikada nisu bili doneseni te je u interesu specijalnih knjižnica da se isti donesu u što kraćem roku radi ujednačavanja i poboljšanja rada u navedenim knjižnicama i to od strane Ministarstva kulture i uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća kao savjetodavnog tijela ministra kulture kojemu je između ostalog u nadležnosti da potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost. |
| 1179 | Grozdana Ribičić,viša knjižničarka, predsjednica Komisije za čitanje HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak. 13 (3)... Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. narodnu knjižnicu kao ustanovu te njezine podružnice na navedenom području IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA 3) Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti, koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ministrima predlaže Hrvatsko knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Hrvatsko knjižnično vijeće, AKO u njemu većinu članova čine stručnjaci iz područja knjižničarstva (što je ugroženo Prijedlogom), predlaže ministrima nacionalni plan razvitka knjižnica, s obzirom da postojeći Zakon u čl. 32. predviđa kako HKV kao stručno tijelo predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, što bi bio ekvivalent sadašnjem nazivu tog plana. | Djelomično prihvaćen | Prihvaćena primjedba vezano uz stavak 3. u dijelu vezano uz donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i Hrvatskog knjižničnog vijeća. Ne prihvaća se prijedlog da se standardi i nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti donose na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća umjesto uz njegovo prethodno mišljenje s obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra. |
| 1180 | Grozdana Ribičić,viša knjižničarka, predsjednica Komisije za čitanje HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 13 (2)…. Prijedlog je, osim što je dio za školske i visokoškolske knjižnice ispravno usuglašen s postojećim ministarstvima, propisano kako standarde... "za narodne, specijalne i knjižnice vjerskih zajednica ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća" IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon u čl. 8. opravdano tvrdi kako "Standarde za pojedine vrste knjižnica na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća propisuju: - ministar kulture za narodne knjižnice.... - za specijalne knjižnice ministar nadležan prema području djelatnosti knjižnice" i ta bi formulacija trebala i ostati., te umjesto „uz prethodno mišljenje“, vratiti formulaciju "NA PRIJEDLOG Hrvatskog Knjižničnog Vijeća" OBRAZLOŽENJE: Različite specijalne knjižnice djeluju u specifičnim društvenim i znanstvenim poljima i jedino logično je da standardi, kao i do sada, budu usuglašeni s temeljnom strukom u kojoj djeluju, a ne odlukom ministra kulture. Za napomenuti je u vezi s HKV, kako "prethodno mišljenje", koje se umjesto sadašnjeg prava na predlaganje pojavljuje na više mjesta u Prijedlogu, pasivizira i obesmisljuje ulogu HKV kao najvišeg stručnog javnopravnog tijela koje ima inicijativnu ulogu u osmišljavanju knjižničnih politika prema tijelima javne vlasti. Umjesto toga HKV je podvrgnut izravnoj hijerarhiji i time isključen od inicijative predlaganja konkretnih mjera, te prepušten potpuno diskrecijskoj odluci ministra kulture (u svim područjima u kojima djeluju knjižnice širim od kulture) da neke standarde ili njihove promjene predloži ili ne, te eventualno post festum zatraži mišljenje. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog vezano uz članak 13. stavak 2. Standardi za specijalne knjižnice prema dosadašnjem Zakonu nikada nisu bili doneseni te je u interesu specijalnih knjižnica da se isti donesu u što kraćem roku radi ujednačavanja i poboljšanja rada u navedenim knjižnicama i to od strane Ministarstva kulture i uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća kao savjetodavnog tijela ministra kulture kojemu je između ostalog u nadležnosti da potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost. |
| 1181 | Ivana Dorotić Malič | I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 13 (2)…. Prijedlog je, osim što je dio za školske i visokoškolske knjižnice ispravno usuglašen s postojećim ministarstvima, propisano kako standarde... "za narodne, specijalne i knjižnice vjerskih zajednica ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća" IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon u čl. 8. opravdano tvrdi kako "Standarde za pojedine vrste knjižnica na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća propisuju: - ministar kulture za narodne knjižnice.... - za specijalne knjižnice ministar nadležan prema području djelatnosti knjižnice" i ta bi formulacija trebala i ostati., te umjesto „uz prethodno mišljenje“, vratiti formulaciju "NA PRIJEDLOG Hrvatskog Knjižničnog Vijeća" OBRAZLOŽENJE: Različite specijalne knjižnice djeluju u specifičnim društvenim i znanstvenim poljima i jedino logično je da standardi, kao i do sada, budu usuglašeni s temeljnom strukom u kojoj djeluju, a ne odlukom ministra kulture. Za napomenuti je u vezi s HKV, kako "prethodno mišljenje", koje se umjesto sadašnjeg prava na predlaganje pojavljuje na više mjesta u Prijedlogu (o čemu više kasnije), pasivizira i obesmisljuje ulogu HKV kao najvišeg stručnog javnopravnog tijela koje ima inicijativnu ulogu u osmišljavanju knjižničnih politika prema tijelima javne vlasti. Umjesto toga HKV je podvrgnut izravnoj hijerarhiji i time isključen od inicijative predlaganja konkretnih mjera, te prepušten potpuno diskrecijskoj odluci ministra kulture (u svim područjima u kojima djeluju knjižnice širim od kulture) da neke standarde ili njihove promjene predloži ili ne, te eventualno post festum zatraži mišljenje. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak. 13 (3)... Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. narodnu knjižnicu kao ustanovu te njezine podružnice na navedenom području IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA 3) Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti, koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ministrima predlaže Hrvatsko knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Hrvatsko knjižnično vijeće, AKO u njemu većinu članova čine stručnjaci iz područja knjižničarstva (što je ugroženo Prijedlogom), predlaže ministrima nacionalni plan razvitka knjižnica, s obzirom da postojeći Zakon u čl. 32. predviđa kako HKV kao stručno tijelo predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, što bi bio ekvivalent sadašnjem nazivu tog plana. | Djelomično prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog vezano uz članak 13. stavak 2. Standardi za specijalne knjižnice prema dosadašnjem Zakonu nikada nisu bili doneseni te je u interesu specijalnih knjižnica da se isti donesu u što kraćem roku radi ujednačavanja i poboljšanja rada u navedenim knjižnicama i to od strane Ministarstva kulture i uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća kao savjetodavnog tijela ministra kulture kojemu je između ostalog u nadležnosti da potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost. Prihvaćena primjedba vezano uz stavak 3. u dijelu vezano uz donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i Hrvatskog knjižničnog vijeća. Ne prihvaća se prijedlog da se standardi i nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti donose na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća umjesto uz njegovo prethodno mišljenje s obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra. |
| 1182 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. | Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti, koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ministrima predlaže Hrvatsko knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Hrvatsko knjižnično vijeće, AKO u njemu većinu članova čine stručnjaci iz područja knjižničarstva (što je ugroženo Prijedlogom), predlaže ministrima nacionalni plan razvitka knjižnica, s obzirom da postojeći Zakon u čl. 32. predviđa kako HKV kao stručno tijelo predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, što bi bio ekvivalent sadašnjem nazivu tog plana. | Djelomično prihvaćen | Prihvaćena primjedba vezano uz stavak 3. u dijelu vezano uz donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i Hrvatskog knjižničnog vijeća. Ne prihvaća se prijedlog da se standardi i nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti donose na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća umjesto uz njegovo prethodno mišljenje s obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra. |
| 1183 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. | Sadašnji Zakon u čl. 8. opravdano tvrdi kako "Standarde za pojedine vrste knjižnica na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća propisuju: - ministar kulture za narodne knjižnice.... - za specijalne knjižnice ministar nadležan prema području djelatnosti knjižnice" i ta bi formulacija trebala i ostati., te umjesto „uz prethodno mišljenje“, vratiti formulaciju "NA PRIJEDLOG Hrvatskog Knjižničnog Vijeća" OBRAZLOŽENJE: Različite specijalne knjižnice djeluju u specifičnim društvenim i znanstvenim poljima i jedino logično je da standardi, kao i do sada, budu usuglašeni s temeljnom strukom u kojoj djeluju, a ne odlukom ministra kulture. Za napomenuti je u vezi s HKV, kako "prethodno mišljenje", koje se umjesto sadašnjeg prava na predlaganje pojavljuje na više mjesta u Prijedlogu (o čemu više kasnije), pasivizira i obesmisljuje ulogu HKV kao najvišeg stručnog javnopravnog tijela koje ima inicijativnu ulogu u osmišljavanju knjižničnih politika prema tijelima javne vlasti. Umjesto toga HKV je podvrgnut izravnoj hijerarhiji i time isključen od inicijative predlaganja konkretnih mjera, te prepušten potpuno diskrecijskoj odluci ministra kulture (u svim područjima u kojima djeluju knjižnice širim od kulture) da neke standarde ili njihove promjene predloži ili ne, te eventualno post festum zatraži mišljenje. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog vezano uz članak 13. stavak 2. Standardi za specijalne knjižnice prema dosadašnjem Zakonu nikada nisu bili doneseni te je u interesu specijalnih knjižnica da se isti donesu u što kraćem roku radi ujednačavanja i poboljšanja rada u navedenim knjižnicama i to od strane Ministarstva kulture i uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća kao savjetodavnog tijela ministra kulture kojemu je između ostalog u nadležnosti da potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost. Ne prihvaća se prijedlog da se Standardi donose na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća umjesto uz njegovo prethodno mišljenje s obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra. |
| 1184 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. | OBRAZLOŽENJE za prijedlog stavka (3): Postojeći Zakon u čl. 32. predviđa da je Hrvatsko knjižnično vijeće stručno tijelo koje predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava (nacionalni plan razvitka knjižnica). Prema ovom prijedlogu zakona stručnjaci iz knjižničarstva čine manjinu te je logično da HKV ne može raditi na razvoju (stručnog) knjižničnog sustava. | Primljeno na znanje | Nije iznesen konkretni prijedlog. |
| 1185 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. | Stavak (3) treba glasiti: Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti, koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ministrima predlaže Hrvatsko knjižnično vijeće. | Djelomično prihvaćen | Prihvaćena primjedba vezano uz stavak 3. u dijelu vezano uz donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i Hrvatskog knjižničnog vijeća. Ne prihvaća se prijedlog da se nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti donose na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća umjesto uz njegovo prethodno mišljenje s obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra. |
| 1186 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. | Stavak (2) treba glasiti: Standarde za pojedine vrste knjižnica na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća propisuju: - ministar nadležan za kulturu za narodne knjižnice - za specijalne knjižnice ministar nadležan prema području djelatnosti knjižnice - za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne ministar nadležan za znanost i obrazovanje | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog vezano uz članak 13. stavak 2. Standardi za specijalne knjižnice prema dosadašnjem Zakonu nikada nisu bili doneseni te je u interesu specijalnih knjižnica da se isti donesu u što kraćem roku radi ujednačavanja i poboljšanja rada u navedenim knjižnicama i to od strane Ministarstva kulture i uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća kao savjetodavnog tijela ministra kulture kojemu je između ostalog u nadležnosti da potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost. |
| 1187 | Tomislav Staničić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. | Članak 13 (2)…. Prijedlog je, osim što je dio za školske i visokoškolske knjižnice ispravno usuglašen s postojećim ministarstvima, propisano kako standarde... "za narodne, specijalne i knjižnice vjerskih zajednica ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća" IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon u čl. 8. opravdano tvrdi kako "Standarde za pojedine vrste knjižnica na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća propisuju: - ministar kulture za narodne knjižnice.... - za specijalne knjižnice ministar nadležan prema području djelatnosti knjižnice" i ta bi formulacija trebala i ostati., te umjesto „uz prethodno mišljenje“, vratiti formulaciju "NA PRIJEDLOG Hrvatskog Knjižničnog Vijeća" OBRAZLOŽENJE: Različite specijalne knjižnice djeluju u specifičnim društvenim i znanstvenim poljima i jedino logično je da standardi, kao i do sada, budu usuglašeni s temeljnom strukom u kojoj djeluju, a ne odlukom ministra kulture. Za napomenuti je u vezi s HKV, kako "prethodno mišljenje", koje se umjesto sadašnjeg prava na predlaganje pojavljuje na više mjesta u Prijedlogu (o čemu više kasnije), pasivizira i obesmisljuje ulogu HKV kao najvišeg stručnog javnopravnog tijela koje ima inicijativnu ulogu u osmišljavanju knjižničnih politika prema tijelima javne vlasti. Umjesto toga HKV je podvrgnut izravnoj hijerarhiji i time isključen od inicijative predlaganja konkretnih mjera, te prepušten potpuno diskrecijskoj odluci ministra kulture (u svim područjima u kojima djeluju knjižnice širim od kulture) da neke standarde ili njihove promjene predloži ili ne, te eventualno post festum zatraži mišljenje. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak. 13 (3)... Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. narodnu knjižnicu kao ustanovu te njezine podružnice na navedenom području IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA 3) Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti, koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ministrima predlaže Hrvatsko knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Hrvatsko knjižnično vijeće, AKO u njemu većinu članova čine stručnjaci iz područja knjižničarstva (što je ugroženo Prijedlogom), predlaže ministrima nacionalni plan razvitka knjižnica, s obzirom da postojeći Zakon u čl. 32. predviđa kako HKV kao stručno tijelo predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, što bi bio ekvivalent sadašnjem nazivu tog plana. | Djelomično prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog vezano uz članak 13. stavak 2. Standardi za specijalne knjižnice prema dosadašnjem Zakonu nikada nisu bili doneseni te je u interesu specijalnih knjižnica da se isti donesu u što kraćem roku radi ujednačavanja i poboljšanja rada u navedenim knjižnicama i to od strane Ministarstva kulture i uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća kao savjetodavnog tijela ministra kulture kojemu je između ostalog u nadležnosti da potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost. Prihvaćena primjedba vezano uz stavak 3. u dijelu vezano uz donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i Hrvatskog knjižničnog vijeća. Ne prihvaća se prijedlog da se Standardi i nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti donose na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća umjesto uz njegovo prethodno mišljenje s obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra. |
| 1188 | Zrinka Udiljak Bugarinovski | I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 13 (2)…. Prijedlog je, osim što je dio za školske i visokoškolske knjižnice ispravno usuglašen s postojećim ministarstvima, propisano kako standarde... "za narodne, specijalne i knjižnice vjerskih zajednica ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća" IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon u čl. 8. opravdano tvrdi kako "Standarde za pojedine vrste knjižnica na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća propisuju: - ministar kulture za narodne knjižnice.... - za specijalne knjižnice ministar nadležan prema području djelatnosti knjižnice" i ta bi formulacija trebala i ostati., te umjesto „uz prethodno mišljenje“, vratiti formulaciju "NA PRIJEDLOG Hrvatskog Knjižničnog Vijeća" OBRAZLOŽENJE: Različite specijalne knjižnice djeluju u specifičnim društvenim i znanstvenim poljima i jedino logično je da standardi, kao i do sada, budu usuglašeni s temeljnom strukom u kojoj djeluju, a ne odlukom ministra kulture. Za napomenuti je u vezi s HKV, kako "prethodno mišljenje", koje se umjesto sadašnjeg prava na predlaganje pojavljuje na više mjesta u Prijedlogu (o čemu više kasnije), pasivizira i obesmisljuje ulogu HKV kao najvišeg stručnog javnopravnog tijela koje ima inicijativnu ulogu u osmišljavanju knjižničnih politika prema tijelima javne vlasti. Umjesto toga HKV je podvrgnut izravnoj hijerarhiji i time isključen od inicijative predlaganja konkretnih mjera, te prepušten potpuno diskrecijskoj odluci ministra kulture (u svim područjima u kojima djeluju knjižnice širim od kulture) da neke standarde ili njihove promjene predloži ili ne, te eventualno post festum zatraži mišljenje. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak. 13 (3)... Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. narodnu knjižnicu kao ustanovu te njezine podružnice na navedenom području IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA 3) Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti, koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ministrima predlaže Hrvatsko knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Hrvatsko knjižnično vijeće, AKO u njemu većinu članova čine stručnjaci iz područja knjižničarstva (što je ugroženo Prijedlogom), predlaže ministrima nacionalni plan razvitka knjižnica, s obzirom da postojeći Zakon u čl. 32. predviđa kako HKV kao stručno tijelo predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, što bi bio ekvivalent sadašnjem nazivu tog plana. | Djelomično prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog vezano uz članak 13. stavak 2. Standardi za specijalne knjižnice prema dosadašnjem Zakonu nikada nisu bili doneseni te je u interesu specijalnih knjižnica da se isti donesu u što kraćem roku radi ujednačavanja i poboljšanja rada u navedenim knjižnicama i to od strane Ministarstva kulture i uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća kao savjetodavnog tijela ministra kulture kojemu je između ostalog u nadležnosti da potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost. Prihvaćena primjedba vezano uz stavak 3. u dijelu vezano uz donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i Hrvatskog knjižničnog vijeća. Ne prihvaća se prijedlog da se Standardi i nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti donose na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća umjesto uz njegovo prethodno mišljenje s obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra. |
| 1189 | dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. | Članak 13 (2)…. Prijedlog je, osim što je dio za školske i visokoškolske knjižnice ispravno usuglašen s postojećim ministarstvima, propisano kako standarde... "za narodne, specijalne i knjižnice vjerskih zajednica ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća" IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon u čl. 8. opravdano tvrdi kako "Standarde za pojedine vrste knjižnica na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća propisuju: - ministar kulture za narodne knjižnice.... - za specijalne knjižnice ministar nadležan prema području djelatnosti knjižnice" i ta bi formulacija trebala i ostati., te umjesto „uz prethodno mišljenje“, vratiti formulaciju "NA PRIJEDLOG Hrvatskog Knjižničnog Vijeća" OBRAZLOŽENJE: Različite specijalne knjižnice djeluju u specifičnim društvenim i znanstvenim poljima i jedino logično je da standardi, kao i do sada, budu usuglašeni s temeljnom strukom u kojoj djeluju, a ne odlukom ministra kulture. Za napomenuti je u vezi s HKV, kako "prethodno mišljenje", koje se umjesto sadašnjeg prava na predlaganje pojavljuje na više mjesta u Prijedlogu (o čemu više kasnije), pasivizira i obesmisljuje ulogu HKV kao najvišeg stručnog javnopravnog tijela koje ima inicijativnu ulogu u osmišljavanju knjižničnih politika prema tijelima javne vlasti. Umjesto toga HKV je podvrgnut izravnoj hijerarhiji i time isključen od inicijative predlaganja konkretnih mjera, te prepušten potpuno diskrecijskoj odluci ministra kulture (u svim područjima u kojima djeluju knjižnice širim od kulture) da neke standarde ili njihove promjene predloži ili ne, te eventualno post festum zatraži mišljenje. Članak. 13 (3)... Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. narodnu knjižnicu kao ustanovu te njezine podružnice na navedenom području IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA 3) Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti, koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ministrima predlaže Hrvatsko knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Hrvatsko knjižnično vijeće, AKO u njemu većinu članova čine stručnjaci iz područja knjižničarstva (što je ugroženo Prijedlogom), predlaže ministrima nacionalni plan razvitka knjižnica, s obzirom da postojeći Zakon u čl. 32. predviđa kako HKV kao stručno tijelo predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, što bi bio ekvivalent sadašnjem nazivu tog plana. | Djelomično prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog vezano uz članak 13. stavak 2. Standardi za specijalne knjižnice prema dosadašnjem Zakonu nikada nisu bili doneseni te je u interesu specijalnih knjižnica da se isti donesu u što kraćem roku radi ujednačavanja i poboljšanja rada u navedenim knjižnicama i to od strane Ministarstva kulture i uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća kao savjetodavnog tijela ministra kulture kojemu je između ostalog u nadležnosti da potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost. Prihvaćena primjedba vezano uz stavak 3. u dijelu vezano uz donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i Hrvatskog knjižničnog vijeća. Ne prihvaća se prijedlog da se Standardi i nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti donose na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća umjesto uz njegovo prethodno mišljenje s obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra. |
| 1190 | Ljiljana Črnjar | I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. | Stavak 3. Već je donesen dokument pod nazivom "Strategija hrvatskog knjižničarstva 2015-2020. te predlažem da se taj dokument uvrsti u Zakon te također unese dopuna o mišljenju HKV kao najvišeg stručnog tijela. Predlažem da Stavak 3 glasi: Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem „Strategije hrvatskog knjižničarstva 2015.-2020. (korigirati razdoblje na koje se odnosi) i pripadajućeg Akcijskog plana koje donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća. | Djelomično prihvaćen | Prihvaćen prijedlog da se nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti donosi uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća. Ne prihvaća se primjedba vezano uz stavak 3.. koja se odnosi na Strategiju obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske |
| 1191 | Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. | Čl. 13. st. 2. - Sadašnji Zakon u čl. 8. opravdano tvrdi kako "Standarde za pojedine vrste knjižnica na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća propisuju: - ministar kulture za narodne knjižnice.... - za specijalne knjižnice ministar nadležan prema području djelatnosti knjižnice" i ta bi formulacija trebala i ostati., te umjesto „uz prethodno mišljenje“, vratiti formulaciju "NA PRIJEDLOG Hrvatskog Knjižničnog Vijeća" OBRAZLOŽENJE: Različite specijalne knjižnice djeluju u specifičnim društvenim i znanstvenim poljima i jedino logično je da standardi, kao i do sada, budu usuglašeni s temeljnom strukom u kojoj djeluju, a ne odlukom ministra kulture. Za napomenuti je u vezi s HKV, kako "prethodno mišljenje", koje se umjesto sadašnjeg prava na predlaganje pojavljuje na više mjesta u Prijedlogu (o čemu više kasnije), pasivizira i obesmisljuje ulogu HKV kao najvišeg stručnog javnopravnog tijela koje ima inicijativnu ulogu u osmišljavanju knjižničnih politika prema tijelima javne vlasti. Umjesto toga HKV je podvrgnut izravnoj hijerarhiji i time isključen od inicijative predlaganja konkretnih mjera, te prepušten potpuno diskrecijskoj odluci ministra kulture (u svim područjima u kojima djeluju knjižnice širim od kulture) da neke standarde ili njihove promjene predloži ili ne, te eventualno post festum zatraži mišljenje. čl. 13. st. 3. - 3) Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti, koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ministrima predlaže Hrvatsko knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Hrvatsko knjižnično vijeće, AKO u njemu većinu članova čine stručnjaci iz područja knjižničarstva (što je ugroženo Prijedlogom), predlaže ministrima nacionalni plan razvitka knjižnica, s obzirom da postojeći Zakon u čl. 32. predviđa kako HKV kao stručno tijelo predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, što bi bio ekvivalent sadašnjem nazivu tog plana. | Djelomično prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog vezano uz članak 13. stavak 2. Standardi za specijalne knjižnice prema dosadašnjem Zakonu nikada nisu bili doneseni te je u interesu specijalnih knjižnica da se isti donesu u što kraćem roku radi ujednačavanja i poboljšanja rada u navedenim knjižnicama i to od strane Ministarstva kulture i uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća kao savjetodavnog tijela ministra kulture kojemu je između ostalog u nadležnosti da potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost. Prihvaćena primjedba vezano uz stavak 3. u dijelu vezano uz donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i Hrvatskog knjižničnog vijeća. Ne prihvaća se prijedlog da se Standardi i nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti donose na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća umjesto uz njegovo prethodno mišljenje s obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra. |
| 1192 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA 3) Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti, koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ministrima predlaže Hrvatsko knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Hrvatsko knjižnično vijeće, AKO u njemu većinu članova čine stručnjaci iz područja knjižničarstva (što je ugroženo Prijedlogom), predlaže ministrima nacionalni plan razvitka knjižnica, s obzirom da postojeći Zakon u čl. 32. predviđa kako HKV kao stručno tijelo predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, što bi bio ekvivalent sadašnjem nazivu tog plana. | Djelomično prihvaćen | Prihvaćena primjedba vezano uz stavak 3. u dijelu vezano uz donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i Hrvatskog knjižničnog vijeća. Ne prihvaća se prijedlog da se Standardi i nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti donose na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća umjesto uz njegovo prethodno mišljenje s obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra. |
| 1193 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. | Članak 13 (2)…. Prijedlog je, osim što je dio za školske i visokoškolske knjižnice ispravno usuglašen s postojećim ministarstvima, propisano kako standarde... "za narodne, specijalne i knjižnice vjerskih zajednica ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća" IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon u čl. 8. opravdano tvrdi kako "Standarde za pojedine vrste knjižnica na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća propisuju: - ministar kulture za narodne knjižnice.... - za specijalne knjižnice ministar nadležan prema području djelatnosti knjižnice" i ta bi formulacija trebala i ostati., te umjesto „uz prethodno mišljenje“, vratiti formulaciju "NA PRIJEDLOG Hrvatskog Knjižničnog Vijeća" OBRAZLOŽENJE: Različite specijalne knjižnice djeluju u specifičnim društvenim i znanstvenim poljima i jedino logično je da standardi, kao i do sada, budu usuglašeni s temeljnom strukom u kojoj djeluju, a ne odlukom ministra kulture. Za napomenuti je u vezi s HKV, kako "prethodno mišljenje", koje se umjesto sadašnjeg prava na predlaganje pojavljuje na više mjesta u Prijedlogu (o čemu više kasnije), pasivizira i obesmisljuje ulogu HKV kao najvišeg stručnog javnopravnog tijela koje ima inicijativnu ulogu u osmišljavanju knjižničnih politika prema tijelima javne vlasti. Umjesto toga HKV je podvrgnut izravnoj hijerarhiji i time isključen od inicijative predlaganja konkretnih mjera, te prepušten potpuno diskrecijskoj odluci ministra kulture (u svim područjima u kojima djeluju knjižnice širim od kulture) da neke standarde ili njihove promjene predloži ili ne, te eventualno post festum zatraži mišljenje. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog vezano uz članak 13. stavak 2. Standardi za specijalne knjižnice prema dosadašnjem Zakonu nikada nisu bili doneseni te je u interesu specijalnih knjižnica da se isti donesu u što kraćem roku radi ujednačavanja i poboljšanja rada u navedenim knjižnicama i to od strane Ministarstva kulture i uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća kao savjetodavnog tijela ministra kulture kojemu je između ostalog u nadležnosti da potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost. Ne prihvaća se prijedlog da se Standardi donose na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća umjesto uz njegovo prethodno mišljenje s obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra. |
| 1194 | Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ | I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. | ČLANAK 13., STAVAK 3. PRIMJEDBA: S obzirom da je knjižnična struka već donijela istovrsan dokument, predlaže se da se taj dokument uvrsti u Zakon te u isti Stavak unese dopuna odredba o mišljenju HKV kao najvišeg stručnog tijela. PRIJEDLOG: Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem „Strategije hrvatskog knjižničarstva 2015.-2020. (korigirati razdoblje na koje se odnosi) i pripadajućeg Akcijskog plana koje donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća. | Djelomično prihvaćen | Prihvaćen prijedlog da se nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti donosi uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća. Ne prihvaća se primjedba vezano uz stavak 3.. koja se odnosi na Strategiju obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske |
| 1195 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. | (3) Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu i ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Navedena odredba usklađena je sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra. |
| 1196 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. | (2) Standarde iz stavka 1. ovoga članka donosi: - za narodne, specijalne i knjižnice vjerskih zajednica ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća - za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne ministar nadležan za znanost na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća i Nacionalne sveučilišne knjižnice u Zagrebu. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Navedena odredba usklađena je sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra. |
| 1197 | Vesna Ivanković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. | (3) Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu i ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Navedena odredba usklađena je sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra. |
| 1198 | Vesna Ivanković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. | Članak 13. (2) Standarde iz stavka 1. ovoga članka donosi: - za narodne, specijalne i knjižnice vjerskih zajednica ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća - za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne ministar nadležan za znanost na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća i Nacionalne sveučilišne knjižnice u Zagrebu. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Navedena odredba usklađena je sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra. |
| 1199 | Andreja Zubac | I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. | @Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek Pravilnik o matičnoj djelatnosti knjižnica (Članak 6.) Jedinstveni sustav matičnih knjižnica koje obavljaju temeljne poslove matične djelatnosti djeluje na dvije razine: a) državna razina s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom kao središnjom matičnom knjižnicom Republike Hrvatske i b) razina koju čine: - županijske matične narodne knjižnice i - sveučilišne, odnosno veleučilišne matične knjižnice. (Članak 7.) Matičnu djelatnost na državnoj razini obavlja, sukladno Zakonu o knjižnicama, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, dok matičnu djelatnost na drugim razinama obavljaju knjižnice koje na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća odredi ministar kulture, odnosno ministar znanosti i tehnologije ili ministar prosvjete i športa, ovisno o vrsti knjižnice. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Nema konkretnog prijedloga. |
| 1200 | Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek | I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. | Standarde za pojedine vrste knjižnica predlaže Nacionalna i sveučilišna knjižnica jer obavlja poslove matičnosti za sve vrste knjižnica a u suradnji s Hrvatskim knjižničarskim društvom i stručnjacima one vrste knjižnica za koje se donosi standard. | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezano uz predlaganje standarda Nacionalne i sveučilišne knjižnice s obzirom da je u popis nadležnosti knjižnice propisano da ista izrađuje nacrt prijedloga standarda za sve vrste knjižnica. Ne prihvaća se dio vezan uz suradnju jer suradnju sa strukom nije potrebno propisivati Zakonom. |
| 1201 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. | KOMENTAR: Iza stavka 1. nedostaje odredba o tome tko predlaže standarde. U stavku 2. Standarde treba donijeti u onom ministarstvu koje pokriva djelatnost kojoj doprinosi pojedina vrsta knjižnice. Nejasno je zašto se u stavku 3. govori o „nacionalnom planu razvitka knjižnica..., a ne o „Strategiji razvoja kinjižnica i knjžnične djelatnosti RH“. Ovakav naziv bi omogućio lakše uključivanje politike knjižničarstva u politiku društvenog razvoja. Zašto ministar nadležan za znanosti i obrazovanje daje samo prethodno mišljenje, kad većina knjižnica i knjižničara u RH djeluje u sustavu znanosti i obrazovanja? | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog vezano uz članak 13. stavak 2. Standardi za specijalne knjižnice prema dosadašnjem Zakonu nikada nisu bili doneseni te je u interesu specijalnih knjižnica da se isti donesu u što kraćem roku radi ujednačavanja i poboljšanja rada u navedenim knjižnicama i to od strane Ministarstva kulture i uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća kao savjetodavnog tijela ministra kulture kojemu je između ostalog u nadležnosti da potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost. Ne prihvaća se primjedba vezano uz stavak 3.. koja se odnosi na Strategiju obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske |
| 1202 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. | PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (1) Knjižnice svoju djelatnost obavljaju sukladno standardima propisanim za pojedine vrste knjižnica, kojima se uređuju poslovi i usluge, kadrovski i tehnički uvjeti svojstveni pojedinim vrstama knjižnica, standardi za digitalizaciju knjižnične građe, kao i prava i dužnosti korisnika knjižničnih usluga. (2) Standarde za pojedine vrste knjižnica predlaže Nacionalna i sveučilišna knjižnica u suradnji s Hrvatskim knjižničarskim društvom i stručnjacima one vrste knjižnica za koje se donosi standard. (3) Standarde iz stavka 1. ovoga članka donosi: - za narodne i specijalne knjižnice u kulturnoj i medijskoj djelatnosti te knjižnice vjerskih zajednica, ministar nadležan za kulturu uz prethodno Mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća - za školske knjižnice, knjižnice visokih učilišta i specijalne knjižnice na području znanosti, javne vlasti, zdravstva i gospodarstva, ministar nadležan za znanost i obrazovanje uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća (4) Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem Nacionalne strategije razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti koju donosi Vlada Republike Hrvatske, na zajednički prijedlog ministra nadležnog za kulturu i ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan uz predlaganje standarda od strane Nacionalne i sveučilišne knjižnice s obzirom da je u popisu nadležnosti Nacionalne i sveučilišne knjižnice predloženo da ista izrađuje nacrt prijedloga standarda za sve vrste knjižnica. Ne prihvaća se dio vezan uz suradnju sa Hrvatskim knjižničarskim društvom i stručnjacima jer suradnju sa strukom nije potrebno propisivati Zakonom. |
| 1203 | Lea Lazzarich | I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. | KOMENTAR: Iza stavka 1. nedostaje odredba o tome tko predlaže standarde. NADOPUNA: (2) Standarde za pojedine vrste knjižnica predlaže Nacionalna i sveučilišna knjižnica u suradnji s Hrvatskim knjižničarskim društvom i stručnjacima one vrste knjižnica za koje se donosi standard. | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezano uz predlaganje standarda s obzirom da je u popisu nadležnosti Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu predloženo da ista izrađuje nacrt prijedloga standarda za sve vrste knjižnica .Ne prihvaća se primjedba da se u Zakon unese odredba da se standardi donose u suradnji sa Hrvatskim knjižničarskim društvom i stručnjacima jer Nacionalna i sveučilišna knjižnica u postupku izrade nacrta prijedloga standarda može surađivati i konzultirati se sa društvima i stručnjacima iz cjelokupne knjižničarske struke te stoga suradnju sa strukom nije potrebno propisivati Zakonom. |
| 1204 | Knjižničarsko društvo Sisačko-moslavačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. | Članak 13. (2) Standarde iz stavka 1. ovoga članka donosi: - za narodne, manjinske, specijalne i knjižnice vjerskih zajednica ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća - za školske, knjižnice na visokim učilištima, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne ministar nadležan za znanost na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća i Nacionalne sveučilišne knjižnice u Zagrebu. (3) Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu i ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se primjedba da se standardi donose na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeće umjesto uz njegovo prethodno mišljenje s obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra. Ne prihvaća se primjedba da se nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti donose na prijedlog ministra kulture i ministra znanosti i obrazovanja s obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra i usuglašena sa ministarstvom znanosti i obrazovanja. |
| 1205 | Jelena Ivanišević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. | Na kraju stavka 3. dodati ''i uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća''. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 1206 | Jakov-Marin Vežić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. | Na kraju stavka 3. dodati "i Hrvatskog knjižničnog vijeća". | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 1207 | Gradska knjižnica i čitaonica Petrinja | I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. | Poštovani, zar o nacionalnom planu razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti nema što reći Hrvatsko knjižnično vijeće? Smatram da se u stavku 3. treba dodati: i uz prethodno mišljenje HKV-a | Nije prihvaćen | Prihvaćeno |
| 1208 | Ines Krušelj-Vidas, školska knjižničarka savjetnica, član Sekcije za školske knjižnice/ Hrvatsko knjižničarsko društvo Krapinsko-zagorske županije; član Hrvatske udruge školskih knjižničara/Podružnica Krapinsko-zagorske županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 14. | Slažem se s komentarom kolegice Braim Vlahović kojim se nastoji urediti stanje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Nije dostavljen konkretni prijedlog. |
| 1209 | Kristina Kalanj, viša knjižničarka; predsjednica Komisije za muzejske i galerijske knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva | I.OPĆE ODREDBE, Članak 14. | Sukladno stavu Komisije za muzejske i galerijske knjižnice HKD-a: Upisnik treba ostati u Ministarstvu kulture RH. OBRAZLOŽENJE: Nejasno je zašto se Upisnik prebacuje u NSK, obzirom na postojanje Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost, te područja knjižnične djelatnosti u Ministarstvu kulture RH. Osim toga, znači li to da sva pitanja nacionalnog knjižničarstva i matičnost prelaze u NSK. Postavlja se pitanje uloge Ministarstva kulture RH. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je sukladno Zakonu središnja ustanova knjižničnog sustava RH. |
| 1210 | Goranka Braim Vlahović, predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara | I.OPĆE ODREDBE, Članak 14. | Dosadašnji Upisnik knjižnica nije prilagođen školskim knjižnicama - prema njemu je voditelj školske knjižnice ravnatelj škole, a ne knjižničar koji obavlja sve stručne i pedagoške poslove. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Nije dostavljen konkretni prijedlog. |
| 1211 | Marija Šimunović, diplomirana knjižničarka/članica Komisije za javno zagovaranja HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 14. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Upisnik treba ostati u Ministarstvu kulture RH. OBRAZLOŽENJE: Nejasno je zašto se Upisnik prebacuje u NSK, obzirom na postojanje Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost, te područja knjižnične djelatnosti u Ministarstvu kulture RH. Osim toga, znači li to da sva pitanja nacionalnog knjižničarstva i matičnost prelaze u NSK. Postavlja se pitanje uloge Ministarstva kulture RH? | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je sukladno Zakonu središnja ustanova knjižničnog sustava RH. |
| 1212 | Iva Grković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 14. | TEKST PRIJEDLOGA Članak. 14... Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu vodi Upisnik knjižnica u Republici Hrvatskoj u svrhu praćenja stanja u knjižničnoj djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Upisnik treba ostati u Ministarstvu kulture RH. OBRAZLOŽENJE: Nejasno je zašto se Upisnik prebacuje u NSK, obzirom na postojanje Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost, te područja knjižnične djelatnosti u Ministarstvu kulture RH. Osim toga, znači li to da sva pitanja nacionalnog knjižničarstva i matičnost prelaze u NSK. Postavlja se pitanje uloge Ministarstva kulture RH? | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je sukladno Zakonu središnja ustanova knjižničnog sustava RH. |
| 1213 | Društvo knjižničara Karlovačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 14. | Upisnik treba ostati u Ministarstvu kulture RH. OBRAZLOŽENJE: Nejasno je zašto se Upisnik prebacuje u NSK, obzirom na postojanje Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost, te područja knjižnične djelatnosti u Ministarstvu kulture RH. Osim toga, znači li to da sva pitanja nacionalnog knjižničarstva i matičnost prelaze u NSK. Postavlja se pitanje uloge Ministarstva kulture RH? | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je sukladno Zakonu središnja ustanova knjižničnog sustava RH. |
| 1214 | Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja | I.OPĆE ODREDBE, Članak 14. | Upisnik treba ostati u Ministarstvu kulture RH. OBRAZLOŽENJE: Nejasno je zašto se Upisnik prebacuje u NSK, obzirom na postojanje Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost, te područja knjižnične djelatnosti u Ministarstvu kulture RH. Osim toga, znači li to da sva pitanja nacionalnog knjižničarstva i matičnost prelaze u NSK. Postavlja se pitanje uloge Ministarstva kulture RH? | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je sukladno Zakonu središnja ustanova knjižničnog sustava RH. |
| 1215 | Silvija Perić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 14. | Upisnik treba ostati u Ministarstvu kulture RH. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je sukladno Zakonu središnja ustanova knjižničnog sustava RH. |
| 1216 | Marijana Mišetić, predsjednica Komisije za visokoškolske knjižnice (HKD) | I.OPĆE ODREDBE, Članak 14. | ČLANAK 14. - Upisnik knjižnica već postoji, a razlog ni učinci promjene njegove lokacije nisu dovoljno jasni ni motivirani | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je sukladno Zakonu središnja ustanova knjižničnog sustava RH. |
| 1217 | Vesna Ivanković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 14. | Članak. 14... Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu vodi Upisnik knjižnica u Republici Hrvatskoj u svrhu praćenja stanja u knjižničnoj djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Upisnik treba ostati u Ministarstvu kulture RH. OBRAZLOŽENJE: Nejasno je zašto se Upisnik prebacuje u NSK, obzirom na postojanje Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost, te područja knjižnične djelatnosti u Ministarstvu kulture RH. Osim toga, znači li to da sva pitanja nacionalnog knjižničarstva i matičnost prelaze u NSK. Postavlja se pitanje uloge Ministarstva kulture RH? | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je sukladno Zakonu središnja ustanova knjižničnog sustava RH. |
| 1218 | Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 14. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak. 14. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu vodi Upisnik knjižnica u Republici Hrvatskoj u svrhu praćenja stanja u knjižničnoj djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Upisnik treba ostati u Ministarstvu kulture RH. OBRAZLOŽENJE: Nejasno je zašto se Upisnik prebacuje u NSK, obzirom na postojanje Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost, te područja knjižnične djelatnosti u Ministarstvu kulture RH. Osim toga, znači li to da sva pitanja nacionalnog knjižničarstva i matičnost prelaze u NSK. Postavlja se pitanje uloge Ministarstva kulture RH? | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je sukladno Zakonu središnja ustanova knjižničnog sustava RH. |
| 1219 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 14. | Ako se u Upisnik upisuju i knjižnice iz nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja zašto i oni ne definiraju sadržaj Upisnika? | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je sukladno Zakonu središnja ustanova knjižničnog sustava RH. |
| 1220 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 14. | Upisnik treba ostati u Ministarstvu kulture RH. OBRAZLOŽENJE: Nejasno je zašto se Upisnik prebacuje u NSK, obzirom na postojanje Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost, te područja knjižnične djelatnosti u Ministarstvu kulture RH. Osim toga, znači li to da sva pitanja nacionalnog knjižničarstva i matičnost prelaze u NSK. Postavlja se pitanje uloge Ministarstva kulture RH? | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je sukladno Zakonu središnja ustanova knjižničnog sustava RH. |
| 1221 | Ana Škvarić, dipl. knjižničarka, članica Komisije za pokretne knjižnice HKD-a / članica Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja | I.OPĆE ODREDBE, Članak 14. | Upisnik treba ostati u Ministarstvu kulture RH. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je sukladno Zakonu središnja ustanova knjižničnog sustava RH. |
| 1222 | Jagoda Ille, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 14. | Nejasno je zašto se Upisnik prebacuje u NSK, s obzirom na postojanje Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost, te područja knjižnične djelatnosti u Ministarstvu kulture RH. Postavlja se pitanje uloge Ministarstva kulture RH? Vođenje upisnika trebalo bi biti na najvišoj razini ovog sustava. Najviši nadzor nad sustavom pripada upravo Ministarstvu, koje ima nadzor i nad radom NSK. Razina NSK je stručno-savjetodavna. Osim toga, za one knjižnice koje se ne uvedu u upisnik propisana je i novčana kazna. NSK ne može provoditi naplatu kazni. Osim toga i to iziskuje dodatna sredstva jer NSK treba zaposliti osobe koje će raditi na upisniku. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je sukladno Zakonu središnja ustanova knjižničnog sustava RH. |
| 1223 | Gradska knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 14. | Do sada je Upisnik vodilo Ministarstvo kulture RH a podaci i promjene su se dostavljali putem ureda državne uprave u županijama. Nejasno je zbog čega se prijedlogom Zakona vođenje Upisnika stavlja u obvezu NSK te ne stoji da se putem Upisnika može pratiti stanje knjižnične djelatnosti budući da je riječ o registru s administrativnim podacima. Prijedlog: Vođenje Upisnika regulirati kao u postojećem Zakonu: MK RH putem ureda državne uprave. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je sukladno Zakonu središnja ustanova knjižničnog sustava RH. |
| 1224 | Sofija Konjević, IRB-Centar za znanstvene informacije, HKD član Komisija za nabavu knjižnične građe i međuknjižničnu posudbu, Uredništvo mrežnih stranica HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 14. | Upisnik treba ostati u Ministarstvu kulture RH. OBRAZLOŽENJE: Nejasno je zašto se Upisnik prebacuje u NSK, obzirom na postojanje Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost, te područja knjižnične djelatnosti u Ministarstvu kulture RH. Osim toga, znači li to da sva pitanja nacionalnog knjižničarstva i matičnost prelaze u NSK. Postavlja se pitanje uloge Ministarstva kulture RH? | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je sukladno Zakonu središnja ustanova knjižničnog sustava RH. |
| 1225 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 14. | Upisnik treba ostati u Ministarstvu kulture RH. OBRAZLOŽENJE: Nejasno je zašto se Upisnik prebacuje u NSK, obzirom na postojanje Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost, te područja knjižnične djelatnosti u Ministarstvu kulture RH. Osim toga, znači li to da sva pitanja nacionalnog knjižničarstva i matičnost prelaze u NSK. Postavlja se pitanje uloge Ministarstva kulture RH? | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je sukladno Zakonu središnja ustanova knjižničnog sustava RH. |
| 1226 | Petar Lukačić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 14. | Nejasno je zašto se Upisnik prebacuje u NSK, obzirom na postojanje Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost, te područja knjižnične djelatnosti u Ministarstvu kulture RH. Osim toga, znači li to da sva pitanja nacionalnog knjižničarstva i matičnost prelaze u NSK. Postavlja se pitanje uloge Ministarstva kulture RH? | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je sukladno Zakonu središnja ustanova knjižničnog sustava RH. |
| 1227 | Maja Valjak | I.OPĆE ODREDBE, Članak 14. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Upisnik treba ostati u Ministarstvu kulture RH. OBRAZLOŽENJE: Nejasno je zašto se Upisnik prebacuje u NSK, obzirom na postojanje Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost, te područja knjižnične djelatnosti u Ministarstvu kulture RH. Osim toga, znači li to da sva pitanja nacionalnog knjižničarstva i matičnost prelaze u NSK. Postavlja se pitanje uloge Ministarstva kulture RH? | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je sukladno Zakonu središnja ustanova knjižničnog sustava RH. |
| 1228 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 14. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak. 14... Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu vodi Upisnik knjižnica u Republici Hrvatskoj u svrhu praćenja stanja u knjižničnoj djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Upisnik treba ostati u Ministarstvu kulture RH. OBRAZLOŽENJE: Nejasno je zašto se Upisnik prebacuje u NSK, obzirom na postojanje Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost, te područja knjižnične djelatnosti u Ministarstvu kulture RH. Osim toga, znači li to da sva pitanja nacionalnog knjižničarstva i matičnost prelaze u NSK. Postavlja se pitanje uloge Ministarstva kulture RH? | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je sukladno Zakonu središnja ustanova knjižničnog sustava RH. |
| 1229 | Knjižnica i čitaonica Kutina | I.OPĆE ODREDBE, Članak 14. | Upisnik treba ostati u Ministarstvu kulture RH. OBRAZLOŽENJE: Nejasno je zašto se Upisnik prebacuje u NSK, obzirom na postojanje Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost, te područja knjižnične djelatnosti u Ministarstvu kulture RH. Osim toga, znači li to da sva pitanja nacionalnog knjižničarstva i matičnost prelaze u NSK. Postavlja se pitanje uloge Ministarstva kulture RH? | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je sukladno Zakonu središnja ustanova knjižničnog sustava RH. |
| 1230 | Kristina Čunović | I.OPĆE ODREDBE, Članak 14. | (1) Ministarstvo kulture RH vodi upisnik o knjižnicama i knjižnicama u sastavu. OBRAZLOŽENJE: Nejasno je zašto se Upisnik prebacuje u NSK, s obzirom na postojanje Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost, te područja knjižnične djelatnosti u Ministarstvu kulture RH. Postavlja se pitanje uloge Ministarstva kulture RH? Vođenje upisnika trebalo bi biti na najvišoj razini ovog sustava. Najviši nadzor nad sustavom pripada upravo Ministarstvu, koje ima nadzor i nad radom NSK. Razina NSK je stručno-savjetodavna. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je sukladno Zakonu središnja ustanova knjižničnog sustava RH. |
| 1231 | Lidija Dužić Zlovolić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 14. | Članak. 14... Upisnik treba ostati u Ministarstvu kulture RH. OBRAZLOŽENJE: Nejasno je zašto se Upisnik prebacuje u NSK, obzirom na postojanje Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost, te područja knjižnične djelatnosti u Ministarstvu kulture RH. Osim toga, znači li to da sva pitanja nacionalnog knjižničarstva i matičnost prelaze u NSK. Postavlja se pitanje uloge Ministarstva kulture RH? | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je sukladno Zakonu središnja ustanova knjižničnog sustava RH. |
| 1232 | Društvo knjižničara u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 14. | Upisnik treba ostati u Ministarstvu kulture RH. OBRAZLOŽENJE: Nejasno je zašto se Upisnik prebacuje u NSK, obzirom na postojanje Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost, te područja knjižnične djelatnosti u Ministarstvu kulture RH. Osim toga, znači li to da sva pitanja nacionalnog knjižničarstva i matičnost prelaze u NSK. Postavlja se pitanje uloge Ministarstva kulture RH? | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je sukladno Zakonu središnja ustanova knjižničnog sustava RH. |
| 1233 | Knjižnice grada Zagreba | I.OPĆE ODREDBE, Članak 14. | Ministarstvo kulture RH vodi upisnik o knjižnicama i knjižnicama u sastavu. OBRAZLOŽENJE: Nejasno je zašto se Upisnik prebacuje u NSK, s obzirom na postojanje Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost, te područja knjižnične djelatnosti u Ministarstvu kulture RH. Postavlja se pitanje uloge Ministarstva kulture RH? Vođenje upisnika trebalo bi biti na najvišoj razini ovog sustava. Najviši nadzor nad sustavom pripada upravo Ministarstvu, koje ima nadzor i nad radom NSK. Razina NSK je stručno-savjetodavna. Osim toga, za one knjižnice koje se ne uvedu u upisnik propisana je i novčana kazna. NSK ne može provoditi naplatu kazni. Osim toga i to iziskuje dodatna sredstva jer NSK treba zaposliti osobe koje će raditi na upisniku. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je sukladno Zakonu središnja ustanova knjižničnog sustava RH. |
| 1234 | Knjižničarsko društvo Varaždinske županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 14. | Članak. 14... Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu vodi Upisnik knjižnica u Republici Hrvatskoj u svrhu praćenja stanja u knjižničnoj djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Upisnik treba ostati u Ministarstvu kulture RH. OBRAZLOŽENJE: Nejasno je zašto se Upisnik prebacuje u NSK, obzirom na postojanje Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost, te područja knjižnične djelatnosti u Ministarstvu kulture RH. Osim toga, znači li to da sva pitanja nacionalnog knjižničarstva i matičnost prelaze u NSK. Postavlja se pitanje uloge Ministarstva kulture RH? | Prihvaćen | Ne prihvaća se. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je sukladno Zakonu središnja ustanova knjižničnog sustava RH. |
| 1235 | Sanja Paravić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 14. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak. 14... Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu vodi Upisnik knjižnica u Republici Hrvatskoj u svrhu praćenja stanja u knjižničnoj djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Upisnik treba ostati u Ministarstvu kulture RH. OBRAZLOŽENJE: Nejasno je zašto se Upisnik prebacuje u NSK, obzirom na postojanje Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost, te područja knjižnične djelatnosti u Ministarstvu kulture RH. Osim toga, znači li to da sva pitanja nacionalnog knjižničarstva i matičnost prelaze u NSK. Postavlja se pitanje uloge Ministarstva kulture RH? | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je sukladno Zakonu središnja ustanova knjižničnog sustava RH. |
| 1236 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 14. | Nejasno je zašto se Upisnik prebacuje u NSK, obzirom na postojanje Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost, te područja knjižnične djelatnosti u Ministarstvu kulture RH. Osim toga, znači li to da sva pitanja nacionalnog knjižničarstva i matičnost prelaze u NSK čime se postavlja se pitanje uloge Ministarstva kulture RH u odnosu na cijeli knjižnični sustav RH. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je sukladno Zakonu središnja ustanova knjižničnog sustava RH. |
| 1237 | Viktorija Tomšić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 14. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak. 14... Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu vodi Upisnik knjižnica u Republici Hrvatskoj u svrhu praćenja stanja u knjižničnoj djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Upisnik treba ostati u Ministarstvu kulture RH. OBRAZLOŽENJE: Nejasno je zašto se Upisnik prebacuje u NSK, obzirom na postojanje Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost, te područja knjižnične djelatnosti u Ministarstvu kulture RH. Osim toga, znači li to da sva pitanja nacionalnog knjižničarstva i matičnost prelaze u NSK. Postavlja se pitanje uloge Ministarstva kulture RH? | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je sukladno Zakonu središnja ustanova knjižničnog sustava RH. |
| 1238 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 14. | Smatramo da Upisnik treba ostati u nadležnosti Ministarstva kulture u kojem postoji Sektor za muzejsku i knjižničnu djelatnost. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je sukladno Zakonu središnja ustanova knjižničnog sustava RH. |
| 1239 | Grozdana Ribičić,viša knjižničarka, predsjednica Komisije za čitanje HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 14. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak. 14... Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu vodi Upisnik knjižnica u Republici Hrvatskoj u svrhu praćenja stanja u knjižničnoj djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Upisnik treba ostati u Ministarstvu kulture RH. OBRAZLOŽENJE: Nejasno je zašto se Upisnik prebacuje u NSK, obzirom na postojanje Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost, te područja knjižnične djelatnosti u Ministarstvu kulture RH. Osim toga, znači li to da sva pitanja nacionalnog knjižničarstva i matičnost prelaze u NSK. Postavlja se pitanje uloge Ministarstva kulture RH? | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je sukladno Zakonu središnja ustanova knjižničnog sustava RH. |
| 1240 | Branka Turk | I.OPĆE ODREDBE, Članak 14. | EKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak. 14... Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu vodi Upisnik knjižnica u Republici Hrvatskoj u svrhu praćenja stanja u knjižničnoj djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Upisnik treba ostati u Ministarstvu kulture RH. OBRAZLOŽENJE: Nejasno je zašto se Upisnik prebacuje u NSK, obzirom na postojanje Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost, te područja knjižnične djelatnosti u Ministarstvu kulture RH. Osim toga, znači li to da sva pitanja nacionalnog knjižničarstva i matičnost prelaze u NSK. Postavlja se pitanje uloge Ministarstva kulture RH? | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je sukladno Zakonu središnja ustanova knjižničnog sustava RH. |
| 1241 | Ivana Dorotić Malič | I.OPĆE ODREDBE, Članak 14. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak. 14... Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu vodi Upisnik knjižnica u Republici Hrvatskoj u svrhu praćenja stanja u knjižničnoj djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Upisnik treba ostati u Ministarstvu kulture RH. OBRAZLOŽENJE: Nejasno je zašto se Upisnik prebacuje u NSK, obzirom na postojanje Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost, te područja knjižnične djelatnosti u Ministarstvu kulture RH. Osim toga, znači li to da sva pitanja nacionalnog knjižničarstva i matičnost prelaze u NSK. Postavlja se pitanje uloge Ministarstva kulture RH? | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je sukladno Zakonu središnja ustanova knjižničnog sustava RH. |
| 1242 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 14. | Upisnik treba ostati u Ministarstvu kulture RH. OBRAZLOŽENJE: Nejasno je zašto se Upisnik prebacuje u NSK, obzirom na postojanje Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost, te područja knjižnične djelatnosti u Ministarstvu kulture RH. Osim toga, znači li to da sva pitanja nacionalnog knjižničarstva i matičnost prelaze u NSK. Postavlja se pitanje uloge Ministarstva kulture RH? | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je sukladno Zakonu središnja ustanova knjižničnog sustava RH. |
| 1243 | Sanja Brbora | I.OPĆE ODREDBE, Članak 14. | Nema razloga da se vođenje Upisnika knjižnica u RH prebacuje na NSK. Logično je da Upisnik vodi Ministarstvo kulture. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je sukladno Zakonu središnja ustanova knjižničnog sustava RH. |
| 1244 | Tomislav Staničić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 14. | Članak. 14... Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu vodi Upisnik knjižnica u Republici Hrvatskoj u svrhu praćenja stanja u knjižničnoj djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Upisnik treba ostati u Ministarstvu kulture RH. OBRAZLOŽENJE: Nejasno je zašto se Upisnik prebacuje u NSK, obzirom na postojanje Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost, te područja knjižnične djelatnosti u Ministarstvu kulture RH. Osim toga, znači li to da sva pitanja nacionalnog knjižničarstva i matičnost prelaze u NSK. Postavlja se pitanje uloge Ministarstva kulture RH? | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je sukladno Zakonu središnja ustanova knjižničnog sustava RH. |
| 1245 | Zrinka Udiljak Bugarinovski | I.OPĆE ODREDBE, Članak 14. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak. 14... Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu vodi Upisnik knjižnica u Republici Hrvatskoj u svrhu praćenja stanja u knjižničnoj djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Upisnik treba ostati u Ministarstvu kulture RH. OBRAZLOŽENJE: Nejasno je zašto se Upisnik prebacuje u NSK, obzirom na postojanje Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost, te područja knjižnične djelatnosti u Ministarstvu kulture RH. Osim toga, znači li to da sva pitanja nacionalnog knjižničarstva i matičnost prelaze u NSK. Postavlja se pitanje uloge Ministarstva kulture RH? | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je sukladno Zakonu središnja ustanova knjižničnog sustava RH. |
| 1246 | dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 14. | Članak. 14... Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu vodi Upisnik knjižnica u Republici Hrvatskoj u svrhu praćenja stanja u knjižničnoj djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Upisnik treba ostati u Ministarstvu kulture RH. OBRAZLOŽENJE: Nejasno je zašto se Upisnik prebacuje u NSK, obzirom na postojanje Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost, te područja knjižnične djelatnosti u Ministarstvu kulture RH. Osim toga, znači li to da sva pitanja nacionalnog knjižničarstva i matičnost prelaze u NSK. Postavlja se pitanje uloge Ministarstva kulture RH? | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je sukladno Zakonu središnja ustanova knjižničnog sustava RH. |
| 1247 | Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 14. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Upisnik treba ostati u Ministarstvu kulture RH. OBRAZLOŽENJE: Nejasno je zašto se Upisnik prebacuje u NSK, obzirom na postojanje Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost, te područja knjižnične djelatnosti u Ministarstvu kulture RH. Osim toga, znači li to da sva pitanja nacionalnog knjižničarstva i matičnost prelaze u NSK. Postavlja se pitanje uloge Ministarstva kulture RH? | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je sukladno Zakonu središnja ustanova knjižničnog sustava RH. |
| 1248 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 14. | Upisnik treba ostati u Ministarstvu kulture RH. OBRAZLOŽENJE: Nejasno je zašto se Upisnik prebacuje u NSK, obzirom na postojanje Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost, te područja knjižnične djelatnosti u Ministarstvu kulture RH. Osim toga, znači li to da sva pitanja nacionalnog knjižničarstva i matičnost prelaze u NSK. Postavlja se pitanje uloge Ministarstva kulture RH? | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je sukladno Zakonu središnja ustanova knjižničnog sustava RH. |
| 1249 | Marija Šimunović, diplomirana knjižničarka/članica Komisije za javno zagovaranja HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 15., st. 2. treba izmijeniti tako da glasi: Odluku o prestanku i statusnim promjenama samostalnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 1250 | Iva Grković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. | TEKST PRIJEDLOGA Članak. 15 (2)... Odluku o prestanku i statusnim promjenama javnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 15., st. 2. treba izmijeniti tako da glasi: Odluku o prestanku i statusnim promjenama samostalnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 1251 | Društvo knjižničara Karlovačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. | Čl. 15., st. 2. treba izmijeniti tako da glasi: Odluku o prestanku i statusnim promjenama samostalnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 1252 | Vesna Ivanković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak. 15 (2)... Odluku o prestanku i statusnim promjenama javnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 15., st. 2. treba izmijeniti tako da glasi: Odluku o prestanku i statusnim promjenama samostalnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 1253 | Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak. 15 (2)... Odluku o prestanku i statusnim promjenama javnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 15., st. 2. treba izmijeniti tako da glasi: Odluku o prestanku i statusnim promjenama samostalnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 1254 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. | Čl. 15., st. 2. treba izmijeniti tako da glasi: Odluku o prestanku i statusnim promjenama samostalnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 1255 | Sofija Konjević, IRB-Centar za znanstvene informacije, HKD član Komisija za nabavu knjižnične građe i međuknjižničnu posudbu, Uredništvo mrežnih stranica HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. | Čl. 15., st. 2. bi trebao glasiti: (2) Odluku o prestanku i statusnim promjenama javnih samostalnih knjižnica i javnih knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i dio specijalnih knjižnica koje su pod njegovom nadležnošću, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, znanstvene, sveučilišne i dio specijalnih knjižnica koje su pod njegovom nadležnošću. OBRAZLOŽENJE: Jedan dio specijalnih knjižnica prema trenutnoj klasifikaciji knjižnica ne spada pod ministarstvo nadležno za poslove kulture, već pod ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja, pa je u skladu s time potrebno ispraviti ovaj, ali i još neke članke/stavke u ovom prijedlogu Zakona. Sintagma "...javnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave..." može dovesti do zabuna i do pogrešnih interpretacija da knjižnice u sastavu pravnih osoba... nisu javne knjižnice pa predlažem "...javnih samostalnih knjižnica i javnih knjižnica u sastavu pravnih osoba ..." | Nije prihvaćen | Odbije. Predložena nomenklatura u cijelosti zadovoljava potrebe razgraničenja djelokruga iz područja djelatnosti kulture i znanosti i obrazovanja a imajući u vidu da se knjižnice dijele s obzirom na namjenu i sadržaj knjižničnog fonda. |
| 1256 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. | Čl. 15., st. 2. treba izmijeniti tako da glasi: Odluku o prestanku i statusnim promjenama samostalnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 1257 | Petar Lukačić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. | Čl. 15., st. 2. treba izmijeniti tako da glasi: Odluku o prestanku i statusnim promjenama samostalnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 1258 | Mirjana Mihalić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. | Čl. 15., st. 2. bi trebao glasiti: (2) Odluku o prestanku i statusnim promjenama javnih samostalnih knjižnica i javnih knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i dio specijalnih knjižnica koje su pod njegovom nadležnošću, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, znanstvene, sveučilišne i dio specijalnih knjižnica koje su pod njegovom nadležnošću. OBRAZLOŽENJE: Jedan dio specijalnih knjižnica prema trenutnoj klasifikaciji knjižnica ne spada pod ministarstvo nadležno za poslove kulture, već pod ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja, pa je u skladu s time potrebno ispraviti ovaj, ali i još neke članke/stavke u ovom prijedlogu Zakona. Sintagma "...javnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave..." može dovesti do zabuna i do pogrešnih interpretacija da knjižnice u sastavu pravnih osoba... nisu javne knjižnice pa predlažem "...javnih samostalnih knjižnica i javnih knjižnica u sastavu pravnih osoba ..." | Nije prihvaćen | Odbijeno. Predložena nomenklatura u cijelosti zadovoljava potrebe razgraničenja djelokruga iz područja djelatnosti kulture i znanosti i obrazovanja a imajući u vidu da se knjižnice dijele s obzirom na namjenu i sadržaj knjižničnog fonda. |
| 1259 | Maja Valjak | I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 15., st. 2. treba izmijeniti tako da glasi: Odluku o prestanku i statusnim promjenama samostalnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 1260 | Mirjana Mihalić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 15., st. 2. treba izmijeniti tako da glasi: Odluku o prestanku i statusnim promjenama samostalnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, znanstvene, sveučilišne i SPECIJALNE knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 1261 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak. 15 (2)... Odluku o prestanku i statusnim promjenama javnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 15., st. 2. treba izmijeniti tako da glasi: Odluku o prestanku i statusnim promjenama samostalnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 1262 | Knjižnica i čitaonica Kutina | I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. | Čl. 15., st. 2. treba izmijeniti tako da glasi: Odluku o prestanku i statusnim promjenama samostalnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 1263 | Kristina Čunović | I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. | Stavak (3) dopuniti da je tijelo koje donosi odluku o prestanku rada dužno obavijestiti nadležnu matičnu knjižnicu o novom smještaju knjižnične građe, osobito kulturnog dobra RH. | Primljeno na znanje | Pitanje će se regulirati pravilnikom i standardima. |
| 1264 | Lidija Dužić Zlovolić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. | Čl. 15., st. 2. treba izmijeniti tako da glasi: Odluku o prestanku i statusnim promjenama samostalnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 1265 | Društvo knjižničara u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 15., st. 2. treba izmijeniti tako da glasi: Odluku o prestanku i statusnim promjenama samostalnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 1266 | Knjižnice grada Zagreba | I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. | (2)Čl. 15., st. 2. treba izmijeniti tako da glasi: Odluku o prestanku i statusnim promjenama samostalnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima. Ovdje su recimo ispuštene knjižnice vjerskih zajednica. Nejasno je kako su pitanja regulirana ovim člankom uređena u slučaju knjižnica koje osnivaju zaklade, trgovačka društva, udruge, zadruge? | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Vezano uz knjižnice vjerskih zajednica - odredba o njima je brisana, a u odnosu na knjižnice koje osnivaju zaklade, trgovačka društva idr. predložena nomenklatura u cijelosti zadovoljava potrebe razgraničenja djelokruga iz područja djelatnosti kulture i znanosti i obrazovanja a imajući u vidu da se knjižnice dijele s obzirom na namjenu i sadržaj knjižničnog fonda. |
| 1267 | Knjižničarsko društvo Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 15., st. 2. treba izmijeniti tako da glasi: Odluku o prestanku i statusnim promjenama samostalnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 1268 | Knjižničarsko društvo Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 15., st. 2. treba izmijeniti tako da glasi: Odluku o prestanku i statusnim promjenama samostalnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 1269 | Sanja Heberling Dragičević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. | KOMENTAR: U stavku 1. je nejasno sukladno kojem zakonu knjižnica prestaje s radom. Treba se pozvati se na odgovarajuće zakone (Zakon o ustanovama, Zakono o udrugama, Zakon o trgovačkim društvima, ovaj Zakon ...). U stavku 2. je nepotrebno navoditi knjižnice u sastavu, jer su i one javne knjižnice. Treba izmijeniti nadležnost pojedinog ministarstva s obzirom na resor u kojem djeluje knjižnica. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U članku 14. stavku 1., navodi se da knjižnica prestaje s radom sukladno odredbama ovoga Zakona i zakona temeljem kojega je osnovana, a u obrazloženju članka 14. navodi se pozivanje na odgovarajuće zakone: Zakon o ustanovama, Zakon o trgovačkim društvima, Zakon o zadrugama i drugo. Članak 9. stavak 5. Zakona propisuje da knjižnicu u sastavu osniva pravna osoba kao svoju podružnicu, odnosno kao svoju ustrojstvenu jedinicu te se stoga ne prihvaća prijedlog da je u članku 14. stavku 2. nepotrebno navoditi knjižnice u sastavu. U članku 14. stavku 2. navodi se da odluku o prestanku i statusnim promjenama knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno. |
| 1270 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. | Članak izmijeniti: (1) Knjižnica prestaje s radom sukladno odredbama zakona (2) Odluku o prestanku i statusnim promjenama samostalnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice. (3) Odluka iz stavka 2. ovoga članka mora sadržavati odredbe o zaštiti i smještaju knjižnične građe i knjižnične dokumentacije na temelju prethodnog mišljenja Hrvatskoga knjižničnog vijeća. OBRAZLOŽENJE U stavku 1. je nejasno sukladno kojem zakonu knjižnica prestaje s radom. Treba se pozvati se na odgovarajuće zakone (Zakon o ustanovama, Zakono o udrugama, Zakon o trgovačkim društvima, ovaj Zakon ...). | Prihvaćen | U članku 15. stavku 1. (sada članku 14.) navodi se da knjižnica prestaje s radom sukladno odredbama ovoga Zakona i zakona temeljem kojega je osnovana, a u obrazloženju istoga članka navodi se pozivanje na odgovarajuće zakone: Zakon o ustanovama, Zakon o trgovačkim društvima, Zakon o zadrugama i drugo. |
| 1271 | Viktorija Tomšić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak. 15 (2)... Odluku o prestanku i statusnim promjenama javnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 15., st. 2. treba izmijeniti tako da glasi: Odluku o prestanku i statusnim promjenama samostalnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima. | Prihvaćen | Prihvaćeno, |
| 1272 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. | Stavak (2) treba glasiti: Odluku o prestanku i statusnim promjenama samostalnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Termin "knjižnice na visokim učilištima" zamijenjen je terminom "visokoškolske...knjižnice". | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 1273 | Ivana Dorotić Malič | I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak. 15 (2)... Odluku o prestanku i statusnim promjenama javnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 15., st. 2. treba izmijeniti tako da glasi: Odluku o prestanku i statusnim promjenama samostalnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 1274 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. | Čl. 15., st. 2. treba izmijeniti tako da glasi: Odluku o prestanku i statusnim promjenama samostalnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 1275 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. | Stavak (2) treba glasiti: Odluku o prestanku i statusnim promjenama samostalnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice. To je usklađeno s prethodnim sugestijama. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 1276 | Tomislav Staničić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. | Članak. 15 (2)... Odluku o prestanku i statusnim promjenama javnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 15., st. 2. treba izmijeniti tako da glasi: Odluku o prestanku i statusnim promjenama samostalnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 1277 | Romana Horvat, potpredsjednica Hrvatskog knjižničarskog društva | I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. | Knjižnica prestaje s radom sukladno odredbama zakona. Kojeg zakona? Treba glasiti: Knjižnica prestaje s radom sukladno odredbama Zakona o ustanovama. (čl. 12. iz Zakona o knjižnicama iz 1997.) | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Propisano je da knjižnica prestaje s radom sukladno odredbama ovoga Zakona i temeljem zakona kojega je osnovana. U obrazloženju članka navodi se da da se prema Nacrtu prijedloga zkona, knjižnica može osnovati u različitim pravnim oblicima tako knjižnica prestaje s radom sukladno odredbama zakona prema kojem je osnovana npr. Zakona o ustanovama, Zakon o trgovačkim društvima, Zakon o zadrugama i drugo. |
| 1278 | Zrinka Udiljak Bugarinovski | I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak. 15 (2)... Odluku o prestanku i statusnim promjenama javnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 15., st. 2. treba izmijeniti tako da glasi: Odluku o prestanku i statusnim promjenama samostalnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 1279 | dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. | Članak. 15 (2)... Odluku o prestanku i statusnim promjenama javnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 15., st. 2. treba izmijeniti tako da glasi: Odluku o prestanku i statusnim promjenama samostalnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 1280 | Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. | Čl. 15., st. 2. treba izmijeniti tako da glasi: Odluku o prestanku i statusnim promjenama samostalnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 1281 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. | Čl. 15., st. 2. treba izmijeniti tako da glasi: Odluku o prestanku i statusnim promjenama samostalnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 1282 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. | (2) Odluku o prestanku i statusnim promjenama javnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne, specijalne i manjinske knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Knjižnice vjerskih zajednica su brisane iz teksta Zakona, a knjižnice nacionalnih manjina nisu istaknute u tekstu Zakona, jer se radi o zbirkama knjižnične građe unutar narodnih knjižnica. Umjesto knjižnica na visokim učilištima prihvaćen je termin "visokoškolske" knjižnice, a postojeća formulacija nastala je u dogovoru s Ministarstvom znanosti i obrazovanja i predstavnicima struke. |
| 1283 | Vesna Ivanković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. | Članak 15. (2) Odluku o prestanku i statusnim promjenama javnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne, specijalne i manjinske knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Knjižnice vjerskih zajednica su brisane iz teksta Zakona, a knjižnice nacionalnih manjina nisu istaknute u tekstu Zakona, jer se radi o zbirkama knjižnične građe unutar narodnih knjižnica. Umjesto knjižnica na visokim učilištima prihvaćen je termin "visokoškolske" knjižnice, a postojeća formulacija nastala je u dogovoru s Ministarstvom znanosti i obrazovanja i predstavnicima struke. |
| 1284 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. | KOMENTAR: U stavku 1. je nejasno sukladno kojem zakonu knjižnica prestaje s radom. Treba se pozvati se na odgovarajuće zakone (Zakon o ustanovama, Zakono o udrugama, Zakon o trgovačkim društvima, ovaj Zakon ...). U stavku 2. je nepotrebno navoditi knjižnice u sastavu, jer su i one javne knjižnice. Treba izmijeniti nadležnost pojedinog ministarstva s obzirom na resor u kojem djeluje knjižnica. Ministarstvo kulture ne bi trebalo odlučivati npr. o bolničkoj knjižnici. | Prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. U članku 14. stavku 1., navodi se da knjižnica prestaje s radom sukladno odredbama ovoga Zakona i zakona temeljem kojega je osnovana, a u obrazloženju članka 14. navodi se pozivanje na odgovarajuće zakone: Zakon o ustanovama, Zakon o trgovačkim društvima, Zakon o zadrugama i drugo. Članak 9. stavak 5. Zakona propisuje da knjižnicu u sastavu osniva pravna osoba kao svoju podružnicu, odnosno kao svoju ustrojstvenu jedinicu te se stoga ne prihvaća prijedlog da je u članku 14. stavku 2. nepotrebno navoditi knjižnice u sastavu. U članku 14. stavku 2. navodi se da odluku o prestanku i statusnim promjenama knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno. |
| 1285 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. | PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (2) Odluku o prestanku i statusnim promjenama knjižnica u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice vlasti, medija, muzejske, arhivske i knjižnice vjerskih zajednica, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, knjižnice visokih učilišta, znanstvene, zdravstvene i poslovne knjižnice. (3) Odluka iz stavka 2. ovoga članka mora sadržavati odredbe o zaštiti i smještaju knjižnične građe i knjižnične dokumentacije na temelju prethodnog mišljenja Hrvatskoga knjižničnog vijeća | Prihvaćen | Knjižnice vjerskih zajednica su brisane iz teksta Zakona, a knjižnice nacionalnih manjina nisu istaknute u tekstu Zakona, jer se radi o zbirkama knjižnične građe unutar narodnih knjižnica. Umjesto knjižnica na visokim učilištima prihvaćen je termin "visokoškolske" knjižnice, a postojeća formulacija nastala je u dogovoru s Ministarstvom znanosti i obrazovanja i predstavnicima struke |
| 1286 | Knjižničarsko društvo Sisačko-moslavačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. | Članak 15. (2) Odluku o prestanku i statusnim promjenama javnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne, specijalne i manjinske knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Knjižnice vjerskih zajednica su brisane iz teksta Zakona, a knjižnice nacionalnih manjina nisu istaknute u tekstu Zakona, jer se radi o zbirkama knjižnične građe unutar narodnih knjižnica. Umjesto knjižnica na visokim učilištima prihvaćen je termin "visokoškolske" knjižnice, a postojeća formulacija nastala je u dogovoru s Ministarstvom znanosti i obrazovanja i predstavnicima struke. |
| 1287 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 16. | S obzirom na sadašnje stanje u sustavu znanosti i visokog obrazovanja gdje se različito tumači u kojem općem aktu treba biti uređeno ustrojstvo knjžnice, trebalo bi jasno navesti o kojem je aktu riječ. Umjesto riječi „općim aktom“ treba: statutom i/ili općim aktom kojim se propisuje ustroj i sistematizacija radnih mjesta. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Termin opći akt je općenit i obuhvaća sve akte koje knjižnica donosi i kojim se, među ostalim, može urediti i ustrojstvo i upravljanje knjižnicom. |
| 1288 | Lea Lazzarich | I.OPĆE ODREDBE, Članak 16. | KOMENTAR: S obzirom na sadašnje stanje u sustavu znanosti i visokog obrazovanja gdje se različito tumači u kojem općem aktu treba biti uređeno ustrojstvo knjžnice, trebalo bi jasno navesti o kojem je aktu riječ. NADOPUNA: Umjesto riječi „općim aktom“. treba: statutom i/ili općim aktom kojim se propisuje detaljni ustroj i sistematizacija radnih mjesta „ | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Termin opći akt je općenit i obuhvaća sve akte koje knjižnica donosi i kojim se, među ostalim, može urediti i ustrojstvo i upravljanje knjižnicom. |
| 1289 | Ines Krušelj-Vidas, školska knjižničarka savjetnica, član Sekcije za školske knjižnice/ Hrvatsko knjižničarsko društvo Krapinsko-zagorske županije; član Hrvatske udruge školskih knjižničara/Podružnica Krapinsko-zagorske županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. | Članak 17., st. 1. treba izmijeniti tako da glasi: Tijela samostalne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Tijela knjižnice u sastavu su: voditelj i Knjižnično vijeće. Iznimno u školskim knjižnicama RH gdje je zaposlen samo jedan visokoobrazovani stručni knjižničar, koji je ujedno i voditelj školske knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Predlagatelj u nekoliko navrata različito definira javnu knjižnicu, ponekad kao isključivo samostalnu (čl. 3. i čl. 17.), a ponekad kao knjižnicu u sastavu čiji je osnivač u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske (čl. 10.). Knjižnice u sastavu nemaju ravnatelje, niti upravna vijeća. Javne knjižnice mogu biti samostalne i knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu RH ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, Nacrt prijedloga zakona ne poznaje pojam samostalne knjižnice, te su sukladno tome općenito propisana tijela knjižnice, a kroz odredbe cijelog zakona su propisane i iznimke od ove odredbe, ovisno o tome radi li se o knjižnici ili knjižnici u sastavu te o tome radi li se o privatnoj ili javnoj knjižnici. |
| 1290 | Kristina Kalanj, viša knjižničarka; predsjednica Komisije za muzejske i galerijske knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva | I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. | Sukladno stavu Komisije za muzejske i galerijske knjižnice HKD-a: Članak 17., st. 1. treba izmijeniti tako da glasi: Tijela samostalne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Tijela knjižnice u sastavu su: voditelj i Knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Predlagatelj u nekoliko navrata različito definira javnu knjižnicu, ponekad kao isključivo samostalnu (čl. 3. i čl. 17.), a ponekad kao knjižnicu u sastavu čiji je osnivač u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske (čl. 10.). Knjižnice u sastavu nemaju ravnatelje, niti upravna vijeća. Velika je šteta što je Predlagatelj odustao od tijela knjižnični odbor, koji je svojevrsna kombinacija upravnog i stručnog tijela, a kojeg su imale knjižnice u sastavu. Javne knjižnice mogu biti samostalne i knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu RH ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 17., st. 2. Brisati. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, Nacrt prijedloga zakona ne poznaje pojam samostalne knjižnice, te su sukladno tome općenito propisana tijela knjižnice, a kroz odredbe cijelog zakona su propisane i iznimke od ove odredbe, ovisno o tome radi li se o knjižnici ili knjižnici u sastavu te o tome radi li se o privatnoj ili javnoj knjižnici. Također, odredba stavka 2. ne prihvaća se brisati iz razloga što privatna knjižnica može biti osnovana i u drugom pravnom obliku osim kao ustanova te za te druge pravne oblike posebni zakoni propisuju njihova tijela, tako da se za te pravne oblike ovim zakonom nije moguće propisati tijela nego se mora propisati iznimka. |
| 1291 | Marija Šimunović, diplomirana knjižničarka/članica Komisije za javno zagovaranja HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 17., st. 1. treba izmijeniti tako da glasi: Tijela samostalne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Tijela knjižnice u sastavu su: voditelj i Knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Predlagatelj u nekoliko navrata različito definira javnu knjižnicu, ponekad kao isključivo samostalnu (čl. 3. i čl. 17.), a ponekad kao knjižnicu u sastavu čiji je osnivač u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske (čl. 10.). Knjižnice u sastavu nemaju ravnatelje, niti upravna vijeća. Velika je šteta što je Predlagatelj odustao od tijela knjižnični odbor, koji je svojevrsna kombinacija upravnog i stručnog tijela, a kojeg su imale knjižnice u sastavu. Javne knjižnice mogu biti samostalne i knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu RH ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 17(2)... Brisati. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, Nacrt prijedloga zakona ne poznaje pojam samostalne knjižnice, te su sukladno tome općenito propisana tijela knjižnice, a kroz odredbe cijelog zakona su propisane i iznimke od ove odredbe, ovisno o tome radi li se o knjižnici ili knjižnici u sastavu te o tome radi li se o privatnoj ili javnoj knjižnici. Također, odredba stavka 2. ne prihvaća se brisati iz razloga što privatna knjižnica može biti osnovana i u drugom pravnom obliku osim kao ustanova te za te druge pravne oblike posebni zakoni propisuju njihova tijela, tako da se za te pravne oblike ovim zakonom nije moguće propisati tijela nego se mora propisati iznimka. |
| 1292 | Iva Grković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. | TEKST PRIJEDLOGA Članak 17(1)... Tijela javne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 17., st. 1. treba izmijeniti tako da glasi: Tijela samostalne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Tijela knjižnice u sastavu su: voditelj i Knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Predlagatelj u nekoliko navrata različito definira javnu knjižnicu, ponekad kao isključivo samostalnu (čl. 3. i čl. 17.), a ponekad kao knjižnicu u sastavu čiji je osnivač u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske (čl. 10.). Knjižnice u sastavu nemaju ravnatelje, niti upravna vijeća. Velika je šteta što je Predlagatelj odustao od tijela knjižnični odbor, koji je svojevrsna kombinacija upravnog i stručnog tijela, a kojeg su imale knjižnice u sastavu. Javne knjižnice mogu biti samostalne i knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu RH ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. TEKST PRIJEDLOGA Članak 17(2)... Privatna knjižnica ima tijela propisana posebnim zakonom te stručno vijeće sukladno odredbama ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. | Prihvaćen | Ne prihvaća se, Nacrt prijedloga zakona ne poznaje pojam samostalne knjižnice, te su sukladno tome općenito propisana tijela knjižnice, a kroz odredbe cijelog zakona su propisane i iznimke od ove odredbe, ovisno o tome radi li se o knjižnici ili knjižnici u sastavu te o tome radi li se o privatnoj ili javnoj knjižnici. Također, odredba stavka 2. ne prihvaća se brisati iz razloga što privatna knjižnica može biti osnovana i u drugom pravnom obliku osim kao ustanova te za te druge pravne oblike posebni zakoni propisuju njihova tijela, tako da se za te pravne oblike ovim zakonom nije moguće propisati tijela nego se mora propisati iznimka. |
| 1293 | Društvo knjižničara Karlovačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 17. Tijela javne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 17., st. 1. treba izmijeniti tako da glasi: Tijela samostalne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Tijela knjižnice u sastavu su: voditelj i Knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Predlagatelj u nekoliko navrata različito definira javnu knjižnicu, ponekad kao isključivo samostalnu (čl. 3. i čl. 17.), a ponekad kao knjižnicu u sastavu čiji je osnivač u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske (čl. 10.). Knjižnice u sastavu nemaju ravnatelje, niti upravna vijeća. Velika je šteta što je Predlagatelj odustao od tijela knjižnični odbor, koji je svojevrsna kombinacija upravnog i stručnog tijela, a kojeg su imale knjižnice u sastavu. Javne knjižnice mogu biti samostalne i knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu RH ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, Nacrt prijedloga zakona ne poznaje pojam samostalne knjižnice, te su sukladno tome općenito propisana tijela knjižnice, a kroz odredbe cijelog zakona su propisane i iznimke od ove odredbe, ovisno o tome radi li se o knjižnici ili knjižnici u sastavu te o tome radi li se o privatnoj ili javnoj knjižnici. |
| 1294 | Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja | I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. | Članak 17., st. 1. treba izmijeniti tako da glasi: Tijela samostalne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Tijela knjižnice u sastavu su: voditelj i Knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Predlagatelj u nekoliko navrata različito definira javnu knjižnicu, ponekad kao isključivo samostalnu (čl. 3. i čl. 17.), a ponekad kao knjižnicu u sastavu čiji je osnivač u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske (čl. 10.). Knjižnice u sastavu nemaju ravnatelje, niti upravna vijeća. Velika je šteta što je Predlagatelj odustao od tijela knjižnični odbor, koji je svojevrsna kombinacija upravnog i stručnog tijela, a kojeg su imale knjižnice u sastavu. Javne knjižnice mogu biti samostalne i knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu RH ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, Nacrt prijedloga zakona ne poznaje pojam samostalne knjižnice, te su sukladno tome općenito propisana tijela knjižnice, a kroz odredbe cijelog zakona su propisane i iznimke od ove odredbe, ovisno o tome radi li se o knjižnici ili knjižnici u sastavu te o tome radi li se o privatnoj ili javnoj knjižnici. |
| 1295 | Marijana Mišetić, predsjednica Komisije za visokoškolske knjižnice (HKD) | I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. | ČLANAK 17. - nedovoljno razjašnjen pojam privatne knjižnice, kao i njezin položaj, prava i obveze unutar knjižničnog sustava | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Razmotreno, ali se naglašava da je definirano što je to privatna knjižnica, kao i to da postoje standardi za javne i privatne knjižnice. |
| 1296 | Vesna Ivanković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. | Članak 17(2)... Privatna knjižnica ima tijela propisana posebnim zakonom te stručno vijeće sukladno odredbama ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. | Prihvaćen | Ne prihvaća se brisati iz razloga što privatna knjižnica može biti osnovana i u drugom pravnom obliku osim kao ustanova te za te druge pravne oblike posebni zakoni propisuju njihova tijela, tako da se za te pravne oblike ovim zakonom nije moguće propisati tijela nego se mora propisati iznimka. |
| 1297 | Vesna Ivanković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. | Članak 17(1)... Tijela javne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 17., st. 1. treba izmijeniti tako da glasi: Tijela samostalne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Tijela knjižnice u sastavu su: voditelj i Knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Predlagatelj u nekoliko navrata različito definira javnu knjižnicu, ponekad kao isključivo samostalnu (čl. 3. i čl. 17.), a ponekad kao knjižnicu u sastavu čiji je osnivač u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske (čl. 10.). Knjižnice u sastavu nemaju ravnatelje, niti upravna vijeća. Velika je šteta što je Predlagatelj odustao od tijela knjižnični odbor, koji je svojevrsna kombinacija upravnog i stručnog tijela, a kojeg su imale knjižnice u sastavu. Javne knjižnice mogu biti samostalne i knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu RH ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, Nacrt prijedloga zakona ne poznaje pojam samostalne knjižnice, te su sukladno tome općenito propisana tijela knjižnice, a kroz odredbe cijelog zakona su propisane i iznimke od ove odredbe, ovisno o tome radi li se o knjižnici ili knjižnici u sastavu te o tome radi li se o privatnoj ili javnoj knjižnici. |
| 1298 | Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 17. Privatna knjižnica ima tijela propisana posebnim zakonom te stručno vijeće sukladno odredbama ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se brisati iz razloga što privatna knjižnica može biti osnovana i u drugom pravnom obliku osim kao ustanova te za te druge pravne oblike posebni zakoni propisuju njihova tijela, tako da se za te pravne oblike ovim zakonom nije moguće propisati tijela nego se mora propisati iznimka. |
| 1299 | Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 17. Tijela javne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 17., st. 1. treba izmijeniti tako da glasi: Tijela samostalne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Tijela knjižnice u sastavu su: voditelj i Knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Predlagatelj u nekoliko navrata različito definira javnu knjižnicu, ponekad kao isključivo samostalnu (čl. 3. i čl. 17.), a ponekad kao knjižnicu u sastavu čiji je osnivač u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske (čl. 10.). Knjižnice u sastavu nemaju ravnatelje, niti upravna vijeća. Velika je šteta što je Predlagatelj odustao od tijela knjižnični odbor, koji je svojevrsna kombinacija upravnog i stručnog tijela, a kojeg su imale knjižnice u sastavu. Javne knjižnice mogu biti samostalne i knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu RH ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, Nacrt prijedloga zakona ne poznaje pojam samostalne knjižnice, te su sukladno tome općenito propisana tijela knjižnice, a kroz odredbe cijelog zakona su propisane i iznimke od ove odredbe, ovisno o tome radi li se o knjižnici ili knjižnici u sastavu te o tome radi li se o privatnoj ili javnoj knjižnici. |
| 1300 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. | Brisati: Privatna knjižnica ima tijela propisana posebnim zakonom te stručno vijeće sukladno odredbama ovoga Zakona. | Prihvaćen | Ne prihvaća se brisati iz razloga što privatna knjižnica može biti osnovana i u drugom pravnom obliku osim kao ustanova te za te druge pravne oblike posebni zakoni propisuju njihova tijela, tako da se za te pravne oblike ovim zakonom nije moguće propisati tijela nego se mora propisati iznimka. |
| 1301 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. | Članak 17., st. 1. treba izmijeniti tako da glasi: Tijela samostalne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Tijela knjižnice u sastavu su: voditelj i Knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Predlagatelj u nekoliko navrata različito definira javnu knjižnicu, ponekad kao isključivo samostalnu (čl. 3. i čl. 17.), a ponekad kao knjižnicu u sastavu čiji je osnivač u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske (čl. 10.). Knjižnice u sastavu nemaju ravnatelje, niti upravna vijeća. Velika je šteta što je Predlagatelj odustao od tijela knjižnični odbor, koji je svojevrsna kombinacija upravnog i stručnog tijela, a kojeg su imale knjižnice u sastavu. Javne knjižnice mogu biti samostalne i knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu RH ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. | Prihvaćen | Ne prihvaća se, Nacrt prijedloga zakona ne poznaje pojam samostalne knjižnice, te su sukladno tome općenito propisana tijela knjižnice, a kroz odredbe cijelog zakona su propisane i iznimke od ove odredbe, ovisno o tome radi li se o knjižnici ili knjižnici u sastavu te o tome radi li se o privatnoj ili javnoj knjižnici. |
| 1302 | Ana Škvarić, dipl. knjižničarka, članica Komisije za pokretne knjižnice HKD-a / članica Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja | I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. | Brisati Stavak 2. | Prihvaćen | Ne prihvaća se brisati iz razloga što privatna knjižnica može biti osnovana i u drugom pravnom obliku osim kao ustanova te za te druge pravne oblike posebni zakoni propisuju njihova tijela, tako da se za te pravne oblike ovim zakonom nije moguće propisati tijela nego se mora propisati iznimka. |
| 1303 | Jagoda Ille, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. | Stavak (1) Velika je šteta što je Predlagatelj odustao od tijela knjižnični odbor, koji je svojevrsna kombinacija upravnog i stručnog tijela, a kojeg su imale knjižnice u sastavu. Javne knjižnice mogu biti samostalne i knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu RH ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Stavak (2) Brisati. Privatne knjižnice ne bi trebale biti predmet Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti! | Nije prihvaćen | Odbijeno. Nema zapreke da se internim aktom aktom predvidi knjižnično odbor, međutim, veliki broj knjižnica u sastavu nema uvjete za osnivanje knjižničnog odbora, jer imaju jednog zaposlenog. Zakon o ustanovama predviđa da ustanove mogu imati i druga tijela, osim onih koja su predviđena ovim Zakonom |
| 1304 | Gradska knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. | Stavak 2. Postavlja se pitanje koji je to poseban zakon kojim se regulira rad privatnih knjižnica. Prijedlog: brisati stavak. | Prihvaćen | Ne prihvaća se brisati iz razloga što privatna knjižnica može biti osnovana i u drugom pravnom obliku osim kao ustanova te za te druge pravne oblike posebni zakoni propisuju njihova tijela, tako da se za te pravne oblike ovim zakonom nije moguće propisati tijela nego se mora propisati iznimka. |
| 1305 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. | Čl. 17. st. 2 treba brisati. | Prihvaćen | Ne prihvaća se brisati iz razloga što privatna knjižnica može biti osnovana i u drugom pravnom obliku osim kao ustanova te za te druge pravne oblike posebni zakoni propisuju njihova tijela, tako da se za te pravne oblike ovim zakonom nije moguće propisati tijela nego se mora propisati iznimka. |
| 1306 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. | Članak 17., st. 1. treba izmijeniti tako da glasi: Tijela samostalne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Tijela knjižnice u sastavu su: voditelj i Knjižničnovijeće. OBRAZLOŽENJE: Predlagatelj u nekoliko navrata različito definira javnu knjižnicu, ponekad kao isključivo samostalnu (čl. 3. i čl. 17.), a ponekad kao knjižnicu u sastavu čiji je osnivač u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske (čl. 10.). Knjižnice u sastavu nemaju ravnatelje, niti upravna vijeća. Velika je šteta što je Predlagatelj odustao od tijela knjižnični odbor, koji je svojevrsna kombinacija upravnog i stručnog tijela, a kojeg su imale knjižnice u sastavu. Javne knjižnice mogu biti samostalne i knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu RH ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. | Prihvaćen | Ne prihvaća se, Nacrt prijedloga zakona ne poznaje pojam samostalne knjižnice, te su sukladno tome općenito propisana tijela knjižnice, a kroz odredbe cijelog zakona su propisane i iznimke od ove odredbe, ovisno o tome radi li se o knjižnici ili knjižnici u sastavu te o tome radi li se o privatnoj ili javnoj knjižnici. |
| 1307 | Petar Lukačić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. | Članak 17(2)... Brisati. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se brisati iz razloga što privatna knjižnica može biti osnovana i u drugom pravnom obliku osim kao ustanova te za te druge pravne oblike posebni zakoni propisuju njihova tijela, tako da se za te pravne oblike ovim zakonom nije moguće propisati tijela nego se mora propisati iznimka. |
| 1308 | Petar Lukačić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. | Članak 17., st. 1. treba izmijeniti tako da glasi: Tijela samostalne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Tijela knjižnice u sastavu su: voditelj i Knjižnično vijeće. | Prihvaćen | Ne prihvaća se, Nacrt prijedloga zakona ne poznaje pojam samostalne knjižnice, te su sukladno tome općenito propisana tijela knjižnice, a kroz odredbe cijelog zakona su propisane i iznimke od ove odredbe, ovisno o tome radi li se o knjižnici ili knjižnici u sastavu te o tome radi li se o privatnoj ili javnoj knjižnici. |
| 1309 | Maja Valjak | I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 17(2)... Privatna knjižnica ima tijela propisana posebnim zakonom te stručno vijeće sukladno odredbama ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. | Djelomično prihvaćen | Ne prihvaća se brisati iz razloga što privatna knjižnica može biti osnovana i u drugom pravnom obliku osim kao ustanova te za te druge pravne oblike posebni zakoni propisuju njihova tijela, tako da se za te pravne oblike ovim zakonom nije moguće propisati tijela nego se mora propisati iznimka. |
| 1310 | Maja Valjak | I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 17., st. 1. treba izmijeniti tako da glasi: Tijela samostalne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Tijela knjižnice u sastavu su: voditelj i Knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Predlagatelj u nekoliko navrata različito definira javnu knjižnicu, ponekad kao isključivo samostalnu (čl. 3. i čl. 17.), a ponekad kao knjižnicu u sastavu čiji je osnivač u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske (čl. 10.). Knjižnice u sastavu nemaju ravnatelje, niti upravna vijeća. Velika je šteta što je Predlagatelj odustao od tijela knjižnični odbor, koji je svojevrsna kombinacija upravnog i stručnog tijela, a kojeg su imale knjižnice u sastavu. Javne knjižnice mogu biti samostalne i knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu RH ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. | Prihvaćen | Ne prihvaća se, Nacrt prijedloga zakona ne poznaje pojam samostalne knjižnice, te su sukladno tome općenito propisana tijela knjižnice, a kroz odredbe cijelog zakona su propisane i iznimke od ove odredbe, ovisno o tome radi li se o knjižnici ili knjižnici u sastavu te o tome radi li se o privatnoj ili javnoj knjižnici. |
| 1311 | Nadia Bužleta | I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. | Predlaže se da čl. 17. / st. 1. glasi: (1) Tijela samostalne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Tijela knjižnice u sastavu su: voditelj i Knjižnično vijeće. Predlaže se brisati članak 17. / st. 2. Nejasno je zbog čega se privatne knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama? | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, Nacrt prijedloga zakona ne poznaje pojam samostalne knjižnice, te su sukladno tome općenito propisana tijela knjižnice, a kroz odredbe cijelog zakona su propisane i iznimke od ove odredbe, ovisno o tome radi li se o knjižnici ili knjižnici u sastavu te o tome radi li se o privatnoj ili javnoj knjižnici. Također, odredba stavka 2. ne prihvaća se brisati iz razloga što privatna knjižnica može biti osnovana i u drugom pravnom obliku osim kao ustanova te za te druge pravne oblike posebni zakoni propisuju njihova tijela, tako da se za te pravne oblike ovim zakonom nije moguće propisati tijela nego se mora propisati iznimka. |
| 1312 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 17(2)... Privatna knjižnica ima tijela propisana posebnim zakonom te stručno vijeće sukladno odredbama ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se brisati iz razloga što privatna knjižnica može biti osnovana i u drugom pravnom obliku osim kao ustanova te za te druge pravne oblike posebni zakoni propisuju njihova tijela, tako da se za te pravne oblike ovim zakonom nije moguće propisati tijela nego se mora propisati iznimka. |
| 1313 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 17(1)... Tijela javne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 17., st. 1. treba izmijeniti tako da glasi: Tijela samostalne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Tijela knjižnice u sastavu su: voditelj i Knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Predlagatelj u nekoliko navrata različito definira javnu knjižnicu, ponekad kao isključivo samostalnu (čl. 3. i čl. 17.), a ponekad kao knjižnicu u sastavu čiji je osnivač u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske (čl. 10.). Knjižnice u sastavu nemaju ravnatelje, niti upravna vijeća. Velika je šteta što je Predlagatelj odustao od tijela knjižnični odbor, koji je svojevrsna kombinacija upravnog i stručnog tijela, a kojeg su imale knjižnice u sastavu. Javne knjižnice mogu biti samostalne i knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu RH ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, Nacrt prijedloga zakona ne poznaje pojam samostalne knjižnice, te su sukladno tome općenito propisana tijela knjižnice, a kroz odredbe cijelog zakona su propisane i iznimke od ove odredbe, ovisno o tome radi li se o knjižnici ili knjižnici u sastavu te o tome radi li se o privatnoj ili javnoj knjižnici. |
| 1314 | Nada Topić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. | Stavak 2. Članka 17. brisati! | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se brisati iz razloga što privatna knjižnica može biti osnovana i u drugom pravnom obliku osim kao ustanova te za te druge pravne oblike posebni zakoni propisuju njihova tijela, tako da se za te pravne oblike ovim zakonom nije moguće propisati tijela nego se mora propisati iznimka. |
| 1315 | ANA SUDAREVIĆ | I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. | Članak 17(2) Brisati. Iznimno u školskim knjižnicama RH gdje je zaposlen samo jedan visokoobrazovani stručni knjižničar, on je ujedno i voditelj školske knjižnice. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se brisati iz razloga što privatna knjižnica može biti osnovana i u drugom pravnom obliku osim kao ustanova te za te druge pravne oblike posebni zakoni propisuju njihova tijela, tako da se za te pravne oblike ovim zakonom nije moguće propisati tijela nego se mora propisati iznimka. |
| 1316 | Lidija Dužić Zlovolić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. | Članak 17., st. 1. treba izmijeniti tako da glasi: Tijela samostalne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Tijela knjižnice u sastavu su: voditelj i Knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Predlagatelj u nekoliko navrata različito definira javnu knjižnicu, ponekad kao isključivo samostalnu (čl. 3. i čl. 17.), a ponekad kao knjižnicu u sastavu čiji je osnivač u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske (čl. 10.). Knjižnice u sastavu nemaju ravnatelje, niti upravna vijeća. Velika je šteta što je Predlagatelj odustao od tijela knjižnični odbor, koji je svojevrsna kombinacija upravnog i stručnog tijela, a kojeg su imale knjižnice u sastavu. Javne knjižnice mogu biti samostalne i knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu RH ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Članak 17(2)... Brisati. | Prihvaćen | Ne prihvaća se, Nacrt prijedloga zakona ne poznaje pojam samostalne knjižnice, te su sukladno tome općenito propisana tijela knjižnice, a kroz odredbe cijelog zakona su propisane i iznimke od ove odredbe, ovisno o tome radi li se o knjižnici ili knjižnici u sastavu te o tome radi li se o privatnoj ili javnoj knjižnici. Također, odredba stavka 2. ne prihvaća se brisati iz razloga što privatna knjižnica može biti osnovana i u drugom pravnom obliku osim kao ustanova te za te druge pravne oblike posebni zakoni propisuju njihova tijela, tako da se za te pravne oblike ovim zakonom nije moguće propisati tijela nego se mora propisati iznimka. |
| 1317 | Društvo knjižničara u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. | Članak 17., st. 1. treba izmijeniti tako da glasi: (1) Tijela samostalne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Tijela knjižnice u sastavu su: voditelj i Knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Predlagatelj u nekoliko navrata različito definira javnu knjižnicu, ponekad kao isključivo samostalnu (čl. 3. i čl. 17.), a ponekad kao knjižnicu u sastavu čiji je osnivač u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske (čl. 10.). Knjižnice u sastavu nemaju ravnatelje, niti upravna vijeća. Velika je šteta što je Predlagatelj odustao od tijela knjižnični odbor, koji je svojevrsna kombinacija upravnog i stručnog tijela, a kojeg su imale knjižnice u sastavu. Javne knjižnice mogu biti samostalne i knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu RH ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Stavak 2. Članka 17. Brisati. | Prihvaćen | Ne prihvaća se, Nacrt prijedloga zakona ne poznaje pojam samostalne knjižnice, te su sukladno tome općenito propisana tijela knjižnice, a kroz odredbe cijelog zakona su propisane i iznimke od ove odredbe, ovisno o tome radi li se o knjižnici ili knjižnici u sastavu te o tome radi li se o privatnoj ili javnoj knjižnici. Također, odredba stavka 2. ne prihvaća se brisati iz razloga što privatna knjižnica može biti osnovana i u drugom pravnom obliku osim kao ustanova te za te druge pravne oblike posebni zakoni propisuju njihova tijela, tako da se za te pravne oblike ovim zakonom nije moguće propisati tijela nego se mora propisati iznimka. |
| 1318 | Knjižnice grada Zagreba | I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. | (1)Članak 17., st. 1. treba izmijeniti tako da glasi: Tijela samostalne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Tijela knjižnice u sastavu su: voditelj i Knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Predlagatelj u nekoliko navrata različito definira javnu knjižnicu, ponekad kao isključivo samostalnu (čl. 3. i čl. 17.), a ponekad kao knjižnicu u sastavu čiji je osnivač u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske (čl. 10.). Knjižnice u sastavu nemaju ravnatelje, ni upravna vijeća. Velika je šteta što je Predlagatelj odustao od tijela knjižnični odbor, koji je svojevrsna kombinacija upravnog i stručnog tijela, a kojeg su imale knjižnice u sastavu. Javne knjižnice mogu biti samostalne i knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu RH ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. (2)Brisati. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, Nacrt prijedloga zakona ne poznaje pojam samostalne knjižnice, te su sukladno tome općenito propisana tijela knjižnice, a kroz odredbe cijelog zakona su propisane i iznimke od ove odredbe, ovisno o tome radi li se o knjižnici ili knjižnici u sastavu te o tome radi li se o privatnoj ili javnoj knjižnici. Također, odredba stavka 2. ne prihvaća se brisati iz razloga što privatna knjižnica može biti osnovana i u drugom pravnom obliku osim kao ustanova te za te druge pravne oblike posebni zakoni propisuju njihova tijela, tako da se za te pravne oblike ovim zakonom nije moguće propisati tijela nego se mora propisati iznimka. |
| 1319 | Knjižničarsko društvo Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. | Članak 17(1)... Tijela javne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 17., st. 1. treba izmijeniti tako da glasi: Tijela samostalne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Tijela knjižnice u sastavu su: voditelj i Knjižnično vijeće. Iznimno u školskim knjižnicama RH gdje je zaposlen samo jedan visokoobrazovani stručni knjižničar, koji je ujedno i voditelj školske knjižnice. | Prihvaćen | Ne prihvaća se, Nacrt prijedloga zakona ne poznaje pojam samostalne knjižnice, te su sukladno tome općenito propisana tijela knjižnice, a kroz odredbe cijelog zakona su propisane i iznimke od ove odredbe, ovisno o tome radi li se o knjižnici ili knjižnici u sastavu te o tome radi li se o privatnoj ili javnoj knjižnici. |
| 1320 | Sanja Heberling Dragičević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. | Članak 17., st. 1. treba izmijeniti tako da glasi: Tijela samostalne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Tijela knjižnice u sastavu su: voditelj i Knjižnično vijeće. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, Nacrt prijedloga zakona ne poznaje pojam samostalne knjižnice, te su sukladno tome općenito propisana tijela knjižnice, a kroz odredbe cijelog zakona su propisane i iznimke od ove odredbe, ovisno o tome radi li se o knjižnici ili knjižnici u sastavu te o tome radi li se o privatnoj ili javnoj knjižnici. |
| 1321 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. | (1) Tijela samostalne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Tijela knjižnice u sastavu su: voditelj i Knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE Predlagatelj u nekoliko navrata različito definira javnu knjižnicu, ponekad kao isključivo samostalnu (čl. 3. i čl. 17.), a ponekad kao knjižnicu u sastavu čiji je osnivač u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske (čl. 10.). Knjižnice u sastavu nemaju ravnatelje, niti upravna vijeća. Velika je šteta što je Predlagatelj odustao od tijela knjižnični odbor, koji je svojevrsna kombinacija upravnog i stručnog tijela, a kojeg su imale knjižnice u sastavu. Javne knjižnice mogu biti samostalne i knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu RH ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. | Prihvaćen | Ne prihvaća se, Nacrt prijedloga zakona ne poznaje pojam samostalne knjižnice, te su sukladno tome općenito propisana tijela knjižnice, a kroz odredbe cijelog zakona su propisane i iznimke od ove odredbe, ovisno o tome radi li se o knjižnici ili knjižnici u sastavu te o tome radi li se o privatnoj ili javnoj knjižnici. |
| 1322 | Sanja Paravić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 17(1)... Tijela javne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 17., st. 1. treba izmijeniti tako da glasi: Tijela samostalne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Tijela knjižnice u sastavu su: voditelj i Knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Predlagatelj u nekoliko navrata različito definira javnu knjižnicu, ponekad kao isključivo samostalnu (čl. 3. i čl. 17.), a ponekad kao knjižnicu u sastavu čiji je osnivač u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske (čl. 10.). Knjižnice u sastavu nemaju ravnatelje, niti upravna vijeća. Velika je šteta što je Predlagatelj odustao od tijela knjižnični odbor, koji je svojevrsna kombinacija upravnog i stručnog tijela, a kojeg su imale knjižnice u sastavu. Javne knjižnice mogu biti samostalne i knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu RH ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 17(2)... Privatna knjižnica ima tijela propisana posebnim zakonom te stručno vijeće sukladno odredbama ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. | Prihvaćen | Ne prihvaća se, Nacrt prijedloga zakona ne poznaje pojam samostalne knjižnice, te su sukladno tome općenito propisana tijela knjižnice, a kroz odredbe cijelog zakona su propisane i iznimke od ove odredbe, ovisno o tome radi li se o knjižnici ili knjižnici u sastavu te o tome radi li se o privatnoj ili javnoj knjižnici. Također, odredba stavka 2. ne prihvaća se brisati iz razloga što privatna knjižnica može biti osnovana i u drugom pravnom obliku osim kao ustanova te za te druge pravne oblike posebni zakoni propisuju njihova tijela, tako da se za te pravne oblike ovim zakonom nije moguće propisati tijela nego se mora propisati iznimka. |
| 1323 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. | Stavak (2) BRISATI . | Prihvaćen | Ne prihvaća se brisati iz razloga što privatna knjižnica može biti osnovana i u drugom pravnom obliku osim kao ustanova te za te druge pravne oblike posebni zakoni propisuju njihova tijela, tako da se za te pravne oblike ovim zakonom nije moguće propisati tijela nego se mora propisati iznimka. |
| 1324 | Ivana Vladilo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 17(1)... Tijela javne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 17., st. 1. treba izmijeniti tako da glasi: Tijela samostalne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Tijela knjižnice u sastavu su: voditelj i Knjižnično vijeće. Iznimno u školskim knjižnicama RH gdje je zaposlen samo jedan visokoobrazovani stručni knjižničar, on je ujedno i voditelj školske knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Predlagatelj u nekoliko navrata različito definira javnu knjižnicu, ponekad kao isključivo samostalnu (čl. 3. i čl. 17.), a ponekad kao knjižnicu u sastavu čiji je osnivač u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske (čl. 10.). Knjižnice u sastavu nemaju ravnatelje, niti upravna vijeća. Velika je šteta što je Predlagatelj odustao od tijela knjižnični odbor, koji je svojevrsna kombinacija upravnog i stručnog tijela, a kojeg su imale knjižnice u sastavu. Javne knjižnice mogu biti samostalne i knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu RH ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. | Prihvaćen | Ne prihvaća se, Nacrt prijedloga zakona ne poznaje pojam samostalne knjižnice, te su sukladno tome općenito propisana tijela knjižnice, a kroz odredbe cijelog zakona su propisane i iznimke od ove odredbe, ovisno o tome radi li se o knjižnici ili knjižnici u sastavu te o tome radi li se o privatnoj ili javnoj knjižnici. |
| 1325 | Korina Udina | I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. | Članak 17(1)... Tijela javne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 17., st. 1. treba izmijeniti tako da glasi: Tijela samostalne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Tijela knjižnice u sastavu su: voditelj i Knjižnično vijeće. Iznimno u školskim knjižnicama RH gdje je zaposlen samo jedan visokoobrazovani stručni knjižničar, koji je ujedno i voditelj školske knjižnice. | Prihvaćen | Ne prihvaća se, Nacrt prijedloga zakona ne poznaje pojam samostalne knjižnice, te su sukladno tome općenito propisana tijela knjižnice, a kroz odredbe cijelog zakona su propisane i iznimke od ove odredbe, ovisno o tome radi li se o knjižnici ili knjižnici u sastavu te o tome radi li se o privatnoj ili javnoj knjižnici. |
| 1326 | Viktorija Tomšić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 17(1)... Tijela javne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 17., st. 1. treba izmijeniti tako da glasi: Tijela samostalne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Tijela knjižnice u sastavu su: voditelj i Knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Predlagatelj u nekoliko navrata različito definira javnu knjižnicu, ponekad kao isključivo samostalnu (čl. 3. i čl. 17.), a ponekad kao knjižnicu u sastavu čiji je osnivač u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske (čl. 10.). Knjižnice u sastavu nemaju ravnatelje, niti upravna vijeća. Velika je šteta što je Predlagatelj odustao od tijela knjižnični odbor, koji je svojevrsna kombinacija upravnog i stručnog tijela, a kojeg su imale knjižnice u sastavu. Javne knjižnice mogu biti samostalne i knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu RH ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 17(2)... Privatna knjižnica ima tijela propisana posebnim zakonom te stručno vijeće sukladno odredbama ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. | Prihvaćen | Ne prihvaća se, Nacrt prijedloga zakona ne poznaje pojam samostalne knjižnice, te su sukladno tome općenito propisana tijela knjižnice, a kroz odredbe cijelog zakona su propisane i iznimke od ove odredbe, ovisno o tome radi li se o knjižnici ili knjižnici u sastavu te o tome radi li se o privatnoj ili javnoj knjižnici. Također, odredba stavka 2. ne prihvaća se brisati iz razloga što privatna knjižnica može biti osnovana i u drugom pravnom obliku osim kao ustanova te za te druge pravne oblike posebni zakoni propisuju njihova tijela, tako da se za te pravne oblike ovim zakonom nije moguće propisati tijela nego se mora propisati iznimka. |
| 1327 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. | Stavak (1) treba glasiti: Tijela samostalne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Tijela knjižnice u sastavu su: voditelj i Knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: U prijedlogu zakona nekoliko puta se različito definira javna knjižnica (ponekad kao isključivo samostalnu: čl. 3. i čl. 17., a ponekad kao knjižnica u sastavu čiji je osnivač u pretežitom vlasništvu RH (čl. 10.)). Knjižnice u sastavu nemaju ravnatelje, niti upravna vijeća. Javne knjižnice mogu biti samostalne i knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu RH ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. | Prihvaćen | Ne prihvaća se, Nacrt prijedloga zakona ne poznaje pojam samostalne knjižnice, te su sukladno tome općenito propisana tijela knjižnice, a kroz odredbe cijelog zakona su propisane i iznimke od ove odredbe, ovisno o tome radi li se o knjižnici ili knjižnici u sastavu te o tome radi li se o privatnoj ili javnoj knjižnici. |
| 1328 | Grozdana Ribičić,viša knjižničarka, predsjednica Komisije za čitanje HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 17(1)... Tijela javne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 17., st. 1. treba izmijeniti tako da glasi: Tijela samostalne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Tijela knjižnice u sastavu su: voditelj i Knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Predlagatelj u nekoliko navrata različito definira javnu knjižnicu, ponekad kao isključivo samostalnu (čl. 3. i čl. 17.), a ponekad kao knjižnicu u sastavu čiji je osnivač u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske (čl. 10.). Knjižnice u sastavu nemaju ravnatelje, niti upravna vijeća. Velika je šteta što je Predlagatelj odustao od tijela knjižnični odbor, koji je svojevrsna kombinacija upravnog i stručnog tijela, a kojeg su imale knjižnice u sastavu. Javne knjižnice mogu biti samostalne i knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu RH ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, Nacrt prijedloga zakona ne poznaje pojam samostalne knjižnice, te su sukladno tome općenito propisana tijela knjižnice, a kroz odredbe cijelog zakona su propisane i iznimke od ove odredbe, ovisno o tome radi li se o knjižnici ili knjižnici u sastavu te o tome radi li se o privatnoj ili javnoj knjižnici. |
| 1329 | Jasminka Kovačević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 17(1)... Tijela javne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 17., st. 1. treba izmijeniti tako da glasi: Tijela samostalne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Tijela knjižnice u sastavu su: voditelj i Knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Predlagatelj u nekoliko navrata različito definira javnu knjižnicu, ponekad kao isključivo samostalnu (čl. 3. i čl. 17.), a ponekad kao knjižnicu u sastavu čiji je osnivač u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske (čl. 10.). Knjižnice u sastavu nemaju ravnatelje, niti upravna vijeća. Velika je šteta što je Predlagatelj odustao od tijela knjižnični odbor, koji je svojevrsna kombinacija upravnog i stručnog tijela, a kojeg su imale knjižnice u sastavu. Javne knjižnice mogu biti samostalne i knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu RH ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 17(2)... Privatna knjižnica ima tijela propisana posebnim zakonom te stručno vijeće sukladno odredbama ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, Nacrt prijedloga zakona ne poznaje pojam samostalne knjižnice, te su sukladno tome općenito propisana tijela knjižnice, a kroz odredbe cijelog zakona su propisane i iznimke od ove odredbe, ovisno o tome radi li se o knjižnici ili knjižnici u sastavu te o tome radi li se o privatnoj ili javnoj knjižnici. Također, odredba stavka 2. ne prihvaća se brisati iz razloga što privatna knjižnica može biti osnovana i u drugom pravnom obliku osim kao ustanova te za te druge pravne oblike posebni zakoni propisuju njihova tijela, tako da se za te pravne oblike ovim zakonom nije moguće propisati tijela nego se mora propisati iznimka. |
| 1330 | Ivana Dorotić Malič | I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 17(1)... Tijela javne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 17., st. 1. treba izmijeniti tako da glasi: Tijela samostalne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Tijela knjižnice u sastavu su: voditelj i Knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Predlagatelj u nekoliko navrata različito definira javnu knjižnicu, ponekad kao isključivo samostalnu (čl. 3. i čl. 17.), a ponekad kao knjižnicu u sastavu čiji je osnivač u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske (čl. 10.). Knjižnice u sastavu nemaju ravnatelje, niti upravna vijeća. Velika je šteta što je Predlagatelj odustao od tijela knjižnični odbor, koji je svojevrsna kombinacija upravnog i stručnog tijela, a kojeg su imale knjižnice u sastavu. Javne knjižnice mogu biti samostalne i knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu RH ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 17(2)... Privatna knjižnica ima tijela propisana posebnim zakonom te stručno vijeće sukladno odredbama ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. | Prihvaćen | Ne prihvaća se, Nacrt prijedloga zakona ne poznaje pojam samostalne knjižnice, te su sukladno tome općenito propisana tijela knjižnice, a kroz odredbe cijelog zakona su propisane i iznimke od ove odredbe, ovisno o tome radi li se o knjižnici ili knjižnici u sastavu te o tome radi li se o privatnoj ili javnoj knjižnici. Također, odredba stavka 2. ne prihvaća se brisati iz razloga što privatna knjižnica može biti osnovana i u drugom pravnom obliku osim kao ustanova te za te druge pravne oblike posebni zakoni propisuju njihova tijela, tako da se za te pravne oblike ovim zakonom nije moguće propisati tijela nego se mora propisati iznimka. |
| 1331 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. | Članak 17(2)... Privatna knjižnica ima tijela propisana posebnim zakonom te stručno vijeće sukladno odredbama ovoga Zakona. - treba brisati | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se brisati iz razloga što privatna knjižnica može biti osnovana i u drugom pravnom obliku osim kao ustanova te za te druge pravne oblike posebni zakoni propisuju njihova tijela, tako da se za te pravne oblike ovim zakonom nije moguće propisati tijela nego se mora propisati iznimka. |
| 1332 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. | Članak 17., st. 1. treba izmijeniti tako da glasi: Tijela samostalne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Tijela knjižnice u sastavu su: voditelj i Knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Predlagatelj u nekoliko navrata različito definira javnu knjižnicu, ponekad kao isključivo samostalnu (čl. 3. i čl. 17.), a ponekad kao knjižnicu u sastavu čiji je osnivač u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske (čl. 10.). Knjižnice u sastavu nemaju ravnatelje, niti upravna vijeća. Velika je šteta što je Predlagatelj odustao od tijela knjižnični odbor, koji je svojevrsna kombinacija upravnog i stručnog tijela, a kojeg su imale knjižnice u sastavu. Javne knjižnice mogu biti samostalne i knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu RH ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave | Prihvaćen | Ne prihvaća se, Nacrt prijedloga zakona ne poznaje pojam samostalne knjižnice, te su sukladno tome općenito propisana tijela knjižnice, a kroz odredbe cijelog zakona su propisane i iznimke od ove odredbe, ovisno o tome radi li se o knjižnici ili knjižnici u sastavu te o tome radi li se o privatnoj ili javnoj knjižnici. |
| 1333 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. | Predlagatelj u nekoliko navrata različito definira javnu knjižnicu, ponekad kao isključivo samostalnu (čl. 3. i čl. 17.), a ponekad kao knjižnicu u sastavu čiji je osnivač u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske (čl. 10.). Knjižnice u sastavu nemaju niti ravnatelje, niti upravna vijeća. Javne knjižnice mogu biti samostalne i knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu RH ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. | Prihvaćen | Ne prihvaća se, Nacrt prijedloga zakona ne poznaje pojam samostalne knjižnice, te su sukladno tome općenito propisana tijela knjižnice, a kroz odredbe cijelog zakona su propisane i iznimke od ove odredbe, ovisno o tome radi li se o knjižnici ili knjižnici u sastavu te o tome radi li se o privatnoj ili javnoj knjižnici. |
| 1334 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. | Stavak (2) BRISATI. | Prihvaćen | Ne prihvaća se brisati iz razloga što privatna knjižnica može biti osnovana i u drugom pravnom obliku osim kao ustanova te za te druge pravne oblike posebni zakoni propisuju njihova tijela, tako da se za te pravne oblike ovim zakonom nije moguće propisati tijela nego se mora propisati iznimka. |
| 1335 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. | Stavak (1) treba glasiti: Tijela samostalne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Tijela knjižnice u sastavu su: voditelj i Knjižnično vijeće. | Prihvaćen | Ne prihvaća se, Nacrt prijedloga zakona ne poznaje pojam samostalne knjižnice, te su sukladno tome općenito propisana tijela knjižnice, a kroz odredbe cijelog zakona su propisane i iznimke od ove odredbe, ovisno o tome radi li se o knjižnici ili knjižnici u sastavu te o tome radi li se o privatnoj ili javnoj knjižnici. |
| 1336 | Tomislav Staničić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. | Članak 17(1)... Tijela javne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 17., st. 1. treba izmijeniti tako da glasi: Tijela samostalne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Tijela knjižnice u sastavu su: voditelj i Knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Predlagatelj u nekoliko navrata različito definira javnu knjižnicu, ponekad kao isključivo samostalnu (čl. 3. i čl. 17.), a ponekad kao knjižnicu u sastavu čiji je osnivač u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske (čl. 10.). Knjižnice u sastavu nemaju ravnatelje, niti upravna vijeća. Velika je šteta što je Predlagatelj odustao od tijela knjižnični odbor, koji je svojevrsna kombinacija upravnog i stručnog tijela, a kojeg su imale knjižnice u sastavu. Javne knjižnice mogu biti samostalne i knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu RH ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 17(2)... Privatna knjižnica ima tijela propisana posebnim zakonom te stručno vijeće sukladno odredbama ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. | Prihvaćen | Ne prihvaća se, Nacrt prijedloga zakona ne poznaje pojam samostalne knjižnice, te su sukladno tome općenito propisana tijela knjižnice, a kroz odredbe cijelog zakona su propisane i iznimke od ove odredbe, ovisno o tome radi li se o knjižnici ili knjižnici u sastavu te o tome radi li se o privatnoj ili javnoj knjižnici. Također, odredba stavka 2. ne prihvaća se brisati iz razloga što privatna knjižnica može biti osnovana i u drugom pravnom obliku osim kao ustanova te za te druge pravne oblike posebni zakoni propisuju njihova tijela, tako da se za te pravne oblike ovim zakonom nije moguće propisati tijela nego se mora propisati iznimka. |
| 1337 | Zrinka Udiljak Bugarinovski | I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 17(1)... Tijela javne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 17., st. 1. treba izmijeniti tako da glasi: Tijela samostalne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Tijela knjižnice u sastavu su: voditelj i Knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Predlagatelj u nekoliko navrata različito definira javnu knjižnicu, ponekad kao isključivo samostalnu (čl. 3. i čl. 17.), a ponekad kao knjižnicu u sastavu čiji je osnivač u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske (čl. 10.). Knjižnice u sastavu nemaju ravnatelje, niti upravna vijeća. Velika je šteta što je Predlagatelj odustao od tijela knjižnični odbor, koji je svojevrsna kombinacija upravnog i stručnog tijela, a kojeg su imale knjižnice u sastavu. Javne knjižnice mogu biti samostalne i knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu RH ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 17(2)... Privatna knjižnica ima tijela propisana posebnim zakonom te stručno vijeće sukladno odredbama ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. | Prihvaćen | Ne prihvaća se, Nacrt prijedloga zakona ne poznaje pojam samostalne knjižnice, te su sukladno tome općenito propisana tijela knjižnice, a kroz odredbe cijelog zakona su propisane i iznimke od ove odredbe, ovisno o tome radi li se o knjižnici ili knjižnici u sastavu te o tome radi li se o privatnoj ili javnoj knjižnici. Također, odredba stavka 2. ne prihvaća se brisati iz razloga što privatna knjižnica može biti osnovana i u drugom pravnom obliku osim kao ustanova te za te druge pravne oblike posebni zakoni propisuju njihova tijela, tako da se za te pravne oblike ovim zakonom nije moguće propisati tijela nego se mora propisati iznimka. |
| 1338 | dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. | Članak 17(1)... Tijela javne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 17., st. 1. treba izmijeniti tako da glasi: Tijela samostalne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Tijela knjižnice u sastavu su: voditelj i Knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Predlagatelj u nekoliko navrata različito definira javnu knjižnicu, ponekad kao isključivo samostalnu (čl. 3. i čl. 17.), a ponekad kao knjižnicu u sastavu čiji je osnivač u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske (čl. 10.). Knjižnice u sastavu nemaju ravnatelje, niti upravna vijeća. Velika je šteta što je Predlagatelj odustao od tijela knjižnični odbor, koji je svojevrsna kombinacija upravnog i stručnog tijela, a kojeg su imale knjižnice u sastavu. Javne knjižnice mogu biti samostalne i knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu RH ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Članak 17(2)... Privatna knjižnica ima tijela propisana posebnim zakonom te stručno vijeće sukladno odredbama ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. | Prihvaćen | Ne prihvaća se, Nacrt prijedloga zakona ne poznaje pojam samostalne knjižnice, te su sukladno tome općenito propisana tijela knjižnice, a kroz odredbe cijelog zakona su propisane i iznimke od ove odredbe, ovisno o tome radi li se o knjižnici ili knjižnici u sastavu te o tome radi li se o privatnoj ili javnoj knjižnici. Također, odredba stavka 2. ne prihvaća se brisati iz razloga što privatna knjižnica može biti osnovana i u drugom pravnom obliku osim kao ustanova te za te druge pravne oblike posebni zakoni propisuju njihova tijela, tako da se za te pravne oblike ovim zakonom nije moguće propisati tijela nego se mora propisati iznimka. |
| 1339 | Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. | Članak 17., st. 1. treba izmijeniti tako da glasi: Tijela samostalne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Tijela knjižnice u sastavu su: voditelj i Knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Predlagatelj u nekoliko navrata različito definira javnu knjižnicu, ponekad kao isključivo samostalnu (čl. 3. i čl. 17.), a ponekad kao knjižnicu u sastavu čiji je osnivač u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske (čl. 10.). Knjižnice u sastavu nemaju ravnatelje, niti upravna vijeća. Velika je šteta što je Predlagatelj odustao od tijela knjižnični odbor, koji je svojevrsna kombinacija upravnog i stručnog tijela, a kojeg su imale knjižnice u sastavu. Javne knjižnice mogu biti samostalne i knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu RH ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Članak 17(2)... Privatna knjižnica ima tijela propisana posebnim zakonom te stručno vijeće sukladno odredbama ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. Članak 17(2)... Privatna knjižnica ima tijela propisana posebnim zakonom te stručno vijeće sukladno odredbama ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. Članak 17(2)... Privatna knjižnica ima tijela propisana posebnim zakonom te stručno vijeće sukladno odredbama ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. | Prihvaćen | Ne prihvaća se, Nacrt prijedloga zakona ne poznaje pojam samostalne knjižnice, te su sukladno tome općenito propisana tijela knjižnice, a kroz odredbe cijelog zakona su propisane i iznimke od ove odredbe, ovisno o tome radi li se o knjižnici ili knjižnici u sastavu te o tome radi li se o privatnoj ili javnoj knjižnici. Također, odredba stavka 2. ne prihvaća se brisati iz razloga što privatna knjižnica može biti osnovana i u drugom pravnom obliku osim kao ustanova te za te druge pravne oblike posebni zakoni propisuju njihova tijela, tako da se za te pravne oblike ovim zakonom nije moguće propisati tijela nego se mora propisati iznimka. |
| 1340 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. | Članak 17(2) brisati. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se brisati iz razloga što privatna knjižnica može biti osnovana i u drugom pravnom obliku osim kao ustanova te za te druge pravne oblike posebni zakoni propisuju njihova tijela, tako da se za te pravne oblike ovim zakonom nije moguće propisati tijela nego se mora propisati iznimka. |
| 1341 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. | Članak 17., st. 1. treba izmijeniti tako da glasi: Tijela samostalne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Tijela knjižnice u sastavu su: voditelj i Knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Predlagatelj u nekoliko navrata različito definira javnu knjižnicu, ponekad kao isključivo samostalnu (čl. 3. i čl. 17.), a ponekad kao knjižnicu u sastavu čiji je osnivač u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske (čl. 10.). Knjižnice u sastavu nemaju ravnatelje, niti upravna vijeća. Velika je šteta što je Predlagatelj odustao od tijela knjižnični odbor, koji je svojevrsna kombinacija upravnog i stručnog tijela, a kojeg su imale knjižnice u sastavu. Javne knjižnice mogu biti samostalne i knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu RH ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. | Prihvaćen | Ne prihvaća se, Nacrt prijedloga zakona ne poznaje pojam samostalne knjižnice, te su sukladno tome općenito propisana tijela knjižnice, a kroz odredbe cijelog zakona su propisane i iznimke od ove odredbe, ovisno o tome radi li se o knjižnici ili knjižnici u sastavu te o tome radi li se o privatnoj ili javnoj knjižnici. |
| 1342 | Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek | I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. | stavak 1. „Tijela javne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće…“ – tko čini stručno vijeće u knjižnicama sa samo jednim do dvoje zaposlenika??? stavak 2. Pitanje privatnih knjižnica je jako nedorečeno, nedefinirano - ako će ostati mogućnost osnivanja privatnih knjižnica onda bi u cijelom zakonu trebalo jasnije definirati što su to privatne knjižnice, kako i tko ih može osnivati tj. u kojem pravnom obliku kako bi se znalo koji se to onda još posebni zakoni na njih primjenjuju. (a i to je pogrešno postavljeno jer npr. ako je knjižnica trgovačko društvo onda se primjenjuje Zakon o trgovačkim društvima kao opći, a Zakon o knjižnicama kao posebni ili ako je udruga Zakon o udrugama kao opći). Vrlo nejasna i zbunjujuća odredba zakona i svakako ju treba doraditi i pojasniti ako će ostati u zakonu, ali da bismo mi dali prijedlog kako ta odredba treba glasiti onda bi prvo trebali od predlagatelja zakona dobiti pojašnjenje na što su točno mislili s tom odredbom. U članku 10. stavku 1. jasno se kaže da „Javnu knjižnicu kao ustanovu može osnovati RH, jedinice lokalne ……“ znači jasno je definirano tko osniva javnu knjižnicu i u kojem pravnom obliku (ustanova) pa je jasno da se onda primjenjuje i Zakon o ustanovama. | Prihvaćen | Razmotreno. Prihvaća se. U nacrtu prijedloga zakona propisano je da knjižnice sa više od pet zaposlenika imaju stručno vijeće. Također je u obrazloženju navedene odredbe navedeno koji se posebni zakoni primjenjuju na privatne knjižnice. |
| 1343 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. | KOMENTAR: S obzirom da je javna knjižnica i ona koja je u sastavu pravne osobe, treba navesti i tijela knjižnice u sastavu | Prihvaćen | Ne prihvaća se, Nacrt prijedloga zakona ne poznaje pojam samostalne knjižnice, te su sukladno tome općenito propisana tijela knjižnice, a kroz odredbe cijelog zakona su propisane i iznimke od ove odredbe, ovisno o tome radi li se o knjižnici ili knjižnici u sastavu te o tome radi li se o privatnoj ili javnoj knjižnici. |
| 1344 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. | PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (1) Tijela javne knjižnice kao pravne osobe su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće. (2) Tijela javne knjižnice u sastavu pravne osobe su: predstojnik odnosno voditelj knjižnice i stručno vijeće. (3) Privatna knjižnica ima tijela porpisana posebnim zakonom te stručno vijeće sukladno odredbama ovog zakona. | Djelomično prihvaćen | Razmotreno i djelomično prihvaćeno. Javna knjižnica je u osnovnim pojmovima definirana kao neprofitna pravna osoba, Za knjižnicu u sastavu predviđen je voditelj knjižnice i stručno vijeće, ako ima više od pet zaposlenih. |
| 1345 | Kristina Kalanj, viša knjižničarka; predsjednica Komisije za muzejske i galerijske knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva | I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. | Sukladno stavu Komisije za muzejske i galerijske knjižnice HKD-a: IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 18, st. 1. promijeniti tako da glasi: Samostalna knjižnica s više od pet zaposlenih ima upravno vijeće. OBRAZLOŽENJE: Knjižnice u sastavu nemaju upravno vijeće. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 18., st. 2. promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće ima tri ili pet članova od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih kulturnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, dva bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje bira jednog člana iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi. OBRAZLOŽENJE: U Stavak 2. vratiti broj članova Upravnog vijeća kako stoji u važećem Zakonu budući da za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske, a naknade članovima Upravnog vijeća opteretit će proračun lokalne i regionalne samouprave što će se odraziti na poslovanje knjižnica i razvoj knjižnične djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 18., st. 3. Brisati. | Nije prihvaćen | Nacrt prijedloga Zakona ne definira pojam "samostalna knjižnica". Propisana su tijela upravljanja knjižnicom koja se odnose na samostalne pravne osobe dok je za knjižnicu u sastavu propisano jedino da ima voditelja, a s obzirom da knjižnica u sastavu može biti u sastavu različitih pravnih osobnosti razumljivo je da oblik pravne osobnosti definira upravna tijela pravne osobe unutar koje je knjižnica u sastavu dok Nacrt prijedloga Zakona za knjižnicu u sastavu propisuje samo voditelja te knjižnice. |
| 1346 | Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za informacijske znanosti | I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. | Zajedničko i usuglašeno mišljenje - Odsjeka za informacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, - Odjela za informacijske znanosti, Sveučilišta u Zadru, - Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Članak: 18 Stavak: 2 Prijedlog izmjena: Upravno vijeće ima 3 ili 5 članova, od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih kulturnih i znanstvenih djelatnika, pravnih i ekonomskih stručnjaka, jednoga bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi. Obrazloženje: Trenutno predložena formulacija zahtjeva da knjižnica sa 6 djelatnika ima 5 (ili 7) članova upravnog vijeća što čini veliki nesrazmjer broja djelatnika i broja članova upravnog vijeća. | Nije prihvaćen | Prema prijedlogu je nejasno na koji način bi se birala tri člana Upravnog vijeća, ako većinu imenuje osnivač. |
| 1347 | Marija Šimunović, diplomirana knjižničarka/članica Komisije za javno zagovaranja HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 18, st. 1. promijeniti tako da glasi: Samostalna knjižnica s više od pet zaposlenih ima upravno vijeće. OBRAZLOŽENJE: Knjižnice u sastavu nemaju upravno vijeće. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 18., st. 2. promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće ima tri ili pet članova od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih kulturnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, dva bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje bira jednog člana iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi. OBRAZLOŽENJE: U Stavak 2. vratiti broj članova Upravnog vijeća kako stoji u važećem Zakonu budući da za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske, a naknade članovima Upravnog vijeća opteretit će proračun lokalne i regionalne samouprave što će se odraziti na poslovanje knjižnica i razvoj knjižnične djelatnosti. Članak 18(3)... IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. | Nije prihvaćen | Nacrt prijedloga Zakona ne definira pojam "samostalna knjižnica". Propisana su tijela upravljanja knjižnicom koja se odnose na samostalne pravne osobe dok je za knjižnicu u sastavu propisano jedino da ima voditelja, a s obzirom da knjižnica u sastavu može biti u sastavu različitih pravnih osobnosti razumljivo je da oblik pravne osobnosti definira upravna tijela pravne osobe unutar koje je knjižnica u sastavu dok Nacrt prijedloga Zakona za knjižnicu u sastavu propisuje samo voditelja te knjižnice. Prema prijedlogu je nejasno na koji način bi se birala tri člana Upravnog vijeća, ako većinu imenuje osnivač |
| 1348 | Miroslav Katić, predsjednik Društva knjižničara Karlovačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 18(1)... Javna knjižnica s više od pet zaposlenih ima upravno vijeće. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 18, st. 1. promijeniti tako da glasi: Samostalna knjižnica s više od pet zaposlenih ima upravno vijeće. OBRAZLOŽENJE: Knjižnice u sastavu nemaju upravno vijeće. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 18(2)... Upravno vijeće ima pet ili sedam članova, od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih znanstvenika, kulturnih, javnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, jednoga bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 18., st. 2. promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće ima tri ili pet članova od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih kulturnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, dva bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje bira jednog člana iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi. OBRAZLOŽENJE: U Stavak 2. vratiti broj članova Upravnog vijeća kako stoji u važećem Zakonu budući da za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske, a naknade članovima Upravnog vijeća opteretit će proračun lokalne i regionalne samouprave što će se odraziti na poslovanje knjižnica i razvoj knjižnične djelatnosti. | Nije prihvaćen | Nacrt prijedloga Zakona ne definira pojam "samostalna knjižnica". Propisana su tijela upravljanja knjižnicom koja se odnose na samostalne pravne osobe dok je za knjižnicu u sastavu propisano jedino da ima voditelja, a s obzirom da knjižnica u sastavu može biti u sastavu različitih pravnih osobnosti razumljivo je da oblik pravne osobnosti definira upravna tijela pravne osobe unutar koje je knjižnica u sastavu dok Nacrt prijedloga Zakona za knjižnicu u sastavu propisuje samo voditelja te knjižnice. Prema prijedlogu je nejasno na koji način bi se birala tri člana Upravnog vijeća, ako većinu imenuje osnivač |
| 1349 | Iva Grković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. | TEKST PRIJEDLOGA Članak 18(1)... Javna knjižnica s više od pet zaposlenih ima upravno vijeće. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 18, st. 1. promijeniti tako da glasi: Samostalna knjižnica s više od pet zaposlenih ima upravno vijeće. OBRAZLOŽENJE: Knjižnice u sastavu nemaju upravno vijeće. TEKST PRIJEDLOGA Članak 18(2)... Upravno vijeće ima pet ili sedam članova, od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih znanstvenika, kulturnih, javnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, jednoga bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 18., st. 2. promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće ima tri ili pet članova od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih kulturnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, dva bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje bira jednog člana iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi. OBRAZLOŽENJE: U Stavak 2. vratiti broj članova Upravnog vijeća kako stoji u važećem Zakonu budući da za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske, a naknade članovima Upravnog vijeća opteretit će proračun lokalne i regionalne samouprave što će se odraziti na poslovanje knjižnica i razvoj knjižnične djelatnosti. TEKST PRIJEDLOGA Članak 18(3)... Za člana upravnoga vijeća iz stavka 2. ovoga članka osnivač može imenovati osobu koja ima završen diplomski sveučilišni ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. | Nije prihvaćen | Nacrt prijedloga Zakona ne definira pojam "samostalna knjižnica". Propisana su tijela upravljanja knjižnicom koja se odnose na samostalne pravne osobe dok je za knjižnicu u sastavu propisano jedino da ima voditelja, a s obzirom da knjižnica u sastavu može biti u sastavu različitih pravnih osobnosti razumljivo je da oblik pravne osobnosti definira upravna tijela pravne osobe unutar koje je knjižnica u sastavu dok Nacrt prijedloga Zakona za knjižnicu u sastavu propisuje samo voditelja te knjižnice. Prema prijedlogu je nejasno na koji način bi se birala tri člana Upravnog vijeća, ako većinu imenuje osnivač |
| 1350 | Društvo knjižničara Karlovačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. | Članak 18, st. 1. promijeniti tako da glasi: Samostalna knjižnica s više od pet zaposlenih ima upravno vijeće. OBRAZLOŽENJE: Knjižnice u sastavu nemaju upravno vijeće. Članak 18, st 2 promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće ima tri ili pet članova od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih kulturnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, dva bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje bira jednog člana iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi. OBRAZLOŽENJE: U Stavak 2. vratiti broj članova Upravnog vijeća kako stoji u važećem Zakonu budući da za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske, a naknade članovima Upravnog vijeća opteretit će proračun lokalne i regionalne samouprave što će se odraziti na poslovanje knjižnica i razvoj knjižnične djelatnosti. Članak 18 st 3: Brisati | Nije prihvaćen | Nacrt prijedloga Zakona ne definira pojam "samostalna knjižnica". Propisana su tijela upravljanja knjižnicom koja se odnose na samostalne pravne osobe dok je za knjižnicu u sastavu propisano jedino da ima voditelja, a s obzirom da knjižnica u sastavu može biti u sastavu različitih pravnih osobnosti razumljivo je da oblik pravne osobnosti definira upravna tijela pravne osobe unutar koje je knjižnica u sastavu dok Nacrt prijedloga Zakona za knjižnicu u sastavu propisuje samo voditelja te knjižnice. Prema prijedlogu je nejasno na koji način bi se birala tri člana Upravnog vijeća, ako većinu imenuje osnivač |
| 1351 | Silvija Perić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. | Članak 18., st. 2. promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće ima tri ili pet članova od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih kulturnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, dva bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje bira jednog člana iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi. | Nije prihvaćen | Prema prijedlogu je nejasno na koji način bi se birala tri člana Upravnog vijeća, ako većinu imenuje osnivač |
| 1352 | Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja | I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. | Brisati: Za člana upravnoga vijeća iz stavka 2. ovoga članka osnivač može imenovati osobu koja ima završen diplomski sveučilišni ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij. | Nije prihvaćen | Smatramo da članovi Upravnog vijeća moraju biti osobe sa završenim visokim obrazovanjem radi obavljanja dužnosti iz područja djelatnosti Upravnog vijeća. |
| 1353 | Vesna Ivanković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 18(3)... Za člana upravnoga vijeća iz stavka 2. ovoga članka osnivač može imenovati osobu koja ima završen diplomski sveučilišni ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. | Nije prihvaćen | Smatramo da članovi Upravnog vijeća moraju biti osobe sa završenim visokim obrazovanjem radi obavljanja dužnosti iz područja djelatnosti Upravnog vijeća. |
| 1354 | Vesna Ivanković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 18(2)... Upravno vijeće ima pet ili sedam članova, od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih znanstvenika, kulturnih, javnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, jednoga bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 18., st. 2. promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće ima tri ili pet članova od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih kulturnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, dva bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje bira jednog člana iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi. OBRAZLOŽENJE: U Stavak 2. vratiti broj članova Upravnog vijeća kako stoji u važećem Zakonu budući da za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske, a naknade članovima Upravnog vijeća opteretit će proračun lokalne i regionalne samouprave što će se odraziti na poslovanje knjižnica i razvoj knjižnične djelatnosti. | Nije prihvaćen | Prema prijedlogu je nejasno na koji način bi se birala tri člana Upravnog vijeća, ako većinu imenuje osnivač |
| 1355 | Vesna Ivanković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. | Članak 18(1)... Javna knjižnica s više od pet zaposlenih ima upravno vijeće. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 18, st. 1. promijeniti tako da glasi: Samostalna knjižnica s više od pet zaposlenih ima upravno vijeće. OBRAZLOŽENJE: Knjižnice u sastavu nemaju upravno vijeće. | Nije prihvaćen | Nacrt prijedloga Zakona ne definira pojam "samostalna knjižnica". Propisana su tijela upravljanja knjižnicom koja se odnose na samostalne pravne osobe dok je za knjižnicu u sastavu propisano jedino da ima voditelja, a s obzirom da knjižnica u sastavu može biti u sastavu različitih pravnih osobnosti razumljivo je da oblik pravne osobnosti definira upravna tijela pravne osobe unutar koje je knjižnica u sastavu dok Nacrt prijedloga Zakona za knjižnicu u sastavu propisuje samo voditelja te knjižnice. |
| 1356 | Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 18. Za člana upravnoga vijeća iz stavka 2. ovoga članka osnivač može imenovati osobu koja ima završen diplomski sveučilišni ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. | Nije prihvaćen | Smatramo da članovi Upravnog vijeća moraju biti osobe sa završenim visokim obrazovanjem radi obavljanja dužnosti iz područja djelatnosti Upravnog vijeća. |
| 1357 | Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 18. Upravno vijeće ima pet ili sedam članova, od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih znanstvenika, kulturnih, javnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, jednoga bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 18., st. 2. promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće ima tri ili pet članova od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih kulturnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, dva bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje bira jednog člana iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi. OBRAZLOŽENJE: U Stavak 2. vratiti broj članova Upravnog vijeća kako stoji u važećem Zakonu budući da za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske, a naknade članovima Upravnog vijeća opteretit će proračun lokalne i regionalne samouprave što će se odraziti na poslovanje knjižnica i razvoj knjižnične djelatnosti. | Nije prihvaćen | Prema prijedlogu je nejasno na koji način bi se birala tri člana Upravnog vijeća, ako većinu imenuje osnivač. |
| 1358 | Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 18(1)... Javna knjižnica s više od pet zaposlenih ima upravno vijeće. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 18, st. 1. promijeniti tako da glasi: Samostalna knjižnica s više od pet zaposlenih ima upravno vijeće. OBRAZLOŽENJE: Knjižnice u sastavu nemaju upravno vijeće. | Nije prihvaćen | Nacrt prijedloga Zakona ne definira pojam "samostalna knjižnica". Propisana su tijela upravljanja knjižnicom koja se odnose na samostalne pravne osobe dok je za knjižnicu u sastavu propisano jedino da ima voditelja, a s obzirom da knjižnica u sastavu može biti u sastavu različitih pravnih osobnosti razumljivo je da oblik pravne osobnosti definira upravna tijela pravne osobe unutar koje je knjižnica u sastavu dok Nacrt prijedloga Zakona za knjižnicu u sastavu propisuje samo voditelja te knjižnice. |
| 1359 | Nadia Bužleta | I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. | Stavak 2. čl. 18. predlaže se: Upravno vijeće ima pet do sedam članova, od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih kulturnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, jednog odnosno dva bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi. Komentar: Ukoliko upravno vijeće ima sedam članova ostaviti mogućnost da se biraju dva člana iz redova stručnog knjižničarskog osoblja plus jedan član kojeg biraju svi radnici sukladno Zakonu o radu. Brisati "javnih". | Primljeno na znanje | Zakon ostavlja mogućnost predloženog uređenja Statutom. |
| 1360 | Nadia Bužleta | I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. | Predlaže se promjena u članku 18., st. 1. na način kako je riješeno važećim zakonom o knjižnicama, a to je da samostalnom knjižnicom upravno vijeće upravlja, a ne kako je predviđeno ovim prijedlogom Zakona koji prepušta upravljanje knjižnicom ravnatelju (članak 20, stavak 1.) dok se upravno vijeće svodi na organ ustanove niže razine upravljanja. Ako se tome pridoda i odredba čl. 21., st. 2. ovog prijedloga Zakona koja ukida potrebu stručnih knjižničarskih kvalifikacija za ravnatelja onda će ovakav zakon ravnateljima dati odriješene ruke u upravljanju knjižnicama bez ikakvih stručnih i teoretskih znanja iz područja knjižničarstva. Dakle, predlaže se: (1) Samostalnom knjižnicom upravlja upravno vijeće. | Nije prihvaćen | Ravnatelj je osoba koja je odgovorna za rad knjižnice, stoga je propisano da osoba koja je odgovorna također i upravlja knjižnicom, međutim Upravno vijeća također kroz zakonski propisani djelokrug, ima veliki utjecaj na upravljanje knjižnicom. |
| 1361 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. | Brisati: Za člana upravnoga vijeća iz stavka 2. ovoga članka osnivač može imenovati osobu koja ima završen diplomski sveučilišni ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij. | Nije prihvaćen | Smatramo da članovi Upravnog vijeća moraju biti osobe sa završenim visokim obrazovanjem radi obavljanja dužnosti iz područja djelatnosti Upravnog vijeća. |
| 1362 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. | Članak 18., st. 2. promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće ima tri ili pet članova od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih kulturnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, dva bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje bira jednog člana iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi. OBRAZLOŽENJE: U Stavak 2. vratiti broj članova Upravnog vijeća kako stoji u važećem Zakonu budući da za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske, a naknade članovima Upravnog vijeća opteretit će proračun lokalne i regionalne samouprave što će se odraziti na poslovanje knjižnica i razvoj knjižnične djelatnosti. | Nije prihvaćen | Prema prijedlogu je nejasno na koji način bi se birala tri člana Upravnog vijeća, ako većinu imenuje osnivač. |
| 1363 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. | Članak 18, st. 1. promijeniti tako da glasi: Samostalna knjižnica s više od pet zaposlenih ima upravno vijeće. OBRAZLOŽENJE: Knjižnice u sastavu nemaju upravno vijeće. | Nije prihvaćen | Nacrt prijedloga Zakona ne definira pojam "samostalna knjižnica". Propisana su tijela upravljanja knjižnicom koja se odnose na samostalne pravne osobe dok je za knjižnicu u sastavu propisano jedino da ima voditelja, a s obzirom da knjižnica u sastavu može biti u sastavu različitih pravnih osobnosti razumljivo je da oblik pravne osobnosti definira upravna tijela pravne osobe unutar koje je knjižnica u sastavu dok Nacrt prijedloga Zakona za knjižnicu u sastavu propisuje samo voditelja te knjižnice. |
| 1364 | Ana Škvarić, dipl. knjižničarka, članica Komisije za pokretne knjižnice HKD-a / članica Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja | I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. | Stavak 3 brisati. Stavak 4 ponavljanje nejasne terminologije u formulaciji "javna knjižnica". | Nije prihvaćen | stavak 3. Predlagatelj ne obrazlaže razlog brisanja stavka 3. stavak 4. javna knjižnica je propisana u članku 3. |
| 1365 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. | Čl. 18. st. 3 treba brisati. | Nije prihvaćen | Prijedlog je bez obrazloženja. |
| 1366 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. | Članak 18., st. 2. promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće ima tri ili pet članova od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih kulturnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, dva bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje bira jednog člana iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi. OBRAZLOŽENJE: U Stavak 2. vratiti broj članova Upravnog vijeća kako stoji u važećem Zakonu budući da za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske, a naknade članovima Upravnog vijeća opteretit će proračun lokalne i regionalne samouprave što će se odraziti na poslovanje knjižnica i razvoj knjižnične djelatnosti. Riječ javnih ostavlja mjesta za manipulaciju, naročito političku, stoga je brisana. | Nije prihvaćen | Prema prijedlogu je nejasno na koji način bi se birala tri člana Upravnog vijeća, ako većinu imenuje osnivač. |
| 1367 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. | Članak 18, st. 1. promijeniti tako da glasi: Samostalna knjižnica s više od pet zaposlenih ima upravno vijeće. OBRAZLOŽENJE: Knjižnice u sastavu nemaju upravno vijeće. | Nije prihvaćen | Nacrt prijedloga Zakona ne definira pojam "samostalna knjižnica". Propisana su tijela upravljanja knjižnicom koja se odnose na samostalne pravne osobe dok je za knjižnicu u sastavu propisano jedino da ima voditelja, a s obzirom da knjižnica u sastavu može biti u sastavu različitih pravnih osobnosti razumljivo je da oblik pravne osobnosti definira upravna tijela pravne osobe unutar koje je knjižnica u sastavu dok Nacrt prijedloga Zakona za knjižnicu u sastavu propisuje samo voditelja te knjižnice. |
| 1368 | Petar Lukačić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. | Članak 18(3)... Brisati. | Nije prihvaćen | Prijedlog je bez obrazloženja. |
| 1369 | Petar Lukačić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. | Članak 18., st. 2. promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće ima tri ili pet članova od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih kulturnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, dva bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje bira jednog člana iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi. | Nije prihvaćen | Prema prijedlogu je nejasno na koji način bi se birala tri člana Upravnog vijeća, ako većinu imenuje osnivač. |
| 1370 | Petar Lukačić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. | Članak 18, st. 1. promijeniti tako da glasi: Samostalna knjižnica s više od pet zaposlenih ima upravno vijeće. | Nije prihvaćen | Nacrt prijedloga Zakona ne definira pojam "samostalna knjižnica". Propisana su tijela upravljanja knjižnicom koja se odnose na samostalne pravne osobe dok je za knjižnicu u sastavu propisano jedino da ima voditelja, a s obzirom da knjižnica u sastavu može biti u sastavu različitih pravnih osobnosti razumljivo je da oblik pravne osobnosti definira upravna tijela pravne osobe unutar koje je knjižnica u sastavu dok Nacrt prijedloga Zakona za knjižnicu u sastavu propisuje samo voditelja te knjižnice. |
| 1371 | Maja Valjak | I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 18, st. 1. promijeniti tako da glasi: Samostalna knjižnica s više od pet zaposlenih ima upravno vijeće. OBRAZLOŽENJE: Knjižnice u sastavu nemaju upravno vijeće. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 18., st. 2. promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće ima tri ili pet članova od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih kulturnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, dva bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje bira jednog člana iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi. OBRAZLOŽENJE: U Stavak 2. vratiti broj članova Upravnog vijeća kako stoji u važećem Zakonu budući da za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske, a naknade članovima Upravnog vijeća opteretit će proračun lokalne i regionalne samouprave što će se odraziti na poslovanje knjižnica i razvoj knjižnične djelatnosti. | Nije prihvaćen | Nacrt prijedloga Zakona ne definira pojam "samostalna knjižnica". Propisana su tijela upravljanja knjižnicom koja se odnose na samostalne pravne osobe dok je za knjižnicu u sastavu propisano jedino da ima voditelja, a s obzirom da knjižnica u sastavu može biti u sastavu različitih pravnih osobnosti razumljivo je da oblik pravne osobnosti definira upravna tijela pravne osobe unutar koje je knjižnica u sastavu dok Nacrt prijedloga Zakona za knjižnicu u sastavu propisuje samo voditelja te knjižnice. |
| 1372 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 18(3)... Za člana upravnoga vijeća iz stavka 2. ovoga članka osnivač može imenovati osobu koja ima završen diplomski sveučilišni ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. | Nije prihvaćen | Prijedlog nije ničim obrazložen. |
| 1373 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 18(2)... Upravno vijeće ima pet ili sedam članova, od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih znanstvenika, kulturnih, javnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, jednoga bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 18., st. 2. promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće ima tri ili pet članova od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih kulturnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, dva bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje bira jednog člana iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi. OBRAZLOŽENJE: U Stavak 2. vratiti broj članova Upravnog vijeća kako stoji u važećem Zakonu budući da za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske, a naknade članovima Upravnog vijeća opteretit će proračun lokalne i regionalne samouprave što će se odraziti na poslovanje knjižnica i razvoj knjižnične djelatnosti. | Nije prihvaćen | Prema prijedlogu je nejasno na koji način bi se birala tri člana Upravnog vijeća, ako većinu imenuje osnivač. |
| 1374 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 18(1)... Javna knjižnica s više od pet zaposlenih ima upravno vijeće. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 18, st. 1. promijeniti tako da glasi: Samostalna knjižnica s više od pet zaposlenih ima upravno vijeće. OBRAZLOŽENJE: Knjižnice u sastavu nemaju upravno vijeće. | Nije prihvaćen | Nacrt prijedloga Zakona ne definira pojam "samostalna knjižnica". Propisana su tijela upravljanja knjižnicom koja se odnose na samostalne pravne osobe dok je za knjižnicu u sastavu propisano jedino da ima voditelja, a s obzirom da knjižnica u sastavu može biti u sastavu različitih pravnih osobnosti razumljivo je da oblik pravne osobnosti definira upravna tijela pravne osobe unutar koje je knjižnica u sastavu dok Nacrt prijedloga Zakona za knjižnicu u sastavu propisuje samo voditelja te knjižnice. |
| 1375 | Nada Topić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. | Članak 18., st. 2. promijeniti tako da glasi: (2) Upravno vijeće ima tri ili pet članova od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih kulturnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, dva bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje bira jednog člana iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi. OBRAZLOŽENJE: U Stavak 2. vratiti broj članova Upravnog vijeća kako stoji u važećem Zakonu budući da za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske, a naknade članovima Upravnog vijeća opteretit će proračun lokalne i regionalne samouprave što će se odraziti na poslovanje knjižnica i razvoj knjižnične djelatnosti. Kvalitetne odluke može donositi i manji broj članova upravnog vijeća ako su članovi stručnjaci iz područja knjižničarstva. Većinu članova upravnog vijeća trebali bi činiti knjižničari. | Nije prihvaćen | Prema prijedlogu je nejasno na koji način bi se birala tri člana Upravnog vijeća, ako većinu imenuje osnivač. |
| 1376 | Knjižnica i čitaonica Kutina | I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. | Članak 18., st. 2. promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće ima tri ili pet članova od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih kulturnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, dva bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje bira jednog člana iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi. OBRAZLOŽENJE: U Stavak 2. vratiti broj članova Upravnog vijeća kako stoji u važećem Zakonu budući da za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske, a naknade članovima Upravnog vijeća opteretit će proračun lokalne i regionalne samouprave što će se odraziti na poslovanje knjižnica i razvoj knjižnične djelatnosti. Čl.18, st.3. BRISATI | Nije prihvaćen | Prema prijedlogu je nejasno na koji način bi se birala tri člana Upravnog vijeća, ako većinu imenuje osnivač. |
| 1377 | Kristina Čunović | I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. | Članak 18, st. 1. promijeniti tako da glasi: Samostalna knjižnica s više od pet zaposlenih ima upravno vijeće. Obrazloženje: Knjižnice u sastavu nemaju upravno vijeće. Članak 18, st 2 promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće ima tri ili pet članova od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih kulturnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, dva bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje bira jednog člana iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi. Obrazloženje: U Stavak 2. vratiti broj članova Upravnog vijeća kako stoji u važećem Zakonu budući da za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske, a naknade članovima Upravnog vijeća opteretit će proračun lokalne i regionalne samouprave što će se odraziti na poslovanje knjižnica i razvoj knjižnične djelatnosti. Članak 18 st 3: Brisati | Nije prihvaćen | Prema prijedlogu je nejasno na koji način bi se birala tri člana Upravnog vijeća, ako većinu imenuje osnivač. |
| 1378 | ANA SUDAREVIĆ | I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. | Članak 18, st. 1. promijeniti tako da glasi: Samostalna knjižnica s više od pet zaposlenih ima upravno vijeće. OBRAZLOŽENJE: Knjižnice u sastavu nemaju upravno vijeće. Članak 18(3) Brisati. | Nije prihvaćen | Nacrt prijedloga Zakona ne definira pojam "samostalna knjižnica". Propisana su tijela upravljanja knjižnicom koja se odnose na samostalne pravne osobe dok je za knjižnicu u sastavu propisano jedino da ima voditelja, a s obzirom da knjižnica u sastavu može biti u sastavu različitih pravnih osobnosti razumljivo je da oblik pravne osobnosti definira upravna tijela pravne osobe unutar koje je knjižnica u sastavu dok Nacrt prijedloga Zakona za knjižnicu u sastavu propisuje samo voditelja te knjižnice. |
| 1379 | Lidija Dužić Zlovolić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. | Članak 18, st. 1. promijeniti tako da glasi: Samostalna knjižnica s više od pet zaposlenih ima upravno vijeće. OBRAZLOŽENJE: Knjižnice u sastavu nemaju upravno vijeće. Članak 18., st. 2. promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće ima tri ili pet članova od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih kulturnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, dva bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje bira jednog člana iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi. OBRAZLOŽENJE: U Stavak 2. vratiti broj članova Upravnog vijeća kako stoji u važećem Zakonu budući da za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske, a naknade članovima Upravnog vijeća opteretit će proračun lokalne i regionalne samouprave što će se odraziti na poslovanje knjižnica i razvoj knjižnične djelatnosti. Članak 18(3)... Brisati | Nije prihvaćen | Prema prijedlogu je nejasno na koji način bi se birala tri člana Upravnog vijeća, ako većinu imenuje osnivač. |
| 1380 | Društvo knjižničara u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. | Članak 18., st. 2. promijeniti tako da glasi: (2) Upravno vijeće ima tri ili pet članova od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih kulturnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, dva bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje bira jednog člana iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi. OBRAZLOŽENJE: U Stavak 2. vratiti broj članova Upravnog vijeća kako stoji u važećem Zakonu budući da za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske, a naknade članovima Upravnog vijeća opteretit će proračun lokalne i regionalne samouprave što će se odraziti na poslovanje knjižnica i razvoj knjižnične djelatnosti. Kvalitetne odluke može donositi i manji broj članova upravnog vijeća ako su članovi stručnjaci iz područja knjižničarstva. Većinu članova upravnog vijeća trebali bi činiti knjižničari. | Nije prihvaćen | Prema prijedlogu je nejasno na koji način bi se birala tri člana Upravnog vijeća, ako većinu imenuje osnivač. |
| 1381 | Knjižnice grada Zagreba | I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. | (1)Članak 18, st. 1. promijeniti tako da glasi: Samostalna knjižnica s više od pet zaposlenih ima upravno vijeće. OBRAZLOŽENJE: Knjižnice u sastavu nemaju upravno vijeće. (2)Članak 18., st. 2. promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće ima tri ili pet članova od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih kulturnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, jednog bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje bira jednog člana iz svojih redova te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi. Trebalo bi navesti u kojim slučajevima 3 u kojima više, da li ovisno o veličini grada/općine/knjižnice? OBRAZLOŽENJE: U Stavak 2. vratiti broj članova Upravnog vijeća kako stoji u važećem Zakonu budući da za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske, a naknade članovima Upravnog vijeća opteretit će proračun lokalne i regionalne samouprave što će se odraziti na poslovanje knjižnica i razvoj knjižnične djelatnosti. | Nije prihvaćen | Nacrt prijedloga Zakona ne definira pojam "samostalna knjižnica". Propisana su tijela upravljanja knjižnicom koja se odnose na samostalne pravne osobe dok je za knjižnicu u sastavu propisano jedino da ima voditelja, a s obzirom da knjižnica u sastavu može biti u sastavu različitih pravnih osobnosti razumljivo je da oblik pravne osobnosti definira upravna tijela pravne osobe unutar koje je knjižnica u sastavu dok Nacrt prijedloga Zakona za knjižnicu u sastavu propisuje samo voditelja te knjižnice. Prema prijedlogu je nejasno na koji način bi se birala tri člana Upravnog vijeća, ako većinu imenuje osnivač. |
| 1382 | Sveučilišna knjižnica u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA ČLANAK 18, STAVAK 2. (2) Upravno vijeće ima pet ili sedam članova, od kojih većinu imenuje osnivač iz redova kulturnih, javnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, jednoga bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, knjižničarsko osoblje iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 1383 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. | Predlažemo BRISANJE Stavka (3). | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije obrazložio prijedlog. |
| 1384 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. | Slažemo se s prijedlogom da stavak (2) glasi: Upravno vijeće ima tri ili pet članova od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih kulturnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, dva bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje bira jednog člana iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi. | Nije prihvaćen | Prema prijedlogu je nejasno na koji način bi se birala tri člana Upravnog vijeća, ako većinu imenuje osnivač. |
| 1385 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. | Izmijeniti: (1) Samostalna knjižnica s više od pet zaposlenih ima upravno vijeće. (2) Upravno vijeće ima pet ili sedam članova, od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih kulturnih, javnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, a jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi (3) Za člana upravnoga vijeća iz stavka 2. ovoga članka osnivač može imenovati osobu koja ima završen diplomski sveučilišni ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij. (4) Način izbora članova upravnoga vijeća, trajanje mandata, donošenje odluka i druga pitanja u svezi s radom upravnoga vijeća uređuju se statutom javne knjižnice. OBRAZLOŽENJE Knjižnice u sastavu nemaju upravno vijeće. U stavku 2., Ravnatelj prisustvuje i često, kao stručni voditelj knjžnice, predlaže odluke Upravnom vijeću, u kojem ne odlučuje. Ukoliko bi mu član njegovog stručnog tima bio nadređen kao član Upravnog vijeća, eventualno neslaganje između ravnatelja i predstavnika stručnog tijela, moglo bi dovesti do blokade u vođenju razvoja knjižnice U stavku 3. U knjižnicama sastavnicama Sveučilišta, kao visokim učilištima koja teže znanstvenoj izvrsnosti, nije primjereno da u upravnom vijeću sudjeluju osobe koje nisu završile znanstveni studij. | Djelomično prihvaćen | Nacrt prijedloga Zakona ne definira pojam "samostalna knjižnica". Propisana su tijela upravljanja knjižnicom koja se odnose na samostalne pravne osobe dok je za knjižnicu u sastavu propisano jedino da ima voditelja, a s obzirom da knjižnica u sastavu može biti u sastavu različitih pravnih osobnosti razumljivo je da oblik pravne osobnosti definira upravna tijela pravne osobe unutar koje je knjižnica u sastavu dok Nacrt prijedloga Zakona za knjižnicu u sastavu propisuje samo voditelja te knjižnice. Vezano uz primjedbu o nadređenosti članova Upravnog vijeća ravnatelju, ističemo da članovi Upravnog vijeća nisu nadređeni ravnatelju. |
| 1386 | Sanja Paravić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 18(1)... Javna knjižnica s više od pet zaposlenih ima upravno vijeće. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 18, st. 1. promijeniti tako da glasi: Samostalna knjižnica s više od pet zaposlenih ima upravno vijeće. OBRAZLOŽENJE: Knjižnice u sastavu nemaju upravno vijeće. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 18(2)... Upravno vijeće ima pet ili sedam članova, od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih znanstvenika, kulturnih, javnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, jednoga bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 18., st. 2. promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće ima tri ili pet članova od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih kulturnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, dva bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje bira jednog člana iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi. OBRAZLOŽENJE: U Stavak 2. vratiti broj članova Upravnog vijeća kako stoji u važećem Zakonu budući da za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske, a naknade članovima Upravnog vijeća opteretit će proračun lokalne i regionalne samouprave što će se odraziti na poslovanje knjižnica i razvoj knjižnične djelatnosti. | Nije prihvaćen | Nacrt prijedloga Zakona ne definira pojam "samostalna knjižnica". Propisana su tijela upravljanja knjižnicom koja se odnose na samostalne pravne osobe dok je za knjižnicu u sastavu propisano jedino da ima voditelja, a s obzirom da knjižnica u sastavu može biti u sastavu različitih pravnih osobnosti razumljivo je da oblik pravne osobnosti definira upravna tijela pravne osobe unutar koje je knjižnica u sastavu dok Nacrt prijedloga Zakona za knjižnicu u sastavu propisuje samo voditelja te knjižnice. |
| 1387 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. | Stavak (1) treba glasiti: Samostalna knjižnica s više od pet zaposlenih ima upravno vijeće. OBRAZLOŽENJE: Knjižnice u sastavu nemaju upravno vijeće. | Nije prihvaćen | Nacrt prijedloga Zakona ne definira pojam "samostalna knjižnica". Propisana su tijela upravljanja knjižnicom koja se odnose na samostalne pravne osobe dok je za knjižnicu u sastavu propisano jedino da ima voditelja, a s obzirom da knjižnica u sastavu može biti u sastavu različitih pravnih osobnosti razumljivo je da oblik pravne osobnosti definira upravna tijela pravne osobe unutar koje je knjižnica u sastavu dok Nacrt prijedloga Zakona za knjižnicu u sastavu propisuje samo voditelja te knjižnice. |
| 1388 | Viktorija Tomšić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 18(1)... Javna knjižnica s više od pet zaposlenih ima upravno vijeće. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 18, st. 1. promijeniti tako da glasi: Samostalna knjižnica s više od pet zaposlenih ima upravno vijeće. OBRAZLOŽENJE: Knjižnice u sastavu nemaju upravno vijeće. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 18(2)... Upravno vijeće ima pet ili sedam članova, od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih znanstvenika, kulturnih, javnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, jednoga bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 18., st. 2. promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće ima tri ili pet članova od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih kulturnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, dva bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje bira jednog člana iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi. OBRAZLOŽENJE: U Stavak 2. vratiti broj članova Upravnog vijeća kako stoji u važećem Zakonu budući da za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske, a naknade članovima Upravnog vijeća opteretit će proračun lokalne i regionalne samouprave što će se odraziti na poslovanje knjižnica i razvoj knjižnične djelatnosti. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 18(3)... Za člana upravnoga vijeća iz stavka 2. ovoga članka osnivač može imenovati osobu koja ima završen diplomski sveučilišni ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. | Nije prihvaćen | Stavak 1. Nacrt prijedloga Zakona ne definira pojam "samostalna knjižnica". Propisana su tijela upravljanja knjižnicom koja se odnose na samostalne pravne osobe dok je za knjižnicu u sastavu propisano jedino da ima voditelja, a s obzirom da knjižnica u sastavu može biti u sastavu različitih pravnih osobnosti razumljivo je da oblik pravne osobnosti definira upravna tijela pravne osobe unutar koje je knjižnica u sastavu dok Nacrt prijedloga Zakona za knjižnicu u sastavu propisuje samo voditelja te knjižnice. Stavak 2. Prema prijedlogu je nejasno na koji način bi se birala tri člana Upravnog vijeća, ako većinu imenuje osnivač. Stavak 3. Predlagatelj ne obrazlaže prijedlog. |
| 1389 | Grozdana Ribičić,viša knjižničarka, predsjednica Komisije za čitanje HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 18(2)... Upravno vijeće ima pet ili sedam članova, od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih znanstvenika, kulturnih, javnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, jednoga bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 18., st. 2. promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće ima tri ili pet članova od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih kulturnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, dva bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje bira jednog člana iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi. OBRAZLOŽENJE: U Stavak 2. vratiti broj članova Upravnog vijeća kako stoji u važećem Zakonu budući da za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske, a naknade članovima Upravnog vijeća opteretit će proračun lokalne i regionalne samouprave što će se odraziti na poslovanje knjižnica i razvoj knjižnične djelatnosti. 38. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 18(3)... Za člana upravnoga vijeća iz stavka 2. ovoga članka osnivač može imenovati osobu koja ima završen diplomski sveučilišni ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. | Nije prihvaćen | Stavak 2. Prema prijedlogu je nejasno na koji način bi se birala tri člana Upravnog vijeća, ako većinu imenuje osnivač. Stavak 3. Predlagatelj ne obrazlaže prijedlog. |
| 1390 | Grozdana Ribičić,viša knjižničarka, predsjednica Komisije za čitanje HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. | Članak 18(1)... Javna knjižnica s više od pet zaposlenih ima upravno vijeće. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 18, st. 1. promijeniti tako da glasi: Samostalna knjižnica s više od pet zaposlenih ima upravno vijeće. OBRAZLOŽENJE: Knjižnice u sastavu nemaju upravno vijeće. | Nije prihvaćen | Nacrt prijedloga Zakona ne definira pojam "samostalna knjižnica". Propisana su tijela upravljanja knjižnicom koja se odnose na samostalne pravne osobe dok je za knjižnicu u sastavu propisano jedino da ima voditelja, a s obzirom da knjižnica u sastavu može biti u sastavu različitih pravnih osobnosti razumljivo je da oblik pravne osobnosti definira upravna tijela pravne osobe unutar koje je knjižnica u sastavu dok Nacrt prijedloga Zakona za knjižnicu u sastavu propisuje samo voditelja te knjižnice. |
| 1391 | Jasminka Kovačević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 18(1)... Javna knjižnica s više od pet zaposlenih ima upravno vijeće. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 18, st. 1. promijeniti tako da glasi: Samostalna knjižnica s više od pet zaposlenih ima upravno vijeće. OBRAZLOŽENJE: Knjižnice u sastavu nemaju upravno vijeće. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 18(2)... Upravno vijeće ima pet ili sedam članova, od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih znanstvenika, kulturnih, javnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, jednoga bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 18., st. 2. promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće ima tri ili pet članova od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih kulturnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, dva bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje bira jednog člana iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi. OBRAZLOŽENJE: U Stavak 2. vratiti broj članova Upravnog vijeća kako stoji u važećem Zakonu budući da za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske, a naknade članovima Upravnog vijeća opteretit će proračun lokalne i regionalne samouprave što će se odraziti na poslovanje knjižnica i razvoj knjižnične djelatnosti. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 18(3)... Za člana upravnoga vijeća iz stavka 2. ovoga članka osnivač može imenovati osobu koja ima završen diplomski sveučilišni ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. | Nije prihvaćen | Stavak 1. Nacrt prijedloga Zakona ne definira pojam "samostalna knjižnica". Propisana su tijela upravljanja knjižnicom koja se odnose na samostalne pravne osobe dok je za knjižnicu u sastavu propisano jedino da ima voditelja, a s obzirom da knjižnica u sastavu može biti u sastavu različitih pravnih osobnosti razumljivo je da oblik pravne osobnosti definira upravna tijela pravne osobe unutar koje je knjižnica u sastavu dok Nacrt prijedloga Zakona za knjižnicu u sastavu propisuje samo voditelja te knjižnice. Stavak 2. Prema prijedlogu je nejasno na koji način bi se birala tri člana Upravnog vijeća, ako većinu imenuje osnivač. Stavak 3. Predlagatelj ne obrazlaže prijedlog. |
| 1392 | Ivana Dorotić Malič | I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 18(1)... Javna knjižnica s više od pet zaposlenih ima upravno vijeće. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 18, st. 1. promijeniti tako da glasi: Samostalna knjižnica s više od pet zaposlenih ima upravno vijeće. OBRAZLOŽENJE: Knjižnice u sastavu nemaju upravno vijeće. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 18(2)... Upravno vijeće ima pet ili sedam članova, od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih znanstvenika, kulturnih, javnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, jednoga bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 18., st. 2. promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće ima tri ili pet članova od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih kulturnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, dva bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje bira jednog člana iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi. OBRAZLOŽENJE: U Stavak 2. vratiti broj članova Upravnog vijeća kako stoji u važećem Zakonu budući da za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske, a naknade članovima Upravnog vijeća opteretit će proračun lokalne i regionalne samouprave što će se odraziti na poslovanje knjižnica i razvoj knjižnične djelatnosti. | Nije prihvaćen | Stavak 1. Nacrt prijedloga Zakona ne definira pojam "samostalna knjižnica". Propisana su tijela upravljanja knjižnicom koja se odnose na samostalne pravne osobe dok je za knjižnicu u sastavu propisano jedino da ima voditelja, a s obzirom da knjižnica u sastavu može biti u sastavu različitih pravnih osobnosti razumljivo je da oblik pravne osobnosti definira upravna tijela pravne osobe unutar koje je knjižnica u sastavu dok Nacrt prijedloga Zakona za knjižnicu u sastavu propisuje samo voditelja te knjižnice. Stavak 2. Prema prijedlogu je nejasno na koji način bi se birala tri člana Upravnog vijeća, ako većinu imenuje osnivač. |
| 1393 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. | Za člana upravnoga vijeća iz stavka 2. ovoga članka osnivač može imenovati osobu koja ima završen diplomski sveučilišni ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij - treba brisati | Nije prihvaćen | Predlagatelj ne obrazlaže prijedlog |
| 1394 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. | Članak 18., st. 2. promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće ima tri ili pet članova od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih kulturnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, dva bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje bira jednog člana iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi. OBRAZLOŽENJE: U Stavak 2. vratiti broj članova Upravnog vijeća kako stoji u važećem Zakonu budući da za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske, a naknade članovima Upravnog vijeća opteretit će proračun lokalne i regionalne samouprave što će se odraziti na poslovanje knjižnica i razvoj knjižnične djelatnosti. | Nije prihvaćen | Prema prijedlogu je nejasno na koji način bi se birala tri člana Upravnog vijeća, ako većinu imenuje osnivač. |
| 1395 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. | Članak 18, st. 1. promijeniti tako da glasi: Samostalna knjižnica s više od pet zaposlenih ima upravno vijeće. OBRAZLOŽENJE: Knjižnice u sastavu nemaju upravno vijeće. | Nije prihvaćen | Nacrt prijedloga Zakona ne definira pojam "samostalna knjižnica". Propisana su tijela upravljanja knjižnicom koja se odnose na samostalne pravne osobe dok je za knjižnicu u sastavu propisano jedino da ima voditelja, a s obzirom da knjižnica u sastavu može biti u sastavu različitih pravnih osobnosti razumljivo je da oblik pravne osobnosti definira upravna tijela pravne osobe unutar koje je knjižnica u sastavu dok Nacrt prijedloga Zakona za knjižnicu u sastavu propisuje samo voditelja te knjižnice. |
| 1396 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. | Stavak (3) BRISATI - nepotrebno. | Nije prihvaćen | Predlagatelj nije obrazložio prijedlog. |
| 1397 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. | Stavak (2) treba glasiti: Upravno vijeće ima tri ili pet članova od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih kulturnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, dva bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje bira jednog člana iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi. OBRAZLOŽENJE: Za provođenje ovoga Zakona, prema prijedlogu, nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske, a članovima Upravnog vijeća potrebno je isplaćivati naknade. To će dodatno opteretiti proračun lokalne i regionalne samouprave. | Nije prihvaćen | Prema prijedlogu je nejasno na koji način bi se birala tri člana Upravnog vijeća, ako većinu imenuje osnivač. |
| 1398 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. | Stavak (1) treba glasiti: Samostalna knjižnica s više od pet zaposlenih ima upravno vijeće. OBRAZLOŽENJE: Knjižnice u sastavu nemaju upravno vijeće. | Nije prihvaćen | Nacrt prijedloga Zakona ne definira pojam "samostalna knjižnica". Propisana su tijela upravljanja knjižnicom koja se odnose na samostalne pravne osobe dok je za knjižnicu u sastavu propisano jedino da ima voditelja, a s obzirom da knjižnica u sastavu može biti u sastavu različitih pravnih osobnosti razumljivo je da oblik pravne osobnosti definira upravna tijela pravne osobe unutar koje je knjižnica u sastavu dok Nacrt prijedloga Zakona za knjižnicu u sastavu propisuje samo voditelja te knjižnice. |
| 1399 | Tomislav Staničić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. | Članak 18(1)... Javna knjižnica s više od pet zaposlenih ima upravno vijeće. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 18, st. 1. promijeniti tako da glasi: Samostalna knjižnica s više od pet zaposlenih ima upravno vijeće. OBRAZLOŽENJE: Knjižnice u sastavu nemaju upravno vijeće. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 18(2)... Upravno vijeće ima pet ili sedam članova, od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih znanstvenika, kulturnih, javnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, jednoga bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 18., st. 2. promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće ima tri ili pet članova od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih kulturnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, dva bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje bira jednog člana iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi. OBRAZLOŽENJE: U Stavak 2. vratiti broj članova Upravnog vijeća kako stoji u važećem Zakonu budući da za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske, a naknade članovima Upravnog vijeća opteretit će proračun lokalne i regionalne samouprave što će se odraziti na poslovanje knjižnica i razvoj knjižnične djelatnosti. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 18(3)... Za člana upravnoga vijeća iz stavka 2. ovoga članka osnivač može imenovati osobu koja ima završen diplomski sveučilišni ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. | Nije prihvaćen | Stavak 1. Nacrt prijedloga Zakona ne definira pojam "samostalna knjižnica". Propisana su tijela upravljanja knjižnicom koja se odnose na samostalne pravne osobe dok je za knjižnicu u sastavu propisano jedino da ima voditelja, a s obzirom da knjižnica u sastavu može biti u sastavu različitih pravnih osobnosti razumljivo je da oblik pravne osobnosti definira upravna tijela pravne osobe unutar koje je knjižnica u sastavu dok Nacrt prijedloga Zakona za knjižnicu u sastavu propisuje samo voditelja te knjižnice. Stavak 2. Prema prijedlogu je nejasno na koji način bi se birala tri člana Upravnog vijeća, ako većinu imenuje osnivač. Stavak 3. Predlagatelj ne obrazlaže prijedlog. |
| 1400 | Romana Horvat, potpredsjednica Hrvatskog knjižničarskog društva | I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. | Upravno vijeće ovim Prijedlogom zakona ima 5 ili 7 članova. To znači da će konkretno moja knjižnica i sve manje knjižnice u kojima je zaposleno 5 knjižničara imati isto toliko i članova Upravnog vijeća ili čak i više nego što knjižnica ima zaposlenika. S obzirom da knjižnice članovima Upravnog vijeća isplaćuju naknadu za rad, knjižnicama se time povećavaju i troškovi. Treba glasiti kao i do sada: Upravno vijeće ima 3 ili 5 članova, od kojih većinu imenuje osnivač, a ostale bira knjižničarsko osoblje iz svojih redova. | Nije prihvaćen | Prema prijedlogu je nejasno na koji način bi se birala tri člana Upravnog vijeća, ako većinu imenuje osnivač. |
| 1401 | Zrinka Udiljak Bugarinovski | I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 18(1)... Javna knjižnica s više od pet zaposlenih ima upravno vijeće. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 18, st. 1. promijeniti tako da glasi: Samostalna knjižnica s više od pet zaposlenih ima upravno vijeće. OBRAZLOŽENJE: Knjižnice u sastavu nemaju upravno vijeće. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 18(2)... Upravno vijeće ima pet ili sedam članova, od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih znanstvenika, kulturnih, javnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, jednoga bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 18., st. 2. promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće ima tri ili pet članova od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih kulturnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, dva bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje bira jednog člana iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi. OBRAZLOŽENJE: U Stavak 2. vratiti broj članova Upravnog vijeća kako stoji u važećem Zakonu budući da za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske, a naknade članovima Upravnog vijeća opteretit će proračun lokalne i regionalne samouprave što će se odraziti na poslovanje knjižnica i razvoj knjižnične djelatnosti. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 18(3)... Za člana upravnoga vijeća iz stavka 2. ovoga članka osnivač može imenovati osobu koja ima završen diplomski sveučilišni ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. | Nije prihvaćen | Stavak 1. Nacrt prijedloga Zakona ne definira pojam "samostalna knjižnica". Propisana su tijela upravljanja knjižnicom koja se odnose na samostalne pravne osobe dok je za knjižnicu u sastavu propisano jedino da ima voditelja, a s obzirom da knjižnica u sastavu može biti u sastavu različitih pravnih osobnosti razumljivo je da oblik pravne osobnosti definira upravna tijela pravne osobe unutar koje je knjižnica u sastavu dok Nacrt prijedloga Zakona za knjižnicu u sastavu propisuje samo voditelja te knjižnice. Stavak 2. Prema prijedlogu je nejasno na koji način bi se birala tri člana Upravnog vijeća, ako većinu imenuje osnivač. Stavak 3. Predlagatelj ne obrazlaže prijedlog. |
| 1402 | dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. | Članak 18(1)... Javna knjižnica s više od pet zaposlenih ima upravno vijeće. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 18, st. 1. promijeniti tako da glasi: Samostalna knjižnica s više od pet zaposlenih ima upravno vijeće. OBRAZLOŽENJE: Knjižnice u sastavu nemaju upravno vijeće. Članak 18(2)... Upravno vijeće ima pet ili sedam članova, od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih znanstvenika, kulturnih, javnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, jednoga bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 18., st. 2. promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće ima tri ili pet članova od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih kulturnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, dva bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje bira jednog člana iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi. OBRAZLOŽENJE: U Stavak 2. vratiti broj članova Upravnog vijeća kako stoji u važećem Zakonu budući da za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske, a naknade članovima Upravnog vijeća opteretit će proračun lokalne i regionalne samouprave što će se odraziti na poslovanje knjižnica i razvoj knjižnične djelatnosti. Članak 18(3)... Za člana upravnoga vijeća iz stavka 2. ovoga članka osnivač može imenovati osobu koja ima završen diplomski sveučilišni ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. | Nije prihvaćen | Stavak 1. Nacrt prijedloga Zakona ne definira pojam "samostalna knjižnica". Propisana su tijela upravljanja knjižnicom koja se odnose na samostalne pravne osobe dok je za knjižnicu u sastavu propisano jedino da ima voditelja, a s obzirom da knjižnica u sastavu može biti u sastavu različitih pravnih osobnosti razumljivo je da oblik pravne osobnosti definira upravna tijela pravne osobe unutar koje je knjižnica u sastavu dok Nacrt prijedloga Zakona za knjižnicu u sastavu propisuje samo voditelja te knjižnice. Stavak 2. Prema prijedlogu je nejasno na koji način bi se birala tri člana Upravnog vijeća, ako većinu imenuje osnivač. Stavak 3. Predlagatelj ne obrazlaže prijedlog. |
| 1403 | Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. | Članak 18, st. 1. promijeniti tako da glasi: Samostalna knjižnica s više od pet zaposlenih ima upravno vijeće. OBRAZLOŽENJE: Knjižnice u sastavu nemaju upravno vijeće. Članak 18., st. 2. promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće ima tri ili pet članova od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih kulturnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, dva bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje bira jednog člana iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi. OBRAZLOŽENJE: U Stavak 2. vratiti broj članova Upravnog vijeća kako stoji u važećem Zakonu budući da za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske, a naknade članovima Upravnog vijeća opteretit će proračun lokalne i regionalne samouprave što će se odraziti na poslovanje knjižnica i razvoj knjižnične djelatnosti. Čl. 18. st. 3. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. | Nije prihvaćen | Stavak 1. Nacrt prijedloga Zakona ne definira pojam "samostalna knjižnica". Propisana su tijela upravljanja knjižnicom koja se odnose na samostalne pravne osobe dok je za knjižnicu u sastavu propisano jedino da ima voditelja, a s obzirom da knjižnica u sastavu može biti u sastavu različitih pravnih osobnosti razumljivo je da oblik pravne osobnosti definira upravna tijela pravne osobe unutar koje je knjižnica u sastavu dok Nacrt prijedloga Zakona za knjižnicu u sastavu propisuje samo voditelja te knjižnice. Stavak 2. Prema prijedlogu je nejasno na koji način bi se birala tri člana Upravnog vijeća, ako većinu imenuje osnivač. Stavak 3. Predlagatelj ne obrazlaže prijedlog. |
| 1404 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. | Članak 18(3) brisati. | Nije prihvaćen | Predlagatelj ne obrazlaže prijedlog. |
| 1405 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. | Članak 18., st. 2. promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće ima tri ili pet članova od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih kulturnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, dva bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje bira jednog člana iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi. OBRAZLOŽENJE: U Stavak 2. vratiti broj članova Upravnog vijeća kako stoji u važećem Zakonu budući da za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske, a naknade članovima Upravnog vijeća opteretit će proračun lokalne i regionalne samouprave što će se odraziti na poslovanje knjižnica i razvoj knjižnične djelatnosti. | Nije prihvaćen | Prema prijedlogu je nejasno na koji način bi se birala tri člana Upravnog vijeća, ako većinu imenuje osnivač. |
| 1406 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. | Članak 18, st. 1. promijeniti tako da glasi: Samostalna knjižnica s više od pet zaposlenih ima upravno vijeće. OBRAZLOŽENJE: Knjižnice u sastavu nemaju upravno vijeće. | Nije prihvaćen | Nacrt prijedloga Zakona ne definira pojam "samostalna knjižnica". Propisana su tijela upravljanja knjižnicom koja se odnose na samostalne pravne osobe dok je za knjižnicu u sastavu propisano jedino da ima voditelja, a s obzirom da knjižnica u sastavu može biti u sastavu različitih pravnih osobnosti razumljivo je da oblik pravne osobnosti definira upravna tijela pravne osobe unutar koje je knjižnica u sastavu dok Nacrt prijedloga Zakona za knjižnicu u sastavu propisuje samo voditelja te knjižnice. |
| 1407 | Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek | I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. | Iz stavka 2. brisati „iz redova istaknutih kulturnih, javnih, znanstvenih, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka“ te u cijelosti brisati stavak 3. Npr. prema posebnim propisima koji se odnose na visoko obrazovanje i studentski zbor u sastav upravnog vijeća sveučilišnih knjižnica mora se imenovati i jedan predstavnik studentskog zbora sveučilišta. Nadalje u manjim sredinama i knjižnicama može biti problem naći takve osobe za UV, a osim toga kod nas se i u praksi pokazalo da stručna sprema nije mjerilo kvalitete rada u upravnom vijeću ili nečijeg javnog zalaganja i doprinosa za dobrobit ustanove u čijem je upravnom vijeću član. Ovdje je stvar vrlo individualna i subjektivna i nema propisa kojim se to može urediti stoga smatramo da detaljnije uređenje sastava upravnog vijeća i dalje treba ostaviti u statutima svake pojedine ustanove. | Nije prihvaćen | Smatramo da član Upravnog vijeća, s obzirom na materiju kojom se bavi, mora imati završeno visoko obrazovanje. |
| 1408 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. | KOMENTAR: U stavku 2., Ravnatelj prisustvuje i često, kao stručni voditelj knjžnice, predlaže odluke Upravnom vijeću, u kojem ne odlučuje. Ukoliko bi mu član njegovog stručnog tima bio nadređen kao član Upravnog vijeća, eventualno neslaganje između ravnatelja i predstavnika stručnog tijela, moglo bi dovesti do blokade u vođenju razvoja knjižnice U stavku 3. U knjižnicama sastavnicama Sveučilišta, kao visokim učilištima koja teže znanstvenoj izvrsnosti, nije primjereno da u upravnom vijeću sudjeluju osobe koje nisu završile znanstveni studij. | Djelomično prihvaćen | stavak 2. Upravno vijeće nije nadređeno ravnatelju. stavak 3. Prihvaćeno |
| 1409 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. | PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (2) Upravno vijeće ima pet ili sedam članova, od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih kulturnih, javnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, a jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi (3) Za člana upravnoga vijeća iz stavka 2. ovoga članka osnivač može imenovati osobu koja ima završen diplomski sveučilišni ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij. (4) Način izbora članova upravnoga vijeća, trajanje mandata, donošenje odluka i druga pitanja u svezi s radom upravnoga vijeća uređuju se statutom javne knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 1410 | Andreja Zubac | I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. | Treba izrijekom navesti podjelu (do kojeg broja su male, srednje i velike knjižnice) i prema tome brojčano urediti statuse upravih i stručnih vijeća te ovlasti ravnatelja. Generaliziranje ne ide u korist nikome. | Nije prihvaćen | Navedena materija će u okviru Zakona biti uređena Statutom svake pojedine knjižnice, ovisno o potrebama knjižnice i područja na kojem se nalazi. |
| 1411 | Andreja Zubac | I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. | Članak 18. zasniva se na nerealnoj tvrdnji. | Primljeno na znanje | Predlagatelj ne daje konkretan prijedlog. |
| 1412 | Gradska knjižnica Beli Manastir | I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. | Dakle knjižnica sa šest zaposlenih ima upravno vijeće od pet članova. Ako primaju novčanu naknadu za svoj rad, to je dodatno opterećenje za proračun. U manjim općinama i gradovima pronalazak većeg broja članova upravnog vijeća može biti ozbiljan problem. | Primljeno na znanje | Zakonsko rješavanje pitanja broja članova upravnog vijeća proizašlo je iz dogovora sa strukom te potreba na terenu te predodređenosti Zakona koji regulira radne odnose. |
| 1413 | Gradska knjižnica i čitaonica Petrinja | I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. | Poštovani, ako mala knjižnica ima šest zaposlenih, to znači da njome upravlja UV od pet do sedam članova. Poznavajući naše prilike to će gotovo uvijek biti sedam članova. Ima li smisla da knjižnicom od šest zaposlenih upravlja sedmorica članova UV-a Predlažem da najmanji broj članova UV-a bude tri. Nadalje ono što je problem kod odabira članova UV-a gdje se nabrajaju javni djelatnici što znači i političari. U konačnici što nije rijetkost u malim sredinama to znači da knjižnicom mogu upravljati vodoinstalateri, automehaničari, bravari i ljudi sličnih zanimanja (ne mislim da to nisu časni ljudi) koji su knjižnicu vidjeli tek kad su postali političari i članovi UV-a. Predlažem da se riječ javni izbaci iz stavka 2. jer istaknuti znanstveni djelatnici, pravni i ekonomski stručnjaci su obično u svojim sredinama, a i šire poznate osobe. | Primljeno na znanje | Zakonsko rješavanje pitanja broja članova upravnog vijeća proizašlo je iz dogovora sa strukom te potreba na terenu te predodređenosti Zakona koji regulira radne odnose. |
| 1414 | Kristina Kalanj, viša knjižničarka; predsjednica Komisije za muzejske i galerijske knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva | I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. | Sukladno stavu Komisije za muzejske i galerijske knjižnice HKD-a: Članak 19, promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice na prijedlog ravnatelja ‒razmatra i nadzire izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe na prijedlog ravnatelja ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju stručna znanja. A ako već donose planove moraju ih moći i nadzirati, a ne samo razmatrati. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 1415 | Marija Šimunović, diplomirana knjižničarka/članica Komisije za javno zagovaranja HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 19, promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice na prijedlog ravnatelja ‒razmatra i nadzire izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe na prijedlog ravnatelja ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju stručna znanja. A ako već donose planove moraju ih moći i nadzirati, a ne samo razmatrati. | Prihvaćen | Privhaćeno |
| 1416 | Miroslav Katić, predsjednik Društva knjižničara Karlovačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. | Izbrisati: ... Upravno vijeće donosi plan rada i razvitka knjižnice" OBRAZLOŽENJE: Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju stručna znanja. | Prihvaćen | Dodano je u stavku 2. da prijedlog akata iz stavka 1. predlaže ravnatelj. |
| 1417 | Iva Grković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. | TEKST PRIJEDLOGA Članak 19. Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice ‒razmatra izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 19, promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice na prijedlog ravnatelja ‒razmatra i nadzire izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe na prijedlog ravnatelja ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju stručna znanja. A ako već donose planove moraju ih moći i nadzirati, a ne samo razmatrati. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 1418 | Društvo knjižničara Karlovačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. | Članak 19, promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice na prijedlog ravnatelja ‒razmatra i nadzire izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe na prijedlog ravnatelja ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju stručna znanja. A ako već donose planove moraju ih moći i nadzirati, a ne samo razmatrati. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 1419 | Vesna Ivanković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 19. Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice ‒razmatra izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 19, promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice na prijedlog ravnatelja ‒razmatra i nadzire izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe na prijedlog ravnatelja ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju stručna znanja. A ako već donose planove moraju ih moći i nadzirati, a ne samo razmatrati. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 1420 | Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 19. Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice ‒razmatra izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 19, promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice na prijedlog ravnatelja ‒razmatra i nadzire izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe na prijedlog ravnatelja ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju stručna znanja. A ako već donose planove moraju ih moći i nadzirati, a ne samo razmatrati. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 1421 | Narodna knjižnica Virje | I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. | Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju stručna znanja. A ako već donose planove moraju ih moći i nadzirati, a ne samo razmatrati | Primljeno na znanje | Dodano je u stavku 2. da prijedlog akata iz stavka 1. predlaže ravnatelj. |
| 1422 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. | Članak 19, promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice na prijedlog ravnatelja ‒razmatra i nadzire izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe na prijedlog ravnatelja ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju stručna znanja. A ako već donose planove moraju ih moći i nadzirati, a ne samo razmatrati. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 1423 | Ana Škvarić, dipl. knjižničarka, članica Komisije za pokretne knjižnice HKD-a / članica Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja | I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. | Netko mora sastaviti i napisati plan rada i razvitka kako bi ga Upravno vijeće moglo donositi. Isto vrijedi i za statut i druge opće akte. | Primljeno na znanje | Dodano je u stavku 2. da prijedlog akata iz stavka 1. predlaže ravnatelj. |
| 1424 | Jagoda Ille, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. | Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju svi članovi UV stručna znanja. A ako već donose planove moraju ih moći i nadzirati, a ne samo razmatrati. | Primljeno na znanje | Dodano je u stavku 2. da prijedlog akata iz stavka 1. predlaže ravnatelj. |
| 1425 | Ivana Dević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. | Članak 19, promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnicena prijedlog ravnatelja ‒razmatrai nadzire izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građena prijedlog ravnatelja ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju stručna znanja. A ako već donose planove moraju ih moći i nadzirati, a ne samo razmatrati. | Prihvaćen | Dodano je u stavku 2. da prijedlog akata iz stavka 1. predlaže ravnatelj. |
| 1426 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. | Članak 19, promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnicena prijedlog ravnatelja ‒razmatrai nadzire izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građena prijedlog ravnatelja ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju stručna znanja. A ako već donose planove moraju ih moći i nadzirati, a ne samo razmatrati. | Prihvaćen | Dodano je u stavku 2. da prijedlog akata iz stavka 1. predlaže ravnatelj. |
| 1427 | Petar Lukačić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. | Članak 19, promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice na prijedlog ravnatelja ‒razmatra i nadzire izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe na prijedlog ravnatelja ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. | Prihvaćen | Dodano je u stavku 2. da prijedlog akata iz stavka 1. predlaže ravnatelj. |
| 1428 | Maja Valjak | I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 19, promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice na prijedlog ravnatelja ‒razmatra i nadzire izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe na prijedlog ravnatelja ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju stručna znanja. A ako već donose planove moraju ih moći i nadzirati, a ne samo razmatrati. | Prihvaćen | Dodano je u stavku 2. da prijedlog akata iz stavka 1. predlaže ravnatelj. |
| 1429 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 19. Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice ‒razmatra izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 19, promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice na prijedlog ravnatelja ‒razmatra i nadzire izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe na prijedlog ravnatelja ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju stručna znanja. A ako već donose planove moraju ih moći i nadzirati, a ne samo razmatrati. | Prihvaćen | Dodano je u stavku 2. da prijedlog akata iz stavka 1. predlaže ravnatelj. |
| 1430 | Knjižnica i čitaonica Kutina | I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. | Članak 19, promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice na prijedlog ravnatelja ‒razmatra i nadzire izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe na prijedlog ravnatelja ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju stručna znanja. A ako već donose planove moraju ih moći i nadzirati, a ne samo razmatrati. | Prihvaćen | Dodano je u stavku 2. da prijedlog akata iz stavka 1. predlaže ravnatelj. |
| 1431 | Kristina Čunović | I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. | Članak 19, promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice NA PRIJEDLOG RAVNATELJA ‒razmatra i NADZIRE izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe NA PRIJEDLOG RAVNATELJA ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. Obrazloženje: Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju stručna znanja. A ako već donose planove moraju ih moći i nadzirati, a ne samo razmatrati. | Prihvaćen | Dodano je u stavku 2. da prijedlog akata iz stavka 1. predlaže ravnatelj. |
| 1432 | Lidija Dužić Zlovolić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. | Članak 19, promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice na prijedlog ravnatelja ‒razmatra i nadzire izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe na prijedlog ravnatelja ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju stručna znanja. A ako već donose planove moraju ih moći i nadzirati, a ne samo razmatrati | Prihvaćen | Dodano je u stavku 2. da prijedlog akata iz stavka 1. predlaže ravnatelj. |
| 1433 | Društvo knjižničara u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. | Članak 19, promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice na prijedlog ravnatelja ‒razmatra i nadzire izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe na prijedlog ravnatelja ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju stručna znanja. A ako već donose planove moraju ih moći i nadzirati, a ne samo razmatrati. | Prihvaćen | Dodano je u stavku 2. da prijedlog akata iz stavka 1. predlaže ravnatelj. |
| 1434 | Knjižnice grada Zagreba | I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. | Članak 19, promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice na prijedlog ravnatelja ‒razmatra i nadzire izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe na prijedlog ravnatelja ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju stručna znanja. A ako već donose planove moraju ih moći i nadzirati, a ne samo razmatrati. | Prihvaćen | Dodano je u stavku 2. da prijedlog akata iz stavka 1. predlaže ravnatelj. |
| 1435 | Knjižničarsko društvo Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 19, promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice na prijedlog ravnatelja ‒razmatra i nadzire izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe na prijedlog ravnatelja ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju stručna znanja. A ako već donose planove moraju ih moći i nadzirati, a ne samo razmatrati. | Prihvaćen | Dodano je u stavku 2. da prijedlog akata iz stavka 1. predlaže ravnatelj. |
| 1436 | Sveučilišna knjižnica u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA ČLANAK 19. Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice ‒razmatra izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 1437 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. | DOPUNITI: ‒ donosi plan rada i razvitka knjižnice na prijedlog ravnatelja ‒ razmatra i nadzire izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒ utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe na prijedlog ravnatelja OBRAZLOŽENJE: Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice (prema prijedlogu većina članova UV nisu stručnjaci u području knjižničarstva). Potrebno je da nadziru provođenje donesenih planova. | Prihvaćen | Dodano je u stavku 2. da prijedlog akata iz stavka 1. predlaže ravnatelj. |
| 1438 | Sanja Heberling Dragičević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. | PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: Upravno vijeće: - donosi programe rada i razvoja knjižnice - nadzire izvršavanje programa rada i razvoja knjižnice - odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju - donosi statut i druge opće akte - utvrđuje usluge knjižnice i način te uvjete njihovog korištenja. - odlučuje o promjenama u općoj organizaciji rada - obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 1439 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. | Članak 19, promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice na prijedlog ravnatelja ‒razmatra i nadzire izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe na prijedlog ravnatelja ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. OBRAZLOŽENJE Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju stručna znanja. A ako već donose planove moraju ih moći i nadzirati, a ne samo razmatrati. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 1440 | Sanja Paravić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 19. Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice ‒razmatra izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 19, promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice na prijedlog ravnatelja ‒razmatra i nadzire izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe na prijedlog ravnatelja ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju stručna znanja. A ako već donose planove moraju ih moći i nadzirati, a ne samo razmatrati. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 1441 | Viktorija Tomšić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 19. Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice ‒razmatra izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 19, promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice na prijedlog ravnatelja ‒razmatra i nadzire izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe na prijedlog ravnatelja ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju stručna znanja. A ako već donose planove moraju ih moći i nadzirati, a ne samo razmatrati | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 1442 | Grozdana Ribičić,viša knjižničarka, predsjednica Komisije za čitanje HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 19, promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice na prijedlog ravnatelja ‒razmatra i nadzire izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe na prijedlog ravnatelja ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju stručna znanja. A ako već donose planove moraju ih moći i nadzirati, a ne samo razmatrati. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 1443 | Jasminka Kovačević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 19. Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice ‒razmatra izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 19, promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice na prijedlog ravnatelja ‒razmatra i nadzire izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe na prijedlog ravnatelja ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju stručna znanja. A ako već donose planove moraju ih moći i nadzirati, a ne samo razmatrati. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 1444 | Ivana Dorotić Malič | I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 19. Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice ‒razmatra izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 19, promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice na prijedlog ravnatelja ‒razmatra i nadzire izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe na prijedlog ravnatelja ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju stručna znanja. A ako već donose planove moraju ih moći i nadzirati, a ne samo razmatrati. | Prihvaćen | Prihvaćen |
| 1445 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. | Članak 19, promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice na prijedlog ravnatelja ‒razmatra i nadzire izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe na prijedlog ravnatelja ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju stručna znanja. A ako već donose planove moraju ih moći i nadzirati, a ne samo razmatrati. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 1446 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. | Članak 19. treba glasiti: Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice na prijedlog ravnatelja ‒razmatra i nadzire izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe na prijedlog ravnatelja ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju stručna znanja. Ako već donose planove moraju moći nadzirati provedbu. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 1447 | Tomislav Staničić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. | Članak 19. Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice ‒razmatra izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 19, promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice na prijedlog ravnatelja ‒razmatra i nadzire izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe na prijedlog ravnatelja ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju stručna znanja. A ako već donose planove moraju ih moći i nadzirati, a ne samo razmatrati. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 1448 | Zrinka Udiljak Bugarinovski | I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 19. Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice ‒razmatra izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 19, promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice na prijedlog ravnatelja ‒razmatra i nadzire izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe na prijedlog ravnatelja ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju stručna znanja. A ako već donose planove moraju ih moći i nadzirati, a ne samo razmatrati. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 1449 | dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 19, promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice na prijedlog ravnatelja ‒razmatra i nadzire izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe na prijedlog ravnatelja ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju stručna znanja. A ako već donose planove moraju ih moći i nadzirati, a ne samo razmatrati. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 1450 | Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. | Članak 19, promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice na prijedlog ravnatelja ‒razmatra i nadzire izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe na prijedlog ravnatelja ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju stručna znanja. A ako već donose planove moraju ih moći i nadzirati, a ne samo razmatrati. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 1451 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. | Članak 19, promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice na prijedlog ravnatelja ‒razmatra i nadzire izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe na prijedlog ravnatelja ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju stručna znanja. A ako već donose planove moraju ih moći i nadzirati, a ne samo razmatrati. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 1452 | Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek | I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. | Iza riječi „Upravno vijeće“ dodati riječi „na prijedlog ravnatelja“ Plan rada, financijski plan i izvještaj, statut, opće akte i dr. izrađuju stručne službe knjižnice i ravnatelj koji ih zatim predlaže i prezentira upravnom vijeću koje zatim daje svoje eventualne primjedbe na isto i donosi odluku o prihvaćanju ili ne prihvaćanju. Ovako ispada da će UV samo pisati planove, izvještaje, statute, opće akte i ostalo. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 1453 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. | KOMENTAR: Točka 1. i 2. :Umjesto formulacije „plan rada i razvitka knjižnice“, Bolje bi bilo držati se formulacije iz Zakona o ustanovama, kao bi se pokrile sve varijante naziva i vremenskog obuhvata takvog dokumenta. Točka 5. Preuska je formulacija da upravno vijeće „utvrđuje način i uvjete korištenja“ knjižnične građe, jer suvremena knjižnica nije fokusirana isključivo na korištenje knjižnične građe, već na pružanje i drugih različitih usluga korisnicima. Točka 6. Upravno vijeće ne treba odlučivati o svakoj promjeni u organiziranju rada, već o općoj organizaciji rada propisanoj odgovarajućim općim aktom | Primljeno na znanje | Predlagatelj nije predložio ništa konkretno. |
| 1454 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. | PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: Upravno vijeće: - donosi programe rada i razvoja knjižnice - nadzire izvršavanje programa rada i razvoja knjižnice - odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju - donosi statut i druge opće akte - utvrđuje usluge knjižnice i način te uvjete njihovog korištenja. - odlučuje o promjenama u općoj organizaciji rada - obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 1455 | Kristina Kalanj, viša knjižničarka; predsjednica Komisije za muzejske i galerijske knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva | I.OPĆE ODREDBE, Članak 20. | Sukladno stavu Komisije za muzejske i galerijske knjižnice HKD-a: U čl. 20. i 21. Prijedloga propisuju se uvjeti za ravnatelja javne (u sadašnjem Zakonu najbliža pojmu "samostalne") knjižnice, koji vrijede i za voditelja knjižnica u sastavu tih javnopravnih tijela. U sadašnjem Zakonu u gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Suprotno tome: - u Prijedlogu su u čl. 21. st. 2 navedeni uvjeti za ravnatelja javne knjižnice koji može biti imenovan ako ima "završen diplomski...studij, iz područja društvenih znanosti, ili s njim izjednačen studij" što je neprihvatljivo srozavanje dosegnutih i u praksi već provjerenih standarda - također, u Prijedlogu je u čl. 23. propisan isti uvjet za knjižnice u sastavu pravne osobe koju je osnovala ili pretežni vlasnik država ili lokalno tijelo, ALI NE i za dosadašnje knjižnice u sastavu osoba koje nisu osnovale i nisu im pretežni vlasnici državna i lokalna tijela, što implicira da te knjižnice u pogledu rukovođenja uopće nisu podložne nikakvim prethodnim zakonskim uvjetima, pa čak niti gore spomenutim iz čl. 21. - daljnji uvjeti za izbor ravnatelja javne knjižnice uključuju u čl. 21. st. 3. i posebno, st. 4. u vezi vršitelja dužnosti, neprihvatljivi su jer otvaraju vrata neograničenim manipulacijama u vezi zapošljavanja U čl. 24. prijedloga Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice, nema uvjeta za voditelja knjižnice u sastavu tzv. „privatnih“ školskih ustanova, visokih učilišta i znanstvenih institucija, koji bi zbog javnog interesa koji proizlazi ne samo iz knjižnične, nego i djelatnosti školstva i visokog obrazovanja, morao ispunjavati iste uvjete. IZMJENA PRIJEDLOGA Ispravna formulacija u čl. 21. st. 2 trebala bi biti ona koja postoji u sadašnjem Zakonu u čl. 27. st. 2. i 3. gdje su propisani jasni kriteriji, a onaj temeljni u st. 2. glasi: "završen...studij KNJIŽNIČARSKOG usmjerenja, kao i osoba koja je stekla visoku stručnu spremu sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja Zakona o znanstvenoj djelatnosti....iznimno od odredbe stavka 2., za ravnatelja samostalne knjižnice može se imenovati osoba koja ima završen preddiplomski…kao i osoba koja je stekla višu stručnu spremu sukladno...". U čl. 24. Prijedloga koji govori o voditeljima knjižnica u sastavu, tekst bi trebao glasiti: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i knjižnice u sastavu privatne škole, visokog učilišta i znanstvene institucije, može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Prije svega, s obzirom da članak 6. Prijedloga propisuje da (1) Knjižnična djelatnost obuhvaća: ..stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima, kako voditelj knjižnice, koji prema čl. 21 ne mora imati knjižničarsko obrazovanje niti uopće iskustvo rada u knjižnici, može nadzirati da li njegovi djelatnici obavljaju navedenu obradu građe u skladu sa stručnim standardima? Ukidanje potrebe za stručnim kvalifikacijama ravnatelja i voditelja javnih i knjižnica u sastavu javnih, kao i na školama i visokim učilištima (a kod tzv. "privatnih" ukidanje čak i tog smanjenog kriterija), ukidanje su i rezultata višedesetljetnog nastojanja struke da se napokon ustale standardi struke kao presudni za rukovodeća mjesta i sam rad u knjižnici, ustroj studija knjižničarstva i višestruko podizanje standarda knjižničarske djelatnosti kao rezultata tih napora. Rezultat toga bilo bi ne samo da bi u praksi u knjižnicama na strani osoblja moglo biti višestruko više stručno kvalificiranog osoblja nego što im je kvalificiran neposredni rukovoditelj, nego i već spomenuto srozavanje već dosegnutih standarda, kao i ukidanje bilo kakvih standarda vezanih uz predložene „privatne“ knjižnice. Najbitnije, ta činjenica bi, zajedno s činjenicom da niti knjižnično osoblje ne mora biti stručno kvalificirano, otvorila nepovratno vrata nebrojenim novim mogućnostima imenovanja stručno nekvalificiranih osoba putem prijateljskih i drugih veza, što je i sada jedan od najvećih problema u društvu i koji bi se time generirao i više nego što je već i u najnovije vrijeme više puta detektiran u javnosti kao problem u upravo u slučajevima (narodnih) knjižnica. Također, potpuno je neprihvatljivo i smještanje SVIH tzv. "privatnih" knjižnica, napose visokoškolskih i znanstvenih, u proizvoljnu privatnopravnu sferu, u kojoj niti Prijedlogom (loše) propisani uvjeti i standardi NE bi uopće vrijedili. Moguće je da se radi i o propustu predlagača, a u svakom slučaju, uz gore spomenute probleme koji bi iz toga proizišli, stvorilo bi i sve druge već navedene probleme glede usklađivanja knjižnica u sustave, matične djelatnosti i dr., posebno u djelatnostima koje su i dodatno od javnog interesa, posebno u obrazovanju i znanosti, bez obzira je li osnivač država ili privatna osoba. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. U prijedlogu Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (vidi: http://www.sabor.hr/prijedlog-zakona-o-arhivskom-gradivu-i-arhivima-pr odnosno http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=51079 riješeno je na način da: (čl. 40., st. 3. „(3) Ravnateljem državnog arhiva, temeljem predloženog programa rada, može se imenovati osoba koja ima završen sveučilišni diplomski ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, najmanje tri godine rada u arhivu ili najmanje pet godina rada, te položen stručni ispit iz arhivske struke, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete utvrđene statutom arhiva.“ | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. U odnosu na odredbu o izboru ravnatelja u situaciji kada se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima propisane uvjete za ravnatelja, ističemo da je ova odredba neophodna za knjižnice u malim sredinama u kojima se često događa da se ne može naći osoba koja ima zakonom propisane kvalifikacije te navedena činjenica može dovesti do zatvaranja knjižnice. Kako bi se izbjeglo zatvaranje knjižnica u manjim sredinama koje su tamo često jedine kulturne institucije, neophodno je na ovaj način omogućiti njihovo funkcioniranje. Kako osoba ravnatelja u svakom slučaju mora imati visokoškolsko obrazovanje iz područja društvenih znanosti, dosegnuti standardi neće biti narušeni. |
| 1456 | Marija Šimunović, diplomirana knjižničarka/članica Komisije za javno zagovaranja HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 20. | U čl. 20. i 21. Prijedloga propisuju se uvjeti za ravnatelja javne (u sadašnjem Zakonu najbliža pojmu "samostalne") knjižnice, koji vrijede i za voditelja knjižnica u sastavu tih javnopravnih tijela. U sadašnjem Zakonu u gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Suprotno tome: - u Prijedlogu su u čl. 21. st. 2 navedeni uvjeti za ravnatelja javne knjižnice koji može biti imenovan ako ima "završen diplomski...studij, iz područja društvenih znanosti, ili s njim izjednačen studij" što je neprihvatljivo srozavanje dosegnutih i u praksi već provjerenih standarda - također, u Prijedlogu je u čl. 23. propisan isti uvjet za knjižnice u sastavu pravne osobe koju je osnovala ili pretežni vlasnik država ili lokalno tijelo, ALI NE i za dosadašnje knjižnice u sastavu osoba koje nisu osnovale i nisu im pretežni vlasnici državna i lokalna tijela, što implicira da te knjižnice u pogledu rukovođenja uopće nisu podložne nikakvim prethodnim zakonskim uvjetima, pa čak niti gore spomenutim iz čl. 21. - daljnji uvjeti za izbor ravnatelja javne knjižnice uključuju u čl. 21. st. 3. i posebno, st. 4. u vezi vršitelja dužnosti, neprihvatljivi su jer otvaraju vrata neograničenim manipulacijama u vezi zapošljavanja U čl. 24. prijedloga Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice, nema uvjeta za voditelja knjižnice u sastavu tzv. „privatnih“ školskih ustanova, visokih učilišta i znanstvenih institucija, koji bi zbog javnog interesa koji proizlazi ne samo iz knjižnične, nego i djelatnosti školstva i visokog obrazovanja, morao ispunjavati iste uvjete. IZMJENA PRIJEDLOGA Ispravna formulacija u čl. 21. st. 2 trebala bi biti ona koja postoji u sadašnjem Zakonu u čl. 27. st. 2. i 3. gdje su propisani jasni kriteriji, a onaj temeljni u st. 2. glasi: "završen...studij KNJIŽNIČARSKOG usmjerenja, kao i osoba koja je stekla visoku stručnu spremu sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja Zakona o znanstvenoj djelatnosti....iznimno od odredbe stavka 2., za ravnatelja samostalne knjižnice može se imenovati osoba koja ima završen preddiplomski…kao i osoba koja je stekla višu stručnu spremu sukladno...". U čl. 24. Prijedloga koji govori o voditeljima knjižnica u sastavu, tekst bi trebao glasiti: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i knjižnice u sastavu privatne škole, visokog učilišta i znanstvene institucije, može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Prije svega, s obzirom da članak 6. Prijedloga propisuje da (1) Knjižnična djelatnost obuhvaća: ..stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima, kako voditelj knjižnice, koji prema čl. 21 ne mora imati knjižničarsko obrazovanje niti uopće iskustvo rada u knjižnici, može nadzirati da li njegovi djelatnici obavljaju navedenu obradu građe u skladu sa stručnim standardima? Ukidanje potrebe za stručnim kvalifikacijama ravnatelja i voditelja javnih i knjižnica u sastavu javnih, kao i na školama i visokim učilištima (a kod tzv. "privatnih" ukidanje čak i tog smanjenog kriterija), ukidanje su i rezultata višedesetljetnog nastojanja struke da se napokon ustale standardi struke kao presudni za rukovodeća mjesta i sam rad u knjižnici, ustroj studija knjižničarstva i višestruko podizanje standarda knjižničarske djelatnosti kao rezultata tih napora. Rezultat toga bilo bi ne samo da bi u praksi u knjižnicama na strani osoblja moglo biti višestruko više stručno kvalificiranog osoblja nego što im je kvalificiran neposredni rukovoditelj, nego i već spomenuto srozavanje već dosegnutih standarda, kao i ukidanje bilo kakvih standarda vezanih uz predložene „privatne“ knjižnice. Najbitnije, ta činjenica bi, zajedno s činjenicom da niti knjižnično osoblje ne mora biti stručno kvalificirano, otvorila nepovratno vrata nebrojenim novim mogućnostima imenovanja stručno nekvalificiranih osoba putem prijateljskih i drugih veza, što je i sada jedan od najvećih problema u društvu i koji bi se time generirao i više nego što je već i u najnovije vrijeme više puta detektiran u javnosti kao problem u upravo u slučajevima (narodnih) knjižnica. Također, potpuno je neprihvatljivo i smještanje SVIH tzv. "privatnih" knjižnica, napose visokoškolskih i znanstvenih, u proizvoljnu privatnopravnu sferu, u kojoj niti Prijedlogom (loše) propisani uvjeti i standardi NE bi uopće vrijedili. Moguće je da se radi i o propustu predlagača, a u svakom slučaju, uz gore spomenute probleme koji bi iz toga proizišli, stvorilo bi i sve druge već navedene probleme glede usklađivanja knjižnica u sustave, matične djelatnosti i dr., posebno u djelatnostima koje su i dodatno od javnog interesa, posebno u obrazovanju i znanosti, bez obzira je li osnivač država ili privatna osoba. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. U prijedlogu Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (vidi: http://www.sabor.hr/prijedlog-zakona-o-arhivskom-gradivu-i-arhivima-pr odnosno http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=51079 riješeno je na način da: (čl. 40., st. 3. „(3) Ravnateljem državnog arhiva, temeljem predloženog programa rada, može se imenovati osoba koja ima završen sveučilišni diplomski ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, najmanje tri godine rada u arhivu ili najmanje pet godina rada, te položen stručni ispit iz arhivske struke, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete utvrđene statutom arhiva.“ | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. U odnosu na odredbu o izboru ravnatelja u situaciji kada se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima propisane uvjete za ravnatelja, ističemo da je ova odredba neophodna za knjižnice u malim sredinama u kojima se često događa da se ne može naći osoba koja ima zakonom propisane kvalifikacije te navedena činjenica može dovesti do zatvaranja knjižnice. Kako bi se izbjeglo zatvaranje knjižnica u manjim sredinama koje su tamo često jedine kulturne institucije, neophodno je na ovaj način omogućiti njihovo funkcioniranje. Kako osoba ravnatelja u svakom slučaju mora imati visokoškolsko obrazovanje iz područja društvenih znanosti, dosegnuti standardi neće biti narušeni. |
| 1457 | Iva Grković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 20. | TEKST PRIJEDLOGA U čl. 20. i 21. Prijedloga propisuju se uvjeti za ravnatelja javne (u sadašnjem Zakonu najbliža pojmu "samostalne") knjižnice, koji vrijede i za voditelja knjižnica u sastavu tih javnopravnih tijela. U sadašnjem Zakonu u gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Suprotno tome: - u Prijedlogu su u čl. 21. st. 2 navedeni uvjeti za ravnatelja javne knjižnice koji može biti imenovan ako ima "završen diplomski...studij, iz područja društvenih znanosti, ili s njim izjednačen studij" što je neprihvatljivo srozavanje dosegnutih i u praksi već provjerenih standarda - također, u Prijedlogu je u čl. 23. propisan isti uvjet za knjižnice u sastavu pravne osobe koju je osnovala ili pretežni vlasnik država ili lokalno tijelo, ALI NE i za dosadašnje knjižnice u sastavu osoba koje nisu osnovale i nisu im pretežni vlasnici državna i lokalna tijela, što implicira da te knjižnice u pogledu rukovođenja uopće nisu podložne nikakvim prethodnim zakonskim uvjetima, pa čak niti gore spomenutim iz čl. 21. - daljnji uvjeti za izbor ravnatelja javne knjižnice uključuju u čl. 21. st. 3. i posebno, st. 4. u vezi vršitelja dužnosti, neprihvatljivi su jer otvaraju vrata neograničenim manipulacijama u vezi zapošljavanja U čl. 24. prijedloga Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice, nema uvjeta za voditelja knjižnice u sastavu tzv. „privatnih“ školskih ustanova, visokih učilišta i znanstvenih institucija, koji bi zbog javnog interesa koji proizlazi ne samo iz knjižnične, nego i djelatnosti školstva i visokog obrazovanja, morao ispunjavati iste uvjete. IZMJENA PRIJEDLOGA Ispravna formulacija u čl. 21. st. 2 trebala bi biti ona koja postoji u sadašnjem Zakonu u čl. 27. st. 2. i 3. gdje su propisani jasni kriteriji, a onaj temeljni u st. 2. glasi: "završen...studij KNJIŽNIČARSKOG usmjerenja, kao i osoba koja je stekla visoku stručnu spremu sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja Zakona o znanstvenoj djelatnosti....iznimno od odredbe stavka 2., za ravnatelja samostalne knjižnice može se imenovati osoba koja ima završen preddiplomski…kao i osoba koja je stekla višu stručnu spremu sukladno...". U čl. 24. Prijedloga koji govori o voditeljima knjižnica u sastavu, tekst bi trebao glasiti: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i knjižnice u sastavu privatne škole, visokog učilišta i znanstvene institucije, može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Prije svega, s obzirom da članak 6. Prijedloga propisuje da (1) Knjižnična djelatnost obuhvaća: ..stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima, kako voditelj knjižnice, koji prema čl. 21 ne mora imati knjižničarsko obrazovanje niti uopće iskustvo rada u knjižnici, može nadzirati da li njegovi djelatnici obavljaju navedenu obradu građe u skladu sa stručnim standardima? Ukidanje potrebe za stručnim kvalifikacijama ravnatelja i voditelja javnih i knjižnica u sastavu javnih, kao i na školama i visokim učilištima (a kod tzv. "privatnih" ukidanje čak i tog smanjenog kriterija), ukidanje su i rezultata višedesetljetnog nastojanja struke da se napokon ustale standardi struke kao presudni za rukovodeća mjesta i sam rad u knjižnici, ustroj studija knjižničarstva i višestruko podizanje standarda knjižničarske djelatnosti kao rezultata tih napora. Rezultat toga bilo bi ne samo da bi u praksi u knjižnicama na strani osoblja moglo biti višestruko više stručno kvalificiranog osoblja nego što im je kvalificiran neposredni rukovoditelj, nego i već spomenuto srozavanje već dosegnutih standarda, kao i ukidanje bilo kakvih standarda vezanih uz predložene „privatne“ knjižnice. Najbitnije, ta činjenica bi, zajedno s činjenicom da niti knjižnično osoblje ne mora biti stručno kvalificirano, otvorila nepovratno vrata nebrojenim novim mogućnostima imenovanja stručno nekvalificiranih osoba putem prijateljskih i drugih veza, što je i sada jedan od najvećih problema u društvu i koji bi se time generirao i više nego što je već i u najnovije vrijeme više puta detektiran u javnosti kao problem u upravo u slučajevima (narodnih) knjižnica. Također, potpuno je neprihvatljivo i smještanje SVIH tzv. "privatnih" knjižnica, napose visokoškolskih i znanstvenih, u proizvoljnu privatnopravnu sferu, u kojoj niti Prijedlogom (loše) propisani uvjeti i standardi NE bi uopće vrijedili. Moguće je da se radi i o propustu predlagača, a u svakom slučaju, uz gore spomenute probleme koji bi iz toga proizišli, stvorilo bi i sve druge već navedene probleme glede usklađivanja knjižnica u sustave, matične djelatnosti i dr., posebno u djelatnostima koje su i dodatno od javnog interesa, posebno u obrazovanju i znanosti, bez obzira je li osnivač država ili privatna osoba. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. U prijedlogu Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (vidi: http://www.sabor.hr/prijedlog-zakona-o-arhivskom-gradivu-i-arhivima-pr odnosno http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=51079 riješeno je na način da: (čl. 40., st. 3. „(3) Ravnateljem državnog arhiva, temeljem predloženog programa rada, može se imenovati osoba koja ima završen sveučilišni diplomski ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, najmanje tri godine rada u arhivu ili najmanje pet godina rada, te položen stručni ispit iz arhivske struke, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete utvrđene statutom arhiva.“ | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. U odnosu na odredbu o izboru ravnatelja u situaciji kada se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima propisane uvjete za ravnatelja, ističemo da je ova odredba neophodna za knjižnice u malim sredinama u kojima se često događa da se ne može naći osoba koja ima zakonom propisane kvalifikacije te navedena činjenica može dovesti do zatvaranja knjižnice. Kako bi se izbjeglo zatvaranje knjižnica u manjim sredinama koje su tamo često jedine kulturne institucije, neophodno je na ovaj način omogućiti njihovo funkcioniranje. Kako osoba ravnatelja u svakom slučaju mora imati visokoškolsko obrazovanje iz područja društvenih znanosti, dosegnuti standardi neće biti narušeni. |
| 1458 | Društvo knjižničara Karlovačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 20. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U čl. 20. i 21. Prijedloga propisuju se uvjeti za ravnatelja javne (u sadašnjem Zakonu najbliža pojmu "samostalne") knjižnice, koji vrijede i za voditelja knjižnica u sastavu tih javnopravnih tijela. U sadašnjem Zakonu u gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Suprotno tome: - u Prijedlogu su u čl. 21. st. 2 navedeni uvjeti za ravnatelja javne knjižnice koji može biti imenovan ako ima "završen diplomski...studij, iz područja društvenih znanosti, ili s njim izjednačen studij" što je neprihvatljivo srozavanje dosegnutih i u praksi već provjerenih standarda - također, u Prijedlogu je u čl. 23. propisan isti uvjet za knjižnice u sastavu pravne osobe koju je osnovala ili pretežni vlasnik država ili lokalno tijelo, ali ne i za dosadašnje knjižnice u sastavu osoba koje nisu osnovale i nisu im pretežni vlasnici državna i lokalna tijela, što implicira da te knjižnice u pogledu rukovođenja uopće nisu podložne nikakvim prethodnim zakonskim uvjetima, pa čak niti gore spomenutim iz čl. 21. - daljnji uvjeti za izbor ravnatelja javne knjižnice uključuju u čl. 21. st. 3. i posebno, st. 4. u vezi vršitelja dužnosti, neprihvatljivi su jer otvaraju vrata neograničenim manipulacijama u vezi zapošljavanja U čl. 24. prijedloga Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice, nema uvjeta za voditelja knjižnice u sastavu tzv. „privatnih“ školskih ustanova, visokih učilišta i znanstvenih institucija, koji bi zbog javnog interesa koji proizlazi ne samo iz knjižnične, nego i djelatnosti školstva i visokog obrazovanja, morao ispunjavati iste uvjete. IZMJENA PRIJEDLOGA Ispravna formulacija u čl. 21. st. 2 trebala bi biti ona koja postoji u sadašnjem Zakonu u čl. 27. st. 2. i 3. gdje su propisani jasni kriteriji, a onaj temeljni u st. 2. glasi: "završen...studij KNJIŽNIČARSKOG usmjerenja, kao i osoba koja je stekla visoku stručnu spremu sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja Zakona o znanstvenoj djelatnosti....iznimno od odredbe stavka 2., za ravnatelja samostalne knjižnice može se imenovati osoba koja ima završen preddiplomski…kao i osoba koja je stekla višu stručnu spremu sukladno...". U čl. 24. Prijedloga koji govori o voditeljima knjižnica u sastavu, tekst bi trebao glasiti: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i knjižnice u sastavu privatne škole, visokog učilišta i znanstvene institucije, može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Prije svega, s obzirom da članak 6. Prijedloga propisuje da (1) Knjižnična djelatnost obuhvaća: ..stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima, kako voditelj knjižnice, koji prema čl. 21 ne mora imati knjižničarsko obrazovanje niti uopće iskustvo rada u knjižnici, može nadzirati da li njegovi djelatnici obavljaju navedenu obradu građe u skladu sa stručnim standardima? Ukidanje potrebe za stručnim kvalifikacijama ravnatelja i voditelja javnih i knjižnica u sastavu javnih, kao i na školama i visokim učilištima (a kod tzv. "privatnih" ukidanje čak i tog smanjenog kriterija), ukidanje su i rezultata višedesetljetnog nastojanja struke da se napokon ustale standardi struke kao presudni za rukovodeća mjesta i sam rad u knjižnici, ustroj studija knjižničarstva i višestruko podizanje standarda knjižničarske djelatnosti kao rezultata tih napora. Rezultat toga bilo bi ne samo da bi u praksi u knjižnicama na strani osoblja moglo biti višestruko više stručno kvalificiranog osoblja nego što im je kvalificiran neposredni rukovoditelj, nego i već spomenuto srozavanje već dosegnutih standarda, kao i ukidanje bilo kakvih standarda vezanih uz predložene „privatne“ knjižnice. Najbitnije, ta činjenica bi, zajedno s činjenicom da niti knjižnično osoblje ne mora biti stručno kvalificirano, otvorila nepovratno vrata nebrojenim novim mogućnostima imenovanja stručno nekvalificiranih osoba putem prijateljskih i drugih veza, što je i sada jedan od najvećih problema u društvu i koji bi se time generirao i više nego što je već i u najnovije vrijeme više puta detektiran u javnosti kao problem u upravo u slučajevima (narodnih) knjižnica. Također, potpuno je neprihvatljivo i smještanje svih tzv. "privatnih" knjižnica, napose visokoškolskih i znanstvenih, u proizvoljnu privatnopravnu sferu, u kojoj niti Prijedlogom (loše) propisani uvjeti i standardi ne bi uopće vrijedili. Moguće je da se radi i o propustu predlagača, a u svakom slučaju, uz gore spomenute probleme koji bi iz toga proizišli, stvorilo bi i sve druge već navedene probleme glede usklađivanja knjižnica u sustave, matične djelatnosti i dr., posebno u djelatnostima koje su i dodatno od javnog interesa, posebno u obrazovanju i znanosti, bez obzira je li osnivač država ili privatna osoba. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. U odnosu na odredbu o izboru ravnatelja u situaciji kada se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima propisane uvjete za ravnatelja, ističemo da je ova odredba neophodna za knjižnice u malim sredinama u kojima se često događa da se ne može naći osoba koja ima zakonom propisane kvalifikacije te navedena činjenica može dovesti do zatvaranja knjižnice. Kako bi se izbjeglo zatvaranje knjižnica u manjim sredinama koje su tamo često jedine kulturne institucije, neophodno je na ovaj način omogućiti njihovo funkcioniranje. Kako osoba ravnatelja u svakom slučaju mora imati visokoškolsko obrazovanje iz područja društvenih znanosti, dosegnuti standardi neće biti narušeni. |
| 1459 | Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 20. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U čl. 20. i 21. Prijedloga propisuju se uvjeti za ravnatelja javne (u sadašnjem Zakonu najbliža pojmu "samostalne") knjižnice, koji vrijede i za voditelja knjižnica u sastavu tih javnopravnih tijela. U sadašnjem Zakonu u gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Suprotno tome: - u Prijedlogu su u čl. 21. st. 2 navedeni uvjeti za ravnatelja javne knjižnice koji može biti imenovan ako ima "završen diplomski...studij, iz područja društvenih znanosti, ili s njim izjednačen studij" što je neprihvatljivo srozavanje dosegnutih i u praksi već provjerenih standarda - također, u Prijedlogu je u čl. 23. propisan isti uvjet za knjižnice u sastavu pravne osobe koju je osnovala ili pretežni vlasnik država ili lokalno tijelo, ALI NE i za dosadašnje knjižnice u sastavu osoba koje nisu osnovale i nisu im pretežni vlasnici državna i lokalna tijela, što implicira da te knjižnice u pogledu rukovođenja uopće nisu podložne nikakvim prethodnim zakonskim uvjetima, pa čak niti gore spomenutim iz čl. 21. - daljnji uvjeti za izbor ravnatelja javne knjižnice uključuju u čl. 21. st. 3. i posebno, st. 4. u vezi vršitelja dužnosti, neprihvatljivi su jer otvaraju vrata neograničenim manipulacijama u vezi zapošljavanja U čl. 24. prijedloga Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice, nema uvjeta za voditelja knjižnice u sastavu tzv. „privatnih“ školskih ustanova, visokih učilišta i znanstvenih institucija, koji bi zbog javnog interesa koji proizlazi ne samo iz knjižnične, nego i djelatnosti školstva i visokog obrazovanja, morao ispunjavati iste uvjete. IZMJENA PRIJEDLOGA Ispravna formulacija u čl. 21. st. 2 trebala bi biti ona koja postoji u sadašnjem Zakonu u čl. 27. st. 2. i 3. gdje su propisani jasni kriteriji, a onaj temeljni u st. 2. glasi: "završen...studij KNJIŽNIČARSKOG usmjerenja, kao i osoba koja je stekla visoku stručnu spremu sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja Zakona o znanstvenoj djelatnosti....iznimno od odredbe stavka 2., za ravnatelja samostalne knjižnice može se imenovati osoba koja ima završen preddiplomski…kao i osoba koja je stekla višu stručnu spremu sukladno...". U čl. 24. Prijedloga koji govori o voditeljima knjižnica u sastavu, tekst bi trebao glasiti: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i knjižnice u sastavu privatne škole, visokog učilišta i znanstvene institucije, može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Prije svega, s obzirom da članak 6. Prijedloga propisuje da (1) Knjižnična djelatnost obuhvaća: ..stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima, kako voditelj knjižnice, koji prema čl. 21 ne mora imati knjižničarsko obrazovanje niti uopće iskustvo rada u knjižnici, može nadzirati da li njegovi djelatnici obavljaju navedenu obradu građe u skladu sa stručnim standardima? Ukidanje potrebe za stručnim kvalifikacijama ravnatelja i voditelja javnih i knjižnica u sastavu javnih, kao i na školama i visokim učilištima (a kod tzv. "privatnih" ukidanje čak i tog smanjenog kriterija), ukidanje su i rezultata višedesetljetnog nastojanja struke da se napokon ustale standardi struke kao presudni za rukovodeća mjesta i sam rad u knjižnici, ustroj studija knjižničarstva i višestruko podizanje standarda knjižničarske djelatnosti kao rezultata tih napora. Rezultat toga bilo bi ne samo da bi u praksi u knjižnicama na strani osoblja moglo biti višestruko više stručno kvalificiranog osoblja nego što im je kvalificiran neposredni rukovoditelj, nego i već spomenuto srozavanje već dosegnutih standarda, kao i ukidanje bilo kakvih standarda vezanih uz predložene „privatne“ knjižnice. Najbitnije, ta činjenica bi, zajedno s činjenicom da niti knjižnično osoblje ne mora biti stručno kvalificirano, otvorila nepovratno vrata nebrojenim novim mogućnostima imenovanja stručno nekvalificiranih osoba putem prijateljskih i drugih veza, što je i sada jedan od najvećih problema u društvu i koji bi se time generirao i više nego što je već i u najnovije vrijeme više puta detektiran u javnosti kao problem u upravo u slučajevima (narodnih) knjižnica. Također, potpuno je neprihvatljivo i smještanje SVIH tzv. "privatnih" knjižnica, napose visokoškolskih i znanstvenih, u proizvoljnu privatnopravnu sferu, u kojoj niti Prijedlogom (loše) propisani uvjeti i standardi NE bi uopće vrijedili. Moguće je da se radi i o propustu predlagača, a u svakom slučaju, uz gore spomenute probleme koji bi iz toga proizišli, stvorilo bi i sve druge već navedene probleme glede usklađivanja knjižnica u sustave, matične djelatnosti i dr., posebno u djelatnostima koje su i dodatno od javnog interesa, posebno u obrazovanju i znanosti, bez obzira je li osnivač država ili privatna osoba. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. U prijedlogu Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (vidi: http://www.sabor.hr/prijedlog-zakona-o-arhivskom-gradivu-i-arhivima-pr odnosno http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=51079 riješeno je na način da: (čl. 40., st. 3. „(3) Ravnateljem državnog arhiva, temeljem predloženog programa rada, može se imenovati osoba koja ima završen sveučilišni diplomski ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, najmanje tri godine rada u arhivu ili najmanje pet godina rada, te položen stručni ispit iz arhivske struke, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete utvrđene statutom arhiva.“ | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. U odnosu na odredbu o izboru ravnatelja u situaciji kada se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima propisane uvjete za ravnatelja, ističemo da je ova odredba neophodna za knjižnice u malim sredinama u kojima se često događa da se ne može naći osoba koja ima zakonom propisane kvalifikacije te navedena činjenica može dovesti do zatvaranja knjižnice. Kako bi se izbjeglo zatvaranje knjižnica u manjim sredinama koje su tamo često jedine kulturne institucije, neophodno je na ovaj način omogućiti njihovo funkcioniranje. Kako osoba ravnatelja u svakom slučaju mora imati visokoškolsko obrazovanje iz područja društvenih znanosti, dosegnuti standardi neće biti narušeni. |
| 1460 | Nadia Bužleta | I.OPĆE ODREDBE, Članak 20. | 1. i 2. st.čl. 20. spojiti u jedan na način da glasi: (1) Ravnatelj samostalne knjižnice organizira i vodi rad i poslovanje knjižnice, predlaže plan i program rada, predstavlja i zastupa knjižnicu u pravnom prometu i pred tijelima državne vlasti te obavlja sve druge poslove predviđene zakonom, aktom o osnivanju i statutom. Komentar: Javnom tj. samostalnom knjižnicom upravlja Upravno vijeće, a ravnatelj vodi i organizira rad i poslovanje što je regulirano čl. 35, 36. i 37. Zakona o ustanovama. Ako sam zakon kaže da se javna knjižnica osniva kao ustanova onda se treba držati odredbi Zakona o ustanovama. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Članaci 34. i 35. Zakona o ustanovama propisuju da se unutarnje ustrojstvo ustanove uređujestatutom ustanove sukladno zakonu i aktu o osnivanju te da ustanovom upravlja upravno vijeće ili drugi kolegijalni organ ako posebnim zakonom nije drugačije određeno. Kako je Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti poseban zakon, njime je moguće propisati drugačije upravljanje. S obzirom da je ravnatelj osoba koja je odgovorna za rad knjižnice važno mu je dati i ovlast upravljanja knjižnicom, a upravno vijeće također kroz svoje zakonom mu dane ovlasti, ima značajan utjecaj na rad i poslovanje knjižnice. |
| 1461 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 20. | Ispravna formulacija u čl. 21. st. 2 trebala bi biti ona koja postoji u sadašnjem Zakonu u čl. 27. st. 2. i 3. gdje su propisani jasni kriteriji, a onaj temeljni u st. 2. glasi: "završen...studij KNJIŽNIČARSKOG usmjerenja, kao i osoba koja je stekla visoku stručnu spremu sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja Zakona o znanstvenoj djelatnosti....iznimno od odredbe stavka 2., za ravnatelja samostalne knjižnice može se imenovati osoba koja ima završen preddiplomski…kao i osoba koja je stekla višu stručnu spremu sukladno...". U čl. 24. Prijedloga koji govori o voditeljima knjižnica u sastavu, tekst bi trebao glasiti: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i knjižnice u sastavu privatne škole, visokog učilišta i znanstvene institucije, može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Prije svega, s obzirom da članak 6. Prijedloga propisuje da (1) Knjižnična djelatnost obuhvaća: ..stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima, kako voditelj knjižnice, koji prema čl. 21 ne mora imati knjižničarsko obrazovanje niti uopće iskustvo rada u knjižnici, može nadzirati da li njegovi djelatnici obavljaju navedenu obradu građe u skladu sa stručnim standardima? Ukidanje potrebe za stručnim kvalifikacijama ravnatelja i voditelja javnih i knjižnica u sastavu javnih, kao i na školama i visokim učilištima (a kod tzv. "privatnih" ukidanje čak i tog smanjenog kriterija), ukidanje su i rezultata višedesetljetnog nastojanja struke da se napokon ustale standardi struke kao presudni za rukovodeća mjesta i sam rad u knjižnici, ustroj studija knjižničarstva i višestruko podizanje standarda knjižničarske djelatnosti kao rezultata tih napora. Rezultat toga bilo bi ne samo da bi u praksi u knjižnicama na strani osoblja moglo biti višestruko više stručno kvalificiranog osoblja nego što im je kvalificiran neposredni rukovoditelj, nego i već spomenuto srozavanje već dosegnutih standarda, kao i ukidanje bilo kakvih standarda vezanih uz predložene „privatne“ knjižnice. Najbitnije, ta činjenica bi, zajedno s činjenicom da niti knjižnično osoblje ne mora biti stručno kvalificirano, otvorila nepovratno vrata nebrojenim novim mogućnostima imenovanja stručno nekvalificiranih osoba putem prijateljskih i drugih veza, što je i sada jedan od najvećih problema u društvu i koji bi se time generirao i više nego što je već i u najnovije vrijeme više puta detektiran u javnosti kao problem u upravo u slučajevima (narodnih) knjižnica. Također, potpuno je neprihvatljivo i smještanje SVIH tzv. "privatnih" knjižnica, napose visokoškolskih i znanstvenih, u proizvoljnu privatnopravnu sferu, u kojoj niti Prijedlogom (loše) propisani uvjeti i standardi NE bi uopće vrijedili. Moguće je da se radi i o propustu predlagača, a u svakom slučaju, uz gore spomenute probleme koji bi iz toga proizišli, stvorilo bi i sve druge već navedene probleme glede usklađivanja knjižnica u sustave, matične djelatnosti i dr., posebno u djelatnostima koje su i dodatno od javnog interesa, posebno u obrazovanju i znanosti, bez obzira je li osnivač država ili privatna osoba. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. U prijedlogu Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (vidi: http://www.sabor.hr/prijedlog-zakona-o-arhivskom-gradivu-i-arhivima-pr odnosno http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=51079 riješeno je na način da: (čl. 40., st. 3. „(3) Ravnateljem državnog arhiva, temeljem predloženog programa rada, može se imenovati osoba koja ima završen sveučilišni diplomski ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, najmanje tri godine rada u arhivu ili najmanje pet godina rada, te položen stručni ispit iz arhivske struke, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete utvrđene statutom arhiva.“ | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. U odnosu na odredbu o izboru ravnatelja u situaciji kada se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima propisane uvjete za ravnatelja, ističemo da je ova odredba neophodna za knjižnice u malim sredinama u kojima se često događa da se ne može naći osoba koja ima zakonom propisane kvalifikacije te navedena činjenica može dovesti do zatvaranja knjižnice. Kako bi se izbjeglo zatvaranje knjižnica u manjim sredinama koje su tamo često jedine kulturne institucije, neophodno je na ovaj način omogućiti njihovo funkcioniranje. Kako osoba ravnatelja u svakom slučaju mora imati visokoškolsko obrazovanje iz područja društvenih znanosti, dosegnuti standardi neće biti narušeni. |
| 1462 | Ana Škvarić, dipl. knjižničarka, članica Komisije za pokretne knjižnice HKD-a / članica Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja | I.OPĆE ODREDBE, Članak 20. | Ponovo se javlja problematičan termin "javna knjižnica". | Primljeno na znanje | Ne postoji konkretna primjedba. |
| 1463 | Ivana Dević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 20. | U čl. 20. i 21. Prijedloga propisuju se uvjeti za ravnatelja javne (u sadašnjem Zakonu najbliža pojmu "samostalne") knjižnice, koji vrijede i za voditelja knjižnica u sastavu tih javnopravnih tijela. U sadašnjem Zakonu u gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Suprotno tome: - u Prijedlogu su u čl. 21. st. 2 navedeni uvjeti za ravnatelja javne knjižnice koji može biti imenovan ako ima "završen diplomski...studij, iz područja društvenih znanosti, ili s njim izjednačen studij"što je neprihvatljivo srozavanje dosegnutih i u praksi već provjerenih standarda - također, u Prijedlogu je u čl. 23.propisan isti uvjet za knjižnice u sastavu pravne osobe koju je osnovala ili pretežni vlasnik država ili lokalno tijelo, ALI NE i za dosadašnje knjižnice u sastavu osoba koje nisu osnovale i nisu im pretežni vlasnici državna i lokalna tijela, što implicira da te knjižnice u pogledu rukovođenja uopće nisu podložne nikakvim prethodnim zakonskim uvjetima, pa čak niti gore spomenutim iz čl. 21. - daljnji uvjeti za izbor ravnatelja javne knjižnice uključuju u čl. 21. st. 3. i posebno, st. 4. u vezi vršitelja dužnosti, neprihvatljivi su jer otvaraju vrata neograničenim manipulacijama u vezi zapošljavanja U čl. 24.prijedloga Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice, nema uvjeta za voditelja knjižnice u sastavu tzv. „privatnih“ školskih ustanova, visokih učilišta i znanstvenih institucija, koji bi zbog javnog interesa koji proizlazi ne samo iz knjižnične, nego i djelatnosti školstva i visokog obrazovanja, morao ispunjavati iste uvjete. IZMJENA PRIJEDLOGA Ispravna formulacija u čl. 21. st. 2trebala bi biti ona koja postoji u sadašnjem Zakonu u čl. 27. st. 2. i 3. gdje su propisani jasni kriteriji, a onaj temeljni u st. 2. glasi: "završen...studij KNJIŽNIČARSKOG usmjerenja, kao i osoba koja je stekla visoku stručnu spremu sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja Zakona o znanstvenoj djelatnosti....iznimno od odredbe stavka 2., za ravnatelja samostalne knjižnice može se imenovati osoba koja ima završen preddiplomski…kao i osoba koja je stekla višu stručnu spremu sukladno...". U čl. 24.Prijedloga koji govori o voditeljima knjižnica u sastavu, tekst bi trebao glasiti: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i knjižnice u sastavu privatne škole, visokog učilišta i znanstvene institucije, može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalneknjižnice. OBRAZLOŽENJE: Prije svega, s obzirom da članak 6. Prijedloga propisuje da(1) Knjižnična djelatnost obuhvaća: ..stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima, kako voditelj knjižnice, koji prema čl. 21 ne mora imati knjižničarsko obrazovanje niti uopće iskustvo rada u knjižnici, može nadzirati da li njegovi djelatnici obavljaju navedenu obradu građe u skladu sa stručnim standardima? Ukidanje potrebe za stručnim kvalifikacijama ravnatelja i voditelja javnih i knjižnica u sastavu javnih, kao i na školama i visokim učilištima (a kod tzv. "privatnih" ukidanje čak i tog smanjenog kriterija), ukidanje su i rezultata višedesetljetnog nastojanja struke da se napokon ustale standardi struke kao presudni za rukovodeća mjesta i sam rad u knjižnici, ustroj studija knjižničarstva i višestruko podizanje standarda knjižničarske djelatnosti kao rezultata tih napora. Rezultat toga bilo bi ne samo da bi u praksi u knjižnicama na strani osoblja moglo biti višestruko više stručno kvalificiranog osoblja nego što im je kvalificiran neposredni rukovoditelj, nego i već spomenuto srozavanje već dosegnutih standarda, kao i ukidanje bilo kakvih standarda vezanih uz predložene „privatne“ knjižnice. Najbitnije, ta činjenica bi, zajedno s činjenicom da niti knjižnično osoblje ne mora biti stručno kvalificirano, otvorila nepovratno vrata nebrojenim novim mogućnostima imenovanja stručno nekvalificiranih osoba putem prijateljskih i drugih veza, što je i sada jedan od najvećih problema u društvu i koji bi se time generirao i više nego što je već i u najnovije vrijeme više puta detektiran u javnosti kao problem u upravo u slučajevima (narodnih) knjižnica. Također, potpuno je neprihvatljivo i smještanje SVIH tzv. "privatnih" knjižnica, napose visokoškolskih i znanstvenih, u proizvoljnu privatnopravnu sferu, u kojoj niti Prijedlogom (loše) propisani uvjeti i standardi NE bi uopće vrijedili. Moguće je da se radi i o propustu predlagača, a u svakom slučaju, uz gore spomenute probleme koji bi iz toga proizišli, stvorilo bi i sve druge već navedene probleme glede usklađivanja knjižnica u sustave, matične djelatnosti i dr., posebno u djelatnostima koje su i dodatno od javnog interesa, posebno u obrazovanju i znanosti, bez obzira je li osnivač država ili privatna osoba. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. U prijedlogu Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (vidi: http://www.sabor.hr/prijedlog-zakona-o-arhivskom-gradivu-i-arhivima-pr odnosno http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=51079 riješeno je na način da: (čl. 40., st. 3. „(3) Ravnateljem državnog arhiva, temeljem predloženog programa rada, može se imenovati osoba koja ima završen sveučilišni diplomski ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, najmanje tri godine rada u arhivu ili najmanje pet godina rada, te položen stručni ispit iz arhivske struke, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete utvrđene statutom arhiva.“ | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. U odnosu na odredbu o izboru ravnatelja u situaciji kada se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima propisane uvjete za ravnatelja, ističemo da je ova odredba neophodna za knjižnice u malim sredinama u kojima se često događa da se ne može naći osoba koja ima zakonom propisane kvalifikacije te navedena činjenica može dovesti do zatvaranja knjižnice. Kako bi se izbjeglo zatvaranje knjižnica u manjim sredinama koje su tamo često jedine kulturne institucije, neophodno je na ovaj način omogućiti njihovo funkcioniranje. Kako osoba ravnatelja u svakom slučaju mora imati visokoškolsko obrazovanje iz područja društvenih znanosti, dosegnuti standardi neće biti narušeni. |
| 1464 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 20. | U čl. 20. i 21. Prijedloga propisuju se uvjeti za ravnatelja javne (u sadašnjem Zakonu najbliža pojmu "samostalne") knjižnice, koji vrijede i za voditelja knjižnica u sastavu tih javnopravnih tijela. U sadašnjem Zakonu u gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Suprotno tome: - u Prijedlogu su u čl. 21. st. 2 navedeni uvjeti za ravnatelja javne knjižnice koji može biti imenovan ako ima "završen diplomski...studij, iz područja društvenih znanosti, ili s njim izjednačen studij"što je neprihvatljivo srozavanje dosegnutih i u praksi već provjerenih standarda - također, u Prijedlogu je u čl. 23.propisan isti uvjet za knjižnice u sastavu pravne osobe koju je osnovala ili pretežni vlasnik država ili lokalno tijelo, ALI NE i za dosadašnje knjižnice u sastavu osoba koje nisu osnovale i nisu im pretežni vlasnici državna i lokalna tijela, što implicira da te knjižnice u pogledu rukovođenja uopće nisu podložne nikakvim prethodnim zakonskim uvjetima, pa čak niti gore spomenutim iz čl. 21. - daljnji uvjeti za izbor ravnatelja javne knjižnice uključuju u čl. 21. st. 3. i posebno, st. 4. u vezi vršitelja dužnosti, neprihvatljivi su jer otvaraju vrata neograničenim manipulacijama u vezi zapošljavanja U čl. 24.prijedloga Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice, nema uvjeta za voditelja knjižnice u sastavu tzv. „privatnih“ školskih ustanova, visokih učilišta i znanstvenih institucija, koji bi zbog javnog interesa koji proizlazi ne samo iz knjižnične, nego i djelatnosti školstva i visokog obrazovanja, morao ispunjavati iste uvjete. IZMJENA PRIJEDLOGA Ispravna formulacija u čl. 21. st. 2trebala bi biti ona koja postoji u sadašnjem Zakonu u čl. 27. st. 2. i 3. gdje su propisani jasni kriteriji, a onaj temeljni u st. 2. glasi: "završen...studij KNJIŽNIČARSKOG usmjerenja, kao i osoba koja je stekla visoku stručnu spremu sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja Zakona o znanstvenoj djelatnosti....iznimno od odredbe stavka 2., za ravnatelja samostalne knjižnice može se imenovati osoba koja ima završen preddiplomski…kao i osoba koja je stekla višu stručnu spremu sukladno...". U čl. 24.Prijedloga koji govori o voditeljima knjižnica u sastavu, tekst bi trebao glasiti: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i knjižnice u sastavu privatne škole, visokog učilišta i znanstvene institucije, može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalneknjižnice. OBRAZLOŽENJE: Prije svega, s obzirom da članak 6. Prijedloga propisuje da(1) Knjižnična djelatnost obuhvaća: ..stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima, kako voditelj knjižnice, koji prema čl. 21 ne mora imati knjižničarsko obrazovanje niti uopće iskustvo rada u knjižnici, može nadzirati da li njegovi djelatnici obavljaju navedenu obradu građe u skladu sa stručnim standardima? Ukidanje potrebe za stručnim kvalifikacijama ravnatelja i voditelja javnih i knjižnica u sastavu javnih, kao i na školama i visokim učilištima (a kod tzv. "privatnih" ukidanje čak i tog smanjenog kriterija), ukidanje su i rezultata višedesetljetnog nastojanja struke da se napokon ustale standardi struke kao presudni za rukovodeća mjesta i sam rad u knjižnici, ustroj studija knjižničarstva i višestruko podizanje standarda knjižničarske djelatnosti kao rezultata tih napora. Rezultat toga bilo bi ne samo da bi u praksi u knjižnicama na strani osoblja moglo biti višestruko više stručno kvalificiranog osoblja nego što im je kvalificiran neposredni rukovoditelj, nego i već spomenuto srozavanje već dosegnutih standarda, kao i ukidanje bilo kakvih standarda vezanih uz predložene „privatne“ knjižnice. Najbitnije, ta činjenica bi, zajedno s činjenicom da niti knjižnično osoblje ne mora biti stručno kvalificirano, otvorila nepovratno vrata nebrojenim novim mogućnostima imenovanja stručno nekvalificiranih osoba putem prijateljskih i drugih veza, što je i sada jedan od najvećih problema u društvu i koji bi se time generirao i više nego što je već i u najnovije vrijeme više puta detektiran u javnosti kao problem u upravo u slučajevima (narodnih) knjižnica. Također, potpuno je neprihvatljivo i smještanje SVIH tzv. "privatnih" knjižnica, napose visokoškolskih i znanstvenih, u proizvoljnu privatnopravnu sferu, u kojoj niti Prijedlogom (loše) propisani uvjeti i standardi NE bi uopće vrijedili. Moguće je da se radi i o propustu predlagača, a u svakom slučaju, uz gore spomenute probleme koji bi iz toga proizišli, stvorilo bi i sve druge već navedene probleme glede usklađivanja knjižnica u sustave, matične djelatnosti i dr., posebno u djelatnostima koje su i dodatno od javnog interesa, posebno u obrazovanju i znanosti, bez obzira je li osnivač država ili privatna osoba. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. U prijedlogu Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (vidi: http://www.sabor.hr/prijedlog-zakona-o-arhivskom-gradivu-i-arhivima-pr odnosno http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=51079 riješeno je na način da: (čl. 40., st. 3. „(3) Ravnateljem državnog arhiva, temeljem predloženog programa rada, može se imenovati osoba koja ima završen sveučilišni diplomski ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, najmanje tri godine rada u arhivu ili najmanje pet godina rada, te položen stručni ispit iz arhivske struke, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete utvrđene statutom arhiva.“ | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. U odnosu na odredbu o izboru ravnatelja u situaciji kada se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima propisane uvjete za ravnatelja, ističemo da je ova odredba neophodna za knjižnice u malim sredinama u kojima se često događa da se ne može naći osoba koja ima zakonom propisane kvalifikacije te navedena činjenica može dovesti do zatvaranja knjižnice. Kako bi se izbjeglo zatvaranje knjižnica u manjim sredinama koje su tamo često jedine kulturne institucije, neophodno je na ovaj način omogućiti njihovo funkcioniranje. Kako osoba ravnatelja u svakom slučaju mora imati visokoškolsko obrazovanje iz područja društvenih znanosti, dosegnuti standardi neće biti narušeni. |
| 1465 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 20. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U čl. 20. i 21. Prijedloga propisuju se uvjeti za ravnatelja javne (u sadašnjem Zakonu najbliža pojmu "samostalne") knjižnice, koji vrijede i za voditelja knjižnica u sastavu tih javnopravnih tijela. U sadašnjem Zakonu u gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Suprotno tome: - u Prijedlogu su u čl. 21. st. 2 navedeni uvjeti za ravnatelja javne knjižnice koji može biti imenovan ako ima "završen diplomski...studij, iz područja društvenih znanosti, ili s njim izjednačen studij" što je neprihvatljivo srozavanje dosegnutih i u praksi već provjerenih standarda - također, u Prijedlogu je u čl. 23. propisan isti uvjet za knjižnice u sastavu pravne osobe koju je osnovala ili pretežni vlasnik država ili lokalno tijelo, ALI NE i za dosadašnje knjižnice u sastavu osoba koje nisu osnovale i nisu im pretežni vlasnici državna i lokalna tijela, što implicira da te knjižnice u pogledu rukovođenja uopće nisu podložne nikakvim prethodnim zakonskim uvjetima, pa čak niti gore spomenutim iz čl. 21. - daljnji uvjeti za izbor ravnatelja javne knjižnice uključuju u čl. 21. st. 3. i posebno, st. 4. u vezi vršitelja dužnosti, neprihvatljivi su jer otvaraju vrata neograničenim manipulacijama u vezi zapošljavanja U čl. 24. prijedloga Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice, nema uvjeta za voditelja knjižnice u sastavu tzv. „privatnih“ školskih ustanova, visokih učilišta i znanstvenih institucija, koji bi zbog javnog interesa koji proizlazi ne samo iz knjižnične, nego i djelatnosti školstva i visokog obrazovanja, morao ispunjavati iste uvjete. IZMJENA PRIJEDLOGA Ispravna formulacija u čl. 21. st. 2 trebala bi biti ona koja postoji u sadašnjem Zakonu u čl. 27. st. 2. i 3. gdje su propisani jasni kriteriji, a onaj temeljni u st. 2. glasi: "završen...studij KNJIŽNIČARSKOG usmjerenja, kao i osoba koja je stekla visoku stručnu spremu sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja Zakona o znanstvenoj djelatnosti....iznimno od odredbe stavka 2., za ravnatelja samostalne knjižnice može se imenovati osoba koja ima završen preddiplomski…kao i osoba koja je stekla višu stručnu spremu sukladno...". U čl. 24. Prijedloga koji govori o voditeljima knjižnica u sastavu, tekst bi trebao glasiti: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i knjižnice u sastavu privatne škole, visokog učilišta i znanstvene institucije, može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Prije svega, s obzirom da članak 6. Prijedloga propisuje da (1) Knjižnična djelatnost obuhvaća: ..stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima, kako voditelj knjižnice, koji prema čl. 21 ne mora imati knjižničarsko obrazovanje niti uopće iskustvo rada u knjižnici, može nadzirati da li njegovi djelatnici obavljaju navedenu obradu građe u skladu sa stručnim standardima? Ukidanje potrebe za stručnim kvalifikacijama ravnatelja i voditelja javnih i knjižnica u sastavu javnih, kao i na školama i visokim učilištima (a kod tzv. "privatnih" ukidanje čak i tog smanjenog kriterija), ukidanje su i rezultata višedesetljetnog nastojanja struke da se napokon ustale standardi struke kao presudni za rukovodeća mjesta i sam rad u knjižnici, ustroj studija knjižničarstva i višestruko podizanje standarda knjižničarske djelatnosti kao rezultata tih napora. Rezultat toga bilo bi ne samo da bi u praksi u knjižnicama na strani osoblja moglo biti višestruko više stručno kvalificiranog osoblja nego što im je kvalificiran neposredni rukovoditelj, nego i već spomenuto srozavanje već dosegnutih standarda, kao i ukidanje bilo kakvih standarda vezanih uz predložene „privatne“ knjižnice. Najbitnije, ta činjenica bi, zajedno s činjenicom da niti knjižnično osoblje ne mora biti stručno kvalificirano, otvorila nepovratno vrata nebrojenim novim mogućnostima imenovanja stručno nekvalificiranih osoba putem prijateljskih i drugih veza, što je i sada jedan od najvećih problema u društvu i koji bi se time generirao i više nego što je već i u najnovije vrijeme više puta detektiran u javnosti kao problem u upravo u slučajevima (narodnih) knjižnica. Također, potpuno je neprihvatljivo i smještanje SVIH tzv. "privatnih" knjižnica, napose visokoškolskih i znanstvenih, u proizvoljnu privatnopravnu sferu, u kojoj niti Prijedlogom (loše) propisani uvjeti i standardi NE bi uopće vrijedili. Moguće je da se radi i o propustu predlagača, a u svakom slučaju, uz gore spomenute probleme koji bi iz toga proizišli, stvorilo bi i sve druge već navedene probleme glede usklađivanja knjižnica u sustave, matične djelatnosti i dr., posebno u djelatnostima koje su i dodatno od javnog interesa, posebno u obrazovanju i znanosti, bez obzira je li osnivač država ili privatna osoba. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. U prijedlogu Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (vidi: http://www.sabor.hr/prijedlog-zakona-o-arhivskom-gradivu-i-arhivima-pr odnosno http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=51079 riješeno je na način da: (čl. 40., st. 3. „(3) Ravnateljem državnog arhiva, temeljem predloženog programa rada, može se imenovati osoba koja ima završen sveučilišni diplomski ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, najmanje tri godine rada u arhivu ili najmanje pet godina rada, te položen stručni ispit iz arhivske struke, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete utvrđene statutom arhiva.“ | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. U odnosu na odredbu o izboru ravnatelja u situaciji kada se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima propisane uvjete za ravnatelja, ističemo da je ova odredba neophodna za knjižnice u malim sredinama u kojima se često događa da se ne može naći osoba koja ima zakonom propisane kvalifikacije te navedena činjenica može dovesti do zatvaranja knjižnice. Kako bi se izbjeglo zatvaranje knjižnica u manjim sredinama koje su tamo često jedine kulturne institucije, neophodno je na ovaj način omogućiti njihovo funkcioniranje. Kako osoba ravnatelja u svakom slučaju mora imati visokoškolsko obrazovanje iz područja društvenih znanosti, dosegnuti standardi neće biti narušeni. |
| 1466 | Nada Topić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 20. | I ovdje se pokazuje problematičnost termina "javna knjižnica". Ispravno bi bilo "samostalna knjižnica". Samostalnom knjižnicom upravlja ravnatelj ukoliko ona ima do 5 zaposlenih, u suprotnom njome upravlja upravno vijeće. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Ovaj Nacrt prijedloga Zakona je drugačije koncipiran te ne poznaje pojam samostalne knjižnice. |
| 1467 | Kristina Čunović | I.OPĆE ODREDBE, Članak 20. | (2) Ravnatelj samostalne knjižnice organizira i vodi rad i poslovanje knjižnice, predlaže plan i program rada, predstavlja i zastupa knjižnicu u pravnom prometu i pred tijelima državne vlasti te obavlja sve druge poslove predviđene zakonom, aktom o osnivanju i statutom. Obrazloženje: Samostalnom knjižnicom s više od 5 zaposlenih upravlja upravno vijeće, a ne ravnatelj. On upravlja samostalnom knjižnicom do 5 zaposlenih. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Članaci 34. i 35. Zakona o ustanovama propisuju da se unutarnje ustrojstvo ustanove uređujestatutom ustanove sukladno zakonu i aktu o osnivanju te da ustanovom upravlja upravno vijeće ili drugi kolegijalni organ ako posebnim zakonom nije drugačije određeno. Kako je Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti poseban zakon, njime je moguće propisati drugačije upravljanje. S obzirom da je ravnatelj osoba koja je odgovorna za rad knjižnice važno mu je dati i ovlast upravljanja knjižnicom, a upravno vijeće također kroz svoje zakonom mu dane ovlasti, ima značajan utjecaj na rad i poslovanje knjižnice. |
| 1468 | Lidija Dužić Zlovolić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 20. | U potpunosti podržavam prijedlog HKD-a. Ispravna formulacija u čl. 21. st. 2 trebala bi biti ona koja postoji u sadašnjem Zakonu u čl. 27. st. 2. i 3. gdje su propisani jasni kriteriji, a onaj temeljni u st. 2. glasi: "završen...studij KNJIŽNIČARSKOG usmjerenja, kao i osoba koja je stekla visoku stručnu spremu sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja Zakona o znanstvenoj djelatnosti....iznimno od odredbe stavka 2., za ravnatelja samostalne knjižnice može se imenovati osoba koja ima završen preddiplomski…kao i osoba koja je stekla višu stručnu spremu sukladno...". U čl. 24. Prijedloga koji govori o voditeljima knjižnica u sastavu, tekst bi trebao glasiti: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i knjižnice u sastavu privatne škole, visokog učilišta i znanstvene institucije, može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Prije svega, s obzirom da članak 6. Prijedloga propisuje da (1) Knjižnična djelatnost obuhvaća: ..stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima, kako voditelj knjižnice, koji prema čl. 21 ne mora imati knjižničarsko obrazovanje niti uopće iskustvo rada u knjižnici, može nadzirati da li njegovi djelatnici obavljaju navedenu obradu građe u skladu sa stručnim standardima? Ukidanje potrebe za stručnim kvalifikacijama ravnatelja i voditelja javnih i knjižnica u sastavu javnih, kao i na školama i visokim učilištima (a kod tzv. "privatnih" ukidanje čak i tog smanjenog kriterija), ukidanje su i rezultata višedesetljetnog nastojanja struke da se napokon ustale standardi struke kao presudni za rukovodeća mjesta i sam rad u knjižnici, ustroj studija knjižničarstva i višestruko podizanje standarda knjižničarske djelatnosti kao rezultata tih napora. Rezultat toga bilo bi ne samo da bi u praksi u knjižnicama na strani osoblja moglo biti višestruko više stručno kvalificiranog osoblja nego što im je kvalificiran neposredni rukovoditelj, nego i već spomenuto srozavanje već dosegnutih standarda, kao i ukidanje bilo kakvih standarda vezanih uz predložene „privatne“ knjižnice. Najbitnije, ta činjenica bi, zajedno s činjenicom da niti knjižnično osoblje ne mora biti stručno kvalificirano, otvorila nepovratno vrata nebrojenim novim mogućnostima imenovanja stručno nekvalificiranih osoba putem prijateljskih i drugih veza, što je i sada jedan od najvećih problema u društvu i koji bi se time generirao i više nego što je već i u najnovije vrijeme više puta detektiran u javnosti kao problem u upravo u slučajevima (narodnih) knjižnica. Također, potpuno je neprihvatljivo i smještanje SVIH tzv. "privatnih" knjižnica, napose visokoškolskih i znanstvenih, u proizvoljnu privatnopravnu sferu, u kojoj niti Prijedlogom (loše) propisani uvjeti i standardi NE bi uopće vrijedili. Moguće je da se radi i o propustu predlagača, a u svakom slučaju, uz gore spomenute probleme koji bi iz toga proizišli, stvorilo bi i sve druge već navedene probleme glede usklađivanja knjižnica u sustave, matične djelatnosti i dr., posebno u djelatnostima koje su i dodatno od javnog interesa, posebno u obrazovanju i znanosti, bez obzira je li osnivač država ili privatna osoba. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. U prijedlogu Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (vidi: http://www.sabor.hr/prijedlog-zakona-o-arhivskom-gradivu-i-arhivima-pr odnosno http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=51079 riješeno je na način da: (čl. 40., st. 3. „(3) Ravnateljem državnog arhiva, temeljem predloženog programa rada, može se imenovati osoba koja ima završen sveučilišni diplomski ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, najmanje tri godine rada u arhivu ili najmanje pet godina rada, te položen stručni ispit iz arhivske struke, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete utvrđene statutom arhiva.“ | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. U odnosu na odredbu o izboru ravnatelja u situaciji kada se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima propisane uvjete za ravnatelja, ističemo da je ova odredba neophodna za knjižnice u malim sredinama u kojima se često događa da se ne može naći osoba koja ima zakonom propisane kvalifikacije te navedena činjenica može dovesti do zatvaranja knjižnice. Kako bi se izbjeglo zatvaranje knjižnica u manjim sredinama koje su tamo često jedine kulturne institucije, neophodno je na ovaj način omogućiti njihovo funkcioniranje. Kako osoba ravnatelja u svakom slučaju mora imati visokoškolsko obrazovanje iz područja društvenih znanosti, dosegnuti standardi neće biti narušeni. |
| 1469 | Knjižnice grada Zagreba | I.OPĆE ODREDBE, Članak 20. | Ravnatelj samostalne knjižnice organizira i vodi rad i poslovanje knjižnice, predlaže plan i program rada, predstavlja i zastupa knjižnicu u pravnom prometu i pred tijelima državne vlasti te obavlja sve druge poslove predviđene zakonom, aktom o osnivanju i statutom. OBRAZLOŽENJE Samostalnom knjižnicom s više od 5 zaposlenih upravlja upravno vijeće, a ne ravnatelj. On upravlja samostalnom knjižnicom do 5 zaposlenih. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Članaci 34. i 35. Zakona o ustanovama propisuju da se unutarnje ustrojstvo ustanove uređujestatutom ustanove sukladno zakonu i aktu o osnivanju te da ustanovom upravlja upravno vijeće ili drugi kolegijalni organ ako posebnim zakonom nije drugačije određeno. Kako je Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti poseban zakon, njime je moguće propisati drugačije upravljanje. S obzirom da je ravnatelj osoba koja je odgovorna za rad knjižnice važno mu je dati i ovlast upravljanja knjižnicom, a upravno vijeće također kroz svoje zakonom mu dane ovlasti, ima značajan utjecaj na rad i poslovanje knjižnice. |
| 1470 | Sveučilišna knjižnica u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 20. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA ČLANAK 20, STAVAK 1. (1) Javnom knjižnicom upravlja upravno vijeće. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Članaci 34. i 35. Zakona o ustanovama propisuju da se unutarnje ustrojstvo ustanove uređujestatutom ustanove sukladno zakonu i aktu o osnivanju te da ustanovom upravlja upravno vijeće ili drugi kolegijalni organ ako posebnim zakonom nije drugačije određeno. Kako je Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti poseban zakon, njime je moguće propisati drugačije upravljanje. S obzirom da je ravnatelj osoba koja je odgovorna za rad knjižnice važno mu je dati i ovlast upravljanja knjižnicom, a upravno vijeće također kroz svoje zakonom mu dane ovlasti, ima značajan utjecaj na rad i poslovanje knjižnice. |
| 1471 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 20. | Podržavamo prijedloge da Članak 20 glasi: (1) Samostalnom knjižnicom upravlja ravnatelj. (2) Ravnatelj predstavlja i zastupa samostalnu knjižnicu u pravnome prometu i pred tijelima državne vlasti te obavlja druge poslove predviđene zakonom, aktom o osnivanju i statutom. (3) Ako samostalna knjižnica nema upravno vijeće, ravnatelj obavlja i poslove iz članka 19. ovoga Zakona. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Članaci 34. i 35. Zakona o ustanovama propisuju da se unutarnje ustrojstvo ustanove uređujestatutom ustanove sukladno zakonu i aktu o osnivanju te da ustanovom upravlja upravno vijeće ili drugi kolegijalni organ ako posebnim zakonom nije drugačije određeno. Kako je Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti poseban zakon, njime je moguće propisati drugačije upravljanje. S obzirom da je ravnatelj osoba koja je odgovorna za rad knjižnice važno mu je dati i ovlast upravljanja knjižnicom, a upravno vijeće također kroz svoje zakonom mu dane ovlasti, ima značajan utjecaj na rad i poslovanje knjižnice. |
| 1472 | Sanja Heberling Dragičević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 20. | (1) Samostalnom knjižnicom upravlja ravnatelj. (2) Ravnatelj predstavlja i zastupa samostalnu knjižnicu u pravnome prometu i pred tijelima državne vlasti te obavlja druge poslove predviđene zakonom, aktom o osnivanju i statutom. (3) Ako samostalna knjižnica nema upravno vijeće, ravnatelj obavlja i poslove iz članka 19. ovoga Zakona. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nacrt prijedloga Zakona koncipiran je na način da ne poznaje pojam samostalne knjižnice. |
| 1473 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 20. | (1) Samostalnom knjižnicom upravlja ravnatelj. (2) Ravnatelj predstavlja i zastupa samostalnu knjižnicu u pravnome prometu i pred tijelima državne vlasti te obavlja druge poslove predviđene zakonom, aktom o osnivanju i statutom. (3) Ako samostalna knjižnica nema upravno vijeće, ravnatelj obavlja i poslove iz članka 19. ovoga Zakona. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nacrt prijedloga Zakona koncipiran je na način da ne poznaje pojam samostalne knjižnice. |
| 1474 | Viktorija Tomšić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 20. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U čl. 20. i 21. Prijedloga propisuju se uvjeti za ravnatelja javne (u sadašnjem Zakonu najbliža pojmu "samostalne") knjižnice, koji vrijede i za voditelja knjižnica u sastavu tih javnopravnih tijela. U sadašnjem Zakonu u gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Suprotno tome: - u Prijedlogu su u čl. 21. st. 2 navedeni uvjeti za ravnatelja javne knjižnice koji može biti imenovan ako ima "završen diplomski...studij, iz područja društvenih znanosti, ili s njim izjednačen studij" što je neprihvatljivo srozavanje dosegnutih i u praksi već provjerenih standarda - također, u Prijedlogu je u čl. 23. propisan isti uvjet za knjižnice u sastavu pravne osobe koju je osnovala ili pretežni vlasnik država ili lokalno tijelo, ALI NE i za dosadašnje knjižnice u sastavu osoba koje nisu osnovale i nisu im pretežni vlasnici državna i lokalna tijela, što implicira da te knjižnice u pogledu rukovođenja uopće nisu podložne nikakvim prethodnim zakonskim uvjetima, pa čak niti gore spomenutim iz čl. 21. - daljnji uvjeti za izbor ravnatelja javne knjižnice uključuju u čl. 21. st. 3. i posebno, st. 4. u vezi vršitelja dužnosti, neprihvatljivi su jer otvaraju vrata neograničenim manipulacijama u vezi zapošljavanja U čl. 24. prijedloga Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice, nema uvjeta za voditelja knjižnice u sastavu tzv. „privatnih“ školskih ustanova, visokih učilišta i znanstvenih institucija, koji bi zbog javnog interesa koji proizlazi ne samo iz knjižnične, nego i djelatnosti školstva i visokog obrazovanja, morao ispunjavati iste uvjete. IZMJENA PRIJEDLOGA Ispravna formulacija u čl. 21. st. 2 trebala bi biti ona koja postoji u sadašnjem Zakonu u čl. 27. st. 2. i 3. gdje su propisani jasni kriteriji, a onaj temeljni u st. 2. glasi: "završen...studij KNJIŽNIČARSKOG usmjerenja, kao i osoba koja je stekla visoku stručnu spremu sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja Zakona o znanstvenoj djelatnosti....iznimno od odredbe stavka 2., za ravnatelja samostalne knjižnice može se imenovati osoba koja ima završen preddiplomski…kao i osoba koja je stekla višu stručnu spremu sukladno...". U čl. 24. Prijedloga koji govori o voditeljima knjižnica u sastavu, tekst bi trebao glasiti: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i knjižnice u sastavu privatne škole, visokog učilišta i znanstvene institucije, može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Prije svega, s obzirom da članak 6. Prijedloga propisuje da (1) Knjižnična djelatnost obuhvaća: ..stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima, kako voditelj knjižnice, koji prema čl. 21 ne mora imati knjižničarsko obrazovanje niti uopće iskustvo rada u knjižnici, može nadzirati da li njegovi djelatnici obavljaju navedenu obradu građe u skladu sa stručnim standardima? Ukidanje potrebe za stručnim kvalifikacijama ravnatelja i voditelja javnih i knjižnica u sastavu javnih, kao i na školama i visokim učilištima (a kod tzv. "privatnih" ukidanje čak i tog smanjenog kriterija), ukidanje su i rezultata višedesetljetnog nastojanja struke da se napokon ustale standardi struke kao presudni za rukovodeća mjesta i sam rad u knjižnici, ustroj studija knjižničarstva i višestruko podizanje standarda knjižničarske djelatnosti kao rezultata tih napora. Rezultat toga bilo bi ne samo da bi u praksi u knjižnicama na strani osoblja moglo biti višestruko više stručno kvalificiranog osoblja nego što im je kvalificiran neposredni rukovoditelj, nego i već spomenuto srozavanje već dosegnutih standarda, kao i ukidanje bilo kakvih standarda vezanih uz predložene „privatne“ knjižnice. Najbitnije, ta činjenica bi, zajedno s činjenicom da niti knjižnično osoblje ne mora biti stručno kvalificirano, otvorila nepovratno vrata nebrojenim novim mogućnostima imenovanja stručno nekvalificiranih osoba putem prijateljskih i drugih veza, što je i sada jedan od najvećih problema u društvu i koji bi se time generirao i više nego što je već i u najnovije vrijeme više puta detektiran u javnosti kao problem u upravo u slučajevima (narodnih) knjižnica. Također, potpuno je neprihvatljivo i smještanje SVIH tzv. "privatnih" knjižnica, napose visokoškolskih i znanstvenih, u proizvoljnu privatnopravnu sferu, u kojoj niti Prijedlogom (loše) propisani uvjeti i standardi NE bi uopće vrijedili. Moguće je da se radi i o propustu predlagača, a u svakom slučaju, uz gore spomenute probleme koji bi iz toga proizišli, stvorilo bi i sve druge već navedene probleme glede usklađivanja knjižnica u sustave, matične djelatnosti i dr., posebno u djelatnostima koje su i dodatno od javnog interesa, posebno u obrazovanju i znanosti, bez obzira je li osnivač država ili privatna osoba. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. U prijedlogu Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (vidi: http://www.sabor.hr/prijedlog-zakona-o-arhivskom-gradivu-i-arhivima-pr odnosno http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=51079 riješeno je na način da: (čl. 40., st. 3. „(3) Ravnateljem državnog arhiva, temeljem predloženog programa rada, može se imenovati osoba koja ima završen sveučilišni diplomski ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, najmanje tri godine rada u arhivu ili najmanje pet godina rada, te položen stručni ispit iz arhivske struke, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete utvrđene statutom arhiva.“ | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. U odnosu na odredbu o izboru ravnatelja u situaciji kada se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima propisane uvjete za ravnatelja, ističemo da je ova odredba neophodna za knjižnice u malim sredinama u kojima se često događa da se ne može naći osoba koja ima zakonom propisane kvalifikacije te navedena činjenica može dovesti do zatvaranja knjižnice. Kako bi se izbjeglo zatvaranje knjižnica u manjim sredinama koje su tamo često jedine kulturne institucije, neophodno je na ovaj način omogućiti njihovo funkcioniranje. Kako osoba ravnatelja u svakom slučaju mora imati visokoškolsko obrazovanje iz područja društvenih znanosti, dosegnuti standardi neće biti narušeni. |
| 1475 | Jasminka Kovačević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 20. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U čl. 20. i 21. Prijedloga propisuju se uvjeti za ravnatelja javne (u sadašnjem Zakonu najbliža pojmu "samostalne") knjižnice, koji vrijede i za voditelja knjižnica u sastavu tih javnopravnih tijela. U sadašnjem Zakonu u gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Suprotno tome: - u Prijedlogu su u čl. 21. st. 2 navedeni uvjeti za ravnatelja javne knjižnice koji može biti imenovan ako ima "završen diplomski...studij, iz područja društvenih znanosti, ili s njim izjednačen studij" što je neprihvatljivo srozavanje dosegnutih i u praksi već provjerenih standarda - također, u Prijedlogu je u čl. 23. propisan isti uvjet za knjižnice u sastavu pravne osobe koju je osnovala ili pretežni vlasnik država ili lokalno tijelo, ALI NE i za dosadašnje knjižnice u sastavu osoba koje nisu osnovale i nisu im pretežni vlasnici državna i lokalna tijela, što implicira da te knjižnice u pogledu rukovođenja uopće nisu podložne nikakvim prethodnim zakonskim uvjetima, pa čak niti gore spomenutim iz čl. 21. - daljnji uvjeti za izbor ravnatelja javne knjižnice uključuju u čl. 21. st. 3. i posebno, st. 4. u vezi vršitelja dužnosti, neprihvatljivi su jer otvaraju vrata neograničenim manipulacijama u vezi zapošljavanja U čl. 24. prijedloga Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice, nema uvjeta za voditelja knjižnice u sastavu tzv. „privatnih“ školskih ustanova, visokih učilišta i znanstvenih institucija, koji bi zbog javnog interesa koji proizlazi ne samo iz knjižnične, nego i djelatnosti školstva i visokog obrazovanja, morao ispunjavati iste uvjete. IZMJENA PRIJEDLOGA Ispravna formulacija u čl. 21. st. 2 trebala bi biti ona koja postoji u sadašnjem Zakonu u čl. 27. st. 2. i 3. gdje su propisani jasni kriteriji, a onaj temeljni u st. 2. glasi: "završen...studij KNJIŽNIČARSKOG usmjerenja, kao i osoba koja je stekla visoku stručnu spremu sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja Zakona o znanstvenoj djelatnosti....iznimno od odredbe stavka 2., za ravnatelja samostalne knjižnice može se imenovati osoba koja ima završen preddiplomski…kao i osoba koja je stekla višu stručnu spremu sukladno...". U čl. 24. Prijedloga koji govori o voditeljima knjižnica u sastavu, tekst bi trebao glasiti: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i knjižnice u sastavu privatne škole, visokog učilišta i znanstvene institucije, može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Prije svega, s obzirom da članak 6. Prijedloga propisuje da (1) Knjižnična djelatnost obuhvaća: ..stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima, kako voditelj knjižnice, koji prema čl. 21 ne mora imati knjižničarsko obrazovanje niti uopće iskustvo rada u knjižnici, može nadzirati da li njegovi djelatnici obavljaju navedenu obradu građe u skladu sa stručnim standardima? Ukidanje potrebe za stručnim kvalifikacijama ravnatelja i voditelja javnih i knjižnica u sastavu javnih, kao i na školama i visokim učilištima (a kod tzv. "privatnih" ukidanje čak i tog smanjenog kriterija), ukidanje su i rezultata višedesetljetnog nastojanja struke da se napokon ustale standardi struke kao presudni za rukovodeća mjesta i sam rad u knjižnici, ustroj studija knjižničarstva i višestruko podizanje standarda knjižničarske djelatnosti kao rezultata tih napora. Rezultat toga bilo bi ne samo da bi u praksi u knjižnicama na strani osoblja moglo biti višestruko više stručno kvalificiranog osoblja nego što im je kvalificiran neposredni rukovoditelj, nego i već spomenuto srozavanje već dosegnutih standarda, kao i ukidanje bilo kakvih standarda vezanih uz predložene „privatne“ knjižnice. Najbitnije, ta činjenica bi, zajedno s činjenicom da niti knjižnično osoblje ne mora biti stručno kvalificirano, otvorila nepovratno vrata nebrojenim novim mogućnostima imenovanja stručno nekvalificiranih osoba putem prijateljskih i drugih veza, što je i sada jedan od najvećih problema u društvu i koji bi se time generirao i više nego što je već i u najnovije vrijeme više puta detektiran u javnosti kao problem u upravo u slučajevima (narodnih) knjižnica. Također, potpuno je neprihvatljivo i smještanje SVIH tzv. "privatnih" knjižnica, napose visokoškolskih i znanstvenih, u proizvoljnu privatnopravnu sferu, u kojoj niti Prijedlogom (loše) propisani uvjeti i standardi NE bi uopće vrijedili. Moguće je da se radi i o propustu predlagača, a u svakom slučaju, uz gore spomenute probleme koji bi iz toga proizišli, stvorilo bi i sve druge već navedene probleme glede usklađivanja knjižnica u sustave, matične djelatnosti i dr., posebno u djelatnostima koje su i dodatno od javnog interesa, posebno u obrazovanju i znanosti, bez obzira je li osnivač država ili privatna osoba. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. U prijedlogu Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (vidi: http://www.sabor.hr/prijedlog-zakona-o-arhivskom-gradivu-i-arhivima-pr odnosno http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=51079 riješeno je na način da: (čl. 40., st. 3. „(3) Ravnateljem državnog arhiva, temeljem predloženog programa rada, može se imenovati osoba koja ima završen sveučilišni diplomski ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, najmanje tri godine rada u arhivu ili najmanje pet godina rada, te položen stručni ispit iz arhivske struke, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete utvrđene statutom arhiva.“ | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. U odnosu na odredbu o izboru ravnatelja u situaciji kada se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima propisane uvjete za ravnatelja, ističemo da je ova odredba neophodna za knjižnice u malim sredinama u kojima se često događa da se ne može naći osoba koja ima zakonom propisane kvalifikacije te navedena činjenica može dovesti do zatvaranja knjižnice. Kako bi se izbjeglo zatvaranje knjižnica u manjim sredinama koje su tamo često jedine kulturne institucije, neophodno je na ovaj način omogućiti njihovo funkcioniranje. Kako osoba ravnatelja u svakom slučaju mora imati visokoškolsko obrazovanje iz područja društvenih znanosti, dosegnuti standardi neće biti narušeni. |
| 1476 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 20. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U čl. 20. i 21. Prijedloga propisuju se uvjeti za ravnatelja javne (u sadašnjem Zakonu najbliža pojmu "samostalne") knjižnice, koji vrijede i za voditelja knjižnica u sastavu tih javnopravnih tijela. U sadašnjem Zakonu u gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Suprotno tome: - u Prijedlogu su u čl. 21. st. 2 navedeni uvjeti za ravnatelja javne knjižnice koji može biti imenovan ako ima "završen diplomski...studij, iz područja društvenih znanosti, ili s njim izjednačen studij" što je neprihvatljivo srozavanje dosegnutih i u praksi već provjerenih standarda - također, u Prijedlogu je u čl. 23. propisan isti uvjet za knjižnice u sastavu pravne osobe koju je osnovala ili pretežni vlasnik država ili lokalno tijelo, ALI NE i za dosadašnje knjižnice u sastavu osoba koje nisu osnovale i nisu im pretežni vlasnici državna i lokalna tijela, što implicira da te knjižnice u pogledu rukovođenja uopće nisu podložne nikakvim prethodnim zakonskim uvjetima, pa čak niti gore spomenutim iz čl. 21. - daljnji uvjeti za izbor ravnatelja javne knjižnice uključuju u čl. 21. st. 3. i posebno, st. 4. u vezi vršitelja dužnosti, neprihvatljivi su jer otvaraju vrata neograničenim manipulacijama u vezi zapošljavanja U čl. 24. prijedloga Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice, nema uvjeta za voditelja knjižnice u sastavu tzv. „privatnih“ školskih ustanova, visokih učilišta i znanstvenih institucija, koji bi zbog javnog interesa koji proizlazi ne samo iz knjižnične, nego i djelatnosti školstva i visokog obrazovanja, morao ispunjavati iste uvjete. IZMJENA PRIJEDLOGA Ispravna formulacija u čl. 21. st. 2 trebala bi biti ona koja postoji u sadašnjem Zakonu u čl. 27. st. 2. i 3. gdje su propisani jasni kriteriji, a onaj temeljni u st. 2. glasi: "završen...studij KNJIŽNIČARSKOG usmjerenja, kao i osoba koja je stekla visoku stručnu spremu sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja Zakona o znanstvenoj djelatnosti....iznimno od odredbe stavka 2., za ravnatelja samostalne knjižnice može se imenovati osoba koja ima završen preddiplomski…kao i osoba koja je stekla višu stručnu spremu sukladno...". U čl. 24. Prijedloga koji govori o voditeljima knjižnica u sastavu, tekst bi trebao glasiti: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i knjižnice u sastavu privatne škole, visokog učilišta i znanstvene institucije, može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Prije svega, s obzirom da članak 6. Prijedloga propisuje da (1) Knjižnična djelatnost obuhvaća: ..stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima, kako voditelj knjižnice, koji prema čl. 21 ne mora imati knjižničarsko obrazovanje niti uopće iskustvo rada u knjižnici, može nadzirati da li njegovi djelatnici obavljaju navedenu obradu građe u skladu sa stručnim standardima? Ukidanje potrebe za stručnim kvalifikacijama ravnatelja i voditelja javnih i knjižnica u sastavu javnih, kao i na školama i visokim učilištima (a kod tzv. "privatnih" ukidanje čak i tog smanjenog kriterija), ukidanje su i rezultata višedesetljetnog nastojanja struke da se napokon ustale standardi struke kao presudni za rukovodeća mjesta i sam rad u knjižnici, ustroj studija knjižničarstva i višestruko podizanje standarda knjižničarske djelatnosti kao rezultata tih napora. Rezultat toga bilo bi ne samo da bi u praksi u knjižnicama na strani osoblja moglo biti višestruko više stručno kvalificiranog osoblja nego što im je kvalificiran neposredni rukovoditelj, nego i već spomenuto srozavanje već dosegnutih standarda, kao i ukidanje bilo kakvih standarda vezanih uz predložene „privatne“ knjižnice. Najbitnije, ta činjenica bi, zajedno s činjenicom da niti knjižnično osoblje ne mora biti stručno kvalificirano, otvorila nepovratno vrata nebrojenim novim mogućnostima imenovanja stručno nekvalificiranih osoba putem prijateljskih i drugih veza, što je i sada jedan od najvećih problema u društvu i koji bi se time generirao i više nego što je već i u najnovije vrijeme više puta detektiran u javnosti kao problem u upravo u slučajevima (narodnih) knjižnica. Također, potpuno je neprihvatljivo i smještanje SVIH tzv. "privatnih" knjižnica, napose visokoškolskih i znanstvenih, u proizvoljnu privatnopravnu sferu, u kojoj niti Prijedlogom (loše) propisani uvjeti i standardi NE bi uopće vrijedili. Moguće je da se radi i o propustu predlagača, a u svakom slučaju, uz gore spomenute probleme koji bi iz toga proizišli, stvorilo bi i sve druge već navedene probleme glede usklađivanja knjižnica u sustave, matične djelatnosti i dr., posebno u djelatnostima koje su i dodatno od javnog interesa, posebno u obrazovanju i znanosti, bez obzira je li osnivač država ili privatna osoba. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. U prijedlogu Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (vidi: http://www.sabor.hr/prijedlog-zakona-o-arhivskom-gradivu-i-arhivima-pr odnosno http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=51079 riješeno je na način da: (čl. 40., st. 3. „(3) Ravnateljem državnog arhiva, temeljem predloženog programa rada, može se imenovati osoba koja ima završen sveučilišni diplomski ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, najmanje tri godine rada u arhivu ili najmanje pet godina rada, te položen stručni ispit iz arhivske struke, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete utvrđene statutom arhiva.“ | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. U odnosu na odredbu o izboru ravnatelja u situaciji kada se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima propisane uvjete za ravnatelja, ističemo da je ova odredba neophodna za knjižnice u malim sredinama u kojima se često događa da se ne može naći osoba koja ima zakonom propisane kvalifikacije te navedena činjenica može dovesti do zatvaranja knjižnice. Kako bi se izbjeglo zatvaranje knjižnica u manjim sredinama koje su tamo često jedine kulturne institucije, neophodno je na ovaj način omogućiti njihovo funkcioniranje. Kako osoba ravnatelja u svakom slučaju mora imati visokoškolsko obrazovanje iz područja društvenih znanosti, dosegnuti standardi neće biti narušeni. |
| 1477 | Tomislav Staničić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 20. | U čl. 20. i 21. Prijedloga propisuju se uvjeti za ravnatelja javne (u sadašnjem Zakonu najbliža pojmu "samostalne") knjižnice, koji vrijede i za voditelja knjižnica u sastavu tih javnopravnih tijela. U sadašnjem Zakonu u gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Suprotno tome: - u Prijedlogu su u čl. 21. st. 2 navedeni uvjeti za ravnatelja javne knjižnice koji može biti imenovan ako ima "završen diplomski...studij, iz područja društvenih znanosti, ili s njim izjednačen studij" što je neprihvatljivo srozavanje dosegnutih i u praksi već provjerenih standarda - također, u Prijedlogu je u čl. 23. propisan isti uvjet za knjižnice u sastavu pravne osobe koju je osnovala ili pretežni vlasnik država ili lokalno tijelo, ALI NE i za dosadašnje knjižnice u sastavu osoba koje nisu osnovale i nisu im pretežni vlasnici državna i lokalna tijela, što implicira da te knjižnice u pogledu rukovođenja uopće nisu podložne nikakvim prethodnim zakonskim uvjetima, pa čak niti gore spomenutim iz čl. 21. - daljnji uvjeti za izbor ravnatelja javne knjižnice uključuju u čl. 21. st. 3. i posebno, st. 4. u vezi vršitelja dužnosti, neprihvatljivi su jer otvaraju vrata neograničenim manipulacijama u vezi zapošljavanja U čl. 24. prijedloga Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice, nema uvjeta za voditelja knjižnice u sastavu tzv. „privatnih“ školskih ustanova, visokih učilišta i znanstvenih institucija, koji bi zbog javnog interesa koji proizlazi ne samo iz knjižnične, nego i djelatnosti školstva i visokog obrazovanja, morao ispunjavati iste uvjete. IZMJENA PRIJEDLOGA Ispravna formulacija u čl. 21. st. 2 trebala bi biti ona koja postoji u sadašnjem Zakonu u čl. 27. st. 2. i 3. gdje su propisani jasni kriteriji, a onaj temeljni u st. 2. glasi: "završen...studij KNJIŽNIČARSKOG usmjerenja, kao i osoba koja je stekla visoku stručnu spremu sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja Zakona o znanstvenoj djelatnosti....iznimno od odredbe stavka 2., za ravnatelja samostalne knjižnice može se imenovati osoba koja ima završen preddiplomski…kao i osoba koja je stekla višu stručnu spremu sukladno...". U čl. 24. Prijedloga koji govori o voditeljima knjižnica u sastavu, tekst bi trebao glasiti: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i knjižnice u sastavu privatne škole, visokog učilišta i znanstvene institucije, može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Prije svega, s obzirom da članak 6. Prijedloga propisuje da (1) Knjižnična djelatnost obuhvaća: ..stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima, kako voditelj knjižnice, koji prema čl. 21 ne mora imati knjižničarsko obrazovanje niti uopće iskustvo rada u knjižnici, može nadzirati da li njegovi djelatnici obavljaju navedenu obradu građe u skladu sa stručnim standardima? Ukidanje potrebe za stručnim kvalifikacijama ravnatelja i voditelja javnih i knjižnica u sastavu javnih, kao i na školama i visokim učilištima (a kod tzv. "privatnih" ukidanje čak i tog smanjenog kriterija), ukidanje su i rezultata višedesetljetnog nastojanja struke da se napokon ustale standardi struke kao presudni za rukovodeća mjesta i sam rad u knjižnici, ustroj studija knjižničarstva i višestruko podizanje standarda knjižničarske djelatnosti kao rezultata tih napora. Rezultat toga bilo bi ne samo da bi u praksi u knjižnicama na strani osoblja moglo biti višestruko više stručno kvalificiranog osoblja nego što im je kvalificiran neposredni rukovoditelj, nego i već spomenuto srozavanje već dosegnutih standarda, kao i ukidanje bilo kakvih standarda vezanih uz predložene „privatne“ knjižnice. Najbitnije, ta činjenica bi, zajedno s činjenicom da niti knjižnično osoblje ne mora biti stručno kvalificirano, otvorila nepovratno vrata nebrojenim novim mogućnostima imenovanja stručno nekvalificiranih osoba putem prijateljskih i drugih veza, što je i sada jedan od najvećih problema u društvu i koji bi se time generirao i više nego što je već i u najnovije vrijeme više puta detektiran u javnosti kao problem u upravo u slučajevima (narodnih) knjižnica. Također, potpuno je neprihvatljivo i smještanje SVIH tzv. "privatnih" knjižnica, napose visokoškolskih i znanstvenih, u proizvoljnu privatnopravnu sferu, u kojoj niti Prijedlogom (loše) propisani uvjeti i standardi NE bi uopće vrijedili. Moguće je da se radi i o propustu predlagača, a u svakom slučaju, uz gore spomenute probleme koji bi iz toga proizišli, stvorilo bi i sve druge već navedene probleme glede usklađivanja knjižnica u sustave, matične djelatnosti i dr., posebno u djelatnostima koje su i dodatno od javnog interesa, posebno u obrazovanju i znanosti, bez obzira je li osnivač država ili privatna osoba. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. U prijedlogu Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (vidi: http://www.sabor.hr/prijedlog-zakona-o-arhivskom-gradivu-i-arhivima-pr odnosno http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=51079 riješeno je na način da: (čl. 40., st. 3. „(3) Ravnateljem državnog arhiva, temeljem predloženog programa rada, može se imenovati osoba koja ima završen sveučilišni diplomski ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, najmanje tri godine rada u arhivu ili najmanje pet godina rada, te položen stručni ispit iz arhivske struke, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete utvrđene statutom arhiva.“ | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. U odnosu na odredbu o izboru ravnatelja u situaciji kada se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima propisane uvjete za ravnatelja, ističemo da je ova odredba neophodna za knjižnice u malim sredinama u kojima se često događa da se ne može naći osoba koja ima zakonom propisane kvalifikacije te navedena činjenica može dovesti do zatvaranja knjižnice. Kako bi se izbjeglo zatvaranje knjižnica u manjim sredinama koje su tamo često jedine kulturne institucije, neophodno je na ovaj način omogućiti njihovo funkcioniranje. Kako osoba ravnatelja u svakom slučaju mora imati visokoškolsko obrazovanje iz područja društvenih znanosti, dosegnuti standardi neće biti narušeni. |
| 1478 | Zrinka Udiljak Bugarinovski | I.OPĆE ODREDBE, Članak 20. | 40. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U čl. 20. i 21. Prijedloga propisuju se uvjeti za ravnatelja javne (u sadašnjem Zakonu najbliža pojmu "samostalne") knjižnice, koji vrijede i za voditelja knjižnica u sastavu tih javnopravnih tijela. U sadašnjem Zakonu u gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Suprotno tome: - u Prijedlogu su u čl. 21. st. 2 navedeni uvjeti za ravnatelja javne knjižnice koji može biti imenovan ako ima "završen diplomski...studij, iz područja društvenih znanosti, ili s njim izjednačen studij" što je neprihvatljivo srozavanje dosegnutih i u praksi već provjerenih standarda - također, u Prijedlogu je u čl. 23. propisan isti uvjet za knjižnice u sastavu pravne osobe koju je osnovala ili pretežni vlasnik država ili lokalno tijelo, ALI NE i za dosadašnje knjižnice u sastavu osoba koje nisu osnovale i nisu im pretežni vlasnici državna i lokalna tijela, što implicira da te knjižnice u pogledu rukovođenja uopće nisu podložne nikakvim prethodnim zakonskim uvjetima, pa čak niti gore spomenutim iz čl. 21. - daljnji uvjeti za izbor ravnatelja javne knjižnice uključuju u čl. 21. st. 3. i posebno, st. 4. u vezi vršitelja dužnosti, neprihvatljivi su jer otvaraju vrata neograničenim manipulacijama u vezi zapošljavanja U čl. 24. prijedloga Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice, nema uvjeta za voditelja knjižnice u sastavu tzv. „privatnih“ školskih ustanova, visokih učilišta i znanstvenih institucija, koji bi zbog javnog interesa koji proizlazi ne samo iz knjižnične, nego i djelatnosti školstva i visokog obrazovanja, morao ispunjavati iste uvjete. IZMJENA PRIJEDLOGA Ispravna formulacija u čl. 21. st. 2 trebala bi biti ona koja postoji u sadašnjem Zakonu u čl. 27. st. 2. i 3. gdje su propisani jasni kriteriji, a onaj temeljni u st. 2. glasi: "završen...studij KNJIŽNIČARSKOG usmjerenja, kao i osoba koja je stekla visoku stručnu spremu sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja Zakona o znanstvenoj djelatnosti....iznimno od odredbe stavka 2., za ravnatelja samostalne knjižnice može se imenovati osoba koja ima završen preddiplomski…kao i osoba koja je stekla višu stručnu spremu sukladno...". U čl. 24. Prijedloga koji govori o voditeljima knjižnica u sastavu, tekst bi trebao glasiti: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i knjižnice u sastavu privatne škole, visokog učilišta i znanstvene institucije, može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Prije svega, s obzirom da članak 6. Prijedloga propisuje da (1) Knjižnična djelatnost obuhvaća: ..stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima, kako voditelj knjižnice, koji prema čl. 21 ne mora imati knjižničarsko obrazovanje niti uopće iskustvo rada u knjižnici, može nadzirati da li njegovi djelatnici obavljaju navedenu obradu građe u skladu sa stručnim standardima? Ukidanje potrebe za stručnim kvalifikacijama ravnatelja i voditelja javnih i knjižnica u sastavu javnih, kao i na školama i visokim učilištima (a kod tzv. "privatnih" ukidanje čak i tog smanjenog kriterija), ukidanje su i rezultata višedesetljetnog nastojanja struke da se napokon ustale standardi struke kao presudni za rukovodeća mjesta i sam rad u knjižnici, ustroj studija knjižničarstva i višestruko podizanje standarda knjižničarske djelatnosti kao rezultata tih napora. Rezultat toga bilo bi ne samo da bi u praksi u knjižnicama na strani osoblja moglo biti višestruko više stručno kvalificiranog osoblja nego što im je kvalificiran neposredni rukovoditelj, nego i već spomenuto srozavanje već dosegnutih standarda, kao i ukidanje bilo kakvih standarda vezanih uz predložene „privatne“ knjižnice. Najbitnije, ta činjenica bi, zajedno s činjenicom da niti knjižnično osoblje ne mora biti stručno kvalificirano, otvorila nepovratno vrata nebrojenim novim mogućnostima imenovanja stručno nekvalificiranih osoba putem prijateljskih i drugih veza, što je i sada jedan od najvećih problema u društvu i koji bi se time generirao i više nego što je već i u najnovije vrijeme više puta detektiran u javnosti kao problem u upravo u slučajevima (narodnih) knjižnica. Također, potpuno je neprihvatljivo i smještanje SVIH tzv. "privatnih" knjižnica, napose visokoškolskih i znanstvenih, u proizvoljnu privatnopravnu sferu, u kojoj niti Prijedlogom (loše) propisani uvjeti i standardi NE bi uopće vrijedili. Moguće je da se radi i o propustu predlagača, a u svakom slučaju, uz gore spomenute probleme koji bi iz toga proizišli, stvorilo bi i sve druge već navedene probleme glede usklađivanja knjižnica u sustave, matične djelatnosti i dr., posebno u djelatnostima koje su i dodatno od javnog interesa, posebno u obrazovanju i znanosti, bez obzira je li osnivač država ili privatna osoba. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. U prijedlogu Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (vidi: http://www.sabor.hr/prijedlog-zakona-o-arhivskom-gradivu-i-arhivima-pr odnosno http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=51079 riješeno je na način da: (čl. 40., st. 3. „(3) Ravnateljem državnog arhiva, temeljem predloženog programa rada, može se imenovati osoba koja ima završen sveučilišni diplomski ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, najmanje tri godine rada u arhivu ili najmanje pet godina rada, te položen stručni ispit iz arhivske struke, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete utvrđene statutom arhiva.“ | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. U odnosu na odredbu o izboru ravnatelja u situaciji kada se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima propisane uvjete za ravnatelja, ističemo da je ova odredba neophodna za knjižnice u malim sredinama u kojima se često događa da se ne može naći osoba koja ima zakonom propisane kvalifikacije te navedena činjenica može dovesti do zatvaranja knjižnice. Kako bi se izbjeglo zatvaranje knjižnica u manjim sredinama koje su tamo često jedine kulturne institucije, neophodno je na ovaj način omogućiti njihovo funkcioniranje. Kako osoba ravnatelja u svakom slučaju mora imati visokoškolsko obrazovanje iz područja društvenih znanosti, dosegnuti standardi neće biti narušeni. |
| 1479 | Bojan Lazić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 20. | DOPUNA: (1) Javnom knjižnicom upravlja Upravno vijeće, a ravnatelj rukovodi radom i organizira poslovanje knjižnice sukladno Zakonu o ustanovama. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Članaci 34. i 35. Zakona o ustanovama propisuju da se unutarnje ustrojstvo ustanove uređujestatutom ustanove sukladno zakonu i aktu o osnivanju te da ustanovom upravlja upravno vijeće ili drugi kolegijalni organ ako posebnim zakonom nije drugačije određeno. Kako je Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti poseban zakon, njime je moguće propisati drugačije upravljanje. S obzirom da je ravnatelj osoba koja je odgovorna za rad knjižnice važno mu je dati i ovlast upravljanja knjižnicom, a upravno vijeće također kroz svoje zakonom mu dane ovlasti, ima značajan utjecaj na rad i poslovanje knjižnice. |
| 1480 | Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek | I.OPĆE ODREDBE, Članak 20. | Javnom knjižnicom upravlja Upravno vijeće, a ravnatelj vodi i organizira rad i poslovanje, (možemo reći da je ravnatelj voditelj, rukovoditelj), - vidi članak 35. i 37. Zakona o ustanovama Ako sam zakon kaže da se javna knjižnica osniva kao ustanova onda se treba držati odredbi Zakona o ustanovama. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Članaci 34. i 35. Zakona o ustanovama propisuju da se unutarnje ustrojstvo ustanove uređujestatutom ustanove sukladno zakonu i aktu o osnivanju te da ustanovom upravlja upravno vijeće ili drugi kolegijalni organ ako posebnim zakonom nije drugačije određeno. Kako je Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti poseban zakon, njime je moguće propisati drugačije upravljanje. S obzirom da je ravnatelj osoba koja je odgovorna za rad knjižnice važno mu je dati i ovlast upravljanja knjižnicom, a upravno vijeće također kroz svoje zakonom mu dane ovlasti, ima značajan utjecaj na rad i poslovanje knjižnice. |
| 1481 | Lea Lazzarich | I.OPĆE ODREDBE, Članak 20. | KOMENTAR: Neusklađeno sa Zakonom o ustanovama. Knjižnicom upravlja Upravno vijeće, a ravnatelj je vodi. NADOPUNA: Zamjeniti s: „Voditelj javne knjižnice je ravnatelj“. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Članaci 34. i 35. Zakona o ustanovama propisuju da se unutarnje ustrojstvo ustanove uređujestatutom ustanove sukladno zakonu i aktu o osnivanju te da ustanovom upravlja upravno vijeće ili drugi kolegijalni organ ako posebnim zakonom nije drugačije određeno. Kako je Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti poseban zakon, njime je moguće propisati drugačije upravljanje. S obzirom da je ravnatelj osoba koja je odgovorna za rad knjižnice važno mu je dati i ovlast upravljanja knjižnicom, a upravno vijeće također kroz svoje zakonom mu dane ovlasti, ima značajan utjecaj na rad i poslovanje knjižnice. |
| 1482 | Andreja Zubac | I.OPĆE ODREDBE, Članak 20. | Članak 20. (1) Javnom knjižnicom upravlja ravnatelj. - > ovo je dvosmislena tvrdnja. Obrazloženje: Ako knjižnice imaju Upravna vijeća, onda knjižnicom upravljaju oni, tj. donose odluke, a ne ravnatelj. Ravnatelj je u praksi, na žalost, samo figura. Treba izrijekom u tančine razjasniti sve uloge! U manjim javnim knjižnicama uglavnom upravlja (no, kod njih veliku ulogu, nerijetko i zadnju riječ, ima osnivač, a u većima upravo vijeće iz redova politike po nalogu osnivača). | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Članaci 34. i 35. Zakona o ustanovama propisuju da se unutarnje ustrojstvo ustanove uređujestatutom ustanove sukladno zakonu i aktu o osnivanju te da ustanovom upravlja upravno vijeće ili drugi kolegijalni organ ako posebnim zakonom nije drugačije određeno. Kako je Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti poseban zakon, njime je moguće propisati drugačije upravljanje. S obzirom da je ravnatelj osoba koja je odgovorna za rad knjižnice važno mu je dati i ovlast upravljanja knjižnicom, a upravno vijeće također kroz svoje zakonom mu dane ovlasti, ima značajan utjecaj na rad i poslovanje knjižnice. |
| 1483 | Gradska knjižnica Beli Manastir | I.OPĆE ODREDBE, Članak 20. | Ustanove imaju ravnatelja, udruge predsjednika udruge, a trgovačka društva direktore, što znači da već po strukturi nisu moguće konstrukcije kakve su predviđene ovim zakonom. Još jedan razlog zašto javne knjižnice ne mogu biti npr. udruge ili trgovačka društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Nacrt prijedloga Zakona i ne predviđa ravnatelja za drugačije pravne oblike osim javnih knjižnica, a iste mogu biti samo ustanove. |
| 1484 | Jelena Žagrović | I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. | Ne može se postupak imenovanja i razrješenja ravnatelja knjižnice određivati statutom knjižnice ili aktom o osnivanju knjižnice već treba biti ujednačen upravo ovim zakonom. U postojećem Zakonu o knjižnicama postupak je jasniji i određeniji. Ravnatelj i voditelj knjižnica (javnih, u sastavu, privatnih... ) mora biti kvalificirana osoba s knjižničnim obrazovanjem, jer jedino takva osoba može kompetentno voditi knjižnicu. Svi ostali prijedlozi kojima se zaobilazi knjižničarska struka i kompetencije jest poništavanje višedesetljetnog nastojanja struke da se napokon ustale standardi struke kao presudni za rukovodeća mjesta i sam rad u knjižnici. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje. Vezano uz propisivanje postupka imenovanja ravnatelja u statutu i aktu o osnivanju knjižnice, ističemo da će navedeno pitanje riješiti jedinica lokalne i područne samouprave kao osnivač knjižnice, a ovaj nacrt prijedloga previđa samo imenovanje ravnatelja temeljem javnog natječaja, čime se osigurava transparentnost imenovanja. |
| 1485 | Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica, Hrvatsko knjižničarsko društvo, Sekcija za narodne knjižnice - Komisija za narodne knjižnice | I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. | Stavak 2. Potrebna je izmijena prema kojoj se ravnateljem narodne knjižnice može, na temelju predloženoga četverogodišnjeg plana rada, imenovati osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, iz područja knjižničarstva, najmanje pet godina rada u knjižnici i odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete propisane statutom. Objašnjenje: Kao uvjet za imenovanje ravnatelja narodne knjižnice navodi se studij društvenog ili „ s njim izjednačenog“ usmjerenja a ne studij knjižničarstva, „najmanje pet godina rada u knjižnici ili najmanje deset godina rada u kulturi, znanosti ili obrazovanju..“ Navedena odredba ima za posljedicu da za ravnatelja može biti imenovana osoba bez bilo kakvih stručnih i teoretskih znanja iz područja knjižničarstva, a niti se uvjetuje, ukoliko do takvog imenovanja dođe, da je stručno knjižnično zvanje potrebno steći u propisanom roku. Napomenimo uz ovo da su u velikom broju manjih općinskih knjižnica ravnatelji ujedno i jedini djelatnici knjižnice, što dovodi u pitanje kako će takve osobe bez stručnog knjižničnog obrazovanja obavljati knjižničnu djelatnost. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje. |
| 1486 | Andreja Toljan | I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. | Navedena odredba ima za posljedicu imenovanje ravnatelja bez bilo kakvih stručnih i teoretskih znanja iz područja knjižničarstva a ne uvjetuje se ni stjecanje knjižničarskih kompetencija ako do toga dođe. U velikom broju knjižnica smještenih u manjim gradovima i općinama ravnatelji su i djelatnici knjižnice koji obavljaju poslove nabave i obrade. Kako će takve osobe obavljati poslove iz knjižnične djelatnosti? Menađerski pristup vođenja ovdje jednostavno nema pokrića. Imamo bezbroj primjera na terenu gdje poslove ravnatelja obavljaju i osobe koje nemaju obavljen studij knjižničarstva. Zakon bi trebao regulirati tj. obvezati da do takvih situacija ne dolazi a ne da ide u relativiziranje i degradiranje struke. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje. |
| 1487 | Liana Diković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. | Podržavam u potpunosti prijedlog kolegice Tuškan kojim se predlaže da čl. 21. / st. 2. uključuje ove uvjete: Ravnateljem javne/samostalne knjižnice može se, na temelju predloženoga četverogodišnjeg plana rada, imenovati osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, iz područja informacijskih znanosti, smjer knjižničarstva, ili s njim izjednačen studij, položen stručni ispit za stručno zvanje diplomiranog knjižničara ili ekvivalent definiran posebnim pravilnikom o knjižničarskim zvanjima, najmanje pet godina rada u knjižnici ili najmanje deset godina rada u kulturi, znanosti ili obrazovanju, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete propisane statutom. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje. |
| 1488 | Mirjana Kotromanović | I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. | Prijedlog teksta: Ispravna formulacija u čl. 21. st. 2 trebala bi biti ona koja postoji u sadašnjem Zakonu u čl. 27. st. 2. i 3. gdje su propisani jasni kriteriji, a onaj temeljni u st. 2. glasi: "završen...studij KNJIŽNIČARSKOG usmjerenja, kao i osoba koja je stekla visoku stručnu spremu sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja Zakona o znanstvenoj djelatnosti....iznimno od odredbe stavka 2., za ravnatelja samostalne knjižnice može se imenovati osoba koja ima završen preddiplomski…kao i osoba koja je stekla višu stručnu spremu sukladno...". Dodati negdje i : "POLOŽEN STRUČNI ISPIT iz knjižničarske struke" | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje. |
| 1489 | Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za informacijske znanosti | I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. | Zajedničko i usuglašeno mišljenje - Odsjeka za informacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, - Odjela za informacijske znanosti, Sveučilišta u Zadru, - Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Članak: 21 Stavak: 2 i 3 Prijedlog izmjena: (2) Ravnateljem javne knjižnice može se, na temelju predloženoga četverogodišnjeg plana rada, imenovati osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, u polju informacijskih i komunikacijskih znanosti, ili s njim izjednačen studij, najmanje pet godina rada u knjižnici na stručnim poslovima, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete propisane statutom. (3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ako se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima propisane uvjete za ravnatelja javne knjižnice, može se na temelju predloženog četverogodišnjeg plana rada imenovati osoba koja ima diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, iz područja društvenih znanosti, ili s njim izjednačen studij, najmanje jednu godinu rada u knjižnici ili najmanje pet godina rada u kulturi, znanosti ili obrazovanju, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete propisane statutom. Obrazloženje: Smatramo da koliko god je to moguće treba poticati da ravnatelji knjižnica budu stručne osobe. U skladu s time predlaže se u stavku 2 izbaciti "iz područja društvenih znanosti" i " ili najmanje deset godina rada u kulturi, znanosti ili obrazovanju ", a dodati "u polju informacijskih i komunikacijskih znanosti" te "na stručnim poslovima". U stavku 3 predlaže se dodati "iz područja društvenih znanosti". Ovime bi se osigurala veća stručnost ravnatelja, a istovremeno omogućilo, na ponovljenom natječaju, zapošljavanje osobe i drugih kvalifikacija ukoliko odgovarajuće stručne osobe nema. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje. U odnosu na odredbu o izboru ravnatelja u situaciji kada se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima propisane uvjete za ravnatelja, ističemo da je ova odredba neophodna za knjižnice u malim sredinama u kojima se često događa da se ne može naći osoba koja ima zakonom propisane kvalifikacije te navedena činjenica može dovesti do zatvaranja knjižnice. Kako bi se izbjeglo zatvaranje knjižnica u manjim sredinama koje su tamo često jedine kulturne institucije, neophodno je na ovaj način omogućiti njihovo funkcioniranje. Kako osoba ravnatelja u svakom slučaju mora imati visokoškolsko obrazovanje iz područja društvenih znanosti, dosegnuti standardi neće biti narušeni. |
| 1490 | Miroslav Katić, predsjednik Društva knjižničara Karlovačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. | (1) Ravnatelja javne knjižnice imenuje se i razrješuje osnivač na prijedlog upravnog vijeća odnosno za javnu knjižnicu koja ima manje od 5 zaposlenih samo osnivač. Obrazloženje: Ne može se imenovati ravnatelja ustanove internim aktom kao što je statut. Zakon bi trebao propisati način raspisivanja natječaja za ravnatelja knjižnice. Ostavlja se prostor da se internim aktima zloupotrebljava ta mogućnost. (2) treba glasiti: Ravnateljem javne knjižnice može se, na temelju predloženoga četverogodišnjeg plana rada, imenovati osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij knjižničarskog smjera, ili s njim izjednačen studij, najmanje pet godina rada u knjižnici te položen stručni ispit iz knjižničarske struke, objavljene vrijedne stručne ili znanstvene radove i odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima. Obrazloženje: U velikom broju manjih općinskih knjižnica ravnatelj je jedini djelatnik knjižnice. Postavlja se pitanje na koji način će takve osobe bez stručnog knjižničnog obrazovanja obavljati knjižničnu djelatnost? (3) treba glasiti: Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ako se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima sve propisane uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice, može se na temelju predloženog četverogodišnjeg plana rada imenovati osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij društvenog usmjerenja, najmanje jednu godinu rada u knjižnici ili najmanje pet godina rada u kulturi, uz uvjet da u roku od tri godine od zapošljavanja stekne stručno knjižničarsko zvanje. (4) izmijeniti i dopuniti: Za vršitelja dužnosti ravnatelja javne knjižnice može se, kada se iscrpe sve mogućnosti u postupku javnog natječaja i ponovljenog javnog natječaja, u zakonskom roku imenovati osoba koja ima obrazovanje propisano stavkom 3., na ovu dužnost može se, u iznimnim slučajevima, imenovati i osoba koja nije djelatnik javne knjižnice. Komentar: Također, potpuno je neprihvatljivo i smještanje svih tzv. "privatnih" knjižnica, napose visokoškolskih i znanstvenih, u proizvoljnu privatnopravnu sferu, u kojoj niti Prijedlogom (loše) propisani uvjeti i standardi NE bi uopće vrijedili | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Prema Nacrtu prijedloga zakona ravnatelja se imenuje temeljem javnog natječaja a osnivaču se ostavlja da propiše postupak i način imenovanja ravnatelja. Naime, osnivač knjižnice je gotovo redovito jedinica lokalne samouprave te se također uzimaju u obzir propisi koji se odnose na njih. Stoga je ovaj Nacrt prijedloga zakona propisao transparentnost imenovanja ravnatelja kroz javni natječaj a ostalo prepustio osnivaču. Nadalje, za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje. U odnosu na odredbu o izboru ravnatelja u situaciji kada se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima propisane uvjete za ravnatelja, ističemo da je ova odredba neophodna za knjižnice u malim sredinama u kojima se često događa da se ne može naći osoba koja ima zakonom propisane kvalifikacije te navedena činjenica može dovesti do zatvaranja knjižnice. Kako bi se izbjeglo zatvaranje knjižnica u manjim sredinama koje su tamo često jedine kulturne institucije, neophodno je na ovaj način omogućiti njihovo funkcioniranje. Kako osoba ravnatelja u svakom slučaju mora imati visokoškolsko obrazovanje iz područja društvenih znanosti, dosegnuti standardi neće biti narušeni. |
| 1491 | Andreja Tominac, viša knjižničarka, članica Komisije za visokoškolske knjižnice (HKD) | I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. | Članak 21, st. 2 "Ravnateljem javne knjižnice može se, na temelju predloženoga četverogodišnjeg plana rada, imenovati osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, iz područja društvenih znanosti, ili s njim izjednačen studij,...." Prijedlog teksta: Ispravna formulacija u čl. 21. st. 2 trebala bi biti ona koja postoji u sadašnjem Zakonu u čl. 27. st. 2. i 3. gdje su propisani jasni kriteriji, a onaj temeljni u st. 2. glasi: "završen...studij KNJIŽNIČARSKOG usmjerenja, kao i osoba koja je stekla visoku stručnu spremu sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja Zakona o znanstvenoj djelatnosti....iznimno od odredbe stavka 2., za ravnatelja samostalne knjižnice može se imenovati osoba koja ima završen preddiplomski…kao i osoba koja je stekla višu stručnu spremu sukladno...". Dodati negdje i : "POLOŽEN STRUČNI ISPIT iz knjižničarske struke" OBRAZLOŽENJE: Pojam "javna knjižnica" potrebno je promijeniti i sukladno važećem Zakonu o knjižnicama (NN 105/97) reći da je to samostalna knjižnica. Definiciju svih vrsta knjižnica u skladiti s normom HRN ISO 2789:2014 i navesti ih u glavi I. Opće odredbe. Ovom odredbom ukida se obveza zapošljavanja osobe sa završenim studijem knjižničarstva na mjesto ravnatelja. Nadalje, kako se isti uvjeti primjenjuju na izbor voditelja knjižnica u sastavu, u kojima najčešće radi samo jedan knjižničarski djelatnik, otvara se prilika za zapošljavanje nestručnih kadrova koji zbog nedostatka stručnih knjižničarskih kompetencija neće biti u stanju utjecati na kvalitetu izvođenja knjižnične djelatnosti u knjižnicama u sastavu, a naročito u knjižnicama u sustavu znanosti i visokoga obrazovanja čije su matične ustanove podložne vanjskome vrednovanju kvalitete rada, uključujući i knjižnice u sastavu ustanova u sustavu znanosti i visokoga obrazovanja. Stoga, da bi se osnažile visokoškolske knjižnice, Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti mora se jasno i kadrovski odrediti na način da se u sve vrste knjižnica moraju zaposliti osobe u stručnim knjižničarskim zvanjima (obavezno navesti u ovome prijedlogu zakona sva stručna knjižničarska zvanja) a da se na upravljačkim i voditeljskim funkcijama u knjižnicama moraju zaposliti isključivo osobe sa završenim studijem knjižničarstva, pa i ukoliko su prethodno završile neki drugi studij. Iznimke od toga može biti, što su kolege već ranije obrazložile i navele uvjete. Obveza je svih stručnih knjižničarskih djelatnika imati POLOŽEN STRUČNI ISPIT iz knjižničarske struke, kao što imamo i sada. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje. |
| 1492 | Silvija Perić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. | Ispravna formulacija u čl. 21. st. 2 trebala bi biti ona koja postoji u sadašnjem Zakonu u čl. 27. st. 2. i 3. gdje su propisani jasni kriteriji, a onaj temeljni u st. 2. glasi: "završen...studij KNJIŽNIČARSKOG usmjerenja, kao i osoba koja je stekla visoku stručnu spremu sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja Zakona o znanstvenoj djelatnosti....iznimno od odredbe stavka 2., za ravnatelja samostalne knjižnice može se imenovati osoba koja ima završen preddiplomski…kao i osoba koja je stekla višu stručnu spremu sukladno...". U čl. 24. Prijedloga koji govori o voditeljima knjižnica u sastavu, tekst bi trebao glasiti: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i knjižnice u sastavu privatne škole, visokog učilišta i znanstvene institucije, može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje. U odnosu na odredbu o izboru ravnatelja u situaciji kada se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima propisane uvjete za ravnatelja, ističemo da je ova odredba neophodna za knjižnice u malim sredinama u kojima se često događa da se ne može naći osoba koja ima zakonom propisane kvalifikacije te navedena činjenica može dovesti do zatvaranja knjižnice. Kako bi se izbjeglo zatvaranje knjižnica u manjim sredinama koje su tamo često jedine kulturne institucije, neophodno je na ovaj način omogućiti njihovo funkcioniranje. Kako osoba ravnatelja u svakom slučaju mora imati visokoškolsko obrazovanje iz područja društvenih znanosti, dosegnuti standardi neće biti narušeni. |
| 1493 | Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja | I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. | Ispravna formulacija u čl. 21. st. 2 trebala bi biti ona koja postoji u sadašnjem Zakonu u čl. 27. st. 2. i 3. gdje su propisani jasni kriteriji, a onaj temeljni u st. 2. glasi: "završen...studij KNJIŽNIČARSKOG usmjerenja, kao i osoba koja je stekla visoku stručnu spremu sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja Zakona o znanstvenoj djelatnosti....iznimno od odredbe stavka 2., za ravnatelja samostalne knjižnice može se imenovati osoba koja ima završen preddiplomski…kao i osoba koja je stekla višu stručnu spremu sukladno...". U čl. 24. Prijedloga koji govori o voditeljima knjižnica u sastavu, tekst bi trebao glasiti: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i knjižnice u sastavu privatne škole, visokog učilišta i znanstvene institucije, može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Prije svega, s obzirom da članak 6. Prijedloga propisuje da (1) Knjižnična djelatnost obuhvaća: ..stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima, kako voditelj knjižnice, koji prema čl. 21 ne mora imati knjižničarsko obrazovanje niti uopće iskustvo rada u knjižnici, može nadzirati da li njegovi djelatnici obavljaju navedenu obradu građe u skladu sa stručnim standardima? Ukidanje potrebe za stručnim kvalifikacijama ravnatelja i voditelja javnih i knjižnica u sastavu javnih, kao i na školama i visokim učilištima (a kod tzv. "privatnih" ukidanje čak i tog smanjenog kriterija), ukidanje su i rezultata višedesetljetnog nastojanja struke da se napokon ustale standardi struke kao presudni za rukovodeća mjesta i sam rad u knjižnici, ustroj studija knjižničarstva i višestruko podizanje standarda knjižničarske djelatnosti kao rezultata tih napora. Rezultat toga bilo bi ne samo da bi u praksi u knjižnicama na strani osoblja moglo biti višestruko više stručno kvalificiranog osoblja nego što im je kvalificiran neposredni rukovoditelj, nego i već spomenuto srozavanje već dosegnutih standarda, kao i ukidanje bilo kakvih standarda vezanih uz predložene „privatne“ knjižnice. Najbitnije, ta činjenica bi, zajedno s činjenicom da niti knjižnično osoblje ne mora biti stručno kvalificirano, otvorila nepovratno vrata nebrojenim novim mogućnostima imenovanja stručno nekvalificiranih osoba putem prijateljskih i drugih veza, što je i sada jedan od najvećih problema u društvu i koji bi se time generirao i više nego što je već i u najnovije vrijeme više puta detektiran u javnosti kao problem u upravo u slučajevima (narodnih) knjižnica. Također, potpuno je neprihvatljivo i smještanje SVIH tzv. "privatnih" knjižnica, napose visokoškolskih i znanstvenih, u proizvoljnu privatnopravnu sferu, u kojoj niti Prijedlogom (loše) propisani uvjeti i standardi NE bi uopće vrijedili. Moguće je da se radi i o propustu predlagača, a u svakom slučaju, uz gore spomenute probleme koji bi iz toga proizišli, stvorilo bi i sve druge već navedene probleme glede usklađivanja knjižnica u sustave, matične djelatnosti i dr., posebno u djelatnostima koje su i dodatno od javnog interesa, posebno u obrazovanju i znanosti, bez obzira je li osnivač država ili privatna osoba. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje. U odnosu na odredbu o izboru ravnatelja u situaciji kada se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima propisane uvjete za ravnatelja, ističemo da je ova odredba neophodna za knjižnice u malim sredinama u kojima se često događa da se ne može naći osoba koja ima zakonom propisane kvalifikacije te navedena činjenica može dovesti do zatvaranja knjižnice. Kako bi se izbjeglo zatvaranje knjižnica u manjim sredinama koje su tamo često jedine kulturne institucije, neophodno je na ovaj način omogućiti njihovo funkcioniranje. Kako osoba ravnatelja u svakom slučaju mora imati visokoškolsko obrazovanje iz područja društvenih znanosti, dosegnuti standardi neće biti narušeni. |
| 1494 | Nadia Bužleta | I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. | Odredbama statuta knjižnica, a u skladu s člankom 37., stavak 6. Zakona o ustanovama uređuje se da je ravnatelj poslovodni i stručni voditelj ustanove i izrijekom je navedeno da "vodi stručni rad ustanove i odgovoran je za stručni rad ustanove". Upitno je kako osoba koja NEMA završen studij knjižničarskog usmjerenja i nije ga dužna ni steći može posjedovati stručne kompetencije koje uključuju stručna znanja potrebna za optimalno vođenje knjižnice, upravljanje i izgradnju knjižničnog fonda, planiranje i razvoj knjižničnih usluga, razumijevanje organizacije, vrednovanje postignuća knjižničarskog osoblja i sl.?! Nažalost, ovakva odredba ograničava razvoj knjižnične djelatnosti (kao i cijeli prijedlog Zakona u cjelini), poništava rezultate višedesetljetnog nastojanja struke da se napokon ustale standardi, a u konačnici degradira knjižničarsku profesiju. U potpunosti se slažem s kolegicom Tuškan i podržavam prijedlog kojim se predlaže da čl. 21. / st. 2. uključuje ove uvjete: Ravnateljem javne/samostalne knjižnice može se, na temelju predloženoga četverogodišnjeg plana rada, imenovati osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, iz područja informacijskih znanosti, smjer knjižničarstva, ili s njim izjednačen studij, položen stručni ispit za stručno zvanje diplomiranog knjižničara ili ekvivalent definiran posebnim pravilnikom o knjižničarskim zvanjima, najmanje pet godina rada u knjižnici ili najmanje deset godina rada u kulturi, znanosti ili obrazovanju, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete propisane statutom. Stavak 3. istog članka u ovom je obliku neprihvatljiv. Brisati, a u novom prijedlogu, uz već spomenute uvjete za ravnatelja, u slučaju kad se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima propisane uvjete, predvidjeti najmanje pet godina rada u knjižnici ili najmanje deset godina rada u kulturi, znanosti ili obrazovanju. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje. U odnosu na odredbu o izboru ravnatelja u situaciji kada se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima propisane uvjete za ravnatelja, ističemo da je ova odredba neophodna za knjižnice u malim sredinama u kojima se često događa da se ne može naći osoba koja ima zakonom propisane kvalifikacije te navedena činjenica može dovesti do zatvaranja knjižnice. Kako bi se izbjeglo zatvaranje knjižnica u manjim sredinama koje su tamo često jedine kulturne institucije, neophodno je na ovaj način omogućiti njihovo funkcioniranje. Kako osoba ravnatelja u svakom slučaju mora imati visokoškolsko obrazovanje iz područja društvenih znanosti, dosegnuti standardi neće biti narušeni. |
| 1495 | Alica Kolarić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. | Ravnatelj knjižnice treba biti stručna osoba koja je u stanju osigurati prije svega stručan rad djelatnika, prema međunarodnim i domaćim smjernicama i standardima. Stoga treba imati završeni diplomski studij iz programa knjižničarskog usmjerenja i stečeno stručno zvanje diplomiranog knjižničara. Ispravna formulacija u čl. 21. st. 2 trebala bi biti ona koja postoji u sadašnjem Zakonu u čl. 27. st. 2. i 3. gdje su propisani jasni kriteriji, a onaj temeljni u st. 2. glasi: "završen...studij KNJIŽNIČARSKOG usmjerenja, kao i osoba koja je stekla visoku stručnu spremu sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja Zakona o znanstvenoj djelatnosti....iznimno od odredbe stavka 2., za ravnatelja samostalne knjižnice može se imenovati osoba koja ima završen preddiplomski…kao i osoba koja je stekla višu stručnu spremu sukladno...". Također, ravnatelj se mora izabirati temeljem javnog natječaja U čl. 24. Prijedloga koji govori o voditeljima knjižnica u sastavu, tekst bi trebao glasiti: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i knjižnice u sastavu privatne škole, visokog učilišta i znanstvene institucije, može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje. |
| 1496 | Marijana Mišetić, predsjednica Komisije za visokoškolske knjižnice (HKD) | I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. | ČLANAK 21. - uvjeti za imenovanje ravnatelja knjižnice moraju biti završeni diplomski studij iz programa knjižničarskog usmjerenja i stečeno stručno zvanje diplomiranog knjižničara - ravnatelj se mora izabirati temeljem javnog natječaja - St. (3) i (4) neprihvatljivi su u cijelosti i nesagledivo štetni za knjižničarsku djelatnost. Umjesto stečenoga stručnog zvanja i kvalifikacija u Prijedlogu Zakona navodi se da je dovoljno predložiti plan rada | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje. |
| 1497 | Vesna Ivanković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. | OBRAZLOŽENJE: Prije svega, s obzirom da članak 6. Prijedloga propisuje da (1) Knjižnična djelatnost obuhvaća: ..stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima, kako voditelj knjižnice, koji prema čl. 21 ne mora imati knjižničarsko obrazovanje niti uopće iskustvo rada u knjižnici, može nadzirati da li njegovi djelatnici obavljaju navedenu obradu građe u skladu sa stručnim standardima? Ukidanje potrebe za stručnim kvalifikacijama ravnatelja i voditelja javnih i knjižnica u sastavu javnih, kao i na školama i visokim učilištima (a kod tzv. "privatnih" ukidanje čak i tog smanjenog kriterija), ukidanje su i rezultata višedesetljetnog nastojanja struke da se napokon ustale standardi struke kao presudni za rukovodeća mjesta i sam rad u knjižnici, ustroj studija knjižničarstva i višestruko podizanje standarda knjižničarske djelatnosti kao rezultata tih napora. Rezultat toga bilo bi ne samo da bi u praksi u knjižnicama na strani osoblja moglo biti višestruko više stručno kvalificiranog osoblja nego što im je kvalificiran neposredni rukovoditelj, nego i već spomenuto srozavanje već dosegnutih standarda, kao i ukidanje bilo kakvih standarda vezanih uz predložene „privatne“ knjižnice. Najbitnije, ta činjenica bi, zajedno s činjenicom da niti knjižnično osoblje ne mora biti stručno kvalificirano, otvorila nepovratno vrata nebrojenim novim mogućnostima imenovanja stručno nekvalificiranih osoba putem prijateljskih i drugih veza, što je i sada jedan od najvećih problema u društvu i koji bi se time generirao i više nego što je već i u najnovije vrijeme više puta detektiran u javnosti kao problem u upravo u slučajevima (narodnih) knjižnica. Također, potpuno je neprihvatljivo i smještanje SVIH tzv. "privatnih" knjižnica, napose visokoškolskih i znanstvenih, u proizvoljnu privatnopravnu sferu, u kojoj niti Prijedlogom (loše) propisani uvjeti i standardi NE bi uopće vrijedili. Moguće je da se radi i o propustu predlagača, a u svakom slučaju, uz gore spomenute probleme koji bi iz toga proizišli, stvorilo bi i sve druge već navedene probleme glede usklađivanja knjižnica u sustave, matične djelatnosti i dr., posebno u djelatnostima koje su i dodatno od javnog interesa, posebno u obrazovanju i znanosti, bez obzira je li osnivač država ili privatna osoba. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. U prijedlogu Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (vidi: http://www.sabor.hr/prijedlog-zakona-o-arhivskom-gradivu-i-arhivima-pr odnosno http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=51079 riješeno je na način da: (čl. 40., st. 3. „(3) Ravnateljem državnog arhiva, temeljem predloženog programa rada, može se imenovati osoba koja ima završen sveučilišni diplomski ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, najmanje tri godine rada u arhivu ili najmanje pet godina rada, te položen stručni ispit iz arhivske struke, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete utvrđene statutom arhiva.“ | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje. |
| 1498 | Vesna Ivanković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. | U čl. 20. i 21. Prijedloga propisuju se uvjeti za ravnatelja javne (u sadašnjem Zakonu najbliža pojmu "samostalne") knjižnice, koji vrijede i za voditelja knjižnica u sastavu tih javnopravnih tijela. U sadašnjem Zakonu u gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Suprotno tome: - u Prijedlogu su u čl. 21. st. 2 navedeni uvjeti za ravnatelja javne knjižnice koji može biti imenovan ako ima "završen diplomski...studij, iz područja društvenih znanosti, ili s njim izjednačen studij" što je neprihvatljivo srozavanje dosegnutih i u praksi već provjerenih standarda - također, u Prijedlogu je u čl. 23. propisan isti uvjet za knjižnice u sastavu pravne osobe koju je osnovala ili pretežni vlasnik država ili lokalno tijelo, ALI NE i za dosadašnje knjižnice u sastavu osoba koje nisu osnovale i nisu im pretežni vlasnici državna i lokalna tijela, što implicira da te knjižnice u pogledu rukovođenja uopće nisu podložne nikakvim prethodnim zakonskim uvjetima, pa čak niti gore spomenutim iz čl. 21. - daljnji uvjeti za izbor ravnatelja javne knjižnice uključuju u čl. 21. st. 3. i posebno, st. 4. u vezi vršitelja dužnosti, neprihvatljivi su jer otvaraju vrata neograničenim manipulacijama u vezi zapošljavanja | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje. U odnosu na odredbu o izboru ravnatelja u situaciji kada se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima propisane uvjete za ravnatelja, ističemo da je ova odredba neophodna za knjižnice u malim sredinama u kojima se često događa da se ne može naći osoba koja ima zakonom propisane kvalifikacije te navedena činjenica može dovesti do zatvaranja knjižnice. Kako bi se izbjeglo zatvaranje knjižnica u manjim sredinama koje su tamo često jedine kulturne institucije, neophodno je na ovaj način omogućiti njihovo funkcioniranje. Kako osoba ravnatelja u svakom slučaju mora imati visokoškolsko obrazovanje iz područja društvenih znanosti, dosegnuti standardi neće biti narušeni. |
| 1499 | Nadia Bužleta | I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. | (1) Ravnatelja samostalne knjižnice imenuje predstavničko tijelo osnivača na temelju javnog natječaja u postupku i na način propisan aktom o osnivanju i statutom knjižnice. Istim aktima regulira se i postupak u slučaju razrješenja. Komentar: Radi izbjegavanja različitih tumačenja ove odredbe nužno je izrijekom navesti obvezu raspisivanja javnog natječaja za ravnatelja. Također, potrebno je dopuniti tko imenuje ravnatelja. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Javni natječaj za imenovanje ravnatelja propisan je ovim Nacrtom prijedloga zakona, a postupak i način je ostavljen osnivaču iz razloga što imenovanje ovisi i o propisima koji se odnose na jedinice lokalne samouprave kao osnivače knjižnica. |
| 1500 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. | Ispravna formulacija u čl. 21. st. 2 trebala bi biti ona koja postoji u sadašnjem Zakonu u čl. 27. st. 2. i 3. gdje su propisani jasni kriteriji, a onaj temeljni u st. 2. glasi: "završen...studij KNJIŽNIČARSKOG usmjerenja, kao i osoba koja je stekla visoku stručnu spremu sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja Zakona o znanstvenoj djelatnosti....iznimno od odredbe stavka 2., za ravnatelja samostalne knjižnice može se imenovati osoba koja ima završen preddiplomski…kao i osoba koja je stekla višu stručnu spremu sukladno...". U čl. 24. Prijedloga koji govori o voditeljima knjižnica u sastavu, tekst bi trebao glasiti: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i knjižnice u sastavu privatne škole, visokog učilišta i znanstvene institucije, može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Prije svega, s obzirom da članak 6. Prijedloga propisuje da (1) Knjižnična djelatnost obuhvaća: ..stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima, kako voditelj knjižnice, koji prema čl. 21 ne mora imati knjižničarsko obrazovanje niti uopće iskustvo rada u knjižnici, može nadzirati da li njegovi djelatnici obavljaju navedenu obradu građe u skladu sa stručnim standardima? Ukidanje potrebe za stručnim kvalifikacijama ravnatelja i voditelja javnih i knjižnica u sastavu javnih, kao i na školama i visokim učilištima (a kod tzv. "privatnih" ukidanje čak i tog smanjenog kriterija), ukidanje su i rezultata višedesetljetnog nastojanja struke da se napokon ustale standardi struke kao presudni za rukovodeća mjesta i sam rad u knjižnici, ustroj studija knjižničarstva i višestruko podizanje standarda knjižničarske djelatnosti kao rezultata tih napora. Rezultat toga bilo bi ne samo da bi u praksi u knjižnicama na strani osoblja moglo biti višestruko više stručno kvalificiranog osoblja nego što im je kvalificiran neposredni rukovoditelj, nego i već spomenuto srozavanje već dosegnutih standarda, kao i ukidanje bilo kakvih standarda vezanih uz predložene „privatne“ knjižnice. Najbitnije, ta činjenica bi, zajedno s činjenicom da niti knjižnično osoblje ne mora biti stručno kvalificirano, otvorila nepovratno vrata nebrojenim novim mogućnostima imenovanja stručno nekvalificiranih osoba putem prijateljskih i drugih veza, što je i sada jedan od najvećih problema u društvu i koji bi se time generirao i više nego što je već i u najnovije vrijeme više puta detektiran u javnosti kao problem u upravo u slučajevima (narodnih) knjižnica. Također, potpuno je neprihvatljivo i smještanje SVIH tzv. "privatnih" knjižnica, napose visokoškolskih i znanstvenih, u proizvoljnu privatnopravnu sferu, u kojoj niti Prijedlogom (loše) propisani uvjeti i standardi NE bi uopće vrijedili. Moguće je da se radi i o propustu predlagača, a u svakom slučaju, uz gore spomenute probleme koji bi iz toga proizišli, stvorilo bi i sve druge već navedene probleme glede usklađivanja knjižnica u sustave, matične djelatnosti i dr., posebno u djelatnostima koje su i dodatno od javnog interesa, posebno u obrazovanju i znanosti, bez obzira je li osnivač država ili privatna osoba. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. U prijedlogu Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (vidi: http://www.sabor.hr/prijedlog-zakona-o-arhivskom-gradivu-i-arhivima-pr odnosno http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=51079 riješeno je na način da: (čl. 40., st. 3. „(3) Ravnateljem državnog arhiva, temeljem predloženog programa rada, može se imenovati osoba koja ima završen sveučilišni diplomski ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, najmanje tri godine rada u arhivu ili najmanje pet godina rada, te položen stručni ispit iz arhivske struke, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete utvrđene statutom arhiva.“ | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje. U odnosu na odredbu o izboru ravnatelja u situaciji kada se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima propisane uvjete za ravnatelja, ističemo da je ova odredba neophodna za knjižnice u malim sredinama u kojima se često događa da se ne može naći osoba koja ima zakonom propisane kvalifikacije te navedena činjenica može dovesti do zatvaranja knjižnice. Kako bi se izbjeglo zatvaranje knjižnica u manjim sredinama koje su tamo često jedine kulturne institucije, neophodno je na ovaj način omogućiti njihovo funkcioniranje. Kako osoba ravnatelja u svakom slučaju mora imati visokoškolsko obrazovanje iz područja društvenih znanosti, dosegnuti standardi neće biti narušeni |
| 1501 | Jagoda Ille, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. | Daljnji uvjeti za izbor ravnatelja javne knjižnice uključuju u čl. 21. st. 3. i posebno, st. 4. u vezi vršitelja dužnosti, neprihvatljivi su jer otvaraju vrata neograničenim manipulacijama u vezi zapošljavanja. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. U odnosu na odredbu o izboru ravnatelja u situaciji kada se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima propisane uvjete za ravnatelja, ističemo da je ova odredba neophodna za knjižnice u malim sredinama u kojima se često događa da se ne može naći osoba koja ima zakonom propisane kvalifikacije te navedena činjenica može dovesti do zatvaranja knjižnice. Kako bi se izbjeglo zatvaranje knjižnica u manjim sredinama koje su tamo često jedine kulturne institucije, neophodno je na ovaj način omogućiti njihovo funkcioniranje. Kako osoba ravnatelja u svakom slučaju mora imati visokoškolsko obrazovanje iz područja društvenih znanosti, dosegnuti standardi neće biti narušeni. Što se tiče vršitelja dužnosti, propisani način imenovanja je posve uobičajen jer se radi o osobi koja će samo u izvanrednim situacijama doći u poziciju ravnatelja knjižnice i ostat će na navedenom mjestu do imenovanja ravnatelja redovnim putem, putem javnog natječaja. Redovno imenovanje ravnatelja putem javnog natječaja zahtijeva određeni vremenski period u kojem bi, bez odredbi o vršitelju dužnosti, knjižnica bila bez vodstva. |
| 1502 | Gorana Tuškan, Komisija za narodne knjižnice | I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. | : zašto nije potrebno knjižničarsko zvanje (akademsko ili stručno) za ravnatelja knjižnice? Koje su prednosti osoba koje imaju diplomu iz područja društvenih znanosti u odnosu na osobe s knjižničarskim zvanjem? Zašto uopće ograničavati u tom slučaju izbor na osobe s diplomom iz društvenih znanosti - koja je logika iza toga? S obzirom da se ovim stavkom ne traži da ravnatelj ima formalno menadžersko obrazovanje, smatram da bi bilo nužno zadržati obvezu knjižničarskog zvanja, imajući u vidu poznavanje tehnologije rada u knjižnicama. Prijedlog izmjene: Ravnateljem javne knjižnice može se, na temelju predloženoga četverogodišnjeg plana rada, imenovati osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, iz područja informacijskih znanosti, smjer knjižničarstva, ili s njim izjednačen studij, položen stručni ispit za stručno zvanje diplomiranog knjižničara ili ekvivalent definiran posebnim pravilnikom o knjižničarskim zvanjima, najmanje pet godina rada u knjižnici ili najmanje deset godina rada u kulturi, znanosti ili obrazovanju, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete propisane statutom. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje. |
| 1503 | Gradska knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. | Stavak 1. Potrebno je Zakonom utvrditi da se ravnatelj imenuje na temelju javnog natječaja te dopuniti tko imenuje ravnatelja. osnivač (gradsko/općinsko vijeće) na prijedlog Upravnog vijeća ili na prijedlog Povjerenstva za izbor ravnatelja (knjižnica do 5 zaposlenih). Predlažemo dopunu: Ravnatelja narodne knjižnice imenuje predstavničko tijelo osnivača (gradsko /općinsko vijeće) na temelju javnog natječaja u postupku i na način propisan aktom o osnivanju i statutom knjižnice. Istim aktima regulira se i postupak u slučaju razrješenja. Prijedlog za imenovanje ravnatelja predstavničkom tijelu upućuje Upravno vijeće ili Povjerenstvo za izbor ravnatelja (u knjižnicama do pet zaposlenih). Stavak 2. Sadržaj ovoga Stavka u suprotnosti je i na neposrednu štetu do sada postignutih učinaka postojećeg Zakona obzirom da za ravnatelja može biti imenovana bilo koja osoba s VSS, bez stručnog knjižničnog zvanja a niti se uvjetuje, ukoliko do takvog imenovanja dođe, da ga je potrebno steći u propisanom roku. Moguće posljedice takve odredbe po stručni rad i poslovanje knjižnica su nedopustive! Predlažemo da Stavak glasi: Ravnateljem narodne knjižnice može se, na temelju predloženoga četverogodišnjeg plana rada, imenovati osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, iz područja knjižničarstva, najmanje pet godina rada u knjižnici i odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete propisane statutom. Stavak 3. Nastavno na opaske navedene uz Stavak 2 predlažemo da Stavak 3 glasi: Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ako se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima sve propisane uvjete za ravnatelja narodne knjižnice, može se na temelju predloženog četverogodišnjeg plana rada imenovati osoba -koja ima završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja knjižničarstva i manje od pet godina rada u knjižnici ili ukoliko takvog kandidata nema -koja ima istovrsni studij društvenog usmjerenja i najmanje pet godina rada u kulturi, uz uvjet da u roku od tri godine od zapošljavanja stekne stručno knjižnično zvanje, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete propisane statutom. Stavak 4. Nastavno na opaske navedene uz Stavak 2 i 3 predlažemo da Stavak 4 glasi: Za vršitelja dužnosti ravnatelja javne knjižnice može se, kada se iscrpe sve mogućnosti u postupku javnog natječaja i ponovljenog javnog natječaja, u zakonskom roku imenovati osoba koja ima obrazovanje propisano stavkom 3., točkom 2 ovoga članka, a na ovu dužnost može se, u iznimnim slučajevima, uslijed nedostatka djelatnika u knjižnici, imenovati i osoba koja nije djelatnik javne knjižnice. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Nacrt prijedloga zakona utvrđuje imenovanje ravnatelja temeljem javnog natječaja a postupak i način je ostavljen osnivaču iz razloga što imenovanje ovisi i o propisima koji se odnose na jedinice lokalne samouprave kao osnivače knjižnica. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje. U odnosu na odredbu o izboru ravnatelja u situaciji kada se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima propisane uvjete za ravnatelja, ističemo da je ova odredba neophodna za knjižnice u malim sredinama u kojima se često događa da se ne može naći osoba koja ima zakonom propisane kvalifikacije te navedena činjenica može dovesti do zatvaranja knjižnice. Kako bi se izbjeglo zatvaranje knjižnica u manjim sredinama koje su tamo često jedine kulturne institucije, neophodno je na ovaj način omogućiti njihovo funkcioniranje. Kako osoba ravnatelja u svakom slučaju mora imati visokoškolsko obrazovanje iz područja društvenih znanosti, dosegnuti standardi neće biti narušeni. Što se tiče vršitelja dužnosti, propisani način imenovanja je posve uobičajen jer se radi o osobi koja će samo u izvanrednim situacijama doći u poziciju ravnatelja knjižnice i ostat će na navedenom mjestu do imenovanja ravnatelja redovnim putem, putem javnog natječaja. Redovno imenovanje ravnatelja putem javnog natječaja zahtijeva određeni vremenski period u kojem bi, bez odredbi o vršitelju dužnosti, knjižnica bila bez vodstva. |
| 1504 | Sofija Konjević, IRB-Centar za znanstvene informacije, HKD član Komisija za nabavu knjižnične građe i međuknjižničnu posudbu, Uredništvo mrežnih stranica HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. | Slazem se s komentarom HKD-a U gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Predloženi tekst zakona kojim ravnatelji javnih knjižnica nisu nužno osobe s iskustvom u knjižničarstvu, a za ostale vrste knjižnica nisu niti propisana zvanja za ravnatelje – takvim tekstom zakona se ne doprinosi razvoju knjižnične djelatnosti utemeljene na standardima nego se djelatnost ovim zakonom naprotiv unazađuje. Dobro upravljanje knjižnicama je usko povezano uz posjedovanje stručnih knjižničarskih znanja (dobivenih kroz formalnu edukaciju i polaganje stručnog ispita te naročito uz iskustvo rada u knjižnicama). | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje. |
| 1505 | Petar Lukačić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. | Ispravna formulacija u čl. 21. st. 2 trebala bi biti ona koja postoji u sadašnjem Zakonu u čl. 27. st. 2. i 3. gdje su propisani jasni kriteriji, a onaj temeljni u st. 2. glasi: "završen...studij KNJIŽNIČARSKOG usmjerenja, kao i osoba koja je stekla visoku stručnu spremu sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja Zakona o znanstvenoj djelatnosti....iznimno od odredbe stavka 2., za ravnatelja samostalne knjižnice može se imenovati osoba koja ima završen preddiplomski…kao i osoba koja je stekla višu stručnu spremu sukladno...". | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje. |
| 1506 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. | U čl. 20. i 21. Prijedloga propisuju se uvjeti za ravnatelja javne (u sadašnjem Zakonu najbliža pojmu "samostalne") knjižnice, koji vrijede i za voditelja knjižnica u sastavu tih javnopravnih tijela. U sadašnjem Zakonu u gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Suprotno tome: - u Prijedlogu su u čl. 21. st. 2 navedeni uvjeti za ravnatelja javne knjižnice koji može biti imenovan ako ima "završen diplomski...studij, iz područja društvenih znanosti, ili s njim izjednačen studij"što je neprihvatljivo srozavanje dosegnutih i u praksi već provjerenih standarda - također, u Prijedlogu je u čl. 23.propisan isti uvjet za knjižnice u sastavu pravne osobe koju je osnovala ili pretežni vlasnik država ili lokalno tijelo, ALI NE i za dosadašnje knjižnice u sastavu osoba koje nisu osnovale i nisu im pretežni vlasnici državna i lokalna tijela, što implicira da te knjižnice u pogledu rukovođenja uopće nisu podložne nikakvim prethodnim zakonskim uvjetima, pa čak niti gore spomenutim iz čl. 21. - daljnji uvjeti za izbor ravnatelja javne knjižnice uključuju u čl. 21. st. 3. i posebno, st. 4. u vezi vršitelja dužnosti, neprihvatljivi su jer otvaraju vrata neograničenim manipulacijama u vezi zapošljavanja U čl. 24.prijedloga Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice, nema uvjeta za voditelja knjižnice u sastavu tzv. „privatnih“ školskih ustanova, visokih učilišta i znanstvenih institucija, koji bi zbog javnog interesa koji proizlazi ne samo iz knjižnične, nego i djelatnosti školstva i visokog obrazovanja, morao ispunjavati iste uvjete. IZMJENA PRIJEDLOGA Ispravna formulacija u čl. 21. st. 2trebala bi biti ona koja postoji u sadašnjem Zakonu u čl. 27. st. 2. i 3. gdje su propisani jasni kriteriji, a onaj temeljni u st. 2. glasi: "završen...studij KNJIŽNIČARSKOG usmjerenja, kao i osoba koja je stekla visoku stručnu spremu sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja Zakona o znanstvenoj djelatnosti....iznimno od odredbe stavka 2., za ravnatelja samostalne knjižnice može se imenovati osoba koja ima završen preddiplomski…kao i osoba koja je stekla višu stručnu spremu sukladno...". U čl. 24.Prijedloga koji govori o voditeljima knjižnica u sastavu, tekst bi trebao glasiti: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i knjižnice u sastavu privatne škole, visokog učilišta i znanstvene institucije, može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalneknjižnice. OBRAZLOŽENJE: Prije svega, s obzirom da članak 6. Prijedloga propisuje da(1) Knjižnična djelatnost obuhvaća: ..stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima, kako voditelj knjižnice, koji prema čl. 21 ne mora imati knjižničarsko obrazovanje niti uopće iskustvo rada u knjižnici, može nadzirati da li njegovi djelatnici obavljaju navedenu obradu građe u skladu sa stručnim standardima? Ukidanje potrebe za stručnim kvalifikacijama ravnatelja i voditelja javnih i knjižnica u sastavu javnih, kao i na školama i visokim učilištima (a kod tzv. "privatnih" ukidanje čak i tog smanjenog kriterija), ukidanje su i rezultata višedesetljetnog nastojanja struke da se napokon ustale standardi struke kao presudni za rukovodeća mjesta i sam rad u knjižnici, ustroj studija knjižničarstva i višestruko podizanje standarda knjižničarske djelatnosti kao rezultata tih napora. Rezultat toga bilo bi ne samo da bi u praksi u knjižnicama na strani osoblja moglo biti višestruko više stručno kvalificiranog osoblja nego što im je kvalificiran neposredni rukovoditelj, nego i već spomenuto srozavanje već dosegnutih standarda, kao i ukidanje bilo kakvih standarda vezanih uz predložene „privatne“ knjižnice. Najbitnije, ta činjenica bi, zajedno s činjenicom da niti knjižnično osoblje ne mora biti stručno kvalificirano, otvorila nepovratno vrata nebrojenim novim mogućnostima imenovanja stručno nekvalificiranih osoba putem prijateljskih i drugih veza, što je i sada jedan od najvećih problema u društvu i koji bi se time generirao i više nego što je već i u najnovije vrijeme više puta detektiran u javnosti kao problem u upravo u slučajevima (narodnih) knjižnica. Također, potpuno je neprihvatljivo i smještanje SVIH tzv. "privatnih" knjižnica, napose visokoškolskih i znanstvenih, u proizvoljnu privatnopravnu sferu, u kojoj niti Prijedlogom (loše) propisani uvjeti i standardi NE bi uopće vrijedili. Moguće je da se radi i o propustu predlagača, a u svakom slučaju, uz gore spomenute probleme koji bi iz toga proizišli, stvorilo bi i sve druge već navedene probleme glede usklađivanja knjižnica u sustave, matične djelatnosti i dr., posebno u djelatnostima koje su i dodatno od javnog interesa, posebno u obrazovanju i znanosti, bez obzira je li osnivač država ili privatna osoba. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. U prijedlogu Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (vidi: http://www.sabor.hr/prijedlog-zakona-o-arhivskom-gradivu-i-arhivima-pr odnosno http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=51079 riješeno je na način da: (čl. 40., st. 3. „(3) Ravnateljem državnog arhiva, temeljem predloženog programa rada, može se imenovati osoba koja ima završen sveučilišni diplomski ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, najmanje tri godine rada u arhivu ili najmanje pet godina rada, te položen stručni ispit iz arhivske struke, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete utvrđene statutom arhiva.“ | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje. U odnosu na odredbu o izboru ravnatelja u situaciji kada se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima propisane uvjete za ravnatelja, ističemo da je ova odredba neophodna za knjižnice u malim sredinama u kojima se često događa da se ne može naći osoba koja ima zakonom propisane kvalifikacije te navedena činjenica može dovesti do zatvaranja knjižnice. Kako bi se izbjeglo zatvaranje knjižnica u manjim sredinama koje su tamo često jedine kulturne institucije, neophodno je na ovaj način omogućiti njihovo funkcioniranje. Kako osoba ravnatelja u svakom slučaju mora imati visokoškolsko obrazovanje iz područja društvenih znanosti, dosegnuti standardi neće biti narušeni. |
| 1507 | Maja Valjak | I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. | IZMJENA PRIJEDLOGA Ispravna formulacija u čl. 21. st. 2 trebala bi biti ona koja postoji u sadašnjem Zakonu u čl. 27. st. 2. i 3. gdje su propisani jasni kriteriji, a onaj temeljni u st. 2. glasi: "završen...studij KNJIŽNIČARSKOG usmjerenja, kao i osoba koja je stekla visoku stručnu spremu sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja Zakona o znanstvenoj djelatnosti....iznimno od odredbe stavka 2., za ravnatelja samostalne knjižnice može se imenovati osoba koja ima završen preddiplomski…kao i osoba koja je stekla višu stručnu spremu sukladno...". OBRAZLOŽENJE: Prije svega, s obzirom da članak 6. Prijedloga propisuje da (1) Knjižnična djelatnost obuhvaća: ..stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima, kako voditelj knjižnice, koji prema čl. 21 ne mora imati knjižničarsko obrazovanje niti uopće iskustvo rada u knjižnici, može nadzirati da li njegovi djelatnici obavljaju navedenu obradu građe u skladu sa stručnim standardima? Ukidanje potrebe za stručnim kvalifikacijama ravnatelja i voditelja javnih i knjižnica u sastavu javnih, kao i na školama i visokim učilištima (a kod tzv. "privatnih" ukidanje čak i tog smanjenog kriterija), ukidanje su i rezultata višedesetljetnog nastojanja struke da se napokon ustale standardi struke kao presudni za rukovodeća mjesta i sam rad u knjižnici, ustroj studija knjižničarstva i višestruko podizanje standarda knjižničarske djelatnosti kao rezultata tih napora. Rezultat toga bilo bi ne samo da bi u praksi u knjižnicama na strani osoblja moglo biti višestruko više stručno kvalificiranog osoblja nego što im je kvalificiran neposredni rukovoditelj, nego i već spomenuto srozavanje već dosegnutih standarda, kao i ukidanje bilo kakvih standarda vezanih uz predložene „privatne“ knjižnice. Najbitnije, ta činjenica bi, zajedno s činjenicom da niti knjižnično osoblje ne mora biti stručno kvalificirano, otvorila nepovratno vrata nebrojenim novim mogućnostima imenovanja stručno nekvalificiranih osoba putem prijateljskih i drugih veza, što je i sada jedan od najvećih problema u društvu i koji bi se time generirao i više nego što je već i u najnovije vrijeme više puta detektiran u javnosti kao problem u upravo u slučajevima (narodnih) knjižnica. Također, potpuno je neprihvatljivo i smještanje SVIH tzv. "privatnih" knjižnica, napose visokoškolskih i znanstvenih, u proizvoljnu privatnopravnu sferu, u kojoj niti Prijedlogom (loše) propisani uvjeti i standardi NE bi uopće vrijedili. Moguće je da se radi i o propustu predlagača, a u svakom slučaju, uz gore spomenute probleme koji bi iz toga proizišli, stvorilo bi i sve druge već navedene probleme glede usklađivanja knjižnica u sustave, matične djelatnosti i dr., posebno u djelatnostima koje su i dodatno od javnog interesa, posebno u obrazovanju i znanosti, bez obzira je li osnivač država ili privatna osoba. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. U prijedlogu Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (vidi: http://www.sabor.hr/prijedlog-zakona-o-arhivskom-gradivu-i-arhivima-pr odnosno http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=51079 riješeno je na način da: (čl. 40., st. 3. „(3) Ravnateljem državnog arhiva, temeljem predloženog programa rada, može se imenovati osoba koja ima završen sveučilišni diplomski ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, najmanje tri godine rada u arhivu ili najmanje pet godina rada, te položen stručni ispit iz arhivske struke, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete utvrđene statutom arhiva.“ | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje. U odnosu na odredbu o izboru ravnatelja u situaciji kada se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima propisane uvjete za ravnatelja, ističemo da je ova odredba neophodna za knjižnice u malim sredinama u kojima se često događa da se ne može naći osoba koja ima zakonom propisane kvalifikacije te navedena činjenica može dovesti do zatvaranja knjižnice. Kako bi se izbjeglo zatvaranje knjižnica u manjim sredinama koje su tamo često jedine kulturne institucije, neophodno je na ovaj način omogućiti njihovo funkcioniranje. Kako osoba ravnatelja u svakom slučaju mora imati visokoškolsko obrazovanje iz područja društvenih znanosti, dosegnuti standardi neće biti narušeni. |
| 1508 | Kristina Čunović | I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. | (1) Ravnatelja javne knjižnice imenuje se i razrješuje osnivač na prijedlog upravnog vijeća odnosno za javnu knjižnicu koja ima manje od 5 zaposlenih samo osnivač. Obrazloženje: Ne može se imenovati ravnatelja ustanove internim aktom kao što je statut. Zakon bi trebao propisati način raspisivanja natječaja za ravnatelja knjižnice. Ostavlja se prostor da se internim aktima zloupotrebljava ta mogućnost. (2) treba glasiti: Ravnateljem javne knjižnice može se, na temelju predloženoga četverogodišnjeg plana rada, imenovati osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij knjižničarskog smjera, ili s njim izjednačen studij, najmanje pet godina rada u knjižnici te položen stručni ispit iz knjižničarske struke, objavljene vrijedne stručne ili znanstvene radove i odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima. Obrazloženje: U velikom broju manjih općinskih knjižnica ravnatelj je jedini djelatnik knjižnice. Postavlja se pitanje na koji način će takve osobe bez stručnog knjižničnog obrazovanja obavljati knjižničnu djelatnost? (3) treba glasiti: Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ako se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima sve propisane uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice, može se na temelju predloženog četverogodišnjeg plana rada imenovati osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij društvenog usmjerenja, najmanje jednu godinu rada u knjižnici ili najmanje pet godina rada u kulturi, uz uvjet da u roku od tri godine od zapošljavanja stekne stručno knjižničarsko zvanje. (4) izmijeniti i dopuniti: Za vršitelja dužnosti ravnatelja javne knjižnice može se, kada se iscrpe sve mogućnosti u postupku javnog natječaja i ponovljenog javnog natječaja, u zakonskom roku imenovati osoba koja ima obrazovanje propisano stavkom 3., na ovu dužnost može se, u iznimnim slučajevima, imenovati i osoba koja nije djelatnik javne knjižnice. Komentar: Također, potpuno je neprihvatljivo i smještanje svih tzv. "privatnih" knjižnica, napose visokoškolskih i znanstvenih, u proizvoljnu privatnopravnu sferu, u kojoj niti Prijedlogom (loše) propisani uvjeti i standardi NE bi uopće vrijedili | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Nacrt prijedloga zakona predviđa imenovanje ravnatelja putem javnog natječaja. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje. U odnosu na odredbu o izboru ravnatelja u situaciji kada se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima propisane uvjete za ravnatelja, ističemo da je ova odredba neophodna za knjižnice u malim sredinama u kojima se često događa da se ne može naći osoba koja ima zakonom propisane kvalifikacije te navedena činjenica može dovesti do zatvaranja knjižnice. Kako bi se izbjeglo zatvaranje knjižnica u manjim sredinama koje su tamo često jedine kulturne institucije, neophodno je na ovaj način omogućiti njihovo funkcioniranje. Kako osoba ravnatelja u svakom slučaju mora imati visokoškolsko obrazovanje iz područja društvenih znanosti, dosegnuti standardi neće biti narušeni. Što se tiče vršitelja dužnosti, propisani način imenovanja je posve uobičajen jer se radi o osobi koja će samo u izvanrednim situacijama doći u poziciju ravnatelja knjižnice i ostat će na navedenom mjestu do imenovanja ravnatelja redovnim putem, putem javnog natječaja. Redovno imenovanje ravnatelja putem javnog natječaja zahtijeva određeni vremenski period u kojem bi, bez odredbi o vršitelju dužnosti, knjižnica bila bez vodstva. |
| 1509 | Knjižnica i čitaonica Kutina | I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. | U čl. 20. i 21. Prijedloga propisuju se uvjeti za ravnatelja javne (u sadašnjem Zakonu najbliža pojmu "samostalne") knjižnice, koji vrijede i za voditelja knjižnica u sastavu tih javnopravnih tijela. U sadašnjem Zakonu u gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Suprotno tome: - u Prijedlogu su u čl. 21. st. 2 navedeni uvjeti za ravnatelja javne knjižnice koji može biti imenovan ako ima "završen diplomski...studij, iz područja društvenih znanosti, ili s njim izjednačen studij" što je neprihvatljivo srozavanje dosegnutih i u praksi već provjerenih standarda - također, u Prijedlogu je u čl. 23. propisan isti uvjet za knjižnice u sastavu pravne osobe koju je osnovala ili pretežni vlasnik država ili lokalno tijelo, ALI NE i za dosadašnje knjižnice u sastavu osoba koje nisu osnovale i nisu im pretežni vlasnici državna i lokalna tijela, što implicira da te knjižnice u pogledu rukovođenja uopće nisu podložne nikakvim prethodnim zakonskim uvjetima, pa čak niti gore spomenutim iz čl. 21. - daljnji uvjeti za izbor ravnatelja javne knjižnice uključuju u čl. 21. st. 3. i posebno, st. 4. u vezi vršitelja dužnosti, neprihvatljivi su jer otvaraju vrata neograničenim manipulacijama u vezi zapošljavanja U čl. 24. prijedloga Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice, nema uvjeta za voditelja knjižnice u sastavu tzv. „privatnih“ školskih ustanova, visokih učilišta i znanstvenih institucija, koji bi zbog javnog interesa koji proizlazi ne samo iz knjižnične, nego i djelatnosti školstva i visokog obrazovanja, morao ispunjavati iste uvjete. IZMJENA PRIJEDLOGA Ispravna formulacija u čl. 21. st. 2 trebala bi biti ona koja postoji u sadašnjem Zakonu u čl. 27. st. 2. i 3. gdje su propisani jasni kriteriji, a onaj temeljni u st. 2. glasi: "završen...studij KNJIŽNIČARSKOG usmjerenja, kao i osoba koja je stekla visoku stručnu spremu sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja Zakona o znanstvenoj djelatnosti....iznimno od odredbe stavka 2., za ravnatelja samostalne knjižnice može se imenovati osoba koja ima završen preddiplomski…kao i osoba koja je stekla višu stručnu spremu sukladno...". U čl. 24. Prijedloga koji govori o voditeljima knjižnica u sastavu, tekst bi trebao glasiti: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i knjižnice u sastavu privatne škole, visokog učilišta i znanstvene institucije, može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Prije svega, s obzirom da članak 6. Prijedloga propisuje da (1) Knjižnična djelatnost obuhvaća: ..stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima, kako voditelj knjižnice, koji prema čl. 21 ne mora imati knjižničarsko obrazovanje niti uopće iskustvo rada u knjižnici, može nadzirati da li njegovi djelatnici obavljaju navedenu obradu građe u skladu sa stručnim standardima? Ukidanje potrebe za stručnim kvalifikacijama ravnatelja i voditelja javnih i knjižnica u sastavu javnih, kao i na školama i visokim učilištima (a kod tzv. "privatnih" ukidanje čak i tog smanjenog kriterija), ukidanje su i rezultata višedesetljetnog nastojanja struke da se napokon ustale standardi struke kao presudni za rukovodeća mjesta i sam rad u knjižnici, ustroj studija knjižničarstva i višestruko podizanje standarda knjižničarske djelatnosti kao rezultata tih napora. Rezultat toga bilo bi ne samo da bi u praksi u knjižnicama na strani osoblja moglo biti višestruko više stručno kvalificiranog osoblja nego što im je kvalificiran neposredni rukovoditelj, nego i već spomenuto srozavanje već dosegnutih standarda, kao i ukidanje bilo kakvih standarda vezanih uz predložene „privatne“ knjižnice. Najbitnije, ta činjenica bi, zajedno s činjenicom da niti knjižnično osoblje ne mora biti stručno kvalificirano, otvorila nepovratno vrata nebrojenim novim mogućnostima imenovanja stručno nekvalificiranih osoba putem prijateljskih i drugih veza, što je i sada jedan od najvećih problema u društvu i koji bi se time generirao i više nego što je već i u najnovije vrijeme više puta detektiran u javnosti kao problem u upravo u slučajevima (narodnih) knjižnica. Također, potpuno je neprihvatljivo i smještanje SVIH tzv. "privatnih" knjižnica, napose visokoškolskih i znanstvenih, u proizvoljnu privatnopravnu sferu, u kojoj niti Prijedlogom (loše) propisani uvjeti i standardi NE bi uopće vrijedili. Moguće je da se radi i o propustu predlagača, a u svakom slučaju, uz gore spomenute probleme koji bi iz toga proizišli, stvorilo bi i sve druge već navedene probleme glede usklađivanja knjižnica u sustave, matične djelatnosti i dr., posebno u djelatnostima koje su i dodatno od javnog interesa, posebno u obrazovanju i znanosti, bez obzira je li osnivač država ili privatna osoba. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. U prijedlogu Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (vidi: http://www.sabor.hr/prijedlog-zakona-o-arhivskom-gradivu-i-arhivima-pr odnosno http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=51079 riješeno je na način da: (čl. 40., st. 3. „(3) Ravnateljem državnog arhiva, temeljem predloženog programa rada, može se imenovati osoba koja ima završen sveučilišni diplomski ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, najmanje tri godine rada u arhivu ili najmanje pet godina rada, te položen stručni ispit iz arhivske struke, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete utvrđene statutom arhiva.“ | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje. |
| 1510 | ANA SUDAREVIĆ | I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. | Ispravna formulacija u čl. 21. st. 2trebala bi biti ona koja postoji u sadašnjem Zakonu u čl. 27. st. 2. i 3. gdje su propisani jasni kriteriji, a onaj temeljni u st. 2. glasi: "završen...studij KNJIŽNIČARSKOG usmjerenja, kao i osoba koja je stekla visoku stručnu spremu sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja Zakona o znanstvenoj djelatnosti....iznimno od odredbe stavka 2., za ravnatelja samostalne knjižnice može se imenovati osoba koja ima završen preddiplomski…kao i osoba koja je stekla višu stručnu spremu sukladno...". U čl. 24.Prijedloga koji govori o voditeljima knjižnica u sastavu, tekst bi trebao glasiti: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i knjižnice u sastavu privatne škole, visokog učilišta i znanstvene institucije, može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje |
| 1511 | Društvo knjižničara u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. | (2) Ravnateljem javne knjižnice može se, na temelju predloženoga četverogodišnjeg plana rada, imenovati osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni ili specijalistički stručni studij knjižničarskog smjera, ili s njim izjednačen studij, te stečeno odgovarajuće knjižničarsko zvanje i ima najmanje pet godina rada u knjižnici te ispunjava druge uvjete propisane statutom određene knjižnice. Članak 21. treba nadopuniti Stavkom 6. koji glasi: (6) Ravnatelj javne knjižnice imenuje se na rok od četiri godine i može biti ponovno imenovan. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Zakonom o ustanovama propisano je da mandat ravnatelju traje 4 godine ako drugačije nije uređeno posebnim zakonom. Kako ovim Nacrtom prijedloga nije određeno trajanje mandata ravnatelja, primjenjuje se odredba Zakona o ustanovama. |
| 1512 | Društvo knjižničara u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. | Ne može se postupak imenovanja i razrješenja ravnatelja knjižnice određivati statutom knjižnice ili aktom o osnivanju knjižnice već treba biti ujednačen upravo ovim zakonom. U postojećem Zakonu o knjižnicama postupak je jasniji i određeniji. Stavak 2. Ravnatelj knjižnice treba ispunjavati uvjete za diplomiranog knjižničara, položen stručni ispiti najmanje pet godina rada u knjižnici na poslovima diplomiranog knjižničara jer jedino tako može biti osposobljen za poslove ravnatelja knjižnice. S obzirom na broj diplomiranih knjižničara koji ispunjavaju uvjete za ravnatelja knjižnice, nema potrebe da se zakonom dopušta da ravnatelji budu osobe nekog drugog obrazovanja i radnog iskustva u kulturi, znanosti ili obrazovanju kako se predlaže. Tim više što u Hrvatskoj postoje čak tri redovna petogodišnja studija knjižničarstva koji svake godine redovno završava određeni broj diplomiranih knjižničara, odnosno mag. bibliotekarstva. Također, ne bi trebalo dopustiti da se dodatni uvjeti propisuju statutom ustanove budući da statuti mogu biti različiti, a uvjeti za izbor ravnatelja knjižnice trebali bi biti ujednačeni na nacionalnoj razini što je i smisao ovog zakona. U Članku 21. nedostaje i period na koji se imenuje ravnatelj knjižnice. U trenutnom zakonu (Čl. 27) stoji da se ravnatelj imenuje na period od četiri godine i da može biti ponovno imenovan. Iz ovoga proizlazi da ravnatelj ne treba biti knjižničar što je nedopustivo! Ravnatelj knjižnice bi ipak trebao imati položen diplomski sveučilišni studij knjižničarstva odnosno informacijskih znanosti (po starom: bibliotekarstva). U uvjetima se spominje najmanje pet godina rada u knjižnici (domar, čistačica, noćni čuvar jer kako će drugačije steći pet godina rada u knjižnici ako nije knjižničar?) ili deset godina rada u kulturi - ovo omogućuje uhljebljivanje političkih stranačkih kolega koji nisu knjižničari i koji su svoju "stručnost" pokazali u drugoj struci koja nije knjižničarstvo. Čitav ovaj članak o imenovanju ravnatelja je loš i netransparentan! Ravnatelj bi trebao imati završen studij iz polja informatologije ili komunikacijskih znanosti. Ne bi se smjelo izjednačiti diplomirane knjižničare s drugim višim ili visokim spremama. U nikakvim kombinacijama ne bi smio imati manje od tri godine radnog staža u knjižnici jer je iskustvo jako bitno za taj položaj. Ne spominje se rok na koliko dugo se bira ravnatelj. Stavak 5 ovog članaka otvara polje za razne malverzacije. Navedeni uvjeti za izbor ravnatelja posve marginaliziraju knjižničarsku struku, istodobno bivajući diskriminatorni prema kandidatima iz drugih područja. (Naime, ako je „zakonodavac“ želio predvidjeti mogućnost da knjižnicom upravljaju osobe izvan knjižničarske struke, po čemu bi osobe s diplomom društvenih znanosti bile bolje od npr. humanista.) | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nacrt prijedloga zakona utvrđuje imenovanje ravnatelja temeljem javnog natječaja a postupak i način je ostavljen osnivaču iz razloga što imenovanje ovisi i o propisima koji se odnose na jedinice lokalne samouprave kao osnivače knjižnica. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje. Zakonom o ustanovama propisano je da mandat ravnatelju traje 4 godine ako drugačije nije uređeno posebnim zakonom. Kako ovim Nacrtom prijedloga nije određeno trajanje mandata ravnatelja, primjenjuje se odredba Zakona o ustanovama. |
| 1513 | Knjižnice grada Zagreba | I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. | (1) Za ravnatelja samostalne knjižnice Upravno vijeće raspisuje i provodi javni natječaj. U knjižnici do 5 djelatnika javni natječaj raspisuje i provodi osnivač. (2) Ravnateljem samostalne knjižnice može se, na temelju predloženoga četverogodišnjeg plana rada, imenovati osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij knjižničarskog usmjerenja, najmanje pet godina rada u knjižnici ili najmanje deset godina rada u kulturi, znanosti ili obrazovanju, uz uvjet da u roku tri godine stekne stručno zvanje, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete propisane statutom. (3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ako se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima propisane uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice, može se na temelju predloženog četverogodišnjeg plana rada imenovati osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij knjižničarskog usmjerenja, najmanje jednu godinu rada u knjižničarskoj struci ili najmanje pet godina rada u kulturi, znanosti ili obrazovanju, uz uvjet da u roku tri godine stekne stručno zvanje, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete propisane statutom. (4) Za vršitelja dužnosti ravnatelja samostalne knjižnice može se, bez provođenja javnoga natječaja, imenovati osoba koja ima obrazovanje propisano stavkom 3. ovoga članka, a na ovu dužnost može se imenovati i osoba koja nije djelatnik samostalne knjižnice u iznimnim slučajevima, uslijed nedostatka djelatnika u knjižnici. DODATAK (6) Ravnatelj se imenuje na četiri godine i može biti ponovo izabran. OBRAZLOŽENJE Daljnji uvjeti za izbor ravnatelja javne knjižnice uključuju u čl. 21. st. 3. i posebno, st. 4. u vezi vršitelja dužnosti, neprihvatljivi su jer otvaraju vrata neograničenim manipulacijama u vezi zapošljavanja. | Djelomično prihvaćen | Ne prihvaća se. Nacrt prijedloga zakona utvrđuje imenovanje ravnatelja temeljem javnog natječaja a postupak i način je ostavljen osnivaču iz razloga što imenovanje ovisi i o propisima koji se odnose na jedinice lokalne samouprave kao osnivače knjižnica. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje. Zakonom o ustanovama propisano je da mandat ravnatelju traje 4 godine ako drugačije nije uređeno posebnim zakonom. Kako ovim Nacrtom prijedloga nije određeno trajanje mandata ravnatelja, primjenjuje se odredba Zakona o ustanovama. |
| 1514 | Sveučilišna knjižnica u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA ČLANAK 21, STAVAK 2. I 3. (2) Ravnateljem javne knjižnice može se, na temelju predloženoga četverogodišnjeg plana rada, imenovati osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, iz područja informacijskih znanosti, ili s njim izjednačen studij, najmanje pet godina rada u knjižnici ili najmanje deset godina rada u kulturi, znanosti ili obrazovanju, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete propisane statutom. (3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ako se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima propisane uvjete za ravnatelja javne knjižnice, može se na temelju predloženog četverogodišnjeg plana rada imenovati osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, najmanje jednu godinu rada u knjižnici ili najmanje pet godina rada u kulturi, znanosti ili obrazovanju, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete propisane statutom. Tako imenovani ravnatelj je dužan ispuniti uvjete iz stavka 2. ovoga članka u roku od pet godina. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje. U odnosu na odredbu o izboru ravnatelja u situaciji kada se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima propisane uvjete za ravnatelja, ističemo da je ova odredba neophodna za knjižnice u malim sredinama u kojima se često događa da se ne može naći osoba koja ima zakonom propisane kvalifikacije te navedena činjenica može dovesti do zatvaranja knjižnice. Kako bi se izbjeglo zatvaranje knjižnica u manjim sredinama koje su tamo često jedine kulturne institucije, neophodno je na ovaj način omogućiti njihovo funkcioniranje. Kako osoba ravnatelja u svakom slučaju mora imati visokoškolsko obrazovanje iz područja društvenih znanosti, dosegnuti standardi neće biti narušeni. |
| 1515 | Knjižničarsko društvo Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. | Slažemo se s komentarom HKD-a, u čl. 20. i 21. Prijedloga propisuju se uvjeti za ravnatelja javne (u sadašnjem Zakonu najbliža pojmu "samostalne") knjižnice, koji vrijede i za voditelja knjižnica u sastavu tih javnopravnih tijela. U sadašnjem Zakonu u gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Suprotno tome: - u Prijedlogu su u čl. 21. st. 2 navedeni uvjeti za ravnatelja javne knjižnice koji može biti imenovan ako ima "završen diplomski...studij, iz područja društvenih znanosti, ili s njim izjednačen studij" što je neprihvatljivo srozavanje dosegnutih i u praksi već provjerenih standarda - također, u Prijedlogu je u čl. 23. propisan isti uvjet za knjižnice u sastavu pravne osobe koju je osnovala ili pretežni vlasnik država ili lokalno tijelo, ALI NE i za dosadašnje knjižnice u sastavu osoba koje nisu osnovale i nisu im pretežni vlasnici državna i lokalna tijela, što implicira da te knjižnice u pogledu rukovođenja uopće nisu podložne nikakvim prethodnim zakonskim uvjetima, pa čak niti gore spomenutim iz čl. 21. - daljnji uvjeti za izbor ravnatelja javne knjižnice uključuju u čl. 21. st. 3. i posebno, st. 4. u vezi vršitelja dužnosti, neprihvatljivi su jer otvaraju vrata neograničenim manipulacijama u vezi zapošljavanja U čl. 24. prijedloga Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice, nema uvjeta za voditelja knjižnice u sastavu tzv. „privatnih“ školskih ustanova, visokih učilišta i znanstvenih institucija, koji bi zbog javnog interesa koji proizlazi ne samo iz knjižnične, nego i djelatnosti školstva i visokog obrazovanja, morao ispunjavati iste uvjete. IZMJENA PRIJEDLOGA Ispravna formulacija u čl. 21. st. 2 trebala bi biti ona koja postoji u sadašnjem Zakonu u čl. 27. st. 2. i 3. gdje su propisani jasni kriteriji, a onaj temeljni u st. 2. glasi: "završen...studij KNJIŽNIČARSKOG usmjerenja, kao i osoba koja je stekla visoku stručnu spremu sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja Zakona o znanstvenoj djelatnosti....iznimno od odredbe stavka 2., za ravnatelja samostalne knjižnice može se imenovati osoba koja ima završen preddiplomski…kao i osoba koja je stekla višu stručnu spremu sukladno...". | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje. U odnosu na odredbu o izboru ravnatelja u situaciji kada se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima propisane uvjete za ravnatelja, ističemo da je ova odredba neophodna za knjižnice u malim sredinama u kojima se često događa da se ne može naći osoba koja ima zakonom propisane kvalifikacije te navedena činjenica može dovesti do zatvaranja knjižnice. Kako bi se izbjeglo zatvaranje knjižnica u manjim sredinama koje su tamo često jedine kulturne institucije, neophodno je na ovaj način omogućiti njihovo funkcioniranje. Kako osoba ravnatelja u svakom slučaju mora imati visokoškolsko obrazovanje iz područja društvenih znanosti, dosegnuti standardi neće biti narušeni. |
| 1516 | Knjižničarsko društvo Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. | UZ Članak 21. Stavak 2. Kao uvjet za imenovanje ravnatelja narodne knjižnice navodi se studij društvenog ili „ s njim izjednačenog“ usmjerenja a ne studij knjižničarstva, „najmanje pet godina rada u knjižnici ili najmanje deset godina rada u kulturi, znanosti ili obrazovanju..“ Iako se navedeni Članak ne odnosi na područje rada školskih knjižnica, kao predstavnici stručne knjižničarske zajednice protiv smo rješenja kojima se ukidaju stručni uvjeti i degradira struka. Predlažemo da ovaj Stavak glasi: Ravnateljem narodne knjižnice može se, na temelju predloženoga četverogodišnjeg plana rada, imenovati osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, iz područja knjižničarstva, najmanje pet godina rada u knjižnici i odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete propisane statutom. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje. |
| 1517 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. | Odredba da za ravnatelja može biti imenovana osoba bez bilo kakvih stručnih i teoretskih znanja iz područja knjižničarstva, bez uvjetovanja da je stručno knjižnično zvanje potrebno steći u propisanom roku povlači za sobom nebrojene posljedice. U velikom broju manjih općinskih knjižnica ravnatelji su ujedno i jedini djelatnici knjižnice. U tom slučaju netko tko nema stručnog knjižničnog obrazovanja ne može obavljati knjižničnu djelatnost te se ne može govoriti o razvoju struke (kao što predlagatelj u prijedlogu zakona navodi), već o negiranju knjižničarske struke i sustavnoj deprofesionalizaciji. Dok je, primjerice, u Zakonu o arhivima navedeno da ravnatelj treba imati položen stručni ispit iz arhivske struke. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje. |
| 1518 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. | Predlažemo: Ravnateljem narodne knjižnice može se, na temelju predloženoga četverogodišnjeg plana rada, imenovati osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, iz područja knjižničarstva, najmanje pet godina rada u knjižnici i odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete propisane statutom. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje. |
| 1519 | Sanja Heberling Dragičević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. | Ravnatelj knjižnice ima završen diplomski sveučilišni ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij i položen stručni ispit za diplomiranog knjižničara, najmanje pet godina rada u struci. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje. |
| 1520 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. | Ovo je jedan od najlošijih članaka po struku u zakonu koji je u cjelini po struku iznimno loš. Izravno se otvaraju vrata nestručnim upravama, politički podobnim i klasičnom uhljebljivanju. U čl. 20. i 21. Prijedloga propisuju se uvjeti za ravnatelja javne (u sadašnjem Zakonu najbliža pojmu "samostalne") knjižnice, koji vrijede i za voditelja knjižnica u sastavu tih javnopravnih tijela. U sadašnjem Zakonu u gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Suprotno tome: - u Prijedlogu su u čl. 21. st. 2 navedeni uvjeti za ravnatelja javne knjižnice koji može biti imenovan ako ima "završen diplomski...studij, iz područja društvenih znanosti, ili s njim izjednačen studij" što je neprihvatljivo srozavanje dosegnutih i u praksi već provjerenih standarda - također, u Prijedlogu je u čl. 23. propisan isti uvjet za knjižnice u sastavu pravne osobe koju je osnovala ili pretežni vlasnik država ili lokalno tijelo, ALI NE i za dosadašnje knjižnice u sastavu osoba koje nisu osnovale i nisu im pretežni vlasnici državna i lokalna tijela, što implicira da te knjižnice u pogledu rukovođenja uopće nisu podložne nikakvim prethodnim zakonskim uvjetima, pa čak niti gore spomenutim iz čl. 21. - daljnji uvjeti za izbor ravnatelja javne knjižnice uključuju u čl. 21. st. 3. i posebno, st. 4. u vezi vršitelja dužnosti, neprihvatljivi su jer otvaraju vrata neograničenim manipulacijama u vezi zapošljavanja U čl. 24. prijedloga Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice, nema uvjeta za voditelja knjižnice u sastavu tzv. „privatnih“ školskih ustanova, visokih učilišta i znanstvenih institucija, koji bi zbog javnog interesa koji proizlazi ne samo iz knjižnične, nego i djelatnosti školstva i visokog obrazovanja, morao ispunjavati iste uvjete. PRIJEDLOG Ispravna formulacija u čl. 21. st. 2 trebala bi biti ona koja postoji u sadašnjem Zakonu u čl. 27. st. 2. i 3. gdje su propisani jasni kriteriji, a onaj temeljni u st. 2. glasi: "završen...studij KNJIŽNIČARSKOG usmjerenja, kao i osoba koja je stekla visoku stručnu spremu sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja Zakona o znanstvenoj djelatnosti....iznimno od odredbe stavka 2., za ravnatelja samostalne knjižnice može se imenovati osoba koja ima završen preddiplomski…kao i osoba koja je stekla višu stručnu spremu sukladno...". OBRAZLOŽENJE Prije svega, s obzirom da članak 6. Prijedloga propisuje da (1) Knjižnična djelatnost obuhvaća: ..stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima, kako voditelj knjižnice, koji prema čl. 21 ne mora imati knjižničarsko obrazovanje niti uopće iskustvo rada u knjižnici, može nadzirati da li njegovi djelatnici obavljaju navedenu obradu građe u skladu sa stručnim standardima? Ukidanje potrebe za stručnim kvalifikacijama ravnatelja i voditelja javnih i knjižnica u sastavu javnih, kao i na školama i visokim učilištima (a kod tzv. "privatnih" ukidanje čak i tog smanjenog kriterija), ukidanje su i rezultata višedesetljetnog nastojanja struke da se napokon ustale standardi struke kao presudni za rukovodeća mjesta i sam rad u knjižnici, ustroj studija knjižničarstva i višestruko podizanje standarda knjižničarske djelatnosti kao rezultata tih napora. Rezultat toga bilo bi ne samo da bi u praksi u knjižnicama na strani osoblja moglo biti višestruko više stručno kvalificiranog osoblja nego što im je kvalificiran neposredni rukovoditelj, nego i već spomenuto srozavanje već dosegnutih standarda, kao i ukidanje bilo kakvih standarda vezanih uz predložene „privatne“ knjižnice. Najbitnije, ta činjenica bi, zajedno s činjenicom da niti knjižnično osoblje ne mora biti stručno kvalificirano, otvorila nepovratno vrata nebrojenim novim mogućnostima imenovanja stručno nekvalificiranih osoba putem prijateljskih i drugih veza, što je i sada jedan od najvećih problema u društvu i koji bi se time generirao i više nego što je već i u najnovije vrijeme više puta detektiran u javnosti kao problem u upravo u slučajevima (narodnih) knjižnica. Također, potpuno je neprihvatljivo i smještanje SVIH tzv. "privatnih" knjižnica, napose visokoškolskih i znanstvenih, u proizvoljnu privatnopravnu sferu, u kojoj niti Prijedlogom (loše) propisani uvjeti i standardi NE bi uopće vrijedili. Moguće je da se radi i o propustu predlagača, a u svakom slučaju, uz gore spomenute probleme koji bi iz toga proizišli, stvorilo bi i sve druge već navedene probleme glede usklađivanja knjižnica u sustave, matične djelatnosti i dr., posebno u djelatnostima koje su i dodatno od javnog interesa, posebno u obrazovanju i znanosti, bez obzira je li osnivač država ili privatna osoba. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. U prijedlogu Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (vidi: http://www.sabor.hr/prijedlog-zakona-o-arhivskom-gradivu-i-arhivima-pr odnosno http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=51079 riješeno je na način da: (čl. 40., st. 3. „(3) Ravnateljem državnog arhiva, temeljem predloženog programa rada, može se imenovati osoba koja ima završen sveučilišni diplomski ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, najmanje tri godine rada u arhivu ili najmanje pet godina rada, te položen stručni ispit iz arhivske struke, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete utvrđene statutom arhiva.“ | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje. |
| 1521 | Sanja Paravić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U čl. 20. i 21. Prijedloga propisuju se uvjeti za ravnatelja javne (u sadašnjem Zakonu najbliža pojmu "samostalne") knjižnice, koji vrijede i za voditelja knjižnica u sastavu tih javnopravnih tijela. U sadašnjem Zakonu u gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Suprotno tome: - u Prijedlogu su u čl. 21. st. 2 navedeni uvjeti za ravnatelja javne knjižnice koji može biti imenovan ako ima "završen diplomski...studij, iz područja društvenih znanosti, ili s njim izjednačen studij" što je neprihvatljivo srozavanje dosegnutih i u praksi već provjerenih standarda - također, u Prijedlogu je u čl. 23. propisan isti uvjet za knjižnice u sastavu pravne osobe koju je osnovala ili pretežni vlasnik država ili lokalno tijelo, ALI NE i za dosadašnje knjižnice u sastavu osoba koje nisu osnovale i nisu im pretežni vlasnici državna i lokalna tijela, što implicira da te knjižnice u pogledu rukovođenja uopće nisu podložne nikakvim prethodnim zakonskim uvjetima, pa čak niti gore spomenutim iz čl. 21. - daljnji uvjeti za izbor ravnatelja javne knjižnice uključuju u čl. 21. st. 3. i posebno, st. 4. u vezi vršitelja dužnosti, neprihvatljivi su jer otvaraju vrata neograničenim manipulacijama u vezi zapošljavanja U čl. 24. prijedloga Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice, nema uvjeta za voditelja knjižnice u sastavu tzv. „privatnih“ školskih ustanova, visokih učilišta i znanstvenih institucija, koji bi zbog javnog interesa koji proizlazi ne samo iz knjižnične, nego i djelatnosti školstva i visokog obrazovanja, morao ispunjavati iste uvjete. IZMJENA PRIJEDLOGA Ispravna formulacija u čl. 21. st. 2 trebala bi biti ona koja postoji u sadašnjem Zakonu u čl. 27. st. 2. i 3. gdje su propisani jasni kriteriji, a onaj temeljni u st. 2. glasi: "završen...studij KNJIŽNIČARSKOG usmjerenja, kao i osoba koja je stekla visoku stručnu spremu sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja Zakona o znanstvenoj djelatnosti....iznimno od odredbe stavka 2., za ravnatelja samostalne knjižnice može se imenovati osoba koja ima završen preddiplomski…kao i osoba koja je stekla višu stručnu spremu sukladno...". U čl. 24. Prijedloga koji govori o voditeljima knjižnica u sastavu, tekst bi trebao glasiti: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i knjižnice u sastavu privatne škole, visokog učilišta i znanstvene institucije, može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Prije svega, s obzirom da članak 6. Prijedloga propisuje da (1) Knjižnična djelatnost obuhvaća: ..stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima, kako voditelj knjižnice, koji prema čl. 21 ne mora imati knjižničarsko obrazovanje niti uopće iskustvo rada u knjižnici, može nadzirati da li njegovi djelatnici obavljaju navedenu obradu građe u skladu sa stručnim standardima? Ukidanje potrebe za stručnim kvalifikacijama ravnatelja i voditelja javnih i knjižnica u sastavu javnih, kao i na školama i visokim učilištima (a kod tzv. "privatnih" ukidanje čak i tog smanjenog kriterija), ukidanje su i rezultata višedesetljetnog nastojanja struke da se napokon ustale standardi struke kao presudni za rukovodeća mjesta i sam rad u knjižnici, ustroj studija knjižničarstva i višestruko podizanje standarda knjižničarske djelatnosti kao rezultata tih napora. Rezultat toga bilo bi ne samo da bi u praksi u knjižnicama na strani osoblja moglo biti višestruko više stručno kvalificiranog osoblja nego što im je kvalificiran neposredni rukovoditelj, nego i već spomenuto srozavanje već dosegnutih standarda, kao i ukidanje bilo kakvih standarda vezanih uz predložene „privatne“ knjižnice. Najbitnije, ta činjenica bi, zajedno s činjenicom da niti knjižnično osoblje ne mora biti stručno kvalificirano, otvorila nepovratno vrata nebrojenim novim mogućnostima imenovanja stručno nekvalificiranih osoba putem prijateljskih i drugih veza, što je i sada jedan od najvećih problema u društvu i koji bi se time generirao i više nego što je već i u najnovije vrijeme više puta detektiran u javnosti kao problem u upravo u slučajevima (narodnih) knjižnica. Također, potpuno je neprihvatljivo i smještanje SVIH tzv. "privatnih" knjižnica, napose visokoškolskih i znanstvenih, u proizvoljnu privatnopravnu sferu, u kojoj niti Prijedlogom (loše) propisani uvjeti i standardi NE bi uopće vrijedili. Moguće je da se radi i o propustu predlagača, a u svakom slučaju, uz gore spomenute probleme koji bi iz toga proizišli, stvorilo bi i sve druge već navedene probleme glede usklađivanja knjižnica u sustave, matične djelatnosti i dr., posebno u djelatnostima koje su i dodatno od javnog interesa, posebno u obrazovanju i znanosti, bez obzira je li osnivač država ili privatna osoba. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. U prijedlogu Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (vidi: http://www.sabor.hr/prijedlog-zakona-o-arhivskom-gradivu-i-arhivima-pr odnosno http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=51079 riješeno je na način da: (čl. 40., st. 3. „(3) Ravnateljem državnog arhiva, temeljem predloženog programa rada, može se imenovati osoba koja ima završen sveučilišni diplomski ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, najmanje tri godine rada u arhivu ili najmanje pet godina rada, te položen stručni ispit iz arhivske struke, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete utvrđene statutom arhiva.“ | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje. Što se tiče vršitelja dužnosti, propisani način imenovanja je posve uobičajen jer se radi o osobi koja će samo u izvanrednim situacijama doći u poziciju ravnatelja knjižnice i ostat će na navedenom mjestu do imenovanja ravnatelja redovnim putem, putem javnog natječaja. Redovno imenovanje ravnatelja putem javnog natječaja zahtijeva određeni vremenski period u kojem bi, bez odredbi o vršitelju dužnosti, knjižnica bila bez vodstva. |
| 1522 | Ivana Vladilo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. | UZ Članak 21. Stavak 2. Kao uvjet za imenovanje ravnatelja narodne knjižnice navodi se studij društvenog ili „ s njim izjednačenog“ usmjerenja a ne studij knjižničarstva, „najmanje pet godina rada u knjižnici ili najmanje deset godina rada u kulturi, znanosti ili obrazovanju..“ Iako se navedeni Članak ne odnosi na područje rada školskih knjižnica, kao predstavnici stručne knjižničarske zajednice protiv smo rješenja kojima se ukidaju stručni uvjeti i degradira struka. Predlažemo da ovaj Stavak glasi: Ravnateljem narodne knjižnice može se, na temelju predloženoga četverogodišnjeg plana rada, imenovati osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, iz područja knjižničarstva, najmanje pet godina rada u knjižnici i odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete propisane statutom. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje. |
| 1523 | Korina Udina | I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. | UZ Članak 21. Stavak 2. Kao uvjet za imenovanje ravnatelja narodne knjižnice navodi se studij društvenog ili „ s njim izjednačenog“ usmjerenja a ne studij knjižničarstva, „najmanje pet godina rada u knjižnici ili najmanje deset godina rada u kulturi, znanosti ili obrazovanju..“ Iako se navedeni Članak ne odnosi na područje rada školskih knjižnica, kao predstavnici stručne knjižničarske zajednice protiv smo rješenja kojima se ukidaju stručni uvjeti i degradira struka. Predlažemo da ovaj Stavak glasi: Ravnateljem narodne knjižnice može se, na temelju predloženoga četverogodišnjeg plana rada, imenovati osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, iz područja knjižničarstva, najmanje pet godina rada u knjižnici i odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete propisane statutom. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje. |
| 1524 | Grozdana Ribičić,viša knjižničarka, predsjednica Komisije za čitanje HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. | U čl. 20. i 21. Prijedloga propisuju se uvjeti za ravnatelja javne (u sadašnjem Zakonu najbliža pojmu "samostalne") knjižnice, koji vrijede i za voditelja knjižnica u sastavu tih javnopravnih tijela. U sadašnjem Zakonu u gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Suprotno tome: - u Prijedlogu su u čl. 21. st. 2 navedeni uvjeti za ravnatelja javne knjižnice koji može biti imenovan ako ima "završen diplomski...studij, iz područja društvenih znanosti, ili s njim izjednačen studij" što je neprihvatljivo srozavanje dosegnutih i u praksi već provjerenih standarda - također, u Prijedlogu je u čl. 23. propisan isti uvjet za knjižnice u sastavu pravne osobe koju je osnovala ili pretežni vlasnik država ili lokalno tijelo, ALI NE i za dosadašnje knjižnice u sastavu osoba koje nisu osnovale i nisu im pretežni vlasnici državna i lokalna tijela, što implicira da te knjižnice u pogledu rukovođenja uopće nisu podložne nikakvim prethodnim zakonskim uvjetima, pa čak niti gore spomenutim iz čl. 21. - daljnji uvjeti za izbor ravnatelja javne knjižnice uključuju u čl. 21. st. 3. i posebno, st. 4. u vezi vršitelja dužnosti, neprihvatljivi su jer otvaraju vrata neograničenim manipulacijama u vezi zapošljavanja U čl. 24. prijedloga Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice, nema uvjeta za voditelja knjižnice u sastavu tzv. „privatnih“ školskih ustanova, visokih učilišta i znanstvenih institucija, koji bi zbog javnog interesa koji proizlazi ne samo iz knjižnične, nego i djelatnosti školstva i visokog obrazovanja, morao ispunjavati iste uvjete. IZMJENA PRIJEDLOGA Ispravna formulacija u čl. 21. st. 2 trebala bi biti ona koja postoji u sadašnjem Zakonu u čl. 27. st. 2. i 3. gdje su propisani jasni kriteriji, a onaj temeljni u st. 2. glasi: "završen...studij KNJIŽNIČARSKOG usmjerenja, kao i osoba koja je stekla visoku stručnu spremu sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja Zakona o znanstvenoj djelatnosti....iznimno od odredbe stavka 2., za ravnatelja samostalne knjižnice može se imenovati osoba koja ima završen preddiplomski…kao i osoba koja je stekla višu stručnu spremu sukladno...". U čl. 24. Prijedloga koji govori o voditeljima knjižnica u sastavu, tekst bi trebao glasiti: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i knjižnice u sastavu privatne škole, visokog učilišta i znanstvene institucije, može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Prije svega, s obzirom da članak 6. Prijedloga propisuje da (1) Knjižnična djelatnost obuhvaća: ..stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima, kako voditelj knjižnice, koji prema čl. 21 ne mora imati knjižničarsko obrazovanje niti uopće iskustvo rada u knjižnici, može nadzirati da li njegovi djelatnici obavljaju navedenu obradu građe u skladu sa stručnim standardima? Ukidanje potrebe za stručnim kvalifikacijama ravnatelja i voditelja javnih i knjižnica u sastavu javnih, kao i na školama i visokim učilištima (a kod tzv. "privatnih" ukidanje čak i tog smanjenog kriterija), ukidanje su i rezultata višedesetljetnog nastojanja struke da se napokon ustale standardi struke kao presudni za rukovodeća mjesta i sam rad u knjižnici, ustroj studija knjižničarstva i višestruko podizanje standarda knjižničarske djelatnosti kao rezultata tih napora. Rezultat toga bilo bi ne samo da bi u praksi u knjižnicama na strani osoblja moglo biti višestruko više stručno kvalificiranog osoblja nego što im je kvalificiran neposredni rukovoditelj, nego i već spomenuto srozavanje već dosegnutih standarda, kao i ukidanje bilo kakvih standarda vezanih uz predložene „privatne“ knjižnice. Najbitnije, ta činjenica bi, zajedno s činjenicom da niti knjižnično osoblje ne mora biti stručno kvalificirano, otvorila nepovratno vrata nebrojenim novim mogućnostima imenovanja stručno nekvalificiranih osoba putem prijateljskih i drugih veza, što je i sada jedan od najvećih problema u društvu i koji bi se time generirao i više nego što je već i u najnovije vrijeme više puta detektiran u javnosti kao problem u upravo u slučajevima (narodnih) knjižnica. Također, potpuno je neprihvatljivo i smještanje SVIH tzv. "privatnih" knjižnica, napose visokoškolskih i znanstvenih, u proizvoljnu privatnopravnu sferu, u kojoj niti Prijedlogom (loše) propisani uvjeti i standardi NE bi uopće vrijedili. Moguće je da se radi i o propustu predlagača, a u svakom slučaju, uz gore spomenute probleme koji bi iz toga proizišli, stvorilo bi i sve druge već navedene probleme glede usklađivanja knjižnica u sustave, matične djelatnosti i dr., posebno u djelatnostima koje su i dodatno od javnog interesa, posebno u obrazovanju i znanosti, bez obzira je li osnivač država ili privatna osoba. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. U prijedlogu Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (vidi: http://www.sabor.hr/prijedlog-zakona-o-arhivskom-gradivu-i-arhivima-pr odnosno http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=51079 riješeno je na način da: (čl. 40., st. 3. „(3) Ravnateljem državnog arhiva, temeljem predloženog programa rada, može se imenovati osoba koja ima završen sveučilišni diplomski ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, najmanje tri godine rada u arhivu ili najmanje pet godina rada, te položen stručni ispit iz arhivske struke, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete utvrđene statutom arhiva.“ | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje. Što se tiče vršitelja dužnosti, propisani način imenovanja je posve uobičajen jer se radi o osobi koja će samo u izvanrednim situacijama doći u poziciju ravnatelja knjižnice i ostat će na navedenom mjestu do imenovanja ravnatelja redovnim putem, putem javnog natječaja. Redovno imenovanje ravnatelja putem javnog natječaja zahtijeva određeni vremenski period u kojem bi, bez odredbi o vršitelju dužnosti, knjižnica bila bez vodstva. |
| 1525 | Ivana Dorotić Malič | I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U čl. 20. i 21. Prijedloga propisuju se uvjeti za ravnatelja javne (u sadašnjem Zakonu najbliža pojmu "samostalne") knjižnice, koji vrijede i za voditelja knjižnica u sastavu tih javnopravnih tijela. U sadašnjem Zakonu u gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Suprotno tome: - u Prijedlogu su u čl. 21. st. 2 navedeni uvjeti za ravnatelja javne knjižnice koji može biti imenovan ako ima "završen diplomski...studij, iz područja društvenih znanosti, ili s njim izjednačen studij" što je neprihvatljivo srozavanje dosegnutih i u praksi već provjerenih standarda - također, u Prijedlogu je u čl. 23. propisan isti uvjet za knjižnice u sastavu pravne osobe koju je osnovala ili pretežni vlasnik država ili lokalno tijelo, ALI NE i za dosadašnje knjižnice u sastavu osoba koje nisu osnovale i nisu im pretežni vlasnici državna i lokalna tijela, što implicira da te knjižnice u pogledu rukovođenja uopće nisu podložne nikakvim prethodnim zakonskim uvjetima, pa čak niti gore spomenutim iz čl. 21. - daljnji uvjeti za izbor ravnatelja javne knjižnice uključuju u čl. 21. st. 3. i posebno, st. 4. u vezi vršitelja dužnosti, neprihvatljivi su jer otvaraju vrata neograničenim manipulacijama u vezi zapošljavanja U čl. 24. prijedloga Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice, nema uvjeta za voditelja knjižnice u sastavu tzv. „privatnih“ školskih ustanova, visokih učilišta i znanstvenih institucija, koji bi zbog javnog interesa koji proizlazi ne samo iz knjižnične, nego i djelatnosti školstva i visokog obrazovanja, morao ispunjavati iste uvjete. IZMJENA PRIJEDLOGA Ispravna formulacija u čl. 21. st. 2 trebala bi biti ona koja postoji u sadašnjem Zakonu u čl. 27. st. 2. i 3. gdje su propisani jasni kriteriji, a onaj temeljni u st. 2. glasi: "završen...studij KNJIŽNIČARSKOG usmjerenja, kao i osoba koja je stekla visoku stručnu spremu sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja Zakona o znanstvenoj djelatnosti....iznimno od odredbe stavka 2., za ravnatelja samostalne knjižnice može se imenovati osoba koja ima završen preddiplomski…kao i osoba koja je stekla višu stručnu spremu sukladno...". U čl. 24. Prijedloga koji govori o voditeljima knjižnica u sastavu, tekst bi trebao glasiti: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i knjižnice u sastavu privatne škole, visokog učilišta i znanstvene institucije, može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Prije svega, s obzirom da članak 6. Prijedloga propisuje da (1) Knjižnična djelatnost obuhvaća: ..stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima, kako voditelj knjižnice, koji prema čl. 21 ne mora imati knjižničarsko obrazovanje niti uopće iskustvo rada u knjižnici, može nadzirati da li njegovi djelatnici obavljaju navedenu obradu građe u skladu sa stručnim standardima? Ukidanje potrebe za stručnim kvalifikacijama ravnatelja i voditelja javnih i knjižnica u sastavu javnih, kao i na školama i visokim učilištima (a kod tzv. "privatnih" ukidanje čak i tog smanjenog kriterija), ukidanje su i rezultata višedesetljetnog nastojanja struke da se napokon ustale standardi struke kao presudni za rukovodeća mjesta i sam rad u knjižnici, ustroj studija knjižničarstva i višestruko podizanje standarda knjižničarske djelatnosti kao rezultata tih napora. Rezultat toga bilo bi ne samo da bi u praksi u knjižnicama na strani osoblja moglo biti višestruko više stručno kvalificiranog osoblja nego što im je kvalificiran neposredni rukovoditelj, nego i već spomenuto srozavanje već dosegnutih standarda, kao i ukidanje bilo kakvih standarda vezanih uz predložene „privatne“ knjižnice. Najbitnije, ta činjenica bi, zajedno s činjenicom da niti knjižnično osoblje ne mora biti stručno kvalificirano, otvorila nepovratno vrata nebrojenim novim mogućnostima imenovanja stručno nekvalificiranih osoba putem prijateljskih i drugih veza, što je i sada jedan od najvećih problema u društvu i koji bi se time generirao i više nego što je već i u najnovije vrijeme više puta detektiran u javnosti kao problem u upravo u slučajevima (narodnih) knjižnica. Također, potpuno je neprihvatljivo i smještanje SVIH tzv. "privatnih" knjižnica, napose visokoškolskih i znanstvenih, u proizvoljnu privatnopravnu sferu, u kojoj niti Prijedlogom (loše) propisani uvjeti i standardi NE bi uopće vrijedili. Moguće je da se radi i o propustu predlagača, a u svakom slučaju, uz gore spomenute probleme koji bi iz toga proizišli, stvorilo bi i sve druge već navedene probleme glede usklađivanja knjižnica u sustave, matične djelatnosti i dr., posebno u djelatnostima koje su i dodatno od javnog interesa, posebno u obrazovanju i znanosti, bez obzira je li osnivač država ili privatna osoba. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. U prijedlogu Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (vidi: http://www.sabor.hr/prijedlog-zakona-o-arhivskom-gradivu-i-arhivima-pr odnosno http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=51079 riješeno je na način da: (čl. 40., st. 3. „(3) Ravnateljem državnog arhiva, temeljem predloženog programa rada, može se imenovati osoba koja ima završen sveučilišni diplomski ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, najmanje tri godine rada u arhivu ili najmanje pet godina rada, te položen stručni ispit iz arhivske struke, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete utvrđene statutom arhiva.“ | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje. |
| 1526 | Sanja Brbora | I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. | Nameće se pitanje kako ravnatelj bez odgovarajućega knjižničarskog zvanja, znanja i iskustva može upravljati knjižnicom i nadzirati rad zaposlenika te provedbu stručnih standarda. S tim u vezi treba vratiti odredbu iz stavka 2 članka 27. aktualnog Zakona o knjižnicama. Nadalje, neodređene formulacije stavaka 4. i 5. č. 22. ovoga Prijedloga Zakona ostavljaju previše prostora za moguću. manipulaciju i zloporabu. | Primljeno na znanje | Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje. |
| 1527 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. | Predlagatelj zakona na početku navodi da se ovim dokumentom želi unaprijediti razvoj knjižničarstva u Hrvatskoj, a istovremeno ravnatelju nije potreban studij knjižničarstva, bibliotekarstva i informacijskih znanosti, niti položen stručni ispit. Ukidanje potrebe za stručnim kvalifikacijama ravnatelja i voditelja javnih i knjižnica u sastavu javnih, kao i na školama i visokim učilištima (a kod tzv. "privatnih" ukidanje čak i tog smanjenog kriterija), ukidanje su i rezultata višedesetljetnog nastojanja struke da se napokon ustale standardi struke kao presudni za rukovodeća mjesta i sam rad u knjižnici, ustroj studija knjižničarstva i višestruko podizanje standarda knjižničarske djelatnosti kao rezultata tih napora. Rezultat toga bilo bi ne samo da bi u praksi u knjižnicama na strani osoblja moglo biti višestruko više stručno kvalificiranog osoblja nego što im je kvalificiran neposredni rukovoditelj, nego i već spomenuto srozavanje već dosegnutih standarda, kao i ukidanje bilo kakvih standarda vezanih uz predložene „privatne“ knjižnice. Najbitnije, ta činjenica bi, zajedno s činjenicom da niti knjižnično osoblje ne mora biti stručno kvalificirano, otvorila nepovratno vrata nebrojenim novim mogućnostima imenovanja stručno nekvalificiranih osoba putem prijateljskih i drugih veza, što je i sada jedan od najvećih problema u društvu i koji bi se time generirao i više nego što je već i u najnovije vrijeme više puta detektiran u javnosti kao problem u upravo u slučajevima (narodnih) knjižnica. | Primljeno na znanje | Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje. |
| 1528 | Tomislav Staničić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. | U čl. 20. i 21. Prijedloga propisuju se uvjeti za ravnatelja javne (u sadašnjem Zakonu najbliža pojmu "samostalne") knjižnice, koji vrijede i za voditelja knjižnica u sastavu tih javnopravnih tijela. U sadašnjem Zakonu u gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Suprotno tome: - u Prijedlogu su u čl. 21. st. 2 navedeni uvjeti za ravnatelja javne knjižnice koji može biti imenovan ako ima "završen diplomski...studij, iz područja društvenih znanosti, ili s njim izjednačen studij" što je neprihvatljivo srozavanje dosegnutih i u praksi već provjerenih standarda - također, u Prijedlogu je u čl. 23. propisan isti uvjet za knjižnice u sastavu pravne osobe koju je osnovala ili pretežni vlasnik država ili lokalno tijelo, ALI NE i za dosadašnje knjižnice u sastavu osoba koje nisu osnovale i nisu im pretežni vlasnici državna i lokalna tijela, što implicira da te knjižnice u pogledu rukovođenja uopće nisu podložne nikakvim prethodnim zakonskim uvjetima, pa čak niti gore spomenutim iz čl. 21. - daljnji uvjeti za izbor ravnatelja javne knjižnice uključuju u čl. 21. st. 3. i posebno, st. 4. u vezi vršitelja dužnosti, neprihvatljivi su jer otvaraju vrata neograničenim manipulacijama u vezi zapošljavanja U čl. 24. prijedloga Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice, nema uvjeta za voditelja knjižnice u sastavu tzv. „privatnih“ školskih ustanova, visokih učilišta i znanstvenih institucija, koji bi zbog javnog interesa koji proizlazi ne samo iz knjižnične, nego i djelatnosti školstva i visokog obrazovanja, morao ispunjavati iste uvjete. IZMJENA PRIJEDLOGA Ispravna formulacija u čl. 21. st. 2 trebala bi biti ona koja postoji u sadašnjem Zakonu u čl. 27. st. 2. i 3. gdje su propisani jasni kriteriji, a onaj temeljni u st. 2. glasi: "završen...studij KNJIŽNIČARSKOG usmjerenja, kao i osoba koja je stekla visoku stručnu spremu sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja Zakona o znanstvenoj djelatnosti....iznimno od odredbe stavka 2., za ravnatelja samostalne knjižnice može se imenovati osoba koja ima završen preddiplomski…kao i osoba koja je stekla višu stručnu spremu sukladno...". U čl. 24. Prijedloga koji govori o voditeljima knjižnica u sastavu, tekst bi trebao glasiti: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i knjižnice u sastavu privatne škole, visokog učilišta i znanstvene institucije, može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Prije svega, s obzirom da članak 6. Prijedloga propisuje da (1) Knjižnična djelatnost obuhvaća: ..stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima, kako voditelj knjižnice, koji prema čl. 21 ne mora imati knjižničarsko obrazovanje niti uopće iskustvo rada u knjižnici, može nadzirati da li njegovi djelatnici obavljaju navedenu obradu građe u skladu sa stručnim standardima? Ukidanje potrebe za stručnim kvalifikacijama ravnatelja i voditelja javnih i knjižnica u sastavu javnih, kao i na školama i visokim učilištima (a kod tzv. "privatnih" ukidanje čak i tog smanjenog kriterija), ukidanje su i rezultata višedesetljetnog nastojanja struke da se napokon ustale standardi struke kao presudni za rukovodeća mjesta i sam rad u knjižnici, ustroj studija knjižničarstva i višestruko podizanje standarda knjižničarske djelatnosti kao rezultata tih napora. Rezultat toga bilo bi ne samo da bi u praksi u knjižnicama na strani osoblja moglo biti višestruko više stručno kvalificiranog osoblja nego što im je kvalificiran neposredni rukovoditelj, nego i već spomenuto srozavanje već dosegnutih standarda, kao i ukidanje bilo kakvih standarda vezanih uz predložene „privatne“ knjižnice. Najbitnije, ta činjenica bi, zajedno s činjenicom da niti knjižnično osoblje ne mora biti stručno kvalificirano, otvorila nepovratno vrata nebrojenim novim mogućnostima imenovanja stručno nekvalificiranih osoba putem prijateljskih i drugih veza, što je i sada jedan od najvećih problema u društvu i koji bi se time generirao i više nego što je već i u najnovije vrijeme više puta detektiran u javnosti kao problem u upravo u slučajevima (narodnih) knjižnica. Također, potpuno je neprihvatljivo i smještanje SVIH tzv. "privatnih" knjižnica, napose visokoškolskih i znanstvenih, u proizvoljnu privatnopravnu sferu, u kojoj niti Prijedlogom (loše) propisani uvjeti i standardi NE bi uopće vrijedili. Moguće je da se radi i o propustu predlagača, a u svakom slučaju, uz gore spomenute probleme koji bi iz toga proizišli, stvorilo bi i sve druge već navedene probleme glede usklađivanja knjižnica u sustave, matične djelatnosti i dr., posebno u djelatnostima koje su i dodatno od javnog interesa, posebno u obrazovanju i znanosti, bez obzira je li osnivač država ili privatna osoba. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. U prijedlogu Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (vidi: http://www.sabor.hr/prijedlog-zakona-o-arhivskom-gradivu-i-arhivima-pr odnosno http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=51079 riješeno je na način da: (čl. 40., st. 3. „(3) Ravnateljem državnog arhiva, temeljem predloženog programa rada, može se imenovati osoba koja ima završen sveučilišni diplomski ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, najmanje tri godine rada u arhivu ili najmanje pet godina rada, te položen stručni ispit iz arhivske struke, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete utvrđene statutom arhiva.“ | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje. Što se tiče vršitelja dužnosti, propisani način imenovanja je posve uobičajen jer se radi o osobi koja će samo u izvanrednim situacijama doći u poziciju ravnatelja knjižnice i ostat će na navedenom mjestu do imenovanja ravnatelja redovnim putem, putem javnog natječaja. Redovno imenovanje ravnatelja putem javnog natječaja zahtijeva određeni vremenski period u kojem bi, bez odredbi o vršitelju dužnosti, knjižnica bila bez vodstva. |
| 1529 | Romana Horvat, potpredsjednica Hrvatskog knjižničarskog društva | I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. | Ako će se ravnatelja birati aktom o osnivanju i statutom svake pojedinačne knjižnice, bojim se da će se izgubiti ujednačenost izbora ravnatelja. U Prijedlogu zakona ne dostaje na koji način se bira ravnatelja, nigdje se ne spominje natječaj. U stavku 2 i 3 piše da ravnatelj može biti bilo tko s diplomskim studijem iz područja društvenih znanosti. Zašto onda ljudi studiraju knjižničarstvo kada predstavnik ustanove ne mora biti knjižničar? Knjižničar najbolje poznaje funkcioniranje knjižnica jer je stručnjak. U posljednjem stavku 5 daje se mogućnost imenovanja ravnatelja iz bilo koje struke. Treba glasiti kao članci 26. i 27. Zakona o knjižnicama 69/09. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Nacrt prijedloga zakona utvrđuje imenovanje ravnatelja temeljem javnog natječaja a postupak i način je ostavljen osnivaču iz razloga što imenovanje ovisi i o propisima koji se odnose na jedinice lokalne samouprave kao osnivače knjižnica. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje. |
| 1530 | Zrinka Udiljak Bugarinovski | I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. | 40. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U čl. 20. i 21. Prijedloga propisuju se uvjeti za ravnatelja javne (u sadašnjem Zakonu najbliža pojmu "samostalne") knjižnice, koji vrijede i za voditelja knjižnica u sastavu tih javnopravnih tijela. U sadašnjem Zakonu u gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Suprotno tome: - u Prijedlogu su u čl. 21. st. 2 navedeni uvjeti za ravnatelja javne knjižnice koji može biti imenovan ako ima "završen diplomski...studij, iz područja društvenih znanosti, ili s njim izjednačen studij" što je neprihvatljivo srozavanje dosegnutih i u praksi već provjerenih standarda - također, u Prijedlogu je u čl. 23. propisan isti uvjet za knjižnice u sastavu pravne osobe koju je osnovala ili pretežni vlasnik država ili lokalno tijelo, ALI NE i za dosadašnje knjižnice u sastavu osoba koje nisu osnovale i nisu im pretežni vlasnici državna i lokalna tijela, što implicira da te knjižnice u pogledu rukovođenja uopće nisu podložne nikakvim prethodnim zakonskim uvjetima, pa čak niti gore spomenutim iz čl. 21. - daljnji uvjeti za izbor ravnatelja javne knjižnice uključuju u čl. 21. st. 3. i posebno, st. 4. u vezi vršitelja dužnosti, neprihvatljivi su jer otvaraju vrata neograničenim manipulacijama u vezi zapošljavanja U čl. 24. prijedloga Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice, nema uvjeta za voditelja knjižnice u sastavu tzv. „privatnih“ školskih ustanova, visokih učilišta i znanstvenih institucija, koji bi zbog javnog interesa koji proizlazi ne samo iz knjižnične, nego i djelatnosti školstva i visokog obrazovanja, morao ispunjavati iste uvjete. IZMJENA PRIJEDLOGA Ispravna formulacija u čl. 21. st. 2 trebala bi biti ona koja postoji u sadašnjem Zakonu u čl. 27. st. 2. i 3. gdje su propisani jasni kriteriji, a onaj temeljni u st. 2. glasi: "završen...studij KNJIŽNIČARSKOG usmjerenja, kao i osoba koja je stekla visoku stručnu spremu sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja Zakona o znanstvenoj djelatnosti....iznimno od odredbe stavka 2., za ravnatelja samostalne knjižnice može se imenovati osoba koja ima završen preddiplomski…kao i osoba koja je stekla višu stručnu spremu sukladno...". U čl. 24. Prijedloga koji govori o voditeljima knjižnica u sastavu, tekst bi trebao glasiti: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i knjižnice u sastavu privatne škole, visokog učilišta i znanstvene institucije, može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Prije svega, s obzirom da članak 6. Prijedloga propisuje da (1) Knjižnična djelatnost obuhvaća: ..stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima, kako voditelj knjižnice, koji prema čl. 21 ne mora imati knjižničarsko obrazovanje niti uopće iskustvo rada u knjižnici, može nadzirati da li njegovi djelatnici obavljaju navedenu obradu građe u skladu sa stručnim standardima? Ukidanje potrebe za stručnim kvalifikacijama ravnatelja i voditelja javnih i knjižnica u sastavu javnih, kao i na školama i visokim učilištima (a kod tzv. "privatnih" ukidanje čak i tog smanjenog kriterija), ukidanje su i rezultata višedesetljetnog nastojanja struke da se napokon ustale standardi struke kao presudni za rukovodeća mjesta i sam rad u knjižnici, ustroj studija knjižničarstva i višestruko podizanje standarda knjižničarske djelatnosti kao rezultata tih napora. Rezultat toga bilo bi ne samo da bi u praksi u knjižnicama na strani osoblja moglo biti višestruko više stručno kvalificiranog osoblja nego što im je kvalificiran neposredni rukovoditelj, nego i već spomenuto srozavanje već dosegnutih standarda, kao i ukidanje bilo kakvih standarda vezanih uz predložene „privatne“ knjižnice. Najbitnije, ta činjenica bi, zajedno s činjenicom da niti knjižnično osoblje ne mora biti stručno kvalificirano, otvorila nepovratno vrata nebrojenim novim mogućnostima imenovanja stručno nekvalificiranih osoba putem prijateljskih i drugih veza, što je i sada jedan od najvećih problema u društvu i koji bi se time generirao i više nego što je već i u najnovije vrijeme više puta detektiran u javnosti kao problem u upravo u slučajevima (narodnih) knjižnica. Također, potpuno je neprihvatljivo i smještanje SVIH tzv. "privatnih" knjižnica, napose visokoškolskih i znanstvenih, u proizvoljnu privatnopravnu sferu, u kojoj niti Prijedlogom (loše) propisani uvjeti i standardi NE bi uopće vrijedili. Moguće je da se radi i o propustu predlagača, a u svakom slučaju, uz gore spomenute probleme koji bi iz toga proizišli, stvorilo bi i sve druge već navedene probleme glede usklađivanja knjižnica u sustave, matične djelatnosti i dr., posebno u djelatnostima koje su i dodatno od javnog interesa, posebno u obrazovanju i znanosti, bez obzira je li osnivač država ili privatna osoba. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. U prijedlogu Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (vidi: http://www.sabor.hr/prijedlog-zakona-o-arhivskom-gradivu-i-arhivima-pr odnosno http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=51079 riješeno je na način da: (čl. 40., st. 3. „(3) Ravnateljem državnog arhiva, temeljem predloženog programa rada, može se imenovati osoba koja ima završen sveučilišni diplomski ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, najmanje tri godine rada u arhivu ili najmanje pet godina rada, te položen stručni ispit iz arhivske struke, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete utvrđene statutom arhiva.“ | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje. Što se tiče vršitelja dužnosti, propisani način imenovanja je posve uobičajen jer se radi o osobi koja će samo u izvanrednim situacijama doći u poziciju ravnatelja knjižnice i ostat će na navedenom mjestu do imenovanja ravnatelja redovnim putem, putem javnog natječaja. Redovno imenovanje ravnatelja putem javnog natječaja zahtijeva određeni vremenski period u kojem bi, bez odredbi o vršitelju dužnosti, knjižnica bila bez vodstva. |
| 1531 | dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. | U čl. 20. i 21. Prijedloga propisuju se uvjeti za ravnatelja javne (u sadašnjem Zakonu najbliža pojmu "samostalne") knjižnice, koji vrijede i za voditelja knjižnica u sastavu tih javnopravnih tijela. U sadašnjem Zakonu u gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Suprotno tome: - u Prijedlogu su u čl. 21. st. 2 navedeni uvjeti za ravnatelja javne knjižnice koji može biti imenovan ako ima "završen diplomski...studij, iz područja društvenih znanosti, ili s njim izjednačen studij" što je neprihvatljivo srozavanje dosegnutih i u praksi već provjerenih standarda - također, u Prijedlogu je u čl. 23. propisan isti uvjet za knjižnice u sastavu pravne osobe koju je osnovala ili pretežni vlasnik država ili lokalno tijelo, ALI NE i za dosadašnje knjižnice u sastavu osoba koje nisu osnovale i nisu im pretežni vlasnici državna i lokalna tijela, što implicira da te knjižnice u pogledu rukovođenja uopće nisu podložne nikakvim prethodnim zakonskim uvjetima, pa čak niti gore spomenutim iz čl. 21. - daljnji uvjeti za izbor ravnatelja javne knjižnice uključuju u čl. 21. st. 3. i posebno, st. 4. u vezi vršitelja dužnosti, neprihvatljivi su jer otvaraju vrata neograničenim manipulacijama u vezi zapošljavanja U čl. 24. prijedloga Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice, nema uvjeta za voditelja knjižnice u sastavu tzv. „privatnih“ školskih ustanova, visokih učilišta i znanstvenih institucija, koji bi zbog javnog interesa koji proizlazi ne samo iz knjižnične, nego i djelatnosti školstva i visokog obrazovanja, morao ispunjavati iste uvjete. IZMJENA PRIJEDLOGA Ispravna formulacija u čl. 21. st. 2 trebala bi biti ona koja postoji u sadašnjem Zakonu u čl. 27. st. 2. i 3. gdje su propisani jasni kriteriji, a onaj temeljni u st. 2. glasi: "završen...studij KNJIŽNIČARSKOG usmjerenja, kao i osoba koja je stekla visoku stručnu spremu sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja Zakona o znanstvenoj djelatnosti....iznimno od odredbe stavka 2., za ravnatelja samostalne knjižnice može se imenovati osoba koja ima završen preddiplomski…kao i osoba koja je stekla višu stručnu spremu sukladno...". U čl. 24. Prijedloga koji govori o voditeljima knjižnica u sastavu, tekst bi trebao glasiti: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i knjižnice u sastavu privatne škole, visokog učilišta i znanstvene institucije, može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Prije svega, s obzirom da članak 6. Prijedloga propisuje da (1) Knjižnična djelatnost obuhvaća: ..stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima, kako voditelj knjižnice, koji prema čl. 21 ne mora imati knjižničarsko obrazovanje niti uopće iskustvo rada u knjižnici, može nadzirati da li njegovi djelatnici obavljaju navedenu obradu građe u skladu sa stručnim standardima? Ukidanje potrebe za stručnim kvalifikacijama ravnatelja i voditelja javnih i knjižnica u sastavu javnih, kao i na školama i visokim učilištima (a kod tzv. "privatnih" ukidanje čak i tog smanjenog kriterija), ukidanje su i rezultata višedesetljetnog nastojanja struke da se napokon ustale standardi struke kao presudni za rukovodeća mjesta i sam rad u knjižnici, ustroj studija knjižničarstva i višestruko podizanje standarda knjižničarske djelatnosti kao rezultata tih napora. Rezultat toga bilo bi ne samo da bi u praksi u knjižnicama na strani osoblja moglo biti višestruko više stručno kvalificiranog osoblja nego što im je kvalificiran neposredni rukovoditelj, nego i već spomenuto srozavanje već dosegnutih standarda, kao i ukidanje bilo kakvih standarda vezanih uz predložene „privatne“ knjižnice. Najbitnije, ta činjenica bi, zajedno s činjenicom da niti knjižnično osoblje ne mora biti stručno kvalificirano, otvorila nepovratno vrata nebrojenim novim mogućnostima imenovanja stručno nekvalificiranih osoba putem prijateljskih i drugih veza, što je i sada jedan od najvećih problema u društvu i koji bi se time generirao i više nego što je već i u najnovije vrijeme više puta detektiran u javnosti kao problem u upravo u slučajevima (narodnih) knjižnica. Također, potpuno je neprihvatljivo i smještanje SVIH tzv. "privatnih" knjižnica, napose visokoškolskih i znanstvenih, u proizvoljnu privatnopravnu sferu, u kojoj niti Prijedlogom (loše) propisani uvjeti i standardi NE bi uopće vrijedili. Moguće je da se radi i o propustu predlagača, a u svakom slučaju, uz gore spomenute probleme koji bi iz toga proizišli, stvorilo bi i sve druge već navedene probleme glede usklađivanja knjižnica u sustave, matične djelatnosti i dr., posebno u djelatnostima koje su i dodatno od javnog interesa, posebno u obrazovanju i znanosti, bez obzira je li osnivač država ili privatna osoba. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. U prijedlogu Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (vidi: http://www.sabor.hr/prijedlog-zakona-o-arhivskom-gradivu-i-arhivima-pr odnosno http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=51079 riješeno je na način da: (čl. 40., st. 3. „(3) Ravnateljem državnog arhiva, temeljem predloženog programa rada, može se imenovati osoba koja ima završen sveučilišni diplomski ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, najmanje tri godine rada u arhivu ili najmanje pet godina rada, te položen stručni ispit iz arhivske struke, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete utvrđene statutom arhiva.“ | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje. Što se tiče vršitelja dužnosti, propisani način imenovanja je posve uobičajen jer se radi o osobi koja će samo u izvanrednim situacijama doći u poziciju ravnatelja knjižnice i ostat će na navedenom mjestu do imenovanja ravnatelja redovnim putem, putem javnog natječaja. Redovno imenovanje ravnatelja putem javnog natječaja zahtijeva određeni vremenski period u kojem bi, bez odredbi o vršitelju dužnosti, knjižnica bila bez vodstva. |
| 1532 | Ljiljana Črnjar | I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. | Stavak 1. Neophodno je naglasiti da se ravnatelj imenuje na temelju javnog natječaja, u protivnom su moguće različite interpretacije i rješenja. Također je potrebno dopuniti tko imenuje ravnatelja: osnivač (gradsko/općinsko vijeće) na prijedlog Upravnog vijeća ili na prijedlog Povjerenstva za izbor ravnatelja (knjižnica do 5 zaposlenih). Predlažem dopunu: Ravnatelja narodne knjižnice imenuje predstavničko tijelo osnivača (gradsko /općinsko vijeće) na temelju javnog natječaja u postupku i na način propisan aktom o osnivanju i statutom knjižnice. Istim aktima regulira se i postupak u slučaju razrješenja. Stavak 2. Kao uvjet za imenovanje ravnatelja narodne knjižnice navodi se studij društvenog ili „ s njim izjednačenog“ usmjerenja a ne studij knjižničarstva, „najmanje pet godina rada u knjižnici ili najmanje deset godina rada u kulturi, znanosti ili obrazovanju..“ Navedena odredba ima za posljedicu da za ravnatelja može biti imenovana osoba bez bilo kakvih stručnih i teoretskih znanja iz područja knjižničarstva. Nerazumljiva je iza struku neprihvatljiva intencija zakonodavca da, uz postojeće tri katedre za knjižničarstvo koje su obrazovale stotine stručnjaka iz područja knjižničarstva uvodi ovakvu novinu koja za posljedicu može imati samo deprofesionalizaciju i neminovno urušavanje sustava. Prijedlog teksta Stavka 2: Ravnateljem narodne knjižnice može se, na temelju predloženoga četverogodišnjeg plana rada, imenovati osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, iz područja knjižničarstva, najmanje pet godina rada u knjižnici i odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete propisane statutom. Stavak 3. Nastavno na opaske navedene uz Stavak 2 predlažem da Stavak 3 glasi: Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ako se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima sve propisane uvjete za ravnatelja narodne knjižnice, može se na temelju predloženog četverogodišnjeg plana rada imenovati osoba - koja ima završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja knjižničarstva i manje od pet godina rada u knjižnici ili ukoliko takvog kandidata nema - osoba koja ima istovrsni studij društvenog ili humanističkog usmjerenja i najmanje pet godina rada u kulturi, uz uvjet da u roku od tri godine od zapošljavanja stekne stručno knjižnično zvanje, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete propisane statutom. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Nacrt prijedloga zakona utvrđuje imenovanje ravnatelja temeljem javnog natječaja a postupak i način je ostavljen osnivaču iz razloga što imenovanje ovisi i o propisima koji se odnose na jedinice lokalne samouprave kao osnivače knjižnica. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje. |
| 1533 | Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. | U čl. 20. i 21. Prijedloga propisuju se uvjeti za ravnatelja javne (u sadašnjem Zakonu najbliža pojmu "samostalne") knjižnice, koji vrijede i za voditelja knjižnica u sastavu tih javnopravnih tijela. U sadašnjem Zakonu u gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Suprotno tome: - u Prijedlogu su u čl. 21. st. 2 navedeni uvjeti za ravnatelja javne knjižnice koji može biti imenovan ako ima "završen diplomski...studij, iz područja društvenih znanosti, ili s njim izjednačen studij" što je neprihvatljivo srozavanje dosegnutih i u praksi već provjerenih standarda - također, u Prijedlogu je u čl. 23. propisan isti uvjet za knjižnice u sastavu pravne osobe koju je osnovala ili pretežni vlasnik država ili lokalno tijelo, ALI NE i za dosadašnje knjižnice u sastavu osoba koje nisu osnovale i nisu im pretežni vlasnici državna i lokalna tijela, što implicira da te knjižnice u pogledu rukovođenja uopće nisu podložne nikakvim prethodnim zakonskim uvjetima, pa čak niti gore spomenutim iz čl. 21. - daljnji uvjeti za izbor ravnatelja javne knjižnice uključuju u čl. 21. st. 3. i posebno, st. 4. u vezi vršitelja dužnosti, neprihvatljivi su jer otvaraju vrata neograničenim manipulacijama u vezi zapošljavanja U čl. 24. prijedloga Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice, nema uvjeta za voditelja knjižnice u sastavu tzv. „privatnih“ školskih ustanova, visokih učilišta i znanstvenih institucija, koji bi zbog javnog interesa koji proizlazi ne samo iz knjižnične, nego i djelatnosti školstva i visokog obrazovanja, morao ispunjavati iste uvjete. IZMJENA PRIJEDLOGA Ispravna formulacija u čl. 21. st. 2 trebala bi biti ona koja postoji u sadašnjem Zakonu u čl. 27. st. 2. i 3. gdje su propisani jasni kriteriji, a onaj temeljni u st. 2. glasi: "završen...studij KNJIŽNIČARSKOG usmjerenja, kao i osoba koja je stekla visoku stručnu spremu sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja Zakona o znanstvenoj djelatnosti....iznimno od odredbe stavka 2., za ravnatelja samostalne knjižnice može se imenovati osoba koja ima završen preddiplomski…kao i osoba koja je stekla višu stručnu spremu sukladno...". U čl. 24. Prijedloga koji govori o voditeljima knjižnica u sastavu, tekst bi trebao glasiti: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i knjižnice u sastavu privatne škole, visokog učilišta i znanstvene institucije, može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Prije svega, s obzirom da članak 6. Prijedloga propisuje da (1) Knjižnična djelatnost obuhvaća: ..stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima, kako voditelj knjižnice, koji prema čl. 21 ne mora imati knjižničarsko obrazovanje niti uopće iskustvo rada u knjižnici, može nadzirati da li njegovi djelatnici obavljaju navedenu obradu građe u skladu sa stručnim standardima? Ukidanje potrebe za stručnim kvalifikacijama ravnatelja i voditelja javnih i knjižnica u sastavu javnih, kao i na školama i visokim učilištima (a kod tzv. "privatnih" ukidanje čak i tog smanjenog kriterija), ukidanje su i rezultata višedesetljetnog nastojanja struke da se napokon ustale standardi struke kao presudni za rukovodeća mjesta i sam rad u knjižnici, ustroj studija knjižničarstva i višestruko podizanje standarda knjižničarske djelatnosti kao rezultata tih napora. Rezultat toga bilo bi ne samo da bi u praksi u knjižnicama na strani osoblja moglo biti višestruko više stručno kvalificiranog osoblja nego što im je kvalificiran neposredni rukovoditelj, nego i već spomenuto srozavanje već dosegnutih standarda, kao i ukidanje bilo kakvih standarda vezanih uz predložene „privatne“ knjižnice. Najbitnije, ta činjenica bi, zajedno s činjenicom da niti knjižnično osoblje ne mora biti stručno kvalificirano, otvorila nepovratno vrata nebrojenim novim mogućnostima imenovanja stručno nekvalificiranih osoba putem prijateljskih i drugih veza, što je i sada jedan od najvećih problema u društvu i koji bi se time generirao i više nego što je već i u najnovije vrijeme više puta detektiran u javnosti kao problem u upravo u slučajevima (narodnih) knjižnica. Također, potpuno je neprihvatljivo i smještanje SVIH tzv. "privatnih" knjižnica, napose visokoškolskih i znanstvenih, u proizvoljnu privatnopravnu sferu, u kojoj niti Prijedlogom (loše) propisani uvjeti i standardi NE bi uopće vrijedili. Moguće je da se radi i o propustu predlagača, a u svakom slučaju, uz gore spomenute probleme koji bi iz toga proizišli, stvorilo bi i sve druge već navedene probleme glede usklađivanja knjižnica u sustave, matične djelatnosti i dr., posebno u djelatnostima koje su i dodatno od javnog interesa, posebno u obrazovanju i znanosti, bez obzira je li osnivač država ili privatna osoba. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. U prijedlogu Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (vidi: http://www.sabor.hr/prijedlog-zakona-o-arhivskom-gradivu-i-arhivima-pr odnosno http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=51079 riješeno je na način da: (čl. 40., st. 3. „(3) Ravnateljem državnog arhiva, temeljem predloženog programa rada, može se imenovati osoba koja ima završen sveučilišni diplomski ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, najmanje tri godine rada u arhivu ili najmanje pet godina rada, te položen stručni ispit iz arhivske struke, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete utvrđene statutom arhiva.“ | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje. Što se tiče vršitelja dužnosti, propisani način imenovanja je posve uobičajen jer se radi o osobi koja će samo u izvanrednim situacijama doći u poziciju ravnatelja knjižnice i ostat će na navedenom mjestu do imenovanja ravnatelja redovnim putem, putem javnog natječaja. Redovno imenovanje ravnatelja putem javnog natječaja zahtijeva određeni vremenski period u kojem bi, bez odredbi o vršitelju dužnosti, knjižnica bila bez vodstva. |
| 1534 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. | U čl. 20. i 21. Prijedloga propisuju se uvjeti za ravnatelja javne (u sadašnjem Zakonu najbliža pojmu "samostalne") knjižnice, koji vrijede i za voditelja knjižnica u sastavu tih javnopravnih tijela. U sadašnjem Zakonu u gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Suprotno tome: - u Prijedlogu su u čl. 21. st. 2 navedeni uvjeti za ravnatelja javne knjižnice koji može biti imenovan ako ima "završen diplomski...studij, iz područja društvenih znanosti, ili s njim izjednačen studij" što je neprihvatljivo srozavanje dosegnutih i u praksi već provjerenih standarda - također, u Prijedlogu je u čl. 23. propisan isti uvjet za knjižnice u sastavu pravne osobe koju je osnovala ili pretežni vlasnik država ili lokalno tijelo, ALI NE i za dosadašnje knjižnice u sastavu osoba koje nisu osnovale i nisu im pretežni vlasnici državna i lokalna tijela, što implicira da te knjižnice u pogledu rukovođenja uopće nisu podložne nikakvim prethodnim zakonskim uvjetima, pa čak niti gore spomenutim iz čl. 21. - daljnji uvjeti za izbor ravnatelja javne knjižnice uključuju u čl. 21. st. 3. i posebno, st. 4. u vezi vršitelja dužnosti, neprihvatljivi su jer otvaraju vrata neograničenim manipulacijama u vezi zapošljavanja U čl. 24. prijedloga Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice, nema uvjeta za voditelja knjižnice u sastavu tzv. „privatnih“ školskih ustanova, visokih učilišta i znanstvenih institucija, koji bi zbog javnog interesa koji proizlazi ne samo iz knjižnične, nego i djelatnosti školstva i visokog obrazovanja, morao ispunjavati iste uvjete. IZMJENA PRIJEDLOGA Ispravna formulacija u čl. 21. st. 2 trebala bi biti ona koja postoji u sadašnjem Zakonu u čl. 27. st. 2. i 3. gdje su propisani jasni kriteriji, a onaj temeljni u st. 2. glasi: "završen...studij KNJIŽNIČARSKOG usmjerenja, kao i osoba koja je stekla visoku stručnu spremu sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja Zakona o znanstvenoj djelatnosti....iznimno od odredbe stavka 2., za ravnatelja samostalne knjižnice može se imenovati osoba koja ima završen preddiplomski…kao i osoba koja je stekla višu stručnu spremu sukladno...". U čl. 24. Prijedloga koji govori o voditeljima knjižnica u sastavu, tekst bi trebao glasiti: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i knjižnice u sastavu privatne škole, visokog učilišta i znanstvene institucije, može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Prije svega, s obzirom da članak 6. Prijedloga propisuje da (1) Knjižnična djelatnost obuhvaća: ..stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima, kako voditelj knjižnice, koji prema čl. 21 ne mora imati knjižničarsko obrazovanje niti uopće iskustvo rada u knjižnici, može nadzirati da li njegovi djelatnici obavljaju navedenu obradu građe u skladu sa stručnim standardima? Ukidanje potrebe za stručnim kvalifikacijama ravnatelja i voditelja javnih i knjižnica u sastavu javnih, kao i na školama i visokim učilištima (a kod tzv. "privatnih" ukidanje čak i tog smanjenog kriterija), ukidanje su i rezultata višedesetljetnog nastojanja struke da se napokon ustale standardi struke kao presudni za rukovodeća mjesta i sam rad u knjižnici, ustroj studija knjižničarstva i višestruko podizanje standarda knjižničarske djelatnosti kao rezultata tih napora. Rezultat toga bilo bi ne samo da bi u praksi u knjižnicama na strani osoblja moglo biti višestruko više stručno kvalificiranog osoblja nego što im je kvalificiran neposredni rukovoditelj, nego i već spomenuto srozavanje već dosegnutih standarda, kao i ukidanje bilo kakvih standarda vezanih uz predložene „privatne“ knjižnice. Najbitnije, ta činjenica bi, zajedno s činjenicom da niti knjižnično osoblje ne mora biti stručno kvalificirano, otvorila nepovratno vrata nebrojenim novim mogućnostima imenovanja stručno nekvalificiranih osoba putem prijateljskih i drugih veza, što je i sada jedan od najvećih problema u društvu i koji bi se time generirao i više nego što je već i u najnovije vrijeme više puta detektiran u javnosti kao problem u upravo u slučajevima (narodnih) knjižnica. Također, potpuno je neprihvatljivo i smještanje SVIH tzv. "privatnih" knjižnica, napose visokoškolskih i znanstvenih, u proizvoljnu privatnopravnu sferu, u kojoj niti Prijedlogom (loše) propisani uvjeti i standardi NE bi uopće vrijedili. Moguće je da se radi i o propustu predlagača, a u svakom slučaju, uz gore spomenute probleme koji bi iz toga proizišli, stvorilo bi i sve druge već navedene probleme glede usklađivanja knjižnica u sustave, matične djelatnosti i dr., posebno u djelatnostima koje su i dodatno od javnog interesa, posebno u obrazovanju i znanosti, bez obzira je li osnivač država ili privatna osoba. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. U prijedlogu Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (vidi: http://www.sabor.hr/prijedlog-zakona-o-arhivskom-gradivu-i-arhivima-pr odnosno http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=51079 riješeno je na način da: (čl. 40., st. 3. „(3) Ravnateljem državnog arhiva, temeljem predloženog programa rada, može se imenovati osoba koja ima završen sveučilišni diplomski ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, najmanje tri godine rada u arhivu ili najmanje pet godina rada, te položen stručni ispit iz arhivske struke, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete utvrđene statutom arhiva.“ | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje. Što se tiče vršitelja dužnosti, propisani način imenovanja je posve uobičajen jer se radi o osobi koja će samo u izvanrednim situacijama doći u poziciju ravnatelja knjižnice i ostat će na navedenom mjestu do imenovanja ravnatelja redovnim putem, putem javnog natječaja. Redovno imenovanje ravnatelja putem javnog natječaja zahtijeva određeni vremenski period u kojem bi, bez odredbi o vršitelju dužnosti, knjižnica bila bez vodstva. |
| 1535 | Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ | I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. | PRIMJEDBA NA STAVAK (1) ČLANKA 21.: Neophodno je naglasiti da se ravnatelj imenuje na temelju javnog natječaja, u protivnom su moguće različite interpretacije i rješenja, pa i malverzacije, ako se tako važno pitanje ostavi da bude propisano samo aktima knjižnice. Također je potrebno dopuniti tko imenuje ravnatelja: osnivač (gradsko/općinsko vijeće) na prijedlog Upravnog vijeća ili na prijedlog Povjerenstva za izbor ravnatelja (knjižnica do 5 zaposlenih). PRIJEDLOG: Ravnatelja narodne knjižnice imenuje predstavničko tijelo osnivača (gradsko /općinsko vijeće) na temelju javnog natječaja u postupku i na način propisan aktom o osnivanju i statutom knjižnice. Istim aktima regulira se i postupak u slučaju razrješenja. PRIMJEDBA NA STAVAK (2) ČLANKA 21.: Neprihvatljivo je da ravnatelj knjižnice može biti zaista bilo tko – ne samo da to može biti osoba koja nije knjižničarske struke već ima završen s knjižničarstvom „izjednačen studij“, ili koja dolazi iz neke druge kulturne ustanove, nego čak ta osoba može doći i iz znanosti i iz obrazovanja! Navedena odredba ima za posljedicu da za ravnatelja može biti imenovana osoba bez bilo kakvih stručnih i teoretskih znanja iz područja knjižničarstva a niti se uvjetuje, ukoliko do takvog imenovanja dođe, da je stručno knjižnično zvanje potrebno steći u propisanom roku. Napomenimo uz ovo da su u velikom broju manjih općinskih knjižnica ravnatelji ujedno i jedini djelatnici knjižnice. Postavlja se pitanje na koji način će takve osobe bez stručnog knjižničnog obrazovanja obavljati knjižničnu djelatnost? Radi se o nezabilježenom primjeru omalovažavanja knjižničarske struke! Potpuno je nelogično i degradirajuće, pa i opasno za razvoj cijele djelatnosti, da ravnatelj knjižnice može po Prijedlogu Zakona biti praktično bilo tko, npr. bilo koji zaposlenik neke škole koji ima VSS stručnu spremu i sa samo 10 ili čak samo 5 godina radnog iskustva! Na taj način npr. djelatnicima iz sustava znanosti i obrazovanja daleko je lakše postati ravnateljima knjižnice (ili muzeja, gdje se nalazi ista ova odredba), dakle u sustavima koje uopće ne poznaju, jer niti su te struke niti su u toj struci ikada radili, nego što bi im bilo postati ravnateljima ustanova u znanosti ili obrazovanju – dakle, u sustavu u kojem su stekli radno iskustvo, i za rad u kojem imaju odgovarajuće stručno zvanje i obrazovanje! Dok se istovremeno stručnim knjižničarima na taj način otežava da postanu ravnatelji ustanova čiju djelatnost i organizaciju poslovanja poznaju, u struci za koju su se školovali. Može li ravnateljem bolnice ili škole također postati osoba npr. s 5 godina rada u knjižnici, koja nije ni liječnik ni npr. profesor po struci?! PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: Uskladiti po uzoru na Prijedlogo Zakona o arhivima, gdje je uvjet za ravnatelja da ima stručni ispit iz arhivske struke, ili ga mora položiti u određenom roku, i gdje ne postoji odredba da ravnatelj npr. arhiva može biti osoba iz znanosti, obrazovanja i kulture. (čl. 40. u Prijedlogu Zakona o arhivima) ZAHTJEV: Studij knjižničarstva treba biti obvezan uvjet za ravnatelja uz pet godina iskustva u knjižnici, obzirom da jedino osoba koja dobro poznaje ovu struku može odgovarajuće voditi i usmjeravati i djelatnost ustanove, kao i obzirom na činjenicu da u Hrvatskoj imamo više nego dovoljno školovanih knjižničara i vrhunskih stručnjaka ovoga profila koji mogu kvalitetno obavljati poslove ravnatelja knjižnica. PRIJEDLOG: Ravnateljem narodne knjižnice može se, na temelju predloženoga četverogodišnjeg plana rada, imenovati osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, iz područja knjižničarstva, najmanje pet godina rada u knjižnici i odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete propisane statutom. PRIMJEDBA NA STAVAK (3) ČLANKA 21.: Potpuno je neprihvatljivo da za ravnatelja može biti imenovana osoba sa samo jednom godinom iskustva rada u knjižnici, a pogotovo ako niti to iskustvo uopće nema, kao niti knjižničnu struku! PRIJEDLOG: Nastavno na opaske navedene uz Stavak 2 predlažem da Stavak 3 glasi: Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ako se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima sve propisane uvjete za ravnatelja narodne knjižnice, može se na temelju predloženog četverogodišnjeg plana rada imenovati osoba - koja ima završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja knjižničarstva i manje od pet godina rada u knjižnici ili - koja ima istovrsni studij društvenog usmjerenja i najmanje pet godina rada u kulturi, uz uvjet da u roku od tri godine od zapošljavanja stekne stručno knjižnično zvanje, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete propisane statutom. PRIMJEDBA I PRIJEDLOG ZA STAVAK (4) ČLANKA 21.- Nastavno na opaske navedene uz Stavke 2 i 3: Za vršitelja dužnosti ravnatelja javne knjižnice može se, kada se iscrpe sve mogućnosti u postupku javnog natječaja i ponovljenog javnog natječaja, u zakonskom roku imenovati osoba koja ima obrazovanje propisano stavkom 3., točkom 2 ovoga članka, a na ovu dužnost može se, u iznimnim slučajevima, uslijed nedostatka djelatnika u knjižnici, imenovati i osoba koja nije djelatnik javne knjižnice. PRIMJEDBA NA STAVAK (5) ČLANKA 21.: Nije prihvatljivo ostavljati prostora da se statutima pojedinih knjižnica propisuju još neki „drugi“ uvjeti za imenovanje ravnatelje javnih knjižnica. To bi bio ozbiljan presedan koji daje prostora raznim mogućim malverzacijama u tom postupku, na štetu djelatnosti koja temeljnim zakonom upravo od toga treba biti zaštićena. PRIJEDLOG: Brisati u potpunosti ovaj stavak (5) Članka 21. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Nacrt prijedloga zakona utvrđuje imenovanje ravnatelja temeljem javnog natječaja a postupak i način je ostavljen osnivaču iz razloga što imenovanje ovisi i o propisima koji se odnose na jedinice lokalne samouprave kao osnivače knjižnica. U odnosu na odredbu o izboru ravnatelja u situaciji kada se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima propisane uvjete za ravnatelja, ističemo da je ova odredba neophodna za knjižnice u malim sredinama u kojima se često događa da se ne može naći osoba koja ima zakonom propisane kvalifikacije te navedena činjenica može dovesti do zatvaranja knjižnice. Kako bi se izbjeglo zatvaranje knjižnica u manjim sredinama koje su tamo često jedine kulturne institucije, neophodno je na ovaj način omogućiti njihovo funkcioniranje. Kako osoba ravnatelja u svakom slučaju mora imati visokoškolsko obrazovanje iz područja društvenih znanosti, dosegnuti standardi neće biti narušeni. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje. |
| 1536 | Bojan Lazić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. | Nikako se ne smije dopustiti da knjižnicom upravlja netko tko nije knjižničar po struci! Stoga, treba dopuniti stavak 2. na sljedeći način: (2) Ravnateljem javne knjižnice može se, na temelju predloženoga četverogodišnjeg plana rada, imenovati osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, iz područja informacijskih znanosti, ili s njim izjednačen studij, najmanje pet godina rada u knjižnici, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete propisane statutom i Zakonom. Čak ni na ponovljenom se natječaju ne može dopustiti da knjižnicom upravlja nestručna osoba, jer se time također otvara mogućnost raznih manipulacija. Stoga članak 3 treba brisati. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje. U odnosu na odredbu o izboru ravnatelja u situaciji kada se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima propisane uvjete za ravnatelja, ističemo da je ova odredba neophodna za knjižnice u malim sredinama u kojima se često događa da se ne može naći osoba koja ima zakonom propisane kvalifikacije te navedena činjenica može dovesti do zatvaranja knjižnice. Kako bi se izbjeglo zatvaranje knjižnica u manjim sredinama koje su tamo često jedine kulturne institucije, neophodno je na ovaj način omogućiti njihovo funkcioniranje. Kako osoba ravnatelja u svakom slučaju mora imati visokoškolsko obrazovanje iz područja društvenih znanosti, dosegnuti standardi neće biti narušeni. |
| 1537 | Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek | I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. | Obzirom da se radi o javnoj ustanovi, kod izbora ravnatelja potrebno je voditi računa o primjeni članaka 37. do 45. Zakona o ustanovama gdje je propisana većina stvari kao što su natječaj, mandat i dr. Ostalo se propisuje odredbama Statuta koje ne smiju biti suprotne zakonu. - Stavak 3. – postoji dovoljno osoba koje imaju kvalifikacije biti ravnatelji knjižnice te su rijetko moguće situacije u kojima se nitko neće javiti na ponovljeni natječaj i smatramo da ovaj stavak treba brisati u cijelosti, ali ako već mora ostati onda je 1 godina radnog iskustva svakako premalo i treba staviti barem 3 godine rada u knjižnici. Ukoliko ovako ostane praktički će se za ravnatelja moći javiti osoba koja je tek završila stručno osposobljavanje. Stavak 4. - treba brisati i nema potrebe da izrijekom u zakonu piše da v.d. ravnatelja može biti osoba koja nije djelatnik knjižnice. Ovo treba prepustiti knjižnicama da propišu svojim statutima uvažavajući odredbe Zakona o ustanovama (čl. 43. i 44.). Veće knjižnice imaju dovoljno kadra da v.d. bude netko od zaposlenika pa će tako propisati u svojem statutu dok će manjim knjižnicama možda i odgovarati mogućnost da to bude netko izvan knjižnice. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje. U odnosu na odredbu o izboru ravnatelja u situaciji kada se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima propisane uvjete za ravnatelja, ističemo da je ova odredba neophodna za knjižnice u malim sredinama u kojima se često događa da se ne može naći osoba koja ima zakonom propisane kvalifikacije te navedena činjenica može dovesti do zatvaranja knjižnice. Kako bi se izbjeglo zatvaranje knjižnica u manjim sredinama koje su tamo često jedine kulturne institucije, neophodno je na ovaj način omogućiti njihovo funkcioniranje. Kako osoba ravnatelja u svakom slučaju mora imati visokoškolsko obrazovanje iz područja društvenih znanosti, dosegnuti standardi neće biti narušeni. Što se tiče vršitelja dužnosti, propisani način imenovanja je posve uobičajen jer se radi o osobi koja će samo u izvanrednim situacijama doći u poziciju ravnatelja knjižnice i ostat će na navedenom mjestu do imenovanja ravnatelja redovnim putem, putem javnog natječaja. Redovno imenovanje ravnatelja putem javnog natječaja zahtijeva određeni vremenski period u kojem bi, bez odredbi o vršitelju dužnosti, knjižnica bila bez vodstva. |
| 1538 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. | KOMENTAR: Knjižnicu ne treba voditi osoba koja nije završila znanstveni studij. S obzirom da se ne traži kvalifikacija iz knjižnične struke, ravnatelj koji nije knjižničarske struke, ne može biti stručni voditelj knjižnice. Članak 37. Zakona o ustanovama u tom slučaju predviđa razdvajanje poslovodne funkcije i funkcije vođenja stručnog rada, a u članku 46. za taj slučaj predviđa uvođenje Stručnog voditelja knjižnice. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje. |
| 1539 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. | Prijedlog novog teksta: (3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ako se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima propisane uvjete za ravnatelja javne knjižnice, može se na temelju predloženog četverogodišnjeg plana rada imenovati osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, najmanje jednu godinu rada u knjižnici ili najmanje pet godina rada u kulturi, znanosti ili obrazovanju, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete propisane statutom. (4) Za vršitelja dužnosti ravnatelja javne knjižnice može se, bez provođenja javnoga natječaja, imenovati osoba koja ima obrazovanje propisano stavkom 3. ovoga članka, a na ovu dužnost može se imenovati i osoba koja nije djelatnik javne knjižnice. (5) Ravnatelj knjižnice koji ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja ujedno je i stručni voditelj knjižnice. (6) Ukoliko ravnatelj knjižnice nema stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja, Upravno vijeće Knjižnice dužno je imenovati Stručnog voditelja knjižnice iz reda knjižničnog osoblja, koji e ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja. (7) Stručni voditelj Knjižnice vodi stručni rad ustanove, predsjedava stručnom vijeću knjižnice, a imenuje ga i razrješava upravno vijeće ustanove po prethodno pribavljenom mišljenju stručnog vijeća. Stručni voditelj knjižnice redovito sudjeluje u radu Upravnog vijeća knjižnice. (8) Statutom javne knjižnice mogu se propisati i drugi uvjeti za imenovanje ravnatelja javne knjižnice. | Nije prihvaćen | U odnosu na odredbu o izboru ravnatelja u situaciji kada se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima propisane uvjete za ravnatelja, ističemo da je ova odredba neophodna za knjižnice u malim sredinama u kojima se često događa da se ne može naći osoba koja ima zakonom propisane kvalifikacije te navedena činjenica može dovesti do zatvaranja knjižnice. Kako bi se izbjeglo zatvaranje knjižnica u manjim sredinama koje su tamo često jedine kulturne institucije, neophodno je na ovaj način omogućiti njihovo funkcioniranje. Kako osoba ravnatelja u svakom slučaju mora imati visokoškolsko obrazovanje iz područja društvenih znanosti, dosegnuti standardi neće biti narušeni. |
| 1540 | Lea Lazzarich | I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. | Ravnatelj knjižnice ima završen diplomski sveučilišni ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij i položen stručni ispit za diplomiranog knjižničara, najmanje pet godina rada u struci. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje. |
| 1541 | BISERKA PTIČAR | I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. | Ne slažem se sa stavom da ravnatelj knjižnice može biti isključivo knjižničarske struke. Smatram da je osoba s VSS društvenog smjera uz obavezan uvjet radnog iskustva 5 godina u knjižnici ili 10 godina u kulturi kompetentna i sposobna biti ravnateljem knjižnice. Osobno imam više od 16 godina radnog staža u knjižnici, VSS, diplomirani pravnik i smatram da ja i druge kolege moje struke ili voditelji računovodstva, diplomirani ekonomisti s dugogodišnjim radnim iskustvom u knjižnici imamo dovoljno znanja i iskustva biti ravnatelji. Ravnatelj knjižnice osim knjižničarske struke mora poznavati barem osnove prava i financija, ali za te poslove ima pravnika i računovođu koji ga savjetuju. Isto tako ravnatelj knjižnice koji je recimo pravnik ili ekonomista za pitanja knjižničarske struke ima stručno vijeće koje će ga savjetovati. Biserka Ptičar, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1542 | Andreja Zubac | I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. | (5) Statutom javne knjižnice mogu se propisati i drugi uvjeti za imenovanje ravnatelja javne knjižnice. Mišljenja sam da bi uvjeti trebali biti jedinstveni za sve i izrijerkom propisani na nacionalnoj razini: minimalno 5 godina radnoga iskustva (stečenog u granama informacijskih i komunikacijskih znanosti), položen stručni ispit, stalna stručna, ali i znanstvena usavršavanja, govorenje stranoga jezika i menadžerske sposobnosti. Provedba javnoga natječaja bez uplitanja politike. Rok 5 godina. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se jer sve knjižnice na području Republike Hrvatske ne djeluju u jednakim uvjetima. |
| 1543 | Andreja Zubac | I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. | (2) iz područja društvenih znanosti, "polja informacijskih i komunikacijskih znanosti" (potrebno ubaciti u tekst) ! Nikako ne može biti bilo tko iz područja društvenih znanosti jer to nije napredak za struku. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. odredba je usuglašena sa Ministarstvom znanosti kao i s većim dijelom knjižničarske struke. |
| 1544 | Andreja Zubac | I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. | Za manje javne knjižnice u kojima radi samo jedan djelatnik koji ima dvojnu ulogu i ravnatelja knjižnice i diplomiranoga knjižničara (na papiru samo ravnatelja) točno razjasniti koliko smije vremenski raditi kao ravnatelj, a koliko s korisnicima knjižnice te razgraničiti koliko korisnika može opsluživati jedna osoba, tj. u ovome slučaju jedne polovine radnoga vremena. Ovo je bitno zbog ujednačavanja poslovanja na nacionalnoj razini i pozicioniranja knjižnica u očima javnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Prijedlog se odnosi na detalje koji se ne mogu regulirati ovim Zakonom. |
| 1545 | Andreja Zubac | I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. | Treba obratiti pažnju na javne knjižnice koje djeluju u sastavu Centara za kulturu. Ravnatelji nerijetko ne poznaju struku i fizički su dislocirani od knjižnice. Voditelji knjižnica, nerijetko i samo diplomirani knjižničari - djelatnici knjižnice, odrađuju za njih skoro sve stručne poslove. Tako da bi ovakve javne knjižnice trebalo razdvojiti i imenovati ravnatelja stručnjaka. Navesti u Zakonu! | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 1546 | Kristina Kiš | I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. | (1) Opis provedbe natječaja nedostaje. (2) Ravnatelj mora imati obrazovanje iz knjižničarstva ili informatologije, ne iz područja društvenih znanosti. (3) Najmanje 3 godine rada u knjižnici, ne jednu. Što osoba koja je tek završila pripravništvo zna o upravljanju knjižnicom i njezinim djelatnicima? Iskustvo je važno! | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 1547 | Jelena Ivanišević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. | Stavak 1. - dodati način raspisivanja natječaja Stavak 2. i 5. - Knjižničarska djelatnost i struka se uporno degradiraju. Ako ravnatelj knjižnice može biti bilo tko s visokom stručnom spremom, čemu onda služe tri petogodišnja studija knjižničarstva/informacijskih znanosti u Zagrebu, Osijeku i Zadru? Zašto proizvodimo stručni kadar, ako je tom kadru značajno umanjena mogućnost napredovanja i uopće zaposlenja? Tko može bolje voditi knjižnicu od stručnjaka koji se obrazovao u tom području, koji poznaje procese i problematiku? Kako da knjižničarska djelatnost napreduje ako se uporno zapošljavaju i imenuju na mjesta ravnatelja nestručnjaci? Zar nam je onda čudno što vodoinstalater može biti ravnatelj jedne kulturno-obrazovne ustanove? | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Dodana odredba o obveznom javnom natječaju za ravnatelja. |
| 1548 | Kristina Podgornik | I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. | Način raspisivanja natječaja treba biti propisan zakonom kako bi se izbjegle malverzacije oko natječaja. Ravnatelj javne knjižnice može biti samo knjižničar, a ne bilo tko iz područja društvenih znanosti. Ovo je zaista sramotno! Nestručna osoba da bude ravnatelj javne ustanove o kojoj nema pojma ni kako bi trebala funkcionirati. Navodno se Zakon mijenja zbog napretka struke, a ovo je vraćanje u davna vremena. Isto mislim i o stavku 4 da ne može biti nestručna osoba, a zadnji stavak treba izbaciti jer se otvara mogućnost da se Statutom omoguće namještanja natječaja. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Dodana odredba o obveznom javnom natječaju za ravnatelja. |
| 1549 | Gradska knjižnica Beli Manastir | I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. | Stavak 1. ne predviđa provedbu javnog natječaja. Stavak 2. - omogućava se nestručnim osobama da budu ravnatelji javnih knjižnica. Ponovno postajemo "udomitelji" kadrova. A da možda ipak samo prepišemo odredbe iz Zakona iz 1997. godine?! Stavak 5. - znači može bilo tko! Nije propisano na koji se rok imenuje ravnatelj. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Dodana odredba o obveznom javnom natječaju za ravnatelja. |
| 1550 | Marija Šimunović, diplomirana knjižničarka/članica Komisije za javno zagovaranja HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 22. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (2) Natpolovičnu većinu stručnih vijeća svih vrsta i statusa knjižnica, čine svi stručni knjižničarski djelatnici. OBRAZLOŽENJE Propisivanje drugačijeg sastava stručnog vijeća knjižnica gubi se temelj za poslove propisane u stavku 3. ovog članka. Stručno vijeće u kojem nadpolovičnu većinu članova ne čine stručni knjižničarski djelatnici nije kompetentno za davanje ovdje navedenih aktivnosti | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Statutom knjižnice može se sastav stručnog vijeća urediti i na predloženi način. |
| 1551 | Marija Šimunović, diplomirana knjižničarka/članica Komisije za javno zagovaranja HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 22. | Članak 22. (1) Knjižnica s više od pet zaposlenih ima stručno vijeće. (2) Stručno vijeće knjižnice čine u pravilu svi stručni knjižničarski djelatnici knjižnice, osim ako statutom knjižnice, odnosno pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica, nije određen drugačiji sastav stručnog vijeća. (3) Stručno vijeće razmatra i daje mišljenja o stručnim i drugim pitanjima rada i razvitka knjižnice, predlaže način organiziranja i vođenja stručnog rada te obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom i statutom knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 1552 | Iva Grković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 22. | TEKST PRIJEDLOGA Članak 22. (1) Knjižnica s više od pet zaposlenih ima stručno vijeće. (2) Stručno vijeće knjižnice čine u pravilu svi stručni knjižničarski djelatnici knjižnice, osim ako statutom knjižnice, odnosno pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica, nije određen drugačiji sastav stručnog vijeća. (3) Stručno vijeće razmatra i daje mišljenja o stručnim i drugim pitanjima rada i razvitka knjižnice, predlaže način organiziranja i vođenja stručnog rada te obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom i statutom knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (2) Natpolovičnu većinu stručnih vijeća svih vrsta i statusa knjižnica, čine svi stručni knjižničarski djelatnici. OBRAZLOŽENJE Propisivanje drugačijeg sastava stručnog vijeća knjižnica gubi se temelj za poslove propisane u stavku 3. ovog članka. Stručno vijeće u kojem nadpolovičnu većinu članova ne čine stručni knjižničarski djelatnici nije kompetentno za davanje ovdje navedenih aktivnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Statutom knjižnice može se sastav stručnog vijeća urediti i na predloženi način. |
| 1553 | Društvo knjižničara Karlovačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 22. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 22. (1) Knjižnica s više od pet zaposlenih ima stručno vijeće. (2) Stručno vijeće knjižnice čine u pravilu svi stručni knjižničarski djelatnici knjižnice, osim ako statutom knjižnice, odnosno pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica, nije određen drugačiji sastav stručnog vijeća. (3) Stručno vijeće razmatra i daje mišljenja o stručnim i drugim pitanjima rada i razvitka knjižnice, predlaže način organiziranja i vođenja stručnog rada te obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom i statutom knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (2) Natpolovičnu većinu stručnih vijeća svih vrsta i statusa knjižnica, čine svi stručni knjižničarski djelatnici. OBRAZLOŽENJE Propisivanje drugačijeg sastava stručnog vijeća knjižnica gubi se temelj za poslove propisane u stavku 3. ovog članka. Stručno vijeće u kojem nadpolovičnu većinu članova ne čine stručni knjižničarski djelatnici nije kompetentno za davanje ovdje navedenih aktivnosti | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Statutom knjižnice može se sastav stručnog vijeća urediti i na predloženi način. |
| 1554 | Vesna Ivanković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 22. | Članak 22. (1) Knjižnica s više od pet zaposlenih ima stručno vijeće. (2) Stručno vijeće knjižnice čine u pravilu svi stručni knjižničarski djelatnici knjižnice, osim ako statutom knjižnice, odnosno pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica, nije određen drugačiji sastav stručnog vijeća. (3) Stručno vijeće razmatra i daje mišljenja o stručnim i drugim pitanjima rada i razvitka knjižnice, predlaže način organiziranja i vođenja stručnog rada te obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom i statutom knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (2) Natpolovičnu većinu stručnih vijeća svih vrsta i statusa knjižnica, čine svi stručni knjižničarski djelatnici. OBRAZLOŽENJE Propisivanje drugačijeg sastava stručnog vijeća knjižnica gubi se temelj za poslove propisane u stavku 3. ovog članka. Stručno vijeće u kojem nadpolovičnu većinu članova ne | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Statutom knjižnice može se sastav stručnog vijeća urediti i na predloženi način. |
| 1555 | Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 22. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 22. (1) Knjižnica s više od pet zaposlenih ima stručno vijeće. (2) Stručno vijeće knjižnice čine u pravilu svi stručni knjižničarski djelatnici knjižnice, osim ako statutom knjižnice, odnosno pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica, nije određen drugačiji sastav stručnog vijeća. (3) Stručno vijeće razmatra i daje mišljenja o stručnim i drugim pitanjima rada i razvitka knjižnice, predlaže način organiziranja i vođenja stručnog rada te obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom i statutom knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (2) Natpolovičnu većinu stručnih vijeća svih vrsta i statusa knjižnica, čine svi stručni knjižničarski djelatnici. OBRAZLOŽENJE Propisivanje drugačijeg sastava stručnog vijeća knjižnica gubi se temelj za poslove propisane u stavku 3. ovog članka. Stručno vijeće u kojem nadpolovičnu većinu članova ne čine stručni knjižničarski djelatnici nije kompetentno za davanje ovdje navedenih aktivnosti | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Statutom knjižnice može se sastav stručnog vijeća urediti i na predloženi način. |
| 1556 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 22. | Izmijeniti (2) ovako: Natpolovičnu većinu stručnih vijeća svih vrsta i statusa knjižnica, čine svi stručni knjižničarski djelatnici. OBRAZLOŽENJE Propisivanje drugačijeg sastava stručnog vijeća knjižnica gubi se temelj za poslove propisane u stavku 3. ovog članka. Stručno vijeće u kojem nadpolovičnu većinu članova ne čine stručni knjižničarski djelatnici nije kompetentno za davanje ovdje navedenih aktivnosti | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Statutom knjižnice može se sastav stručnog vijeća urediti i na predloženi način. |
| 1557 | Ivana Dević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 22. | (2) Natpolovičnu većinu stručnih vijeća svih vrsta i statusa knjižnica, čine svi stručni knjižničarski djelatnici. OBRAZLOŽENJE Propisivanje drugačijeg sastava stručnog vijeća knjižnica gubi se temelj za poslove propisane u stavku 3. ovog članka. Stručno vijeće u kojem nadpolovičnu većinu članova ne čine stručni knjižničarski djelatnici nije kompetentno za davanje ovdje navedenih aktivnosti | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Statutom knjižnice može se sastav stručnog vijeća urediti i na predloženi način. |
| 1558 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 22. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (2) Natpolovičnu većinu stručnih vijeća svih vrsta i statusa knjižnica, čine svi stručni knjižničarski djelatnici. OBRAZLOŽENJE Propisivanje drugačijeg sastava stručnog vijeća knjižnica gubi se temelj za poslove propisane u stavku 3. ovog članka. Stručno vijeće u kojem nadpolovičnu većinu članova ne čine stručni knjižničarski djelatnici nije kompetentno za davanje ovdje navedenih aktivnosti | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Statutom knjižnice može se sastav stručnog vijeća urediti i na predloženi način. |
| 1559 | Maja Valjak | I.OPĆE ODREDBE, Članak 22. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 22. (1) Knjižnica s više od pet zaposlenih ima stručno vijeće. (2) Stručno vijeće knjižnice čine u pravilu svi stručni knjižničarski djelatnici knjižnice, osim ako statutom knjižnice, odnosno pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica, nije određen drugačiji sastav stručnog vijeća. (3) Stručno vijeće razmatra i daje mišljenja o stručnim i drugim pitanjima rada i razvitka knjižnice, predlaže način organiziranja i vođenja stručnog rada te obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom i statutom knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (2) Natpolovičnu većinu stručnih vijeća svih vrsta i statusa knjižnica, čine svi stručni knjižničarski djelatnici. OBRAZLOŽENJE Propisivanje drugačijeg sastava stručnog vijeća knjižnica gubi se temelj za poslove propisane u stavku 3. ovog članka. Stručno vijeće u kojem nadpolovičnu većinu članova ne čine stručni knjižničarski djelatnici nije kompetentno za davanje ovdje navedenih aktivnosti | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Statutom knjižnice može se sastav stručnog vijeća urediti i na predloženi način. |
| 1560 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 22. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 22. (1) Knjižnica s više od pet zaposlenih ima stručno vijeće. (2) Stručno vijeće knjižnice čine u pravilu svi stručni knjižničarski djelatnici knjižnice, osim ako statutom knjižnice, odnosno pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica, nije određen drugačiji sastav stručnog vijeća. (3) Stručno vijeće razmatra i daje mišljenja o stručnim i drugim pitanjima rada i razvitka knjižnice, predlaže način organiziranja i vođenja stručnog rada te obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom i statutom knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (2) Natpolovičnu većinu stručnih vijeća svih vrsta i statusa knjižnica, čine svi stručni knjižničarski djelatnici. OBRAZLOŽENJE Propisivanje drugačijeg sastava stručnog vijeća knjižnica gubi se temelj za poslove propisane u stavku 3. ovog članka. Stručno vijeće u kojem nadpolovičnu većinu članova ne čine stručni knjižničarski djelatnici nije kompetentno za davanje ovdje navedenih aktivnosti | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Statutom knjižnice može se sastav stručnog vijeća urediti i na predloženi način. |
| 1561 | Lidija Dužić Zlovolić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 22. | Članak 22. (2) Natpolovičnu većinu stručnih vijeća svih vrsta i statusa knjižnica, čine svi stručni knjižničarski djelatnici. OBRAZLOŽENJE Propisivanje drugačijeg sastava stručnog vijeća knjižnica gubi se temelj za poslove propisane u stavku 3. ovog članka. Stručno vijeće u kojem nadpolovičnu većinu članova ne čine stručni knjižničarski djelatnici nije kompetentno za davanje ovdje navedenih aktivnosti | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Statutom knjižnice može se sastav stručnog vijeća urediti i na predloženi način. |
| 1562 | Društvo knjižničara u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 22. | (2) Natpolovičnu većinu stručnih vijeća svih vrsta i statusa knjižnica, čine svi stručni knjižničarski djelatnici. OBRAZLOŽENJE Propisivanje drugačijeg sastava stručnog vijeća knjižnica gubi se temelj za poslove propisane u stavku 3. ovog članka. Stručno vijeće u kojem nadpolovičnu većinu članova ne čine stručni knjižničarski djelatnici nije kompetentno za davanje ovdje navedenih aktivnosti | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Statutom knjižnice može se sastav stručnog vijeća urediti i na predloženi način. |
| 1563 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 22. | Članak 22. stavak (2) treba glasiti: Natpolovičnu većinu stručnih vijeća svih vrsta i statusa knjižnica, čine svi stručni knjižničarski djelatnici. OBRAZLOŽENJE Propisivanje drugačijeg sastava stručnog vijeća knjižnica gubi se temelj za poslove propisane u stavku 3. ovog članka. Stručno vijeće u kojem nadpolovičnu većinu članova ne čine stručni knjižničarski djelatnici nije kompetentno za davanje ovdje navedenih aktivnosti | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Statutom knjižnice može se sastav stručnog vijeća urediti i na predloženi način. |
| 1564 | Sanja Heberling Dragičević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 22. | 2) Natpolovičnu većinu stručnih vijeća svih vrsta i statusa knjižnica, čine svi stručni knjižničarski djelatnici. OBRAZLOŽENJE Propisivanje drugačijeg sastava stručnog vijeća knjižnica gubi se temelj za poslove propisane u stavku 3. ovog članka. Stručno vijeće u kojem nadpolovičnu većinu članova ne čine stručni knjižničarski djelatnici nije kompetentno za davanje ovdje navedenih aktivnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Statutom knjižnice može se sastav stručnog vijeća urediti i na predloženi način. |
| 1565 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 22. | Stavak 2 izmijeniti: (2) Natpolovičnu većinu članova stručnog vijeća svih vrsta i statusa knjižnica čine stručni knjižničarski djelatnici. OBRAZLOŽENJE Propisivanje drugačijeg sastava stručnog vijeća knjižnica gubi se temelj za poslove propisane u stavku 3. ovog članka. Stručno vijeće u kojem nadpolovičnu većinu članova ne čine stručni knjižničarski djelatnici nije kompetentno za davanje ovdje navedenih aktivnosti | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Statutom knjižnice može se sastav stručnog vijeća urediti i na predloženi način. |
| 1566 | Sanja Paravić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 22. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 22. (1) Knjižnica s više od pet zaposlenih ima stručno vijeće. (2) Stručno vijeće knjižnice čine u pravilu svi stručni knjižničarski djelatnici knjižnice, osim ako statutom knjižnice, odnosno pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica, nije određen drugačiji sastav stručnog vijeća. (3) Stručno vijeće razmatra i daje mišljenja o stručnim i drugim pitanjima rada i razvitka knjižnice, predlaže način organiziranja i vođenja stručnog rada te obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom i statutom knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (2) Natpolovičnu većinu stručnih vijeća svih vrsta i statusa knjižnica, čine svi stručni knjižničarski djelatnici. OBRAZLOŽENJE Propisivanje drugačijeg sastava stručnog vijeća knjižnica gubi se temelj za poslove propisane u stavku 3. ovog članka. Stručno vijeće u kojem nadpolovičnu većinu članova ne čine stručni knjižničarski djelatnici nije kompetentno za davanje ovdje navedenih aktivnosti | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Statutom knjižnice može se sastav stručnog vijeća urediti i na predloženi način. |
| 1567 | Jasminka Kovačević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 22. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 22. (1) Knjižnica s više od pet zaposlenih ima stručno vijeće. (2) Stručno vijeće knjižnice čine u pravilu svi stručni knjižničarski djelatnici knjižnice, osim ako statutom knjižnice, odnosno pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica, nije određen drugačiji sastav stručnog vijeća. (3) Stručno vijeće razmatra i daje mišljenja o stručnim i drugim pitanjima rada i razvitka knjižnice, predlaže način organiziranja i vođenja stručnog rada te obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom i statutom knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (2) Natpolovičnu većinu stručnih vijeća svih vrsta i statusa knjižnica, čine svi stručni knjižničarski djelatnici. OBRAZLOŽENJE Propisivanje drugačijeg sastava stručnog vijeća knjižnica gubi se temelj za poslove propisane u stavku 3. ovog članka. Stručno vijeće u kojem nadpolovičnu većinu članova ne čine stručni knjižničarski djelatnici nije kompetentno za davanje ovdje navedenih aktivnosti | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Statutom knjižnice može se sastav stručnog vijeća urediti i na predloženi način. |
| 1568 | Ivana Dorotić Malič | I.OPĆE ODREDBE, Članak 22. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 22. (1) Knjižnica s više od pet zaposlenih ima stručno vijeće. (2) Stručno vijeće knjižnice čine u pravilu svi stručni knjižničarski djelatnici knjižnice, osim ako statutom knjižnice, odnosno pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica, nije određen drugačiji sastav stručnog vijeća. (3) Stručno vijeće razmatra i daje mišljenja o stručnim i drugim pitanjima rada i razvitka knjižnice, predlaže način organiziranja i vođenja stručnog rada te obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom i statutom knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (2) Natpolovičnu većinu stručnih vijeća svih vrsta i statusa knjižnica, čine svi stručni knjižničarski djelatnici. OBRAZLOŽENJE Propisivanje drugačijeg sastava stručnog vijeća knjižnica gubi se temelj za poslove propisane u stavku 3. ovog članka. Stručno vijeće u kojem nadpolovičnu većinu članova ne čine stručni knjižničarski djelatnici nije kompetentno za davanje ovdje navedenih aktivnosti | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Statutom knjižnice može se sastav stručnog vijeća urediti i na predloženi način. |
| 1569 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 22. | Članak 22. (1) Knjižnica s više od pet zaposlenih ima stručno vijeće. (2) Stručno vijeće knjižnice čine u pravilu svi stručni knjižničarski djelatnici knjižnice, osim ako statutom knjižnice, odnosno pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica, nije određen drugačiji sastav stručnog vijeća. (3) Stručno vijeće razmatra i daje mišljenja o stručnim i drugim pitanjima rada i razvitka knjižnice, predlaže način organiziranja i vođenja stručnog rada te obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom i statutom knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (2) Natpolovičnu većinu stručnih vijeća svih vrsta i statusa knjižnica, čine svi stručni knjižničarski djelatnici. OBRAZLOŽENJE Propisivanje drugačijeg sastava stručnog vijeća knjižnica gubi se temelj za poslove propisane u stavku 3. ovog članka. Stručno vijeće u kojem nadpolovičnu većinu članova ne čine stručni knjižničarski djelatnici nije kompetentno za davanje ovdje navedenih aktivnosti | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Statutom knjižnice može se sastav stručnog vijeća urediti i na predloženi način. |
| 1570 | Tomislav Staničić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 22. | Članak 22. (1) Knjižnica s više od pet zaposlenih ima stručno vijeće. (2) Stručno vijeće knjižnice čine u pravilu svi stručni knjižničarski djelatnici knjižnice, osim ako statutom knjižnice, odnosno pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica, nije određen drugačiji sastav stručnog vijeća. (3) Stručno vijeće razmatra i daje mišljenja o stručnim i drugim pitanjima rada i razvitka knjižnice, predlaže način organiziranja i vođenja stručnog rada te obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom i statutom knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (2) Natpolovičnu većinu stručnih vijeća svih vrsta i statusa knjižnica, čine svi stručni knjižničarski djelatnici. OBRAZLOŽENJE Propisivanje drugačijeg sastava stručnog vijeća knjižnica gubi se temelj za poslove propisane u stavku 3. ovog članka. Stručno vijeće u kojem nadpolovičnu većinu članova ne čine stručni knjižničarski djelatnici nije kompetentno za davanje ovdje navedenih aktivnosti | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Statutom knjižnice može se sastav stručnog vijeća urediti i na predloženi način. |
| 1571 | Zrinka Udiljak Bugarinovski | I.OPĆE ODREDBE, Članak 22. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 22. (1) Knjižnica s više od pet zaposlenih ima stručno vijeće. (2) Stručno vijeće knjižnice čine u pravilu svi stručni knjižničarski djelatnici knjižnice, osim ako statutom knjižnice, odnosno pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica, nije određen drugačiji sastav stručnog vijeća. (3) Stručno vijeće razmatra i daje mišljenja o stručnim i drugim pitanjima rada i razvitka knjižnice, predlaže način organiziranja i vođenja stručnog rada te obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom i statutom knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (2) Natpolovičnu većinu stručnih vijeća svih vrsta i statusa knjižnica, čine svi stručni knjižničarski djelatnici. OBRAZLOŽENJE Propisivanje drugačijeg sastava stručnog vijeća knjižnica gubi se temelj za poslove propisane u stavku 3. ovog članka. Stručno vijeće u kojem nadpolovičnu većinu članova ne čine stručni knjižničarski djelatnici nije kompetentno za davanje ovdje navedenih aktivnosti | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Statutom knjižnice može se sastav stručnog vijeća urediti i na predloženi način. |
| 1572 | dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 22. | Članak 22. (1) Knjižnica s više od pet zaposlenih ima stručno vijeće. (2) Stručno vijeće knjižnice čine u pravilu svi stručni knjižničarski djelatnici knjižnice, osim ako statutom knjižnice, odnosno pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica, nije određen drugačiji sastav stručnog vijeća. (3) Stručno vijeće razmatra i daje mišljenja o stručnim i drugim pitanjima rada i razvitka knjižnice, predlaže način organiziranja i vođenja stručnog rada te obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom i statutom knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (2) Natpolovičnu većinu stručnih vijeća svih vrsta i statusa knjižnica, čine svi stručni knjižničarski djelatnici. OBRAZLOŽENJE Propisivanje drugačijeg sastava stručnog vijeća knjižnica gubi se temelj za poslove propisane u stavku 3. ovog članka. Stručno vijeće u kojem nadpolovičnu većinu članova ne čine stručni knjižničarski djelatnici nije kompetentno za davanje ovdje navedenih aktivnosti | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Statutom knjižnice može se sastav stručnog vijeća urediti i na predloženi način. |
| 1573 | Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 22. | Čl. 22. st. 2. Natpolovičnu većinu stručnih vijeća svih vrsta i statusa knjižnica, čine svi stručni knjižničarski djelatnici. OBRAZLOŽENJE Propisivanje drugačijeg sastava stručnog vijeća knjižnica gubi se temelj za poslove propisane u stavku 3. ovog članka. Stručno vijeće u kojem nadpolovičnu većinu članova ne čine stručni knjižničarski djelatnici nije kompetentno za davanje ovdje navedenih aktivnosti | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Statutom knjižnice može se sastav stručnog vijeća urediti i na predloženi način. |
| 1574 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 22. | (2) Natpolovičnu većinu stručnih vijeća svih vrsta i statusa knjižnica, čine svi stručni knjižničarski djelatnici. OBRAZLOŽENJE Propisivanje drugačijeg sastava stručnog vijeća knjižnica gubi se temelj za poslove propisane u stavku 3. ovog članka. Stručno vijeće u kojem nadpolovičnu većinu članova ne čine stručni knjižničarski djelatnici nije kompetentno za davanje ovdje navedenih aktivnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Statutom knjižnice može se sastav stručnog vijeća urediti i na predloženi način. |
| 1575 | Andreja Zubac | I.OPĆE ODREDBE, Članak 22. | Svaka veća javna knjižnica trebala bi imati zaposlenog računovođu, pravnika-tajnika, informatičara, pomoćno osoblje. U praksi to nije tako! Manje knjižnice trpe! Opet vidljiva neujednačenost u poslovanju. Ovaj Zakon bi to nekako trebao urediti. | Primljeno na znanje | Nerazumljiv prijedlog. |
| 1576 | Gradska knjižnica Beli Manastir | I.OPĆE ODREDBE, Članak 22. | Zašto se iz stručnog vijeća isključuju ostali zaposlenici u knjižnicama koji su također bitni za poslovanje knjižnice (računovođa, pravnik, informatičar i sl.)? | Primljeno na znanje | Statutom knjižnice može se sastav stručnog vijeća urediti i na predloženi način. |
| 1577 | Andreja Toljan | I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. | Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće osim u slučajevima kada je voditelj ujedno i jedini zaposleni u knjižnici (npr. u školskoj knjižnici). Time bi školski knjižničari dobili status voditelja kao i kolege u visokoškolskim knjižnicama. | Primljeno na znanje | Odredba brisana a člankom 22. je propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja čime je udovoljeno prijedlogu. |
| 1578 | Ines Krušelj-Vidas, školska knjižničarka savjetnica, član Sekcije za školske knjižnice/ Hrvatsko knjižničarsko društvo Krapinsko-zagorske županije; član Hrvatske udruge školskih knjižničara/Podružnica Krapinsko-zagorske županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. | (2) Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće. Komentar: Školska knjižnica je također knjižnica u sastavu koja ima najčešće samo jednog zaposlenog knjižničara pa ne može stajati da knjižnica u sastavu u pravilu ima stručno vijeće. Predlažemo izmjenu: Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće. Stručno vijeće se ne osniva jedino u slučajevima kada je voditelj ujedno i jedini zaposleni u knjižnici. Time bi i školski knjižničari konačno dobili status voditelja kao i kolege u visokoškolskim knjižnicama. | Djelomično prihvaćen | Odredba brisana a člankom 22. je propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja čime je udovoljeno prijedlogu. |
| 1579 | Kristina Kalanj, viša knjižničarka; predsjednica Komisije za muzejske i galerijske knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva | I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. | Sukladno stavu Komisije za muzejske i galerijske knjižnice HKD-a: IZMJENA PRIJEDLOGA (!) Čl.23., st. 2. Knjižnica u sastavu ima voditelja i Knjižnično vijeće sukladno čl. 22. ovog zakona. Voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Fakultativna iznimka od pravila da knjižnica u sastavu može i ne mora imati voditelja, a pogotovo da ne mora imati Knjižnično vijeće, odredbu čini besmislenom. Postojeći prijedlog s formulacijom: Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće, nije dobar za knjižnice u sastavu jer se tako organizacija i stručno vođenje knjižnice prepušta volji osnivača, odnosno ustanove u čijem se sastavu knjižnica nalazi. Formulacija koju predlažemo slična je formulaciji iz Zakona o knjižnicama iz 1997. čl. 28. (N.N. 105, 1997) koja se je u proteklom periodu pokazala značajnom za rad knjižnica u sastavu jer do donošenja ovog Zakona mnoge knjižnice u sastavu nisu uopće imale voditelja te je njihov rad bio prepušten osobama bez odgovarajućeg stručnog obrazovanja. | Djelomično prihvaćen | Odredba brisana a člankom 22. je propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja čime je udovoljeno prijedlogu. A u odnosu na prijedlog da voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. Prijedlogu nije moguće udovoljiti jer je zakonima kojima se uređuje pravni oblik pravne osoba u čijem sastavu je knjižnica, već propisan i sastav tih upravnih tijela. |
| 1580 | Goranka Braim Vlahović, predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara | I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. | Iz cijelog je ovog članka nejasno tko upravlja školskom knjižnicom. Školske knjižnice najčešće imaju jednog zaposlenog knjižničara, znači li to da bi stručno vijeće trebalo biti sastavljeno od jednog člana? Dosadašnji je Zakon spominjao knjižnično vijeće, no ni ono se ne odnosi na školske knjižnice već na druge knjižnice u sastavu. | Primljeno na znanje | Rad školskih knjižnica propisan je osim ovim, također i posebnim zakonom. |
| 1581 | Marija Šimunović, diplomirana knjižničarka/članica Komisije za javno zagovaranja HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. | Članak 23. (2) Knjižnica u sastavu ima voditelja i Knjižnično vijeće sukladno čl. 22. ovog zakona. Voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Fakultativna iznimka od pravila da knjižnica u sastavu može i ne mora imati voditelja, a pogotovo da ne mora imati Knjižnično vijeće, odredbu čini besmislenom. Postojeći prijedlog s formulacijom: Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće, nije dobar za knjižnice u sastavu jer se tako organizacija i stručno vođenje knjižnice prepušta volji osnivača, odnosno ustanove u čijem se sastavu knjižnica nalazi. Formulacija koju predlažemo slična je formulaciji iz Zakona o knjižnicama iz 1997. čl. 28. (N.N. 105, 1997) koja se je u proteklom periodu pokazala značajnom za rad knjižnica u sastavu jer do donošenja ovog Zakona mnoge knjižnice u sastavu nisu uopće imale voditelja te je njihov rad bio prepušten osobama bez odgovarajućeg stručnog obrazovanja. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, odredba sličnog sadržaja u važećem Zakonu o knjižnicama nije mogla biti provedena jer je zakonima kojima se uređuje pravni oblik pravne osoba u čijem sastavu je knjižnica, već propisan i sastav tih upravnih tijela. |
| 1582 | Andreja Tominac, viša knjižničarka, članica Komisije za visokoškolske knjižnice (HKD) | I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. | Uz prijedlog HKD-a za stavak (2) koji glasi: (2)Knjižnica u sastavu ima voditelja i knjižnično vijeće. Voditelj knjižnice član je knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. DODATI NOVI TEKST: (3) Knjižnično vijeće sastavljeno je od djelatnika knjižnice i pravne osobe u čijem je sastavu. (4) Sastav, zadaće i način rada knjižničnog odbora pobliže se uređuju pravilnikom o radu knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Iz dodanih sva stavaka (3) i (4) vidi se zašto je to knjižnično, a ne "stručno vijeće". Termin "stručno vijeće" ima smisla vezati jedino uz knjižnice kojima je knjižnična djelatnost temeljna, dok matične ustanove koje u svome sastavu imaju knjižnicu obavljaju i druge djelatnosti (npr. znanstvena djelatnost). | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, odredba sličnog sadržaja u važećem Zakonu o knjižnicama nije mogla biti provedena jer je zakonima kojima se uređuje pravni oblik pravne osoba u čijem sastavu je knjižnica, već propisan i sastav tih upravnih tijela. |
| 1583 | Iva Grković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. | TEKST PRIJEDLOGA Članak 23. (2) Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće. IZMJENA PRIJEDLOGA (2) Knjižnica u sastavu ima voditelja i Knjižnično vijeće sukladno čl. 22. ovog zakona. Voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Fakultativna iznimka od pravila da knjižnica u sastavu može i ne mora imati voditelja, a pogotovo da ne mora imati Knjižnično vijeće, odredbu čini besmislenom. Postojeći prijedlog s formulacijom: Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće, nije dobar za knjižnice u sastavu jer se tako organizacija i stručno vođenje knjižnice prepušta volji osnivača, odnosno ustanove u čijem se sastavu knjižnica nalazi. Formulacija koju predlažemo slična je formulaciji iz Zakona o knjižnicama iz 1997. čl. 28. (N.N. 105, 1997) koja se je u proteklom periodu pokazala značajnom za rad knjižnica u sastavu jer do donošenja ovog Zakona mnoge knjižnice u sastavu nisu uopće imale voditelja te je njihov rad bio prepušten osobama bez odgovarajućeg stručnog obrazovanja. | Djelomično prihvaćen | Propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja. U odnosu na prijedlog da voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica, ne prihvaća se, odredba sličnog sadržaja u važećem Zakonu o knjižnicama nije mogla biti provedena jer je zakonima kojima se uređuje pravni oblik pravne osoba u čijem sastavu je knjižnica, već propisan i sastav tih upravnih tijela. |
| 1584 | Društvo knjižničara Karlovačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 23. (2) Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće. IZMJENA PRIJEDLOGA (2) Knjižnica u sastavu ima voditelja i Knjižnično vijeće sukladno čl. 22. ovog zakona. Voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Fakultativna iznimka od pravila da knjižnica u sastavu može i ne mora imati voditelja, a pogotovo da ne mora imati Knjižnično vijeće, odredbu čini besmislenom. Postojeći prijedlog s formulacijom: Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće, nije dobar za knjižnice u sastavu jer se tako organizacija i stručno vođenje knjižnice prepušta volji osnivača, odnosno ustanove u čijem se sastavu knjižnica nalazi. Formulacija koju predlažemo slična je formulaciji iz Zakona o knjižnicama iz 1997. čl. 28. (N.N. 105, 1997) koja se je u proteklom periodu pokazala značajnom za rad knjižnica u sastavu jer do donošenja ovog Zakona mnoge knjižnice u sastavu nisu uopće imale voditelja te je njihov rad bio prepušten osobama bez odgovarajućeg stručnog obrazovanja. | Djelomično prihvaćen | Odredba brisana a člankom 22. je propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja čime je udovoljeno prijedlogu. A u odnosu na prijedlog da voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. Prijedlogu nije moguće udovoljiti jer je zakonima kojima se uređuje pravni oblik pravne osoba u čijem sastavu je knjižnica, već propisan i sastav tih upravnih tijela. |
| 1585 | Marijana Mišetić, predsjednica Komisije za visokoškolske knjižnice (HKD) | I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. | ČLANAK 23. - knjižnice u sastavu (npr. školske ili visokoškolske knjižnice) trebaju imati knjižnični odbor, a ne stručno vijeće, i to iz više razloga: često u takvim knjižnicama radi samo jedna osoba pa se ne može formirati stručno vijeće; knjižnična djelatnost nije temeljna djelatnost ustanove, pa se knjižničarsku struku tretira kao pomoćnu ili sporednu za koju nije potrebno osnivati stručna vijeća; a kod onih knjižnica koje zapošljavaju više djelatnika te bi teoretski bilo moguće formirati stručno vijeće, takvo bi stručno vijeće, bez predstavnika upravnih tijela ustanove (tj. umjesto knjižničnog odbora) u praksi bilo potpuno bez utjecaja kod provedbe odluka i kao takvo beskorisno - potrebno je zadržati odredbe iz Čl. 28. važećeg Zakona o knjižnicama (NN 105/97): "Ustrojstvo knjižnice u sastavu uređuje se statutom, odnosno drugim aktom pravne osobe unutar koje se knjižnica nalazi i pravilnikom o radu knjižnice. Knjižnica u sastavu ima voditelja i knjižnični odbor sastavljen od djelatnika knjižnice i pravne osobe u čijem je sastavu. Voditelj knjižnice član je knjižničnog odbora i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. Sastav, zadaće i način rada knjižničnog odbora pobliže se uređuju pravilnikom o radu knjižnice. Voditelja knjižnice u sastavu imenuje i razrješuje tijelo upravljanja pravne osobe u sastavu koje je knjižnica i on mora ispunjavati iste uvjete kao i ravnatelj samostalne knjižnice." | Djelomično prihvaćen | Odredba brisana a člankom 22. je propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja čime je udovoljeno prijedlogu. A u odnosu na prijedlog da voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. Prijedlogu nije moguće udovoljiti jer je zakonima kojima se uređuje pravni oblik pravne osoba u čijem sastavu je knjižnica, već propisan i sastav tih upravnih tijela. |
| 1586 | Vesna Ivanković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. | Članak 23. (2) Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće. IZMJENA PRIJEDLOGA (2) Knjižnica u sastavu ima voditelja i Knjižnično vijeće sukladno čl. 22. ovog zakona. Voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Fakultativna iznimka od pravila da knjižnica u sastavu može i ne mora imati voditelja, a pogotovo da ne mora imati Knjižnično vijeće, odredbu čini besmislenom. Postojeći prijedlog s formulacijom: Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće, nije dobar za knjižnice u sastavu jer se tako organizacija i stručno vođenje knjižnice prepušta volji osnivača, odnosno ustanove u čijem se sastavu knjižnica nalazi. Formulacija koju predlažemo slična je formulaciji iz Zakona o knjižnicama iz 1997. čl. 28. (N.N. 105, 1997) koja se je u proteklom periodu pokazala značajnom za rad knjižnica u sastavu jer do donošenja ovog Zakona mnoge knjižnice u sastavu nisu uopće imale voditelja te je njihov rad bio prepušten osobama bez odgovarajućeg stručnog obrazovanja. | Djelomično prihvaćen | Odredba brisana a člankom 22. je propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja čime je udovoljeno prijedlogu. A u odnosu na prijedlog da voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. Prijedlogu nije moguće udovoljiti jer je zakonima kojima se uređuje pravni oblik pravne osoba u čijem sastavu je knjižnica, već propisan i sastav tih upravnih tijela. |
| 1587 | Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 23. (2) Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće. IZMJENA PRIJEDLOGA (2) Knjižnica u sastavu ima voditelja i Knjižnično vijeće sukladno čl. 22. ovog zakona. Voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Fakultativna iznimka od pravila da knjižnica u sastavu može i ne mora imati voditelja, a pogotovo da ne mora imati Knjižnično vijeće, odredbu čini besmislenom. Postojeći prijedlog s formulacijom: Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće, nije dobar za knjižnice u sastavu jer se tako organizacija i stručno vođenje knjižnice prepušta volji osnivača, odnosno ustanove u čijem se sastavu knjižnica nalazi. Formulacija koju predlažemo slična je formulaciji iz Zakona o knjižnicama iz 1997. čl. 28. (N.N. 105, 1997) koja se je u proteklom periodu pokazala značajnom za rad knjižnica u sastavu jer do donošenja ovog Zakona mnoge knjižnice u sastavu nisu uopće imale voditelja te je njihov rad bio prepušten osobama bez odgovarajućeg stručnog obrazovanja. Ovo je posebno važno za visokoškolske knjižnice jer se upravo na ovom stavku temelji pravo ravnatelja sveučilišne knjižnice da bude član senata sveučilišta, odnosno pravo voditelja fakultetske knjižnice da bude član fakultetskog vijeća (punopravni član s pravom glasa!). | Djelomično prihvaćen | Odredba brisana a člankom 22. je propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja čime je udovoljeno prijedlogu. A u odnosu na prijedlog da voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. Prijedlogu nije moguće udovoljiti jer je zakonima kojima se uređuje pravni oblik pravne osoba u čijem sastavu je knjižnica, već propisan i sastav tih upravnih tijela. |
| 1588 | Narodna knjižnica Virje | I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. | 2) Knjižnica u sastavu ima voditelja i Knjižnično vijeće sukladno čl. 22. ovog zakona. Voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica | Djelomično prihvaćen | Odredba brisana a člankom 22. je propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja čime je udovoljeno prijedlogu. A u odnosu na prijedlog da voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. Prijedlogu nije moguće udovoljiti jer je zakonima kojima se uređuje pravni oblik pravne osoba u čijem sastavu je knjižnica, već propisan i sastav tih upravnih tijela. |
| 1589 | Ivana Dević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. | 2) Knjižnica u sastavu ima voditelja i Knjižnično vijeće sukladno čl. 22. ovog zakona. Voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. | Djelomično prihvaćen | Odredba brisana a člankom 22. je propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja čime je udovoljeno prijedlogu. A u odnosu na prijedlog da voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. Prijedlogu nije moguće udovoljiti jer je zakonima kojima se uređuje pravni oblik pravne osoba u čijem sastavu je knjižnica, već propisan i sastav tih upravnih tijela. |
| 1590 | Petar Lukačić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. | Članak 23. 2) Knjižnica u sastavu ima voditelja i Knjižnično vijeće sukladno čl. 22. ovog zakona. Voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. | Djelomično prihvaćen | Odredba brisana a člankom 22. je propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja čime je udovoljeno prijedlogu. A u odnosu na prijedlog da voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. Prijedlogu nije moguće udovoljiti jer je zakonima kojima se uređuje pravni oblik pravne osoba u čijem sastavu je knjižnica, već propisan i sastav tih upravnih tijela. |
| 1591 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. | IZMJENA PRIJEDLOGA (2) Knjižnica u sastavu ima voditelja i Knjižnično vijeće sukladno čl. 22. ovog zakona. Voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Fakultativna iznimka od pravila da knjižnica u sastavu može i ne mora imati voditelja, a pogotovo da ne mora imati Knjižnično vijeće, odredbu čini besmislenom. Postojeći prijedlog s formulacijom: Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće, nije dobar za knjižnice u sastavu jer se tako organizacija i stručno vođenje knjižnice prepušta volji osnivača, odnosno ustanove u čijem se sastavu knjižnica nalazi. Formulacija koju predlažemo slična je formulaciji iz Zakona o knjižnicama iz 1997. čl. 28. (N.N. 105, 1997) koja se je u proteklom periodu pokazala značajnom za rad knjižnica u sastavu jer do donošenja ovog Zakona mnoge knjižnice u sastavu nisu uopće imale voditelja te je njihov rad bio prepušten osobama bez odgovarajućeg stručnog obrazovanja. | Djelomično prihvaćen | Odredba brisana a člankom 22. je propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja čime je udovoljeno prijedlogu. A u odnosu na prijedlog da voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. Prijedlogu nije moguće udovoljiti jer je zakonima kojima se uređuje pravni oblik pravne osoba u čijem sastavu je knjižnica, već propisan i sastav tih upravnih tijela. |
| 1592 | Maja Valjak | I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. | IZMJENA PRIJEDLOGA (2) Knjižnica u sastavu ima voditelja i Knjižnično vijeće sukladno čl. 22. ovog zakona. Voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Fakultativna iznimka od pravila da knjižnica u sastavu može i ne mora imati voditelja, a pogotovo da ne mora imati Knjižnično vijeće, odredbu čini besmislenom. Postojeći prijedlog s formulacijom: Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće, nije dobar za knjižnice u sastavu jer se tako organizacija i stručno vođenje knjižnice prepušta volji osnivača, odnosno ustanove u čijem se sastavu knjižnica nalazi. Formulacija koju predlažemo slična je formulaciji iz Zakona o knjižnicama iz 1997. čl. 28. (N.N. 105, 1997) koja se je u proteklom periodu pokazala značajnom za rad knjižnica u sastavu jer do donošenja ovog Zakona mnoge knjižnice u sastavu nisu uopće imale voditelja te je njihov rad bio prepušten osobama bez odgovarajućeg stručnog obrazovanja. | Djelomično prihvaćen | Odredba brisana a člankom 22. je propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja čime je udovoljeno prijedlogu. A u odnosu na prijedlog da voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. Prijedlogu nije moguće udovoljiti jer je zakonima kojima se uređuje pravni oblik pravne osoba u čijem sastavu je knjižnica, već propisan i sastav tih upravnih tijela. |
| 1593 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 23. (2) Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće. IZMJENA PRIJEDLOGA (2) Knjižnica u sastavu ima voditelja i Knjižnično vijeće sukladno čl. 22. ovog zakona. Voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Fakultativna iznimka od pravila da knjižnica u sastavu može i ne mora imati voditelja, a pogotovo da ne mora imati Knjižnično vijeće, odredbu čini besmislenom. Postojeći prijedlog s formulacijom: Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće, nije dobar za knjižnice u sastavu jer se tako organizacija i stručno vođenje knjižnice prepušta volji osnivača, odnosno ustanove u čijem se sastavu knjižnica nalazi. Formulacija koju predlažemo slična je formulaciji iz Zakona o knjižnicama iz 1997. čl. 28. (N.N. 105, 1997) koja se je u proteklom periodu pokazala značajnom za rad knjižnica u sastavu jer do donošenja ovog Zakona mnoge knjižnice u sastavu nisu uopće imale voditelja te je njihov rad bio prepušten osobama bez odgovarajućeg stručnog obrazovanja. | Djelomično prihvaćen | Odredba brisana a člankom 22. je propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja čime je udovoljeno prijedlogu. A u odnosu na prijedlog da voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. Prijedlogu nije moguće udovoljiti jer je zakonima kojima se uređuje pravni oblik pravne osoba u čijem sastavu je knjižnica, već propisan i sastav tih upravnih tijela. |
| 1594 | Lidija Dužić Zlovolić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. | Članak 23. stavak 2. Knjižnica u sastavu ima voditelja i Knjižnično vijeće sukladno čl. 22. ovog zakona. Voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Fakultativna iznimka od pravila da knjižnica u sastavu može i ne mora imati voditelja, a pogotovo da ne mora imati Knjižnično vijeće, odredbu čini besmislenom. Postojeći prijedlog s formulacijom: Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće, nije dobar za knjižnice u sastavu jer se tako organizacija i stručno vođenje knjižnice prepušta volji osnivača, odnosno ustanove u čijem se sastavu knjižnica nalazi. Formulacija koju predlažemo slična je formulaciji iz Zakona o knjižnicama iz 1997. čl. 28. (N.N. 105, 1997) koja se je u proteklom periodu pokazala značajnom za rad knjižnica u sastavu jer do donošenja ovog Zakona mnoge knjižnice u sastavu nisu uopće imale voditelja te je njihov rad bio prepušten osobama bez odgovarajućeg stručnog obrazovanja. | Djelomično prihvaćen | Odredba brisana a člankom 22. je propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja čime je udovoljeno prijedlogu. A u odnosu na prijedlog da voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. Prijedlogu nije moguće udovoljiti jer je zakonima kojima se uređuje pravni oblik pravne osoba u čijem sastavu je knjižnica, već propisan i sastav tih upravnih tijela. |
| 1595 | Društvo knjižničara u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. | U članku 23. preskočeno je ono najvažnije za knjižnice u sastavu, a bilo je lijepo razrađeno u postojećem zakonu (Članak 28.): Knjižnica u sastavu ima voditelja i knjižnični odbor sastavljen od djelatnika knjižnice i pravne osobe u čijem je sastavu. Voditelj knjižnice član je knjižničnog odbora i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. Sastav, zadaće i način rada knjižničnog odbora pobliže se uređuju pravilnikom o radu knjižnice. Zašto su navedene riječi "u pravilu"? Treba ih izbrisati jer je značenje dvosmisleno: može, ali i ne mora imati (općenito su sve definicije koje imaju riječi "u pravilu" ili "može" dvosmislene i nisu pravno do kraja definirane, a služe za stvaranje lažnog privida). Također nije definiran sastav, zadaće i način rada stručnog vijeća kao što je to bilo za knjižnični odbor u važećem zakonu. Zašto se uopće vijeće naziva stručno, a ne knjižnično? Stručno vijeće (odnosno knjižnični odbor po starom) treba biti sastavljeno od djelatnika knjižnice i pravne osobe u čijem je sastavu (da se ne bi dogodilo da stručno vijeće uopće nema djelatnike knjižnice). I najvažnije što treba doslovno prenijeti iz važećeg zakona jest ovo: Voditelj knjižnice član je knjižničnog odbora i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. Ovo je posebno važno za visokoškolske knjižnice jer se upravo na ovom stavku temelji pravo ravnatelja sveučilišne knjižnice da bude član senata sveučilišta, odnosno pravo voditelja fakultetske knjižnice da bude član fakultetskog vijeća (punopravni član s pravom glasa!). Kada se u članku 10, 16., 23. i 24. govori o knjižnicama u sastavu, a pogotovu ako djeluju kao ustrojstvena jedinica (čl. 10., st. 6) u muzejima, galerijama i arhivima onda se ne njih ne mogu u potpunosti primjenjivati čl. 23. i 24. jer u knjižnicama tih ustanova najčešće rade jedna do dvije osobe, ali čiji status također treba biti reguliran. Što napraviti u situaciji kada knjižnica u sastavu ima samo jednog djelatnika (najčešći slučaj u muzejskim i galerijskim knjižnicima) ili maksimalno dva djelatnika? Voditelj tada vodi sam sebe? Na koliko dugo se bira voditelj? Što ako su djelatnici iste spreme? Ili stručno vijeće od dva djelatnika koji ionako rade zajedno, valjda bi trebali i komunicirati??? Uređenje knjižnice u sastavu trebalo bi se urediti statutom ustanove i pravilnikom same knjižnice gdje bi se vodilo računa o realnom stanju knjižnice u sastavu. Prijedlog: (1) Ustroj knjižnice u sastavu uređuje se statutom i drugim aktima osnivača kao i pravilnikom o radu knjižnice sukladno odredbama standarda za pojedinu vrstu knjižnica. Stavak 3. Dodati Stavak 3. koji glasi: (3) Voditelj knjižnice u sastavu član je upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. Treba definirati i razlikovati knjižnicu u sastavu i knjižnicu s više od 5 zaposlenih. Svakako bi svi djelatnici knjižnice trebali biti u stručnom vijeću osim ako ih je više od predviđenog broja, onda se između sebe biraju. Dosadašnja praksa knjižnica u sastavu pokazala je da članovi odbora (sada vijeća) nisu zainteresirani niti upoznati s radom knjižnice stoga je svrsishodno da su u vijeću oni koji se i bave knjižnicom Školske knjižnice, kao jedna vrsta knjižnica u sastavu, najčešće imaju samo jednog knjižničara pa je funkcija voditelja knjižnice suvišna. Voditelj knjižnice potreban je ako knjižnica ima više od jednog zaposlenog. Također stručno vijeće u školskim knjižnicama i nije zapravo stručno, jer u njemu je samo jedan knjižničar, a u praksi ionako odluke donosi ravnatelj/školski odbor pa bi takvo vijeće imalo samo formalnu ulogu. Prijedlog Ukoliko knjižnica u sastavu ima jednog zaposlenog funkciju voditelja knjižnice vrši sam knjižničar. Ukoliko knjižnica ima više zaposlenih, upravno vijeće ustanove u čijem je sastavu knjižnica imenuje voditelja knjižnice. Voditelj knjižnice mora udovoljavati istim uvjetima kao i ravnatelj javne knjižnice. Ukoliko više osoba udovoljava uvjetima prednost ima osoba, redom kako je napisano, s višom stručnom spremom, višim knjižničarskim zvanjem, s više radnog staža. Ulogu upravnog vijeće u knjižnicama u sastavu preuzima upravno vijeće ustanove u čijem je sastavu knjižnica. | Djelomično prihvaćen | Odredba brisana a člankom 22. je propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja čime je udovoljeno prijedlogu. A u odnosu na prijedlog da voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. Prijedlogu nije moguće udovoljiti jer je zakonima kojima se uređuje pravni oblik pravne osoba u čijem sastavu je knjižnica, već propisan i sastav tih upravnih tijela. |
| 1596 | Knjižničarsko društvo Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. | Članak 23. (2) Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće. IZMJENA PRIJEDLOGA (2) Knjižnica u sastavu ima voditelja i Knjižnično vijeće sukladno čl. 22. ovog zakona. Voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. Iznimno u školskim knjižnicama gdje je zaposlen jedan stručni knjižnični djelatnik, koji je voditelj knjižnice i član je upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu. | Djelomično prihvaćen | Odredba brisana a člankom 22. je propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja čime je udovoljeno prijedlogu. A u odnosu na prijedlog da voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. Prijedlogu nije moguće udovoljiti jer je zakonima kojima se uređuje pravni oblik pravne osoba u čijem sastavu je knjižnica, već propisan i sastav tih upravnih tijela. |
| 1597 | Knjižničarsko društvo Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. | Članak 23. (2) Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće. IZMJENA PRIJEDLOGA (2) Knjižnica u sastavu ima voditelja i Knjižnično vijeće sukladno čl. 22. ovog zakona. Voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. Iznimno u školskim knjižnicama gdje je zaposlen jedan stručni knjižnični djelatnik, koji je voditelj knjižnice i član je upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu. Iz cijelog je ovog članka nejasno tko upravlja školskom knjižnicom. Školske knjižnice najčešće imaju jednog zaposlenog knjižničara, znači li to da bi stručno vijeće trebalo biti sastavljeno od jednog člana? Dosadašnji je Zakon spominjao knjižnično vijeće, no ni ono se ne odnosi na školske knjižnice već na druge knjižnice u sastavu. Školska knjižnica je također knjižnica u sastavu koja ima najčešće samo jednog zaposlenog knjižničara pa ne može stajati da knjižnica u sastavu u pravilu ima stručno vijeće. Predlažemo izmjenu: Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće. Stručno vijeće se ne osniva jedino u slučajevima kada je voditelj ujedno i jedini zaposleni u knjižnici. Time bi i školski knjižničari konačno dobili status voditelja kao i kolege u visokoškolskim knjižnicama. | Djelomično prihvaćen | Odredba brisana a člankom 22. je propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja čime je udovoljeno prijedlogu. A u odnosu na prijedlog da voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. Prijedlogu nije moguće udovoljiti jer je zakonima kojima se uređuje pravni oblik pravne osoba u čijem sastavu je knjižnica, već propisan i sastav tih upravnih tijela. |
| 1598 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. | Prijedlog stavka (2): Knjižnica u sastavu ima voditelja i stručno/knjižnično vijeće osim u slučajevima kada je voditelj ujedno i jedini zaposleni u knjižnici. OBRAZLOŽENJE: U školskim knjižnicama uglavnom je zaposlena jedan knjižničar. | Djelomično prihvaćen | Odredba brisana a člankom 22. je propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja čime je udovoljeno prijedlogu. |
| 1599 | Sanja Heberling Dragičević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. | NADOPUNA: (3) Ulogu stručnog vijeća iz prethodnog stavka može preuzeti tijelo koje na razini pravne osobe raspravlja o svim stručnim pitanjima u pravnoj osobi. (4) Voditelj knjižnice u sastavu redovito sudjeluje u radu stručnog vijeća iz st. 1 odnosno st. 2 ovog članka. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se jer poslove stručnog vijeća knjižnice ne može obavljati tijelo koje nije stručno u knjižničarskoj struci. |
| 1600 | Sanja Heberling Dragičević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. | KOMENTAR: Trenutna praksa osnivanja knjižničnih odbora u knjižnicama u sastavu pokazala je da ovo tijelo najčešće nema utecaj na odlučivanje o knjižnici na razini pravne osobe. Stoga se predlaže da ulogu stručnog vijeća knjižnice u sastavu preuzme tijelo na razini pravne osobe, koje redovito raspravlja o svim stručnim pitanjima na području djelatnosti pravne osobe.Voditelj knjižnice pritom mora barem redovito sudjelovati u radu tog tijela, ako mu se uskrati pravo odlučivanja u upravnom tijelu ustanove (npr. po Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, član Fakultetskog vijeća može biti samo jedan predstavnik iz reda zaposlenika, a to ne mora biti voditelj knjižnice. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se jer poslove stručnog vijeća knjižnice ne može obavljati tijelo koje nije stručno u knjižničarskoj struci. |
| 1601 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. | Izmijeniti st. 2: (2) Knjižnica u sastavu ima voditelja i Knjižnično vijeće sukladno čl. 22. ovog zakona. Voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. OBRAZLOŽENJE Fakultativna iznimka od pravila da knjižnica u sastavu može i ne mora imati voditelja, a pogotovo da ne mora imati Knjižnično vijeće, odredbu čini besmislenom. Postojeći prijedlog s formulacijom: Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće, nije dobar za knjižnice u sastavu jer se tako organizacija i stručno vođenje knjižnice prepušta volji osnivača, odnosno ustanove u čijem se sastavu knjižnica nalazi. Formulacija koju predlažemo slična je formulaciji iz Zakona o knjižnicama iz 1997. čl. 28. (N.N. 105, 1997) koja se je u proteklom periodu pokazala značajnom za rad knjižnica u sastavu jer do donošenja ovog Zakona mnoge knjižnice u sastavu nisu uopće imale voditelja te je njihov rad bio prepušten osobama bez odgovarajućeg stručnog obrazovanja. | Djelomično prihvaćen | Odredba brisana a člankom 22. je propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja čime je udovoljeno prijedlogu. A u odnosu na prijedlog da voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. Prijedlogu nije moguće udovoljiti jer je zakonima kojima se uređuje pravni oblik pravne osoba u čijem sastavu je knjižnica, već propisan i sastav tih upravnih tijela. |
| 1602 | Sanja Paravić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 23. (2) Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće. IZMJENA PRIJEDLOGA (2) Knjižnica u sastavu ima voditelja i Knjižnično vijeće sukladno čl. 22. ovog zakona. Voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Fakultativna iznimka od pravila da knjižnica u sastavu može i ne mora imati voditelja, a pogotovo da ne mora imati Knjižnično vijeće, odredbu čini besmislenom. Postojeći prijedlog s formulacijom: Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće, nije dobar za knjižnice u sastavu jer se tako organizacija i stručno vođenje knjižnice prepušta volji osnivača, odnosno ustanove u čijem se sastavu knjižnica nalazi. Formulacija koju predlažemo slična je formulaciji iz Zakona o knjižnicama iz 1997. čl. 28. (N.N. 105, 1997) koja se je u proteklom periodu pokazala značajnom za rad knjižnica u sastavu jer do donošenja ovog Zakona mnoge knjižnice u sastavu nisu uopće imale voditelja te je njihov rad bio prepušten osobama bez odgovarajućeg stručnog obrazovanja. | Djelomično prihvaćen | Odredba brisana a člankom 22. je propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja čime je udovoljeno prijedlogu. A u odnosu na prijedlog da voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. Prijedlogu nije moguće udovoljiti jer je zakonima kojima se uređuje pravni oblik pravne osoba u čijem sastavu je knjižnica, već propisan i sastav tih upravnih tijela. |
| 1603 | Ivana Vladilo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA: Članak 23. Stavak 2. (2) Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće. Komentar: Školska knjižnica je također knjižnica u sastavu koja ima najčešće samo jednog zaposlenog knjižničara pa ne može stajati da knjižnica u sastavu u pravilu ima stručno vijeće. Predlažemo izmjenu: Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće. Stručno vijeće se ne osniva jedino u slučajevima kada je voditelj ujedno i jedini zaposleni u knjižnici. Time bi i školski knjižničari konačno dobili status voditelja kao i kolege u visokoškolskim knjižnicama. ILI TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 23. (2) Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće. IZMJENA PRIJEDLOGA (2) Knjižnica u sastavu ima voditelja i Knjižnično vijeće sukladno čl. 22. ovog zakona. Voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. Iznimno u školskim knjižnicama gdje je zaposlen jedan stručni knjižnični djelatnik, koji je voditelj knjižnice i član je upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu. | Prihvaćen | Odredba brisana a člankom 22. je propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja čime je udovoljeno prijedlogu. |
| 1604 | Korina Udina | I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. | Članak 23. (2) Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće. IZMJENA PRIJEDLOGA (2) Knjižnica u sastavu ima voditelja i Knjižnično vijeće sukladno čl. 22. ovog zakona. Voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. Iznimno u školskim knjižnicama gdje je zaposlen jedan stručni knjižnični djelatnik, koji je voditelj knjižnice i član je upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu. | Djelomično prihvaćen | Odredba brisana a člankom 22. je propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja čime je udovoljeno prijedlogu. A u odnosu na prijedlog da voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. Prijedlogu nije moguće udovoljiti jer je zakonima kojima se uređuje pravni oblik pravne osoba u čijem sastavu je knjižnica, već propisan i sastav tih upravnih tijela. |
| 1605 | Korina Udina | I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. | Članak 23. Stavak 2. (2) Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće. Komentar: Školska knjižnica je također knjižnica u sastavu koja ima najčešće samo jednog zaposlenog knjižničara pa ne može stajati da knjižnica u sastavu u pravilu ima stručno vijeće. Predlažemo izmjenu: Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće. Stručno vijeće se ne osniva jedino u slučajevima kada je voditelj ujedno i jedini zaposleni u knjižnici. Time bi i školski knjižničari konačno dobili status voditelja kao i kolege u visokoškolskim knjižnicama. | Prihvaćen | Odredba brisana a člankom 22. je propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja čime je udovoljeno prijedlogu. |
| 1606 | Branka Turk | I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 23. (2) Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće. IZMJENA PRIJEDLOGA (2) Knjižnica u sastavu ima voditelja i Knjižnično vijeće sukladno čl. 22. ovog zakona. Voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Fakultativna iznimka od pravila da knjižnica u sastavu može i ne mora imati voditelja, a pogotovo da ne mora imati Knjižnično vijeće, odredbu čini besmislenom. Postojeći prijedlog s formulacijom: Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće, nije dobar za knjižnice u sastavu jer se tako organizacija i stručno vođenje knjižnice prepušta volji osnivača, odnosno ustanove u čijem se sastavu knjižnica nalazi. Formulacija koju predlažemo slična je formulaciji iz Zakona o knjižnicama iz 1997. čl. 28. (N.N. 105, 1997) koja se je u proteklom periodu pokazala značajnom za rad knjižnica u sastavu jer do donošenja ovog Zakona mnoge knjižnice u sastavu nisu uopće imale voditelja te je njihov rad bio prepušten osobama bez odgovarajućeg stručnog obrazovanja. | Djelomično prihvaćen | Odredba brisana a člankom 22. je propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja čime je udovoljeno prijedlogu. A u odnosu na prijedlog da voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. Prijedlogu nije moguće udovoljiti jer je zakonima kojima se uređuje pravni oblik pravne osoba u čijem sastavu je knjižnica, već propisan i sastav tih upravnih tijela. |
| 1607 | Jasminka Kovačević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 23. (2) Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće. IZMJENA PRIJEDLOGA (2) Knjižnica u sastavu ima voditelja i Knjižnično vijeće sukladno čl. 22. ovog zakona. Voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Fakultativna iznimka od pravila da knjižnica u sastavu može i ne mora imati voditelja, a pogotovo da ne mora imati Knjižnično vijeće, odredbu čini besmislenom. Postojeći prijedlog s formulacijom: Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće, nije dobar za knjižnice u sastavu jer se tako organizacija i stručno vođenje knjižnice prepušta volji osnivača, odnosno ustanove u čijem se sastavu knjižnica nalazi. Formulacija koju predlažemo slična je formulaciji iz Zakona o knjižnicama iz 1997. čl. 28. (N.N. 105, 1997) koja se je u proteklom periodu pokazala značajnom za rad knjižnica u sastavu jer do donošenja ovog Zakona mnoge knjižnice u sastavu nisu uopće imale voditelja te je njihov rad bio prepušten osobama bez odgovarajućeg stručnog obrazovanja. | Djelomično prihvaćen | Odredba brisana a člankom 22. je propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja čime je udovoljeno prijedlogu. A u odnosu na prijedlog da voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. Prijedlogu nije moguće udovoljiti jer je zakonima kojima se uređuje pravni oblik pravne osoba u čijem sastavu je knjižnica, već propisan i sastav tih upravnih tijela. |
| 1608 | Ivana Dorotić Malič | I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 23. (2) Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće. IZMJENA PRIJEDLOGA (2) Knjižnica u sastavu ima voditelja i Knjižnično vijeće sukladno čl. 22. ovog zakona. Voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Fakultativna iznimka od pravila da knjižnica u sastavu može i ne mora imati voditelja, a pogotovo da ne mora imati Knjižnično vijeće, odredbu čini besmislenom. Postojeći prijedlog s formulacijom: Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće, nije dobar za knjižnice u sastavu jer se tako organizacija i stručno vođenje knjižnice prepušta volji osnivača, odnosno ustanove u čijem se sastavu knjižnica nalazi. Formulacija koju predlažemo slična je formulaciji iz Zakona o knjižnicama iz 1997. čl. 28. (N.N. 105, 1997) koja se je u proteklom periodu pokazala značajnom za rad knjižnica u sastavu jer do donošenja ovog Zakona mnoge knjižnice u sastavu nisu uopće imale voditelja te je njihov rad bio prepušten osobama bez odgovarajućeg stručnog obrazovanja. | Djelomično prihvaćen | Odredba brisana a člankom 22. je propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja čime je udovoljeno prijedlogu. A u odnosu na prijedlog da voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. Prijedlogu nije moguće udovoljiti jer je zakonima kojima se uređuje pravni oblik pravne osoba u čijem sastavu je knjižnica, već propisan i sastav tih upravnih tijela. |
| 1609 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. | Članak 23. (2) Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće. IZMJENA PRIJEDLOGA (2) Knjižnica u sastavu ima voditelja i Knjižnično vijeće sukladno čl. 22. ovog zakona. Voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Fakultativna iznimka od pravila da knjižnica u sastavu može i ne mora imati voditelja, a pogotovo da ne mora imati Knjižnično vijeće, odredbu čini besmislenom. Postojeći prijedlog s formulacijom: Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće, nije dobar za knjižnice u sastavu jer se tako organizacija i stručno vođenje knjižnice prepušta volji osnivača, odnosno ustanove u čijem se sastavu knjižnica nalazi. Formulacija koju predlažemo slična je formulaciji iz Zakona o knjižnicama iz 1997. čl. 28. (N.N. 105, 1997) koja se je u proteklom periodu pokazala značajnom za rad knjižnica u sastavu jer do donošenja ovog Zakona mnoge knjižnice u sastavu nisu uopće imale voditelja te je njihov rad bio prepušten osobama bez odgovarajućeg stručnog obrazovanja. | Djelomično prihvaćen | Odredba brisana a člankom 22. je propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja čime je udovoljeno prijedlogu. A u odnosu na prijedlog da voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. Prijedlogu nije moguće udovoljiti jer je zakonima kojima se uređuje pravni oblik pravne osoba u čijem sastavu je knjižnica, već propisan i sastav tih upravnih tijela. |
| 1610 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. | Stavak (2) treba glasiti: Knjižnica u sastavu ima voditelja i Knjižnično vijeće sukladno čl. 22. ovog zakona. Voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Iznimka od pravila da knjižnica u sastavu može i ne mora imati voditelja, a pogotovo da ne mora imati Knjižnično vijeće, odredbu čini besmislenom. | Djelomično prihvaćen | Odredba brisana a člankom 22. je propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja čime je udovoljeno prijedlogu. A u odnosu na prijedlog da voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. Prijedlogu nije moguće udovoljiti jer je zakonima kojima se uređuje pravni oblik pravne osoba u čijem sastavu je knjižnica, već propisan i sastav tih upravnih tijela. |
| 1611 | Andreja Zubac | I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. | Zbog specifičnosti djelovanja školskih knjižnica (odgojno-obrazovna djelatnost te kulturna i javna djelatnost može se odvijati samostalno ili u suradnji s kolegama učiteljima pod njihovim nastavnim satima) stoga su učitelji djelomično kompetentni dati svoje mišljenje i sudjelovati u tim stručnim segmentima rada, ali to nikako ne vrijedi i za segment stručne obrade, čuvanja i zaštite knjižnične građe i dr. Tako da bi oni teoretski mogli biti dio, i stručnoga, i knjižničnnoga vijeća na razini jedne ustanove. Ovisi kako se gleda na to! Tako da je i moja prethodna tvrdnja točna, kao i tvrdnja kolegice Ljiljane Črnjar, kao i kolegice Lee Lazarich. Sve ovisi o kutu gledanja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1612 | Andreja Zubac | I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. | Tvrdnja s članom upravnog tijela ne drži vodu u kontekstu školskih knjižnica: "Voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica.". Školski knjižničar dio je Učiteljskoga vijeća koje predlaže ravnatelju "nešto", a on to "nešto" prihvaća ili odbacuje na temelju većinske suglasnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1613 | Tomislav Staničić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. | Članak 23. (2) Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće. IZMJENA PRIJEDLOGA (2) Knjižnica u sastavu ima voditelja i Knjižnično vijeće sukladno čl. 22. ovog zakona. Voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Fakultativna iznimka od pravila da knjižnica u sastavu može i ne mora imati voditelja, a pogotovo da ne mora imati Knjižnično vijeće, odredbu čini besmislenom. Postojeći prijedlog s formulacijom: Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće, nije dobar za knjižnice u sastavu jer se tako organizacija i stručno vođenje knjižnice prepušta volji osnivača, odnosno ustanove u čijem se sastavu knjižnica nalazi. Formulacija koju predlažemo slična je formulaciji iz Zakona o knjižnicama iz 1997. čl. 28. (N.N. 105, 1997) koja se je u proteklom periodu pokazala značajnom za rad knjižnica u sastavu jer do donošenja ovog Zakona mnoge knjižnice u sastavu nisu uopće imale voditelja te je njihov rad bio prepušten osobama bez odgovarajućeg stručnog obrazovanja. | Djelomično prihvaćen | Odredba brisana a člankom 22. je propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja čime je udovoljeno prijedlogu. A u odnosu na prijedlog da voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. Prijedlogu nije moguće udovoljiti jer je zakonima kojima se uređuje pravni oblik pravne osoba u čijem sastavu je knjižnica, već propisan i sastav tih upravnih tijela. Člankom 21. je propisano koje knjižnice obvezno imaju stručno vijeće. |
| 1614 | Zrinka Udiljak Bugarinovski | I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 23. (2) Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće. IZMJENA PRIJEDLOGA (2) Knjižnica u sastavu ima voditelja i Knjižnično vijeće sukladno čl. 22. ovog zakona. Voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Fakultativna iznimka od pravila da knjižnica u sastavu može i ne mora imati voditelja, a pogotovo da ne mora imati Knjižnično vijeće, odredbu čini besmislenom. Postojeći prijedlog s formulacijom: Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće, nije dobar za knjižnice u sastavu jer se tako organizacija i stručno vođenje knjižnice prepušta volji osnivača, odnosno ustanove u čijem se sastavu knjižnica nalazi. Formulacija koju predlažemo slična je formulaciji iz Zakona o knjižnicama iz 1997. čl. 28. (N.N. 105, 1997) koja se je u proteklom periodu pokazala značajnom za rad knjižnica u sastavu jer do donošenja ovog Zakona mnoge knjižnice u sastavu nisu uopće imale voditelja te je njihov rad bio prepušten osobama bez odgovarajućeg stručnog obrazovanja. | Djelomično prihvaćen | Odredba brisana a člankom 22. je propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja čime je udovoljeno prijedlogu. A u odnosu na prijedlog da voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. Prijedlogu nije moguće udovoljiti jer je zakonima kojima se uređuje pravni oblik pravne osoba u čijem sastavu je knjižnica, već propisan i sastav tih upravnih tijela. |
| 1615 | Zrinka Udiljak Bugarinovski | I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 23. (2) Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće. IZMJENA PRIJEDLOGA (2) Knjižnica u sastavu ima voditelja i Knjižnično vijeće sukladno čl. 22. ovog zakona. Voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Fakultativna iznimka od pravila da knjižnica u sastavu može i ne mora imati voditelja, a pogotovo da ne mora imati Knjižnično vijeće, odredbu čini besmislenom. Postojeći prijedlog s formulacijom: Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće, nije dobar za knjižnice u sastavu jer se tako organizacija i stručno vođenje knjižnice prepušta volji osnivača, odnosno ustanove u čijem se sastavu knjižnica nalazi. Formulacija koju predlažemo slična je formulaciji iz Zakona o knjižnicama iz 1997. čl. 28. (N.N. 105, 1997) koja se je u proteklom periodu pokazala značajnom za rad knjižnica u sastavu jer do donošenja ovog Zakona mnoge knjižnice u sastavu nisu uopće imale voditelja te je njihov rad bio prepušten osobama bez odgovarajućeg stručnog obrazovanja. | Djelomično prihvaćen | Odredba brisana a člankom 22. je propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja čime je udovoljeno prijedlogu. |
| 1616 | dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. | Članak 23. (2) Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće. IZMJENA PRIJEDLOGA (2) Knjižnica u sastavu ima voditelja i Knjižnično vijeće sukladno čl. 22. ovog zakona. Voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Fakultativna iznimka od pravila da knjižnica u sastavu može i ne mora imati voditelja, a pogotovo da ne mora imati Knjižnično vijeće, odredbu čini besmislenom. Postojeći prijedlog s formulacijom: Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće, nije dobar za knjižnice u sastavu jer se tako organizacija i stručno vođenje knjižnice prepušta volji osnivača, odnosno ustanove u čijem se sastavu knjižnica nalazi. Formulacija koju predlažemo slična je formulaciji iz Zakona o knjižnicama iz 1997. čl. 28. (N.N. 105, 1997) koja se je u proteklom periodu pokazala značajnom za rad knjižnica u sastavu jer do donošenja ovog Zakona mnoge knjižnice u sastavu nisu uopće imale voditelja te je njihov rad bio prepušten osobama bez odgovarajućeg stručnog obrazovanja. | Djelomično prihvaćen | Odredba brisana a člankom 22. je propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja čime je udovoljeno prijedlogu. |
| 1617 | Ljiljana Črnjar | I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. | Školska knjižnica je knjižnica u sastavu s najčešće samo jednim zaposlenim knjižničarem stoga ne može imati stručno vijeće. Predlažem izmjenu: Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće. Stručno vijeće se ne osniva u slučajevima kada je voditelj ujedno i jedini zaposleni u knjižnici. | Prihvaćen | Odredba brisana a člankom 22. je propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja čime je udovoljeno prijedlogu, a člankom 21. je propisano koje knjižnice obvezno imaju stručno vijeće. |
| 1618 | Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. | čl. 23. (2) Knjižnica u sastavu ima voditelja i Knjižnično vijeće sukladno čl. 22. ovog zakona. Voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Fakultativna iznimka od pravila da knjižnica u sastavu može i ne mora imati voditelja, a pogotovo da ne mora imati Knjižnično vijeće, odredbu čini besmislenom. Postojeći prijedlog s formulacijom: Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće, nije dobar za knjižnice u sastavu jer se tako organizacija i stručno vođenje knjižnice prepušta volji osnivača, odnosno ustanove u čijem se sastavu knjižnica nalazi. Formulacija koju predlažemo slična je formulaciji iz Zakona o knjižnicama iz 1997. čl. 28. (N.N. 105, 1997) koja se je u proteklom periodu pokazala značajnom za rad knjižnica u sastavu jer do donošenja ovog Zakona mnoge knjižnice u sastavu nisu uopće imale voditelja te je njihov rad bio prepušten osobama bez odgovarajućeg stručnog obrazovanja. | Djelomično prihvaćen | Odredba brisana a člankom 22. je propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja čime je udovoljeno prijedlogu. |
| 1619 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. | (2) Knjižnica u sastavu ima voditelja i Knjižnično vijeće sukladno čl. 22. ovog zakona. Voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Fakultativna iznimka od pravila da knjižnica u sastavu može i ne mora imati voditelja, a pogotovo da ne mora imati Knjižnično vijeće, odredbu čini besmislenom. Postojeći prijedlog s formulacijom: Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće, nije dobar za knjižnice u sastavu jer se tako organizacija i stručno vođenje knjižnice prepušta volji osnivača, odnosno ustanove u čijem se sastavu knjižnica nalazi. Formulacija koju predlažemo slična je formulaciji iz Zakona o knjižnicama iz 1997. čl. 28. (N.N. 105, 1997) koja se je u proteklom periodu pokazala značajnom za rad knjižnica u sastavu jer do donošenja ovog Zakona mnoge knjižnice u sastavu nisu uopće imale voditelja te je njihov rad bio prepušten osobama bez odgovarajućeg stručnog obrazovanja. | Djelomično prihvaćen | Odredba brisana a člankom 22. je propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja čime je udovoljeno prijedlogu. |
| 1620 | Andreja Zubac | I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. | Prijedlog novog teksta: (1) Ustroj knjižnice u sastavu uređuje se statutom i drugim aktima osnivača kao i pravilnikom o radu knjižnice. (2) Knjižnica u sastavu ima voditelja i stručno vijeće. U slučajevima kada je voditelj ujedno i jedini zaposlenik u knjižnici, primjenjuje se odredba Članka 22., stavka 2. (3) Ulogu stručnog vijeća iz stavka 2 ovoga Članka može preuzeti tijelo koje na razini pravne osobe raspravlja o svim stručnim pitanjima u pravnoj osobi. (4) Voditelj knjižnice u sastavu sudjeluje u radu stručnog vijeća prema odredbama stavka 2. i 3. ovog članka. | Djelomično prihvaćen | Odredba brisana a člankom 22. je propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja čime je udovoljeno prijedlogu. |
| 1621 | Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ | I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. | PRIMJEDBA NA ČLANAK 24., STAVAK 2. Knjižnica u sastavu je i školska knjižnica koja ima najčešće samo jednog zaposlenog knjižničara pa ne može stajati da knjižnica u sastavu u pravilu ima stručno vijeće. PRIJEDLOG: Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće osim u slučajevima kada je voditelj ujedno i jedini zaposleni u knjižnici (primjerice u školskoj knjižnici). - Time bi i školski knjižničari konačno dobili status voditelja kao i kolege u visokoškolskim knjižnicama. | Prihvaćen | Odredba brisana a člankom 22. je propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja čime je udovoljeno prijedlogu, a člankom 21. je propisano koje knjižnice su u obvezi imati stručno vijeće. |
| 1622 | Andreja Zubac | I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. | Poštovani Bojane, Vaš prijedlog, po pitanju uloge stručnoga vijeća, nije realan i pomalo je pretenciozan: "(3) Voditelj knjižnice u sastavu koja ima jednog zaposlenika ujedno ima i ulogu stručnog vijeća.". Obrazloženje: Školski knjižničari, kao i drugi voditelji knjižnica u sastavu, moraju djelovati u sinergiji s ostalim djelatnicima i šefovima (ravnateljima, dekanima ...). Kao što znate i sami, u školskim knjižnicama, ravnatelj donosi odluke u dogovoru s pravnikom-tajnikom. Voditelj knjižnice (bi predlagao) predlaže, ali po zakonu ravnateljeva riječ je zadnja. Zato i jesu ravnatelji škola. Stoga bi najprimjerenije riješenje bio primjena komentara L. Lazzarich. Cilj je pronalaženje jedinstvenog rješenja za sve knjižnice u sastavu, a ne obezvrijeđivanje jednih, a uzdizanje drugih. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1623 | Bojan Lazić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. | Nužno je sreknuti pozornost na školske knjižnice kao knjižnice u sastavu. Stoga je u stavku 2. potrebno izostaviti riječi "u pravilu", te dodati stavak 3. koji bi pobliže definirao knjižnice u sastavu s jednom zaposlenom osobom. Dakle, prijedlog novog teksta je: (2) Knjižnica u sastavu ima voditelja i stručno vijeće. (3) Voditelj knjižnice u sastavu koja ima jednog zaposlenika ujedno ima i ulogu stručnog vijeća. | Prihvaćen | Odredba brisana a člankom 22. je propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja čime je udovoljeno prijedlogu, a člankom 21. je propisano koje knjižnice su u obvezi imati stručno vijeće. |
| 1624 | Andreja Zubac | I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. | (2) Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja knjižnice i stručno vijeće. -> nedorečena izjava. Prijedlog: jedno od mogućih rješenja, po pitanju školskih knjižnica, je da se ovim zakonom regulira da su stručni suradnici knjižničari u školama ujedno i voditelji školskih knjižnica. Obrazloženje: U praksi je ova tvrdnja u potpunosti točna, ali ne postoji izrijekom nigdje na papiru. Ukoliko se prihvati, onda bi se mogao primijeniti komentar L. Lazzarich i na školske knjižnice (3) Ulogu stručnog vijeća iz prethodnog stavka može preuzeti tijelo koje na razini pravne osobe raspravlja o svim stručnim pitanjima u pravnoj osobi. (4) Voditelj knjižnice u sastavu redovito sudjeluje u radu stručnog vijeća iz st. 1 odnosno st. 2 ovog članka. | Djelomično prihvaćen | Odredba brisana a člankom 22. je propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja. |
| 1625 | Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek | I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. | „Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće.“ – u većini knjižnica u sastavu radi jedan djelatnik, posebice u školskim knjižnicama gdje oni nisu voditelji nego stručni suradnici, a tko bi činio stručno vijeće???? | Primljeno na znanje | Odredba brisana a člankom 22. je propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja. |
| 1626 | Lea Lazzarich | I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. | KOMENTAR: Trenutna praksa osnivanja knjižničnih odbora u knjižnicama u sastavu pokazala je da ovo tijelo najčešće nema utecaj na odlučivanje o knjižnici na razini pravne osobe. Stoga se predlaže da ulogu stručnog vijeća knjižnice u sastavu preuzme tijelo na razini pravne osobe, koje redovito raspravlja o svim stručnim pitanjima na području djelatnosti pravne osobe.Voditelj knjižnice pritom mora barem redovito sudjelovati u radu tog tijela, ako mu se uskrati pravo odlučivanja u upravnom tijelu ustanove (npr. po Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, član Fakultetskog vijeća može biti samo jedan predstavnik iz reda zaposlenika, a to ne mora biti voditelj knjižnice. NADOPUNA: Dodati stavke: (3) Ulogu stručnog vijeća iz prethodnog stavka može preuzeti tijelo koje na razini pravne osobe raspravlja o svim stručnim pitanjima u pravnoj osobi. (4) Voditelj knjižnice u sastavu redovito sudjeluje u radu stručnog vijeća iz st. 1 odnosno st. 2 ovog članka. | Djelomično prihvaćen | Odredba brisana a člankom 22. je propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja. |
| 1627 | Dora Rubinić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. | Iako je navedeno da se predloženim izmjenama Zakona želi potaknuti razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture itd. ovim prijedlogom se unazađuje knjižnična djelatnost jer osnovu razvoja knjižnične djelatnosti čine stručni knjižnični djelatnici koji su ovim prijedlogom marginalizirani. Ukidanje potrebe za stručnim kvalifikacijama ravnatelja i voditelja javnih i knjižnica u sastavu javnih ustanova ukida se sadašnja dobra praksa i zalaganje za profesionalizaciju struke i knjižnica te razvoj knjižnične djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 24, st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci na razini sveučilišnog diplomskog studija knjižničarskog usmjerenja. OBRAZLOŽENJE: S obzirom da u većini knjižnica u sastavu rade od jedne do 3 osobe, voditelj knjižnice u sastavu radi velik dio stručnih knjižničarskih poslova te stoga mora imati stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odnosno završen sveučilišni diplomskog studij iz područja knjižničarstva. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Regulirano člankom 20. , osim toga regulirano da voditelj knjižnice mora zadovoljiti iste uvjete kao i ravnatelj knjižnice. |
| 1628 | Kristina Kalanj, viša knjižničarka; predsjednica Komisije za muzejske i galerijske knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva | I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. | Sukladno stavu Komisije za muzejske i galerijske knjižnice HKD-a: Članak 24, st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja. OBRAZLOŽENJE: S obzirom da u većini knjižnica u sastavu rade od jedne do tri osobe, voditelj knjižnice u sastavu radi velik dio stručnih knjižničarskih poslova, stoga mora imati stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja (diplomirani knjižničar). | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 1629 | Goranka Braim Vlahović, predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara | I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. | Ni ovaj članak ne pojašnjava tko je voditelj knjižnice u sastavu, točnije, školske knjižnice, osim što određuje da voditelj može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice. Ravnatelji škola ne moraju nužno ispunjavati uvjete potrebne za ravnatelja javne knjižnice (vidi članak 21.), dovoljno je da imaju 8 godina radnog iskustva u obrazovanju. Trebalo bi točno navesti tko je voditelj školske knjižnice - budući da je jedina osoba u njoj koja obavlja sve stručne poslove od planiranja, nabave, obrade, zaštite građe, do provođenja javne i kulturne djelatnosti i neposrednog odgojno-obrazovnog rada s korisnicima, provodi projekte i potiče na čitanje - školski knjižničar, najprimjerenije bi bilo da je on i voditelj. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se Zakon određuje uvjete za voditelja knjižnice uzimajući u obzir stručne standarde. Pitanje školskih knjižnica je regulirano također posebnim zakonom. |
| 1630 | Marija Šimunović, diplomirana knjižničarka/članica Komisije za javno zagovaranja HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 24, st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja. OBRAZLOŽENJE: S obzirom da u većini knjižnica u sastavu rade od jedne do tri osobe, voditelj knjižnice u sastavu radi velik dio stručnih knjižničarskih poslova, stoga mora imati stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja (diplomirani knjižničar). | Prihvaćen | Prihvaćeno. U članku 20. propisani uvjeti za ravnatelja javne knjižnice. |
| 1631 | Andreja Tominac, viša knjižničarka, članica Komisije za visokoškolske knjižnice (HKD) | I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. | Načelno bi se stavak 23. i 24. mogli podvesti pod jedan zajednički članak. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Pitanje uređenja knjižnična u sastavu uređeno je u članku 22. Nacrta prijedloga Zakona. |
| 1632 | Andreja Tominac, viša knjižničarka, članica Komisije za visokoškolske knjižnice (HKD) | I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. | DOPUNA U ČL. 24. Dodati novi stavak koji glasi: Voditelj knjižnice član je knjižničnog odbora i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Prema čl. 28, st. 2 Zakonu o knjižnicama NN 105/97 stoji odredba: "Voditelj knjižnice član je knjižničnog odbora i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica". Uloga voditelja knjižnice u sastavu mora biti navedena da bi se mogle provoditi odluke knjižničnog vijeća/odbora i fakultetskog vijeća, te u konačnici da bi se omogućio razvoj knjižnične djelatnosti. Sve je jasno objašnjeno od strane HKD-a: Formulacija je slična je formulaciji iz Zakona o knjižnicama iz 1997. čl. 28. (N.N. 105, 1997) koja se je u proteklom periodu pokazala značajnom za rad knjižnica u sastavu jer do donošenja ovog Zakona mnoge knjižnice u sastavu nisu uopće imale voditelja te je njihov rad bio prepušten osobama bez odgovarajućeg stručnog obrazovanja | Prihvaćen | Ne prihvaća se, jer takva odredba nije bila provediva u prošlom zakonu, obzirom da se knjižnice osnivaju u različitom obliku i imaju različita tijela. |
| 1633 | Andreja Tominac, viša knjižničarka, članica Komisije za visokoškolske knjižnice (HKD) | I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA: Članak 24, st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja. OBRAZLOŽENJE: S obzirom da u većini knjižnica u sastavu rade od jedne do tri1-3 osobe, voditelj knjižnice u sastavu radi velik dio stručnih knjižničarskih poslova, stoga mora imati stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja (diplomirani knjižničar). | Prihvaćen | Prihvaćeno. U članku 20. propisani uvjeti za ravnatelja javne knjižnice. |
| 1634 | Iva Grković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. | TEKST PRIJEDLOGA Članak 24. (1)… Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 24, st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja. OBRAZLOŽENJE: S obzirom da u većini knjižnica u sastavu rade od jedne do tri1-3 osobe, voditelj knjižnice u sastavu radi velik dio stručnih knjižničarskih poslova, stoga mora imati stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja (diplomirani knjižničar). | Prihvaćen | Prihvaćeno. U članku 20. propisani uvjeti za ravnatelja javne knjižnice. |
| 1635 | Društvo knjižničara Karlovačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 24. Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 24, st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja. OBRAZLOŽENJE: S obzirom da u većini knjižnica u sastavu rade od jedne do tri1-3 osobe, voditelj knjižnice u sastavu radi velik dio stručnih knjižničarskih poslova, stoga mora imati stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja (diplomirani knjižničar). | Prihvaćen | Prihvaćeno. U članku 20. propisani uvjeti za ravnatelja javne knjižnice. |
| 1636 | Vesna Ivanković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. | Članak 24. (1)… Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 24, st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja. OBRAZLOŽENJE: S obzirom da u većini knjižnica u sastavu rade od jedne do tri1-3 osobe, voditelj knjižnice u sastavu radi velik dio stručnih knjižničarskih poslova, stoga mora imati stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja (diplomirani knjižničar). | Prihvaćen | Prihvaćeno. U članku 20. propisani uvjeti za ravnatelja javne knjižnice. |
| 1637 | Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 24. Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 24, st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja. OBRAZLOŽENJE: S obzirom da u većini knjižnica u sastavu rade od jedne do tri1-3 osobe, voditelj knjižnice u sastavu radi velik dio stručnih knjižničarskih poslova, stoga mora imati stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja (diplomirani knjižničar). | Prihvaćen | Prihvaćeno s time da je definirano da voditelj knjižnice u sastavu mora ispunjavati uvjete kao i ravnatelj javne knjižnice što odgovara prijedlogu predlagatelja. Definirano je u članku 20. |
| 1638 | Narodna knjižnica Virje | I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. | U čl. 24. Prijedloga koji govori o voditeljima knjižnica u sastavu, tekst bi trebao glasiti: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i knjižnice u sastavu privatne škole, visokog učilišta i znanstvene institucije, može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice. | Prihvaćen | U članku 20. propisani uvjeti za ravnatelja javne knjižnice. |
| 1639 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. | Članak 24, st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja. OBRAZLOŽENJE: S obzirom da u većini knjižnica u sastavu rade od jedne do tri1-3 osobe, voditelj knjižnice u sastavu radi velik dio stručnih knjižničarskih poslova, stoga mora imati stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja (diplomirani knjižničar). | Prihvaćen | Prihvaćeno. U članku 20. propisani uvjeti za ravnatelja javne knjižnice. |
| 1640 | Ivana Dević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. | Članak 24, st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja. OBRAZLOŽENJE: S obzirom da u većini knjižnica u sastavu rade 1-3 osobe, voditelj knjižnice u sastavu radi velik dio stručnih knjižničarskih poslova, stoga mora imati stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja (diplomirani knjižničar). | Prihvaćen | Prihvaćeno. U članku 20. propisani uvjeti za ravnatelja javne knjižnice. |
| 1641 | Petar Lukačić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. | U čl. 24. Prijedloga koji govori o voditeljima knjižnica u sastavu, tekst bi trebao glasiti: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i knjižnice u sastavu privatne škole, visokog učilišta i znanstvene institucije, može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice. | Prihvaćen | U članku 20. propisani uvjeti za ravnatelja javne knjižnice. |
| 1642 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. | Članak 24, st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja. OBRAZLOŽENJE: S obzirom da u većini knjižnica u sastavu rade 1-3 osobe, voditelj knjižnice u sastavu radi velik dio stručnih knjižničarskih poslova, stoga mora imati stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja (diplomirani knjižničar). | Prihvaćen | Prihvaćeno. U članku 20. propisani uvjeti za ravnatelja javne knjižnice. |
| 1643 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. | U čl. 20. i 21. Prijedloga propisuju se uvjeti za ravnatelja javne (u sadašnjem Zakonu najbliža pojmu "samostalne") knjižnice, koji vrijede i za voditelja knjižnica u sastavu tih javnopravnih tijela. U sadašnjem Zakonu u gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Suprotno tome: - u Prijedlogu su u čl. 21. st. 2 navedeni uvjeti za ravnatelja javne knjižnice koji može biti imenovan ako ima "završen diplomski...studij, iz područja društvenih znanosti, ili s njim izjednačen studij"što je neprihvatljivo srozavanje dosegnutih i u praksi već provjerenih standarda - također, u Prijedlogu je u čl. 23.propisan isti uvjet za knjižnice u sastavu pravne osobe koju je osnovala ili pretežni vlasnik država ili lokalno tijelo, ALI NE i za dosadašnje knjižnice u sastavu osoba koje nisu osnovale i nisu im pretežni vlasnici državna i lokalna tijela, što implicira da te knjižnice u pogledu rukovođenja uopće nisu podložne nikakvim prethodnim zakonskim uvjetima, pa čak niti gore spomenutim iz čl. 21. - daljnji uvjeti za izbor ravnatelja javne knjižnice uključuju u čl. 21. st. 3. i posebno, st. 4. u vezi vršitelja dužnosti, neprihvatljivi su jer otvaraju vrata neograničenim manipulacijama u vezi zapošljavanja U čl. 24.prijedloga Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice, nema uvjeta za voditelja knjižnice u sastavu tzv. „privatnih“ školskih ustanova, visokih učilišta i znanstvenih institucija, koji bi zbog javnog interesa koji proizlazi ne samo iz knjižnične, nego i djelatnosti školstva i visokog obrazovanja, morao ispunjavati iste uvjete. IZMJENA PRIJEDLOGA Ispravna formulacija u čl. 21. st. 2trebala bi biti ona koja postoji u sadašnjem Zakonu u čl. 27. st. 2. i 3. gdje su propisani jasni kriteriji, a onaj temeljni u st. 2. glasi: "završen...studij KNJIŽNIČARSKOG usmjerenja, kao i osoba koja je stekla visoku stručnu spremu sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja Zakona o znanstvenoj djelatnosti....iznimno od odredbe stavka 2., za ravnatelja samostalne knjižnice može se imenovati osoba koja ima završen preddiplomski…kao i osoba koja je stekla višu stručnu spremu sukladno...". U čl. 24.Prijedloga koji govori o voditeljima knjižnica u sastavu, tekst bi trebao glasiti: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i knjižnice u sastavu privatne škole, visokog učilišta i znanstvene institucije, može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalneknjižnice. OBRAZLOŽENJE: Prije svega, s obzirom da članak 6. Prijedloga propisuje da(1) Knjižnična djelatnost obuhvaća: ..stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima, kako voditelj knjižnice, koji prema čl. 21 ne mora imati knjižničarsko obrazovanje niti uopće iskustvo rada u knjižnici, može nadzirati da li njegovi djelatnici obavljaju navedenu obradu građe u skladu sa stručnim standardima? Ukidanje potrebe za stručnim kvalifikacijama ravnatelja i voditelja javnih i knjižnica u sastavu javnih, kao i na školama i visokim učilištima (a kod tzv. "privatnih" ukidanje čak i tog smanjenog kriterija), ukidanje su i rezultata višedesetljetnog nastojanja struke da se napokon ustale standardi struke kao presudni za rukovodeća mjesta i sam rad u knjižnici, ustroj studija knjižničarstva i višestruko podizanje standarda knjižničarske djelatnosti kao rezultata tih napora. Rezultat toga bilo bi ne samo da bi u praksi u knjižnicama na strani osoblja moglo biti višestruko više stručno kvalificiranog osoblja nego što im je kvalificiran neposredni rukovoditelj, nego i već spomenuto srozavanje već dosegnutih standarda, kao i ukidanje bilo kakvih standarda vezanih uz predložene „privatne“ knjižnice. Najbitnije, ta činjenica bi, zajedno s činjenicom da niti knjižnično osoblje ne mora biti stručno kvalificirano, otvorila nepovratno vrata nebrojenim novim mogućnostima imenovanja stručno nekvalificiranih osoba putem prijateljskih i drugih veza, što je i sada jedan od najvećih problema u društvu i koji bi se time generirao i više nego što je već i u najnovije vrijeme više puta detektiran u javnosti kao problem u upravo u slučajevima (narodnih) knjižnica. Također, potpuno je neprihvatljivo i smještanje SVIH tzv. "privatnih" knjižnica, napose visokoškolskih i znanstvenih, u proizvoljnu privatnopravnu sferu, u kojoj niti Prijedlogom (loše) propisani uvjeti i standardi NE bi uopće vrijedili. Moguće je da se radi i o propustu predlagača, a u svakom slučaju, uz gore spomenute probleme koji bi iz toga proizišli, stvorilo bi i sve druge već navedene probleme glede usklađivanja knjižnica u sustave, matične djelatnosti i dr., posebno u djelatnostima koje su i dodatno od javnog interesa, posebno u obrazovanju i znanosti, bez obzira je li osnivač država ili privatna osoba. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. U prijedlogu Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (vidi: http://www.sabor.hr/prijedlog-zakona-o-arhivskom-gradivu-i-arhivima-pr odnosno http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=51079 riješeno je na način da: (čl. 40., st. 3. „(3) Ravnateljem državnog arhiva, temeljem predloženog programa rada, može se imenovati osoba koja ima završen sveučilišni diplomski ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, najmanje tri godine rada u arhivu ili najmanje pet godina rada, te položen stručni ispit iz arhivske struke, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete utvrđene statutom arhiva.“ | Primljeno na znanje | U konkretnom slučaju se radi o privatnim knjižnicama koje su uređene u ovom Zakonu te po njemu imaju stručno vijeće, a tijela su im uređena zakonima kojima je uređen pravni oblik u kojem su knjižnice osnovane. |
| 1644 | Maja Valjak | I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. | U čl. 24. Prijedloga koji govori o voditeljima knjižnica u sastavu, tekst bi trebao glasiti: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i knjižnice u sastavu privatne škole, visokog učilišta i znanstvene institucije, može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Prije svega, s obzirom da članak 6. Prijedloga propisuje da (1) Knjižnična djelatnost obuhvaća: ..stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima, kako voditelj knjižnice, koji prema čl. 21 ne mora imati knjižničarsko obrazovanje niti uopće iskustvo rada u knjižnici, može nadzirati da li njegovi djelatnici obavljaju navedenu obradu građe u skladu sa stručnim standardima? Ukidanje potrebe za stručnim kvalifikacijama ravnatelja i voditelja javnih i knjižnica u sastavu javnih, kao i na školama i visokim učilištima (a kod tzv. "privatnih" ukidanje čak i tog smanjenog kriterija), ukidanje su i rezultata višedesetljetnog nastojanja struke da se napokon ustale standardi struke kao presudni za rukovodeća mjesta i sam rad u knjižnici, ustroj studija knjižničarstva i višestruko podizanje standarda knjižničarske djelatnosti kao rezultata tih napora. Rezultat toga bilo bi ne samo da bi u praksi u knjižnicama na strani osoblja moglo biti višestruko više stručno kvalificiranog osoblja nego što im je kvalificiran neposredni rukovoditelj, nego i već spomenuto srozavanje već dosegnutih standarda, kao i ukidanje bilo kakvih standarda vezanih uz predložene „privatne“ knjižnice. Najbitnije, ta činjenica bi, zajedno s činjenicom da niti knjižnično osoblje ne mora biti stručno kvalificirano, otvorila nepovratno vrata nebrojenim novim mogućnostima imenovanja stručno nekvalificiranih osoba putem prijateljskih i drugih veza, što je i sada jedan od najvećih problema u društvu i koji bi se time generirao i više nego što je već i u najnovije vrijeme više puta detektiran u javnosti kao problem u upravo u slučajevima (narodnih) knjižnica. Također, potpuno je neprihvatljivo i smještanje SVIH tzv. "privatnih" knjižnica, napose visokoškolskih i znanstvenih, u proizvoljnu privatnopravnu sferu, u kojoj niti Prijedlogom (loše) propisani uvjeti i standardi NE bi uopće vrijedili. Moguće je da se radi i o propustu predlagača, a u svakom slučaju, uz gore spomenute probleme koji bi iz toga proizišli, stvorilo bi i sve druge već navedene probleme glede usklađivanja knjižnica u sustave, matične djelatnosti i dr., posebno u djelatnostima koje su i dodatno od javnog interesa, posebno u obrazovanju i znanosti, bez obzira je li osnivač država ili privatna osoba. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. U prijedlogu Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (vidi: http://www.sabor.hr/prijedlog-zakona-o-arhivskom-gradivu-i-arhivima-pr odnosno http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=51079 riješeno je na način da: (čl. 40., st. 3. „(3) Ravnateljem državnog arhiva, temeljem predloženog programa rada, može se imenovati osoba koja ima završen sveučilišni diplomski ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, najmanje tri godine rada u arhivu ili najmanje pet godina rada, te položen stručni ispit iz arhivske struke, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete utvrđene statutom arhiva.“ | Prihvaćen | Prihvaćeno s obzirom da je propisani isti uvjeti kao za ravnatelja javne knjižnice. |
| 1645 | Maja Valjak | I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. | Članak 24, st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja. OBRAZLOŽENJE: S obzirom da u većini knjižnica u sastavu rade od jedne do tri1-3 osobe, voditelj knjižnice u sastavu radi velik dio stručnih knjižničarskih poslova, stoga mora imati stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja (diplomirani knjižničar). | Prihvaćen | Prihvaćeno. U članku 20. propisani uvjeti za ravnatelja javne knjižnice. |
| 1646 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 24. (1)… Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 24, st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja. OBRAZLOŽENJE: S obzirom da u većini knjižnica u sastavu rade od jedne do tri1-3 osobe, voditelj knjižnice u sastavu radi velik dio stručnih knjižničarskih poslova, stoga mora imati stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja (diplomirani knjižničar). | Prihvaćen | Prihvaćeno. U članku 20. propisani uvjeti za ravnatelja javne knjižnice. |
| 1647 | ANA SUDAREVIĆ | I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. | Članak 24, st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja. | Prihvaćen | Prihvaćeno. U članku 20. propisani uvjeti za ravnatelja javne knjižnice. |
| 1648 | Lidija Dužić Zlovolić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. | Članak 24, st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja. OBRAZLOŽENJE: S obzirom da u većini knjižnica u sastavu rade od jedne do tri1-3 osobe, voditelj knjižnice u sastavu radi velik dio stručnih knjižničarskih poslova, stoga mora imati stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja (diplomirani knjižničar). | Prihvaćen | Prihvaćeno. U članku 20. propisani uvjeti za ravnatelja javne knjižnice. |
| 1649 | Društvo knjižničara u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. | Članak 24, st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: (1) Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja. OBRAZLOŽENJE: S obzirom da u većini knjižnica u sastavu rade od jedne do tri osobe, voditelj knjižnice u sastavu radi velik dio stručnih knjižničarskih poslova, stoga mora imati stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja (diplomirani knjižničar). | Prihvaćen | Prihvaćeno. U članku 20. propisani uvjeti za ravnatelja javne knjižnice. |
| 1650 | Knjižničarsko društvo Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 24, st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja. OBRAZLOŽENJE: S obzirom da u većini knjižnica u sastavu rade od jedne do tri, voditelj knjižnice u sastavu radi velik dio stručnih knjižničarskih poslova, stoga mora imati stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja (diplomirani knjižničar/magistar knjižničarstva). | Prihvaćen | Prihvaćeno. U članku 20. propisani uvjeti za ravnatelja javne knjižnice. |
| 1651 | Knjižničarsko društvo Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. | Slažemo se s komentarom da niti ovaj članak ne pojašnjava tko je voditelj knjižnice u sastavu, osim što određuje da voditelj može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice. Ravnatelji škola ne moraju nužno ispunjavati uvjete potrebne za ravnatelja javne knjižnice (vidi članak 21.), dovoljno je da imaju 8 godina radnog iskustva u obrazovanju. Trebalo bi točno navesti tko je voditelj školske knjižnice - budući da je jedina osoba u njoj koja obavlja sve stručne poslove od planiranja, nabave, obrade, zaštite građe, do provođenja javne i kulturne djelatnosti i neposrednog odgojno-obrazovnog rada s korisnicima, provodi projekte i potiče na čitanje - školski knjižničar, najprimjerenije bi bilo da je on i voditelj. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se Zakon određuje uvjete za voditelja knjižnice uzimajući u obzir stručne standarde. Pitanje školskih knjižnica je regulirano također posebnim zakonom. |
| 1652 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. | Stavak (1) izmijeniti da glasi: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće VII. razini obrazovanja. OBRAZLOŽENJE: U većini knjižnica u sastavu rade od jedne do tri osobe, stoga voditelj knjižnice u sastavu radi velik dio stručnih knjižničarskih poslova i mora imati stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci (odgovarajuće VII. razini obrazovanja, tj. diplomirani knjižničar). | Prihvaćen | Prihvaćeno. U članku 20. propisani uvjeti za ravnatelja javne knjižnice. |
| 1653 | Sanja Heberling Dragičević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. | KOMENTAR: S obzirom da u većini knjižnica u sastavu rade 1-3 osobe, voditelj knjižnice u sastavu radi velik dio stručnih knjižničarskih poslova, pa mora imati stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj sruci odgovarajuće 7. razini obrazovanja. NADOPUNA: Na kraju stavka dodati tekst „i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja.“ | Prihvaćen | Prihvaćeno. U članku 20. propisani uvjeti za ravnatelja javne knjižnice. |
| 1654 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. | Članak 24, st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja. OBRAZLOŽENJE S obzirom da u većini knjižnica u sastavu rade od jedne do tri osobe, voditelj knjižnice u sastavu radi velik dio stručnih knjižničarskih poslova, stoga mora imati stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja (diplomirani knjižničar). | Prihvaćen | Prihvaćeno. U članku 20. propisani uvjeti za ravnatelja javne knjižnice. |
| 1655 | Sanja Paravić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 24. (1)… Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 24, st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja. OBRAZLOŽENJE: S obzirom da u većini knjižnica u sastavu rade od jedne do tri osobe, voditelj knjižnice u sastavu radi velik dio stručnih knjižničarskih poslova, stoga mora imati stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja (diplomirani knjižničar). | Prihvaćen | Prihvaćeno. U članku 20. propisani uvjeti za ravnatelja javne knjižnice. |
| 1656 | Draženka Stančić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. | Potrebno je definirati ima li knjižnica u sastavu s jednim zaposlenikom (što je najčešće slučaj sa školskim knjižnicama, koje su uz narodne najbrojnije) pravo da taj zaposlenik automatizmom bude i voditelj takve knjižnice, budući da radi poslove spektra diplomiranog knjižničara, i u 90% slučajeva ima i tu diplomu pa ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice. Formulacija bi bila 2. stavak, a predloženi 2. bio bi treći. Tekst bi mogao glasiti: (1) Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice. (2) Isto se može odnositi i na specifični slučaj kada je u knjižnici zaposlena samo jedna osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice budući da radi i poslove voditelja knjižnice u sastavu. (3) Odluku o izboru i razrješenju voditelja knjižnice u sastavu donosi tijelo upravljanja pravne osobe u sastavu koje je knjižnica. | Prihvaćen | Ne prihvaća se, jer isto ovisi o unutarnjem ustrojstvu pravne osobe unutar koje se nalazi knjižnica. |
| 1657 | Branka Turk | I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 24. (1)… Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 24, st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja. OBRAZLOŽENJE: S obzirom da u većini knjižnica u sastavu rade od jedne do tri osobe, voditelj knjižnice u sastavu radi velik dio stručnih knjižničarskih poslova, stoga mora imati stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja (diplomirani knjižničar). | Prihvaćen | Prihvaćeno. U članku 20. propisani uvjeti za ravnatelja javne knjižnice. |
| 1658 | Jasminka Kovačević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. | Stavak (1) treba glasiti: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu RH ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće VII. razini obrazovanja. OBRAZLOŽENJE: S obzirom da u većini knjižnica u sastavu rade od jedne do tri osobe, voditelj knjižnice u sastavu radi velik dio stručnih knjižničarskih poslova, stoga mora imati stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće VII. razini obrazovanja (diplomirani knjižničar). | Prihvaćen | Prihvaćeno. U članku 20. propisani uvjeti za ravnatelja javne knjižnice. |
| 1659 | Ivana Dorotić Malič | I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 24. (1)… Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 24, st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja. OBRAZLOŽENJE: S obzirom da u većini knjižnica u sastavu rade od jedne do tri osobe, voditelj knjižnice u sastavu radi velik dio stručnih knjižničarskih poslova, stoga mora imati stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja (diplomirani knjižničar). | Prihvaćen | Prihvaćeno. U članku 20. propisani uvjeti za ravnatelja javne knjižnice. |
| 1660 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 24, st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja. OBRAZLOŽENJE: S obzirom da u većini knjižnica u sastavu rade od jedne do tri1-3 osobe, voditelj knjižnice u sastavu radi velik dio stručnih knjižničarskih poslova, stoga mora imati stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja (diplomirani knjižničar). | Prihvaćen | Prihvaćeno. U članku 20. propisani uvjeti za ravnatelja javne knjižnice. |
| 1661 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. | Stavak (1) treba glasiti: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu RH ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće VII. razini obrazovanja. OBRAZLOŽENJE: S obzirom da u većini knjižnica u sastavu rade od jedne do tri osobe, voditelj knjižnice u sastavu radi velik dio stručnih knjižničarskih poslova, stoga mora imati stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće VII. razini obrazovanja (diplomirani knjižničar). | Prihvaćen | Prihvaćeno. U članku 20. propisani uvjeti za ravnatelja javne knjižnice. |
| 1662 | Tomislav Staničić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. | Članak 24. (1)… Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 24, st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja. OBRAZLOŽENJE: S obzirom da u većini knjižnica u sastavu rade od jedne do tri, voditelj knjižnice u sastavu radi velik dio stručnih knjižničarskih poslova, stoga mora imati stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja (diplomirani knjižničar). | Prihvaćen | Prihvaćeno. U članku 20. propisani uvjeti za ravnatelja javne knjižnice. |
| 1663 | Zrinka Udiljak Bugarinovski | I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 24. (1)… Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 24, st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja. OBRAZLOŽENJE: S obzirom da u većini knjižnica u sastavu rade od jedne do tri, voditelj knjižnice u sastavu radi velik dio stručnih knjižničarskih poslova, stoga mora imati stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja (diplomirani knjižničar). | Prihvaćen | Prihvaćeno. U članku 20. propisani uvjeti za ravnatelja javne knjižnice. |
| 1664 | Zrinka Udiljak Bugarinovski | I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. | 40. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U čl. 20. i 21. Prijedloga propisuju se uvjeti za ravnatelja javne (u sadašnjem Zakonu najbliža pojmu "samostalne") knjižnice, koji vrijede i za voditelja knjižnica u sastavu tih javnopravnih tijela. U sadašnjem Zakonu u gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Suprotno tome: - u Prijedlogu su u čl. 21. st. 2 navedeni uvjeti za ravnatelja javne knjižnice koji može biti imenovan ako ima "završen diplomski...studij, iz područja društvenih znanosti, ili s njim izjednačen studij" što je neprihvatljivo srozavanje dosegnutih i u praksi već provjerenih standarda - također, u Prijedlogu je u čl. 23. propisan isti uvjet za knjižnice u sastavu pravne osobe koju je osnovala ili pretežni vlasnik država ili lokalno tijelo, ALI NE i za dosadašnje knjižnice u sastavu osoba koje nisu osnovale i nisu im pretežni vlasnici državna i lokalna tijela, što implicira da te knjižnice u pogledu rukovođenja uopće nisu podložne nikakvim prethodnim zakonskim uvjetima, pa čak niti gore spomenutim iz čl. 21. - daljnji uvjeti za izbor ravnatelja javne knjižnice uključuju u čl. 21. st. 3. i posebno, st. 4. u vezi vršitelja dužnosti, neprihvatljivi su jer otvaraju vrata neograničenim manipulacijama u vezi zapošljavanja U čl. 24. prijedloga Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice, nema uvjeta za voditelja knjižnice u sastavu tzv. „privatnih“ školskih ustanova, visokih učilišta i znanstvenih institucija, koji bi zbog javnog interesa koji proizlazi ne samo iz knjižnične, nego i djelatnosti školstva i visokog obrazovanja, morao ispunjavati iste uvjete. IZMJENA PRIJEDLOGA Ispravna formulacija u čl. 21. st. 2 trebala bi biti ona koja postoji u sadašnjem Zakonu u čl. 27. st. 2. i 3. gdje su propisani jasni kriteriji, a onaj temeljni u st. 2. glasi: "završen...studij KNJIŽNIČARSKOG usmjerenja, kao i osoba koja je stekla visoku stručnu spremu sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja Zakona o znanstvenoj djelatnosti....iznimno od odredbe stavka 2., za ravnatelja samostalne knjižnice može se imenovati osoba koja ima završen preddiplomski…kao i osoba koja je stekla višu stručnu spremu sukladno...". U čl. 24. Prijedloga koji govori o voditeljima knjižnica u sastavu, tekst bi trebao glasiti: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i knjižnice u sastavu privatne škole, visokog učilišta i znanstvene institucije, može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Prije svega, s obzirom da članak 6. Prijedloga propisuje da (1) Knjižnična djelatnost obuhvaća: ..stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima, kako voditelj knjižnice, koji prema čl. 21 ne mora imati knjižničarsko obrazovanje niti uopće iskustvo rada u knjižnici, može nadzirati da li njegovi djelatnici obavljaju navedenu obradu građe u skladu sa stručnim standardima? Ukidanje potrebe za stručnim kvalifikacijama ravnatelja i voditelja javnih i knjižnica u sastavu javnih, kao i na školama i visokim učilištima (a kod tzv. "privatnih" ukidanje čak i tog smanjenog kriterija), ukidanje su i rezultata višedesetljetnog nastojanja struke da se napokon ustale standardi struke kao presudni za rukovodeća mjesta i sam rad u knjižnici, ustroj studija knjižničarstva i višestruko podizanje standarda knjižničarske djelatnosti kao rezultata tih napora. Rezultat toga bilo bi ne samo da bi u praksi u knjižnicama na strani osoblja moglo biti višestruko više stručno kvalificiranog osoblja nego što im je kvalificiran neposredni rukovoditelj, nego i već spomenuto srozavanje već dosegnutih standarda, kao i ukidanje bilo kakvih standarda vezanih uz predložene „privatne“ knjižnice. Najbitnije, ta činjenica bi, zajedno s činjenicom da niti knjižnično osoblje ne mora biti stručno kvalificirano, otvorila nepovratno vrata nebrojenim novim mogućnostima imenovanja stručno nekvalificiranih osoba putem prijateljskih i drugih veza, što je i sada jedan od najvećih problema u društvu i koji bi se time generirao i više nego što je već i u najnovije vrijeme više puta detektiran u javnosti kao problem u upravo u slučajevima (narodnih) knjižnica. Također, potpuno je neprihvatljivo i smještanje SVIH tzv. "privatnih" knjižnica, napose visokoškolskih i znanstvenih, u proizvoljnu privatnopravnu sferu, u kojoj niti Prijedlogom (loše) propisani uvjeti i standardi NE bi uopće vrijedili. Moguće je da se radi i o propustu predlagača, a u svakom slučaju, uz gore spomenute probleme koji bi iz toga proizišli, stvorilo bi i sve druge već navedene probleme glede usklađivanja knjižnica u sustave, matične djelatnosti i dr., posebno u djelatnostima koje su i dodatno od javnog interesa, posebno u obrazovanju i znanosti, bez obzira je li osnivač država ili privatna osoba. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. U prijedlogu Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (vidi: http://www.sabor.hr/prijedlog-zakona-o-arhivskom-gradivu-i-arhivima-pr odnosno http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=51079 riješeno je na način da: (čl. 40., st. 3. „(3) Ravnateljem državnog arhiva, temeljem predloženog programa rada, može se imenovati osoba koja ima završen sveučilišni diplomski ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, najmanje tri godine rada u arhivu ili najmanje pet godina rada, te položen stručni ispit iz arhivske struke, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete utvrđene statutom arhiva.“ | Nije prihvaćen | Razmotreno. Ne prihvaća se . Navedeni članci usklađeni su sa mišljenjima struke na brojnim sastancima. |
| 1665 | dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. | Članak 24. (1)… Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 24, st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja. OBRAZLOŽENJE: S obzirom da u većini knjižnica u sastavu rade od jedne do tri1-3 osobe, voditelj knjižnice u sastavu radi velik dio stručnih knjižničarskih poslova, stoga mora imati stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja (diplomirani knjižničar). | Prihvaćen | Prihvaćeno. U članku 20. propisani uvjeti za ravnatelja javne knjižnice. |
| 1666 | Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. | Članak 24, st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja. OBRAZLOŽENJE: S obzirom da u većini knjižnica u sastavu rade od jedne do tri osobe, voditelj knjižnice u sastavu radi velik dio stručnih knjižničarskih poslova, stoga mora imati stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja (diplomirani knjižničar). | Prihvaćen | Prihvaćeno. U članku 20. propisani uvjeti za ravnatelja javne knjižnice. |
| 1667 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. | Članak 24, st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja. OBRAZLOŽENJE: S obzirom da u većini knjižnica u sastavu rade od jedne do tri osobe, voditelj knjižnice u sastavu radi velik dio stručnih knjižničarskih poslova, stoga mora imati stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja (diplomirani knjižničar). | Prihvaćen | Prihvaćeno. U članku 20. propisani uvjeti za ravnatelja javne knjižnice. |
| 1668 | Lea Lazzarich | I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. | KOMENTAR: S obzirom da u većini knjižnica u sastavu rade 1-3 osobe, voditelj knjižnice u sastavu radi velik dio stručnih knjižničarskih poslova, pa mora imati stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj sruci odgovarajuće 7. razini obrazovanja. NADOPUNA: Na kraju stavka dodati tekst „i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja.“ | Prihvaćen | Prihvaćeno. U članku 20. propisani uvjeti za ravnatelja javne knjižnice. |
| 1669 | Narodna knjižnica Virje | I.OPĆE ODREDBE, Članak 25. | u cijelom tekstu Zakona treba svugdje dodati, uz riječ knjižničnu, i INFORMACIJSKU djelatnost jer to nisu sinonimi. Sve knjižnice obavljaju knjižničnu i informacijsku djelatnost. | Nije prihvaćen | U smislu ovog Zakona pojam "knjižnična djelatnost" obuhvaća organiziranje i pružanje javnosti kulturne, informacijske i obrazovne usluge zasnivajući ih na sustavnom odabiru, prikupljanju, stručnoj obradi, pohranjivanju, zaštiti i davanju na korištenje knjižnične građe te slobodnom pristupu izvorima informacija, slijedom navedenoga informacijska djelatnost obuhvaćena je navedenim pojmom. |
| 1670 | Sanja Heberling Dragičević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 25. | KOMENTAR: Sve knjižnice obavljaju knjižničnu i informacijsku djelatnost. | Primljeno na znanje | U smislu ovog Zakona pojam "knjižnična djelatnost" obuhvaća organiziranje i pružanje javnosti kulturne, informacijske i obrazovne usluge zasnivajući ih na sustavnom odabiru, prikupljanju, stručnoj obradi, pohranjivanju, zaštiti i davanju na korištenje knjižnične građe te slobodnom pristupu izvorima informacija, slijedom navedenoga informacijska djelatnost obuhvaćena je navedenim pojmom. |
| 1671 | Andreja Zubac | I.OPĆE ODREDBE, Članak 25. | Treba svugdje dodati, uz riječ knjižničnu, i INFORMACIJSKU djelatnost jer to nisu sinonimi. | Nije prihvaćen | U smislu ovog Zakona pojam "knjižnična djelatnost" obuhvaća organiziranje i pružanje javnosti kulturne, informacijske i obrazovne usluge zasnivajući ih na sustavnom odabiru, prikupljanju, stručnoj obradi, pohranjivanju, zaštiti i davanju na korištenje knjižnične građe te slobodnom pristupu izvorima informacija, slijedom navedenoga informacijska djelatnost obuhvaćena je navedenim pojmom. |
| 1672 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 25. | KOMENTAR: U stavku 1. je nejasno zašto sve ostale knjižnice obavljaju „knjižničnu djelatnost“, a NSK „knjižničnu I INFORMACIJSKU djelatnost“. Ili svugdje dodati „i informacijsku“, ili to ovdje brisati. | Nije prihvaćen | U smislu ovog Zakona pojam "knjižnična djelatnost" obuhvaća organiziranje i pružanje javnosti kulturne, informacijske i obrazovne usluge zasnivajući ih na sustavnom odabiru, prikupljanju, stručnoj obradi, pohranjivanju, zaštiti i davanju na korištenje knjižnične građe te slobodnom pristupu izvorima informacija, slijedom navedenoga informacijska djelatnost obuhvaćena je navedenim pojmom. NSK je krovna institucija za knjižnice, uz opće zadaće propisane ovim Zakonom obavlja i posebne zadaće, između ostalog, obavlja djelatnost nacionalnog informacijskog i bibliografskog središta te djelatnost središnjeg knjižno-informacijskog sustava. |
| 1673 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 25. | PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (1) Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je javna ustanova od nacionalnog značenja koja obavlja knjižničnu djelatnost nacionalne knjižnice Republike Hrvatske i središnje knjižnice Sveučilišta u Zagrebu kao i znanstveno-istraživačku i razvojnu djelatnost radi unapređivanja hrvatskog knjižničarstva te izgradnje i razvoja knjižničnog sustava Republike Hrvatske. | Nije prihvaćen | NSK je krovna institucija za knjižnice, uz opće zadaće propisane ovim Zakonom obavlja i posebne zadaće, između ostalog, obavlja djelatnost nacionalnog informacijskog i bibliografskog središta te djelatnost središnjeg knjižno-informacijskog sustava. |
| 1674 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 26. | Predlaže se bolje formuliranje i dopuna sljedećih navedenih zadaća tako da glase: - obavlja djelatnost središnjeg knjižnično-informacijskog sustava: izgrađuje nacionalni knjižnični katalog, objavljuje tekuće i retrospektivne nacionalne bibliografije, skrbi za izgradnju skupnih kataloga, izgrađuje nacionalnu bibliografsku i normativnu bazu podataka, koordinira nadzor nad primjenom standarda i pravilnika za izradu i razmjenu te ponovnu uporabu knjižničnih podataka te potiče razvoj knjižničnog poslovanja - koordinira izgradnju nacionalnog sustava zaštite i trajnog očuvanja knjižnične kulturne i znanstvene baštine u svim pojavnim oblicima Predlaže se dodati ispred zadnje navedene zadaće: - obavlja i druge zadaće sveučilišne knjižnice Sveučilišta u Zagrebu | Prihvaćen | Prihvaćen |
| 1675 | Marijana Mišetić, predsjednica Komisije za visokoškolske knjižnice (HKD) | I.OPĆE ODREDBE, Članak 26. | ČLANAK 26. - uz prvu zadaću dodati „sakuplja, obrađuje, pohranjuje i daje na korištenje temeljnu nacionalnu zbirku ukupne knjižnične građe na hrvatskom jeziku, o Hrvatskoj i Hrvatima, djela hrvatskih autora objavljena u Hrvatskoj i inozemstvu te djela stranih autora o Hrvatskoj, Hrvatima i hrvatskom jeziku, kao i sve publikacije nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj objavljene u Hrvatskoj, te skrbi za dostupnost hrvatske građe za hrvatsku manjinu i hrvatske građane u inozemstvu“ - uz djelatnost nacionalnog informacijskog i bibliografskog središta dodati "obavlja poslove izrade CIP-a (katalogizacija u publikaciji)" | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Ovakvu odredbu nije potrebno stavljati u tekst Zakona jer Nacionalna i sveučilišna knjižnica navedenu djelatnost može obavljati u okviru provedbe kulturne politike Republike Hrvatske. U odnosu na izradu CIP-a - ovo spada u opće zadaće Nacionalne i sveučilišne knjižnice a ne posebne koje treba isticati u Zakonu. |
| 1676 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 27. | Slažem se s komentarom Društva knjižničara u Splitu koji glasi: "Stavak 1. Prema članku 17. postojećeg Zakona Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu upravlja upravno vijeće. Stavak 6. Prema članku 18. postojećeg Zakona Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu ima glavnog ravnatelja te ravnatelja Razdjela nacionalne knjižnice i ravnatelja Razdjela sveučilišne knjižnice. Stavak 4. Za glavnog ravnatelja može se imenovati osoba koja ima doktorat znanosti ili zvanje knjižničarskog savjetnika… Primjedba Glavni ravnatelj NSK-a mora biti knjižničarske struke. Stoga predlažemo da se veznik „ili“ zamijeni veznikom „i“. Prijedlog (4) Za glavnog ravnatelja može se imenovati osoba koja ima doktorat znanosti i zvanje knjižničarskog savjetnika… Ili (4) Za glavnog ravnatelja može se imenovati osoba koja ima doktorat iz informacijskih znanosti ili zvanje knjižničarskog savjetnika, te najmanje pet godina iskustva u upravljanju, kao i druge uvjete propisane Statutom. Stavak 6. Primjedba Pomoćnici glavnog ravnatelja također bi trebali biti knjižničarske struke i to bi trebalo navesti u Zakonu. Prijedlog (6) Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu ima pomoćnike glavnog ravnatelja koji moraju biti VSS knjižničarske struke, a uvjeti i postupak za njihovo imenovanje uređuju se Statutom." | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, smatramo da uvjeti ne moraju biti kumulativni, a navedeno pitanje je usuglašeno i s knjižničarskom strukom. |
| 1677 | Društvo knjižničara u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 27. | Stavak 1. Prema članku 17. postojećeg Zakona Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu upravlja upravno vijeće. Stavak 6. Prema članku 18. postojećeg Zakona Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu ima glavnog ravnatelja te ravnatelja Razdjela nacionalne knjižnice i ravnatelja Razdjela sveučilišne knjižnice. Stavak 4. Za glavnog ravnatelja može se imenovati osoba koja ima doktorat znanosti ili zvanje knjižničarskog savjetnika… Primjedba Glavni ravnatelj NSK-a mora biti knjižničarske struke. Stoga predlažemo da se veznik „ili“ zamijeni veznikom „i“. Prijedlog (4) Za glavnog ravnatelja može se imenovati osoba koja ima doktorat znanosti i zvanje knjižničarskog savjetnika… Ili (4) Za glavnog ravnatelja može se imenovati osoba koja ima doktorat iz informacijskih znanosti ili zvanje knjižničarskog savjetnika, te najmanje pet godina iskustva u upravljanju, kao i druge uvjete propisane Statutom. Stavak 6. Primjedba Pomoćnici glavnog ravnatelja također bi trebali biti knjižničarske struke i to bi trebalo navesti u Zakonu. Prijedlog (6) Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu ima pomoćnike glavnog ravnatelja koji moraju biti VSS knjižničarske struke, a uvjeti i postupak za njihovo imenovanje uređuju se Statutom. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, smatramo da uvjeti ne moraju biti kumulativni, a navedeno pitanje je usuglašeno i s knjižničarskom strukom. |
| 1678 | Društvo knjižničara u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 28. | Prijedlog: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu ima upravno vijeće koje se sastoji od sedam članova od kojih po dva imenuju ministar nadležan za kulturu i ministar nadležan za znanost i obrazovanje, dva biraju stručni radnici iz svojih redova neposrednim i tajnim glasovanjem te jednog svi zaposlenici na skupu radnika sukladno Pravilniku o postupku izbora Radničkog vijeća. OBRAZLOŽENJE Zaposlenici bi trebali birati svoje predstavnike u stručnom vijeću i to posebno iz reda stručnih i svih djelatnika. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Sastav se mora odrediti na način da u upravno vijeće uđu osobe iz reda stručnjaka a imajući u vidu djelokrug rada Nacionalne i sveučilišne knjižnice. |
| 1679 | Sanja Heberling Dragičević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 28. | PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu ima upravno vijeće koje se sastoji od devet članova od kojih po tri imenuju ministar nadležan za kulturu i ministar nadležan za znanost i obrazovanje, dva bira stručno vijeće ove knjižnice iz reda zaposlenika, a jedan je predstavnik radnika kojeg imenuje i opoziva radničko vijeće. | Nije prihvaćen | Odbijeno. Odbijeno iz razloga jer Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti kao specijalni zakon derogira opći zakon kojim se uređuju radni odnosi. |
| 1680 | Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek | I.OPĆE ODREDBE, Članak 28. | U upravnom vijeću NSK nije predviđen predstavnik radnika po Zakonu o radu što je obvezno imati. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da se radi o posebnom Zakonu u kojem se navedeno pitanje može urediti na drugačiji način. |
| 1681 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 28. | KOMENTAR: Po Zakonu o radu, jednog člana upravnog vijeća mora birati radničko vijeće. | Nije prihvaćen | Odbijeno. Odbijeno iz razloga jer Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti kao specijalni zakon derogira opći zakon kojim se uređuju radni odnosi. |
| 1682 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 28. | PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu ima upravno vijeće koje se sastoji od devet članova od kojih po tri imenuju ministar nadležan za kulturu i ministar nadležan za znanost i obrazovanje, dva bira stručno vijeće ove knjižnice iz reda zaposlenika, a jedan je predstavnik radnika kojeg imenuje i opoziva radničko vijeće. | Nije prihvaćen | Odbijeno. Odbijeno iz razloga jer Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti kao specijalni zakon derogira opći zakon kojim se uređuju radni odnosi. |
| 1683 | Lea Lazzarich | I.OPĆE ODREDBE, Članak 28. | KOMENTAR: Po Zakonu o radu, jednog člana mora birati radičko vijeće. . NADOPUNA: Iza teksta „nadležan za znanosti i obrazovanje, preostali tekst zamijeniti s: „dva bira stručno vijeće ove knjižnice iz reda zaposlenika, a jedan je predstavnik radnika kojeg imenuje i opoziva radničko vijeće.“ | Nije prihvaćen | Odbijeno. Odbijeno iz razloga jer Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti kao specijalni zakon derogira opći zakon kojim se uređuju radni odnosi. |
| 1684 | Ines Krušelj-Vidas, školska knjižničarka savjetnica, član Sekcije za školske knjižnice/ Hrvatsko knjižničarsko društvo Krapinsko-zagorske županije; član Hrvatske udruge školskih knjižničara/Podružnica Krapinsko-zagorske županije | I.OPĆE ODREDBE, SREDSTVA ZA RAD KNJIŽNICA | Članak 30. Odredba iz stavka 1) da osnivač osigurava sredstva za plaće ne može se primijeniti na sve vrste knjižnica, primjerice na školske gdje se sredstva za plaće osiguravaju iz državnog proračuna putem resornog Ministarstva. Također u dosadašnjoj primjeni Zakona nisu se poštivale određene odredbe, primjerice o osiguranju sredstava za nabavu knjižnične građe u školskim knjižnicama kako iz državnog proračuna, tako i još više iz proračuna osnivača, dok se u ovom prijedlogu Zakona sredstva za nabavu građe niti ne spominju. Predlažemo da se Zakonom propiše obveza osiguranje namjenskih sredstava za nabavu knjižnične građe i to na način da navedena sredstva u podjednakim iznosima osigura resorno ministarstvo i osnivač. Stoga je Članak 30. potrebno dopuniti: (1) Sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za nabavu knjižnične građe, sredstva za programe, materijalne troškove, sredstva za investicije, investicijsko održavanje i opremanje, i stručno usavršavanje knjižničara. (2) Sredstva za plaće osiguravaju, ovisno o vrsti knjižnica, osnivači i Republika Hrvatska putem nadležnih ministarstava. (3) Sredstva za nabavu knjižnične građe i pristup izvorima informacija koji nisu besplatni namjenski za tu svrhu osiguravaju osnivači i Republika Hrvatska putem nadležnih ministarstava, razmjerno u jednakim iznosima. (5) Sredstva za materijalne troškove knjižnica osiguravaju osnivači. (6) Sredstva za investicijsko održavanje i opremanje knjižnica namještajem i računalima osiguravaju osnivači i Republika Hrvatska putem nadležnog ministarstva, razmjeno u jednakim iznosima. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 1685 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, SREDSTVA ZA RAD KNJIŽNICA | Odredba iz stavka (1) da osnivač osigurava sredstva za plaće ne može se primijeniti na sve vrste knjižnica. Primjerice, sredstva za plaće školskim knjižničarima osigurava Ministarstvo znanosti i obrazovanja. U prijedlogu zakona sredstva za nabavu građe se ne spominju. Podsjećamo da je knjižnična građa, prema Članku 1, stavku (2) ovog prijedloga zakona "... od interesa ... za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu"(!). | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 1686 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, SREDSTVA ZA RAD KNJIŽNICA | Podržavam komentar Sveučilišne knjižnice Rijeka | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 1687 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, SREDSTVA ZA RAD KNJIŽNICA | Unutar poglavlja „Sredstva za rad knjižnica“, ne nalazimo uvodno obećano definiranje troškova redovite djelatnosti knjižnice. Suprotno međunarodnim standardima, ovdje u potrebna sredstva za rad knjižnice ne spadaju sredstva za nabavu građe. Također, ne predviđa se ugovorno financiranje knjižnične djelatnosti u sustavu obrazovanja i znanosti, kao što se to čini za narodne knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 1688 | Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica, Hrvatsko knjižničarsko društvo, Sekcija za narodne knjižnice - Komisija za narodne knjižnice | I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. | Izostavljeno je i potrebno je dodati: - Sredstva za materijalne troškove osiguravaju osnivači. - Sredstva za investicijsko održavanje i opremanje knjižnica namještajem i informatičkom opremom osiguravaju osnivači i Republika Hrvatska putem nadležnog ministarstva. - Sredstva za rad središnje knjižnice nacionalnih manjina osigurava Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, a to uključuje sredstva za plaće, sredstva za nabavu knjižnične građe na jeziku manjine, sredstva za realizaciju programa rada i ostale materijalne izdatke. Objašnjenje: Financiranje sustava središnjih knjižnica nacionalnih manjina nije regulirano dosadašnjim pravnim propisima o djelovanju tih knjižnica unutar Hrvatskog knjižničnog sustava. | Primljeno na znanje | Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva.Knjižnice nacionalnih manjina su zbirke unutar knjižnica i njihovo je financiranje regulirano posebnim propisima. |
| 1689 | Andreja Toljan | I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. | Sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za nabavu knjižnične građe, sredstva za programe, materijalne troškove, kao i sredstva za investicije, investicijsko održavanje i opremanje. Sredstva za plaće osiguravaju, ovisno o vrsti knjižnica, osnivači i Republika Hrvatska putem nadležnih ministarstva. Sredstva za nabavu knjižnične građe i pristup izvorima informacija koji nisu besplatni namjenski za tu svrhu osiguravaju osnivači i Republika Hrvatska putem nadležnih ministarstava. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je drugim zakonom drugačije određeno. |
| 1690 | Kristina Kalanj, viša knjižničarka; predsjednica Komisije za muzejske i galerijske knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva | I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. | Sukladno stavu Komisije za muzejske i galerijske knjižnice HKD-a: Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima. |
| 1691 | Goranka Braim Vlahović, predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara | I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. | U slučaju školskih knjižnica osnivači su gradovi ili županije, odnosno jedinice lokalne samouprave koje ne financiraju plaće (njih osigurava Ministarstvo znanosti i obrazovanja). Sredstva za nabavu knjižne građe dijelom je osiguravalo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, no vrlo neredovito (konačno ove godine s oko 10 kn po učeniku za osnovne škole). Neke školske knjižnice godinama nisu imale sredstva za nabavu, a rijetke su knjižnice koje raspolažu sredstvima u skladu s važećim (i zastarjelim) Standardom za školske knjižnice, članak 15.: Knjižnična građa se dopunjava svake školske godine sa 0,5 do 2 knjige i 0,5 jedinica AV i elektroničke građe po učeniku i učitelju, odnosno nastavniku i stručnom suradniku te novim naslovima časopisa i listova. Nije teško izračunati koliko bi sredstava bilo potrebno godišnje za školu od npr. 500 učenika (izostavit ćemo ostale korisnike): prosječna cijena knjige s rabatom je 70 kn, nabavimo li pola knjige po učeniku to iznosi 17 500 kn, bez AVe građe. Kupimo li dvije knjige po učeniku i učitelju i još dodamo 0,5 jedinica AVe građe, začas smo došli do 90 000 kn, a sredstva koja je školska knjižnica s 500 učenika dobila ove godine od Ministarstva je 6 000 kn. U vrijeme kad imamo sve lošije rezultate PISA vrednovanja i kad je donesena Nacionalna strategija za poticanje čitanja, svakako premalo. Financiranje školskih knjižnica treba biti sustavno, propisano zakonom i s navedenim najmanjim iznosom prema standardu i ne može ovisiti o dobroj volji ravnatelja ili osnivača. Umjesto da gradovi i županije nabavljaju besplatne udžbenike i na taj način "kupuju" glasove birača, tim bi se sredstvima mogle opremiti školske knjižnice za 21. stoljeće. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. |
| 1692 | Simona Šamanić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 30. (1)… Sredstva za rad knjižnica osigurava osnivač, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za program, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima |
| 1693 | Marija Šimunović, diplomirana knjižničarka/članica Komisije za javno zagovaranja HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima. |
| 1694 | Marija Šimunović, diplomirana knjižničarka/članica Komisije za javno zagovaranja HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima. |
| 1695 | Gradska knjižnica i čitaonica Pula | I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. | Predlaže se dopuna st. 1. iz čl. 30.: (1) Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna Republike Hrvatske, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće i redovnu djelatnost, sredstva za nabavu knjižnične građe, sredstva za ostale programe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. Obrazloženje: Potrebno je dodati da se sredstva za rad knjižnica osiguravaju i iz državnog proračuna jer u suprotnom se odredba ne može primjeniti na sve vrste knjižnica. Potrebno je naglasiti i da sredstva za rad knjižnica uključuju i sredstva za nabavu knjižnične građe. Predlaže se novi stavak u čl. 30.: (5) Sredstva za rad središnje knjižnice nacionalnih manjina osigurava Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, a to uključuje sredstva za plaću, sredstva za nabavu knjižnične građe na jeziku manjine, sredstva za realizaciju programa rada i ostale materijalne izdatke. Obrazloženje: Financiranje sustava središnjih knjižnica nacionalnih manjina nije regulirano dosadašnjim pravnim propisima o djelovanju tih knjižnica unutar Hrvatskog knjižničnog sustava | Prihvaćen | Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima. Knjižnice nacionalnih manjina su zbirke unutar knjižnica i njihovo je financiranje regulirano posebnim propisima. |
| 1696 | Op'inska knji\nica Hrvatska sloga Gradac | I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. | U potpunosti se slažemo s kometarom Narodne knjižnice Virje. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima. |
| 1697 | Alica Kolarić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. | Članak 30., st. 1. treba izmijeniti na način da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima. |
| 1698 | Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja | I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 30. (1)… Sredstva za rad knjižnica osigurava osnivač, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za program, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima. |
| 1699 | Silvija Perić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. | Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima. |
| 1700 | Liana Diković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. | Članak 30. Predlaže se novi stavak: Sredstva za rad središnje knjižnice nacionalnih manjina osigurava Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, a to uključuje sredstva za plaću, sredstva za nabavu knjižnične građe na jeziku manjine, sredstva za realizaciju programa rada i ostale materijalne izdatke. Obrazloženje: Financiranje sustava središnjih knjižnica nacionalnih manjina nije regulirano dosadašnjim pravnim propisima o djelovanju tih knjižnica unutar Hrvatskog knjižničnog sustava. | Prihvaćen | Knjižnice nacionalnih manjina su zbirke unutar knjižnica i njihovo je financiranje regulirano posebnim propisima. |
| 1701 | Iva Grković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. | TEKST PRIJEDLOGA Članak 30. (1)… Sredstva za rad knjižnica osigurava osnivač, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za program, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima. |
| 1702 | Društvo knjižničara Karlovačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 30. (1)… Sredstva za rad knjižnica osigurava osnivač, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za program, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima |
| 1703 | Marijana Mišetić, predsjednica Komisije za visokoškolske knjižnice (HKD) | I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. | ČLANAK 30. - potrebno je dodati da se sredstva za rad knjižnica osiguravaju i iz državnog proračuna | Prihvaćen | Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima. |
| 1704 | Vesna Ivanković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. | Članak 30. (1)… Sredstva za rad knjižnica osigurava osnivač, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za program, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima. |
| 1705 | Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 30. Sredstva za rad knjižnica osigurava osnivač, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za program, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima. |
| 1706 | Narodna knjižnica Virje | I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. | Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima. |
| 1707 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. | Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima |
| 1708 | Katarina Todorcev Hlača Predsjednica Radne grupe za manjinske knjižnice HKD | I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. | Članak 30. (1) Sredstva za rad knjižnica osigurava osnivač, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za program, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. (2) Sredstva za rad središnjih knjižnica nacionalnih manjina osigurava Ministarstvo kulture, a to uključuje sredstva za plaće, sredstva za program rada, materijalne izdatke kao i sredstva za nabavu knjiga. Obrazloženje: Ministarstvo kulture uz ugovor o dodjeli sredstva ne obrazlože za što i u kojim postocima su sredstva namijenjena što stvara problem kod korištenja sredstava i neujednačenost. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog o unošenju načina financiranja knjižnica nacionalnih manjina u Nacrt prijedloga Zakona. Knjižnice nacionalnih manjina nisu posebno istaknute jer se radi o zbirkama knjižnične građe unutar narodnih knjižnica, a financiranje navedene djelatnosti se rješava na drugačiji način (ugovorima) ne kroz odredbe ovoga Zakona. |
| 1709 | Jagoda Ille, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. | Odredba iz stavka jedan da osnivač osigurava sredstva za plaće ne može se primijeniti na sve vrste knjižnica, primjerice na školske gdje se sredstva za plaće osiguravaju iz državnog proračuna putem resornog Ministarstva. Također u dosadašnjoj primjeni Zakona nisu se poštivale određene odredbe, primjerice o osiguranju sredstava za nabavu knjižnične građe u školskim knjižnicama kako iz državnog proračuna, tako i još više iz proračuna osnivača, dok se u ovom prijedlogu Zakona sredstva za nabavu građe niti ne spominju. | Primljeno na znanje | Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima. |
| 1710 | Ivana Dević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. | Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima. |
| 1711 | Aniko Smiljanić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. | Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima. |
| 1712 | Gradska knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. | Pojedine odredbe kao što je da sredstva za plaće osigurava osnivač ne mogu se primijeniti na sve vrste knjižnica budući da npr. sredstva za plaće knjižničara u školskim knjižnicama se osiguravaju putem MZOS. Člankom je potrebno precizno definirati što se financira iz kojih izvora pa predlažemo: (1) Sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za nabavu knjižnične građe, sredstva za programe, materijalne troškove, kao i sredstva za investicije, investicijsko održavanje i opremanje. (2) Sredstva za plaće osiguravaju, ovisno o vrsti knjižnica, osnivači i Republika Hrvatska putem nadležnih ministarstava. (3) Sredstva za nabavu knjižnične građe i pristup izvorima informacija koji nisu besplatni namjenski za tu svrhu osiguravaju osnivači i Republika Hrvatska putem nadležnih ministarstava. (4) Sredstva za posebne programe osiguravaju osnivači, Republika Hrvatska i županije a ovisno o svome interesu i tijela državne uprave u čijem je djelokrugu program koji se ostvaruje, kao i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na području kojih se program ostvaruje te druge pravne i fizičke osobe. (5) Sredstva za materijalne troškove osiguravaju osnivači. (6) Sredstva za investicijsko održavanje i opremanje knjižnica namještajem i računalima osiguravaju osnivači i Republika Hrvatska putem nadležnog ministarstva. (7) Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se dijelom i iz vlastitih prihoda, sponzorstvima, darovanjima i na drugi način u skladu sa zakonom. (8) Sredstva za provedbu odredbi članka 11. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona dužni su osigurati općine i gradovi te županija na koju se ove odredbe odnose. | Primljeno na znanje | Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima. |
| 1713 | Petar Lukačić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. | Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima. |
| 1714 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. | Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima. |
| 1715 | Maja Valjak | I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima. |
| 1716 | Nada Topić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. | (1) Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima. |
| 1717 | Kristina Čunović | I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. | Članak 30 treba glasiti: (1) Sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za nabavu i zaštitu knjižnične građe, sredstva za programe, materijalne troškove, stručno usavršavanje djelatnika kao i sredstva za investicije, investicijsko održavanje i opremanje. (2) Sredstva za plaće osiguravaju, ovisno o vrsti knjižnica, osnivači i Republika Hrvatska putem nadležnih ministarstava. (3) Sredstva za nabavu i zaštitu knjižnične građe i pristup izvorima informacija koji nisu besplatni namjenski za tu svrhu osiguravaju osnivači i Republika Hrvatska putem nadležnih ministarstava. (4) Sredstva za posebne programe (informatizacija knjižnica, usluge bibliobusa, kulturno-animacijski i drugi programi,) osiguravaju osnivači, Republika Hrvatska i županije, a ovisno o svome interesu i tijela državne uprave u čijem je djelokrugu program koji se ostvaruje, kao i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na području kojih se program ostvaruje te druge pravne i fizičke osobe. (5) Sredstva za materijalne troškove osiguravaju osnivači. (6) Sredstva za investicijsko održavanje i opremanje knjižnica namještajem i informatičkom opremom osiguravaju osnivači i Republika Hrvatska putem nadležnog ministarstva. (7) Sredstva za rad središnje knjižnice nacionalnih manjina osigurava Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, a to uključuje sredstva za plaće, sredstva za nabavu knjižnične građe na jeziku manjine, sredstva za realizaciju programa rada i ostale materijalne izdatke. (8) Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se dijelom i iz vlastitih prihoda, sponzorstvima, darovanjima i na drugi način u skladu sa zakonom. (9) Sredstva za provedbu odredbi članka 11. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona dužni su osigurati općine i gradovi te županija na koju se ove odredbe odnose. | Primljeno na znanje | Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima. |
| 1718 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 30. (1)… Sredstva za rad knjižnica osigurava osnivač, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za program, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima. |
| 1719 | Knjižnica i čitaonica Kutina | I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. | Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima. |
| 1720 | ANA SUDAREVIĆ | I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. | SREDSTVA ZA RAD KNJIŽNICA Članak 30. Odredba iz stavka 1) da osnivač osigurava sredstva za plaće ne može se primijeniti na sve vrste knjižnica, primjerice na školske gdje se sredstva za plaće osiguravaju iz državnog proračuna putem resornog Ministarstva. Također u dosadašnjoj primjeni Zakona nisu se poštivale određene odredbe, primjerice o osiguranju sredstava za nabavu knjižnične građe u školskim knjižnicama kako iz državnog proračuna, tako i još više iz proračuna osnivača, dok se u ovom prijedlogu Zakona sredstva za nabavu građe niti ne spominju. Predlažemo da se Zakonom propiše obveza osiguranje namjenskih sredstava za nabavu knjižnične građe i to na način da navedena sredstva u podjednakim iznosima osigura resorno ministarstvo i osnivač. Stoga je Članak 30. potrebno dopuniti: (1) Sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za nabavu knjižnične građe, sredstva za programe, materijalne troškove, sredstva za investicije, investicijsko održavanje i opremanje i stručno usavršavanje knjižničara. (2) Sredstva za plaće osiguravaju, ovisno o vrsti knjižnica, osnivači i Republika Hrvatska putem nadležnih ministarstava. (3) Sredstva za nabavu knjižnične građe i pristup izvorima informacija koji nisu besplatni namjenski za tu svrhu osiguravaju osnivači i Republika Hrvatska putem nadležnih ministarstava, razmjerno u jednakim iznosima. (5) Sredstva za materijalne troškove knjižnica osiguravaju osnivači. (6) Sredstva za investicijsko održavanje i opremanje knjižnica namještajem i računalima osiguravaju osnivači i Republika Hrvatska putem nadležnog ministarstva, razmjeno u jednakim iznosima. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima. |
| 1721 | Sveučilišna knjižnica u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA ČLANAK 30. (1) Sredstva za rad knjižnica osigurava osnivač, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za program, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. (2) Sredstva za posebne programe osigurava osnivač, a ovisno o svome interesu i tijela državne uprave u čijem je djelokrugu program koji se ostvaruje, kao i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na području kojih se program ostvaruje te druge pravne i fizičke osobe. (3) Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se i iz vlastitih prihoda, sponzorstvima, darovanjima i na drugi način u skladu sa zakonom. (4) Sredstva za zaštitu knjižnične građe koja ima status kulturnog dobra osiguravaju se iz državnog proračuna. (5) Sredstva za provedbu odredbi članka 11. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona dužni su osigurati općine i gradovi te županija na koju se ove odredbe odnose. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Zaštita knjižne građe je regulirana člankom 44. ovog Zakona. |
| 1722 | Društvo knjižničara u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. | Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: (1) Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima. |
| 1723 | Lidija Dužić Zlovolić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. | Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima. |
| 1724 | Knjižnice grada Zagreba | I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. | Odredba iz stavka jedan da osnivač osigurava sredstva za plaće ne može se primijeniti na sve vrste knjižnica, primjerice na školske gdje se sredstva za plaće osiguravaju iz državnog proračuna putem resornog Ministarstva. Također u dosadašnjoj primjeni Zakona nisu se poštivale određene odredbe, primjerice o osiguranju sredstava za nabavu knjižnične građe u školskim knjižnicama kako iz državnog proračuna, tako i još više iz proračuna osnivača, dok se u ovom prijedlogu Zakona sredstva za nabavu građe niti ne spominju. Stoga je Članak 30. potrebno dopuniti i preformulirati te predlažem da Članak glasi: (1) Sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za nabavu knjižnične građe, sredstva za programe, materijalne troškove, kao i sredstva za investicije, investicijsko održavanje i opremanje. (2) Sredstva za plaće osiguravaju, ovisno o vrsti knjižnica, osnivači i Republika Hrvatska putem nadležnih ministarstava. (3) Sredstva za nabavu knjižnične građe i pristup izvorima informacija koji nisu besplatni namjenski za tu svrhu osiguravaju osnivači i Republika Hrvatska putem nadležnih ministarstava. (4) Sredstva za posebne programe (informatizacija knjižnica, usluge bibliobusa, kulturno-animacijski i drugi programi,) osiguravaju osnivači, Republika Hrvatska i županije a ovisno o svome interesu i tijela državne uprave u čijem je djelokrugu program koji se ostvaruje, kao i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na području kojih se program ostvaruje te druge pravne i fizičke osobe. (5) Sredstva za materijalne troškove osiguravaju osnivači. (6) Sredstva za investicijsko održavanje i opremanje knjižnica namještajem i računalima osiguravaju osnivači i Republika Hrvatska putem nadležnog ministarstva. (7) Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se dijelom i iz vlastitih prihoda, sponzorstvima, darovanjima i na drugi način u skladu sa zakonom. (8) Sredstva za provedbu odredbi članka 11. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona dužni su osigurati općine i gradovi te županija na koju se ove odredbe odnose. Važno je da se izrijekom navede i za nabavu građe da nije samo za program. Jednostavnije nam je kao matičarima zagovarati kod osnivača ako piše. | Primljeno na znanje | Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima. |
| 1725 | Knjižničarsko društvo Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. | Slažemo se s komentarom školskih knjižničara. U slučaju školskih knjižnica osnivači su gradovi ili županije, odnosno jedinice lokalne samouprave koje ne financiraju plaće (njih osigurava Ministarstvo znanosti i obrazovanja). Sredstva za nabavu knjižne građe dijelom je osiguravalo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, no vrlo neredovito (konačno ove godine s oko 10 kn po učeniku za osnovne škole). Neke školske knjižnice godinama nisu imale sredstva za nabavu, a rijetke su knjižnice koje raspolažu sredstvima u skladu s važećim (i zastarjelim) Standardom za školske knjižnice, članak 15.: Knjižnična građa se dopunjava svake školske godine sa 0,5 do 2 knjige i 0,5 jedinica AV i elektroničke građe po učeniku i učitelju, odnosno nastavniku i stručnom suradniku te novim naslovima časopisa i listova. Nije teško izračunati koliko bi sredstava bilo potrebno godišnje za školu od npr. 500 učenika (izostavit ćemo ostale korisnike): prosječna cijena knjige s rabatom je 70 kn, nabavimo li pola knjige po učeniku to iznosi 17 500 kn, bez AVe građe. Kupimo li dvije knjige po učeniku i učitelju i još dodamo 0,5 jedinica AVe građe, začas smo došli do 90 000 kn, a sredstva koja je školska knjižnica s 500 učenika dobila ove godine od Ministarstva je 6 000 kn. U vrijeme kad imamo sve lošije rezultate PISA vrednovanja i kad je donesena Nacionalna strategija za poticanje čitanja, svakako premalo. Financiranje školskih knjižnica treba biti sustavno, propisano zakonom i s navedenim najmanjim iznosom prema standardu i ne može ovisiti o dobroj volji ravnatelja ili osnivača. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. |
| 1726 | Knjižničarsko društvo Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. | Podržavamo da se odredba iz stavka (1) da osnivač osigurava sredstva za plaće ne može se primijeniti na sve vrste knjižnica, primjerice na školske gdje se sredstva za plaće osiguravaju iz državnog proračuna putem resornog Ministarstva. Također u dosadašnjoj primjeni Zakona nisu se poštivale određene odredbe, primjerice o osiguranju sredstava za nabavu knjižnične građe u školskim knjižnicama kako iz državnog proračuna, tako i još više iz proračuna osnivača, dok se u ovom prijedlogu Zakona sredstva za nabavu građe niti ne spominju. Predlažemo da se Zakonom propiše obveza osiguranje namjenskih sredstava za nabavu knjižnične građe i to na način da navedena sredstva u podjednakim iznosima osigura resorno ministarstvo i osnivač. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Stoga je Članak 30. potrebno dopuniti: (1) Sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za nabavu knjižnične građe, sredstva za programe, materijalne troškove, sredstva za investicije, investicijsko održavanje i opremanje, i stručno usavršavanje knjižničara. (2) Sredstva za plaće osiguravaju, ovisno o vrsti knjižnica, osnivači i Republika Hrvatska putem nadležnih ministarstava. (3) Sredstva za nabavu knjižnične građe i pristup izvorima informacija koji nisu besplatni namjenski za tu svrhu osiguravaju osnivači i Republika Hrvatska putem nadležnih ministarstava, razmjerno u jednakim iznosima. (5) Sredstva za materijalne troškove knjižnica osiguravaju osnivači. (6) Sredstva za investicijsko održavanje i opremanje knjižnica namještajem i računalima osiguravaju osnivači i Republika Hrvatska putem nadležnog ministarstva, razmjeno u jednakim iznosima. Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. | Primljeno na znanje | Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima. |
| 1727 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. | Predlažemo dopunu i izmjenu Članka 30. da glasi: (1) Sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za nabavu knjižnične građe, sredstva za programe, materijalne troškove, kao i sredstva za investicije, investicijsko održavanje i opremanje. (2) Sredstva za plaće osiguravaju, ovisno o vrsti knjižnica, osnivači i Republika Hrvatska putem nadležnih ministarstava. (3) Sredstva za nabavu knjižnične građe i pristup izvorima informacija koji nisu besplatni namjenski za tu svrhu osiguravaju osnivači i Republika Hrvatska putem nadležnih ministarstava. (4) Sredstva za posebne programe (informatizacija knjižnica, usluge bibliobusa, kulturno-animacijski i drugi programi,) osiguravaju osnivači, Republika Hrvatska i županije a ovisno o svome interesu i tijela državne uprave u čijem je djelokrugu program koji se ostvaruje, kao i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na području kojih se program ostvaruje te druge pravne i fizičke osobe. (5) Sredstva za materijalne troškove osiguravaju osnivači. (6) Sredstva za investicijsko održavanje i opremanje knjižnica namještajem i računalima osiguravaju osnivači i Republika Hrvatska putem nadležnog ministarstva. (7) Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se dijelom i iz vlastitih prihoda, sponzorstvima, darovanjima i na drugi način u skladu sa zakonom. (8) Sredstva za provedbu odredbi članka 11. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona dužni su osigurati općine i gradovi te županija na koju se ove odredbe odnose. | Primljeno na znanje | Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima. |
| 1728 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. | Stavak (1) treba izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima. |
| 1729 | Sanja Heberling Dragičević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. | PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (1) Sredstva za redovitu djelatnost knjižnica osigurava osnivač, a uključuju sredstva za nabavu knjižnične građe (uključujući licence), sredstva za plaće i naknade osoblju te sredstva za materijal, usluge i ostale rashode poslovanja, uključujući tekuće i investicijsko održavanje i redovitu zamjenu uredske i komunikacijske opreme i namještaja. (2) Sredstva za kapitalna ulaganja i posebne programe osigurava osnivač, a ovisno o svome interesu i tijela državne uprave u čijem je djelokrugu program koji se ostvaruje, kao i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na području kojih se program ostvaruje te druge pravne i fizičke osobe (3) Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se i iz vlastitih prihoda, sponzorstvima, darovanjima i na drugi način u skladu sa zakonom. (4) Sredstva za provedbu odredbi članka 11. stavaka 3. i 4. ovog Zakona dužne su osigurati škole, visoka učilišta i znanstveni instituti na koje se ove odredbe odnose, a sredstva za provedbu odredbi članka 11. stavaka 6. i 7. dužni su osigurati općine i gradovi te županijena koje se ove odredbe odnose. | Primljeno na znanje | Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. |
| 1730 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. | Članak izmijeniti: (1) Sredstva za redovitu djelatnost knjižnica osigurava osnivač, a uključuju sredstva za nabavu knjižnične građe (uključujući licence), sredstva za plaće i naknade osoblju te sredstva za materijal, usluge i ostale rashode poslovanja, uključujući tekuće i investicijsko održavanje i redovitu zamjenu uredske i komunikacijske opreme i namještaja. (2) Sredstva za kapitalna ulaganja i posebne programe osigurava osnivač, a ovisno o svome interesu i tijela državne uprave u čijem je djelokrugu program koji se ostvaruje, kao i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na području kojih se program ostvaruje te druge pravne i fizičke osobe (3) Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se i iz vlastitih prihoda, sponzorstvima, darovanjima i na drugi način u skladu sa zakonom. (4) Sredstva za provedbu odredbi članka 11. stavaka 3. i 4. ovog Zakona dužne su osigurati škole, visoka učilišta i znanstveni instituti na koje se ove odredbe odnose, a sredstva za provedbu odredbi članka 11. stavaka 6. i 7. dužni su osigurati općine i gradovi te županijena koje se ove odredbe odnose. OBRAZLOŽENJE U stavku 1. Potrebno je regulirati redovite izdatke knjižnice koje treba financirati osnivač kao redovitu djelatnost knjižice, kao što je najavljeno u uvodnim objašnjenjima. Redovita djelatnost po standardu HRN ISO 2789:2014, uključuje nabavu građe, a isključuje investicije (kapitalna ulaganja). U stavak 2. treba uključiti i sredstva za kapitalna ulaganja. U stavak 4. potrebno je dodati i odredbu o ugovornom financiranju knjižnične djelatnosti za škole, visoka učilišta i znanstvene institute, kao što je to učinjeno za narodne knjižnice | Primljeno na znanje | Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima. |
| 1731 | Sanja Paravić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 30. (1)… Sredstva za rad knjižnica osigurava osnivač, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za program, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima. |
| 1732 | Ivana Vladilo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. | SREDSTVA ZA RAD KNJIŽNICA Članak 30. Odredba iz stavka 1) da osnivač osigurava sredstva za plaće ne može se primijeniti na sve vrste knjižnica, primjerice na školske gdje se sredstva za plaće osiguravaju iz državnog proračuna putem resornog Ministarstva. Također u dosadašnjoj primjeni Zakona nisu se poštivale određene odredbe, primjerice o osiguranju sredstava za nabavu knjižnične građe u školskim knjižnicama kako iz državnog proračuna, tako i još više iz proračuna osnivača, dok se u ovom prijedlogu Zakona sredstva za nabavu građe niti ne spominju. Predlažemo da se Zakonom propiše obveza osiguranje namjenskih sredstava za nabavu knjižnične građe i to na način da navedena sredstva u podjednakim iznosima osigura resorno ministarstvo i osnivač. Stoga je Članak 30. potrebno dopuniti: (1) Sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za nabavu knjižnične građe, sredstva za programe, materijalne troškove, sredstva za investicije, investicijsko održavanje i opremanje i stručno usavršavanje knjižničara. (2) Sredstva za plaće osiguravaju, ovisno o vrsti knjižnica, osnivači i Republika Hrvatska putem nadležnih ministarstava. (3) Sredstva za nabavu knjižnične građe i pristup izvorima informacija koji nisu besplatni namjenski za tu svrhu osiguravaju osnivači i Republika Hrvatska putem nadležnih ministarstava, razmjerno u jednakim iznosima. (5) Sredstva za materijalne troškove knjižnica osiguravaju osnivači. (6) Sredstva za investicijsko održavanje i opremanje knjižnica namještajem i računalima osiguravaju osnivači i Republika Hrvatska putem nadležnog ministarstva, razmjeno u jednakim iznosima. | Primljeno na znanje | Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima. |
| 1733 | Korina Udina | I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. | Stoga je Članak 30. potrebno dopuniti: (1) Sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za nabavu knjižnične građe, sredstva za programe, materijalne troškove, sredstva za investicije, investicijsko održavanje i opremanje, i stručno usavršavanje knjižničara. (2) Sredstva za plaće osiguravaju, ovisno o vrsti knjižnica, osnivači i Republika Hrvatska putem nadležnih ministarstava. (3) Sredstva za nabavu knjižnične građe i pristup izvorima informacija koji nisu besplatni namjenski za tu svrhu osiguravaju osnivači i Republika Hrvatska putem nadležnih ministarstava, razmjerno u jednakim iznosima. (5) Sredstva za materijalne troškove knjižnica osiguravaju osnivači. (6) Sredstva za investicijsko održavanje i opremanje knjižnica namještajem i računalima osiguravaju osnivači i Republika Hrvatska putem nadležnog ministarstva, razmjeno u jednakim iznosima. | Primljeno na znanje | Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima. |
| 1734 | Korina Udina | I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. | Odredba iz stavka 1) da osnivač osigurava sredstva za plaće ne može se primijeniti na sve vrste knjižnica, primjerice na školske gdje se sredstva za plaće osiguravaju iz državnog proračuna putem resornog Ministarstva. Također u dosadašnjoj primjeni Zakona nisu se poštivale određene odredbe, primjerice o osiguranju sredstava za nabavu knjižnične građe u školskim knjižnicama kako iz državnog proračuna, tako i još više iz proračuna osnivača, dok se u ovom prijedlogu Zakona sredstva za nabavu građe niti ne spominju. Predlažemo da se Zakonom propiše obveza osiguranje namjenskih sredstava za nabavu knjižnične građe i to na način da navedena sredstva u podjednakim iznosima osigura resorno ministarstvo i osnivač. | Primljeno na znanje | Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima. |
| 1735 | Grozdana Ribičić,viša knjižničarka, predsjednica Komisije za čitanje HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. | U ovom Prijedlogu zakona stječe se dojam da je važnije vođenje statistike od obveze osnivača da osigura uvjete za rad knjižnicama, stoga postoje kaznene mjere npr. za knjižnice koje ne vode statistiku ili za nakladnike koji ne dostavljaju obvezne primjerke, ali ne i za osnivače i za njihove propuste u osiguravanju osnovnih uvjeta za rad. Isto tako, ne utvrđuju se obveze regionalne samouprave (sadašnje županije), posebno kad je riječ o matičnim županijskim knjižnicama. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1736 | Draženka Stančić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. | Sredstva za plaće u knjižnicama koje su i pod nadleštvom Ministarstva znanosti i obrazovanja osigurava to Ministarstvo, a ne osnivači knjižnica, barem je takav slučaj s većinom knjižnica pod njihovim nadleštvo, tu se prije svega podrazumijevaju školske knjižnice. Razlog za to leži u činjenici zaštićenoj Ustavom da obrazovanje mora biti dostupno svima u jednakim uvjetima, a taj pravedan uvjet ne bi se mogao poštovati kad bi plaće osiguravali osnivači iz nejednako razvijenih dijelova Republike Hrvatske. Stoga bi stavak (1) tog članka treba preoblikovati drugačije ili dodati još jedan stavak ispod postojećeg kojim će biti navedena iznimka kako ovakva situacija ne bi derogirala trenutni stupanj razvoja knjižničarske djelatnosti. Članak bi mogao glasiti: (1) Sredstva za rad knjižnica osigurava osnivač, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za program, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. (2) Iznimno, sredstva za plaće u knjižnicama pod nadleštvom i Ministarstva znanosti i obrazovanja nisu uključena u sredstva za rad koja osigurava osnivač već Ministarstvo znanosti i obrazovanja. (3) Sredstva za posebne programe osigurava osnivač, a ovisno o svome interesu i tijela državne uprave u čijem je djelokrugu program koji se ostvaruje, kao i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na području kojih se program ostvaruje te druge pravne i fizičke osobe. (4) Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se i iz vlastitih prihoda, sponzorstvima, darovanjima i na drugi način u skladu sa zakonom. (5) Sredstva za provedbu odredbi članka 11. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona dužni su osigurati općine i gradovi te županija na koju se ove odredbe odnose. | Primljeno na znanje | Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima. |
| 1737 | Branka Turk | I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. | EKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 30. (1)… Sredstva za rad knjižnica osigurava osnivač, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za program, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima. |
| 1738 | Jasminka Kovačević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. | Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima. |
| 1739 | Ivana Dorotić Malič | I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 30. (1)… Sredstva za rad knjižnica osigurava osnivač, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za program, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima. |
| 1740 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. | Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima. |
| 1741 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. | Stavak (1) treba glasiti: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima. |
| 1742 | Tomislav Staničić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. | Članak 30. (1)… Sredstva za rad knjižnica osigurava osnivač, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za program, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima. |
| 1743 | Zrinka Udiljak Bugarinovski | I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 30. (1)… Sredstva za rad knjižnica osigurava osnivač, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za program, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima. |
| 1744 | dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. | Članak 30. (1)… Sredstva za rad knjižnica osigurava osnivač, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za program, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima. |
| 1745 | Ljiljana Črnjar | I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. | Sredstva za plaće ne osigurava osnivač u svim slučajevima, npr. za školske knjižničare osiguravaju se iz državnog proračuna putem MZOS. Nadalje, niti ono što je bilo obvezno kao što je opremanje knjižnica školskom lektirom nije se do sada primjenjivalo kao obvezno i redovito kad je riječ o državnom proračunu a sa strane osnivača vrlo sporadično. Stoga je Članak 30 potrebno preformulirati na način da su jasno definirane obveze osnivača, države, u slučaju bibliobusa županije i općina/gradova koji sufinanciraju bibliobusnu službu u vezi s pojedinim segmentima financiranja: nabava knjižnične građe, redovita djelatnost, sredstva za programske aktivnosti, plaće i stručno usavršavanje zaposlenika, materijalni troškovi, investicije i opremanje te investicijsko održavanje. | Primljeno na znanje | Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. |
| 1746 | Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. | Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima. |
| 1747 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. | Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima. |
| 1748 | Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ | I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. | ČLANAK 30. - cijeli PRIMJEDBA: Preskraćeno i prepojednostavljeno. Odredba iz STAVKA (1) da osnivač osigurava sredstva za plaće ne može se primijeniti na sve vrste knjižnica, primjerice na školske gdje se sredstva za plaće osiguravaju iz državnog proračuna putem resornog Ministarstva. Također, u dosadašnjoj primjeni Zakona nisu se poštivale određene odredbe, primjerice o osiguranju sredstava za nabavu knjižnične građe u školskim knjižnicama kako iz državnog proračuna, tako i još više iz proračuna osnivača, dok se u ovom prijedlogu Zakona sredstva za nabavu građe niti ne spominju. PRIJEDLOG: (1) Sredstva za redovnu djelatnost knjižnica uključuju: sredstva za plaće djelatnika, kao i troškove stručnog usavršavanja knjižničarskih djelatnika, materijalne troškove, sredstva za nabavu, obradu i zaštitu knjižnične građe, nabavu opreme i informacijske infrastrukture, odnosno za investicije, investicijsko održavanje i opremanje, te sredstva za programe. (2) Sredstva za plaće osiguravaju, ovisno o vrsti knjižnica, osnivači i Republika Hrvatska putem nadležnih ministarstava. (3) Sredstva za nabavu knjižnične građe i pristup izvorima informacija koji nisu besplatni namjenski za tu svrhu osiguravaju osnivači i Republika Hrvatska putem nadležnih ministarstava. (4) Sredstva za posebne programe (informatizacija knjižnica, usluge bibliobusa, kulturno-animacijski i drugi programi,) osiguravaju osnivači, Republika Hrvatska i županije, ODNOSNO tijela državne uprave u čijem je djelokrugu program koji se ostvaruje, kao i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na području kojih se program ostvaruje te druge pravne i fizičke osobe. OBRAZLOŽENJE PREDLOŽENE IZMJENE U STAVKU (4): Predlažese brisati „ovisno o svome interesu“ i umjesto toga unijeti riječ "odnosno" . Ako ostane da tijela državne uprave trebaju sufinancirati djelatnost koja se provodi na njihovom području samo ako ocijene da za to imaju interes, opet neće biti nikakvog napretka što se tiče npr. financiranja bibliobusa od strane županija. Financiranje od strane osnivača s riječi „odnosno“ mora biti izjednačeno s obavezom financiranja od strane npr. jedinica regionalne uprave kad se program ostvaruje na širem području regije. (5) Sredstva za materijalne troškove osiguravaju osnivači. (6) Sredstva za investicijsko održavanje i opremanje knjižnica namještajem i računalima osiguravaju osnivači i Republika Hrvatska putem nadležnog ministarstva. (7) Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se dijelom i iz vlastitih prihoda, sponzorstvima, darovanjima i na drugi način u skladu sa zakonom. (8) Sredstva za provedbu odredbi članka 11. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona dužni su osigurati općine i gradovi te županija na koju se ove odredbe odnose. | Primljeno na znanje | Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima. |
| 1749 | Mirta Matošić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. | Sredstva za zaštitu knjižnične građe koja ima status kulturnog dobra, kako je to određeno u stavku 2 članka 1, osiguravaju se iz državnog proračuna. | Primljeno na znanje | Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima. Zaštita knjižne građe regulirana je člankom 44. ovoga Zakona. |
| 1750 | Mirta Matošić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. | Nisu predviđena sredstva za zaštitu kulturnog dobra, potrebno umetnuti poseban stavak između stavaka 2. i 3. | Prihvaćen | Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima.Zaštita knjižne građe regulirana je člankom 44. ovoga Zakona. |
| 1751 | Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek | I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. | (1) "Sredstva za rad knjižnica osigurava osnivač, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za program, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje." Potrebno je dodati i sredstva za nabavu knjižnične građe pri čemu se knjižnična građa odnosi i na tiskanu i na elektroničku knjižničnu građu. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 1752 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. | KOMENTAR: U stavku 1. Potrebno je regulirati redovite izdatke knjižnice koje treba financirati osnivač kao redovitu djelatnost knjižice, kao što je najavljeno u uvodnim objašnjenjima. Redovita djelatnost po standardu HRN ISO 2789:2014, uključuje nabavu građe, a isključuje investicije (kapitalna ulaganja). U stavak 2. treba uključiti i sredstva za kapitalna ulaganja. U stavak 4. potrebno je dodati i odredbu o ugovornom financiranju knjižnične djelatnosti za škole, visoka učilišta i znanstvene institute, kao što je to učinjeno za narodne knjižnice. | Primljeno na znanje | Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. |
| 1753 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. | PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (1) Sredstva za redovitu djelatnost knjižnica osigurava osnivač, a uključuju sredstva za nabavu knjižnične građe (uključujući licence), sredstva za plaće i naknade osoblju te sredstva za materijal, usluge i ostale rashode poslovanja, uključujući tekuće i investicijsko održavanje i redovitu zamjenu uredske i komunikacijske opreme i namještaja. (2) Sredstva za kapitalna ulaganja i posebne programe osigurava osnivač, a ovisno o svome interesu i tijela državne uprave u čijem je djelokrugu program koji se ostvaruje, kao i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na području kojih se program ostvaruje te druge pravne i fizičke osobe (3) Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se i iz vlastitih prihoda, sponzorstvima, darovanjima i na drugi način u skladu sa zakonom. (4) Sredstva za provedbu odredbi članka 11. stavaka 3. i 4. ovog Zakona dužne su osigurati škole, visoka učilišta i znanstveni instituti na koje se ove odredbe odnose, a sredstva za provedbu odredbi članka 11. stavaka 6. i 7. dužni su osigurati općine i gradovi te županijena koje se ove odredbe odnose. | Primljeno na znanje | Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima. |
| 1754 | Sanja Galic | I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. | Smatram da treba dodati sljedeće: Sredstva za rad školskih knjižnica uz osnivača osigurava i Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Pojašnjenje: U Zakonu o odgoju i obrazovanju u dijelu XVII. Financiranje školskih ustanova piše u Čl. 142. (3) u državnom proračunu osiguravaju se sredstva za sufinanciranje: 4. opremanja školskih knjižnica obveznom lektirom Čl. 143. (5) U proračunu jedinica lokalne i područne (reginalne) samouprave MOGU se osigurati i sredstva za sufinanciranje: 5. opremanja školskih knjižnica obveznom lektirom. Međutim, niti MZO niti osnivači sustavno ne financiraju opremanje knjižnica prema Standardu, što znači: knjižničnom građom, IKT opremom i namještajem. Dodavanjem gore navedenog stavka bi se osiguralo financiranje školskih knjižnica čiji broj nije zanemariv. | Primljeno na znanje | Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. |
| 1755 | Marija Šimunović, diplomirana knjižničarka/članica Komisije za javno zagovaranja HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 31. | Članak 31… IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati cijeli članak. OBRAZLOŽENJE: Ovo se može regulirati pravilnicima ili uputama. Nepotrebno je da bude dio zakona. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, ovo pitanje je regulirano s obzirom na praksu provedbe financijskih poslova što prati Ministarstvo financija, tako da su odredbe definirane u suglasnosti s Ministarstvom financija. |
| 1756 | Silvija Perić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 31. | Brisati cijeli članak. | Nije prihvaćen | Ova odredba je nužna radi osiguranja urednog financijskog poslovanja knjižnica bez obzira na pravni oblik u kojem su osnovani. |
| 1757 | Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja | I.OPĆE ODREDBE, Članak 31. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 31… (1) Knjižnica kojoj je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za proračunske korisnike. (2) Knjižnica vjerske zajednice osnovana kao ustanova i knjižnica osnovana kao zaklada vode financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za neprofitne organizacije. (3) Knjižnica koja je osnovana kao ustanova kojoj je osnivač druga pravna osoba vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za poduzetnike ako je pravna osoba osnivač obveznik utvrđivanja i plaćanja poreza na dobit za svoju ukupnu djelatnost ili je temeljni cilj osnivanja i djelovanja knjižnice stjecanje dobiti. (4) Knjižnica osnovana kao trgovačko društvo bez obzira na osnivača vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za poduzetnike. (5) Knjižnica osnovana kao udruga i zadruga vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s posebnim propisima. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati cijeli članak. OBRAZLOŽENJE: Ovo se može regulirati pravilnicima ili uputama. Nepotrebno je da bude dio zakona. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, ovo pitanje je regulirano s obzirom na praksu provedbe financijskih poslova što prati Ministarstvo financija, tako da su odredbe definirane u suglasnosti s Ministarstvom financija. |
| 1758 | Iva Grković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 31. | Brisati cijeli članak. Ovo se može regulirati pravilnicima ili uputama. Nepotrebno je da bude dio zakona. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, ovo pitanje je regulirano s obzirom na praksu provedbe financijskih poslova što prati Ministarstvo financija, tako da su odredbe definirane u suglasnosti s Ministarstvom financija. |
| 1759 | Nadia Bužleta | I.OPĆE ODREDBE, Članak 31. | Brisati cijeli članak. Temeljni cilj osnivanja i djelovanja knjižnice nije i ne može biti stjecanje dobiti. Oblici osnivanja knjižnica kao udruga, zaklada, zadruga i trgovačkih društva nisu prihvatljivi iz više razloga (neprofesionalni oblici djelatnosti neprihvatljivi za struku, prelijevanje javnog novca u privatni sektor i sl.). Predlažem brisati navedeni članak, a i nepotrebno je da te odredbe budu dijelom ovog zakona jer se mogu regulirati pravilnicima ili uputama. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, ovo pitanje je regulirano s obzirom na praksu provedbe financijskih poslova što prati Ministarstvo financija, tako da su odredbe definirane u suglasnosti s Ministarstvom financija. |
| 1760 | Društvo knjižničara Karlovačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 31. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 31… (1) Knjižnica kojoj je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za proračunske korisnike. (2) Knjižnica vjerske zajednice osnovana kao ustanova i knjižnica osnovana kao zaklada vode financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za neprofitne organizacije. (3) Knjižnica koja je osnovana kao ustanova kojoj je osnivač druga pravna osoba vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za poduzetnike ako je pravna osoba osnivač obveznik utvrđivanja i plaćanja poreza na dobit za svoju ukupnu djelatnost ili je temeljni cilj osnivanja i djelovanja knjižnice stjecanje dobiti. (4) Knjižnica osnovana kao trgovačko društvo bez obzira na osnivača vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za poduzetnike. (5) Knjižnica osnovana kao udruga i zadruga vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s posebnim propisima. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati cijeli članak. OBRAZLOŽENJE: Ovo se može regulirati pravilnicima ili uputama. Nepotrebno je da bude dio zakona. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, ovo pitanje je regulirano s obzirom na praksu provedbe financijskih poslova što prati Ministarstvo financija, tako da su odredbe definirane u suglasnosti s Ministarstvom financija. |
| 1761 | Marijana Mišetić, predsjednica Komisije za visokoškolske knjižnice (HKD) | I.OPĆE ODREDBE, Članak 31. | ČLANAK 31. - članak brisati u cijelosti | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, ovo pitanje je regulirano s obzirom na praksu provedbe financijskih poslova što prati Ministarstvo financija, tako da su odredbe definirane u suglasnosti s Ministarstvom financija. |
| 1762 | Vesna Ivanković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 31. | Članak 31… (1) Knjižnica kojoj je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za proračunske korisnike. (2) Knjižnica vjerske zajednice osnovana kao ustanova i knjižnica osnovana kao zaklada vode financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za neprofitne organizacije. (3) Knjižnica koja je osnovana kao ustanova kojoj je osnivač druga pravna osoba vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za poduzetnike ako je pravna osoba osnivač obveznik utvrđivanja i plaćanja poreza na dobit za svoju ukupnu djelatnost ili je temeljni cilj osnivanja i djelovanja knjižnice stjecanje dobiti. (4) Knjižnica osnovana kao trgovačko društvo bez obzira na osnivača vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za poduzetnike. (5) Knjižnica osnovana kao udruga i zadruga vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s posebnim propisima. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati cijeli članak. OBRAZLOŽENJE: Ovo se može regulirati pravilnicima ili uputama. Nepotrebno je da bude dio zakona. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, ovo pitanje je regulirano s obzirom na praksu provedbe financijskih poslova što prati Ministarstvo financija, tako da su odredbe definirane u suglasnosti s Ministarstvom financija. |
| 1763 | Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 31. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 31. (1) Knjižnica kojoj je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za proračunske korisnike. (2) Knjižnica vjerske zajednice osnovana kao ustanova i knjižnica osnovana kao zaklada vode financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za neprofitne organizacije. (3) Knjižnica koja je osnovana kao ustanova kojoj je osnivač druga pravna osoba vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za poduzetnike ako je pravna osoba osnivač obveznik utvrđivanja i plaćanja poreza na dobit za svoju ukupnu djelatnost ili je temeljni cilj osnivanja i djelovanja knjižnice stjecanje dobiti. (4) Knjižnica osnovana kao trgovačko društvo bez obzira na osnivača vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za poduzetnike. (5) Knjižnica osnovana kao udruga i zadruga vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s posebnim propisima. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati cijeli članak. OBRAZLOŽENJE: Ovo se može regulirati pravilnicima ili uputama. Nepotrebno je da bude dio zakona. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, ovo pitanje je regulirano s obzirom na praksu provedbe financijskih poslova što prati Ministarstvo financija, tako da su odredbe definirane u suglasnosti s Ministarstvom financija. |
| 1764 | Narodna knjižnica Virje | I.OPĆE ODREDBE, Članak 31. | Brisati cijeli članak. Način računovodstvenog i financijskog poslovanja regulirano je posebnim zakonima. Oblici osnivanja knjižnica kao udruga, zaklada, zadruga i trgovačkih društva nisu niti potrebni niti prihvatljivi kao što je već ranije rečeno, knjižnični sustav se time destabilizira budući da navedeni oblici organizacije podliježu drugim zakonima. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, ovo pitanje je regulirano s obzirom na praksu provedbe financijskih poslova što prati Ministarstvo financija, tako da su odredbe definirane u suglasnosti s Ministarstvom financija. |
| 1765 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 31. | Brisati cijeli članak. OBRAZLOŽENJE: Ovo se može regulirati pravilnicima ili uputama. Nepotrebno je da bude dio zakona. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, ovo pitanje je regulirano s obzirom na praksu provedbe financijskih poslova što prati Ministarstvo financija, tako da su odredbe definirane u suglasnosti s Ministarstvom financija. |
| 1766 | Katarina Todorcev Hlača Predsjednica Radne grupe za manjinske knjižnice HKD | I.OPĆE ODREDBE, Članak 31. | Članak 31. (1) Knjižnica kojoj je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za proračunske korisnike. (2) Knjižnica vjerske zajednice odnosno manjinska knjižnica osnovana kao ustanova i knjižnica osnovana kao zaklada vode financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za neprofitne organizacije. | Prihvaćen | Knjižnica vjerske knjižnice su specijalne knjižnice, dok je manjinska knjižnica zbirka unutar knjižnice, te se ne navode u ovom članku. |
| 1767 | Jagoda Ille, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 31. | BRISATI CIJELI ČLANAK Način računovodstvenog i financijskog poslovanja regulirano je posebnim zakonima. Oblici osnivanja knjižnica kao udruga, zaklada, zadruga i trgovačkih društva nisu niti potrebni niti prihvatljivi kao što je već ranije rečeno, knjižnični sustav se time destabilizira budući da navedeni oblici organizacije podliježu drugim zakonima. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, ovo pitanje je regulirano s obzirom na praksu provedbe financijskih poslova što prati Ministarstvo financija, tako da su odredbe definirane u suglasnosti s Ministarstvom financija. |
| 1768 | Ivana Dević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 31. | Brisati cijeli članak. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, ovo pitanje je regulirano s obzirom na praksu provedbe financijskih poslova što prati Ministarstvo financija, tako da su odredbe definirane u suglasnosti s Ministarstvom financija. |
| 1769 | Aniko Smiljanić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 31. | Članak 31… (1) Knjižnica kojoj je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za proračunske korisnike. (2) Knjižnica vjerske zajednice osnovana kao ustanova i knjižnica osnovana kao zaklada vode financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za neprofitne organizacije. (3) Knjižnica koja je osnovana kao ustanova kojoj je osnivač druga pravna osoba vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za poduzetnike ako je pravna osoba osnivač obveznik utvrđivanja i plaćanja poreza na dobit za svoju ukupnu djelatnost ili je temeljni cilj osnivanja i djelovanja knjižnice stjecanje dobiti. (4) Knjižnica osnovana kao trgovačko društvo bez obzira na osnivača vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za poduzetnike. | Prihvaćen | Ovo pitanje je regulirano s obzirom na praksu provedbe financijskih poslova što prati Ministarstvo financija, tako da su odredbe definirane u suglasnosti s Ministarstvom financija. Knjižnica vjerske knjižnice su specijalne knjižnice te se ne navode u ovom članku. |
| 1770 | Gradska knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 31. | Budući da navedeni formalno-pravni oblici osnivanja knjižnica kao udruga, zaklada, zadruga i sličnih neprofesionalnih oblika nisu prihvatljivi Članak 31 potrebno je brisati. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, ovo pitanje je regulirano s obzirom na praksu provedbe financijskih poslova što prati Ministarstvo financija, tako da su odredbe definirane u suglasnosti s Ministarstvom financija. |
| 1771 | Petar Lukačić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 31. | Brisati cijeli članak. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, ovo pitanje je regulirano s obzirom na praksu provedbe financijskih poslova što prati Ministarstvo financija, tako da su odredbe definirane u suglasnosti s Ministarstvom financija. |
| 1772 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 31. | Brisati cijeli članak. OBRAZLOŽENJE: Ovo se može regulirati pravilnicima ili uputama. Nepotrebno je da bude dio zakona. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, ovo pitanje je regulirano s obzirom na praksu provedbe financijskih poslova što prati Ministarstvo financija, tako da su odredbe definirane u suglasnosti s Ministarstvom financija. |
| 1773 | Maja Valjak | I.OPĆE ODREDBE, Članak 31. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati cijeli članak. OBRAZLOŽENJE: Ovo se može regulirati pravilnicima ili uputama. Nepotrebno je da bude dio zakona. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, ovo pitanje je regulirano s obzirom na praksu provedbe financijskih poslova što prati Ministarstvo financija, tako da su odredbe definirane u suglasnosti s Ministarstvom financija. |
| 1774 | Nada Topić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 31. | Brisati cijeli članak. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, ovo pitanje je regulirano s obzirom na praksu provedbe financijskih poslova što prati Ministarstvo financija, tako da su odredbe definirane u suglasnosti s Ministarstvom financija. |
| 1775 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 31. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 31… (1) Knjižnica kojoj je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za proračunske korisnike. (2) Knjižnica vjerske zajednice osnovana kao ustanova i knjižnica osnovana kao zaklada vode financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za neprofitne organizacije. (3) Knjižnica koja je osnovana kao ustanova kojoj je osnivač druga pravna osoba vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za poduzetnike ako je pravna osoba osnivač obveznik utvrđivanja i plaćanja poreza na dobit za svoju ukupnu djelatnost ili je temeljni cilj osnivanja i djelovanja knjižnice stjecanje dobiti. (4) Knjižnica osnovana kao trgovačko društvo bez obzira na osnivača vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za poduzetnike. (5) Knjižnica osnovana kao udruga i zadruga vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s posebnim propisima. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati cijeli članak. OBRAZLOŽENJE: Ovo se može regulirati pravilnicima ili uputama. Nepotrebno je da bude dio zakona. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, ovo pitanje je regulirano s obzirom na praksu provedbe financijskih poslova što prati Ministarstvo financija, tako da su odredbe definirane u suglasnosti s Ministarstvom financija. |
| 1776 | ANA SUDAREVIĆ | I.OPĆE ODREDBE, Članak 31. | Brisati cijeli članak. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, ovo pitanje je regulirano s obzirom na praksu provedbe financijskih poslova što prati Ministarstvo financija, tako da su odredbe definirane u suglasnosti s Ministarstvom financija. |
| 1777 | Sveučilišna knjižnica u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 31. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA ČLANAK 31, STAVAK 1. (1) Knjižnica kojoj je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za proračunske korisnike. | Prihvaćen | Ovo pitanje je regulirano s obzirom na praksu provedbe financijskih poslova što prati Ministarstvo financija, tako da su odredbe definirane u suglasnosti s Ministarstvom financija. |
| 1778 | Društvo knjižničara u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 31. | Knjižnica je neprofitna ustanova ili ustrojbena jedinica. Čemu ovo sa trgovačkim društvom? Zašto se uvode pojmovi udruga ili zadruga? Jer postoji i zakon o udrugama i zakon o trgovačkim društvima..što to onda znači? Miješanjem zakona moći će se zloupotrebljavati knjižnice za otvaranje trgovačkih društava ili udruga financiranih od državnih sredstava. Mogućnosti su praktički beskonačne. Po potrebi će se koristiti zakoni o trgovačkim društvima a po nekoj drugoj potrebi zakoni o knjižnicama. Izmjenom bilo koje točke zakona prednost može dobiti npr. Zakon o trgovačkim društvima naspram Zakona o knjižnicama. Samim time od brige o građi lako ćemo prijeći na prodaju raznih roba i dobara. Brisati cijeli članak. OBRAZLOŽENJE: Ovo se može regulirati pravilnicima ili uputama. Nepotrebno je da bude dio zakona. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, ovo pitanje je regulirano s obzirom na praksu provedbe financijskih poslova što prati Ministarstvo financija, tako da su odredbe definirane u suglasnosti s Ministarstvom financija. |
| 1779 | Lidija Dužić Zlovolić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 31. | Brisati cijeli članak. OBRAZLOŽENJE: Ovo se može regulirati pravilnicima ili uputama. Nepotrebno je da bude dio zakona. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, ovo pitanje je regulirano s obzirom na praksu provedbe financijskih poslova što prati Ministarstvo financija, tako da su odredbe definirane u suglasnosti s Ministarstvom financija. |
| 1780 | Knjižnice grada Zagreba | I.OPĆE ODREDBE, Članak 31. | Brisati cijeli članak. OBRAZLOŽENJE: Način računovodstvenog i financijskog poslovanja regulirano je posebnim zakonima. Oblici osnivanja knjižnica kao udruga, zaklada, zadruga i trgovačkih društva nisu niti potrebni niti prihvatljivi kao što je već ranije rečeno, knjižnični sustav se time destabilizira budući da navedeni oblici organizacije podliježu drugim zakonima. Predlažem brisati navedeni članak. Nepotrebno je da bude dio zakona. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, ovo pitanje je regulirano s obzirom na praksu provedbe financijskih poslova što prati Ministarstvo financija, tako da su odredbe definirane u suglasnosti s Ministarstvom financija. |
| 1781 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 31. | BRISATI Čl. 31. OBRAZLOŽENJE: Oblici osnivanja knjižnica kao udruga, zaklada, zadruga i trgovačkih društva nisu niti potrebni niti prihvatljivi, jer destabiliziraju knjižnični sustav. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, ovo pitanje je regulirano s obzirom na praksu provedbe financijskih poslova što prati Ministarstvo financija, tako da su odredbe definirane u suglasnosti s Ministarstvom financija. |
| 1782 | Sanja Heberling Dragičević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 31. | Nepotrebno, brisati cijeli članak. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, ovo pitanje je regulirano s obzirom na praksu provedbe financijskih poslova što prati Ministarstvo financija, tako da su odredbe definirane u suglasnosti s Ministarstvom financija. |
| 1783 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 31. | Brisati cijeli članak. Ovo se može regulirati pravilnicima ili uputama. Nepotrebno je da bude dio zakona, a i proizlazi iz prirode osnivača knjižnice. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, ovo pitanje je regulirano s obzirom na praksu provedbe financijskih poslova što prati Ministarstvo financija, tako da su odredbe definirane u suglasnosti s Ministarstvom financija. |
| 1784 | Sanja Paravić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 31. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 31… (1) Knjižnica kojoj je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za proračunske korisnike. (2) Knjižnica vjerske zajednice osnovana kao ustanova i knjižnica osnovana kao zaklada vode financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za neprofitne organizacije. (3) Knjižnica koja je osnovana kao ustanova kojoj je osnivač druga pravna osoba vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za poduzetnike ako je pravna osoba osnivač obveznik utvrđivanja i plaćanja poreza na dobit za svoju ukupnu djelatnost ili je temeljni cilj osnivanja i djelovanja knjižnice stjecanje dobiti. (4) Knjižnica osnovana kao trgovačko društvo bez obzira na osnivača vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za poduzetnike. (5) Knjižnica osnovana kao udruga i zadruga vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s posebnim propisima. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati cijeli članak. OBRAZLOŽENJE: Ovo se može regulirati pravilnicima ili uputama. Nepotrebno je da bude dio zakona. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, ovo pitanje je regulirano s obzirom na praksu provedbe financijskih poslova što prati Ministarstvo financija, tako da su odredbe definirane u suglasnosti s Ministarstvom financija. |
| 1785 | Jasminka Kovačević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 31. | Brisati cijeli članak. OBRAZLOŽENJE: Ovo se može regulirati pravilnicima ili uputama. Nepotrebno je da bude dio zakona. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, ovo pitanje je regulirano s obzirom na praksu provedbe financijskih poslova što prati Ministarstvo financija, tako da su odredbe definirane u suglasnosti s Ministarstvom financija. |
| 1786 | Ivana Dorotić Malič | I.OPĆE ODREDBE, Članak 31. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 31… (1) Knjižnica kojoj je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za proračunske korisnike. (2) Knjižnica vjerske zajednice osnovana kao ustanova i knjižnica osnovana kao zaklada vode financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za neprofitne organizacije. (3) Knjižnica koja je osnovana kao ustanova kojoj je osnivač druga pravna osoba vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za poduzetnike ako je pravna osoba osnivač obveznik utvrđivanja i plaćanja poreza na dobit za svoju ukupnu djelatnost ili je temeljni cilj osnivanja i djelovanja knjižnice stjecanje dobiti. (4) Knjižnica osnovana kao trgovačko društvo bez obzira na osnivača vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za poduzetnike. (5) Knjižnica osnovana kao udruga i zadruga vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s posebnim propisima. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati cijeli članak. OBRAZLOŽENJE: Ovo se može regulirati pravilnicima ili uputama. Nepotrebno je da bude dio zakona. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, ovo pitanje je regulirano s obzirom na praksu provedbe financijskih poslova što prati Ministarstvo financija, tako da su odredbe definirane u suglasnosti s Ministarstvom financija. |
| 1787 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 31. | Brisati cijeli članak. OBRAZLOŽENJE: Ovo se može regulirati pravilnicima ili uputama. Nepotrebno je da bude dio zakona. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, ovo pitanje je regulirano s obzirom na praksu provedbe financijskih poslova što prati Ministarstvo financija, tako da su odredbe definirane u suglasnosti s Ministarstvom financija. |
| 1788 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 31. | BRISATI CIJELI ČLANAK. OBRAZLOŽENJE: Moguće je regulirati pravilnicima ili uputama te je nepotrebno da bude dio zakona. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, ovo pitanje je regulirano s obzirom na praksu provedbe financijskih poslova što prati Ministarstvo financija, tako da su odredbe definirane u suglasnosti s Ministarstvom financija. |
| 1789 | Tomislav Staničić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 31. | Članak 31… (1) Knjižnica kojoj je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za proračunske korisnike. (2) Knjižnica vjerske zajednice osnovana kao ustanova i knjižnica osnovana kao zaklada vode financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za neprofitne organizacije. (3) Knjižnica koja je osnovana kao ustanova kojoj je osnivač druga pravna osoba vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za poduzetnike ako je pravna osoba osnivač obveznik utvrđivanja i plaćanja poreza na dobit za svoju ukupnu djelatnost ili je temeljni cilj osnivanja i djelovanja knjižnice stjecanje dobiti. (4) Knjižnica osnovana kao trgovačko društvo bez obzira na osnivača vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za poduzetnike. (5) Knjižnica osnovana kao udruga i zadruga vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s posebnim propisima. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati cijeli članak. OBRAZLOŽENJE: Ovo se može regulirati pravilnicima ili uputama. Nepotrebno je da bude dio zakona. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, ovo pitanje je regulirano s obzirom na praksu provedbe financijskih poslova što prati Ministarstvo financija, tako da su odredbe definirane u suglasnosti s Ministarstvom financija. |
| 1790 | Zrinka Udiljak Bugarinovski | I.OPĆE ODREDBE, Članak 31. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 31… (1) Knjižnica kojoj je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za proračunske korisnike. (2) Knjižnica vjerske zajednice osnovana kao ustanova i knjižnica osnovana kao zaklada vode financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za neprofitne organizacije. (3) Knjižnica koja je osnovana kao ustanova kojoj je osnivač druga pravna osoba vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za poduzetnike ako je pravna osoba osnivač obveznik utvrđivanja i plaćanja poreza na dobit za svoju ukupnu djelatnost ili je temeljni cilj osnivanja i djelovanja knjižnice stjecanje dobiti. (4) Knjižnica osnovana kao trgovačko društvo bez obzira na osnivača vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za poduzetnike. (5) Knjižnica osnovana kao udruga i zadruga vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s posebnim propisima. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati cijeli članak. OBRAZLOŽENJE: Ovo se može regulirati pravilnicima ili uputama. Nepotrebno je da bude dio zakona. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, ovo pitanje je regulirano s obzirom na praksu provedbe financijskih poslova što prati Ministarstvo financija, tako da su odredbe definirane u suglasnosti s Ministarstvom financija. |
| 1791 | dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 31. | Članak 31… (1) Knjižnica kojoj je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za proračunske korisnike. (2) Knjižnica vjerske zajednice osnovana kao ustanova i knjižnica osnovana kao zaklada vode financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za neprofitne organizacije. (3) Knjižnica koja je osnovana kao ustanova kojoj je osnivač druga pravna osoba vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za poduzetnike ako je pravna osoba osnivač obveznik utvrđivanja i plaćanja poreza na dobit za svoju ukupnu djelatnost ili je temeljni cilj osnivanja i djelovanja knjižnice stjecanje dobiti. (4) Knjižnica osnovana kao trgovačko društvo bez obzira na osnivača vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za poduzetnike. (5) Knjižnica osnovana kao udruga i zadruga vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s posebnim propisima. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati cijeli članak. OBRAZLOŽENJE: Ovo se može regulirati pravilnicima ili uputama. Nepotrebno je da bude dio zakona. U čl. 32. st. 1. Prijedloga zakona, za knjižničarske djelatnike propisuje se pravno dvosmislena i neobavezna formulacija u kojoj nije jasno TKO može i smije obavljati stručne poslove u knjižnicama: "Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". OBRAZLOŽENJE: Činjenicom da se ukinula odredba tko točno OBAVLJA stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "ODGOVORNI" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove, ili su tek oni djelatnici koji (slučajno, ne nužno) imaju knjižničarska zvanja, osobno ili na neki način odgovorni (?) zbog te činjenice, a ostali koji nemaju stručna zvanja po toj logici nisu odgovorni. Riječ odgovorni tako NE MOŽE adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica i tu sferu potpuno prepustiti u ruke i diskrecijsku odluku svih osnivača. Navedeno bi samo doprinijelo nepotrebno stvorenim problemima stručne naravi, poput konačne degradacije i obesmisljavanje struke i obrazovanja u struci, ali i onima zakonske, korumptivno-nepotističke i društvene prirode, kao kod spomenutih uvjeta za zapošljavanje rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. | Nije prihvaćen | Primjedba koja se odnosi na članak 31. ne prihvaća se, ovo pitanje je regulirano s obzirom na praksu provedbe financijskih poslova što prati Ministarstvo financija, tako da su odredbe definirane u suglasnosti s Ministarstvom financija. Vezano za članak 32. navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 1792 | Ljiljana Črnjar | I.OPĆE ODREDBE, Članak 31. | Nepotrebno, brisati cijeli članak. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, ovo pitanje je regulirano s obzirom na praksu provedbe financijskih poslova što prati Ministarstvo financija, tako da su odredbe definirane u suglasnosti s Ministarstvom financija. |
| 1793 | Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 31. | Brisati cijeli članak. OBRAZLOŽENJE: Ovo se može regulirati pravilnicima ili uputama. Nepotrebno je da bude dio zakona. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, ovo pitanje je regulirano s obzirom na praksu provedbe financijskih poslova što prati Ministarstvo financija, tako da su odredbe definirane u suglasnosti s Ministarstvom financija. |
| 1794 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 31. | Brisati cijeli članak. OBRAZLOŽENJE: Ovo se može regulirati pravilnicima ili uputama. Nepotrebno je da bude dio zakona. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, ovo pitanje je regulirano s obzirom na praksu provedbe financijskih poslova što prati Ministarstvo financija, tako da su odredbe definirane u suglasnosti s Ministarstvom financija. |
| 1795 | Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ | I.OPĆE ODREDBE, Članak 31. | PRIMJEDBA: Neprihvatljivo. Javna knjižnica zbog već ranije opisanih razloga ne može biti osnovana kao udruga, trgovačko društvo itd. Knjižnica je JAVNA USTANOVA, od posebnog društvenog interesa. Oblici osnivanja knjižnica kao udruga, zaklada, zadruga i trgovačkih društva nisu niti potrebni niti prihvatljivi kao što je već ranije rečeno, knjižnični sustav se time destabilizira budući da navedeni oblici organizacije podliježu drugim zakonima. Način računovodstvenog i financijskog poslovanja regulirano je drugim, posebnim zakonima i ne treba se opisivati u temeljnom KNJIŽNIČNOM zakonu. PRIJEDLOG: Brisati cijeli navedeni članak 31. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, ovo pitanje je regulirano s obzirom na praksu provedbe financijskih poslova što prati Ministarstvo financija, tako da su odredbe definirane u suglasnosti s Ministarstvom financija. |
| 1796 | Gradska knjižnica Beli Manastir | I.OPĆE ODREDBE, Članak 31. | Potpuno nepotreban članak jer je to regulirano drugim zakonima. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, ovo pitanje je regulirano s obzirom na praksu provedbe financijskih poslova što prati Ministarstvo financija, tako da su odredbe definirane u suglasnosti s Ministarstvom financija. |
| 1797 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, KNJIŽNIČARSKI DJELATNICI | Ova sekcija neadekvatno definira stručna knjižničarska zvanja niti se poziva na kakav drugi propis kojim su definirana stručna knjižničarska zvanja. Prijedlog iz 2014. detaljno opisuje i propisuje pojedine razine stručnih knjižničarskih zvanja. Ovdje se nigdje ne spominje i ne propisuje stručno usavršavanje djelatnika knjižnica, a koje je glavna nit vodilja suvremenih strategija i smjernice EU prilikom definiranja izgradnje društva znanja. Stručni ispiti kao i stjecanje viših knjižničarskih zvanja, kao i stalna stručna usavršavanja potpuno su izbačeni iz trenutno važećeg zakona, a zanemaren je i prijedlog iz 2014. godine. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, članak 31. stavak 1. propisuje da su stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižnična zvanja odgovorni za obavljanje svih poslova u knjižnici a uvjeti i način njihova stjecanja propisuju se pravilnikom u skladu s razvojem struke i pravnom stečevinom. |
| 1798 | Daniela Živković | I.OPĆE ODREDBE, KNJIŽNIČARSKI DJELATNICI | Čl. 32 ovog prijedloga Zakona trebao bi nositi naslov Knjižnični djelatnici. U njemu nužno treba navesti knjižničarska zvanja koja čine većinu zaposlenika knjižnica: diplomirani knjižničar, knjižničar, pomoćni knjižničar. Svaka struka ima zvanje koje tu struku nosi pa tako i knjižničarstvo. To je diplomirani knjižničar. Poznato nam je da su sadašnji nazivi zvanja usvojeni za važeći zakon nakon dosta promišljanja i dogovaranja s članovima komisija a s obzirom na različitost naziva u diplomama postojećih studija za knjižničarsko zvanje u Hrvatskoj. Napominjem da se u pravilnicima mogu određivati i mijenjati određeni uvjeti stjecanja zvanja no sam naziv zvanja mora biti zakonom zadan. Smatram da izlika kako nemamo bolje ili drugačije nazive zvanja od sadašnjih ne može opravdati izostavljanje tih naziva iz ovog prijedloga Zakona. (prof. dr. sc. Daniela Živković, predsjednica Povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci) | Prihvaćen | članak 31. stavak 1. propisuje da su stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižnična zvanja odgovorni za obavljanje svih poslova u knjižnici a uvjeti i način njihova stjecanja propisuju se pravilnikom u skladu s razvojem struke i pravnom stečevinom. |
| 1799 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, KNJIŽNIČARSKI DJELATNICI | U prijedlog Zakona neophodno je uvrstiti stručna knjižnična zvanja kao što je u postojećem Zakonu. Nomenklatura zvanja jedno od temeljnih odrednica svake profesije pa tako i knjižničarske. Način stjecanja zvanja može se propisati pravilnikom ali zvanja moraju i trebaju biti navedena u Zakonu. | Prihvaćen | Uvjeti i način stjecanja zvanja propisuju se pravilnikom u skladu s razvojem struke i pravnom stečevinom. |
| 1800 | Sanja Heberling Dragičević | I.OPĆE ODREDBE, KNJIŽNIČARSKI DJELATNICI | U odredbama o knjižničarskim djelatnicima više se jasno ne propisuje da stručne knjižničarske poslove moraju obavljati osobe sa stručnim knjižničarskim zvanjem, bilo u javnim, privatnim ili knjižnicama vjerskih zajednica. | Prihvaćen | U članku 33. stavku 1. propisano je da su stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni za obavljanje svih stručnih poslova. |
| 1801 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, KNJIŽNIČARSKI DJELATNICI | U ovoj glavi se nigdje, a za očekivati je da hoće, ne propisuje da stručne knjižničarske poslove obavljaju stručni knjižničarski djelatnici (u svim vrstama knjižnica) niti se navode koji su to djelatnici. Iako je ovaj dio u važećem zakonu bio nedovoljno dobro reguliran i to je neusporedivo bolje od predloženog rješenja. | Prihvaćen | U članku 33. stavku 1. propisano je da su stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni za obavljanje svih stručnih poslova. |
| 1802 | Sanja Paravić | I.OPĆE ODREDBE, KNJIŽNIČARSKI DJELATNICI | Podržavam komentar Sveučilišne knjižnice Rijeka. | Primljeno na znanje | Nije dan konkretan prijedlog |
| 1803 | Draženka Stančić | I.OPĆE ODREDBE, KNJIŽNIČARSKI DJELATNICI | Osobe koje se zapošljavaju u knjižnici sa samo jednim zaposlenikom (poput školskih) obzirom na širok raspon potrebnih kompetencija moraju zadovoljavati uvjete za rad na poslovima diplomiranog knjižničara. | Prihvaćen | Primljeno na znanje. Navedena materija bit će regulirana pravilnikom. |
| 1804 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, KNJIŽNIČARSKI DJELATNICI | U odredbama o knjižničarskim djelatnicima više se jasno ne propisuje da stručne knjižničarske poslove moraju obavljati osobe sa stručnim knjižničarskim zvanjem, bilo u javnim, privatnim ili knjižnicama vjerskih zajednica. | Prihvaćen | U članku 33. stavku 1. propisano je da su stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni za obavljanje svih stručnih poslova. |
| 1805 | Jelena Žagrović | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 32, st. 4. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Iznimno u školskim knjižnicama gdje stručna knjižničarska zvanja i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom za napredovanja ministar nadležan za znanost i obrazovanje, te Agencija za odgoj i obrazovanje. | Nije prihvaćen | Razmotreno, ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 1806 | Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica, Hrvatsko knjižničarsko društvo, Sekcija za narodne knjižnice - Komisija za narodne knjižnice | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Članak 32./Stavak 1. Potrebno je navesti da stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Objašnjenje: U Prijedlog Zakona neophodno je uvrstiti stručna knjižnična zvanja kao što je u postojećem Zakonu. Nomenklatura zvanja jedno od temeljnih odrednica svake profesije pa tako i knjižničarske. Način stjecanja zvanja može se propisati pravilnikom, ali zvanja moraju i trebaju biti navedena u Zakonu. | Nije prihvaćen | Razmotreno, ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 1807 | Andreja Toljan | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Neophodno je navesti stručna knjižnična zvanja kao što je i u postojećem Zakonu. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu je potrebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara koji polažu ispit pri dva Ministarstva. | Nije prihvaćen | Razmotreno, ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 1808 | Ines Krušelj-Vidas, školska knjižničarka savjetnica, član Sekcije za školske knjižnice/ Hrvatsko knjižničarsko društvo Krapinsko-zagorske županije; član Hrvatske udruge školskih knjižničara/Podružnica Krapinsko-zagorske županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Članak 32., Stavak 1. (1) Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi. Stavak 1 u potpunosti je nejasan tim više što se spominju samo javne (narodne). Postavlja se pitanje da li to znači da djelatnici koji se zapošljavaju u ostalim vrstama knjižnica, npr. školskim, ne trebaju imati stručno knjižnično zvanje!? U prijedlog Zakona neophodno je uvrstiti stručna knjižnična zvanja kao što je u postojećem Zakonu. Nomenklatura zvanja jedno od temeljnih odrednica svake profesije pa tako i knjižničarske. Način stjecanja zvanja može se propisati pravilnikom ali zvanja moraju i trebaju biti navedena u Zakonu. Predlažemo da Stavak 1 glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. U školskim knjižnicama gdje stručne poslove obavlja visokobrazovani stručni suradnik knjižničar, stručni suradnik knjižničar mentor i stručni suradnik knjižničar savjetnik. Također je potrebna izmjena i dopuna i Stavka 4: Pravilnik o stručnim knjižničnim zvanjima te uvjete i način njihova stjecanja zajednički donose ministar nadležan za kulturu i ministar nadležan za znanost i obrazovanje na prijedlog HKV-a. Nadalje, do sada su školski knjižničari polagali dva stručna ispita, te inzistiramo da se ovaj problem riješi budućim Pravilnikom u suradnji dvaju ministarstava. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci. Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 1809 | Dora Rubinić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Nedorečena je formulacija da su stručni djelatnici „odgovorni“ za obavljanje stručnih poslova. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA: „Stručne poslove u knjižnicama obavljaju stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja.“ Knjižničarska zvanja odnosno kvalifikacije stručnih djelatnika također moraju biti definirani u Zakonu (npr. knjižničarski pomoćnik, pomoćni knjižničar, knjižničar kao središnje stručno zvanje, te viša stručna zvanja). Pravilnikom se dodatno mogu definirati načini stjecanja tih kvalifikacija. | Nije prihvaćen | Razmotreno, ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 1810 | Višnja Tepeš | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Članak 32 potrebna je izmjena i dopuna Stavka 4: Pravilnik o stručnim knjižničnim zvanjima te uvjete i način njihova stjecanja zajednički donose ministar nadležan za kulturu i ministar nadležan za znanost i obrazovanje na prijedlog HKV-a i HUŠK-a. Nadalje, do sada su školski knjižničari polagali dva stručna ispita, te se ovaj problem mora riješiti budućim Pravilnikom u suradnji dvaju ministarstava na način da se jasno definira kako su školski knjižničari obvezni položiti jedan (1) stručni ispit i to pri AZOO. | Nije prihvaćen | Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 1811 | Sveučilište u Zadru | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti ne može ostati na razini „stručni knjižničarski djelatnici“ jer je termin neprecizan, a zakon treba biti nedvosmislen i jasan. Ovaj zakon mora definirati zanimanje, odnosno kvalifikacije stručnih djelatnika koji nose tu djelatnost kao što su (primjerice): knjižničarski pomoćnik, pomoćni knjižničar, knjižničar kao središnje stručno zvanje, te viša stručna zvanja. Pravilnikom se dodatno (a to mu je i funkcija) uređuje i regulira način stjecanja tih kvalifikacija. To je posebice važno zbog usuglašavanja s reguliranim profesijama. U protivnom se knjižnična djelatnost vraća desetljećima unazad, u vrijeme kada su stručni djelatnici u knjižnicama bili priučavani za rad u knjižnicama (u nedostatku visokoškolskog obrazovanja i primjerenih studijskih programa) te su svoju stručnost stjecali na tečajevima, doškolovanjima i edukacijama izvan visokoškolskih institucija. Zakonom se moraju odrediti stručni djelatnici koje „nose struku“, pogotovo u Hrvatskoj kao zemlji koja je u posljednjim desetljećima dostigla standarde propisane i proklamirane međunarodnim dokumentima, a ne dopustiti vraćanje u vrijeme kada kod nas nisu postojali akreditirani studijski programi za stručne djelatnike u knjižnicama. Navedeno ne isključuje i druge potrebne profile u knjižnicama, ovisno o vrsti knjižnice i njezinoj ulozi. | Nije prihvaćen | Razmotreno, ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 1812 | Sanja Brbora | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Zakoni moraju biti pisani administrativnim stilom standardnoga jezika, što podrazumijeva jasnoću i jednoznačnost. Članak 32, stavak 1 ostavlja mogućnosti za niz različitih interpretacija, što je nedospustivo jer ostavlja prostora za možebitne mistifikacije i malverzacije. U cijelom se članku 32 jednoznačno ne određuje tko su stručni djelatnici, koja su to knjižničarska zvanja. Zvanja treba taksativno i navesti. S tim u vezi predlažem formulaciju kao u članku 34 sadašnjeg Zakona o knjižnicama - Stručne poslove u knjižnicama obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. | Nije prihvaćen | Razmotreno, ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 1813 | Kristina Kalanj, viša knjižničarka; predsjednica Komisije za muzejske i galerijske knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Sukladno stavu Komisije za muzejske i galerijske knjižnice HKD-a, a posebno važno za knjižnice u sastavu muzeja i galerija - jer se sada jedino ovim Zakonom reguliraju stručna knjižničarska zvanja koja nisu definirana u Zakonu o muzejima: U čl. 32. st. 1. Prijedloga zakona, za knjižničarske djelatnike propisuje se pravno dvosmislena i neobavezna formulacija u kojoj nije jasno tko može i smije obavljati stručne poslove u knjižnicama: "Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". OBRAZLOŽENJE: Činjenicom da se ukinula odredba tko točno OBAVLJA stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "ODGOVORNI" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove, ili su tek oni djelatnici koji (slučajno, ne nužno) imaju knjižničarska zvanja, osobno ili na neki način odgovorni (?) zbog te činjenice, a ostali koji nemaju stručna zvanja po toj logici nisu odgovorni. Riječ odgovorni tako NE MOŽE adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica i tu sferu potpuno prepustiti u ruke i diskrecijsku odluku svih osnivača. Navedeno bi samo doprinijelo nepotrebno stvorenim problemima stručne naravi, poput konačne degradacije i obesmisljavanje struke i obrazovanja u struci, ali i onima zakonske, korumptivno-nepotističke i društvene prirode, kao kod spomenutih uvjeta za zapošljavanje rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 32., st. 2 Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. Čl. 32., st. 3 Brisati. Čl. 32, st. 4. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. OBRAZLOŽENJE: Nedopustivo je ne navesti stručna knjižničarska zvanja u tekstu zakona. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći. Također, ne smije se dozvoliti degradiranje Hrvatskoga knjižničarskog vijeća u ovom smislu. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci. Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 1814 | Annabel Domović Luketić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Članak 34. Zakona iz 1997. glasi: "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Poslove diplomiranog knjižničara može obavljati osoba koja ima završen studij knjižničarstva, odnosno završen drugi visokoškolski studij uz dopunski studij knjižničarstva, te položen stručni ispit za diplomiranog knjižničara." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 32, st. 4 novog Zakona izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. U školskim knjižnicama stručne poslove obavljaju stručni suradnik knjižničar, stručni suradnik knjižničar mentor i stručni suradnik knjižničar savjetnik. Poslove diplomiranog knjižničara i stručnog suradnika knjižničara može obavljati osoba koja ima završen studij knjižničarstva. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. OBRAZLOŽENJE Izostavljanjem stručnih knjižničarskih zvanja koja su u skladu s duhom vremena ostavlja se prostora korupciji i srozavanju stručnosti u knjižnicama. Danas kada postoji studij knjižničarstva koji obrazuje knjižničare različitih profila, (a posao knjižničara u idealnom slučaju zahtijeva stručna znanja, široku naobrazbu i „meke vještine“), nužno je Zakonom jasno definirati stručna knjižničarska zvanja. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci. Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 1815 | Matea Bakmaz | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Članak 32. st. 1 potrebno je nadopuniti te jasno navesti stručna knjižničarska zvanja jer formulacija koja je navedena u potpunosti je nedefinirana i ostavlja prostora za deprofesionalizaciju knjižničarske struke. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 1816 | Goranka Braim Vlahović, predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Sadašnji je zakon bar naveo tko obavlja poslove u knjižnicama, iako ta podjela poslova uglavnom ne vrijedi za školske knjižničare (osim diplomirani knjižničari). (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka uz mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća. Utješno je da će se ministar savjetovati s ministrom znanosti i obrazovanja pri donošenju pravilnika, no hoće li se voditi računa o stjecanju viših knjižničarskih zvanja pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja: stručni suradnici školski knjižničari mogu biti promovirani u mentora i savjetnika, što očito nije važno, jer ako žele imati više knjižničarsko zvanje, ne priznaje mu se ovo stečeno pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja pri Ministarstvu kulture (kao, uostalom ni stručni ispit - školski su knjižničari jedina struka koja polaže dva stručna ispita pri dva ministarstva). | Prihvaćen | Donošenje pravilnika u nadležnosti je ministra kulture, jer dva ministarstva ne mogu zajednički donijeti pravilnik. Stručna zvanja regulirat će se pravilnikom. |
| 1817 | Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za informacijske znanosti | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Zajedničko i usuglašeno mišljenje - Odsjeka za informacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, - Odjela za informacijske znanosti, Sveučilišta u Zadru, - Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Članak: 32 Stavak: 4 Prijedlog izmjena: Pravilnik kojim se uređuje pripravnički staž, uvjeti za zapošljavanje u knjižničarskoj struci, stručni ispit, stručna zvanja i viša stručna zvanja donosi ministar nadležan za kulturu uz suglasnost ministra nadležnog za znanost i obrazovanje uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća. Obrazloženje: Hrvatsko knjižnično vijeće je stručno i savjetodavno tijelo Ministarstva kulture koje je oformljene između ostaloga i s ciljem savjetovanja o navedenoj problematici. (kako sustav ne dozvoljava izmjenu kategorije komentara ponovno je uneseno kao - Prijedlog novog teksta) | Nije prihvaćen | Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 1818 | Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za informacijske znanosti | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Zajedničko i usuglašeno mišljenje - Odsjeka za informacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, - Odjela za informacijske znanosti, Sveučilišta u Zadru, - Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Članak: 32 Stavak: 4 Prijedlog izmjena: Pravilnik kojim se uređuje pripravnički staž, uvjeti za zapošljavanje u knjižničarskoj struci, stručni ispit, stručna zvanja i viša stručna zvanja donosi ministar nadležan za kulturu uz suglasnost ministra nadležnog za znanost i obrazovanje uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća. Obrazloženje: Hrvatsko knjižnično vijeće je stručno i savjetodavno tijelo Ministarstva kulture koje je oformljene između ostaloga i s ciljem savjetovanja o navedenoj problematici. | Nije prihvaćen | Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 1819 | Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za informacijske znanosti | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Zajedničko i usuglašeno mišljenje - Odsjeka za informacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, - Odjela za informacijske znanosti, Sveučilišta u Zadru, - Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Članak: 32 Stavak: 1 Prijedlog izmjena: Za rad na stručnim knjižničarskim poslovima potrebno je imati zvanje sveučilišnog prvostupnika odnosno magistra informacijskih i komunikacijskih znanosti koje uključuje kompetencije za rad s knjižničnom građom, upravljanje informacijama i informacijskim ustanovama te komunikaciju s korisnicima. Obrazloženje: Smatramo da bi u zakon trebalo uvrstiti kompetencije potrebne za rad na stručnim knjižničarskim poslovima. Osim toga iz formulacija stavka u trenutnom prijedlogu proizlazi da Stručni knjižničarski djelatnici koji NISU stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja NISU odgovorni za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica. Oni koji su stekli zvanja su odgovorni iz čega proizlazi da oni koji nisu stekli zvanja nisu odgovorni. Nigdje se ne navodi da stručna zvanja moraju biti stečena. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 1820 | Marija Šimunović, diplomirana knjižničarka/članica Komisije za javno zagovaranja HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". OBRAZLOŽENJE: Činjenicom da se ukinula odredba tko točno OBAVLJA stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "ODGOVORNI" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove, ili su tek oni djelatnici koji (slučajno, ne nužno) imaju knjižničarska zvanja, osobno ili na neki način odgovorni (?) zbog te činjenice, a ostali koji nemaju stručna zvanja po toj logici nisu odgovorni. Riječ odgovorni tako NE MOŽE adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica i tu sferu potpuno prepustiti u ruke i diskrecijsku odluku svih osnivača. Navedeno bi samo doprinijelo nepotrebno stvorenim problemima stručne naravi, poput konačne degradacije i obesmisljavanje struke i obrazovanja u struci, ali i onima zakonske, korumptivno-nepotističke i društvene prirode, kao kod spomenutih uvjeta za zapošljavanje rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 32. (2)(3)… (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Brisati IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 32, st. 4. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. OBRAZLOŽENJE: Nedopustivo je ne navesti stručna knjižničarska zvanja u tekstu zakona. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći. Također, ne smije se dozvoliti degradiranje Hrvatskoga knjižničarskog vijeća u ovom smislu. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci. Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 1821 | Gradska knjižnica i čitaonica Pula | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Radi nedvojbene jasnoće knjižničarska zvanja potrebno je izrijekom navesti u zakonu, a ostale odredbe o njihovu stjecanju mogu se urediti pravilnikom iz stavka 4. ovog članka. Predlažemo: (1) Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. U stavku 4. ovog članka dopuniti odredbu: (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci. Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 1822 | Miroslav Katić, predsjednik Društva knjižničara Karlovačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Članak 32., Stavak 1. (1) Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi. Stavak 1 u potpunosti je nejasan tim više što se spominju samo javne (narodne). Postavlja se pitanje da li to znači da djelatnici koji se zapošljavaju u ostalim vrstama knjižnica, npr. školskim, ne trebaju imati stručno knjižničarsko zvanje!? U prijedlog Zakona neophodno je uvrstiti stručna knjižničarska zvanja kao što je u postojećem Zakonu (Isto tako dosadašnji naziv pomoćni knjižničar zamijeniti s primjerenijim jer je ovaj ponižavajući). Nomenklatura zvanja jedno je od temeljnih odrednica svake profesije pa tako i knjižničarske. Način stjecanja zvanja može se propisati pravilnikom ali zvanja moraju i trebaju biti navedena u Zakonu. Također je potrebna izmjena i dopuna i Stavka 4: Pravilnik o stručnim knjižničnim zvanjima te uvjete i način njihova stjecanja zajednički donose ministar nadležan za kulturu i ministar nadležan za znanost i obrazovanje na prijedlog HKV-a. Nadalje, do sada su školski knjižničari polagali dva stručna ispita, te inzistiramo da se ovaj problem riješi budućim Pravilnikom u suradnji dvaju ministarstava. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA U čl. 32. st. 1. Prijedloga zakona, za knjižničarske djelatnike propisuje se pravno dvosmislena i neobavezna formulacija u kojoj nije jasno TKO može i smije obavljati stručne poslove u knjižnicama: "Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati (uz već navedenu promjenu naziva „pomoćni knjižničar“) , ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". Iznimno u školskim knjižnicama gdje stručne poslove obavlja visokobrazovani stručni suradnik knjižničar, stručni suradnik knjižničar mentor i stručni suradnik knjižničar savjetnik. OBRAZLOŽENJE: Nedopustivo je ne navesti stručna knjižničarska zvanja u tekstu zakona. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći. Također, ne smije se dozvoliti degradiranje Hrvatskoga knjižničarskog knjižničnog vijeća u ovom smislu. Pravilnikom se mogu ujednačiti stečena zvanja iste razine napredovanja u ministarstvu u kulturi i ministarstvu znanosti i obrazovanja, što će izjednačiti mogućnost napredovanja visokoobrazovanih knjižničarskih djelatnika koje financiraju ova dva ministarstva, i omogućiti ravnopravno zapošljavanje knjižničara u svim knjižnicama. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 1823 | Alica Kolarić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Još je Zakon iz 1997. godine u Čl. 34. odredio tko obavlja stručne poslove u knjižnicama i koje je obrazovanje potrebno: „Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici… Poslove pomoćnog knjižničara može obavljati osoba koja ima završenu srednju školu i položen stručni ispit za pomoćnog knjižničara… Poslove diplomiranog knjižničara može obavljati osoba koja ima završen studij knjižničarstva, odnosno završen drugi visokoškolski studij uz dopunski studij knjižničarstva, te položen stručni ispit za diplomiranog knjižničara.“ Nejasan je razlog ukljanjanja stručnih zvanja i obrazovanja iz Zakona, budući da upravo oni osiguravaju stručan rad prema svjetskim i domaćim standardima (a to bi nam trebao biti cilj, zar ne?). Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" te takvu formulaciju treba ostaviti u novom Zakonu. Također treba dodati stavke o potrebnom obrazovanju djelatnika. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 1824 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Predlaže se dopuna u st. 1: (1) Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja (pomoćni knjižničar, knjižničar, diplomirani knjižničar, viši knjižničar, knjižničarski savjetnik) odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 1825 | Silvija Perić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 1826 | Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 1827 | Radovan Vrana | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Još jednom: u Zakonu o knjižnicama iz 1997. jasno je navedeno tko su knjižnični djelatnici i koji je stupanj obrazovanja potreban za poslove koje obavlja diplomirani knjižničar. Iz ovog nacrta Zakona taj je dio izostavljen pa predlažem njegovo ponovno uvrštavanje uz dodavanje, odnosno, osuvremenjivanje naziva studija koji su nastali uvođenjem studija prema bolonjskim načelima, odnosno, uz drugu adekvatnu formulaciju stupnja obrazovanja: Zakon iz 1997.: Članak 34. "Poslove diplomiranog knjižničara može obavljati osoba koja ima završen studij knjižničarstva, odnosno završen drugi visokoškolski studij uz dopunski studij knjižničarstva, te položen stručni ispit za diplomiranog knjižničara." Knjižničar bez adekvatnog obrazovanja ne može obavljati niz složenih poslova u knjižnici. To je potrebno navesti u Zakonu, a ne u nekom od pravilnika. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 1828 | Iva Grković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | TEKST PRIJEDLOGA U čl. 32. st. 1. Prijedloga zakona, za knjižničarske djelatnike propisuje se pravno dvosmislena i neobavezna formulacija u kojoj nije jasno TKO može i smije obavljati stručne poslove u knjižnicama: "Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". OBRAZLOŽENJE: Činjenicom da se ukinula odredba tko točno OBAVLJA stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "ODGOVORNI" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove, ili su tek oni djelatnici koji (slučajno, ne nužno) imaju knjižničarska zvanja, osobno ili na neki način odgovorni (?) zbog te činjenice, a ostali koji nemaju stručna zvanja po toj logici nisu odgovorni. Riječ odgovorni tako NE MOŽE adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica i tu sferu potpuno prepustiti u ruke i diskrecijsku odluku svih osnivača. Navedeno bi samo doprinijelo nepotrebno stvorenim problemima stručne naravi, poput konačne degradacije i obesmisljavanje struke i obrazovanja u struci, ali i onima zakonske, korumptivno-nepotističke i društvene prirode, kao kod spomenutih uvjeta za zapošljavanje rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. TEKST PRIJEDLOGA Članak 32. (2)(3)… (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka uz mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Brisati. ČLANKA ZAKONA Članak 32. (4)… Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 32, st. 4. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. OBRAZLOŽENJE: Nedopustivo je ne navesti stručna knjižničarska zvanja u tekstu zakona. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći. Također, ne smije se dozvoliti degradiranje Hrvatskoga knjižničarskog vijeća u ovom smislu. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 1829 | Nadia Bužleta | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Knjižničarska zvanja potrebno je izrijekom navesti u zakonu, a ostale odredbe o njihovu stjecanju mogu se urediti pravilnikom iz stavka 4. ovog članka. Ovako nije jasno tko je stručni knjižničarski djelatnik te je radi nedvojbene jasnoće potrebno vratiti nazive stručnih zvanja u zakon. Predlaže se: (1) Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. U stavku 4. ovog članka dopuniti odredbu: (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 1830 | Društvo knjižničara Karlovačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA U čl. 32. st. 1. Prijedloga zakona, za knjižničarske djelatnike propisuje se pravno dvosmislena i neobavezna formulacija u kojoj nije jasno TKO može i smije obavljati stručne poslove u knjižnicama: "Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati (osim što bi trebalo razmisliti o novom nazivu za "pomoćne knjižničare jer je diskriminirajući. Pomoćni knjižničari samostalno obavljaju poslove u većini knjižnica, dakle nikome ne pomažu.), ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". OBRAZLOŽENJE: Činjenicom da se ukinula odredba tko točno obavlja stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "odgovorni" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove, ili su tek oni djelatnici koji (slučajno, ne nužno) imaju knjižničarska zvanja, osobno ili na neki način odgovorni (?) zbog te činjenice, a ostali koji nemaju stručna zvanja po toj logici nisu odgovorni. Riječ odgovorni tako ne može adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica i tu sferu potpuno prepustiti u ruke i diskrecijsku odluku svih osnivača. Navedeno bi samo doprinijelo nepotrebno stvorenim problemima stručne naravi, poput konačne degradacije i obesmisljavanje struke i obrazovanja u struci, ali i onima zakonske, korumptivno-nepotističke i društvene prirode, kao kod spomenutih uvjeta za zapošljavanje rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. 47. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 32. (2)(3)… (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka uz mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Brisati 48. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 32. (4)… Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA U Zakon treba navesti tko obavlja stručne poslove u knjižnicama. Razmisliti o novom nazivu za „pomoćne knjižničare jer je degradirajući“, ostalo ostaviti. OBRAZLOŽENJE: Nedopustivo je ne navesti stručna knjižničarska zvanja u tekstu zakona. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći. Također, ne smije se dozvoliti degradiranje Hrvatskoga knjižničarskog vijeća u ovom smislu. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 1831 | Alida Devčić Crnić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Postavlja se pitanje da li to znači da djelatnici koji se zapošljavaju u ostalim vrstama knjižnica, npr. školskim, ne trebaju imati stručno knjižnično zvanje!? U prijedlog Zakona neophodno je uvrstiti stručna knjižnična zvanja kao što je u postojećem Zakonu. Nomenklatura zvanja jedno od temeljnih odrednica svake profesije pa tako i knjižničarske. Način stjecanja zvanja može se propisati pravilnikom, ali zvanja moraju i trebaju biti navedena u Zakonu. Negiranjem stručnog obrazovanja i angažiranja stručnih kadrova u knjižnicama negira se dosad stečena razina stručnog knjižničarskog obrazovanja i knjižničarske prakse u Republici Hrvatskoj, kao i smisao obrazovanja kao takvog. Predlažemo da Stavak 1 glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. U školskim knjižnicama gdje stručne poslove obavlja visokobrazovani stručni suradnik knjižničar, stručni suradnik knjižničar mentor i stručni suradnik knjižničar savjetnik. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 1832 | Ana Škvarić, dipl. knjižničarka, članica Komisije za pokretne knjižnice HKD-a / članica Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 32. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 32, st. 4. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 1833 | Marijana Mišetić, predsjednica Komisije za visokoškolske knjižnice (HKD) | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | ČLANAK 32. - članak je potrebno u potpunosti preraditi tako da se izrijekom navede da knjižničnu djelatnost obavljaju stručni knjižničarski djelatnici, te da se navede koji su to stručni knjižničarski djelatnici - izraz "odgovarajuća stručna zvanja" nije prihvatljiv, kao što nije prihvatljivo da se stručna zvanja navode i definiraju tek na razini pravilnika kao podzakonskih akata, jer bi to otvorilo mogućnost ne samo deprofesionalizaciji nego i deregulaciji kako obrazovanja za knjižničarsku struku tako i same knjižnične djelatnosti - negiranjem stručnog obrazovanja i angažiranja stručnih kadrova u knjižnicama negira se dosad stečena razina stručnog knjižničarskog obrazovanja i knjižničarske prakse u Republici Hrvatskoj, kao i smisao obrazovanja kao takvog, što je paradoksalno u uvjetima naglašene potrebe za dužim, pa i cjeloživotnim stjecanjem znanja, vještina i kompetencija u skladu s tehnološkim promjenama, zahtjevima tržišta rada i najširim društvenim promjenama do kojih takve okolnosti dovode - upravo je dosegnuta razina obrazovanja za knjižničarsku struku omogućila da knjižnice, kao integralni dio i pratitelj tijekom višegodišnjih, čak višedesetljetnih odgojnih i obrazovnih procesa na svim razinama te kao najznačajniji dio informacijske infrastrukture za znanstveno istraživanje, budu važan čimbenik kvalitete i izvrsnosti šireg sustava obrazovanja i znanosti, uspješnog poslovanja i učinkovitog korištenja društvenih resursa koji vode ostvarenju pozitivnih društvenih promjena kojima toliko težimo. Neobrazovan knjižničar nikoga ne može obrazovati. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 1834 | Vesna Ivanković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Članak 32. (4)… Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 32, st. 4. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. OBRAZLOŽENJE: Nedopustivo je ne navesti stručna knjižničarska zvanja u tekstu zakona. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći. Također, ne smije se dozvoliti degradiranje Hrvatskoga knjižničarskog vijeća u ovom smislu. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 1835 | Vesna Ivanković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Članak 32. (2)(3)… (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka uz mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Brisati | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 1836 | Vesna Ivanković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | U čl. 32. st. 1. Prijedloga zakona, za knjižničarske djelatnike propisuje se pravno dvosmislena i neobavezna formulacija u kojoj nije jasno TKO može i smije obavljati stručne poslove u knjižnicama: "Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". OBRAZLOŽENJE: Činjenicom da se ukinula odredba tko točno OBAVLJA stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "ODGOVORNI" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove, ili su tek oni djelatnici koji (slučajno, ne nužno) imaju knjižničarska zvanja, osobno ili na neki način odgovorni (?) zbog te činjenice, a ostali koji nemaju stručna zvanja po toj logici nisu odgovorni. Riječ odgovorni tako NE MOŽE adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica i tu sferu potpuno prepustiti u ruke i diskrecijsku odluku svih osnivača. Navedeno bi samo doprinijelo nepotrebno stvorenim problemima stručne naravi, poput konačne degradacije i obesmisljavanje struke i obrazovanja u struci, ali i onima zakonske, korumptivno-nepotističke i društvene prirode, kao kod spomenutih uvjeta za zapošljavanje rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 1837 | Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 32. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 32, st. 4. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. OBRAZLOŽENJE: Nedopustivo je ne navesti stručna knjižničarska zvanja u tekstu zakona. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći. Također, ne smije se dozvoliti degradiranje Hrvatskoga knjižničarskog vijeća u ovom smislu. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 1838 | Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 32. (2)(3)… (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka uz mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Brisati | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 1839 | Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA U čl. 32. st. 1. Prijedloga zakona, za knjižničarske djelatnike propisuje se pravno dvosmislena i neobavezna formulacija u kojoj nije jasno TKO može i smije obavljati stručne poslove u knjižnicama: "Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". OBRAZLOŽENJE: Činjenicom da se ukinula odredba tko točno OBAVLJA stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "ODGOVORNI" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove, ili su tek oni djelatnici koji (slučajno, ne nužno) imaju knjižničarska zvanja, osobno ili na neki način odgovorni (?) zbog te činjenice, a ostali koji nemaju stručna zvanja po toj logici nisu odgovorni. Riječ odgovorni tako NE MOŽE adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica i tu sferu potpuno prepustiti u ruke i diskrecijsku odluku svih osnivača. Navedeno bi samo doprinijelo nepotrebno stvorenim problemima stručne naravi, poput konačne degradacije i obesmisljavanje struke i obrazovanja u struci, ali i onima zakonske, korumptivno-nepotističke i društvene prirode, kao kod spomenutih uvjeta za zapošljavanje rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 1840 | Alen Palijaš | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Slažem se s komentarima te smatram kako članak 32. treba bitno izmijeniti: - Stavak 1 - navedena formulacija direktno omogućava mogućnost za zapošljavanja nestručnih osoba u knjižnicama. U prijedlog Zakona moraju se uvrstiti stručna knjižnična zvanja kao što su navedena u postojećem Zakonu: "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici." No potrebno je i navesti kao što je to učinjeno u postojećem Zakonu iz 1997. koje je nužno obrazovanje koje osoba mora imati (uz položen stručni ispit) za svako knjižnično zvanje. Zakonom se mora definirati kako poslove diplomiranog knjižničara, višeg knjižničara te knjižničarskog savjetnika smije obavljati samo osoba koja je završila sveučilišni diplomski studij bibliotekarstva s položenim stručnim ispitom. - Stavak 4 - mora se nadopuniti sa: "Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje." - Pravilnik može služiti kao daljnje pojašnjenje uvjeta i načina stjecanja stručnih knjižničarskih zvanja, ali je poželjno da se u Zakonu definira sveučilišni diplomski studij bibliotekarstva kao ključni uvjet za zapošljavanje na poziciji diplomiranog knjižničara, višeg knjižničara te knjižničarskog savjetnika, budući da su pravilnici ''skloni'' čestim promjenama, a zakon kao takav je nadređen pravilniku te se smatra da se donosi promišljeno, dugoročno vrijedeći uz stručnost. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 1841 | Narodna knjižnica Virje | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA U čl. 32. st. 1. Prijedloga zakona, za knjižničarske djelatnike propisuje se pravno dvosmislena i neobavezna formulacija u kojoj nije jasno TKO može i smije obavljati stručne poslove u knjižnicama: "Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". OBRAZLOŽENJE: Činjenicom da se ukinula odredba tko točno OBAVLJA stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "ODGOVORNI" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove, ili su tek oni djelatnici koji (slučajno, ne nužno) imaju knjižničarska zvanja, osobno ili na neki način odgovorni (?) zbog te činjenice, a ostali koji nemaju stručna zvanja po toj logici nisu odgovorni. Riječ odgovorni tako NE MOŽE adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica i tu sferu potpuno prepustiti u ruke i diskrecijsku odluku svih osnivača. Navedeno bi samo doprinijelo nepotrebno stvorenim problemima stručne naravi, poput konačne degradacije i obesmisljavanje struke i obrazovanja u struci, ali i onima zakonske, korumptivno-nepotističke i društvene prirode, kao kod spomenutih uvjeta za zapošljavanje rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 1842 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Čl. 32, st. 4. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. OBRAZLOŽENJE: Nedopustivo je ne navesti stručna knjižničarska zvanja u tekstu zakona. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći. Također, ne smije se dozvoliti degradiranje Hrvatskoga knjižničarskog vijeća u ovom smislu. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 1843 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Brisati | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 1844 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". OBRAZLOŽENJE: Činjenicom da se ukinula odredba tko točno OBAVLJA stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "ODGOVORNI" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove, ili su tek oni djelatnici koji (slučajno, ne nužno) imaju knjižničarska zvanja, osobno ili na neki način odgovorni (?) zbog te činjenice, a ostali koji nemaju stručna zvanja po toj logici nisu odgovorni. Riječ odgovorni tako NE MOŽE adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica i tu sferu potpuno prepustiti u ruke i diskrecijsku odluku svih osnivača. Navedeno bi samo doprinijelo nepotrebno stvorenim problemima stručne naravi, poput konačne degradacije i obesmisljavanje struke i obrazovanja u struci, ali i onima zakonske, korumptivno-nepotističke i društvene prirode, kao kod spomenutih uvjeta za zapošljavanje rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 1845 | Klaudija Mandić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1 tko obavlja stručne poslove u knjižnicama te se navodi koja su to stručna knjižničarska zvanja (pomoćni knjižničar, knjižničar, diplomirani knjižničar, viši knjižničar i knjižničarski savjetnik. Svi koji rade u knjižničarskoj struci su kroz svoje formalno obrazovanje stekli ta zvanja koja su kroz polaganje stručni ispita te svojim radom i opravdala. U tekstu Zakona bi trebala biti navedena stručna knjižničarska zvanja. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 1846 | Jagoda Ille, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Dio sadašnjeg Zakona koji propisuje tko obavlja stručne poslove na potpuno zadovoljavajuć i ekonomičan način navodi stručna knjižničarska zvanja. Nejasno je zbog čega se to propušta u ovom Nacrtu. Otvoren prostor degradaciji struke, statusa Hrvatskog knjižničnog vijeća i obrazovanja u struci te malverzacijama kod zapošljavanja rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita! | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 1847 | Ivana Dević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA U čl. 32. st. 1. Prijedloga zakona, za knjižničarske djelatnike propisuje se pravno dvosmislena i neobavezna formulacija u kojoj nije jasno TKO može i smije obavljati stručne poslove u knjižnicama: "Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 1848 | Gordana Šutej, predsjednica Sekcije za školske knjižnice HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 32, st. 4. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. OBRAZLOŽENJE: Nedopustivo je ne navesti stručna knjižničarska zvanja u tekstu zakona. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći. Smatramo da položen stručni ispit za stručnog suradnika knjižničara treba priznati dovoljnim za praktičan rad knjižničara, jer se stručnim ispitom ne provjeravaju znanja već provjerena na fakultetskim ispitima, nego njihova praktična primjena u praksi i nema potrebe da školski knjižničar polaže dva ispita. Među rijetkim smo zemljama u kojima školski knjižničari imaju isti obrazovni stupanj kao i svi ostali knjižničari i činjenica da su jedina grupacija knjižničara koja treba polagati dva stručna ispita, izvor su stalnih frustracija. Ako se već inzistira na nekim sadržajima kojih nema u ispitu za stručnog suradnika knjižničara, zar nije moguće objediniti te sadržaje u jedan ispit? | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 1849 | Silvija Perić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA U čl. 32. st. 1. Prijedloga zakona, za knjižničarske djelatnike propisuje se pravno dvosmislena i neobavezna formulacija u kojoj nije jasno TKO može i smije obavljati stručne poslove u knjižnicama: "Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". OBRAZLOŽENJE: Činjenicom da se ukinula odredba tko točno OBAVLJA stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "ODGOVORNI" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove, ili su tek oni djelatnici koji (slučajno, ne nužno) imaju knjižničarska zvanja, osobno ili na neki način odgovorni (?) zbog te činjenice, a ostali koji nemaju stručna zvanja po toj logici nisu odgovorni. Riječ odgovorni tako NE MOŽE adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica i tu sferu potpuno prepustiti u ruke i diskrecijsku odluku svih osnivača. Navedeno bi samo doprinijelo nepotrebno stvorenim problemima stručne naravi, poput konačne degradacije i obesmisljavanje struke i obrazovanja u struci, ali i onima zakonske, korumptivno-nepotističke i društvene prirode, kao kod spomenutih uvjeta za zapošljavanje rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 1850 | Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA U čl. 32. st. 1. Prijedloga zakona, za knjižničarske djelatnike propisuje se pravno dvosmislena i neobavezna formulacija u kojoj nije jasno TKO može i smije obavljati stručne poslove u knjižnicama: "Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". OBRAZLOŽENJE: Činjenicom da se ukinula odredba tko točno OBAVLJA stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "ODGOVORNI" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove, ili su tek oni djelatnici koji (slučajno, ne nužno) imaju knjižničarska zvanja, osobno ili na neki način odgovorni (?) zbog te činjenice, a ostali koji nemaju stručna zvanja po toj logici nisu odgovorni. Riječ odgovorni tako NE MOŽE adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica i tu sferu potpuno prepustiti u ruke i diskrecijsku odluku svih osnivača. Navedeno bi samo doprinijelo nepotrebno stvorenim problemima stručne naravi, poput konačne degradacije i obesmisljavanje struke i obrazovanja u struci, ali i onima zakonske, korumptivno-nepotističke i društvene prirode, kao kod spomenutih uvjeta za zapošljavanje rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 1851 | Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Prijedlog: U Zakonu je potrebno navesti stručna knjižničarska zvanja kako bi osnivačima knjižnica bilo jasno tko može raditi u knjižnici. | Nije prihvaćen | Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 1852 | Aniko Smiljanić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA U čl. 32. st. 1. Prijedloga zakona, za knjižničarske djelatnike propisuje se pravno dvosmislena i neobavezna formulacija u kojoj nije jasno TKO može i smije obavljati stručne poslove u knjižnicama: "Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". OBRAZLOŽENJE: Činjenicom da se ukinula odredba tko točno OBAVLJA stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "ODGOVORNI" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove, ili su tek oni djelatnici koji (slučajno, ne nužno) imaju knjižničarska zvanja, osobno ili na neki način odgovorni (?) zbog te činjenice, a ostali koji nemaju stručna zvanja po toj logici nisu odgovorni. Riječ odgovorni tako NE MOŽE adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica i tu sferu potpuno prepustiti u ruke i diskrecijsku odluku svih osnivača. Navedeno bi samo doprinijelo nepotrebno stvorenim problemima stručne naravi, poput konačne degradacije i obesmisljavanje struke i obrazovanja u struci, ali i onima zakonske, korumptivno-nepotističke i društvene prirode, kao kod spomenutih uvjeta za zapošljavanje rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 1853 | Gradska knjižnica Zadar | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Prijedlog: U Zakonu je potrebno navesti stručna knjižničarska zvanja kako bi osnivačima knjižnica bilo jasno tko može raditi u knjižnici. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 1854 | Gorana Tuškan, Komisija za narodne knjižnice | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Tko su stručni knjižničarski djelatnici? U Zakonu je potrebno navesti stručna knjižničarska zvanja, a posebnim pravilnikom propisati način njihova stjecanja. Prijedlog nadopune članka 32.: Prenijeti članke 34.-36. iz postojećeg Zakona o knjižnicama. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 1855 | Gradska knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Stavak 1 U potpunosti nejasna i neprihvatljiva formulacija koja otvara mogućnost za zapošljavanja nestručnih osoba u knjižnicama. U prijedlog Zakona neophodno je uvrstiti stručna knjižnična zvanja kao što je u postojećem Zakonu: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Stavak 4 Potrebna je dopuna: Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 1856 | Sofija Konjević, IRB-Centar za znanstvene informacije, HKD član Komisija za nabavu knjižnične građe i međuknjižničnu posudbu, Uredništvo mrežnih stranica HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Podržavam prijedlog HKD-a U čl. 32. st. 1. Prijedloga zakona, za knjižničarske djelatnike propisuje se pravno dvosmislena i neobavezna formulacija u kojoj nije jasno TKO može i smije obavljati stručne poslove u knjižnicama: "Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". OBRAZLOŽENJE: Činjenicom da se ukinula odredba tko točno OBAVLJA stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "ODGOVORNI" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove, ili su tek oni djelatnici koji (slučajno, ne nužno) imaju knjižničarska zvanja, osobno ili na neki način odgovorni (?) zbog te činjenice, a ostali koji nemaju stručna zvanja po toj logici nisu odgovorni. Riječ odgovorni tako NE MOŽE adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica i tu sferu potpuno prepustiti u ruke i diskrecijsku odluku svih osnivača. Navedeno bi samo doprinijelo nepotrebno stvorenim problemima stručne naravi, poput konačne degradacije i obesmisljavanje struke i obrazovanja u struci, ali i onima zakonske, korumptivno-nepotističke i društvene prirode, kao kod spomenutih uvjeta za zapošljavanje rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 1857 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Čl. 32, st. 4. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju stručnjaci koji u trenutku zaposlenja imaju završeno obrazovanje odgovarajućeg knjižničarskog smjera. Stručna zvanja u knjižničarstvu su: pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. OBRAZLOŽENJE: Vrijeme je da se brojni već završeni knjižničari i zakonom zaštite prilikom zapošljavanja jer je uistinu prelako mijenjati pravilnike i iskorištavati postojeće rupe u istima. Vrijeme je da se počne cijeniti struku i NE DOZVOLJAVATI zapošljavanje bilo kojeg VSS-a koji tek naknadno treba završiti knjižničarstvo. Čemu svi ti studiji knjižničarstva kada se u knjižnici može zaposliti bilo tko s bilo kojim VSS-om, a već završeni knjižničar zapravo nema nikakvu prednost pri zapošljavanju? Biste li isto dopustili za bilo koju drugu struku, za liječnike, za nastavnike, za farmaceute? Naravno da ne. Zašto to dopuštamo u kulturi kao da ona manje vrijedi? Knjižničari su u praksi izjednačeni s bilo kojim drugim VSS-om. Upravo su Pravilnici ti koji omogućuju zapošljavanje nestručnih osoba na mjesto knjižničara čak i na onim natječajima na koje su se prijavile stručne osobe. S obzirom da je zakon iznad svakog pravilnika, da ga se mijenja teže nego pravilnike čime se smanjuje mogućnost manipulacije, predlažem da se upravo u ovom Zakonu odredi da poslove knjižničara mogu obavljati ponajprije knjižničari i da se stručnoj osobi MORA dati prednost pri zapošljavanju. Pravilnici koji u praksi izjednačavaju bilo koji VSS s knjižničarem na natječajima su: Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci, Pravilnik o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu i o Pravilnik o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u srednjem školstvu. Nedopustivo je ne navesti stručna knjižničarska zvanja u tekstu zakona. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći. Također, ne smije se dozvoliti degradiranje Hrvatskoga knjižničarskog vijeća u ovom smislu. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 1858 | Petar Lukačić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Čl. 32, st. 4. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 1859 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA St. 2 izmijeniti da glasi: Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. St. 3. Brisati | Nije prihvaćen | Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 1860 | Petar Lukačić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Članak 32. (2)(3)… (1) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (2) Brisati | Nije prihvaćen | Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 1861 | Petar Lukačić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 1862 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Uvijek se govorilo o KNJIŽNIČNIM djelatnicima. Čemu mijenjati ustaljeno nazivanje? Također: U čl. 32. st. 1. Prijedloga zakona,za knjižničarske djelatnike propisuje se pravno dvosmislena i neobavezna formulacija u kojoj nije jasno TKO može i smije obavljati stručne poslove u knjižnicama: "Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". OBRAZLOŽENJE: Činjenicom da se ukinula odredba tko točno OBAVLJA stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "ODGOVORNI" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove, ili su tek oni djelatnici koji (slučajno, ne nužno) imaju knjižničarska zvanja, osobno ili na neki način odgovorni(?) zbog te činjenice, a ostali koji nemaju stručna zvanja po toj logici nisu odgovorni. Riječ odgovorni tako NE MOŽE adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica i tu sferu potpuno prepustiti u ruke i diskrecijsku odluku svih osnivača. Navedeno bi samo doprinijelo nepotrebno stvorenim problemima stručne naravi, poput konačne degradacije i obesmisljavanje struke i obrazovanja u struci, ali i onima zakonske, korumptivno-nepotističke i društvene prirode, kao kod spomenutih uvjeta za zapošljavanje rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 1863 | Maja Valjak | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 32, st. 4. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. OBRAZLOŽENJE: Nedopustivo je ne navesti stručna knjižničarska zvanja u tekstu zakona. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći. Također, ne smije se dozvoliti degradiranje Hrvatskoga knjižničarskog vijeća u ovom smislu. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 1864 | Maja Valjak | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Brisati | Nije prihvaćen | Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 1865 | Maja Valjak | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA U čl. 32. st. 1. Prijedloga zakona, za knjižničarske djelatnike propisuje se pravno dvosmislena i neobavezna formulacija u kojoj nije jasno TKO može i smije obavljati stručne poslove u knjižnicama: "Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". OBRAZLOŽENJE: Činjenicom da se ukinula odredba tko točno OBAVLJA stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "ODGOVORNI" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove, ili su tek oni djelatnici koji (slučajno, ne nužno) imaju knjižničarska zvanja, osobno ili na neki način odgovorni (?) zbog te činjenice, a ostali koji nemaju stručna zvanja po toj logici nisu odgovorni. Riječ odgovorni tako NE MOŽE adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica i tu sferu potpuno prepustiti u ruke i diskrecijsku odluku svih osnivača. Navedeno bi samo doprinijelo nepotrebno stvorenim problemima stručne naravi, poput konačne degradacije i obesmisljavanje struke i obrazovanja u struci, ali i onima zakonske, korumptivno-nepotističke i društvene prirode, kao kod spomenutih uvjeta za zapošljavanje rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 1866 | Nada Topić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Stavak 2 i Stavak 4. Članka 32. Problematično je što školske knjižnice, koje su u sastavu obrazovne ustanove, ne poznaju pojmove viši knjižničar ili knjižničarski savjetnik. U njima su zaposleni diplomirani knjižničari koji mogu napredovati u zvanje stručnog suradnika mentora ili stručnog suradnika savjetnika (Pravilnik o napredovanju učitelja i nastavnika u osnovnom i srednjem školstvu) po posve drugačijim uvjetima od onih koji su propisani Pravilnikom o uvjetima i načinu stjecanja viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci. Tako se nepravedno zanemaruje stručni rad knjižničara u školskim knjižnicama. Ako uvjete i načine stjecanja stručnih knjižničarski zvanja pravilnikom propisuje ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljene ministra nadležnog za znanost i obrazovanje, trebali bi ujednačiti ovu dvojku praksu prema kojoj se u školskim knjižnicama napreduje u jedna, a u ostalim knjižnicama u druga stručna zvanja. Također, u Stavku 4. nedostaje „uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća“. | Primljeno na znanje | Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 1867 | Nada Topić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | U postojećem Zakonu o knjižnicama jasno je navedeno tko može obavljati stručne poslova u knjižnicama: pomoćni knjižničar, knjižničar, diplomirani knjižničar, viši knjižničar i knjižničarski savjetnik. Nema razloga da to ne bude navedeno i u novom Zakonu. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 1868 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 32. (4)… Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 32, st. 4. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. OBRAZLOŽENJE: Nedopustivo je ne navesti stručna knjižničarska zvanja u tekstu zakona. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći. Također, ne smije se dozvoliti degradiranje Hrvatskoga knjižničarskog vijeća u ovom smislu. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 1869 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 32. (2)(3)… (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka uz mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Brisati | Nije prihvaćen | Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 1870 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA U čl. 32. st. 1. Prijedloga zakona, za knjižničarske djelatnike propisuje se pravno dvosmislena i neobavezna formulacija u kojoj nije jasno TKO može i smije obavljati stručne poslove u knjižnicama: "Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". OBRAZLOŽENJE: Činjenicom da se ukinula odredba tko točno OBAVLJA stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "ODGOVORNI" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove, ili su tek oni djelatnici koji (slučajno, ne nužno) imaju knjižničarska zvanja, osobno ili na neki način odgovorni (?) zbog te činjenice, a ostali koji nemaju stručna zvanja po toj logici nisu odgovorni. Riječ odgovorni tako NE MOŽE adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica i tu sferu potpuno prepustiti u ruke i diskrecijsku odluku svih osnivača. Navedeno bi samo doprinijelo nepotrebno stvorenim problemima stručne naravi, poput konačne degradacije i obesmisljavanje struke i obrazovanja u struci, ali i onima zakonske, korumptivno-nepotističke i društvene prirode, kao kod spomenutih uvjeta za zapošljavanje rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 1871 | Knjižnica i čitaonica Kutina | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | U čl. 32. st. 1. Prijedloga zakona, za knjižničarske djelatnike propisuje se pravno dvosmislena i neobavezna formulacija u kojoj nije jasno TKO može i smije obavljati stručne poslove u knjižnicama: "Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". OBRAZLOŽENJE: Činjenicom da se ukinula odredba tko točno OBAVLJA stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "ODGOVORNI" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove, ili su tek oni djelatnici koji (slučajno, ne nužno) imaju knjižničarska zvanja, osobno ili na neki način odgovorni (?) zbog te činjenice, a ostali koji nemaju stručna zvanja po toj logici nisu odgovorni. Riječ odgovorni tako NE MOŽE adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica i tu sferu potpuno prepustiti u ruke i diskrecijsku odluku svih osnivača. Navedeno bi samo doprinijelo nepotrebno stvorenim problemima stručne naravi, poput konačne degradacije i obesmisljavanje struke i obrazovanja u struci, ali i onima zakonske, korumptivno-nepotističke i društvene prirode, kao kod spomenutih uvjeta za zapošljavanje rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. Stavak 2. treba glasiti: Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. St. 3. Brisati. St.4. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. OBRAZLOŽENJE: Nedopustivo je ne navesti stručna knjižničarska zvanja u tekstu zakona. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći. Također, ne smije se dozvoliti degradiranje Hrvatskoga knjižničarskog vijeća u ovom smislu. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 1872 | ANA SUDAREVIĆ | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | KNJIŽNIČARSKI DJELATNICI Članak 32., Stavak 1. (1) Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi. Stavak 1 u potpunosti je nejasan tim više što se spominju samo javne (narodne). Postavlja se pitanje da li to znači da djelatnici koji se zapošljavaju u ostalim vrstama knjižnica, npr. školskim, ne trebaju imati stručno knjižničarsko zvanje!? U prijedlog Zakona neophodno je uvrstiti stručna knjižničarska zvanja kao što je u postojećem Zakonu. Nomenklatura zvanja jedno je od temeljnih odrednica svake profesije pa tako i knjižničarske. Način stjecanja zvanja može se propisati pravilnikom ali zvanja moraju i trebaju biti navedena u Zakonu. Predlažemo da Stavak 1 glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Iznimno u školskim knjižnicama gdje stručne poslove obavlja visokobrazovani stručni suradnik knjižničar, stručni suradnik knjižničar mentor i stručni suradnik knjižničar savjetnik. Također je potrebna izmjena i dopuna i Stavka 4: Pravilnik o stručnim knjižničnim zvanjima te uvjete i način njihova stjecanja zajednički donose ministar nadležan za kulturu i ministar nadležan za znanost i obrazovanje na prijedlog HKV-a. Nadalje, do sada su školski knjižničari polagali dva stručna ispita, te inzistiramo da se ovaj problem riješi budućim Pravilnikom u suradnji dvaju ministarstava. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA U čl. 32. st. 1. Prijedloga zakona, za knjižničarske djelatnike propisuje se pravno dvosmislena i neobavezna formulacija u kojoj nije jasno TKO može i smije obavljati stručne poslove u knjižnicama: "Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". Iznimno u školskim knjižnicama gdje stručne poslove obavlja visokobrazovani stručni suradnik knjižničar, stručni suradnik knjižničar mentor i stručni suradnik knjižničar savjetnik. OBRAZLOŽENJE: Nedopustivo je ne navesti stručna knjižničarska zvanja u tekstu zakona. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći. Također, ne smije se dozvoliti degradiranje Hrvatskoga knjižničarskog knjižničnog vijeća u ovom smislu. Pravilnikom se mogu ujednačiti stečena zvanja iste razine napredovanja u ministarstvu u kulturi i ministarstvu znanosti i obrazovanja, što će izjednačiti mogućnost napredovanja visokoobrazovanih knjižničarskih djelatnika koje financiraju ova dva ministarstva, i omogućiti ravnopravno zapošljavanje knjižničara u svim knjižnicama. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 1873 | Sveučilišna knjižnica u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA ČLANAK 32, STAVAK 1. I 2. (1)Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 1874 | Društvo knjižničara u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | U postojećem Zakonu o knjižnicama jasno je navedeno tko može obavljati stručne poslova u knjižnicama: pomoćni knjižničar, knjižničar, diplomirani knjižničar, viši knjižničar i knjižničarski savjetnik. Nema razloga da to ne bude navedeno i u novom zakoni. U potpunosti podržavamo stav HKD-a u vezi Članka 32. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA U čl. 32. st. 1. Prijedloga zakona, za knjižničarske djelatnike propisuje se pravno dvosmislena i neobavezna formulacija u kojoj nije jasno TKO može i smije obavljati stručne poslove u knjižnicama: "Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". OBRAZLOŽENJE: Činjenicom da se ukinula odredba tko točno OBAVLJA stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "ODGOVORNI" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove, ili su tek oni djelatnici koji (slučajno, ne nužno) imaju knjižničarska zvanja, osobno ili na neki način odgovorni (?) zbog te činjenice, a ostali koji nemaju stručna zvanja po toj logici nisu odgovorni. Riječ odgovorni tako NE MOŽE adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica i tu sferu potpuno prepustiti u ruke i diskrecijsku odluku svih osnivača. Navedeno bi samo doprinijelo nepotrebno stvorenim problemima stručne naravi, poput konačne degradacije i obesmisljavanje struke i obrazovanja u struci, ali i onima zakonske, korumptivno-nepotističke i društvene prirode, kao kod spomenutih uvjeta za zapošljavanje rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 32. (2)(3)… (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka uz mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Brisati TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 32. (4)… Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 32, st. 4. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. OBRAZLOŽENJE: Nedopustivo je ne navesti stručna knjižničarska zvanja u tekstu zakona. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći. Također, ne smije se dozvoliti degradiranje Hrvatskoga knjižničarskog vijeća u ovom smislu. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 1875 | Lidija Dužić Zlovolić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Podržavam prijedlog HKD-a. Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". OBRAZLOŽENJE: Činjenicom da se ukinula odredba tko točno OBAVLJA stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "ODGOVORNI" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove, ili su tek oni djelatnici koji (slučajno, ne nužno) imaju knjižničarska zvanja, osobno ili na neki način odgovorni (?) zbog te činjenice, a ostali koji nemaju stručna zvanja po toj logici nisu odgovorni. Riječ odgovorni tako NE MOŽE adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica i tu sferu potpuno prepustiti u ruke i diskrecijsku odluku svih osnivača. Navedeno bi samo doprinijelo nepotrebno stvorenim problemima stručne naravi, poput konačne degradacije i obesmisljavanje struke i obrazovanja u struci, ali i onima zakonske, korumptivno-nepotističke i društvene prirode, kao kod spomenutih uvjeta za zapošljavanje rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. Članak 32. (2)(3)… (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Brisati Čl. 32, st. 4. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. OBRAZLOŽENJE: Nedopustivo je ne navesti stručna knjižničarska zvanja u tekstu zakona. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći. Također, ne smije se dozvoliti degradiranje Hrvatskoga knjižničarskog vijeća u ovom smislu. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 1876 | Knjižničarsko društvo Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 32, st. 4. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Iznimno u školskim knjižnicama gdje stručna knjižničarska zvanja i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom za napredovanja ministar nadležan za znanost i obrazovanje, te Agencija za odgoj i obrazovanje. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 1877 | Knjižničarsko društvo Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Predlažemo da Stavak 1 glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. U školskim knjižnicama gdje stručne poslove obavlja visokobrazovani stručni suradnik knjižničar, stručni suradnik knjižničar mentor i stručni suradnik knjižničar savjetnik. Također je potrebna izmjena i dopuna i Stavka 4: Pravilnik o stručnim knjižničnim zvanjima te uvjete i način njihova stjecanja zajednički donose ministar nadležan za kulturu i ministar nadležan za znanost i obrazovanje na prijedlog HKV-a. Nadalje, do sada su školski knjižničari polagali dva stručna ispita, te inzistiramo da se ovaj problem riješi budućim Pravilnikom u suradnji dvaju ministarstava. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 1878 | Knjižničarsko društvo Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | U čl. 32. st. 1. Prijedloga zakona, za knjižničarske djelatnike propisuje se pravno dvosmislena i neobavezna formulacija u kojoj nije jasno TKO može i smije obavljati stručne poslove u knjižnicama: "Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". Iznimno u školskim knjižnicama gdje stručne poslove obavljaju visokobrazovani stručni suradnici knjižničari, stručni suradnici knjižničari mentori i stručni suradnici knjižničari savjetnici. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 1879 | Knjižničarsko društvo Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Uz Članak 32., Stavak 1. (1) Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi. Stavak 1 u potpunosti je nejasan tim više što se spominju samo javne (narodne). Postavlja se pitanje da li to znači da djelatnici koji se zapošljavaju u ostalim vrstama knjižnica, npr. školskim, ne trebaju imati stručno knjižnično zvanje!? U prijedlog Zakona neophodno je uvrstiti stručna knjižnična zvanja kao što je u postojećem Zakonu. Nomenklatura zvanja jedno od temeljnih odrednica svake profesije pa tako i knjižničarske. Način stjecanja zvanja može se propisati pravilnikom ali zvanja moraju i trebaju biti navedena u Zakonu. Predlažemo da Stavak 1 glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. U školskim knjižnicama gdje stručne poslove obavlja visokobrazovani stručni suradnik knjižničar, stručni suradnik knjižničar mentor i stručni suradnik knjižničar savjetnik. Također je potrebna izmjena i dopuna i Stavka 4: Pravilnik o stručnim knjižničnim zvanjima te uvjete i način njihova stjecanja zajednički donose ministar nadležan za kulturu i ministar nadležan za znanost i obrazovanje na prijedlog HKV-a. Nadalje, do sada su školski knjižničari polagali dva stručna ispita, te inzistiramo da se ovaj problem riješi budućim Pravilnikom u suradnji dvaju ministarstava. OBRAZLOŽENJE: Činjenicom da se ukinula odredba tko točno OBAVLJA stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "ODGOVORNI" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove. Riječ odgovorni tako NE MOŽE adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica. Čl. 32, st. 4. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Iznimno u školskim knjižnicama gdje stručna knjižničarska zvanja i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom za napredovanja ministar nadležan za znanost i obrazovanje, te Agencija za odgoj i obrazovanje. OBRAZLOŽENJE: Nedopustivo je ne navesti stručna knjižničarska zvanja u tekstu zakona. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći. Također, ne smije se dozvoliti degradiranje Hrvatskoga knjižničarskog vijeća u ovom smislu. Pravilnikom se mogu ujednačiti stečena zvanja iste razine napredovanja u ministarstvu u kulturi i ministarstvu znanosti i obrazovanja, što će izjednačiti mogućnost napredovanja visokoobrazovanih knjižničarskih djelatnika koje financiraju ova dva ministarstva, i omogućiti ravnopravno zapošljavanje knjižničara u svim vrstama knjižnica. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 1880 | Knjižnice grada Zagreba | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | (1)Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". OBRAZLOŽENJE: Činjenicom da se ukinula odredba tko točno OBAVLJA stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "ODGOVORNI" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove, ili su tek oni djelatnici koji (slučajno, ne nužno) imaju knjižničarska zvanja, osobno ili na neki način odgovorni (?) zbog te činjenice, a ostali koji nemaju stručna zvanja po toj logici nisu odgovorni. Riječ odgovorni tako NE MOŽE adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica i tu sferu potpuno prepustiti u ruke i diskrecijsku odluku svih osnivača. Navedeno bi samo doprinijelo nepotrebno stvorenim problemima stručne naravi, poput konačne degradacije i obesmisljavanje struke i obrazovanja u struci, ali i onima zakonske, korumptivno-nepotističke i društvene prirode, kao kod spomenutih uvjeta za zapošljavanje rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. Ovo jasno definiranje tko su ti djelatnici od velike je pomoći kod osnivača knjižnica kada matičari zagovaraju zapošljavanje stručnih osoba. Praksa je pokazala da su osnivači bili skloni zaposliti osobe bez struke na vd u knjižnicama koje su imale samo jednog zaposlenog – ravnatelja i knjižnicu je bilo nemoguće uspostaviti bez osnovnih stručnih znanja. (2)Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3)Brisati (4)Čl. 32, st. 4. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje iako je nejasno kakve veze ima MZO sa narodnim knjižnicama. OBRAZLOŽENJE: Nedopustivo je ne navesti stručna knjižničarska zvanja u tekstu zakona. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći. Također, ne smije se dozvoliti degradiranje Hrvatskoga knjižničarskog vijeća u ovom smislu. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 1881 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Stavak (1) treba glasiti: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Stavak (2): Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. Stavak (3): BRISATI Stavak (4): Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 1882 | Sanja Heberling Dragičević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Članak izmijeniti (1) Stručne poslove u knjižnicama obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i Hrvatskog knjižničnog vijeća. OBRAZLOŽENJE U čl. 32. st. 1. Prijedloga zakona, za knjižničarske djelatnike propisuje se pravno dvosmislena i neobavezna formulacija u kojoj nije jasno TKO može i smije obavljati stručne poslove u knjižnicama: "Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi." Činjenicom da se ukinula odredba tko točno OBAVLJA stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "ODGOVORNI" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove, ili su tek oni djelatnici koji (slučajno, ne nužno) imaju knjižničarska zvanja, osobno ili na neki način odgovorni (?) zbog te činjenice, a ostali koji nemaju stručna zvanja po toj logici nisu odgovorni. Riječ odgovorni tako NE MOŽE adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica i tu sferu potpuno prepustiti u ruke i diskrecijsku odluku svih osnivača. Navedeno bi samo doprinijelo nepotrebno stvorenim problemima stručne naravi, poput konačne degradacije i obesmisljavanje struke i obrazovanja u struci, ali i onima zakonske, korumptivno-nepotističke i društvene prirode, kao kod spomenutih uvjeta za zapošljavanje rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. Nedopustivo je ne navesti stručna knjižničarska zvanja u tekstu zakona. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći. Također, ne smije se dozvoliti degradiranje Hrvatskoga knjižničarskog vijeća u ovom smislu. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 1883 | Sanja Heberling Dragičević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | KOMENTAR: Nejasan je smisao ove odredbe. Nepotrebno je naglašavati odgovornost knjižničarskog osoblja, jer svatko je odgovoran za svoj rad. Bitno je da stručne knjižničarske poslove obavljaju stručni knjižničarski djelatnici, a to se ne propisuje. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 1884 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Članak izmijeniti (1) Stručne poslove u knjižnicama obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i Hrvatskog knjižničnog vijeća. OBRAZLOŽENJE U čl. 32. st. 1. Prijedloga zakona, za knjižničarske djelatnike propisuje se pravno dvosmislena i neobavezna formulacija u kojoj nije jasno TKO može i smije obavljati stručne poslove u knjižnicama: "Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi." Činjenicom da se ukinula odredba tko točno OBAVLJA stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "ODGOVORNI" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove, ili su tek oni djelatnici koji (slučajno, ne nužno) imaju knjižničarska zvanja, osobno ili na neki način odgovorni (?) zbog te činjenice, a ostali koji nemaju stručna zvanja po toj logici nisu odgovorni. Riječ odgovorni tako NE MOŽE adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica i tu sferu potpuno prepustiti u ruke i diskrecijsku odluku svih osnivača. Navedeno bi samo doprinijelo nepotrebno stvorenim problemima stručne naravi, poput konačne degradacije i obesmisljavanje struke i obrazovanja u struci, ali i onima zakonske, korumptivno-nepotističke i društvene prirode, kao kod spomenutih uvjeta za zapošljavanje rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. Nedopustivo je ne navesti stručna knjižničarska zvanja u tekstu zakona. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći. Također, ne smije se dozvoliti degradiranje Hrvatskoga knjižničarskog vijeća u ovom smislu. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 1885 | Sanja Paravić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA U čl. 32. st. 1. Prijedloga zakona, za knjižničarske djelatnike propisuje se pravno dvosmislena i neobavezna formulacija u kojoj nije jasno TKO može i smije obavljati stručne poslove u knjižnicama: "Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". OBRAZLOŽENJE: Činjenicom da se ukinula odredba tko točno OBAVLJA stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "ODGOVORNI" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove, ili su tek oni djelatnici koji (slučajno, ne nužno) imaju knjižničarska zvanja, osobno ili na neki način odgovorni (?) zbog te činjenice, a ostali koji nemaju stručna zvanja po toj logici nisu odgovorni. Riječ odgovorni tako NE MOŽE adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica i tu sferu potpuno prepustiti u ruke i diskrecijsku odluku svih osnivača. Navedeno bi samo doprinijelo nepotrebno stvorenim problemima stručne naravi, poput konačne degradacije i obesmisljavanje struke i obrazovanja u struci, ali i onima zakonske, korumptivno-nepotističke i društvene prirode, kao kod spomenutih uvjeta za zapošljavanje rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 32. (2)(3)… (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka uz mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Brisati TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 32. (4)… Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 32, st. 4. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. OBRAZLOŽENJE: Nedopustivo je ne navesti stručna knjižničarska zvanja u tekstu zakona. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći. Također, ne smije se dozvoliti degradiranje Hrvatskoga knjižničarskog vijeća u ovom smislu. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 1886 | Ivana Vladilo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | KNJIŽNIČARSKI DJELATNICI Članak 32., Stavak 1. (1) Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi. Stavak 1 u potpunosti je nejasan tim više što se spominju samo javne (narodne). Postavlja se pitanje da li to znači da djelatnici koji se zapošljavaju u ostalim vrstama knjižnica, npr. školskim, ne trebaju imati stručno knjižničarsko zvanje!? U prijedlog Zakona neophodno je uvrstiti stručna knjižničarska zvanja kao što je u postojećem Zakonu. Nomenklatura zvanja jedno je od temeljnih odrednica svake profesije pa tako i knjižničarske. Način stjecanja zvanja može se propisati pravilnikom ali zvanja moraju i trebaju biti navedena u Zakonu. Predlažemo da Stavak 1 glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Iznimno u školskim knjižnicama gdje stručne poslove obavlja visokobrazovani stručni suradnik knjižničar, stručni suradnik knjižničar mentor i stručni suradnik knjižničar savjetnik. Također je potrebna izmjena i dopuna i Stavka 4: Pravilnik o stručnim knjižničnim zvanjima te uvjete i način njihova stjecanja zajednički donose ministar nadležan za kulturu i ministar nadležan za znanost i obrazovanje na prijedlog HKV-a. Nadalje, do sada su školski knjižničari polagali dva stručna ispita, te inzistiramo da se ovaj problem riješi budućim Pravilnikom u suradnji dvaju ministarstava. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA U čl. 32. st. 1. Prijedloga zakona, za knjižničarske djelatnike propisuje se pravno dvosmislena i neobavezna formulacija u kojoj nije jasno TKO može i smije obavljati stručne poslove u knjižnicama: "Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". Iznimno u školskim knjižnicama gdje stručne poslove obavlja visokobrazovani stručni suradnik knjižničar, stručni suradnik knjižničar mentor i stručni suradnik knjižničar savjetnik. OBRAZLOŽENJE: Nedopustivo je ne navesti stručna knjižničarska zvanja u tekstu zakona. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći. Također, ne smije se dozvoliti degradiranje Hrvatskoga knjižničarskog knjižničnog vijeća u ovom smislu. Pravilnikom se mogu ujednačiti stečena zvanja iste razine napredovanja u ministarstvu u kulturi i ministarstvu znanosti i obrazovanja, što će izjednačiti mogućnost napredovanja visokoobrazovanih knjižničarskih djelatnika koje financiraju ova dva ministarstva, i omogućiti ravnopravno zapošljavanje knjižničara u svim knjižnicama. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 1887 | Korina Udina | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". Iznimno u školskim knjižnicama gdje stručne poslove obavlja visokobrazovani stručni suradnik knjižničar, stručni suradnik knjižničar mentor i stručni suradnik knjižničar savjetnik. OBRAZLOŽENJE: Nedopustivo je ne navesti stručna knjižničarska zvanja u tekstu zakona. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći. Pravilnikom se mogu ujednačiti stečena zvanja iste razine napredovanja u ministarstvu u kulturi i ministarstvu znanosti i obrazovanja, što će izjednačiti mogućnost napredovanja visokoobrazovanih knjižničarskih djelatnika koje financiraju ova dva ministarstva, i omogućiti ravnopravno zapošljavanje knjižničara u svim knjižnicama. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 1888 | Korina Udina | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Članak 32., Stavak 1. (1) Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi. Stavak 1 u potpunosti je nejasan tim više što se spominju samo javne (narodne). Postavlja se pitanje da li to znači da djelatnici koji se zapošljavaju u ostalim vrstama knjižnica, npr. školskim, ne trebaju imati stručno knjižnično zvanje!? U prijedlog Zakona neophodno je uvrstiti stručna knjižnična zvanja kao što je u postojećem Zakonu. Nomenklatura zvanja jedno od temeljnih odrednica svake profesije pa tako i knjižničarske. Način stjecanja zvanja može se propisati pravilnikom ali zvanja moraju i trebaju biti navedena u Zakonu. Predlažemo da Stavak 1 glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. U školskim knjižnicama gdje stručne poslove obavlja visokobrazovani stručni suradnik knjižničar, stručni suradnik knjižničar mentor i stručni suradnik knjižničar savjetnik. Također je potrebna izmjena i dopuna i Stavka 4: Pravilnik o stručnim knjižničnim zvanjima te uvjete i način njihova stjecanja zajednički donose ministar nadležan za kulturu i ministar nadležan za znanost i obrazovanje na prijedlog HKV-a. Nadalje, do sada su školski knjižničari polagali dva stručna ispita, te inzistiramo da se ovaj problem riješi budućim Pravilnikom u suradnji dvaju ministarstava. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 1889 | Grozdana Ribičić,viša knjižničarka, predsjednica Komisije za čitanje HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 32, st. 4. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. OBRAZLOŽENJE: Nedopustivo je ne navesti stručna knjižničarska zvanja u tekstu zakona. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći. Također, ne smije se dozvoliti degradiranje Hrvatskoga knjižničarskog vijeća u ovom smislu. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 1890 | Grozdana Ribičić,viša knjižničarka, predsjednica Komisije za čitanje HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA U čl. 32. st. 1. Prijedloga zakona, za knjižničarske djelatnike propisuje se pravno dvosmislena i neobavezna formulacija u kojoj nije jasno TKO može i smije obavljati stručne poslove u knjižnicama: "Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". OBRAZLOŽENJE: Činjenicom da se ukinula odredba tko točno OBAVLJA stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "ODGOVORNI" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove, ili su tek oni djelatnici koji (slučajno, ne nužno) imaju knjižničarska zvanja, osobno ili na neki način odgovorni (?) zbog te činjenice, a ostali koji nemaju stručna zvanja po toj logici nisu odgovorni. Riječ odgovorni tako NE MOŽE adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica i tu sferu potpuno prepustiti u ruke i diskrecijsku odluku svih osnivača. Navedeno bi samo doprinijelo nepotrebno stvorenim problemima stručne naravi, poput konačne degradacije i obesmisljavanje struke i obrazovanja u struci, ali i onima zakonske, korumptivno-nepotističke i društvene prirode, kao kod spomenutih uvjeta za zapošljavanje rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 1891 | Draženka Stančić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Ovdje nedostaju dijelovi teksta koji su u važećem Zakonu pod člancima 34. i 35. Standardi razvoja knjižničnog sustava koji su bili regulirani tim člancima možda jesu dosegnuti, pa je to, opet navodim, možda razlog da su izostavljeni iz prijedloga. Zapravo je to novi potencijal da se ti standardi podignu na višu razinu, pri čemu mislim posebice na čl. 35. U njemu bi u prvom stavku umjesto 2 godine trebalo biti 1 godine, a u drugom stavku bi trebalo maknuti mogućnost da se netko bez diplome knjižničarstva zapošljava u knjižnici na mjestu diplomiranog knjižničara, budući postoji akademska potpora za tu mogućnost, tj. dovoljno diplomiranih knjižničara izlazi iz sustava obrazovanja. Članak 32. bi trebao biti prijašnji 34., 33. bi trebao biti prijašnji 35., s predloženim izmjenama, a predloženi 32. bi trebao biti 34. i dalje. Također, u novom bi stavku novog članka 33. napokon trebao biti riješen problem polaganja dva stručna ispita za one knjižničare koji su pod nadleštvom dvaju Ministarstava. To već godinama kao problem navodi jedna od najbrojnijih populacija knjižničara – školski knjižničari, ne ulazeći u pitanje potrebe oba ispita, već njihovog objedinjavanja koje bi donekle donijelo i financijsku uštedu u proračunu. Također, slažem se da se pitanje napredovanja u zvanja u prijedlogu članka 32. definira pravilnikom, tako je i u sustavu Ministarstva znanosti i obrazovanja već dugi niz godina, no bilo bi dobro makar pobrojati postojeća zvanja za koja nadležnost ima Ministarstvo kulture. Tekst bi mogao glasiti: Članak 32. (1) Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. (2) Poslove pomoćnog knjižničara može obavljati osoba koja ima završenu srednju školu i položen stručni ispit za pomoćnog knjižničara. (3) Poslove knjižničara može obavljati osoba koja ima završenu višu školu i položen stručni ispit za knjižničara. (4) Poslove diplomiranog knjižničara može obavljati osoba koja ima završen studij knjižničarstva, odnosno završen drugi visokoškolski studij uz dopunski studij knjižničarstva, te položen stručni ispit za diplomiranog knjižničara. Članak 33. (1) Osobe koje se zapošljavaju u knjižnici na radnim mjestima pomoćnog knjižničara i knjižničara bez položenoga stručnog ispita dužne su ga položiti u roku od 1 godine od dana zapošljavanja. (2) Na radnom mjestu diplomiranog knjižničara mogu se zaposliti samo diplomirani knjižničari. (3) Stručni ispiti iz članka 34. stavka 2., 3. i 4. ovoga Zakona polažu se pred ispitnim povjerenstvom Hrvatskoga knjižničnog vijeća prema pravilniku o polaganju stručnih ispita i programu što ih na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća donosi ministar kulture. (4) U slučaju da diplomirani knjižničar koji polaže stručni ispit dolazi iz knjižnice pod nadležnošću Ministarstva znanosti i obrazovanja, stručni ispit se usklađuje i objedinjuje prema postojećim pravilnicima oba ministarstva. Članak 34. (1) Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja viši knjižničar i knjižničar savjetnik, odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka uz mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. | Prihvaćen | Stručna zvanja, te načini njihovog stjecanja kao i polaganje stručnih ispita detaljno će biti regulirani pravilnikom. |
| 1892 | Višnja Tepeš | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Članak 32., st. 1 Apsolutno je nedopustivo ne navesti knjižničarska zvanja: pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Članak 32., st. 4 Obavezno izmijeniti i nadopuniti: Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća i ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. U Pravilniku se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći na način da se jasno definira kako je obveza školskih knjižničara polaganje jednog (1) stručnog ispita pri AZOO, a za ostale knjižničare također polaganje jednog (1) stručnog ispita NSK. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 1893 | Branka Turk | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA U čl. 32. st. 1. Prijedloga zakona, za knjižničarske djelatnike propisuje se pravno dvosmislena i neobavezna formulacija u kojoj nije jasno TKO može i smije obavljati stručne poslove u knjižnicama: "Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". OBRAZLOŽENJE: Činjenicom da se ukinula odredba tko točno OBAVLJA stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "ODGOVORNI" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove, ili su tek oni djelatnici koji (slučajno, ne nužno) imaju knjižničarska zvanja, osobno ili na neki način odgovorni (?) zbog te činjenice, a ostali koji nemaju stručna zvanja po toj logici nisu odgovorni. Riječ odgovorni tako NE MOŽE adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica i tu sferu potpuno prepustiti u ruke i diskrecijsku odluku svih osnivača. Navedeno bi samo doprinijelo nepotrebno stvorenim problemima stručne naravi, poput konačne degradacije i obesmisljavanje struke i obrazovanja u struci, ali i onima zakonske, korumptivno-nepotističke i društvene prirode, kao kod spomenutih uvjeta za zapošljavanje rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 32. (2)(3)… (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka uz mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Brisati TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 32. (4)… Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 32, st. 4. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. OBRAZLOŽENJE: Nedopustivo je ne navesti stručna knjižničarska zvanja u tekstu zakona. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći. Također, ne smije se dozvoliti degradiranje Hrvatskoga knjižničarskog vijeća u ovom smislu. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 1894 | Ivana Dorotić Malič | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA U čl. 32. st. 1. Prijedloga zakona, za knjižničarske djelatnike propisuje se pravno dvosmislena i neobavezna formulacija u kojoj nije jasno TKO može i smije obavljati stručne poslove u knjižnicama: "Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". OBRAZLOŽENJE: Činjenicom da se ukinula odredba tko točno OBAVLJA stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "ODGOVORNI" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove, ili su tek oni djelatnici koji (slučajno, ne nužno) imaju knjižničarska zvanja, osobno ili na neki način odgovorni (?) zbog te činjenice, a ostali koji nemaju stručna zvanja po toj logici nisu odgovorni. Riječ odgovorni tako NE MOŽE adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica i tu sferu potpuno prepustiti u ruke i diskrecijsku odluku svih osnivača. Navedeno bi samo doprinijelo nepotrebno stvorenim problemima stručne naravi, poput konačne degradacije i obesmisljavanje struke i obrazovanja u struci, ali i onima zakonske, korumptivno-nepotističke i društvene prirode, kao kod spomenutih uvjeta za zapošljavanje rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 32. (2)(3)… (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka uz mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Brisati TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 32. (4)… Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 32, st. 4. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. OBRAZLOŽENJE: Nedopustivo je ne navesti stručna knjižničarska zvanja u tekstu zakona. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći. Također, ne smije se dozvoliti degradiranje Hrvatskoga knjižničarskog vijeća u ovom smislu. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 1895 | Jasminka Kovačević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 32. (4)… Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 32, st. 4. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. OBRAZLOŽENJE: Nedopustivo je ne navesti stručna knjižničarska zvanja u tekstu zakona. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći. Također, ne smije se dozvoliti degradiranje Hrvatskoga knjižničarskog vijeća u ovom smislu. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 1896 | Jasminka Kovačević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA U čl. 32. st. 1. Prijedloga zakona, za knjižničarske djelatnike propisuje se pravno dvosmislena i neobavezna formulacija u kojoj nije jasno TKO može i smije obavljati stručne poslove u knjižnicama: "Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". OBRAZLOŽENJE: Činjenicom da se ukinula odredba tko točno OBAVLJA stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "ODGOVORNI" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove, ili su tek oni djelatnici koji (slučajno, ne nužno) imaju knjižničarska zvanja, osobno ili na neki način odgovorni (?) zbog te činjenice, a ostali koji nemaju stručna zvanja po toj logici nisu odgovorni. Riječ odgovorni tako NE MOŽE adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica i tu sferu potpuno prepustiti u ruke i diskrecijsku odluku svih osnivača. Navedeno bi samo doprinijelo nepotrebno stvorenim problemima stručne naravi, poput konačne degradacije i obesmisljavanje struke i obrazovanja u struci, ali i onima zakonske, korumptivno-nepotističke i društvene prirode, kao kod spomenutih uvjeta za zapošljavanje rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 1897 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 32. (4)… Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 32, st. 4. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. OBRAZLOŽENJE: Nedopustivo je ne navesti stručna knjižničarska zvanja u tekstu zakona. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći. Također, ne smije se dozvoliti degradiranje Hrvatskoga knjižničarskog vijeća u ovom smislu. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 1898 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Članak 32. (2)(3)… (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka uz mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Brisati | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 1899 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | U čl. 32. st. 1. Prijedloga zakona, za knjižničarske djelatnike propisuje se pravno dvosmislena i neobavezna formulacija u kojoj nije jasno TKO može i smije obavljati stručne poslove u knjižnicama: "Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". OBRAZLOŽENJE: Činjenicom da se ukinula odredba tko točno OBAVLJA stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "ODGOVORNI" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove, ili su tek oni djelatnici koji (slučajno, ne nužno) imaju knjižničarska zvanja, osobno ili na neki način odgovorni (?) zbog te činjenice, a ostali koji nemaju stručna zvanja po toj logici nisu odgovorni. Riječ odgovorni tako NE MOŽE adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica i tu sferu potpuno prepustiti u ruke i diskrecijsku odluku svih osnivača. Navedeno bi samo doprinijelo nepotrebno stvorenim problemima stručne naravi, poput konačne degradacije i obesmisljavanje struke i obrazovanja u struci, ali i onima zakonske, korumptivno-nepotističke i društvene prirode, kao kod spomenutih uvjeta za zapošljavanje rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 1900 | Maja Tadin | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Nedopustivo je da se u tekstu zakona ne navedu stručna knjižničarska zvanja. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 1901 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Stavak (2) treba glasiti: Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. Stavak (3) BRISATI. Stavak (4) treba glasiti: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. OBRAZLOŽENJE: POTREBNO je navesti stručna knjižničarska zvanja u zakonu. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći. Također, ne smije se dozvoliti degradiranje Hrvatskoga knjižničarskog vijeća u ovom smislu. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 1902 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Stavak (1) treba biti: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. OBRAZLOŽENJE Ukidanje odredbe tko točno OBAVLJA stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "ODGOVORNI" je dvosmislena. Riječ "odgovorni" NE MOŽE adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", i u suprotnosti je s, napočetku spomenutim "razvojem". Ne navođenje stručnih zvanja u zakonu omogućava mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica. Također bi doprinijelo omalovažavanju i degradaciji, a stručno obrazovanje učinilo besmislenim i nepotrebnim. "Privatnim“ knjižnicama, pa čak i onima koje se nalaze u sustanu obrazovanja i znanosti te su od javnog interesa, izostanak pak bilo kakvih uvjeta po pitanju stručnosti (djelatnika i voditelja/ravnatelja) ne vodi u bolju uređenost i razvoj struke, već suprotno. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 1903 | Tomislav Staničić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | U čl. 32. st. 1. Prijedloga zakona, za knjižničarske djelatnike propisuje se pravno dvosmislena i neobavezna formulacija u kojoj nije jasno TKO može i smije obavljati stručne poslove u knjižnicama: "Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". OBRAZLOŽENJE: Činjenicom da se ukinula odredba tko točno OBAVLJA stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "ODGOVORNI" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove, ili su tek oni djelatnici koji (slučajno, ne nužno) imaju knjižničarska zvanja, osobno ili na neki način odgovorni (?) zbog te činjenice, a ostali koji nemaju stručna zvanja po toj logici nisu odgovorni. Riječ odgovorni tako NE MOŽE adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica i tu sferu potpuno prepustiti u ruke i diskrecijsku odluku svih osnivača. Navedeno bi samo doprinijelo nepotrebno stvorenim problemima stručne naravi, poput konačne degradacije i obesmisljavanje struke i obrazovanja u struci, ali i onima zakonske, korumptivno-nepotističke i društvene prirode, kao kod spomenutih uvjeta za zapošljavanje rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 32. (2)(3)… (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka uz mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Brisati TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 32. (4)… Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 32, st. 4. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. OBRAZLOŽENJE: Nedopustivo je ne navesti stručna knjižničarska zvanja u tekstu zakona. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći. Također, ne smije se dozvoliti degradiranje Hrvatskoga knjižničarskog vijeća u ovom smislu. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 1904 | Zrinka Udiljak Bugarinovski | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA U čl. 32. st. 1. Prijedloga zakona, za knjižničarske djelatnike propisuje se pravno dvosmislena i neobavezna formulacija u kojoj nije jasno TKO može i smije obavljati stručne poslove u knjižnicama: "Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". OBRAZLOŽENJE: Činjenicom da se ukinula odredba tko točno OBAVLJA stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "ODGOVORNI" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove, ili su tek oni djelatnici koji (slučajno, ne nužno) imaju knjižničarska zvanja, osobno ili na neki način odgovorni (?) zbog te činjenice, a ostali koji nemaju stručna zvanja po toj logici nisu odgovorni. Riječ odgovorni tako NE MOŽE adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica i tu sferu potpuno prepustiti u ruke i diskrecijsku odluku svih osnivača. Navedeno bi samo doprinijelo nepotrebno stvorenim problemima stručne naravi, poput konačne degradacije i obesmisljavanje struke i obrazovanja u struci, ali i onima zakonske, korumptivno-nepotističke i društvene prirode, kao kod spomenutih uvjeta za zapošljavanje rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 32. (2)(3)… (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka uz mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Brisati TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 32. (4)… Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 32, st. 4. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. OBRAZLOŽENJE: Nedopustivo je ne navesti stručna knjižničarska zvanja u tekstu zakona. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći. Također, ne smije se dozvoliti degradiranje Hrvatskoga knjižničarskog vijeća u ovom smislu. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 1905 | Ljiljana Črnjar | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Stavak 1. Stavak 1 u potpunosti je nejasan tim više što se spominju samo javne (narodne) knjižnice i to oni djelatnici koji već rade u knjižnicama „na poslovima za koje su zaduženi“. Postavlja se pitanje da li to znači da djelatnici koji se zapošljavaju u ostalim vrstama knjižnica ne trebaju imati stručno knjižnično zvanje kao ni oni koji će se naknadno zapošljavati u narodnim knjižnicama?? Ovako formuliran članak je vrlo načelan, nedovoljno jasan i ostavlja prostor različitim interpretacijama te je krajnje omalovažavajući za knjižničarsku struku. U prijedlog Zakona neophodno je uvrstiti stručna knjižnična zvanja kao što je u postojećem Zakonu. Bez obzira što se način stjecanja zvanja propisuje pravilnikom, zvanja moraju i trebaju biti navedena u Zakonu. Stoga bi Stavak 1 trebao glasiti: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Stavak 4 Potrebna je dopuna: Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 1906 | dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Članak 32. (2)(3)… (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka uz mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (1) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (2) Brisati Članak 32. (4)… Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 32, st. 4. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. OBRAZLOŽENJE: Nedopustivo je ne navesti stručna knjižničarska zvanja u tekstu zakona. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći. Također, ne smije se dozvoliti degradiranje Hrvatskoga knjižničarskog vijeća u ovom smislu. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 1907 | Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | čl. 32. st. 1. - Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". OBRAZLOŽENJE: Činjenicom da se ukinula odredba tko točno OBAVLJA stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "ODGOVORNI" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove, ili su tek oni djelatnici koji (slučajno, ne nužno) imaju knjižničarska zvanja, osobno ili na neki način odgovorni (?) zbog te činjenice, a ostali koji nemaju stručna zvanja po toj logici nisu odgovorni. Riječ odgovorni tako NE MOŽE adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica i tu sferu potpuno prepustiti u ruke i diskrecijsku odluku svih osnivača. Navedeno bi samo doprinijelo nepotrebno stvorenim problemima stručne naravi, poput konačne degradacije i obesmisljavanje struke i obrazovanja u struci, ali i onima zakonske, korumptivno-nepotističke i društvene prirode, kao kod spomenutih uvjeta za zapošljavanje rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. čl. 32. st. 2. Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. čl. 32. st. 3. Brisati Čl. 32, st. 4. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. OBRAZLOŽENJE: Nedopustivo je ne navesti stručna knjižničarska zvanja u tekstu zakona. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći. Također, ne smije se dozvoliti degradiranje Hrvatskoga knjižničarskog vijeća u ovom smislu. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 1908 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Čl. 32, st. 4. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. OBRAZLOŽENJE: Nedopustivo je ne navesti stručna knjižničarska zvanja u tekstu zakona. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći. Također, ne smije se dozvoliti degradiranje Hrvatskoga knjižničarskog vijeća u ovom smislu. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 1909 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Članak 32. (3) brisati | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. |
| 1910 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Članak 32. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 1911 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | U čl. 32. st. 1. Prijedloga zakona, za knjižničarske djelatnike propisuje se pravno dvosmislena i neobavezna formulacija u kojoj nije jasno TKO može i smije obavljati stručne poslove u knjižnicama: "Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". OBRAZLOŽENJE: Činjenicom da se ukinula odredba tko točno OBAVLJA stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "ODGOVORNI" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove, ili su tek oni djelatnici koji (slučajno, ne nužno) imaju knjižničarska zvanja, osobno ili na neki način odgovorni (?) zbog te činjenice, a ostali koji nemaju stručna zvanja po toj logici nisu odgovorni. Riječ odgovorni tako NE MOŽE adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica i tu sferu potpuno prepustiti u ruke i diskrecijsku odluku svih osnivača. Navedeno bi samo doprinijelo nepotrebno stvorenim problemima stručne naravi, poput konačne degradacije i obesmisljavanje struke i obrazovanja u struci, ali i onima zakonske, korumptivno-nepotističke i društvene prirode, kao kod spomenutih uvjeta za zapošljavanje rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 1912 | Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | PRIMJEDBA: ČLANAK 32. Stavak 1 u potpunosti je nejasan. Vrlo je upitno postupanje u skladu s ovim člankom jer zbog nedorečenosti ostavlja prostor različitim interpretacijama, a uz to je i omalovažavajući za knjižničarsku struku jer već u startu pretpostavlja da stručne poslove mogu raditi djelatnici koji su još stekli stručna knjižničarska zvanja, kao i oni djelatnici koji ta zvanja nemaju. Postavlja se pitanje da li to znači da svi djelatnici koji se zapošljavaju knjižnicama ne trebaju imati stručno knjižnično zvanje? I da su za obavljanje poslova u knjižnici odgovorni samo oni koji imaju stručna zvanja, a drugi nisu, jer ta zvanja (možda još) nemaju, pa ako ih ni ne steknu, nije ni važno, jer nisu odgovorni za svoj rad? PRIJEDLOG: U prijedlog Zakona neophodno je uvrstiti stručna knjižnična zvanja kao što je u postojećem Zakonu. Nomenklatura zvanja jedno od temeljnih odrednica svake profesije pa tako i knjižničarske. Način stjecanja zvanja može se propisati pravilnikom ali zvanja moraju i trebaju biti navedena u Zakonu. PRIJEDLOG TEKSTA: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju: knjižnični tehničari (RADI USKLAĐIVANJA S NPR. MUZEJSKIM TEHNIČARIMA I ARHIVSKIM TEHNIČARIMA), knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka uz mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu. PRIJEDLOG – DOPUNA STAVKA (4) ČLANKA 32.: Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 1913 | Radovan Vrana | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | U Zakonu o knjižnicama iz 1997. jasno je navedeno tko su knjižnični djelatnici i koji je stupanj obrazovanja potreban za poslove koje obavlja diplomirani knjižničar. Iz ovog nacrta Zakona taj je dio izostavljen pa predlažem njegovo ponovno uvrštavanje uz dodavanje, odnosno, osuvremenjivanje naziva studija koji su nastali uvođenjem studija prema bolonjskim načelima, odnosno, uz drugu adekvatnu formulaciju stupnja obrazovanja: Zakon iz 1997.: Članak 34. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Poslove diplomiranog knjižničara može obavljati osoba koja ima završen studij knjižničarstva, odnosno završen drugi visokoškolski studij uz dopunski studij knjižničarstva, te položen stručni ispit za diplomiranog knjižničara." | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 1914 | Iris Jašarević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | (1) stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja... što su to odgovarajuća knjižničarska zvanja? postoji nekoliko studija bibliotekarstva u Hrvatskoj koja stvaraju knjiž stručnjake, treba navesti da je nužan studij bibliotekartsva ili barem informacijskih znanosti. (2) koja je svrha i uloga Hrvatskog knjižničnog vijeća ako ono nema nikakve ovlasti i moći osim "mišljenja". Takva skupina visoko obrazovanih knjižničnih stručnjaka trebala bi imati veću ulogu u upravljanju budućnosti svojeg područja | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 1915 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu i ministar nadležan za znanost i obrazovanje na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 1916 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 1917 | Vesna Ivanković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Članak 32. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu i ministar nadležan za znanost i obrazovanje na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 1918 | Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Nespretna je formulacija da su stručni djelatnici „odgovorni“ za obavljanje stručnih poslova te predlažemo da stavak glasi: „Stručne poslove u knjižnicama obavljaju stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1919 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | KOMENTAR: U stavku 1. bitno je da stručne knjižničarske poslove obavljaju stručni knjižničarski djelatnici, a to se ne propisuje. U stavku 2., ako ministar daje isključivo viša zvanja, znači li to da se temeljna knjižničarska zvanja stječu samim školovanjem u području knjižnične i informacijske znanosti? Trenutno svaki studij knjižničarstva daje drugačije akademsko zvanje. Trebalo bi ostati „na prijedlog“, a ne „uz mišljenje“ Hrvatskog knjižničnog vijeća. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 1920 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (1) Stručne knjižničarske poslove u javnim knjižnicama obavljaju osobe koje su stekle odgovarajuća knjižničarska zvanja sukladno pravilniku iz stavka 4. ovoga članka. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 1921 | Lea Lazzarich | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | 1. KOMENTAR: Nejasan je smisao ove odredbe. Nepotrebno je naglašavati odgovornost knjižničarskog osoblja, jer svatko je odgovoran za svoj rad. Bitno je da stručne knjižničarske poslove obavljaju stručni knjižničarski djelatnici, a to se ne propisuje. NADOPUNA: Zamijeniti tekstom: „Stručne knjižničarske poslove u javnim knjižnicama obavljaju osobe koje su stekle odgovarajuća knjižničarska zvanja.“ | Nije prihvaćen | Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 1922 | Zagorka Majstorović | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Prijedlog izmjena: Brisati javnih i staviti knjižnica. Obrazloženje prijedloga: U nacrtu Zakona stoji za članak 32, stavak (1) „Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi.“ Po navedenom znači kako samo u javnim knjižnicama stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova. U ostalim knjižnicama može raditi bilo tko!? | Prihvaćen | Prihvaćeno. Brisane su javne knjižnice. |
| 1923 | Knjižničarsko društvo Sisačko-moslavačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu i ministra nadležnog za znanost i obrazovanje na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 1924 | Andreja Zubac | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | (1) Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi. ---> Onda su osnivači, upravna vijeća i ravnatelji odgovorni za osiguravanje redovitih stručnih usavršavanja djelatnika na godišnjoj razini. Matična služba dužna je vršiti nadzor nad tim segmentom, a matičnu službu dužna je kontrolirati NSK. Ukoliko se uoče propusti, uvesti novčane kazne za odgovorne osobe. Isto bi trebalo vrijediti i pri zapošljavanju "stručnoga" kadra. Na ovaj način bi se donekle uredio sustav pravne kontrole, povećala transparentnost i poboljšao rad knjižnica. Ovo treba dodatno izrijekom navesti u Članku 32., Stavak (1). | Prihvaćen | NSK vodi i organizira stručno usavršavanje knjižničara, dok sredstava za stalno stručno usavršavanje djelatnika osigurava osnivač, osim ako posebni zakonom nije drugačije određeno. |
| 1925 | Andreja Zubac | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka uz mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća -----> "... te Ministarstava znanosti i obrazovanja pod čijom su ingerencijom neke od knjižnica"! (Ubaciti u tekst.) Bilo bi dobro kada bi napokon profunkcionirala suradnja između ova dva Ministarstva na papiru. Napredak knjižnica i struke, i jednima i drugima, trebao bi biti u interesu. | Nije prihvaćen | Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Slijedom navedenoga, Ministarstvo znanosti i obrazovanja aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 1926 | Kristina Kiš | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Ni u jednom stavku nije navedeno na koja se stručna knjižničarska zvanja misli. | Primljeno na znanje | Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 1927 | Jelena Ivanišević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Potrebno je navesti nazive stručnih zvanja. Stavak 1. ovako je podložan različitim interpretacijama. Tko su ti stručni knjižničarski djelatnici? Zakon bi trebao pogodovati struci, a ne djelovati na uštrb nje. U izmjenama Zakona trebalo je, između ostalog, riješiti problem zapošljavanja stručnog kadra. Trenutno su knjižničari i diplomirani knjižničari izjednačeni sa drugim višim i visokim stručnim spremama. To znači da se u knjižnici na radno mjesto knjižničara i diplomiranog knjižničara može zaposliti bilo tko s VŠS i VSS uz naknadno obrazovanje za knjižničara u određenom vremenskom periodu. Da li se na taj način degradira i primjerice pravo ili psihologija? Može li se na radno mjesto socijalnog radnika zaposliti knjižničar koji će naknadno završiti studij Socijalnog rada? Da li su oni koji pišu Zakone upoznati sa područjem na koje se Zakon odnosi? Ove Izmjene su regresivne i reakcionarne, nimalo ne poboljšavaju status knjižničarske struke i knjižničarskih djelatnika. Hrvatsko društvo nema razvijenu svijest o značenju knjižnice za zajednicu i društvo, što i nije čudno obzirom da niti predstavnici građana niti zakonodavci nemaju razvijenu istu svijest. Stavak 4. - dodati ''i uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća''. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 1928 | Kristina Podgornik | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Vratiti nazive stručnih zvanja u Zakon jer iz ovoga uopće nije jasno tko je stručni knjižničarski djelatnik i na koji način to postaje. Također treba dodati u stavku 4: i uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 1929 | Gradska knjižnica Beli Manastir | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Zašto se izbacuju nazivi stručnih zvanja? Sve je propisano u čl. 34. zakona iz 1997. godine. | Primljeno na znanje | Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 1930 | Gradska knjižnica i čitaonica Petrinja | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Poštovani, mislim da i Hrvatsko knjižnično vijeće ima što reći o donošenju pravilnika za stručna knjižničarska zvanja stoga predlažem da se i u stavak 4 doda: i uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća. | Nije prihvaćen | Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja koja će biti regulirana pravilnikom. |
| 1931 | Iva Grković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 33. | Brisati. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da sve knjižnice pa i privatne moraju osigurati rad stručnih djelatnika. |
| 1932 | Nadia Bužleta | I.OPĆE ODREDBE, Članak 33. | Brisati. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da sve knjižnice pa i privatne moraju osigurati rad stručnih djelatnika. |
| 1933 | Ana Škvarić, dipl. knjižničarka, članica Komisije za pokretne knjižnice HKD-a / članica Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja | I.OPĆE ODREDBE, Članak 33. | Brisati članak. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da sve knjižnice pa i privatne moraju osigurati rad stručnih djelatnika. |
| 1934 | Jagoda Ille, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 33. | Brisati. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da sve knjižnice pa i privatne moraju osigurati rad stručnih djelatnika. |
| 1935 | Gradska knjižnica Zadar | I.OPĆE ODREDBE, Članak 33. | Prijedlog: brisati članak kao i sve ostale članke povezane s privatnim knjižnicama Obrazloženje: nije jasno tko može raditi u privatnim knjižnicama stručni knjižničarski djelatnici ili netko drugi, ostaje prostor za tumačenje prema potrebi. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da sve knjižnice pa i privatne moraju osigurati rad stručnih djelatnika. |
| 1936 | Gradska knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 33. | Odredba implicira da privatne knjižnice ne moraju imati zaposleno stručno knjižnično osoblje već angažirati na druge načine. Neprihvaljivo, predlažemo brisati. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da sve knjižnice pa i privatne moraju osigurati rad stručnih djelatnika. |
| 1937 | Društvo knjižničara u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 33. | Ovim Zakonom se ne može određivati rad privatnih knjižnica. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da sve knjižnice pa i privatne moraju osigurati rad stručnih djelatnika. |
| 1938 | Knjižnice grada Zagreba | I.OPĆE ODREDBE, Članak 33. | Brisati | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da sve knjižnice pa i privatne moraju osigurati rad stručnih djelatnika. |
| 1939 | Lea Lazzarich | I.OPĆE ODREDBE, Članak 33. | KOMENTAR: Odredba se mora odnositi i na knjižnice vjerskih zajednica, osobito stoga što one uglavnom posjeduju staru i rijetku građu za koju je potrebna posebna stručna osposobljenost. NADOPUNA: Iza riječi „Privatne knjižnice“ dodati riječi: „i knjižnice vjerskih zajednica“. Ispred riječi „članka 32.“ dodati „iz“. | Nije prihvaćen | Odbijeno. Odbijeno budući da su odredbe o knjižnicama vjerskih zajednica brisane iz teksta zakona. |
| 1940 | Narodna knjižnica Virje | I.OPĆE ODREDBE, KNJIŽNIČNI SUSTAV REPUBLIKE HRVATSKE | Podržavam komentar Sveučilišne knjižnice Rijeka | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Navedena materija uredit će se pravilnikom u skladu s kriterijima koji su navedeni u članku 45. stavku 2. kojim je reguliran Hrvatski knjižnični sustav. |
| 1941 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, KNJIŽNIČNI SUSTAV REPUBLIKE HRVATSKE | Podržavam komentar Sveučilišne knjižnice Rijeka | Prihvaćen | Ne prihvaća se. Navedena materija uredit će se pravilnikom u skladu s kriterijima koji su navedeni u članku 45. stavku 2. kojim je reguliran Hrvatski knjižnični sustav. |
| 1942 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, KNJIŽNIČNI SUSTAV REPUBLIKE HRVATSKE | Knjižnični sustav Republike Hrvatske definira se kao skup pojedinih vrsta knjižnica, a da se ništa ne kazuje o strukturi toga sustava, međusobnom odnosu knjižnica unutar pojedine vrste i među vrstama. Matična djelatnost ne postavlja se kao jedinstveni sustav već se dopušta egzistiranje više paralelnih sustava matičnosti po različitim kriterijima (po vrstama knjižnica i po znanstvenim područjima) što otežava izgradnju jedinstvenog knjižničnog sustava RH. Ponavlja se opća odredba postojećeg zakona o financiranju matične djelatnosti iz državnog proračuna, koja se nikad provodila za sustav sveučilišnih matičnih knjižnica, pa ništa ne garantira da će se sada provoditi. Iz obuhvata matičnosti isključuju se neke djelatnosti koje su se u praksi do sada uspješno obavljale u sustavu matičnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Navedena materija uredit će se pravilnikom a u skladu s kriterijima koji su navedeni u članku 45. stavku 2. kojim je reguliran Hrvatski knjižnični sustav. |
| 1943 | Kristina Kalanj, viša knjižničarka; predsjednica Komisije za muzejske i galerijske knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | Sukladno stavu Komisije za muzejske i galerijske knjižnice HKD-a: IZMJENA PRIJEDLOGA Čl. 34., st. 1. Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE Usklađeno prema člancima u prethodnom tekstu. IZMJENA PRIJEDLOGA Čl. 34., st. 2. Dodati: - Usklađivanje konzorcionalne nabave pristupa elektroničkim izvorima | Nije prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Prijedlog izmjene stavka1. je prihvaćen. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. Prijedlog izmjene stavka 2. se ne prihvaća. Konzorcionalna nabava je obuhvaćena u navedenom članku. |
| 1944 | Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za informacijske znanosti | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | Zajedničko i usuglašeno mišljenje - Odsjeka za informacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, - Odjela za informacijske znanosti, Sveučilišta u Zadru, - Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Članak: 34 Stavak: 1 Prijedlog izmjena: Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. Obrazloženje: U skladu s prethodnim prijedlozima izmjena, obrazloženim u komentaru članka 3, o ne razdvajanju „sveučilišnih“ i „knjižnica na visokim učilištima“ izmjene povlače i promjenu ovog članka. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. |
| 1945 | Marija Šimunović, diplomirana knjižničarka/članica Komisije za javno zagovaranja HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | Članak 34. (1)… IZMJENA PRIJEDLOGA Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE Usklađeno prema člancima u prethodnom tekstu. 34 (2) IZMJENA PRIJEDLOGA Dodati: - Usklađivanje konzorcionalne nabave pristupa elektroničkim izvorima | Nije prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Prijedlog izmjene stavka1. je prihvaćen. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. Prijedlog izmjene stavka 2. se ne prihvaća. Konzorcionalna nabava je obuhvaćena u navedenom članku. |
| 1946 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | Predlaže se dopuna st. 2: - nacionalnog programa stalnog stručnog usavršavanja | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 1947 | Silvija Perić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 34. (2)… Unutar knjižničnog sustava Republike Hrvatske knjižnice se povezuju sukladno potrebama korisničkih zajednica, potrebama određenog stručnog, znanstvenog, umjetničkog područja, potrebi za učinkovitijim poslovanjem, osobito u upravljanju digitalnom građom i potrebi za stalnim stručnim usavršavanjem, a na temelju: ◊ usklađivanja planova rada i razvitka knjižnica koje se provodi kroz matičnu djelatnost ◊ nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ◊ standardizacije i usklađivanja postupaka u nabavi i izgradnji knjižničarskih zbirki, obradi i protoku građe i informacija ◊ izgrađivanja skupnih kataloga, središnjih upisnika, baza podataka i repozitorija osobito Hrvatske digitalne knjižnice ◊ razvitka mrežnih informacijskih usluga ◊ usklađivanja, sudjelovanja u provedbi i vrednovanja programa edukacije ◊ jedinstvenog sustava praćenja poslovanja i kvalitete. IZMJENA PRIJEDLOGA Dodati: - Usklađivanje konzorcionalne nabave pristupa elektroničkim izvorima | Nije prihvaćen | Odbijeno. Konzorcionalna nabava je obuhvaćena u navedenom članku. |
| 1948 | Iva Grković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | TEKST PRIJEDLOGA Članak 34. (1)… Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i specijalne knjižnice. IZMJENA PRIJEDLOGA Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE Usklađeno prema člancima u prethodnom tekstu. TEKST PRIJEDLOGA Članak 34. (2)… Unutar knjižničnog sustava Republike Hrvatske knjižnice se povezuju sukladno potrebama korisničkih zajednica, potrebama određenog stručnog, znanstvenog, umjetničkog područja, potrebi za učinkovitijim poslovanjem, osobito u upravljanju digitalnom građom i potrebi za stalnim stručnim usavršavanjem, a na temelju: ◊ usklađivanja planova rada i razvitka knjižnica koje se provodi kroz matičnu djelatnost ◊ nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ◊ standardizacije i usklađivanja postupaka u nabavi i izgradnji knjižničarskih zbirki, obradi i protoku građe i informacija ◊ izgrađivanja skupnih kataloga, središnjih upisnika, baza podataka i repozitorija osobito Hrvatske digitalne knjižnice ◊ razvitka mrežnih informacijskih usluga ◊ usklađivanja, sudjelovanja u provedbi i vrednovanja programa edukacije ◊ jedinstvenog sustava praćenja poslovanja i kvalitete. IZMJENA PRIJEDLOGA Dodati: - Usklađivanje konzorcionalne nabave pristupa elektroničkim izvorima | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Prijedlog izmjene stavka 1. je prihvaćen. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. Prijedlog izmjene stavka 2. se ne prihvaća. Konzorcionalna nabava je obuhvaćena u navedenom članku. |
| 1949 | Društvo knjižničara Karlovačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 34. (1)… Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i specijalne knjižnice. IZMJENA PRIJEDLOGA Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE Usklađeno prema člancima u prethodnom tekstu. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 34. (2)… Unutar knjižničnog sustava Republike Hrvatske knjižnice se povezuju sukladno potrebama korisničkih zajednica, potrebama određenog stručnog, znanstvenog, umjetničkog područja, potrebi za učinkovitijim poslovanjem, osobito u upravljanju digitalnom građom i potrebi za stalnim stručnim usavršavanjem, a na temelju: -usklađivanja planova rada i razvitka knjižnica koje se provodi kroz matičnu djelatnost -nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti -standardizacije i usklađivanja postupaka u nabavi i izgradnji knjižničarskih zbirki, obradi i protoku građe i informacija -izgrađivanja skupnih kataloga, središnjih upisnika, baza podataka i repozitorija osobito Hrvatske digitalne knjižnice -razvitka mrežnih informacijskih usluga -usklađivanja, sudjelovanja u provedbi i vrednovanja programa edukacije -jedinstvenog sustava praćenja poslovanja i kvalitete. IZMJENA PRIJEDLOGA Dodati: - Usklađivanje konzorcionalne nabave pristupa elektroničkim izvorima | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Prijedlog izmjene stavka 1. je prihvaćen. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. Prijedlog izmjene stavka 2. se ne prihvaća. Konzorcionalna nabava je obuhvaćena u navedenom članku. |
| 1950 | Marijana Mišetić, predsjednica Komisije za visokoškolske knjižnice (HKD) | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | ČLANAK 34. - knjižnični sustav Republike Hrvatske nejasno je definiran, i to ne kao skup, nego kao niz različitih knjižnica, bez određivanja na čemu se taj sustav temelji te koje su uloge i veze među sastavnicama | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, Navedena materija uredit će se pravilnikom a u skladu s kriterijima koji su navedeni u članku 45. stavku 2. kojim je reguliran Hrvatski knjižnični sustav. |
| 1951 | Vesna Ivanković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | Članak 34. (2)… Unutar knjižničnog sustava Republike Hrvatske knjižnice se povezuju sukladno potrebama korisničkih zajednica, potrebama određenog stručnog, znanstvenog, umjetničkog područja, potrebi za učinkovitijim poslovanjem, osobito u upravljanju digitalnom građom i potrebi za stalnim stručnim usavršavanjem, a na temelju: ◊ usklađivanja planova rada i razvitka knjižnica koje se provodi kroz matičnu djelatnost ◊ nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ◊ standardizacije i usklađivanja postupaka u nabavi i izgradnji knjižničarskih zbirki, obradi i protoku građe i informacija ◊ izgrađivanja skupnih kataloga, središnjih upisnika, baza podataka i repozitorija osobito Hrvatske digitalne knjižnice ◊ razvitka mrežnih informacijskih usluga ◊ usklađivanja, sudjelovanja u provedbi i vrednovanja programa edukacije ◊ jedinstvenog sustava praćenja poslovanja i kvalitete. IZMJENA PRIJEDLOGA Dodati: - Usklađivanje konzorcionalne nabave pristupa elektroničkim izvorima | Nije prihvaćen | Odbijeno. Konzorcionalna nabava je obuhvaćena u navedenom članku. |
| 1952 | Vesna Ivanković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | Članak 34. (1)… Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i specijalne knjižnice. IZMJENA PRIJEDLOGA Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE Usklađeno prema člancima u prethodnom tekstu. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. |
| 1953 | Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 34. Unutar knjižničnog sustava Republike Hrvatske knjižnice se povezuju sukladno potrebama korisničkih zajednica, potrebama određenog stručnog, znanstvenog, umjetničkog područja, potrebi za učinkovitijim poslovanjem, osobito u upravljanju digitalnom građom i potrebi za stalnim stručnim usavršavanjem, a na temelju: ◊ usklađivanja planova rada i razvitka knjižnica koje se provodi kroz matičnu djelatnost ◊ nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ◊ standardizacije i usklađivanja postupaka u nabavi i izgradnji knjižničarskih zbirki, obradi i protoku građe i informacija ◊ izgrađivanja skupnih kataloga, središnjih upisnika, baza podataka i repozitorija osobito Hrvatske digitalne knjižnice ◊ razvitka mrežnih informacijskih usluga ◊ usklađivanja, sudjelovanja u provedbi i vrednovanja programa edukacije ◊ jedinstvenog sustava praćenja poslovanja i kvalitete. IZMJENA PRIJEDLOGA Dodati: - Usklađivanje konzorcionalne nabave pristupa elektroničkim izvorima | Nije prihvaćen | Odbijeno. Konzorcionalna nabava je obuhvaćena u navedenom članku. |
| 1954 | Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 34. (1) Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i specijalne knjižnice. IZMJENA PRIJEDLOGA (1) Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene, specijalne knjižnice i knjižnice vjerskih zajednica. OBRAZLOŽENJE U ovom članku su u potpunosti izostavljene knjižnice vjerskih zajednica, ali su sve druge vrsta knjižnica (koje su lijepo nabrojene u Članku 8, stavak 1) navedene. Ovo je nedopustivo! Znači li ovo da knjižnice vjerskih zajednica izlaze iz knjižničnog sustava Republike Hrvatske? Ako je to tako, to implicira puno teže posljedice i objašnjava zašto su u prijedlogu novog zakona dosadašnje samostanske knjižnice, koje su pripadale specijalnim knjižnicama, preimenovane u knjižnice vjerskih zajednica i izdvojene u novu kategoriju. Samim novim imenom željelo se skrenuti pažnju prvenstveno na to novo ime kako bi rasprava i primjedbe krenule u tom smjeru, a ustvari se knjižnice vjerskih zajednica izdvajaju od specijalnih kako bi se kao nova kategorija (slučajno!) izostavile iz Knjižničnog sustava Republike Hrvatske. Ne zaboravite da knjižnice vjerskih zajednica čuvaju neprocjenjivo kulturno blago Republike Hrvatske kojeg bi se Republika Hrvatska (eventualnim usvajanjem ovog zakona) blago rečeno odrekla te ga prepustila na brizi nekome drugome, odnosno ozakonila buduću stručnu nebrigu i nenadzor i gotovo omogućila njegovo propadanje. Kao knjižničari, trebamo se oštro pobuniti na ovo i pozvati sastavljače prijedloga novoga zakona na odgovornost zbog prikrivene namjere ozakonjivanja budućeg kulturocida koji nikako ne može biti u interesu niti jednom građaninu Republike Hrvatske. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. Odredba o knjižnicama vjerskih zajednica je brisana iz teksta Zakona jer iste spadaju u specijalne knjižnice. |
| 1955 | Sveučilišna knjižnica u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | Čl. 34, stavak 1. (1) Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i specijalne knjižnice. Komentar : Knjižnice vjerskih zajednica se ne navode kao dio Knjižničnog sustava RH, izuzev ako nisu, prema važećem zakonu, u skupini specijalnih knjižnica. Novi zakon bi trebao pojasniti pripadaju li knjižnice vjerskih zajednica skupini specijalnih knjižnica ili su izlučene kao još jedna posebna skupina koja je u Knjižničnom sustavu Republike Hrvatske. Navedeni tekst ovog prijedloga zakona navodi na zaključak da su knjižnice vjerskih zajednica 'izbačene' iz Knjižničnog sustava RH. Usvajanjem ovog prijedloga zakona Republika Hrvatska bi se odrekla kulturnog blaga i ozakonila nebrigu i nenadzor nad njim, i u konačnici ubrzala njegovo propadanje. Ozakonjenje kulturocida nije i ne može biti interes građana Republike Hrvatske. | Nije prihvaćen | Odbijeno. Odredba o knjižnicama vjerskih zajednica je brisana iz teksta Zakona jer iste spadaju u specijalne knjižnice. |
| 1956 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | Članak 34. (2)... Dodati: - Usklađivanje konzorcionalne nabave pristupa elektroničkim izvorima | Nije prihvaćen | Odbijeno. Konzorcionalna nabava je obuhvaćena u navedenom članku. |
| 1957 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | Članak 34. (1)… izmijeniti: Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE Usklađeno prema člancima u prethodnom tekstu. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. |
| 1958 | Katarina Todorcev Hlača Predsjednica Radne grupe za manjinske knjižnice HKD | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | Članak 34. (1) Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene, specijalne te knjižnice nacionalnih manjina. | Nije prihvaćen | Odbijeno. Knjižnice nacionalnih manjina nisu posebno istaknute jer se radi o zbirkama knjižnične grade unutar narodnih knjižnica. |
| 1959 | Aniko Smiljanić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | Članak 34. (2)… Unutar knjižničnog sustava Republike Hrvatske knjižnice se povezuju sukladno potrebama korisničkih zajednica, potrebama određenog stručnog, znanstvenog, umjetničkog područja, potrebi za učinkovitijim poslovanjem, osobito u upravljanju digitalnom građom i potrebi za stalnim stručnim usavršavanjem, a na temelju: ◊ usklađivanja planova rada i razvitka knjižnica koje se provodi kroz matičnu djelatnost ◊ nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ◊ standardizacije i usklađivanja postupaka u nabavi i izgradnji knjižničarskih zbirki, obradi i protoku građe i informacija ◊ izgrađivanja skupnih kataloga, središnjih upisnika, baza podataka i repozitorija osobito Hrvatske digitalne knjižnice ◊ razvitka mrežnih informacijskih usluga ◊ usklađivanja, sudjelovanja u provedbi i vrednovanja programa edukacije ◊ jedinstvenog sustava praćenja poslovanja i kvalitete. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1960 | Aniko Smiljanić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | Dodati: - Usklađivanje konzorcionalne nabave pristupa elektroničkim izvorima | Nije prihvaćen | Odbijeno. Konzorcionalna nabava je obuhvaćena u navedenom članku. |
| 1961 | Gradska knjižnica Zadar | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | Povezano s člankom 33. nije jasno na koji način se primjenjuju odredbe članka 34. st. 1. u kojem se nabraja tko čini knjižnični sustav RH. Tako se navodi: Članak 34. "(1) Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i specijalne knjižnice". Prema ovom članku izvan sustava su ostale knjižnice iz čl. 9. Tko brine o njihovom stručnom radu, jesu li obveznici prikupljanja statističkih podataka, tko brine o usavršavanju stručnih djelatnika ako ih uopće takve knjižnice imaju? "◊izgrađivanja skupnih kataloga , središnjih upisnika, baza podataka i repozitorija osobito Hrvatske digitalne knjižnice" Obrazloženje: Što je s katalozima privatnih knjižnica? Tko ih izrađuje? Stručni knjižničarski djelatnici ili osobe drugih profesija? ◊usklađivanja, sudjelovanja u provedbi i vrednovanja programa edukacije Obrazloženje: dopuniti jer nije dovoljno jasno, radi li se o edukaciji korisnika ili edukaciji knjižničarskih djelatnika? ◊jedinstvenog sustava praćenja poslovanja i kvalitete . Obrazloženje: praćenje poslovanja i kvalitete kojih knjižnica, javnih, privatnih? | Prihvaćen | Članak 9. je brisan. Prijedlog izmjene stavka 2. se ne prihvaća. |
| 1962 | Gradska knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | Stavak 1 Potrebno terminološki uskladiti. Prijedlog: Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. |
| 1963 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | U st. 2 dodati: - Usklađivanje konzorcionalne nabave pristupa elektroničkim izvorima | Nije prihvaćen | Odbijeno. Konzorcionalna nabava je obuhvaćena u navedenom članku. |
| 1964 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | IZMJENA PRIJEDLOGA Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE Usklađeno prema člancima u prethodnom tekstu. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. |
| 1965 | Petar Lukačić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | Članak 34. (2)… Dodati: - Usklađivanje konzorcionalne nabave pristupa elektroničkim izvorima | Nije prihvaćen | Odbijeno. Konzorcionalna nabava je obuhvaćena u navedenom članku. |
| 1966 | Petar Lukačić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | Članak 34. (1)… Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. |
| 1967 | Maja Valjak | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | Članak 34. (2)… IZMJENA PRIJEDLOGA Dodati: - Usklađivanje konzorcionalne nabave pristupa elektroničkim izvorima | Nije prihvaćen | Odbijeno. Konzorcionalna nabava je obuhvaćena u navedenom članku. |
| 1968 | Maja Valjak | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | IZMJENA PRIJEDLOGA Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE Usklađeno prema člancima u prethodnom tekstu. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. |
| 1969 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 34. (2)… Unutar knjižničnog sustava Republike Hrvatske knjižnice se povezuju sukladno potrebama korisničkih zajednica, potrebama određenog stručnog, znanstvenog, umjetničkog područja, potrebi za učinkovitijim poslovanjem, osobito u upravljanju digitalnom građom i potrebi za stalnim stručnim usavršavanjem, a na temelju: ◊ usklađivanja planova rada i razvitka knjižnica koje se provodi kroz matičnu djelatnost ◊ nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ◊ standardizacije i usklađivanja postupaka u nabavi i izgradnji knjižničarskih zbirki, obradi i protoku građe i informacija ◊ izgrađivanja skupnih kataloga, središnjih upisnika, baza podataka i repozitorija osobito Hrvatske digitalne knjižnice ◊ razvitka mrežnih informacijskih usluga ◊ usklađivanja, sudjelovanja u provedbi i vrednovanja programa edukacije ◊ jedinstvenog sustava praćenja poslovanja i kvalitete. IZMJENA PRIJEDLOGA Dodati: - Usklađivanje konzorcionalne nabave pristupa elektroničkim izvorima | Nije prihvaćen | Odbijeno. Konzorcionalna nabava je obuhvaćena u navedenom članku. |
| 1970 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 34. (1)… Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i specijalne knjižnice. IZMJENA PRIJEDLOGA Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE Usklađeno prema člancima u prethodnom tekstu. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. |
| 1971 | ANA SUDAREVIĆ | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | Kako oba sustava u kojima djeluju knjižničari imaju svoj sistem napredovanja, u ovome bi članku trebalo dodati i usklađivanja stručnih zvanja knjižničara s oba područja nadleštva (MK i MZO) Tekst bi mogao glasiti: (1) Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i specijalne knjižnice. (2) Unutar knjižničnog sustava Republike Hrvatske knjižnice se povezuju sukladno potrebama korisničkih zajednica, potrebama određenog stručnog, znanstvenog, umjetničkog područja, potrebi za učinkovitijim poslovanjem, osobito u upravljanju digitalnom građom i potrebi za stalnim stručnim usavršavanjem, a na temelju: - usklađivanja planova rada i razvitka knjižnica koje se provodi kroz matičnu djelatnost - nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti - standardizacije i usklađivanja postupaka u nabavi i izgradnji knjižničarskih zbirki, obradi i protoku građe i informacija - izgrađivanja skupnih kataloga, središnjih upisnika, baza podataka i repozitorija osobito Hrvatske digitalne knjižnice - razvitka mrežnih informacijskih usluga - usklađivanja, sudjelovanja u provedbi i vrednovanja programa edukacije - usklađivanja stručnih zvanja knjižničara s oba područja nadleštva (nad knjižničarima – Ministarstvo kulture i Ministarstvo znanosti i obrazovanja) - jedinstvenog sustava praćenja poslovanja i kvalitete | Nije prihvaćen | Odbijeno. Navedeni prijedlog ne uređuje se u području materije o knjižničnom sustavu Republike Hrvatske, nego će isto biti uređeno pravilnikom o stručnim zvanjima. |
| 1972 | Lidija Dužić Zlovolić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | Članak 34. (1)… Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE Usklađeno prema člancima u prethodnom tekstu. Članak 34. (2)… Dodati: - Usklađivanje konzorcionalne nabave pristupa elektroničkim izvorima | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Prijedlog izmjene stavka 1. je prihvaćen. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. Prijedlog izmjene stavka 2. se ne prihvaća. Konzorcionalna nabava je obuhvaćena u navedenom članku. |
| 1973 | Knjižnice grada Zagreba | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE Usklađeno prema člancima u prethodnom tekstu. I ovdje je predlagač zaboravio ponegdje spominjane knjižnice vjerske zajednice. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. Knjižnice vjerskih zajednica brisane iz teksta zakona jer iste spadaju u specijalne knjižnice. |
| 1974 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | Prijedlog zakona nije dosljedan. Člankom 34. stavak (1) definirane su knjižnice koje čine knjižnični sustav. Primjerice, u Članku 8. pored nabrojanih vrsta spominju se i knjižnice vjerskih zajednica, dok ih u Članku 34. stavak (1) nema, kao da nisu dio sustava. Također nije jasno da li sve ostale nabrojane vrste knjižnice u različitim člancima u ovom prijedlogu Zakona bez obzira na osnivača i način osnivanja (privatne knjižnice, knjižnice kao udruge, zaklade, zadruge, trgovačka društva i sl.) čine knjižnični sustav i koji su mehanizmi provedbe da sustav funkcionira obzirom da navedeni pojavni oblici funkcioniraju prema različitim zakonima i različitim načinima vođenja financijskog poslovanja. | Nije prihvaćen | Odbijeno. Knjižnice vjerskih zajednica brisane i teksta zakona jer iste spadaju u specijalne knjižnice. Knjižnični sustav RH čine knjižnice koje se dijele prema sadržaju i namjeni knjižničnog fonda, te u knjižnični sustav spadaju sve knjižnice neovisno o pravnom obliku u kojem su osnovane. |
| 1975 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | Predlažemo da stavak (1) glasi: Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. U stavak (2) dodati: - usklađivanje konzorcijske nabave pristupa elektroničkim izvorima | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Prijedlog izmjene stavka 1. je prihvaćen. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. Prijedlog izmjene stavka 2. se ne prihvaća. Konzorcionalna nabava je obuhvaćena u navedenom članku. |
| 1976 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | Prijedlog teksta: (1) Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. (2) Unutar knjižničnog sustava Republike Hrvatske knjižnice se povezuju sukladno potrebama korisničkih zajednica, potrebama određenog stručnog, znanstvenog, umjetničkog područja, potrebi za učinkovitijim poslovanjem, osobito u upravljanju digitalnom građom i potrebi za stalnim stručnim usavršavanjem, a na temelju: -usklađivanja planova rada i razvitka knjižnica koje se provodi kroz matičnu djelatnost -nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti -standardizacije i usklađivanja postupaka u nabavi i izgradnji knjižničarskih zbirki, obradi i protoku građe i informacija -izgrađivanja skupnih kataloga, središnjih upisnika, baza podataka i repozitorija osobito Hrvatske digitalne knjižnice -razvitka mrežnih informacijskih usluga -usklađivanja, sudjelovanja u provedbi i vrednovanja programa edukacije - jedinstvenog sustava praćenja poslovanja i kvalitete -Usklađivanje konzorcionalne nabave pristupa elektroničkim izvorima. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Prijedlog izmjene stavka 1. je prihvaćen. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. Prijedlog izmjene stavka 2. se ne prihvaća. Konzorcionalna nabava je obuhvaćena u navedenom članku. |
| 1977 | Sanja Heberling Dragičević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (1) Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu kao središnja knjižnica hrvatskog knjižničnog sustava, u koji se povezuju podsustavi narodnih,školskih, knjižnica visokih učilišta i specijalnih knjižnica. Unutar podsustava specijalnih knjižnica posebno se izdvajaju znanstvene knjižice, knjižnice vlasti, zdravstvene, poslovne, knjižnice medija, regionalne, muzejske, arhivske, knjižnice vjerskih zajednica i druge specijalne knjižnice. (2) Unutar knjižničnog sustava Republike Hrvatske knjižnice se povezuju sukladno potrebama korisničkih zajednica, potrebama određenog stručnog, znanstvenog, umjetničkog područja, potrebi za učinkovitijim poslovanjem, osobito u upravljanju digitalnom građom i potrebi za stalnim stručnim usavršavanjem, a na temelju: - usklađivanja planova rada i razvitka knjižnica što se provodi kroz matičnu djelatnost - nacionalne strategije razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti - standardizacije i usklađivanja postupaka u izgradnji knjižničnih zbirki, obradi i protoku građe i informacija - izgrađivanja središnjih upisnika, skupnih kataloga i drugih baza podataka, osobito Hrvatske digitalne knjižnice, kao nacionalnog repozitorija hrvatske izdavačke produkcije. - razvitka mrežnih informacijskih usluga - usklađivanja, sudjelovanja u provedbi i vrednovanju programa edukacije - jedinstvenog sustava praćenja poslovanja i kvalitete. | Nije prihvaćen | Odbijeno. Zakon ne regulira detaljno materiju kako je predloženo već će se isto urediti Standardima. |
| 1978 | Sanja Heberling Dragičević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | KOMENTAR: U stavku 1., podsustave treba ujednačiti sa standardom ISO 2789., a posebno imenovati podsustave specijalnih knjižnica, s obzirom na različitu resornu nadležnost. Sveučilišne knjižnice su knjižnice visokih učilišta, a znanstvene knjižnice su vrsta specijalnih knjižnica. U stavku 2. treba lektorirati tekst. Nisu knjižničarske zbirke, nego knjižnične zbirke. Nabava je dio izgradnje zbirki. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Zakon ne regulira detaljno materiju kako je predloženo već će se isto urediti Standardima. U stavku 2. izmijenjen termin - knjižnične zbirke. |
| 1979 | Sanja Paravić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 34. (1)… Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i specijalne knjižnice. IZMJENA PRIJEDLOGA Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE Usklađeno prema člancima u prethodnom tekstu. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 34. (2)… Unutar knjižničnog sustava Republike Hrvatske knjižnice se povezuju sukladno potrebama korisničkih zajednica, potrebama određenog stručnog, znanstvenog, umjetničkog područja, potrebi za učinkovitijim poslovanjem, osobito u upravljanju digitalnom građom i potrebi za stalnim stručnim usavršavanjem, a na temelju: ◊ usklađivanja planova rada i razvitka knjižnica koje se provodi kroz matičnu djelatnost ◊ nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ◊ standardizacije i usklađivanja postupaka u nabavi i izgradnji knjižničarskih zbirki, obradi i protoku građe i informacija ◊ izgrađivanja skupnih kataloga, središnjih upisnika, baza podataka i repozitorija osobito Hrvatske digitalne knjižnice ◊ razvitka mrežnih informacijskih usluga ◊ usklađivanja, sudjelovanja u provedbi i vrednovanja programa edukacije ◊ jedinstvenog sustava praćenja poslovanja i kvalitete. IZMJENA PRIJEDLOGA Dodati: - Usklađivanje konzorcionalne nabave pristupa elektroničkim izvorima | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Prijedlog izmjene stavka 1. je prihvaćen. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. Prijedlog izmjene stavka 2. se ne prihvaća. Konzorcionalna nabava je obuhvaćena u navedenom članku. |
| 1980 | Grozdana Ribičić,viša knjižničarka, predsjednica Komisije za čitanje HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | Članak 34. (2) Zakon mora istaknuti potrebu međusektorske suradnje na učinkovitijem ostvarivanju osnovnih zadaća knjižničarstva, a koje se odnose na razvoj pojedinca i društva u cjelini. Nigdje u Prijedlogu Zakona nema spomenute usvojene Nacionalne strategije poticanja čitanja, potrebu umrežavanja radi ostvarivanja zajedničkih ciljeva, nigdje besplatnih knjižničnih usluga za djecu koje su bile usvojene u našim strategijama. Ovaj Prijedlog Zakona ne donosi iskorake koje bi doprinijele razvoju društva znanja i napretka. | Prihvaćen | Primljeno na znanje. Nacionalna strategija poticanja čitanja je zaseban dokument koji se ne navodi u zakonu. |
| 1981 | Draženka Stančić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | Kako oba sustava u kojima djeluju knjižničari imaju svoj sistem napredovanja, u ovome bi članku trebalo dodati i usklađivanja stručnih zvanja knjižničara s oba područja nadleštva (MK i MZO) Tekst bi mogao glasiti: (1) Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i specijalne knjižnice. (2) Unutar knjižničnog sustava Republike Hrvatske knjižnice se povezuju sukladno potrebama korisničkih zajednica, potrebama određenog stručnog, znanstvenog, umjetničkog područja, potrebi za učinkovitijim poslovanjem, osobito u upravljanju digitalnom građom i potrebi za stalnim stručnim usavršavanjem, a na temelju: ◊ usklađivanja planova rada i razvitka knjižnica koje se provodi kroz matičnu djelatnost ◊ nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ◊ standardizacije i usklađivanja postupaka u nabavi i izgradnji knjižničarskih zbirki, obradi i protoku građe i informacija ◊ izgrađivanja skupnih kataloga, središnjih upisnika, baza podataka i repozitorija osobito Hrvatske digitalne knjižnice ◊ razvitka mrežnih informacijskih usluga ◊ usklađivanja, sudjelovanja u provedbi i vrednovanja programa edukacije ◊ usklađivanja stručnih zvanja knjižničara s oba područja nadleštva (nad knjižničarima – Ministarstvo kulture i Ministarstvo znanosti i obrazovanja) ◊ jedinstvenog sustava praćenja poslovanja i kvalitete | Nije prihvaćen | Odbijeno. Navedeni prijedlog ne uređuje se u području materije o knjižničnom sustavu Republike Hrvatske, nego će isto biti uređeno pravilnikom o stručnim zvanjima. |
| 1982 | Jasminka Kovačević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 34. (1)… Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i specijalne knjižnice. IZMJENA PRIJEDLOGA Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE Usklađeno prema člancima u prethodnom tekstu. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 34. (2)… Unutar knjižničnog sustava Republike Hrvatske knjižnice se povezuju sukladno potrebama korisničkih zajednica, potrebama određenog stručnog, znanstvenog, umjetničkog područja, potrebi za učinkovitijim poslovanjem, osobito u upravljanju digitalnom građom i potrebi za stalnim stručnim usavršavanjem, a na temelju: ◊ usklađivanja planova rada i razvitka knjižnica koje se provodi kroz matičnu djelatnost ◊ nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ◊ standardizacije i usklađivanja postupaka u nabavi i izgradnji knjižničarskih zbirki, obradi i protoku građe i informacija ◊ izgrađivanja skupnih kataloga, središnjih upisnika, baza podataka i repozitorija osobito Hrvatske digitalne knjižnice ◊ razvitka mrežnih informacijskih usluga ◊ usklađivanja, sudjelovanja u provedbi i vrednovanja programa edukacije ◊ jedinstvenog sustava praćenja poslovanja i kvalitete. IZMJENA PRIJEDLOGA Dodati: - Usklađivanje konzorcionalne nabave pristupa elektroničkim izvorima | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Prijedlog izmjene stavka 1. je prihvaćen. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. Prijedlog izmjene stavka 2. se ne prihvaća. Konzorcionalna nabava je obuhvaćena u navedenom članku. |
| 1983 | Ivana Dorotić Malič | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 34. (1)… Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i specijalne knjižnice. IZMJENA PRIJEDLOGA Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE Usklađeno prema člancima u prethodnom tekstu. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 34. (2)… Unutar knjižničnog sustava Republike Hrvatske knjižnice se povezuju sukladno potrebama korisničkih zajednica, potrebama određenog stručnog, znanstvenog, umjetničkog područja, potrebi za učinkovitijim poslovanjem, osobito u upravljanju digitalnom građom i potrebi za stalnim stručnim usavršavanjem, a na temelju: ◊ usklađivanja planova rada i razvitka knjižnica koje se provodi kroz matičnu djelatnost ◊ nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ◊ standardizacije i usklađivanja postupaka u nabavi i izgradnji knjižničarskih zbirki, obradi i protoku građe i informacija ◊ izgrađivanja skupnih kataloga, središnjih upisnika, baza podataka i repozitorija osobito Hrvatske digitalne knjižnice ◊ razvitka mrežnih informacijskih usluga ◊ usklađivanja, sudjelovanja u provedbi i vrednovanja programa edukacije ◊ jedinstvenog sustava praćenja poslovanja i kvalitete. IZMJENA PRIJEDLOGA Dodati: - Usklađivanje konzorcionalne nabave pristupa elektroničkim izvorima | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Prijedlog izmjene stavka 1. je prihvaćen. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. Prijedlog izmjene stavka 2. se ne prihvaća. Konzorcionalna nabava je obuhvaćena u navedenom članku. |
| 1984 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | Članak 34. (2)… Unutar knjižničnog sustava Republike Hrvatske knjižnice se povezuju sukladno potrebama korisničkih zajednica, potrebama određenog stručnog, znanstvenog, umjetničkog područja, potrebi za učinkovitijim poslovanjem, osobito u upravljanju digitalnom građom i potrebi za stalnim stručnim usavršavanjem, a na temelju: ◊ usklađivanja planova rada i razvitka knjižnica koje se provodi kroz matičnu djelatnost ◊ nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ◊ standardizacije i usklađivanja postupaka u nabavi i izgradnji knjižničarskih zbirki, obradi i protoku građe i informacija ◊ izgrađivanja skupnih kataloga, središnjih upisnika, baza podataka i repozitorija osobito Hrvatske digitalne knjižnice ◊ razvitka mrežnih informacijskih usluga ◊ usklađivanja, sudjelovanja u provedbi i vrednovanja programa edukacije ◊ jedinstvenog sustava praćenja poslovanja i kvalitete. IZMJENA PRIJEDLOGA Dodati: - Usklađivanje konzorcionalne nabave pristupa elektroničkim izvorima | Nije prihvaćen | Odbijeno. Konzorcionalna nabava je obuhvaćena u navedenom članku. |
| 1985 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | Članak 34. (1)… Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i specijalne knjižnice. IZMJENA PRIJEDLOGA Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE Usklađeno prema člancima u prethodnom tekstu. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. |
| 1986 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | U stavak (2) dodati: - Usklađivanje konzorcionalne nabave pristupa elektroničkim izvorima | Nije prihvaćen | Odbijeno. Konzorcionalna nabava je obuhvaćena u navedenom članku. |
| 1987 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | Stavak (1) treba glasiti: Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. |
| 1988 | Tomislav Staničić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | Članak 34. (1)… Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i specijalne knjižnice. IZMJENA PRIJEDLOGA Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE Usklađeno prema člancima u prethodnom tekstu. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 34. (2)… Unutar knjižničnog sustava Republike Hrvatske knjižnice se povezuju sukladno potrebama korisničkih zajednica, potrebama određenog stručnog, znanstvenog, umjetničkog područja, potrebi za učinkovitijim poslovanjem, osobito u upravljanju digitalnom građom i potrebi za stalnim stručnim usavršavanjem, a na temelju: ◊ usklađivanja planova rada i razvitka knjižnica koje se provodi kroz matičnu djelatnost ◊ nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ◊ standardizacije i usklađivanja postupaka u nabavi i izgradnji knjižničarskih zbirki, obradi i protoku građe i informacija ◊ izgrađivanja skupnih kataloga, središnjih upisnika, baza podataka i repozitorija osobito Hrvatske digitalne knjižnice ◊ razvitka mrežnih informacijskih usluga ◊ usklađivanja, sudjelovanja u provedbi i vrednovanja programa edukacije ◊ jedinstvenog sustava praćenja poslovanja i kvalitete. IZMJENA PRIJEDLOGA Dodati: - Usklađivanje konzorcionalne nabave pristupa elektroničkim izvorima | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Prijedlog izmjene stavka 1. je prihvaćen. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. Prijedlog izmjene stavka 2. se ne prihvaća. Konzorcionalna nabava je obuhvaćena u navedenom članku. |
| 1989 | Zrinka Udiljak Bugarinovski | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 34. (1)… Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i specijalne knjižnice. IZMJENA PRIJEDLOGA Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE Usklađeno prema člancima u prethodnom tekstu. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 34. (2)… Unutar knjižničnog sustava Republike Hrvatske knjižnice se povezuju sukladno potrebama korisničkih zajednica, potrebama određenog stručnog, znanstvenog, umjetničkog područja, potrebi za učinkovitijim poslovanjem, osobito u upravljanju digitalnom građom i potrebi za stalnim stručnim usavršavanjem, a na temelju: ◊ usklađivanja planova rada i razvitka knjižnica koje se provodi kroz matičnu djelatnost ◊ nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ◊ standardizacije i usklađivanja postupaka u nabavi i izgradnji knjižničarskih zbirki, obradi i protoku građe i informacija ◊ izgrađivanja skupnih kataloga, središnjih upisnika, baza podataka i repozitorija osobito Hrvatske digitalne knjižnice ◊ razvitka mrežnih informacijskih usluga ◊ usklađivanja, sudjelovanja u provedbi i vrednovanja programa edukacije ◊ jedinstvenog sustava praćenja poslovanja i kvalitete. IZMJENA PRIJEDLOGA Dodati: - Usklađivanje konzorcionalne nabave pristupa elektroničkim izvorima | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Prijedlog izmjene stavka 1. je prihvaćen. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. Prijedlog izmjene stavka 2. se ne prihvaća. Konzorcionalna nabava je obuhvaćena u navedenom članku. |
| 1990 | dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | Članak 34. (1)… Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i specijalne knjižnice. IZMJENA PRIJEDLOGA Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE Usklađeno prema člancima u prethodnom tekstu. Članak 34. (2)… Unutar knjižničnog sustava Republike Hrvatske knjižnice se povezuju sukladno potrebama korisničkih zajednica, potrebama određenog stručnog, znanstvenog, umjetničkog područja, potrebi za učinkovitijim poslovanjem, osobito u upravljanju digitalnom građom i potrebi za stalnim stručnim usavršavanjem, a na temelju: ◊ usklađivanja planova rada i razvitka knjižnica koje se provodi kroz matičnu djelatnost ◊ nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ◊ standardizacije i usklađivanja postupaka u nabavi i izgradnji knjižničarskih zbirki, obradi i protoku građe i informacija ◊ izgrađivanja skupnih kataloga, središnjih upisnika, baza podataka i repozitorija osobito Hrvatske digitalne knjižnice ◊ razvitka mrežnih informacijskih usluga ◊ usklađivanja, sudjelovanja u provedbi i vrednovanja programa edukacije ◊ jedinstvenog sustava praćenja poslovanja i kvalitete. IZMJENA PRIJEDLOGA Dodati: - Usklađivanje konzorcionalne nabave pristupa elektroničkim izvorima | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Prijedlog izmjene stavka 1. je prihvaćen. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. Prijedlog izmjene stavka 2. se ne prihvaća. Konzorcionalna nabava je obuhvaćena u navedenom članku. |
| 1991 | Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE Usklađeno prema člancima u prethodnom tekstu. | Djelomično prihvaćen | Prihvaćeno. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. |
| 1992 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | Članak 34. (2) treba dodati: - Usklađivanje konzorcionalne nabave pristupa elektroničkim izvorima | Nije prihvaćen | Odbijeno. Konzorcionalna nabava je obuhvaćena u navedenom članku. |
| 1993 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | Članak 34. (1) treba glasiti: Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE Usklađeno prema člancima u prethodnom tekstu. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. |
| 1994 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | (1) Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i specijalne knjižnice te knjižnice nacionalnih manjina | Nije prihvaćen | Odbijeno. Knjižnice nacionalnih manjina nisu posebno istaknute jer se radi o zbirkama knjižnične grade unutar narodnih knjižnica. Uveden termin visokoškolske knjižnice umjesto knjižnice na visokim učilištima. |
| 1995 | Vesna Ivanković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | Članak 34. (1) Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i specijalne knjižnice te knjižnice nacionalnih manjina | Nije prihvaćen | Odbijeno. Knjižnice nacionalnih manjina nisu posebno istaknute jer se radi o zbirkama knjižnične grade unutar narodnih knjižnica. Uveden termin visokoškolske knjižnice umjesto knjižnice na visokim učilištima. |
| 1996 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | KOMENTAR: U stavku 1., podsustave treba ujednačiti sa standardom ISO 2789., a posebno imenovati podsustave specijalnih knjižnica, s obzirom na različitu resornu nadležnost. Sveučilišne knjižnice su knjižnice visokih učilišta, a znanstvene knjižnice su vrsta specijalnih knjižnica. U stavku 2. treba lektorirati tekst. Nisu knjižničarske zbirke, nego knjižnične zbirke. Nabava je dio izgradnje zbirki. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Zakon ne regulira detaljno materiju kako je predloženo već će se isto urediti Standardima. U stavku 2. izmijenjen termin - knjižnične zbirke. |
| 1997 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (1) Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu kao središnja knjižnica hrvatskog knjižničnog sustava, u koji se povezuju podsustavi narodnih,školskih, knjižnica visokih učilišta i specijalnih knjižnica. Unutar podsustava specijalnih knjižnica posebno se izdvajaju znanstvene knjižice, knjižnice vlasti, zdravstvene, poslovne, knjižnice medija, regionalne, muzejske, arhivske, knjižnice vjerskih zajednica i druge specijalne knjižnice. (2) Unutar knjižničnog sustava Republike Hrvatske knjižnice se povezuju sukladno potrebama korisničkih zajednica, potrebama određenog stručnog, znanstvenog, umjetničkog područja, potrebi za učinkovitijim poslovanjem, osobito u upravljanju digitalnom građom i potrebi za stalnim stručnim usavršavanjem, a na temelju: - usklađivanja planova rada i razvitka knjižnica što se provodi kroz matičnu djelatnost - nacionalne strategije razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti - standardizacije i usklađivanja postupaka u izgradnji knjižničnih zbirki, obradi i protoku građe i informacija - izgrađivanja središnjih upisnika, skupnih kataloga i drugih baza podataka, osobito Hrvatske digitalne knjižnice, kao nacionalnog repozitorija hrvatske izdavačke produkcije. - razvitka mrežnih informacijskih usluga - usklađivanja, sudjelovanja u provedbi i vrednovanju programa edukacije - jedinstvenog sustava praćenja poslovanja i kvalitete. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Zakon ne regulira detaljno materiju kako je predloženo već će se isto urediti Standardima. U stavku 2. izmijenjen termin - knjižnične zbirke. |
| 1998 | Lea Lazzarich | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | KOMENTAR: Prema međunarodnom standardu ISO 2789:2014. sveučilišne knjižnice su knjižnice visokih učilišta, a znanstvene knjižnice su specijalne knjižnice. NADOPUNA: Zamijeniti s: „Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu s podsustavima narodnih,školskih, knjižnica visokih učilišta i specijalnih knjižnica. Unutar podsustava specijalnih knjižnica posebno se izdvajaju znanstvene knjižice, knjižnice vlasti, zdravstvene, poslovne, knjižnice medija, regionalne, muzejske, arhivske, knjižnice vjerskih zajednica i druge specijalne knjižnice.“ | Nije prihvaćen | Odbijeno. Zakon ne regulira detaljno materiju kako je predloženo već će se isto urediti Standardima. |
| 1999 | Knjižničarsko društvo Sisačko-moslavačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | Članak 34. (1) Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i specijalne knjižnice te knjižnice nacionalnih manjina | Nije prihvaćen | Odbijeno. Knjižnice nacionalnih manjina nisu posebno istaknute jer se radi o zbirkama knjižnične grade unutar narodnih knjižnica. Uveden termin visokoškolske knjižnice umjesto knjižnice na visokim učilištima. |
| 2000 | Dora Rubinić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | Treba dopuniti stavak 4. na način da i ministar nadležan za znanost i obrazovanje uz ministara nadležanog za kulturu donosi Pravilnik o matičnoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje a dva ministra ne mogu zajednički donijeti pravilnik. |
| 2001 | Marija Šimunović, diplomirana knjižničarka/članica Komisije za javno zagovaranja HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. | Nije prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti. |
| 2002 | Marija Šimunović, diplomirana knjižničarka/članica Komisije za javno zagovaranja HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti. |
| 2003 | Liana Diković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | Predlaže se izmjena i dopuna Članak 35., st. 3. Sredstva za obavljanje poslova središnje knjižnice za određenu nacionalnu manjinu osiguravaju se u državnom proračunu i proračunu jedinica lokalne i regionalne samouprave koji su osnivači matičnih knjižnica. Članak 35., st. 4. Matična djelatnost te sustav matičnih knjižnica i središnjih knjižnica nacionalnih manjina utvrđuje se Pravilnikom o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj koji donosi ministar nadležan za kulturu uz prethodna mišljenja ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i Hrvatskog knjižničnog vijeća. Obrazloženje U Pravilnik o matičnoj djelatnosti knjižnica u RH neophodno je uvrstiti i definirati organizaciju djelatnosti, temeljne i razvojne poslove te financiranje središnjih knjižnica nacionalnih manjina u skladu s međunarodnim preporukama i smjernicama. U trenutnom Zakonu i ostalim važećim propisima koji uređuju knjižničnu djelatnost nigdje se ne spominju središnje knjižnice nacionalnih manjina, stoga je novi Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti nužno uskladiti s preporukama Vijeća Europe i drugim međunarodnim dokumentima, ali i sa realnom slikom hrvatskog knjižničnog sustava. Model središnjih knjižnica za nacionalne manjine već je godinama (preko 27 godina za neke knjižnice) stvarnost hrvatskog knjižničarstva, međutim ovo područje knjižnične djelatnosti je još uvijek nedovoljno precizno uređeno i regulirano. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika kojim se uređuje matičnost. |
| 2004 | Silvija Perić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti. |
| 2005 | Iva Grković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | TEKST PRIJEDLOGA Članak 35. (2)… Matična djelatnost obuhvaća: - stručni nadzor nad radom knjižnica - pružanje stručne pomoći vezane uz osnivanje i prestanak rada knjižnica - planiranje i unapređivanje djelatnosti knjižnica i njihovog međusobnog povezivanja i uključivanja u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti. |
| 2006 | Društvo knjižničara Karlovačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 35. (2)… Matična djelatnost obuhvaća: - stručni nadzor nad radom knjižnica - pružanje stručne pomoći vezane uz osnivanje i prestanak rada knjižnica - planiranje i unapređivanje djelatnosti knjižnica i njihovog međusobnog povezivanja i uključivanja u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti. |
| 2007 | Vesna Ivanković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | Članak 35. (2)… Matična djelatnost obuhvaća: - stručni nadzor nad radom knjižnica - pružanje stručne pomoći vezane uz osnivanje i prestanak rada knjižnica - planiranje i unapređivanje djelatnosti knjižnica i njihovog međusobnog povezivanja i uključivanja u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti. |
| 2008 | Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 35. Matična djelatnost obuhvaća: - stručni nadzor nad radom knjižnica - pružanje stručne pomoći vezane uz osnivanje i prestanak rada knjižnica - planiranje i unapređivanje djelatnosti knjižnica i njihovog međusobnog povezivanja i uključivanja u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti. |
| 2009 | Narodna knjižnica Virje | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | ZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti. |
| 2010 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća i uzet će se u obzir prilikom pravilnika kojim se regulira matičnost a prema temeljnim postavkama koje definiraju obuhvat djelatnosti iz članka 36. stavka 2. |
| 2011 | Katarina Todorcev Hlača Predsjednica Radne grupe za manjinske knjižnice HKD | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | Članak 35. (1) Radi trajnoga i sustavno organiziranog rada na razvitku i unapređivanju knjižničarstva, određene knjižnice, kao matične knjižnice, obavljaju i poslove matične djelatnosti za više knjižnica određenog teritorijalnog, znanstvenog ili umjetničkog područja ili za pojedinu vrstu knjižnica. (2) Matična djelatnost obuhvaća: - stručni nadzor nad radom knjižnica - pružanje stručne pomoći vezane uz osnivanje i prestanak rada knjižnica - planiranje i unapređivanje djelatnosti knjižnica i njihovog međusobnog povezivanja i uključivanja u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske. (1) Matičnu djelatnost za knjižnice pojedine nacionalne manjine obavlja središnja knjižnica za tu nacionalnu manjinu (2) Sredstva za obavljanje poslova matične djelatnosti osiguravaju se u državnom proračunu. (3) Sredstva za rad pojedine središnje knjižnice nacionalnu manjinu osigurava Ministarstvo kulture, a uključuje sredstva za plaće i materijalne troškove zaposlenika, sredstva za redovni program rada, te sredstva za nabavu knjiga. (4) Matična djelatnost i sustav matičnih knjižnica, utvrđuju se pravilnikom koji donosi ministar nadležan za kulturu uz prethodna mišljenja ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i Hrvatskog knjižničnog vijeća. (5) Djelatnost i sustav središnjih knjižnica nacionalnih manjina utvrđuju se Pravilnikom koji donosi ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća. Obrazloženje: dovoljno je mišljenje ministra kulture i Hrvatskog knjižničnog vijeća. | Djelomično prihvaćen | Mišljenje Ministarstva znanosti i obrazovanje je potrebno radi knjižnica koje su vezane uz djelokrug navedenog ministarstva. |
| 2012 | Jagoda Ille, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | Stavak (4) Odvojiti nadležnost MK i MZOS. Narodne knjižnice su u nadležnosti samo MK. | Djelomično prihvaćen | Nadležnosti ovih ministarstava su razdvojene kroz standarde o knjižnicama. |
| 2013 | Aniko Smiljanić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | Članak 35. (2)… Matična djelatnost obuhvaća: - stručni nadzor nad radom knjižnica - pružanje stručne pomoći vezane uz osnivanje i prestanak rada knjižnica - planiranje i unapređivanje djelatnosti knjižnica i njihovog međusobnog povezivanja i uključivanja u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske. Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti. |
| 2014 | Gradska knjižnica Zadar | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | U članku 35. stavak 2. navesti: (2)Matična djelatnost obuhvaća: - stručni nadzor nad radom knjižnica - pružanje stručne pomoći vezane uz osnivanje i prestanak rada knjižnica, DODATI PRAĆENJE I UNAPREĐIVANJE STRUČNOG KNJIŽNIČARSKOG RADA - planiranje i unapređivanje djelatnosti knjižnica i njihovog međusobnog povezivanja i uključivanja u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske. DODATI JOŠ: „STRUČNOG OSPOSOBLJAVANJA I USAVRŠAVANJA KNJIŽNIČARSKOG OSOBLJA“ | Djelomično prihvaćen | Ovaj prijedlog obuhvaćen je u alineji "planiranje i unapređivanje djelatnosti knjižnica i njihovog međusobnog povezivanja i uključivanja u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske". |
| 2015 | Gorana Tuškan, Komisija za narodne knjižnice | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | stavak 3.: s obzirom da su voditelji matičnih službi zaposlenici ustanova, sredstva za plaće treba osiguravati u skladu s važećim radnopravnim propisima u ustanovama. Prijedlog izmjene: (3) Sredstva za obavljanje poslova matične djelatnosti osiguravaju se u državnom proračunu, uključujući sredstva za plaće voditelja matične službe u skladu s kolektivnim ugovorima i pravilnicima o radu ustanova u kojima su voditelji matične službe zaposleni. | Djelomično prihvaćen | Ovaj prijedlog je već sadržan u stavku 3. ovoga članka. |
| 2016 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti. |
| 2017 | Petar Lukačić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti. |
| 2018 | Maja Valjak | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti. |
| 2019 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 35. (2)… Matična djelatnost obuhvaća: - stručni nadzor nad radom knjižnica - pružanje stručne pomoći vezane uz osnivanje i prestanak rada knjižnica - planiranje i unapređivanje djelatnosti knjižnica i njihovog međusobnog povezivanja i uključivanja u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti. |
| 2020 | Knjižnica i čitaonica Kutina | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti. |
| 2021 | Sveučilišna knjižnica u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | KOMENTAR U stavku 3., ostavlja se općenito rješenje da se sredstva osiguravaju u državnom proračunu, koje se pokazalo lošim, jer se sredstva osiguravaju samo na poziciji Ministarstva kulture i to samo za matične narodne knjižnice. Treba navesti na kojoj poziciji DP-a se osiguravaju sredstva za koje vrste matičnih knjižnica. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 2022 | Sveučilišna knjižnica u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA ČLANAK 35, STAVAK 1. I 4. (1) Radi trajnoga i sustavno organiziranog rada na razvitku i unapređivanju knjižničarstva, određene knjižnice, kao matične knjižnice, obavljaju i poslove matične djelatnosti za više knjižnica određenog teritorijalnog područja ili za pojedinu vrstu knjižnica. (4) Matična djelatnost i sustav matičnih knjižnica utvrđuju se pravilnikom koji donosi ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća uz prethodna mišljenja ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 2023 | Društvo knjižničara u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. Bilo bi dobro navesti koliko često bi matična knjižnica trebala provoditi stručni nadzor nad radom knjižnica. Matična služba bi trebala predlagati broj knjižničara sa pripadajućim stručnim zvanjima sukladno standardima za knjižnice (nedostaju standardi za Visokoškolske knjižnice koje žurno treba donijeti!) | Djelomično prihvaćen | Razmotreno, stručna skupina uzela u obzir primjedbe te je zaključeno da postojeći stavak 2. obuhvaća sve prijedloge te ih nije potrebno ovako precizno navoditi. Ovi prijedlozi dodatno će se razmotrit prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti . |
| 2024 | Lidija Dužić Zlovolić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti. |
| 2025 | Knjižničarsko društvo Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti. |
| 2026 | Knjižnice grada Zagreba | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | (2)Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. (4)Odvojiti nadležnost MK i MZO. Narodne knjižnice su u nadležnosti samo MK. U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. | Djelomično prihvaćen | Ovaj prijedlog obuhvaćen je u alineji "planiranje i unapređivanje djelatnosti knjižnica i njihovog međusobnog povezivanja i uključivanja u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske". Nadležnosti Ministarstva kulture i Ministarstva znanosti su razdvojene kroz ostale članke Zakona. |
| 2027 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | Stavak (2) treba dopuniti da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi. OBRAZLOŽENJE: Potrebna je drugačija kategorizacija sadržaja matične djelatnosti temeljena na analizi prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti. |
| 2028 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: (1) Radi trajnoga i sustavno organiziranog rada na razvitku i unapređivanju knjižničarstva, određene knjižnice, kao matične knjižnice, obavljaju i poslove matične djelatnosti za pojedinu vrstu knjižnica na određenom teritorijalnom području (2) Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE U stavku 1., sustav matičnosti mora biti jedinstven, dakle izgrađuje se za pojedine vrste knjižnica na pojedinom teritoriju. Ako bi se paralelno izgrađivali sustavi po znanstvenom ili umjetničkom području, imali bismo paralelne sustave i došlo bi do konflikata u provođenju matičnosti. U stavku 2. , sukladno analizi prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. U stavku 3., ostavlja se općenito rješenje da se sredstva osiguravaju u državnom proračunu, koje se pokazalo lošim, jer se sredstva osiguravaju samo na poziciji Ministarstva kulture i to samo za matične narodne knjižnice. Treba navesti na kojoj poziciji DP-a se osiguravaju sredstva za koje vrste matičnih knjižnica. U stavku 4. treba propisati da oba ministra zajednički donose Pravilnik o matičnoj djelatnosti, a ne samo ministar kulture, jer u sustavu znanosti i visokog obrazovanja djeluje 76% knjižnica i 54% zaposlenih. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti. Pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje a dva ministra ne mogu zajednički donijeti pravilnik. |
| 2029 | Sanja Heberling Dragičević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | 1) Radi trajnoga i sustavno organiziranog rada na razvitku i unapređivanju knjižničarstva, određene knjižnice, kao matične knjižnice, obavljaju i poslove matične djelatnosti za pojedinu vrstu knjižnica na određenom teritorijalnom području. (2) Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Repubike Hrvatske - funkcionalnu integraciju elemenata poslovanja uključenih knjižnica na načelu racionalnog korištenja materijalnih i ljudskih resursa na području matičnosti (3) Sredstva za obavljanje poslova matične djelatnosti osiguravaju se u državnom proračunu na poziciji ministarstva u okviru kojeg se financira redovita djelatnost matične knjižnice. (4) Matična djelatnost i sustav matičnih knjižnica utvrđuju se pravilnikom koji zajednički donose ministar nadležan za kulturu i ministar nadležan za znanost i obrazovanje, uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća. | Djelomično prihvaćen | Razmotreno, stručna skupina uzela u obzir primjedbe te je zaključeno da postojeći stavak 2. obuhvaća sve prijedloge te ih nije potrebno ovako precizno navoditi. Ovi prijedlozi dodatno će se razmotrit prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti . |
| 2030 | Sanja Heberling Dragičević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | U stavku 1., sustav matičnosti mora biti jedinstven, dakle izgrađuje se za pojedine vrste knjižnica na pojedinom teritoriju. Ako bi se paralelno izgrađivali sustavi po znanstvenom ili umjetničkom području, imali bismo paralelne sustave i došlo bi do konflikata u provođenju matičnosti. U stavku 2. , sukladno analizi prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. U stavku 3., ostavlja se općenito rješenje da se sredstva osiguravaju u državnom proračunu, koje se pokazalo lošim, jer se sredstva osiguravaju samo na poziciji Ministarstva kulture i to samo za matične narodne knjižnice. Treba navesti na kojoj poziciji DP-a se osiguravaju sredstva za koje vrste matičnih knjižnica. U stavku 4. treba propisati da oba ministra zajednički donose Pravilnik o matičnoj djelatnosti, a ne samo ministar kulture, jer u sustavu znanosti i visokog obrazovanja djeluje 76% knjižnica i 54% zaposlenih. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti. |
| 2031 | Sanja Paravić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 35. (2)… Matična djelatnost obuhvaća: - stručni nadzor nad radom knjižnica - pružanje stručne pomoći vezane uz osnivanje i prestanak rada knjižnica - planiranje i unapređivanje djelatnosti knjižnica i njihovog međusobnog povezivanja i uključivanja u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. | Nije prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti. |
| 2032 | Sanja Paravić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA: Članak 35. (1) Radi trajnoga i sustavno organiziranog rada na razvitku i unapređivanju knjižničarstva, određene knjižnice, kao matične knjižnice, obavljaju i poslove matične djelatnosti za više knjižnica određenog teritorijalnog, znanstvenog ili umjetničkog područja ili za pojedinu vrstu knjižnica. PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (1) Radi trajnoga i sustavno organiziranog rada na razvitku i unapređivanju knjižničarstva, određene knjižnice, kao matične knjižnice, obavljaju i poslove matične djelatnosti za pojedinu vrstu knjižnica na određenom teritorijalnom području. KOMENTAR: U stavku 1., sustav matičnosti mora biti jedinstven, dakle izgrađuje se za pojedine vrste knjižnica na pojedinom teritoriju. Ako bi se paralelno izgrađivali sustavi po znanstvenom ili umjetničkom području, imali bismo paralelne sustave i došlo bi do konflikata u provođenju matičnosti. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti. |
| 2033 | Grozdana Ribičić,viša knjižničarka, predsjednica Komisije za čitanje HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | Članak 35. ( 4) Članak bi trebao glasiti: (4) Matična djelatnost i sustav matičnih knjižnica utvrđuju se pravilnikom koji donosi ministar nadležan za kulturu uz prethodna mišljenja ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i Hrvatskog knjižničnog vijeća. Potrebno je pravilnikom urediti radna prava djelatnika koji obavljaju posao matične djelatnosti na način da im se zajamči povoljnije pravo. Objašnjenje: Sredstva za matičnu službu izdvajaju se iz proračuna RH, pa tako i za plaću djelatnika koji je zaposlenik matične knjižnice, a čija sredstva dolaze od osnivača. Svakidašnja praksa pokazuje da je situacija često dovedena do apsurda i da osobe koje obavljaju tako složene stručne poslove imaju plaću manju od drugih djelatnika bez tih ovlasti. Zakon bi trebao naložiti uređivanje povoljnijeg prava preko Pravilnika o matičnoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Razmotreno, nije prihvaćeno jer se odredbe o radnim pravima djelatnika. Predložene odredbe mogu biti samo predmetom drugih propisa koji uređuju radna prava djelatnika. |
| 2034 | Grozdana Ribičić,viša knjižničarka, predsjednica Komisije za čitanje HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti. |
| 2035 | Jasminka Kovačević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 35. (2)… Matična djelatnost obuhvaća: - stručni nadzor nad radom knjižnica - pružanje stručne pomoći vezane uz osnivanje i prestanak rada knjižnica - planiranje i unapređivanje djelatnosti knjižnica i njihovog međusobnog povezivanja i uključivanja u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti. |
| 2036 | Ivana Dorotić Malič | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 35. (2)… Matična djelatnost obuhvaća: - stručni nadzor nad radom knjižnica - pružanje stručne pomoći vezane uz osnivanje i prestanak rada knjižnica - planiranje i unapređivanje djelatnosti knjižnica i njihovog međusobnog povezivanja i uključivanja u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti. |
| 2037 | Ivana Dorotić Malič | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA: Članak 35. (1) Radi trajnoga i sustavno organiziranog rada na razvitku i unapređivanju knjižničarstva, određene knjižnice, kao matične knjižnice, obavljaju i poslove matične djelatnosti za više knjižnica određenog teritorijalnog, znanstvenog ili umjetničkog područja ili za pojedinu vrstu knjižnica. PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (1) Radi trajnoga i sustavno organiziranog rada na razvitku i unapređivanju knjižničarstva, određene knjižnice, kao matične knjižnice, obavljaju i poslove matične djelatnosti za pojedinu vrstu knjižnica na određenom teritorijalnom području. KOMENTAR: U stavku 1., sustav matičnosti mora biti jedinstven, dakle izgrađuje se za pojedine vrste knjižnica na pojedinom teritoriju. Ako bi se paralelno izgrađivali sustavi po znanstvenom ili umjetničkom području, imali bismo paralelne sustave i došlo bi do konflikata u provođenju matičnosti. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti. |
| 2038 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti. |
| 2039 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | Stavak (2) treba glasiti: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti. |
| 2040 | Tomislav Staničić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | Članak 35. (2)… Matična djelatnost obuhvaća: - stručni nadzor nad radom knjižnica - pružanje stručne pomoći vezane uz osnivanje i prestanak rada knjižnica - planiranje i unapređivanje djelatnosti knjižnica i njihovog međusobnog povezivanja i uključivanja u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti. |
| 2041 | Romana Horvat, potpredsjednica Hrvatskog knjižničarskog društva | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | Zaposlenici koji rade na tim poslovima (matičari, voditelji središnjih knjižnica nacionalnih manjina) zaposlenici su matične ustanove sa svim pravima i obvezama ili javni službenici za koje vrijede drugi propisi? Dosadašnji status stvara probleme kod definiranja prava jer u istoj ustanovi vrijede različiti propisi i kolektivni ugovori, npr. za naknade za prijevoz na posao, božićnice, regres, osnovica za plaću i koeficijenti, trajanje godišnjeg odmora i sl. | Nije prihvaćen | Razmotreno. Radna prava zaposlenika ne mogu se uređivati ovim Zakonom. |
| 2042 | Zrinka Udiljak Bugarinovski | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 35. (2)… Matična djelatnost obuhvaća: - stručni nadzor nad radom knjižnica - pružanje stručne pomoći vezane uz osnivanje i prestanak rada knjižnica - planiranje i unapređivanje djelatnosti knjižnica i njihovog međusobnog povezivanja i uključivanja u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti. |
| 2043 | dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | Članak 35. (2)… Matična djelatnost obuhvaća: - stručni nadzor nad radom knjižnica - pružanje stručne pomoći vezane uz osnivanje i prestanak rada knjižnica - planiranje i unapređivanje djelatnosti knjižnica i njihovog međusobnog povezivanja i uključivanja u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti. |
| 2044 | Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti. |
| 2045 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti. |
| 2046 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | KOMENTAR: U stavku 1., sustav matičnosti mora biti jedinstven, dakle izgrađuje se za pojedine vrste knjižnica na pojedinom teritoriju. Ako bi se paralelno izgrađivali sustavi po znanstvenom ili umjetničkom području, imali bismo paralelne sustave i došlo bi do konflikata u provođenju matičnosti. U stavku 2. , sukladno analizi prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. U stavku 3., ostavlja se općenito rješenje da se sredstva osiguravaju u državnom proračunu, koje se pokazalo lošim, jer se sredstva osiguravaju samo na poziciji Ministarstva kulture i to samo za matične narodne knjižnice. Treba navesti na kojoj poziciji DP-a se osiguravaju sredstva za koje vrste matičnih knjižnica. U stavku 4. treba propisati da oba ministra zajednički donose Pravilnik o matičnoj djelatnosti, a ne samo ministar kulture, jer u sustavu znanosti i visokog obrazovanja djeluje 76% knjižnica i 54% zaposlenih. | Djelomično prihvaćen | Prijedlog će se uzeti u obzir prilikom izrade pravilnika kojom se uređuje matična djelatnost, a prihvaćeno je da navedeni pravilnik donosi ministar kulture uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje jer dva ministra zajednički ne mogu donijeti pravilnik. |
| 2047 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (1) Radi trajnoga i sustavno organiziranog rada na razvitku i unapređivanju knjižničarstva, određene knjižnice, kao matične knjižnice, obavljaju i poslove matične djelatnosti za pojedinu vrstu knjižnica na određenom teritorijalnom području. (2) Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Repubike Hrvatske - funkcionalnu integraciju elemenata poslovanja uključenih knjižnica na načelu racionalnog korištenja materijalnih i ljudskih resursa na području matičnosti (3) Sredstva za obavljanje poslova matične djelatnosti osiguravaju se u državnom proračunu na poziciji ministarstva u okviru kojeg se financira redovita djelatnost matične knjižnice. (4) Matična djelatnost i sustav matičnih knjižnica utvrđuju se pravilnikom koji zajednički donose ministar nadležan za kulturu i ministar nadležan za znanost i obrazovanje, uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća. | Djelomično prihvaćen | Razmotreno. Ovaj prijedlog će se uzeti u obzir prilikom izrade Pravilnika kojim se uređuje matična djelatnost i kojim će biti detaljnije razrađen navedeni zakonski članak. |
| 2048 | Lea Lazzarich | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | stavak 2: Zamijeniti tekstom: „Obuhvaća: - pružanje pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav repubike hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ stavak 4.: KOMENTAR: S obzirom na broj knjižnica i broj zaposlenih u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, koji je veći od onog u sustavu kulture, oba ministra trebaju zajednički donijeti Pravilnik. NADOPUNA: Zamijeniti tekstom: Matična djelatnost i sustav matičnih knjižnica utvrđuju se pravilnikom koji zajednički donose ministar nadležan za kulturu i ministar nadležan za znanost i obrazovanje, uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti. Pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje a dva ministra ne mogu zajednički donijeti pravilnik. |
| 2049 | Andreja Zubac | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | (2) Matična djelatnost obuhvaća: - stručni nadzor nad radom knjižnica. - Izrijekom navesti koliko je to često? Redoviti (godišnji, dvogodišnji...) i izvanredni stručni nadzor. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti. |
| 2050 | Gradska knjižnica Beli Manastir | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | Stavak 3. - zaposlenici koji rade na tim poslovima (matičari, voditelji središnjih knjižnica nacionalnih manjina) zaposlenici su matične ustanove sa svim pravima i obvezama, a ne javni službenici za koje vrijede drugi propisi. Dosadašnji status stvara probleme kod definiranja prava jer u istoj ustanovi vrijede različiti propisi i kolektivni ugovori, npr. za naknade za prijevoz na posao, božićnice, regres, osnovica za plaću i koeficijenti, trajanje godišnjeg odmora i sl. | Nije prihvaćen | Razmotreno. Radna prava zaposlenika ne mogu se uređivati ovim Zakonom. |
| 2051 | Marija Šimunović, diplomirana knjižničarka/članica Komisije za javno zagovaranja HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, VIII. HRVATSKO KNJIŽNIČNO VIJEĆE | U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo ministra kulture te nije tijelo državne uprave i ne može predlagati već samo savjetovati odnosno davati mišljenja. U odnosu na stručnost sastava ne stoji iznesena tvrdnja budući da članak 38. naglašava da član Vijeća može biti samo istaknuti stručnjak iz područja knjižničarske djelatnosti. |
| 2052 | Iva Grković | I.OPĆE ODREDBE, VIII. HRVATSKO KNJIŽNIČNO VIJEĆE | U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. | Prihvaćen | Ne prihvaća se. Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo ministra kulture te nije tijelo državne uprave i ne može predlagati već samo savjetovati odnosno davati mišljenja. U odnosu na stručnost sastava ne stoji iznesena tvrdnja budući da članak 38. naglašava da član Vijeća može biti samo istaknuti stručnjak iz područja knjižničarske djelatnosti. |
| 2053 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, VIII. HRVATSKO KNJIŽNIČNO VIJEĆE | U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. | Prihvaćen | Ne prihvaća se. Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo ministra kulture te nije tijelo državne uprave i ne može predlagati već samo savjetovati odnosno davati mišljenja. U odnosu na stručnost sastava ne stoji iznesena tvrdnja budući da članak 38. naglašava da član Vijeća može biti samo istaknuti stručnjak iz područja knjižničarske djelatnosti. |
| 2054 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, VIII. HRVATSKO KNJIŽNIČNO VIJEĆE | Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, omogućavao je trajan aktivan doprinos struke u uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative tj. predlaganja. Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. | Nije prihvaćen | U odnosu na stručnost sastava ne stoji iznesena tvrdnja budući da članak 38. naglašava da član Vijeća može biti samo istaknuti stručnjak iz područja knjižničarske djelatnosti. |
| 2055 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, VIII. HRVATSKO KNJIŽNIČNO VIJEĆE | U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. Hrvatsko knjižnično vijeće treba se baviti svim vrstama knjižnica, ali po ovom prijedlogu i dalje obavlja samo poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture, iako 76% knjižnica i 54% zaposlenih u knjižnicama djeluje u sustavu znanosti i obrazovanja. | Prihvaćen | Ne prihvaća se. Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo ministra kulture te nije tijelo državne uprave i ne može predlagati već samo savjetovati odnosno davati mišljenja. U odnosu na stručnost sastava ne stoji iznesena tvrdnja budući da članak 38. naglašava da član Vijeća može biti samo istaknuti stručnjak iz područja knjižničarske djelatnosti. |
| 2056 | Tomislav Staničić | I.OPĆE ODREDBE, VIII. HRVATSKO KNJIŽNIČNO VIJEĆE | U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. | Prihvaćen | Ne prihvaća se. Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo ministra kulture te nije tijelo državne uprave i ne može predlagati već samo savjetovati odnosno davati mišljenja. U odnosu na stručnost sastava ne stoji iznesena tvrdnja budući da članak 38. naglašava da član Vijeća može biti samo istaknuti stručnjak iz područja knjižničarske djelatnosti. |
| 2057 | Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu | I.OPĆE ODREDBE, VIII. HRVATSKO KNJIŽNIČNO VIJEĆE | U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. S čl. 36. (vezan članak 32). trebao bi glasiti: (1) već iznad predložena izmjena…. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. ..... (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Članak 37. Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo ministra kulture te nije tijelo državne uprave i ne može predlagati već samo savjetovati odnosno davati mišljenja. U odnosu na stručnost sastava ne stoji iznesena tvrdnja budući da članak 38. naglašava da član Vijeća može biti samo istaknuti stručnjak iz područja knjižničarske djelatnosti. |
| 2058 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, VIII. HRVATSKO KNJIŽNIČNO VIJEĆE | U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. | Prihvaćen | Ne prihvaća se. Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo ministra kulture te nije tijelo državne uprave i ne može predlagati već samo savjetovati odnosno davati mišljenja. U odnosu na stručnost sastava ne stoji iznesena tvrdnja budući da članak 38. naglašava da član Vijeća može biti samo istaknuti stručnjak iz područja knjižničarske djelatnosti. |
| 2059 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, VIII. HRVATSKO KNJIŽNIČNO VIJEĆE | Hrvatsko knjižnično vijeće treba se baviti svim vrstama knjižnica, ali po ovom prijedlogu i dalje obavlja samo poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture, iako 76% knjižnica i 54% zaposlenih u knjižnicama djeluje u sustavu znanosti i obrazovanja. | Prihvaćen | Prijedlog nije utemeljen na sadržaju Zakona jer se ovo Vijeće bavi cjelovitim Hrvatskim knjižničnim sustavom i svim pitanjima cjelovite djelatnosti. |
| 2060 | Kristina Kalanj, viša knjižničarka; predsjednica Komisije za muzejske i galerijske knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | Sukladno stavu Komisije za muzejske i galerijske knjižnice HKD-a: U glavi VIII - čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. S čl. 36. (vezan članak 32). trebao bi glasiti: (1) već iznad predložena izmjena…. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. ..... (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra. |
| 2061 | Marija Šimunović, diplomirana knjižničarka/članica Komisije za javno zagovaranja HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. S čl. 36. (vezan članak 32). trebao bi glasiti: (1) već iznad predložena izmjena…. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. ..... (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra. |
| 2062 | Narodna knjižnica i čitaonica u Klisu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra. |
| 2063 | Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. S čl. 36. (vezan članak 32). trebao bi glasiti: (1) već iznad predložena izmjena…. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. ..... (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra. |
| 2064 | Društvo knjižničara Karlovačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - predlaže standarde za pojedine vrste knjižnice, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. S čl. 36. (vezan članak 32). trebao bi glasiti: (1) već iznad predložena izmjena…. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. ..... (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra. |
| 2065 | Vesna Ivanković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. S čl. 36. (vezan članak 32). trebao bi glasiti: (1) već iznad predložena izmjena…. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. ..... (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra. |
| 2066 | Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. S čl. 36. (vezan članak 32). trebao bi glasiti: (1) već iznad predložena izmjena…. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. ..... (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Članak 37. Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. | Prihvaćen | Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra. Članak 37. - Ne prihvaća se iz razloga što članove Hrvatskog knjižničnog vijeća moraju imenovati središnja tijela državne uprave u čijem djelokrugu su knjižnice te relevantne institucije u tom području. |
| 2067 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. S čl. 36. (vezan članak 32). trebao bi glasiti: (1) već iznad predložena izmjena…. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. ..... (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra. |
| 2068 | Ivana Dević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnogsustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispitaknjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. S čl. 36. (vezan članak 32). trebao bi glasiti: (1) već iznad predložena izmjena…. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. ..... (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturuna prijedlogHrvatskoga knjižničnog vijećai uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra. |
| 2069 | Aniko Smiljanić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra. |
| 2070 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnogsustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispitaknjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. S čl. 36. (vezan članak 32). trebao bi glasiti: (1) već iznad predložena izmjena…. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. ..... (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturuna prijedlogHrvatskoga knjižničnog vijećai uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Članak 37. Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. | Prihvaćen | Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra. Članak 37. - Ne prihvaća se iz razloga što članove Hrvatskog knjižničnog vijeća moraju imenovati središnja tijela državne uprave u čijem djelokrugu su knjižnice te relevantne institucije u tom području. |
| 2071 | Petar Lukačić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra. |
| 2072 | Maja Valjak | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. S čl. 36. (vezan članak 32). trebao bi glasiti: (1) već iznad predložena izmjena…. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. ..... (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra. |
| 2073 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. S čl. 36. (vezan članak 32). trebao bi glasiti: (1) već iznad predložena izmjena…. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. ..... (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Članak 37. Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. | Prihvaćen | Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra. Članak 37. - Ne prihvaća se iz razloga što članove Hrvatskog knjižničnog vijeća moraju imenovati središnja tijela državne uprave u čijem djelokrugu su knjižnice te relevantne institucije u tom području. |
| 2074 | Sveučilišna knjižnica u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA ČLANAK 36. Hrvatsko knjižnično vijeće je stručno i savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra. |
| 2075 | ANA SUDAREVIĆ | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnogsustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra. |
| 2076 | Društvo knjižničara u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra. |
| 2077 | Društvo knjižničara u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. | Primljeno na znanje | Razmotreno. Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu kulture, te će nastavljati obavljati funkciju koju je i do sada obavljalo. U odnosu na članove, sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi te je sukladno tome regulirana odredba o Hrvatskom knjižničnom vijeću. |
| 2078 | Lidija Dužić Zlovolić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | Potpuno podržavam prijedlog HKD-a. Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. S čl. 36. (vezan članak 32). trebao bi glasiti: (1) već iznad predložena izmjena…. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. ..... (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra. |
| 2079 | Knjižnice grada Zagreba | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | S čl. 36. (vezan članak 32). trebao bi glasiti: (1) već iznad predložena izmjena…. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. ..... (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra. |
| 2080 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | Članak 36. treba glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra. |
| 2081 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | Izmijeniti (1) Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. OBRAZLOŽENJE Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra. |
| 2082 | Sanja Paravić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | Podržavam komentar Sanje Heberling Dragičević. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje, nije dan konkretan prijedlog. |
| 2083 | Sanja Heberling Dragičević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | S obzirom da je 76% knjižnica i 54% zaposlenih u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, Hrvatsko knjižnično vijeće ne bi trebalo biti samo tijelo ministarstva nadležnog za poslove kulture, već i ministarstva nadležnog za znanost i obrazovanje. | Prihvaćen | U Hrvatskom knjižničnom vijeću nalazi se i predstavnik ministarstva nadležnog za znanost. |
| 2084 | Ivana Vladilo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. UZ Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. U HKV trebaju ući po jedan član iz Hrvatske udruge školskih knjižničara i iz Hrvatske mreže školskih knjižničara kao jedinih državnih udruga školskih knjižničara koje obavljaju stručnu djelatnost na području RH. | Prihvaćen | Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra. Članak 37. - Ne prihvaća se iz razloga što članove Hrvatskog knjižničnog vijeća moraju imenovati središnja tijela državne uprave u čijem djelokrugu su knjižnice te relevantne institucije u tom području. |
| 2085 | Grozdana Ribičić,viša knjižničarka, predsjednica Komisije za čitanje HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. S čl. 36. (vezan članak 32). trebao bi glasiti: (1) već iznad predložena izmjena…. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. ..... (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra. |
| 2086 | Jasminka Kovačević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. S čl. 36. (vezan članak 32). trebao bi glasiti: (1) već iznad predložena izmjena…. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. ..... (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Članak 37. Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. | Prihvaćen | Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra. Članak 37. - Ne prihvaća se iz razloga što članove Hrvatskog knjižničnog vijeća moraju imenovati središnja tijela državne uprave u čijem djelokrugu su knjižnice te relevantne institucije u tom području. |
| 2087 | Ivana Dorotić Malič | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. S čl. 36. (vezan članak 32). trebao bi glasiti: (1) već iznad predložena izmjena…. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. ..... (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Članak 37. Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. | Prihvaćen | Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra. Članak 37. - Ne prihvaća se iz razloga što članove Hrvatskog knjižničnog vijeća moraju imenovati središnja tijela državne uprave u čijem djelokrugu su knjižnice te relevantne institucije u tom području. |
| 2088 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | S čl. 36. (vezan članak 32). trebao bi glasiti: (1) već iznad predložena izmjena…. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. ..... (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra. |
| 2089 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra. |
| 2090 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | Članak 36. treba glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava - predlaže sustav matičnih knjižnica - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra. |
| 2091 | Tomislav Staničić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. S čl. 36. (vezan članak 32). trebao bi glasiti: (1) već iznad predložena izmjena…. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. ..... (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Članak 37. Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra. Članak 37. - Ne prihvaća se iz razloga što članove Hrvatskog knjižničnog vijeća moraju imenovati središnja tijela državne uprave u čijem djelokrugu su knjižnice te relevantne institucije u tom području. |
| 2092 | Zrinka Udiljak Bugarinovski | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. S čl. 36. (vezan članak 32). trebao bi glasiti: (1) već iznad predložena izmjena…. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. ..... (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Članak 37. Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. | Prihvaćen | Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra. Članak 37. - Ne prihvaća se iz razloga što članove Hrvatskog knjižničnog vijeća moraju imenovati središnja tijela državne uprave u čijem djelokrugu su knjižnice te relevantne institucije u tom području. |
| 2093 | dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. S čl. 36. (vezan članak 32). trebao bi glasiti: (1) već iznad predložena izmjena…. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. ..... (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra. |
| 2094 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. S čl. 36. (vezan članak 32). trebao bi glasiti: (1) već iznad predložena izmjena…. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. ..... (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra. |
| 2095 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | Hrvatsko knjižnično vijeće je stručno i savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - predlaže i unaprjeđuje standarde i propise od značenja za knjižničnu djelatnost - daje prijedloge, preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže i daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2096 | Vesna Ivanković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | Članak 36. Hrvatsko knjižnično vijeće je stručno i savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - predlaže i unaprjeđuje standarde i propise od značenja za knjižničnu djelatnost - daje prijedloge, preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže i daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2097 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | KOMENTAR: S obzirom da je 76% knjižnica i 54% zaposlenih u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, Hrvatsko knjižnično vijeće ne bi trebalo biti samo tijelo ministarstva nadležnog za poslove kulture, već i ministarstva nadležnog za znanost i obrazovanje. | Prihvaćen | U Hrvatskom knjižničnom vijeću nalazi se i predstavnik ministarstva nadležnog za znanost. |
| 2098 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | (1) Hrvatsko knjižnično vijeće je međuresorsko savjetodavno tijelo ministarstva nadležnog za poslove kulture i ministarstva nadležnog za znanost i obrazovanja, koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu odredbama ovog zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture ili ministarstvo nadležno za poslove znanosti i i obrazovanja. (2) Hrvatsko knjžnično vijeće ustrojava se pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture. | Prihvaćen | U Hrvatskom knjižničnom vijeću nalazi se i predstavnik ministarstva nadležnog za znanost. |
| 2099 | Knjižničarsko društvo Sisačko-moslavačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | Članak 36. Hrvatsko knjižnično vijeće je stručno i savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - predlaže i unaprjeđuje standarde i propise od značenja za knjižničnu djelatnost - daje prijedloge, preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže pravilnik o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ministarstvu nadležnom za poslove kulture - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. | Prihvaćen | Primljeno na znanje. |
| 2100 | Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica, Hrvatsko knjižničarsko društvo, Sekcija za narodne knjižnice - Komisija za narodne knjižnice | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | Članak 37./ Stavak 2 Potrebno je kao i prema dosadašnjem Zakonu da po jednog člana Hrvatskog knjižničnog vijeća imenuju ministar kulture, ministar znanosti, obrazovanja i tehnologije, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu dok Hrvatsko knjižničarsko društvo imenuje tri člana, te da izabrani članovi HKV-a između sebe biraju predsjednika, sukladno odredbama poslovnika o radu HKV-a. Objašnjenje: Do sada je HKD imalo 3 člana u HKV-u, a prema novom prijedlogu jednog člana što znači da predstavnici struke nisu zastupljeni u dovoljnom omjeru, a demokratska procedura bi bila da izabrani članovi HKD-a između sebe biraju predsjednika, a ne da on bude unaprijed imenovan od strane MK RH. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom na to da sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi. |
| 2101 | Ines Krušelj-Vidas, školska knjižničarka savjetnica, član Sekcije za školske knjižnice/ Hrvatsko knjižničarsko društvo Krapinsko-zagorske županije; član Hrvatske udruge školskih knjižničara/Podružnica Krapinsko-zagorske županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | Potrebno je osigurati da školske knjižnice koje čine 70% od ukupnog broja knjižnica u Hrvatskoj imaju svog predstavnika u Hrvatskom knjižničnom vijeću. | Prihvaćen | Imenovanje predstavnika školskih knjižnica je u nadležnosti ministra znanosti i obrazovanja koji imenuje člana u Hrvatsko knjižnično vijeće. |
| 2102 | Kristina Kalanj, viša knjižničarka; predsjednica Komisije za muzejske i galerijske knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | Sukladno stavu Komisije za muzejske i galerijske knjižnice HKD-a predlaže se sljedeće: Članak 37. Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se iz razloga što članove Hrvatskog knjižničnog vijeća moraju imenovati središnja tijela državne uprave u čijem djelokrugu su knjižnice te relevantne institucije u tom području. |
| 2103 | Goranka Braim Vlahović, predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | Prema sadašnjem Zakonu, Hrvatsko knjižnično vijeće također se sastoji od 7 članova, no tri člana imenuje HKD, a po jednog ministar kulture, prosvjete i športa, znanosti i tehnologije te Rektorski zbor. Članovi među sobom biraju predsjednika Vijeća. Ministarstvo znanosti i obrazovanja se spojilo i ostalo bez jednog člana vijeća, a HKD je, kao strukovna udruga u kojoj su zastupljeni knjižničari svih vrsta knjižnica, spao na jednog člana, ali ne mogu sami izabrati predsjednika već ga imenuje ministar kulture. Bitno je da je jedna od zadaća knjižnica - odgoj za demokraciju. Postoji velika vjerojatnost da će se o školskom knjižničarstvu, ako se usvoji ovakav zakon, odlučivati bez školskih knjižničara (iako školske knjižnice čine 70% od ukupnog broja knjižnica u Hrvatskoj). Rješenje je veći broj članova strukovnih udruga, HKD-a i HUŠK-a ili raspisivanje natječaja. | Primljeno na znanje | Članove Hrvatskog knjižničnog vijeća moraju imenovati središnja tijela državne uprave u čijem djelokrugu su knjižnice te relevantne institucije u tom području. |
| 2104 | Marija Šimunović, diplomirana knjižničarka/članica Komisije za javno zagovaranja HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | Članak 37. Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom na to da sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi. |
| 2105 | Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom na to da sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi. |
| 2106 | Iva Grković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | Članak 37. Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom na to da sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi. |
| 2107 | Društvo knjižničara Karlovačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | Slažemo se sa stavom HKD-a. Stavak (1) treba glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. Stavak (2) treba glasiti: Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom na to da sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi. |
| 2108 | Marijana Mišetić, predsjednica Komisije za visokoškolske knjižnice (HKD) | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | ČLANAK 37. - vezano uz St. (2), sastav Hrvatskoga knjižničnog vijeća treba ostati kakav je propisan važećim Zakonom o knjižnicama (NN 105/97), jer sastav kakav se predlaže Prijedlogom Zakona od Hrvatskoga knjižničnog vijeća kao savjetodavnog tijela koje obavlja stručne poslove iz djelokruga knjižnične djelatnosti proizvodi političko tijelo, u kojemu je samo jedan član (predstavnik Hrvatskoga knjižničarskog društva) nužno predstavik struke tj. stručnjak iz područja knjižničarstva. Ne treba zaboraviti da je glavni ravnatelj Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dužnosnik. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se jer je Zakonom (članak 38. stavak 1.) predviđeno da se članovi imenuju iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. |
| 2109 | Vesna Ivanković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | Članak 37. Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom na to da sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi. |
| 2110 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom na to da sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi. |
| 2111 | Jagoda Ille, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | Predsjednika bi članovi trebali birati iz svojih redova, a ne Ministarstvo kulture. Nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. | Primljeno na znanje | Ne prihvaća se s obzirom na to da sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi, a stručnost je osigurana kroz odredbu da svi članovi vijeća moraju biti stručnjaci iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. |
| 2112 | Ivana Dević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | Članak 37. Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom na to da sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi. |
| 2113 | Gorana Tuškan, Komisija za narodne knjižnice | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | Podržavam komentar HKD-a: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. | Primljeno na znanje | Razmotreno. Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu kulture, te će nastavljati obavljati funkciju koju je i do sada obavljalo. U odnosu na članove, sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi te je sukladno tome regulirana odredba o Hrvatskom knjižničnom vijeću. |
| 2114 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnogsustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispitaknjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. S čl. 36. (vezan članak 32). trebao bi glasiti: (1) već iznad predložena izmjena…. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. ..... (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturuna prijedlogHrvatskoga knjižničnog vijećai uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Članak 37. Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. | Primljeno na znanje | Razmotreno. Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu kulture, te će nastavljati obavljati funkciju koju je i do sada obavljalo. U odnosu na članove, sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi te je sukladno tome regulirana odredba o Hrvatskom knjižničnom vijeću. |
| 2115 | Petar Lukačić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom na to da sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi. |
| 2116 | Petar Lukačić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom na to da sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi. |
| 2117 | Maja Valjak | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | Članak 37. Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom na to da sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi. |
| 2118 | Gordana Šutej, predsjednica Sekcije za školske knjižnice HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | Budući da je djelatnost Hrvatskog knjižničnog vijeća vezana za unapređivanje knjižnične djelatnosti te poticanje donošenja i promjenu propisa u području knjižničarstva, važna je ravnomjerna zastupljenost predstavnika svih vrsta knjižnica. Školski knjižničari, kao najbrojnija grupacija unutar knjižničarske struke, moraju imati svoje izravne predstavnike u stručnim tijelima i to predstavnike koje ćemo birati prema kriterijima stručnosti, praktičnog iskustva i zauzetosti za strukovnu školskoknjižničarsku problematiku. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se iz razloga što članove Hrvatskog knjižničnog vijeća moraju imenovati središnja tijela državne uprave u čijem djelokrugu su knjižnice te relevantne institucije u tom području. |
| 2119 | Nada Topić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | Stavak 1. bi trebao glasiti: (1) Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova koji se imenuju iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične djelatnosti. Ili (1) Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda dipl. knjižničara odnosno magistara knjižničarstva/informacijskih znanosti, koji su istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Stavak 2. bi trebao glasiti: (2) Po jednog člana imenuju: - ministar kulture, - ministar znanosti i obrazovanja, - Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske - Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu Tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom na to da sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi. |
| 2120 | Nada Topić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | U sastavu Hrvatskog knjižničnog vijeća trebali bi biti isključivo knjižničari iz različitih vrsta knjižnica. U članku 33. postojećeg Zakona navodi se da jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižnično društvo, a u ovom Prijedlogu Zakona je obrnuta situacija | Primljeno na znanje | Razmotreno. Stručnost je osigurana kroz odredbu da svi članovi vijeća moraju biti istaknuti stručnjaci iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. |
| 2121 | Knjižnica i čitaonica Kutina | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom na to da sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi. |
| 2122 | Sveučilišna knjižnica u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA ČLANAK 37. STAVAK 1. I 2. (1) Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižničarstva. (2)Po jednog člana imenuju: - ministar nadležan za kulturu, - ministar nadležan za prosvjetu, - ministar nadležan za znanost, te - Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske. Tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom na to da sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi. |
| 2123 | Društvo knjižničara u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom na to da sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi. |
| 2124 | Društvo knjižničara u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom na to da sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi. |
| 2125 | Lidija Dužić Zlovolić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | Članak 37. Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom na to da sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi. |
| 2126 | Knjižničarsko društvo Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da u HKV uđu i predstavnici školskih i visokoškolskih knjižničara. Također smatramo da u KKV trebaju ući predstavnici državnih udruga školskih knjižničara: Hrvatske udruge školskih knjižničara i Hrvatske mreže školskih knjižničara. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. Nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Prema sadašnjem Zakonu, Hrvatsko knjižnično vijeće također se sastoji od 7 članova, no tri člana imenuje HKD, a po jednog ministar kulture, prosvjete i športa, znanosti i tehnologije te Rektorski zbor. Članovi među sobom biraju predsjednika Vijeća. Ministarstvo znanosti i obrazovanja se spojilo i ostalo bez jednog člana vijeća, a HKD je, kao strukovna udruga u kojoj su zastupljeni knjižničari svih vrsta knjižnica, spao na jednog člana, ali ne mogu sami izabrati predsjednika već ga imenuje ministar kulture. Bitno je da je jedna od zadaća knjižnica - odgoj za demokraciju. Postoji velika vjerojatnost da će se o školskom knjižničarstvu, ako se usvoji ovakav zakon, odlučivati bez školskih knjižničara (iako školske knjižnice čine 70% od ukupnog broja knjižnica u Hrvatskoj). Rješenje je veći broj članova strukovnih udruga, HKD-a i HUŠK-a ili raspisivanje javnog natječaja za članove HKV-a. | Djelomično prihvaćen | U Hrvatsko knjižnično vijeće Ministarstvo znanosti i obrazovanja imenuje predstavnika te je isti predstavnik školskih knjižničara, a sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi. |
| 2127 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | Predlažemo izmjenu stavka (2) da glasi: Po jednog člana Hrvatskog knjižničnog vijeća imenuju ministar nadležan za kulture te ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu dok Hrvatsko knjižničarsko društvo imenuje tri člana. Izabrani članovi HKV-a između sebe biraju predsjednika, sukladno odredbama poslovnika o radu HKV-a. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom na to da sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi. |
| 2128 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | Prijedlog zakona pridonosi marginaliziranju knjižničarske struke načinom izbora članova HKV-a te nedemokratičnosti imenovanjem predsjednika HKV-a. Do sada je HKD imalo 3 člana u HKV- koji su između sebe birali predsjednika. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom na to da sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi. |
| 2129 | Knjižnice grada Zagreba | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | (2)Po dva člana imenuje ministar nadležan za kulturu i Hrvatsko knjižničarsko društvo. Jednog člana imenuju ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. Predsjednika članovi biraju međudobno. OBRAZLOŽENJE: Predsjednika bi članovi trebali birati iz svojih redova, a ne Ministarstvo kulture. Nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom na to da sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi. |
| 2130 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | Izmijeniti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom na to da sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi. |
| 2131 | Sanja Paravić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. S čl. 36. (vezan članak 32). trebao bi glasiti: (1) već iznad predložena izmjena…. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. ..... (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Članak 37. Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. | Primljeno na znanje | Razmotreno. Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu kulture, te će nastavljati obavljati funkciju koju je i do sada obavljalo. U odnosu na članove,sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi te je sukladno tome regulirana odredba o Hrvatskom knjižničnom vijeću. |
| 2132 | Korina Udina | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | Ne bi li konačno bilo vrijeme da u HKV budu imenovani po jedan predstavnik iz svake vrste knjižnica i po jedan ili dva predstavnika HKD-a, HUŠK-a i HMŠK-a? Zar je upitna kompetencija tih ljudi da odlučuju o razvoju, potrebama, standardima svoje profesije? | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se iz razloga što članove Hrvatskog knjižničnog vijeća moraju imenovati središnja tijela državne uprave u čijem djelokrugu su knjižnice te relevantne institucije u tom području. |
| 2133 | Korina Udina | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | UZ Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. U HKV imenuje se po jedan član iz Hrvatske udruge školskih knjižničara i iz Hrvatske mreže školskih knjižničara kao jedinih državnih udruga školskih knjižničara koje obavljaju stručnu djelatnost na području RH. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom na to da sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi. |
| 2134 | Grozdana Ribičić,viša knjižničarka, predsjednica Komisije za čitanje HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | Članak 37. Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom na to da sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi. |
| 2135 | Draženka Stančić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | U ovakvoj konfiguraciji Hrvatskog knjižničnog vijeća, uz terminologiju iz prvog stavka, broj članova Vijeća kao i raspodjelu velika je vjerojatnost da barem jedna od daleko najveće dvije skupine knjižničara (knjižničari iz narodnih knjižnica ili školski knjižničari) ne bude zastupljena u tom Vijeću, što ne daje dobar legitimitet tom Vijeću. Potrebno je ili promijeniti omjere ili broj članova vijeća ili dodati mogućnost da i predstavnici dviju školsko knjižničarskih udruga budu članovi vijeća. Možda da se izmjenjuju u pojedinim mandatima. Može se staviti i opcija da HKD daje 3 člana od kojih je jedan iz narodnih, jedan iz školskih i jedan iz ostalih knjižnica. Oblikovanje članka kako bi se eliminirala vrišteća neravnopravnost iz njega prepuštam predlagatelju Zakona. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom na to da sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi. |
| 2136 | Ivana Dorotić Malič | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. S čl. 36. (vezan članak 32). trebao bi glasiti: (1) već iznad predložena izmjena…. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. ..... (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Članak 37. Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. | Primljeno na znanje | Razmotreno. Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu kulture, te će nastavljati obavljati funkciju koju je i do sada obavljalo. U odnosu na članove,sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi te je sukladno tome regulirana odredba o Hrvatskom knjižničnom vijeću. |
| 2137 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom na to da sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi. |
| 2138 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom na to da sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi. |
| 2139 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | Hrvatsko knjižnično vijeće je do sad bilo stručno i savjetodavno tijelo Ministarstva kulture i na taj način je aktivno doprinosilo uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebice predlaganjem. Jedino Hrvatsko knjižničarsko društvo, koje doprinosi članove u HKV, ima stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Samo dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže ovim zakonom (osobe iz drugih djelatnosti) nije dovoljno stručno da bi moglo davati bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim informacijsko-komunikacijskih znanosti) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. | Primljeno na znanje | Razmotreno. Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu kulture, te će nastavljati obavljati funkciju koju je i do sada obavljalo. U odnosu na članove, sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi te je sukladno tome regulirana odredba o Hrvatskom knjižničnom vijeću. |
| 2140 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | Stavak (1) treba glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. Stavak (2) treba glasiti: Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom na to da sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi. |
| 2141 | Tomislav Staničić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. S čl. 36. (vezan članak 32). trebao bi glasiti: (1) već iznad predložena izmjena…. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. ..... (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Članak 37. Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. | Djelomično prihvaćen | Razmotreno. Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu kulture, te će nastavljati obavljati funkciju koju je i do sada obavljalo. U odnosu na članove, sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi te je sukladno tome regulirana odredba o Hrvatskom knjižničnom vijeću. |
| 2142 | Romana Horvat, potpredsjednica Hrvatskog knjižničarskog društva | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | S obzirom da Hrvatsko knjižničarsko društvo imenuje samo jednog člana, a ne kao do sada 3 u Hrvatsko knjižnično vijeće može se zaključiti da mišljenje struke koja djeluje na terenu nije važno. Treba ostaviti kao što je bilo u Zakonu iz 1997. u čl. 33. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Svi članovi vijeća moraju biti istaknuti stručnjaci iz područja knjižnične znanstvene i obrazovne djelatnosti. |
| 2143 | Zrinka Udiljak Bugarinovski | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. S čl. 36. (vezan članak 32). trebao bi glasiti: (1) već iznad predložena izmjena…. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. ..... (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Članak 37. Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. | Primljeno na znanje | Razmotreno. Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu kulture, te će nastavljati obavljati funkciju koju je i do sada obavljalo. U odnosu na članove, sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi te je sukladno tome regulirana odredba o Hrvatskom knjižničnom vijeću. |
| 2144 | dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | Članak 37. Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom na to da sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi. |
| 2145 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom na to da sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi. |
| 2146 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | Članak 37. st. 1. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. | Djelomično prihvaćen | Razmotreno i djelomično prihvaćeno. |
| 2147 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, OBVEZNI PRIMJERAK | Nove odredbe o obveznom primjerku nisu usklađene s međunarodnim dokumentima, a unose i drastičnu promjenu u stupnju dostupnosti materijalne nacionalne produkcije na cijelom teritoriju RH. Predlagač se opredijelio na dvostupanjsku regulaciju ove problematike – na razini zakona gdje trebaju biti regulirana temeljna načela i na razini pravilnika gdje će se regulirati pojedinosti. U ovom se zakonu reguliraju se pojedinosti, a izostaje regulacija općih načela, što je suprotno međunarodnim smjernicama. Umjesto da se definira pojam obveznog primjerka, propisuje se njegov obuhvat i to suprotno načelu dovođenja u odnos troškova procesuiranja i vrijednosti za istraživanje nacionalne baštine, pa tako svatko tko isprinta neki letak ili oglas u više primjeraka, mora ga o svom trošku dostaviti NSK, što se sigurno neće dogoditi. Istovremeno se ne pomišlja da se propiše dostava novina u digitalnom obliku umjesto na papiru, što opterećuje spremišta, iziskuje troškove za nabavu polica, za obradu, donošenje iz spremišta, restauraciju itd. Među vrstama građe kojima se osigurava pristup ne spominju se mrežne publikacije. Nove odredbe o obveznom primjerku, osim opisane neusklađenosti s međunarodnim dokumentima, unose drastičnu promjenu u stupnju dostupnosti materijalne nacionalne produkcije na cijelom teritoriju RH. Sada ostaje samo jedan „komplet“ nacionalne produkcije u NSK (i još jedan rezervni u nekom drugom gradu o čemu će se naknadno odlučiti), a građani, među kojima i istraživači i studenti regionalnih sveučilišta u RH ostaju bez pristupa nacionalnoj produkciji na svom teritoriju (cca 7.000-8.000 tiskanih naslova godišnje). U prethodnim raspravama, ovakvo se rješenje pravdalo racionalizacijom troškova dostave (kod izdavača) i obrade i čuvanja OP-a (u regionalnim knjižnicama). Naša analiza pokazuje da se radi o uštedi od cca 3.000.000 kn na nacionalnoj razini, zbog kojeg bismo se iznosa trebali odreći dostupnosti nacionalne baštine na cijelom teritoriju Hrvatske. Za usporedbu, za inozemne znanstvene baze podataka iz državnog proračuna se godišnje troši oko 25.000.000 kn, pri čemu smatramo da bi i ovaj iznos trebao biti veći. Osim potrebe slobodnog pristupa nacionalnoj produkciji u hrvatskim regijama, postoji i kulturnopolitički kontekst postojanja cjelovito očuvane zbirke nacionalne pisane baštine na određenom teritoriju. Ne treba zaboraviti da je istraživanje i dokazivanje postojanja glagoljskih zapisa u Istri i Rijeci nakon 2. svjetskog rata bio dokaz hrvatskog identiteta ovih krajeva i doprinijelo odluci da se Rijeka i Istra nakon rata vrate Hrvatskoj. U to vrijeme u riječkim knjižnicama praktički nije bilo hrvatske literature, već su se bogate riječke knjižnične zbirke sastojale pretežno od zapisa na talijanskom i mađarskom jeziku. Od 1949. godine, današnja Sveučilišna knjižnica Rijeka je fondu od 80.000 primjeraka predratne zbirke (koja je od 1969. godine registrirani spomenik kulture), pridružila još 240.000 primjeraka nacionalne hrvatske produkcije, za koju sada prestaje obveza čuvanja. Upravo su zbirke obveznog primjerka RH bile početkom 1990-ih godina razlog da se regionalne naučne knjižnice u RH iz nadležnosti općinskih uprava prijeđu u nadležnost sveučilišta kojima je trebao cjeloviti izvor informacija za svoj znanstveni razvoj. Nitko Hrvatskoj danas neće uzeti Rijeku, no ostaje pitanje koliko će hrvatskog identiteta biti vidljivo u znanstvenom fondu Sveučilišne knjižnice Rijeka za desetak godina, ukoliko prestane dobivati hrvatski obvezni primjerak, osobito u svjetlu favoriziranja STEM područja, za koje je relevantna literatura praktički u cijelosti na engleskom jeziku. No, ovo je pitanje nacionalne i regionalne kulturne politike, te politike razvoja sveučilišta u okrilju kojih se danas prikuplja obvezni primjerak RH, a ne knjižničarske struke, koja će svoje poslovanje sigurno uspješno uskladiti s činjenicom da se od nje više ne očekuje čuvanje nacionalne kulturne baštine. Predlaže se da se problematika obveznog primjerka regulira posebnim Zakonom o obveznom primjerku RH, u kojem će se propisati opća načela i pojedinosti modela obveznog primjerka. Ukoliko bi predlagač ipak inzistirao na dvostupanjskoj regulaciji (dio u općem zakonu o knjižnicama, dio u pravilniku), dolje predlažemo novi tekst cijelog poglavlja o obveznom prmjerku, usklađen s Međunarodnim smjernicama UNESCO-a iz 2000. godine i IFLA –inom izjavom iz 2011. godine. | Djelomično prihvaćen | Djelomično uvaženo. Definicija obveznog primjerka propisana je u članku 3. a u članku 40. su propisana načela. Također članak 39. sadrži on line publikacije (e-knjige, e-serijske publikacije, web stranice idr) Odredbe o obveznom primjerku novelirane su uzimajući u obzir suvremene okolnosti, potrebe za stvaranjem nacionalne zbirke pisane baštine koja se čuva u NSK Zagreb, uvjetima za čuvanje obveznog primjerka, činjenicom da sve ono što obuhvaća obvezni primjerak nije potrebno svim vrstama knjižnica koje su ga dobivale. Također se napominje da se do sada važeći Zakon nije provodio u cijelosti jer nakladnici nisu dostavljali sve što obuhvaća obvezni primjerak. Radi toga je ovim Zakonom ostavljen prijelazni period od dvije godine u kojem će se osigurati cjelovita provedba odredbi o obveznom primjerku poštujući načela određena Međunarodnim smjernicama UNESCO-a iz 2000. godine i IFLA –inom izjavom iz 2011. godine. |
| 2148 | Zagorka Majstorović | I.OPĆE ODREDBE, OBVEZNI PRIMJERAK | Prijedlog izmjena: Brisati ovo poglavlje iz nacrta Zakona a pitanje obveznog primjerka regulirati Zakonom o obveznom primjerku. Obrazloženje prijedloga: S obzirom na dugogodišnju tradiciju prikupljanja obveznog primjerka u Republici Hrvatskoj najbolje je ovu problematiku izdvojiti iz ovog Zakona i regulirati posebnim Zakonom o obveznom primjerku. Članci 38 do 42 samo djelomično rješavaju pitanje obveznog primjerka i neprimjenjivi su dok se ne donese Pravilnik o obveznom primjerku. Spuštanje rješavanja ove važne problematike na podzakonski akt nije dobro jer podzakonski akti mogu regulirati isključivo knjižničarsku problematiku. | Djelomično prihvaćen | Obvezni primjerak će se detaljno urediti pravilnikom, a ovim Zakonom ostavljen je prijelazni period od dvije godine u kojem će se osigurati cjelovita provedba odredbi o obveznom primjerku poštujući načela određena Međunarodnim smjernicama UNESCO-a iz 2000. godine i IFLA –inom izjavom iz 2011. godine. |
| 2149 | Marija Šimunović, diplomirana knjižničarka/članica Komisije za javno zagovaranja HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. | Preuzeti iz trenutno važećeg zakona, jer daje točniju i jasniju definiciju. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno s obzirom da je sadržaj obveznog primjerka bilo nužno definirati sukladno razvoju novih tehnologija, a sadržaj definicije usklađen je sa strukom. |
| 2150 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. | Predlažu se izmjene članka te bi glasio: Pod obveznim primjerkom, bez obzira na medij, podrazumijevaju se sljedeće vrste publikacija: knjige, serijske publikacije (novine, časopisi, zbornici radova, godišnjaci i slično), službene publikacije, glazbene zvučne snimke, neglazbene zvučne snimke, note, zemljopisne i druge karte, slikovna djela (reprodukcije slikovnih umjetničkih djela, plakati, razglednice i slično), multimedija, kompleti, mikrooblici, sitni tisak (brošure, letci, tiskanice, prospekti, katalozi, programi i slično), online publikacije (web-stranice i dr.). Obrazloženje: "Notirana glazba" mijenja se u "note" u skladu s važećom terminologijom u području. Brišu se "grafike". Grafike u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici prikuplja Grafička zbirka kao umjetničko djelo jednog ili više autora. Grafika može biti otisnuta i u samo jednom primjerku (npr. monotipija) jer broj otisaka ovisi o grafičkoj tehnici i ideji umjetnika. Isto tako, umjetnici otiskuju grafiku u vlastitim ateljeima, na akademijama i to nije publikacija, izdanje. "Elektroničke jedinice građe" mijenjaju se u online publikacije (web-stranice i dr.) u svrhu zakonskog reguliranja postojećeg stanja odnosno djelovanja Hrvatskog arhiva weba. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 2151 | Iva Grković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. | Preuzeti tekst iz trenutno važećega zakona, jer daje točniju i jasniju definiciju. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno s obzirom da je sadržaj obveznog primjerka bilo nužno definirati sukladno razvoju novih tehnologija, a sadržaj definicije usklađen je sa strukom. |
| 2152 | Društvo knjižničara Karlovačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 38.. Pod obveznim primjerkom, bez obzira na medij, podrazumijevaju se sljedeće vrste publikacija: knjige, serijske publikacije (novine, časopisi, zbornici radova, godišnjaci i slično), službene publikacije, glazbene zvučne snimke, neglazbene zvučne snimke, notirana glazba, zemljopisne i druge karte, slikovna djela (reprodukcije slikovnih umjetničkih djela, grafike, plakati, razglednice i slično), multimedija, kompleti, mikrooblici, sitni tisak (brošure, letci, tiskanice, prospekti, katalozi, programi, kalendari i slično), elektroničke jedinice građe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Preuzeti iz trenutno važećeg zakona, jer daje točniju i jasniju definiciju. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno s obzirom da je sadržaj obveznog primjerka bilo nužno definirati sukladno razvoju novih tehnologija, a sadržaj definicije usklađen je sa strukom. |
| 2153 | Vesna Ivanković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. | Članak 38.. Pod obveznim primjerkom, bez obzira na medij, podrazumijevaju se sljedeće vrste publikacija: knjige, serijske publikacije (novine, časopisi, zbornici radova, godišnjaci i slično), službene publikacije, glazbene zvučne snimke, neglazbene zvučne snimke, notirana glazba, zemljopisne i druge karte, slikovna djela (reprodukcije slikovnih umjetničkih djela, grafike, plakati, razglednice i slično), multimedija, kompleti, mikrooblici, sitni tisak (brošure, letci, tiskanice, prospekti, katalozi, programi, kalendari i slično), elektroničke jedinice građe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Preuzeti iz trenutno važećeg zakona, jer daje točniju i jasniju definiciju. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno s obzirom da je sadržaj obveznog primjerka bilo nužno definirati sukladno razvoju novih tehnologija, a sadržaj definicije usklađen je sa strukom. |
| 2154 | Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 38.. Pod obveznim primjerkom, bez obzira na medij, podrazumijevaju se sljedeće vrste publikacija: knjige, serijske publikacije (novine, časopisi, zbornici radova, godišnjaci i slično), službene publikacije, glazbene zvučne snimke, neglazbene zvučne snimke, notirana glazba, zemljopisne i druge karte, slikovna djela (reprodukcije slikovnih umjetničkih djela, grafike, plakati, razglednice i slično), multimedija, kompleti, mikrooblici, sitni tisak (brošure, letci, tiskanice, prospekti, katalozi, programi, kalendari i slično), elektroničke jedinice građe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Preuzeti iz trenutno važećeg zakona, jer daje točniju i jasniju definiciju. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno s obzirom da je sadržaj obveznog primjerka bilo nužno definirati sukladno razvoju novih tehnologija, a sadržaj definicije usklađen je sa strukom. |
| 2155 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. | Preuzeti iz trenutno važećeg zakona, jer daje točniju i jasniju definiciju. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno s obzirom da je sadržaj obveznog primjerka bilo nužno definirati sukladno razvoju novih tehnologija, a sadržaj definicije usklađen je sa strukom. |
| 2156 | Jagoda Ille, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. | Preuzeti iz trenutno važećeg zakona, jer daje točniju i jasniju definiciju. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno s obzirom da je sadržaj obveznog primjerka bilo nužno definirati sukladno razvoju novih tehnologija, a sadržaj definicije usklađen je sa strukom. |
| 2157 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. | Sve o obveznom primjerku treba preuzeti iz trenutno važećeg zakona, jer daje točniju i jasniju definiciju. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno s obzirom da je sadržaj obveznog primjerka bilo nužno definirati sukladno razvoju novih tehnologija, a sadržaj definicije usklađen je sa strukom. |
| 2158 | Maja Valjak | I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Preuzeti iz trenutno važećeg zakona, jer daje točniju i jasniju definiciju. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno s obzirom da je sadržaj obveznog primjerka bilo nužno definirati sukladno razvoju novih tehnologija, a sadržaj definicije usklađen je sa strukom. |
| 2159 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 38.. Pod obveznim primjerkom, bez obzira na medij, podrazumijevaju se sljedeće vrste publikacija: knjige, serijske publikacije (novine, časopisi, zbornici radova, godišnjaci i slično), službene publikacije, glazbene zvučne snimke, neglazbene zvučne snimke, notirana glazba, zemljopisne i druge karte, slikovna djela (reprodukcije slikovnih umjetničkih djela, grafike, plakati, razglednice i slično), multimedija, kompleti, mikrooblici, sitni tisak (brošure, letci, tiskanice, prospekti, katalozi, programi, kalendari i slično), elektroničke jedinice građe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Preuzeti iz trenutno važećeg zakona, jer daje točniju i jasniju definiciju. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno s obzirom da je sadržaj obveznog primjerka bilo nužno definirati sukladno razvoju novih tehnologija, a sadržaj definicije usklađen je sa strukom. |
| 2160 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. | Preuzeti iz trenutno važećeg zakona, jer daje točniju i jasniju definiciju. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno s obzirom da je sadržaj obveznog primjerka bilo nužno definirati sukladno razvoju novih tehnologija, a sadržaj definicije usklađen je sa strukom. |
| 2161 | Sveučilišna knjižnica u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. | KOMENTAR ČLANKA 38: nedostaje definicija obveznog primjerka, a opseg građe na koju se odnosi može se definirati u Pravilniku, kao što se primjećuje u komentaru Sveučilišne knjižnice Rijeka PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: Predmet obveznog primjerka su sve vrste publikacija namijenjene javnosti, uključujući i one na elektroničkom fizičkom i mrežnom mediju, osim onih koje su isključene Pravilnikom o obveznom primjerku, koji na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća donosi ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležna za znanost i obrazovanje.“ | Prihvaćen | Obvezni primjerak definiran u članku 3. Nacrta prijedloga Zakona. |
| 2162 | Društvo knjižničara u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. | Preuzeti iz trenutno važećeg zakona, jer daje točniju i jasniju definiciju. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno s obzirom da je sadržaj obveznog primjerka bilo nužno definirati sukladno razvoju novih tehnologija, a sadržaj definicije usklađen je sa strukom. |
| 2163 | Lidija Dužić Zlovolić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. | Članak 38.. Preuzeti iz trenutno važećeg zakona, jer daje točniju i jasniju definiciju. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno s obzirom da je sadržaj obveznog primjerka bilo nužno definirati sukladno razvoju novih tehnologija, a sadržaj definicije usklađen je sa strukom. |
| 2164 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. | Prijedlog novog teksta: Predmet obveznog primjerka su sve vrste publikacija namijenjene javnosti, uključujući i one na elektroničkom fizičkom i mrežnom mediju, osim onih koje su isključene Pravilnikom o obveznom primjerku, koji na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća donosi ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležna za znanost i obrazovanje. OBRAZLOŽENJE Ovo nije definicija obveznog primjerka (treba je je unijeti na početku zakona), već obuhvat, koji je postavljen preširoko i neusklađen s međunarodnim klasifikacijama. Prema međunarodnim smjernicama, obuhvat se ne regulira općim zakonom, nego pravilnikom. Umjesto obuhvata, ovdje treba definirati predmet obveznog primjerka | Nije prihvaćen | Nije prihvaćena definicija, unesena definicija je usuglašena sa strukom i Nacionalnom sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu. |
| 2165 | Sanja Paravić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 38. Pod obveznim primjerkom, bez obzira na medij, podrazumijevaju se sljedeće vrste publikacija: knjige, serijske publikacije (novine, časopisi, zbornici radova, godišnjaci i slično), službene publikacije, glazbene zvučne snimke, neglazbene zvučne snimke, notirana glazba, zemljopisne i druge karte, slikovna djela (reprodukcije slikovnih umjetničkih djela, grafike, plakati, razglednice i slično), multimedija, kompleti, mikrooblici, sitni tisak (brošure, letci, tiskanice, prospekti, katalozi, programi, kalendari i slično), elektroničke jedinice građe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Preuzeti iz trenutno važećeg zakona, jer daje točniju i jasniju definiciju. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno s obzirom da je sadržaj obveznog primjerka bilo nužno definirati sukladno razvoju novih tehnologija, a sadržaj definicije usklađen je sa strukom. |
| 2166 | Sanja Heberling Dragičević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. | KOMENTAR: Uvrštavanjem odredbi o obveznom primjerku u opći zakon o knjžnicama, umjesto donošenja posebnog zakona, zakonodavac se opredijelio na dvostupanjsku regulaciju ove problematike – na razini zakona, gdje trebaju biti regulirana temeljna načela, i na razini pravilnika gdje će se regulirati pojedinosti. To nije dosljedno provedeno. NADOPUNA: Predlaže se novi tekst cijelog poglavlja o obveznom prmjerku, usklađen s Međunarodnim smjernicama UNESCO-a iz 2000. godine i s IFLA –inom izjavom iz 2011. godine. | Djelomično prihvaćen | Prihvaćeno - Obvezni primjerak reguliran u posebnom poglavlju. |
| 2167 | Grozdana Ribičić,viša knjižničarka, predsjednica Komisije za čitanje HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. | Članak 38. Pod obveznim primjerkom, bez obzira na medij, podrazumijevaju se sljedeće vrste publikacija: knjige, serijske publikacije (novine, časopisi, zbornici radova, godišnjaci i slično), službene publikacije, glazbene zvučne snimke, neglazbene zvučne snimke, notirana glazba, zemljopisne i druge karte, slikovna djela (reprodukcije slikovnih umjetničkih djela, grafike, plakati, razglednice i slično), multimedija, kompleti, mikrooblici, sitni tisak (brošure, letci, tiskanice, prospekti, katalozi, programi, kalendari i slično), elektroničke jedinice građe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Preuzeti iz trenutno važećeg zakona, jer daje točniju i jasniju definiciju. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno s obzirom da je sadržaj obveznog primjerka bilo nužno definirati sukladno razvoju novih tehnologija, a sadržaj definicije usklađen je sa strukom. |
| 2168 | Branka Turk | I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 38. Pod obveznim primjerkom, bez obzira na medij, podrazumijevaju se sljedeće vrste publikacija: knjige, serijske publikacije (novine, časopisi, zbornici radova, godišnjaci i slično), službene publikacije, glazbene zvučne snimke, neglazbene zvučne snimke, notirana glazba, zemljopisne i druge karte, slikovna djela (reprodukcije slikovnih umjetničkih djela, grafike, plakati, razglednice i slično), multimedija, kompleti, mikrooblici, sitni tisak (brošure, letci, tiskanice, prospekti, katalozi, programi, kalendari i slično), elektroničke jedinice građe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Preuzeti iz trenutno važećeg zakona, jer daje točniju i jasniju definiciju. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno s obzirom da je sadržaj obveznog primjerka bilo nužno definirati sukladno razvoju novih tehnologija, a sadržaj definicije usklađen je sa strukom. |
| 2169 | Jasminka Kovačević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 38.. Pod obveznim primjerkom, bez obzira na medij, podrazumijevaju se sljedeće vrste publikacija: knjige, serijske publikacije (novine, časopisi, zbornici radova, godišnjaci i slično), službene publikacije, glazbene zvučne snimke, neglazbene zvučne snimke, notirana glazba, zemljopisne i druge karte, slikovna djela (reprodukcije slikovnih umjetničkih djela, grafike, plakati, razglednice i slično), multimedija, kompleti, mikrooblici, sitni tisak (brošure, letci, tiskanice, prospekti, katalozi, programi, kalendari i slično), elektroničke jedinice građe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Preuzeti iz trenutno važećeg zakona, jer daje točniju i jasniju definiciju. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno s obzirom da je sadržaj obveznog primjerka bilo nužno definirati sukladno razvoju novih tehnologija, a sadržaj definicije usklađen je sa strukom. |
| 2170 | Ivana Dorotić Malič | I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 38. Pod obveznim primjerkom, bez obzira na medij, podrazumijevaju se sljedeće vrste publikacija: knjige, serijske publikacije (novine, časopisi, zbornici radova, godišnjaci i slično), službene publikacije, glazbene zvučne snimke, neglazbene zvučne snimke, notirana glazba, zemljopisne i druge karte, slikovna djela (reprodukcije slikovnih umjetničkih djela, grafike, plakati, razglednice i slično), multimedija, kompleti, mikrooblici, sitni tisak (brošure, letci, tiskanice, prospekti, katalozi, programi, kalendari i slično), elektroničke jedinice građe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Preuzeti iz trenutno važećeg zakona, jer daje točniju i jasniju definiciju. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno s obzirom da je sadržaj obveznog primjerka bilo nužno definirati sukladno razvoju novih tehnologija, a sadržaj definicije usklađen je sa strukom. |
| 2171 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. | Članak 38.. Pod obveznim primjerkom, bez obzira na medij, podrazumijevaju se sljedeće vrste publikacija: knjige, serijske publikacije (novine, časopisi, zbornici radova, godišnjaci i slično), službene publikacije, glazbene zvučne snimke, neglazbene zvučne snimke, notirana glazba, zemljopisne i druge karte, slikovna djela (reprodukcije slikovnih umjetničkih djela, grafike, plakati, razglednice i slično), multimedija, kompleti, mikrooblici, sitni tisak (brošure, letci, tiskanice, prospekti, katalozi, programi, kalendari i slično), elektroničke jedinice građe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Preuzeti iz trenutno važećeg zakona, jer daje točniju i jasniju definiciju. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno s obzirom da je sadržaj obveznog primjerka bilo nužno definirati sukladno razvoju novih tehnologija, a sadržaj definicije usklađen je sa strukom. |
| 2172 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. | Preuzeti iz trenutno važećeg zakona, jer daje točniju i jasniju definiciju. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno s obzirom da je sadržaj obveznog primjerka bilo nužno definirati sukladno razvoju novih tehnologija, a sadržaj definicije usklađen je sa strukom. |
| 2173 | Tomislav Staničić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. | Članak 38.. Pod obveznim primjerkom, bez obzira na medij, podrazumijevaju se sljedeće vrste publikacija: knjige, serijske publikacije (novine, časopisi, zbornici radova, godišnjaci i slično), službene publikacije, glazbene zvučne snimke, neglazbene zvučne snimke, notirana glazba, zemljopisne i druge karte, slikovna djela (reprodukcije slikovnih umjetničkih djela, grafike, plakati, razglednice i slično), multimedija, kompleti, mikrooblici, sitni tisak (brošure, letci, tiskanice, prospekti, katalozi, programi, kalendari i slično), elektroničke jedinice građe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Preuzeti iz trenutno važećeg zakona, jer daje točniju i jasniju definiciju. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno s obzirom da je sadržaj obveznog primjerka bilo nužno definirati sukladno razvoju novih tehnologija, a sadržaj definicije usklađen je sa strukom. |
| 2174 | Zrinka Udiljak Bugarinovski | I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. | Članak 38.. Pod obveznim primjerkom, bez obzira na medij, podrazumijevaju se sljedeće vrste publikacija: knjige, serijske publikacije (novine, časopisi, zbornici radova, godišnjaci i slično), službene publikacije, glazbene zvučne snimke, neglazbene zvučne snimke, notirana glazba, zemljopisne i druge karte, slikovna djela (reprodukcije slikovnih umjetničkih djela, grafike, plakati, razglednice i slično), multimedija, kompleti, mikrooblici, sitni tisak (brošure, letci, tiskanice, prospekti, katalozi, programi, kalendari i slično), elektroničke jedinice građe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Preuzeti iz trenutno važećeg zakona, jer daje točniju i jasniju definiciju. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno s obzirom da je sadržaj obveznog primjerka bilo nužno definirati sukladno razvoju novih tehnologija, a sadržaj definicije usklađen je sa strukom. |
| 2175 | dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. | Članak 38.. Pod obveznim primjerkom, bez obzira na medij, podrazumijevaju se sljedeće vrste publikacija: knjige, serijske publikacije (novine, časopisi, zbornici radova, godišnjaci i slično), službene publikacije, glazbene zvučne snimke, neglazbene zvučne snimke, notirana glazba, zemljopisne i druge karte, slikovna djela (reprodukcije slikovnih umjetničkih djela, grafike, plakati, razglednice i slično), multimedija, kompleti, mikrooblici, sitni tisak (brošure, letci, tiskanice, prospekti, katalozi, programi, kalendari i slično), elektroničke jedinice građe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Preuzeti iz trenutno važećeg zakona, jer daje točniju i jasniju definiciju. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno s obzirom da je sadržaj obveznog primjerka bilo nužno definirati sukladno razvoju novih tehnologija, a sadržaj definicije usklađen je sa strukom. |
| 2176 | Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. | Preuzeti iz trenutno važećeg zakona, jer daje točniju i jasniju definiciju. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno s obzirom da je sadržaj obveznog primjerka bilo nužno definirati sukladno razvoju novih tehnologija, a sadržaj definicije usklađen je sa strukom. |
| 2177 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. | Preuzeti iz trenutno važećeg zakona, jer daje točniju i jasniju definiciju. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno s obzirom da je sadržaj obveznog primjerka bilo nužno definirati sukladno razvoju novih tehnologija, a sadržaj definicije usklađen je sa strukom. |
| 2178 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. | KOMENTAR: Ovo nije definicija obveznog primjerka (treba je je unijeti na početku zakona), već obuhvat, koji je postavljen preširoko i neusklađen s međunarodnim klasifikacijama. Prema međunarodnim smjernicama, obuhvat se ne regulira općim zakonom, nego pravilnikom. Umjesto obuhvata, ovdje treba definirati predmet obveznog primjerka | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno s obzirom da je sadržaj obveznog primjerka bilo nužno definirati sukladno razvoju novih tehnologija, a sadržaj definicije usklađen je sa strukom. |
| 2179 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. | PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: Predmet obveznog primjerka su sve vrste publikacija namijenjene javnosti, uključujući i one na elektroničkom fizičkom i mrežnom mediju, osim onih koje su isključene Pravilnikom o obveznom primjerku, koji na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća donosi ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležna za znanost i obrazovanje. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Odredba ovog članka regulirana je u suglasnosti s knjižničarskom strukom. |
| 2180 | Lea Lazzarich | I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. | KOMENTAR: Uvrštavanjem odredbi o obveznom primjerku u opći zakon o knjžnicama, umjesto donošenja posebnog zakona, zakonodavac se opredijelio na dvostupanjsku regulaciju ove problematike – na razini zakona, gdje trebaju biti regulirana temeljna načela, i na razini pravilnika gdje će se regulirati pojedinosti. To nije dosljedno provedeno. NADOPUNA: Predlaže se novi tekst cijelog poglavlja o obveznom prmjerku, usklađen s Međunarodnim smjernicama UNESCO-a iz 2000. godine i s IFLA –inom izjavom iz 2011. godine. | Djelomično prihvaćen | Razmotreno. Obvezni primjerak je uređen u posebnom poglavlju. |
| 2181 | Kristina Kalanj, viša knjižničarka; predsjednica Komisije za muzejske i galerijske knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva | I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. | Sukladno stavu Komisije za muzejske i galerijske knjižnice HKD-a: IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 39. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ OBRAZLOŽENJE U tekst zakona prenijeti UNESCO-ve smjernice. Osim toga, neki pojmovi nisu nigdje definirani, kao npr. što se podrazumijeva pod Hrvatskom digitalnom knjižnicom. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41. a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku. |
| 2182 | Društvo bibliotekara Istre | I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. | Članak 39. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41., a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku. |
| 2183 | Iva Grković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. | Članak 39. Prijedloga dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ OBRAZLOŽENJE U tekst zakona prenijeti UNESCO-ve smjernice. Osim toga, neki pojmovi nisu nigdje definirani, kao npr. što se podrazumijeva pod Hrvatskom digitalnom knjižnicom. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41., a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku. |
| 2184 | Društvo knjižničara Karlovačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 39... Obvezni primjerak prikuplja se u svrhu: - stvaranja nacionalne zbirke knjižnične građe kao kulturnog dobra -izrade nacionalne bibliografije -vođenja statistike o nacionalnoj nakladničkoj produkciji -pohrane i zaštite građe u svrhu njezine trajne dostupnosti korisnicima -izgradnje zavičajnih/regionalnih zbirki, te zbirki službenih publikacija -izgradnje Hrvatske digitalne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 39. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ OBRAZLOŽENJE U tekst zakona prenijeti UNESCO-ve smjernice. Osim toga, neki pojmovi nisu nigdje definirani, kao npr. što se podrazumijeva pod Hrvatskom digitalnom knjižnicom. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41., a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku. |
| 2185 | Marijana Mišetić, predsjednica Komisije za visokoškolske knjižnice (HKD) | I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. | ČLANAK 39. - potrebno je definirati te odrediti obuhvat i sadržaj pojma Hrvatske digitalne knjižnice | Nije prihvaćen | Odbijeno. Predmetni sadržaj regulirat će se standardima za digitalne knjižnice. |
| 2186 | Vesna Ivanković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. | Članak 39... Obvezni primjerak prikuplja se u svrhu: ◊ stvaranja nacionalne zbirke knjižnične građe kao kulturnog dobra ◊ izrade nacionalne bibliografije ◊ vođenja statistike o nacionalnoj nakladničkoj produkciji ◊ pohrane i zaštite građe u svrhu njezine trajne dostupnosti korisnicima ◊ izgradnje zavičajnih/regionalnih zbirki, te zbirki službenih publikacija ◊ izgradnje Hrvatske digitalne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 39. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ OBRAZLOŽENJE U tekst zakona prenijeti UNESCO-ve smjernice. Osim toga, neki pojmovi nisu nigdje definirani, kao npr. što se podrazumijeva pod Hrvatskom digitalnom knjižnicom. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41. a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku. |
| 2187 | Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 39... Obvezni primjerak prikuplja se u svrhu: ◊ stvaranja nacionalne zbirke knjižnične građe kao kulturnog dobra ◊ izrade nacionalne bibliografije ◊ vođenja statistike o nacionalnoj nakladničkoj produkciji ◊ pohrane i zaštite građe u svrhu njezine trajne dostupnosti korisnicima ◊ izgradnje zavičajnih/regionalnih zbirki, te zbirki službenih publikacija ◊ izgradnje Hrvatske digitalne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 39. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ OBRAZLOŽENJE U tekst zakona prenijeti UNESCO-ve smjernice. Osim toga, neki pojmovi nisu nigdje definirani, kao npr. što se podrazumijeva pod Hrvatskom digitalnom knjižnicom. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41. a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku. |
| 2188 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. | Članak 39. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41. a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku. |
| 2189 | Aniko Smiljanić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. | Članak 40... (1) Nakladnik koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj i izdaje ili proizvodi tiskane publikacije, publikacije na elektroničkom prijenosnom mediju ili u drugim materijalnim oblicima iz članka 38. ovoga Zakona namijenjene javnosti, dužan je od te građe o svom trošku, a najkasnije u roku od 30 dana po završetku tiskanja, umnažanja ili proizvodnje, dostaviti Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu dva primjerka publikacija u analognom obliku, jedan primjerak depozitnoj knjižnici izvan Zagreba te propisani broj primjeraka građe za druge knjižnice sukladno pravilniku koji uređuje obvezni primjerak, a koji donosi ministar nadležan za kulturu uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća. (2) Svaki nakladnik dužan je u roku iz stavka 1. ovoga članka dostaviti još po jedan primjerak građe matičnoj knjižnici na području županije na kojoj je njegovo sjedište radi stvaranja zavičajne zbirke. Tiskar s područja jedne županije koji tiska za nakladnika iz druge županije dužan je u istom roku jedan primjerak dostaviti matičnoj knjižnici na području županije na kojoj je njegovo sjedište. (3) Obvezni primjerci moraju biti ispravni i potpuni, u obliku u kojem su namijenjeni prodaji i raspačavanju. | Prihvaćen | Prihvaćeno, uz napomenu da je izostavljena riječ analogno budući da je nakladnik obvezan dostaviti obvezni primjerak u obliku kojem ga je objavio. |
| 2190 | Ivana Dević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. | Članak 39. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ OBRAZLOŽENJE U tekst zakona prenijeti UNESCO-ve smjernice. Osim toga, neki pojmovi nisu nigdje definirani, kao npr. što se podrazumijeva pod Hrvatskom digitalnom knjižnicom. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41. a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku. |
| 2191 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. | Članak 39. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ OBRAZLOŽENJE U tekst zakona prenijeti UNESCO-ve smjernice. Osim toga, neki pojmovi nisu nigdje definirani, kao npr. što se podrazumijeva pod Hrvatskom digitalnom knjižnicom. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41. a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku. |
| 2192 | Petar Lukačić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. | Članak 39. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41. a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku. |
| 2193 | Maja Valjak | I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 39. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ OBRAZLOŽENJE U tekst zakona prenijeti UNESCO-ve smjernice. Osim toga, neki pojmovi nisu nigdje definirani, kao npr. što se podrazumijeva pod Hrvatskom digitalnom knjižnicom. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41. a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku. |
| 2194 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 39... Obvezni primjerak prikuplja se u svrhu: ◊ stvaranja nacionalne zbirke knjižnične građe kao kulturnog dobra ◊ izrade nacionalne bibliografije ◊ vođenja statistike o nacionalnoj nakladničkoj produkciji ◊ pohrane i zaštite građe u svrhu njezine trajne dostupnosti korisnicima ◊ izgradnje zavičajnih/regionalnih zbirki, te zbirki službenih publikacija ◊ izgradnje Hrvatske digitalne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 39. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ OBRAZLOŽENJE U tekst zakona prenijeti UNESCO-ve smjernice. Osim toga, neki pojmovi nisu nigdje definirani, kao npr. što se podrazumijeva pod Hrvatskom digitalnom knjižnicom. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41. a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku. |
| 2195 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. | Slažemo se s prijedlogom da se čl. 39. dopuni i izmijeni tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. Dopuniti tj. napisati stavak (2): (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41. a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku. |
| 2196 | Knjižnica i čitaonica Kutina | I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. | Članak 39. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ OBRAZLOŽENJE U tekst zakona prenijeti UNESCO-ve smjernice. Osim toga, neki pojmovi nisu nigdje definirani, kao npr. što se podrazumijeva pod Hrvatskom digitalnom knjižnicom. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41. a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku. |
| 2197 | Sveučilišna knjižnica u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. | ČLANAK 39: predlažemo dodati i svrhu „potpora znanstveno-istraživačkoj djelatnosti“ | Primljeno na znanje | Temeljna svrha je definirana u članku 41., a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku. |
| 2198 | Društvo knjižničara u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. | Članak 39. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ OBRAZLOŽENJE U tekst zakona prenijeti UNESCO-ve smjernice. Osim toga, neki pojmovi nisu nigdje definirani, kao npr. što se podrazumijeva pod Hrvatskom digitalnom knjižnicom. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41., a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku. |
| 2199 | Lidija Dužić Zlovolić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. | Članak 39. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ OBRAZLOŽENJE U tekst zakona prenijeti UNESCO-ve smjernice. Osim toga, neki pojmovi nisu nigdje definirani, kao npr. što se podrazumijeva pod Hrvatskom digitalnom knjižnicom. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41., a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku. |
| 2200 | Knjižničarsko društvo Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 39. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ OBRAZLOŽENJE U tekst zakona prenijeti UNESCO-ve smjernice. Osim toga, neki pojmovi nisu nigdje definirani, kao npr. što se podrazumijeva pod Hrvatskom digitalnom knjižnicom. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41., a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku. |
| 2201 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. | Prijedlog novog teksta: (1) Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra, - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije, - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj, - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. OBRAZLOŽENJE Svrha obveznog primjerka cjelovito je iskazana u UNESCO –vim smjernicama iz 2000. godine, pa je treba u cijelosti ugraditi u Zakon. UNESCO-ve smjernice izričito navode da se model obveznog primjerka mora uspostaviti na nacionalnoj razini, što ne isključuje mogućnost da niže upravne razine same razvijaju interne sustave obveznog primjerka. Stoga propisivanje izgradnje regionalnih zbirki s nacionalne razine, nije u skladu sa Smjernicama. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41., a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku. |
| 2202 | Sanja Paravić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 39... Obvezni primjerak prikuplja se u svrhu: ◊ stvaranja nacionalne zbirke knjižnične građe kao kulturnog dobra ◊ izrade nacionalne bibliografije ◊ vođenja statistike o nacionalnoj nakladničkoj produkciji ◊ pohrane i zaštite građe u svrhu njezine trajne dostupnosti korisnicima ◊ izgradnje zavičajnih/regionalnih zbirki, te zbirki službenih publikacija ◊ izgradnje Hrvatske digitalne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 39. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ OBRAZLOŽENJE U tekst zakona prenijeti UNESCO-ve smjernice. Osim toga, neki pojmovi nisu nigdje definirani, kao npr. što se podrazumijeva pod Hrvatskom digitalnom knjižnicom. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41., a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku. |
| 2203 | Sanja Heberling Dragičević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. | (1) Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra, - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije, - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj, - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41. a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku. |
| 2204 | Grozdana Ribičić,viša knjižničarka, predsjednica Komisije za čitanje HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 39. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ OBRAZLOŽENJE U tekst zakona prenijeti UNESCO-ve smjernice. Osim toga, neki pojmovi nisu nigdje definirani, kao npr. što se podrazumijeva pod Hrvatskom digitalnom knjižnicom. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41. a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku. |
| 2205 | Jasminka Kovačević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. | Članak 39. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ OBRAZLOŽENJE U tekst zakona prenijeti UNESCO-ve smjernice. Osim toga, neki pojmovi nisu nigdje definirani, kao npr. što se podrazumijeva pod Hrvatskom digitalnom knjižnicom. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41. a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku. |
| 2206 | Ivana Dorotić Malič | I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 39... Obvezni primjerak prikuplja se u svrhu: ◊ stvaranja nacionalne zbirke knjižnične građe kao kulturnog dobra ◊ izrade nacionalne bibliografije ◊ vođenja statistike o nacionalnoj nakladničkoj produkciji ◊ pohrane i zaštite građe u svrhu njezine trajne dostupnosti korisnicima ◊ izgradnje zavičajnih/regionalnih zbirki, te zbirki službenih publikacija ◊ izgradnje Hrvatske digitalne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 39. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ OBRAZLOŽENJE U tekst zakona prenijeti UNESCO-ve smjernice. Osim toga, neki pojmovi nisu nigdje definirani, kao npr. što se podrazumijeva pod Hrvatskom digitalnom knjižnicom. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41. a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku. |
| 2207 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. | Članak 39. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ OBRAZLOŽENJE U tekst zakona prenijeti UNESCO-ve smjernice. Osim toga, neki pojmovi nisu nigdje definirani, kao npr. što se podrazumijeva pod Hrvatskom digitalnom knjižnicom. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41., a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku. |
| 2208 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. | U tekst zakona prenijeti UNESCO-ove smjernice. Neki uopće pojmovi nisu nigdje definirani, kao npr. što se podrazumijeva pod Hrvatskom digitalnom knjižnicom. | Primljeno na znanje | Digitalna knjižnica definirana je u članku 3. Nacrta prijedloga zakona. |
| 2209 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. | Članak 39. treba glasiti: Stavak (1) Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. DODATI: Stavak (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41., a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku. |
| 2210 | Tomislav Staničić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. | Članak 39... Obvezni primjerak prikuplja se u svrhu: ◊ stvaranja nacionalne zbirke knjižnične građe kao kulturnog dobra ◊ izrade nacionalne bibliografije ◊ vođenja statistike o nacionalnoj nakladničkoj produkciji ◊ pohrane i zaštite građe u svrhu njezine trajne dostupnosti korisnicima ◊ izgradnje zavičajnih/regionalnih zbirki, te zbirki službenih publikacija ◊ izgradnje Hrvatske digitalne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 39. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ OBRAZLOŽENJE U tekst zakona prenijeti UNESCO-ve smjernice. Osim toga, neki pojmovi nisu nigdje definirani, kao npr. što se podrazumijeva pod Hrvatskom digitalnom knjižnicom. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41., a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku. |
| 2211 | Zrinka Udiljak Bugarinovski | I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 39... Obvezni primjerak prikuplja se u svrhu: ◊ stvaranja nacionalne zbirke knjižnične građe kao kulturnog dobra ◊ izrade nacionalne bibliografije ◊ vođenja statistike o nacionalnoj nakladničkoj produkciji ◊ pohrane i zaštite građe u svrhu njezine trajne dostupnosti korisnicima ◊ izgradnje zavičajnih/regionalnih zbirki, te zbirki službenih publikacija ◊ izgradnje Hrvatske digitalne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 39. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ OBRAZLOŽENJE U tekst zakona prenijeti UNESCO-ve smjernice. Osim toga, neki pojmovi nisu nigdje definirani, kao npr. što se podrazumijeva pod Hrvatskom digitalnom knjižnicom. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41., a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku. |
| 2212 | dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. | Članak 39... Obvezni primjerak prikuplja se u svrhu: ◊ stvaranja nacionalne zbirke knjižnične građe kao kulturnog dobra ◊ izrade nacionalne bibliografije ◊ vođenja statistike o nacionalnoj nakladničkoj produkciji ◊ pohrane i zaštite građe u svrhu njezine trajne dostupnosti korisnicima ◊ izgradnje zavičajnih/regionalnih zbirki, te zbirki službenih publikacija ◊ izgradnje Hrvatske digitalne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 39. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ OBRAZLOŽENJE U tekst zakona prenijeti UNESCO-ve smjernice. Osim toga, neki pojmovi nisu nigdje definirani, kao npr. što se podrazumijeva pod Hrvatskom digitalnom knjižnicom. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41., a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku. |
| 2213 | Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. | Članak 39. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ OBRAZLOŽENJE U tekst zakona prenijeti UNESCO-ve smjernice. Osim toga, neki pojmovi nisu nigdje definirani, kao npr. što se podrazumijeva pod Hrvatskom digitalnom knjižnicom. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41., a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku. |
| 2214 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. | Članak 39. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ OBRAZLOŽENJE U tekst zakona prenijeti UNESCO-ve smjernice. Osim toga, neki pojmovi nisu nigdje definirani, kao npr. što se podrazumijeva pod Hrvatskom digitalnom knjižnicom. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41., a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku. |
| 2215 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. | KOMENTAR: Svrha obveznog primjerka cjelovito je iskazana u UNESCO –vim smjernicama i treba je u cijelosti ugraditi u Zakon. UNESCO-ve smjernice izričito navode da se model obveznog primjerka mora uspostaviti na nacionalnoj razini, što ne isključuje mogućnost da niže upravne razine same razvijaju interne sustave obveznog primjerka. Stoga propisivanje izgradnje regionalnih zbirki s nacionalne razinem, nije u skladu sa Smjernicama. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Odredbe o obveznom primjerku su sukladne UNESCO-vim smjernicama. |
| 2216 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. | PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (1) Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra, - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije, - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj, - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41., a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku. |
| 2217 | Lea Lazzarich | I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. | KOMENTAR: Svrha obveznog primjerka cjelovito je iskazana u UNESCO –vim smjernicama iz 2000. godine, pa je treba u cijelosti ugraditi u Zakon. NADOPUNA: Zamijeniti tekstom: „ (1) Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra, - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije, - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj, - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41., a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku. |
| 2218 | Društvo bibliotekara Istre | I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. | Ostaviti u zakonu pravilo o dostavljanju obveznog primjerka sveučilišnim knjižnicama kako je određeno važećim Zakonom o knjižnicama tj. "... dostaviti Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu osam obveznih primjeraka, od kojih Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu zadržava dva, a po jedan primjerak dostavlja sveučilišnim knjižnicama u Splitu, Rijeci, Puli i Osijeku, kao i u Mostaru te općeznanstvenim knjižnicama u Dubrovniku i Zadru." Obrazloženje: U svijetlu povijesne važnosti obveznog primjerka publikacija kao baštine kao i dostupnosti publikacija i informacija na širem području djelovanja općeznanstvenih i sveučilišnih knjižnica važno je njegovo prikupljanje odrediti zakonom, a ne pravilnikom. | Nije prihvaćen | Pravilnikom će se radi osiguranja provedbe zakonskih odredbi, detaljnije urediti ova materija. Što se tiče dostave i broja obveznog primjerka poštovala se dosadašnja praksa u provedbi odredbi važećeg Zakona o knjižnicama. |
| 2219 | Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za informacijske znanosti | I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. | Zajedničko i usuglašeno mišljenje - Odsjeka za informacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, - Odjela za informacijske znanosti, Sveučilišta u Zadru, - Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Članak: 40 Stavak: 1 Prijedlog izmjena: Ostaviti u zakonu pravilo o dostavljanju obveznog primjerka sveučilišnim knjižnicama. Obrazloženje: Obvezni primjerak je važan za očuvanje nacionalne kulturne baštine pa je važno da se njegovo prikupljanje (prvenstveno obveznici i primatelji) odredi zakonom, a ne pravilnikom. Odredbe u prijedlogu zakona su nejasne (npr. što su depozitne knjižnice). | Nije prihvaćen | Pravilnikom će se radi osiguranja provedbe zakonskih odredbi, detaljnije urediti ova materija. Što se tiče dostave i broja obveznog primjerka poštovala se dosadašnja praksa u provedbi odredbi važećeg Zakona o knjižnicama. |
| 2220 | Matea Bakmaz | I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. | Članak 40. st.1 Potrebno je nadopuniti stavak 1. gdje se navodi kojim se ustanovama dostavlja obvezni primjerak. Nedostaje preciznosti u navođenju. NADOPUNA: Nakladnik koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj i izdaje ili proizvodi tiskane publikacije, publikacije na elektroničkom prijenosnom mediju ili u drugim materijalnim oblicima iz članka 38. ovoga Zakona namijenjene javnosti, dužan je od te građe o svom trošku, a najkasnije u roku od 30 dana po završetku tiskanja, umnažanja ili proizvodnje, dostaviti Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu osam obveznih primjeraka, od kojih Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu zadržava dva, a po jedan primjerak dostavlja sveučilišnim knjižnicama u Splitu, Rijeci, Puli i Osijeku, kao i u Mostaru te općeznanstvenim knjižnicama u Dubrovniku i Zadru. | Nije prihvaćen | Pravilnikom će se radi osiguranja provedbe zakonskih odredbi, detaljnije urediti ova materija. Što se tiče dostave i broja obveznog primjerka poštovala se dosadašnja praksa u provedbi odredbi važećeg Zakona o knjižnicama. |
| 2221 | Liana Diković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. | Čl. 40. predlažemo nadopunu st. 2, odnosno novi stavak: Svaki nakladnik koji izdaje ili proizvodi tiskane publikacije, publikacije na elektroničkom prijenosnom mediju ili u drugim materijalnim oblicima na jeziku i pismu nacionalne manjine dužan je u roku iz stavka 1. ovoga članka dostaviti još po jedan primjerak građe središnjoj knjižnici za određenu nacionalnu manjinu. | Nije prihvaćen | Razmotreno, nije prihvaćeno, svrha prikupljanja obveznog primjerka je pohrana i zaštita te stvaranja nacionalne zbirke knjižnične građe, a ne dostupnost građe koja se skuplja kao obvezni primjerak. |
| 2222 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. | Predlaže se izmjene u stavku 1: (1) Nakladnik koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj i objavljuje … Obrazloženje: Uskladiti s prijedlogom definicije nakladnika u Čl. 3 (izdaje u objavljuje) te u nastavku brisati u „u analognom obliku“: … dostaviti Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu dva primjerka publikacija i jedan primjerak depozitnoj knjižnici izvan Zagreba … Obrazloženje: Ovdje se želi regulirati OP na nekom materijalnom nositelju pa je izraz „analogni oblik“ pogrešan; i digitalna građa je na materijalnom nositelju. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 2223 | Iva Grković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. | Brisati. Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 2224 | Društvo knjižničara Karlovačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 40... (1) Nakladnik koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj i izdaje ili proizvodi tiskane publikacije, publikacije na elektroničkom prijenosnom mediju ili u drugim materijalnim oblicima iz članka 38. ovoga Zakona namijenjene javnosti, dužan je od te građe o svom trošku, a najkasnije u roku od 30 dana po završetku tiskanja, umnažanja ili proizvodnje, dostaviti Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu dva primjerka publikacija u analognom obliku, jedan primjerak depozitnoj knjižnici izvan Zagreba te propisani broj primjeraka građe za druge knjižnice sukladno pravilniku koji uređuje obvezni primjerak, a koji donosi ministar nadležan za kulturu uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća. (2) Svaki nakladnik dužan je u roku iz stavka 1. ovoga članka dostaviti još po jedan primjerak građe matičnoj knjižnici na području županije na kojoj je njegovo sjedište radi stvaranja zavičajne zbirke. Tiskar s područja jedne županije koji tiska za nakladnika iz druge županije dužan je u istom roku jedan primjerak dostaviti matičnoj knjižnici na području županije na kojoj je njegovo sjedište. (3) Obvezni primjerci moraju biti ispravni i potpuni, u obliku u kojem su namijenjeni prodaji i raspačavanju. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 2225 | Marijana Mišetić, predsjednica Komisije za visokoškolske knjižnice (HKD) | I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. | ČLANAK 40. - odredbe o obveznom primjerku trebaju biti dio Zakona o knjižnicama - broj obveznih primjeraka treba ostati isti kakav je u važećem Zakonu o knjižnicama (NN 105/97), a depozitne knjižnice treba taksativno navesti - iz Prijedloga Zakona nipošto ne proizlazi da je obvezni primjerak najvažniji institut pisane baštine, temeljni nositelj globalnog sustava pisane kulture te neposredni pokazatelj nacionalnih kulturnih politika i ostvarene slobode pristupa informacijama. Takvim ga definiraju međunarodni knjižničarski dokumenti i smjernice. Dok se u drugim zemljama članicama Europske unije na svim razinama, od zakonodavne do operativne, nastoji osnažiti institut obveznog primjerka i sustav depozitnih ustanova, ovaj Prijedlog Zakona pribjegava njihovoj arbitrarnoj deregulaciji, pa se tako depozitne knjižnice u njemu više niti ne spominju. Smanjivanje broja obveznih primjeraka ograničava dostupnost hrvatskih kulturnih, obrazovnih i znanstvenih informacija i sadržaja, onemogućava jednakost participacije i čini je ovisnom o geografskim, gospodarskim i socijalnim preduvjetima, što je protivno globalno prihvaćenim politikama unapređivanja uvjeta života i ekonomskih prilika, poboljšavanja opće uključenosti i društvene sigurnosti (artikuliranima putem međunarodnih dokumenata i ciljeva), a time i javnim interesima Republike Hrvatske i njezinih građana | Nije prihvaćen | Razmotreno. Ne prihvaća se. Nacrtom prijedloga zakona jasno je određeno u koju svrhu se prikuplja obvezni primjerak kao i važnost njegove uloge u stvaranju nacionalne zbirke pisane baštine. |
| 2226 | Vesna Ivanković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. | Članak 40... (1) Nakladnik koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj i izdaje ili proizvodi tiskane publikacije, publikacije na elektroničkom prijenosnom mediju ili u drugim materijalnim oblicima iz članka 38. ovoga Zakona namijenjene javnosti, dužan je od te građe o svom trošku, a najkasnije u roku od 30 dana po završetku tiskanja, umnažanja ili proizvodnje, dostaviti Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu dva primjerka publikacija u analognom obliku, jedan primjerak depozitnoj knjižnici izvan Zagreba te propisani broj primjeraka građe za druge knjižnice sukladno pravilniku koji uređuje obvezni primjerak, a koji donosi ministar nadležan za kulturu uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća. (2) Svaki nakladnik dužan je u roku iz stavka 1. ovoga članka dostaviti još po jedan primjerak građe matičnoj knjižnici na području županije na kojoj je njegovo sjedište radi stvaranja zavičajne zbirke. Tiskar s područja jedne županije koji tiska za nakladnika iz druge županije dužan je u istom roku jedan primjerak dostaviti matičnoj knjižnici na području županije na kojoj je njegovo sjedište. (3) Obvezni primjerci moraju biti ispravni i potpuni, u obliku u kojem su namijenjeni prodaji i raspačavanju. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 2227 | Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 40... (1) Nakladnik koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj i izdaje ili proizvodi tiskane publikacije, publikacije na elektroničkom prijenosnom mediju ili u drugim materijalnim oblicima iz članka 38. ovoga Zakona namijenjene javnosti, dužan je od te građe o svom trošku, a najkasnije u roku od 30 dana po završetku tiskanja, umnažanja ili proizvodnje, dostaviti Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu dva primjerka publikacija u analognom obliku, jedan primjerak depozitnoj knjižnici izvan Zagreba te propisani broj primjeraka građe za druge knjižnice sukladno pravilniku koji uređuje obvezni primjerak, a koji donosi ministar nadležan za kulturu uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća. (2) Svaki nakladnik dužan je u roku iz stavka 1. ovoga članka dostaviti još po jedan primjerak građe matičnoj knjižnici na području županije na kojoj je njegovo sjedište radi stvaranja zavičajne zbirke. Tiskar s područja jedne županije koji tiska za nakladnika iz druge županije dužan je u istom roku jedan primjerak dostaviti matičnoj knjižnici na području županije na kojoj je njegovo sjedište. (3) Obvezni primjerci moraju biti ispravni i potpuni, u obliku u kojem su namijenjeni prodaji i raspačavanju. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 2228 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. | Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 2229 | Ivana Dević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 40 (1) Nakladnik koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj i izdaje ili proizvodi tiskane publikacije, publikacije na elektroničkom prijenosnom mediju ili u drugim materijalnim oblicima iz članka 38. ovoga Zakona namijenjene javnosti, dužan je od te građe o svom trošku, a najkasnije u roku od 30 dana po završetku tiskanja, umnažanja ili proizvodnje, dostaviti devet obveznih primjeraka, od kojih Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu zadržava dva, a po jedan primjerak dostavlja sveučilišnim knjižnicama u Splitu, Rijeci, Puli i Osijeku, kao i u Mostaru te općeznanstvenim knjižnicama u Dubrovniku i Zadru.. OBRAZLOŽENJE Ukidanje obveznog primjerka sveučilišnim knjižnicama dovesti će do ozbiljnih neželjenih posljedica. Sveučilišne knjižnice u Hrvatskoj imaju dugu tradiciju kontinuiranog dobivanja obveznog primjerka na čemu su temeljile i temelje svoje poslovanje. Upravo im obvezni primjerak omogućava da ostvaruju svoje općeznanstveno obilježje budući da trebaju prikupljati građu iz svih znanstvenih područja, posebice građu interdisciplinarnog i multidisciplinarnog značenja. Obuhvaćaju širok krug korisnika: nastavnike, znanstvenike, stručnjake s raznih područja, studente i učenike srednjih škola, kao i sve one kojima je knjižnična građa potrebna za kulturni, obrazovni i znanstveni rad. Predstavljaju nezamjenjivu potporu stručnom, znanstvenom i znanstveno-istraživačkom radu. Osim općeznanstvenog obilježja, prvenstveno zahvaljujući redovitom i sustavnom dobivanju vrijedne građe putem obveznog primjerka, ove ustanove posjeduju i obilježje čuvanja i zaštite nacionalne kulturne baštine, kao i formiranja zavičajnih zbirki. Uvjeti čuvanja kulturne baštine su danas u mnogim knjižnicama neusporedivo bolji nego u prošlosti. Primjerice, Sveučilišna knjižnica u Splitu od 2008. godine ima novu zgradu s adekvatnim prostorima, kadrom i ažurnom obradom, a od 1919. godine prima sve publikacije s područja Dalmacije te od 1946. godine ostvaruje pravo na obvezni primjerak svih publikacija tiskanih u Hrvatskoj. Od 1949. godine , velika većina i ostalih sveučilišnih knjižnica u Hrvatskoj počinje službeno dobivati obvezni primjerak. Prekidanje dugogodišnjeg kontinuiteta primanja obveznog primjerka će prouzrokovati velike negativne posljedice po nacionalno kulturno blago i formirane zbirke u tim ustanovama. Takav postupak bi bio nepromišljen i neozbiljan s dugotrajno lošim posljedicama. Obvezni primjerak trenutno osigurava navedenim knjižnicama brzu dostupnost građi i pristup informacijama, što je izuzetno značajno s obzirom na poslanje kojega obavljaju. Ukidanjem obveznog primjerka dovesti će se u pitanje prethodno navedene temeljne uloge poslanja sveučilišnih knjižnica u Hrvatskoj. Predloženim drastičnim izmjenama u kojima bi pored Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu još samo jedna knjižnica bila depozitna nanijeti će se ozbiljne štete s nesagledivim posljedicama za čiju sanaciju će trebati dugogodišnje izdvajanje sredstva iz državnog proračuna. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno. Obvezni primjerak se skuplja u svrhu stvaranja nacionalne zbirke knjižnične građe, a ne radi dostupnosti građe. |
| 2230 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. | Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 2231 | Petar Lukačić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. | Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. Brisati cijeli članak | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 2232 | Hrvatska knjižnica za slijepe | I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. | Članak 40. Komentar i prijedlog: U stavku 2. nadodati da je nakladnik ili proizvođač pristupačnih formata (zvučne knjige i časopisi, knjige u strojno čitljivom obliku i brajica) dužan dostaviti digitalni primjerak Hrvatskoj knjižnici za slijepe na daljnje korištenje članovima Hrvatske knjižnice za slijepe. Obrazloženje: Samo je 5% od ukupne produkcije knjiga dostupno u pristupačnim formatima. Hrvatska knjižnica za slijepe treba imati uvid u proizvodnju pristupačnih formata na nacionalnom nivou, treba imati pravo na uvrštavanje takve građe u svoj fond i pravo davanja na korištenje. Također, nužan je uvid u produkciju pristupačnih formata kako bi se razvila sustavna politika proizvodnje čija je produkcija u pravilu komplicirana, skupa i oskudna te treba po svaku cijenu izbjegavati repeticiju i sl. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno. Obvezni primjerak se ne skuplja u svrhu stvaranja nacionalne zbirke knjižnične građe, a ne radi dostupnosti građe. |
| 2233 | Maja Valjak | I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 2234 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 40... (1) Nakladnik koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj i izdaje ili proizvodi tiskane publikacije, publikacije na elektroničkom prijenosnom mediju ili u drugim materijalnim oblicima iz članka 38. ovoga Zakona namijenjene javnosti, dužan je od te građe o svom trošku, a najkasnije u roku od 30 dana po završetku tiskanja, umnažanja ili proizvodnje, dostaviti Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu dva primjerka publikacija u analognom obliku, jedan primjerak depozitnoj knjižnici izvan Zagreba te propisani broj primjeraka građe za druge knjižnice sukladno pravilniku koji uređuje obvezni primjerak, a koji donosi ministar nadležan za kulturu uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća. (2) Svaki nakladnik dužan je u roku iz stavka 1. ovoga članka dostaviti još po jedan primjerak građe matičnoj knjižnici na području županije na kojoj je njegovo sjedište radi stvaranja zavičajne zbirke. Tiskar s područja jedne županije koji tiska za nakladnika iz druge županije dužan je u istom roku jedan primjerak dostaviti matičnoj knjižnici na području županije na kojoj je njegovo sjedište. (3) Obvezni primjerci moraju biti ispravni i potpuni, u obliku u kojem su namijenjeni prodaji i raspačavanju. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 2235 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. | BRISATI članak 40. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 2236 | Sveučilišna knjižnica u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. | ČLANAK 40: komentar: ne postoji definicija depozitne knjižnice, odnosno odluka o tome koje bi to knjižnice bile, a taj se pojam spominje i u trenutnom zakonu i u ovom nacrtu. Dostupnost OP-a u svim sveučilišnim knjižnicama nezamjenjiva je potpora obrazovnom i znanstvenom radu na cijelom području RH. Kako zakonodavac nije obvezan donijeti neki budući Zakon o obveznom primjerku, ne može se rješenje tako važnog pitanja prebaciti na zakon kojeg možda nikada neće ni biti. Prijedlog – (1)Nakladnik je dužan dostaviti …“devet obveznih primjeraka, od kojih Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu zadržava dva, a po jedan primjerak dostavlja sveučilišnim knjižnicama u Splitu, Rijeci, Puli i Osijeku, kao i u Mostaru te općeznanstvenim knjižnicama u Dubrovniku i Zadru.“ | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno. Obvezni primjerak se skuplja u svrhu stvaranja nacionalne zbirke knjižnične građe, a ne radi dostupnosti građe. |
| 2237 | Društvo knjižničara u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. | Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 2238 | Lidija Dužić Zlovolić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. | Članak 40... Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 2239 | Knjižnice grada Zagreba | I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. | (2)Svaki nakladnik dužan je u roku iz stavka 1. ovoga članka o svom trošku dostaviti još po jedan primjerak građe matičnoj knjižnici na području županije… | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nije obrazložen prijedlog. |
| 2240 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. | Brisati, ne pripada ovdje | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 2241 | Grozdana Ribičić,viša knjižničarka, predsjednica Komisije za čitanje HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 2242 | Jasminka Kovačević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 2243 | Ivana Dorotić Malič | I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 40... (1) Nakladnik koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj i izdaje ili proizvodi tiskane publikacije, publikacije na elektroničkom prijenosnom mediju ili u drugim materijalnim oblicima iz članka 38. ovoga Zakona namijenjene javnosti, dužan je od te građe o svom trošku, a najkasnije u roku od 30 dana po završetku tiskanja, umnažanja ili proizvodnje, dostaviti Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu dva primjerka publikacija u analognom obliku, jedan primjerak depozitnoj knjižnici izvan Zagreba te propisani broj primjeraka građe za druge knjižnice sukladno pravilniku koji uređuje obvezni primjerak, a koji donosi ministar nadležan za kulturu uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća. (2) Svaki nakladnik dužan je u roku iz stavka 1. ovoga članka dostaviti još po jedan primjerak građe matičnoj knjižnici na području županije na kojoj je njegovo sjedište radi stvaranja zavičajne zbirke. Tiskar s područja jedne županije koji tiska za nakladnika iz druge županije dužan je u istom roku jedan primjerak dostaviti matičnoj knjižnici na području županije na kojoj je njegovo sjedište. (3) Obvezni primjerci moraju biti ispravni i potpuni, u obliku u kojem su namijenjeni prodaji i raspačavanju. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 2244 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. | Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 2245 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. | Članak 40. BRISATI. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 2246 | Tomislav Staničić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. | Članak 40... (1) Nakladnik koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj i izdaje ili proizvodi tiskane publikacije, publikacije na elektroničkom prijenosnom mediju ili u drugim materijalnim oblicima iz članka 38. ovoga Zakona namijenjene javnosti, dužan je od te građe o svom trošku, a najkasnije u roku od 30 dana po završetku tiskanja, umnažanja ili proizvodnje, dostaviti Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu dva primjerka publikacija u analognom obliku, jedan primjerak depozitnoj knjižnici izvan Zagreba te propisani broj primjeraka građe za druge knjižnice sukladno pravilniku koji uređuje obvezni primjerak, a koji donosi ministar nadležan za kulturu uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća. (2) Svaki nakladnik dužan je u roku iz stavka 1. ovoga članka dostaviti još po jedan primjerak građe matičnoj knjižnici na području županije na kojoj je njegovo sjedište radi stvaranja zavičajne zbirke. Tiskar s područja jedne županije koji tiska za nakladnika iz druge županije dužan je u istom roku jedan primjerak dostaviti matičnoj knjižnici na području županije na kojoj je njegovo sjedište. (3) Obvezni primjerci moraju biti ispravni i potpuni, u obliku u kojem su namijenjeni prodaji i raspačavanju. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 2247 | Zrinka Udiljak Bugarinovski | I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 40... (1) Nakladnik koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj i izdaje ili proizvodi tiskane publikacije, publikacije na elektroničkom prijenosnom mediju ili u drugim materijalnim oblicima iz članka 38. ovoga Zakona namijenjene javnosti, dužan je od te građe o svom trošku, a najkasnije u roku od 30 dana po završetku tiskanja, umnažanja ili proizvodnje, dostaviti Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu dva primjerka publikacija u analognom obliku, jedan primjerak depozitnoj knjižnici izvan Zagreba te propisani broj primjeraka građe za druge knjižnice sukladno pravilniku koji uređuje obvezni primjerak, a koji donosi ministar nadležan za kulturu uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća. (2) Svaki nakladnik dužan je u roku iz stavka 1. ovoga članka dostaviti još po jedan primjerak građe matičnoj knjižnici na području županije na kojoj je njegovo sjedište radi stvaranja zavičajne zbirke. Tiskar s područja jedne županije koji tiska za nakladnika iz druge županije dužan je u istom roku jedan primjerak dostaviti matičnoj knjižnici na području županije na kojoj je njegovo sjedište. (3) Obvezni primjerci moraju biti ispravni i potpuni, u obliku u kojem su namijenjeni prodaji i raspačavanju. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 2248 | dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. | Članak 40... (1) Nakladnik koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj i izdaje ili proizvodi tiskane publikacije, publikacije na elektroničkom prijenosnom mediju ili u drugim materijalnim oblicima iz članka 38. ovoga Zakona namijenjene javnosti, dužan je od te građe o svom trošku, a najkasnije u roku od 30 dana po završetku tiskanja, umnažanja ili proizvodnje, dostaviti Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu dva primjerka publikacija u analognom obliku, jedan primjerak depozitnoj knjižnici izvan Zagreba te propisani broj primjeraka građe za druge knjižnice sukladno pravilniku koji uređuje obvezni primjerak, a koji donosi ministar nadležan za kulturu uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća. (2) Svaki nakladnik dužan je u roku iz stavka 1. ovoga članka dostaviti još po jedan primjerak građe matičnoj knjižnici na području županije na kojoj je njegovo sjedište radi stvaranja zavičajne zbirke. Tiskar s područja jedne županije koji tiska za nakladnika iz druge županije dužan je u istom roku jedan primjerak dostaviti matičnoj knjižnici na području županije na kojoj je njegovo sjedište. (3) Obvezni primjerci moraju biti ispravni i potpuni, u obliku u kojem su namijenjeni prodaji i raspačavanju. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 2249 | Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. | Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 2250 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. | Članak 40. treba brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 2251 | Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek | I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. | Nakladni je dužan dostaviti … „jedan primjerak depozitnoj knjižnici izvan Zagreba te propisani broj primjeraka građe za druge knjižnice“ Koje su to depozitne i druge knjižnice treba biti definirano već u zakonu i treba ostati kao i do sada ukoliko se neka od knjižnica koja ga prima izričito ne izjasni da tu privilegiju više ne želi. Da podsjetimo, Gradska i sveučilišna knjižnica u Osijeku i do sada je jedina knjižnica u kontinentalnom dijelu Hrvatske koja prima obvezni primjerak, preko kojeg je cjelokupna nacionalna produkcija dostupna stanovništvu istočne Hrvatske (kao i stanovnicima prekograničnih područja u susjednim zemljama). Apsurdno je da bi ukidanjem obveznog primjerka Osijeku, stanovništvu istočne Hrvatske bile dostupnije nakladničke produkcije Mađarske i Srbije nego produkcija hrvatskog izdavaštva. Smatramo da se obvezni primjerak može racionalizirati u smislu da ne dobivaju svi sve (što naravno treba jasno precizirati!) ali NE i ukinuti. Obvezni primjerak ne može biti i nije samo trošak i balast, nego je on zaista privilegija i kulturno bogatstvo. Njegovim ukidanjem stvara se čitav niz problema, od opstanka pojedinih knjižnica do mogućeg viška stručnih djelatnika. Koga se štiti mogućim smanjivanjem, tj. ukidanjem OP-a nekim knjižnicama? Ne bi li zakon o knjižnicama trebao štititi i promicati upravo knjižnice i knjižničnu djelatnost????? | Primljeno na znanje | Nije prihvaćeno. Obvezni primjerak se skuplja u svrhu stvaranja nacionalne zbirke knjižnične građe, a ne radi dostupnosti građe. |
| 2252 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. | KOMENTAR: Postupci deponenata predmet su podzakonskog akta. Ovdje treba načelno regulirati obvezu dostave obveznog primjerka i potrebu suradnje s NSK. U samoj odredbi kako je predložena, vidi se da NSK više distribuira OP drugim knjižnicama, već se svi troškovi dostave prenose na izdavače. | Primljeno na znanje | Nema jasnog prijedloga. |
| 2253 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. | PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (1) Deponenti obveznog primjerka (dalje: Deponenti) su nakladnici koji imaju sjedište u Republici Hrvatskoj i izdaju ili proizvode tiskane publikacije, publikacije u drugim materijalnim oblicima, odnosno elektroničke publikacije u materijalnom ili mrežnom obliku. (2) Deponenti su dužni besplatno i o svome trošku dostavljati obvezni primjerak nacionalnoj instituciji odgovornoj za obvezni primjerak sukladno ovom Zakonu i Pravilniku iz članka 38. ovog Zakona. (3) Deponenti i nacionalna institucija odgovorna za obvezni primjerak međusobno surađuju u cilju unaprjeđenja vidljivosti i raspoloživosti publikacija dostavljenih u depozit.“ | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno. Navedeni članak je dogovoren s predstavnicima struke. |
| 2254 | Lada Duraković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. | Smatram da sve Sveučilišne knjižnice u Hrvatskoj trebaju dobiti obavezan primjerak a ne samo NSK i depozitna knjižnica. Ovim se člankom u neravnopravan položaj stavljaju znanstvenici i studenti iz sveučilišnih centara izvan Zagreba. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno. Obvezni primjerak se skuplja u svrhu stvaranja nacionalne zbirke knjižnične građe, a ne radi dostupnosti građe. |
| 2255 | Gradska knjižnica Beli Manastir | I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. | S obzirom da zbirke knjižnica koje imaju status središnjih knjižnica nacionalnih manjina, trebaju biti reprezentativne zbirke na jeziku pojedine manjine na području RH, trebala bi se propisati obveza nakladnika da tim knjižnicama dostavljaju obvezni primjerak kada su u pitanju izdanja na jeziku i pismu navedenih nacionalnih manjina. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno. Obvezni primjerak se skuplja u svrhu stvaranja nacionalne zbirke knjižnične građe, a ne radi dostupnosti građe. |
| 2256 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 41. | Predlaže se dodati na kraju teksta članka: "sukladno pravilniku o obveznom primjerku" | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 2257 | Iva Grković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 41. | Brisati. Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 2258 | Društvo knjižničara Karlovačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 41. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 41... Nakladnik koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj i izdaje online publikacije (e-knjige, e-serijske publikacije), dužan je obavijestiti Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu o postojanju i objavljivanju publikacije i dostaviti metapodatke i građu u propisanom formatu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 2259 | Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 41. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 41... Nakladnik koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj i izdaje online publikacije (e-knjige, e-serijske publikacije), dužan je obavijestiti Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu o postojanju i objavljivanju publikacije i dostaviti metapodatke i građu u propisanom formatu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 2260 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 41. | Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 2261 | Aniko Smiljanić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 41. | Brisati članak. Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 2262 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 41. | Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 2263 | Maja Valjak | I.OPĆE ODREDBE, Članak 41. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 2264 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 41. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 41... Nakladnik koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj i izdaje online publikacije (e-knjige, e-serijske publikacije), dužan je obavijestiti Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu o postojanju i objavljivanju publikacije i dostaviti metapodatke i građu u propisanom formatu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 2265 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 41. | BRISATI - pitanje obveznog primjerka treba biti dio zakona o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 2266 | Društvo knjižničara u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 41. | Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 2267 | Lidija Dužić Zlovolić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 41. | Članak 41... Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 2268 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 41. | Brisati, ne pripada u ovaj zakon | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 2269 | Sanja Paravić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 41. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 41... Nakladnik koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj i izdaje online publikacije (e-knjige, e-serijske publikacije), dužan je obavijestiti Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu o postojanju i objavljivanju publikacije i dostaviti metapodatke i građu u propisanom formatu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 2270 | Grozdana Ribičić,viša knjižničarka, predsjednica Komisije za čitanje HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 41. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 2271 | Jasminka Kovačević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 41. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 41... Nakladnik koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj i izdaje online publikacije (e-knjige, e-serijske publikacije), dužan je obavijestiti Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu o postojanju i objavljivanju publikacije i dostaviti metapodatke i građu u propisanom formatu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 2272 | Ivana Dorotić Malič | I.OPĆE ODREDBE, Članak 41. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 41... Nakladnik koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj i izdaje online publikacije (e-knjige, e-serijske publikacije), dužan je obavijestiti Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu o postojanju i objavljivanju publikacije i dostaviti metapodatke i građu u propisanom formatu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 2273 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 41. | Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 2274 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 41. | Članak 41. BRISATI. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka je dio zakona o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 2275 | Tomislav Staničić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 41. | Članak 41... Nakladnik koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj i izdaje online publikacije (e-knjige, e-serijske publikacije), dužan je obavijestiti Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu o postojanju i objavljivanju publikacije i dostaviti metapodatke i građu u propisanom formatu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 2276 | Zrinka Udiljak Bugarinovski | I.OPĆE ODREDBE, Članak 41. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 41... Nakladnik koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj i izdaje online publikacije (e-knjige, e-serijske publikacije), dužan je obavijestiti Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu o postojanju i objavljivanju publikacije i dostaviti metapodatke i građu u propisanom formatu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 2277 | dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 41. | Članak 41... Nakladnik koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj i izdaje online publikacije (e-knjige, e-serijske publikacije), dužan je obavijestiti Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu o postojanju i objavljivanju publikacije i dostaviti metapodatke i građu u propisanom formatu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 2278 | Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 41. | Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 2279 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 41. | Članak 41. treba brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 2280 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 41. | KOMENTAR: Isti komentar, kao kod prethodnog članka: postupci deponenata su predmet Pravilnika. U članku se koristi se nestručna terminologija. Pravilno je umjesto „Online publikacija“, što označava da se mijenja u realnom vremenu, upotrijebiti „mrežna publikacija“. „On-line“ nije nije isto što i e-knjiga i e-serijska publikacija, jer one mogu biti i na materijalnim nositeljima. Radi se mrežnim publikacijama, koje obuhvaćaju više vrsti građe, a ,mrežne e-knjige i mrežne e-publikacije su samo neke od vrsti mrežne građe. U daljnjem teksta unutar poglavlja o obveznom primjerku treba navesti ostale vrste odrebi koje spadaju u zakon, prema Međunarodnim smjernicama UNESCO-a o obveznom primjerku. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 2281 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 41. | PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (1) Nacionalna institucija odgovorna za obvezni primjerak i središnja depozitna knjižnica obveznog primjerka u Republici Hrvatskoj je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. (2) U cilju očuvanja i osiguranja pristupa objavljenoj materijalnoj baštini nacije na cjelokupnom teritoriju Republike Hrvatske, osim u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, obvezni primjerak se pohranjuje i u Osijeku, Puli, Rijeci, Zadru, Splitu i Dubrovniku, u depozitnoj knjižnici, koju će, uz prethodnu suglasnost njezinog osnivača, odrediti ministar nadležan za kulturu Pravilnikom iz članka 42. ovog Zakona. (3) Osnivači depozitnih knjižnica odgovorni su za osiguravanje uvjeta za njihovo poslovanje s obveznim primjerkom koji se propisuju Pravilnikom iz članka 38. ovog Zakona. (4) Ministar kulture može depozitnoj knjižnici uskratiti pravo na primanje obveznog primjerka, ako njezin osnivač nije osigurao uvjete iz prethodnog stavka. (5) Depozitne knjižnice kojima su osigurani uvjeti iz prethodnog stavka, odgovorne su za očuvanje predmeta obveznog primjerka. (6) Depozitne knjižnice imaju pravo i dužnost omogućiti javni pristup zbirkama obveznog primjerka u svojem prostoru i putem međuknjižnične posudbe, ali građu nabavljenu obveznim primjerkom ne smiju posuđivati izvan prostora knjižnice (7) Nabava građe obveznim primjerkom smije biti zamjena za druge vidove nabave. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Obvezni primjerak se uređuje na novi način sukladno novim tehnologijama i njegovoj svrsi. |
| 2282 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 42. | Predlaže se usklađivanje st.1 s prijedlogom dopune u Članku 41 te jedna dopuna: (1) Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu postupa s obveznim primjerkom sukladno odredbama pravilnika iz članka 40. stavka 1. i članka 41. ovoga Zakona. Obvezni primjerak online publikacija iz članka 41. pohranjuje se u sustavima Hrvatske digitalne knjižnice. Obrazloženje: Dopuna se predlaže zato što, zbog izostavljanja dijela prijedloga teksta o obveznom primjerku koji je tijekom izrade Zakona dala NSK, nisu do kraja jasne obveze pohrane online građe. Predlaže se izmjena i dopuna st. 2 koji bi glasio: (2) Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu osigurava zaštitu i trajnu dostupnost te korištenje građe dostavljene obveznim primjerkom. Obrazloženje: Dopuna je nužna radi ispunjenja temeljne djelatnosti NSK – izgrađuje, organizira, čuva, trajno zaštićuje i čini dostupnom nacionalnu zbirku knjižnične građe (Croatica). Predlaže se usklađivanje st. 4 s Člankom 41: (4) Postupanje s obveznim primjerkom i sustav uređuje se pravilnikom o obveznom primjerku iz članka 40. stavka 1. i članka 41 ovoga Zakona. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 2283 | Iva Grković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 42. | TEKST PRIJEDLOGA Članak 42 (1)... Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu postupa s obveznim primjerkom sukladno odredbama pravilnika iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Predloženo je brisanje čl. 40. u cijelosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 2284 | Društvo knjižničara Karlovačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 42. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 42 (1)... Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu postupa s obveznim primjerkom sukladno odredbama pravilnika iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Predloženo je brisanje čl. 40. u cijelosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 2285 | Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 42. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 42. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu postupa s obveznim primjerkom sukladno odredbama pravilnika iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Predloženo je brisanje čl. 40. u cijelosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 2286 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 42. | Brisati. OBRAZLOŽENJE: Predloženo je brisanje čl. 40. u cijelosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 2287 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 42. | Brisati. OBRAZLOŽENJE: Predloženo je brisanje čl. 40. u cijelosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 2288 | Maja Valjak | I.OPĆE ODREDBE, Članak 42. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 42 (1)... Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu postupa s obveznim primjerkom sukladno odredbama pravilnika iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Predloženo je brisanje čl. 40. u cijelosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 2289 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 42. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 42 (1)... Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu postupa s obveznim primjerkom sukladno odredbama pravilnika iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Predloženo je brisanje čl. 40. u cijelosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 2290 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 42. | Stavak (1) BRISATI, odnosno uskladiti s prethodnim sugestijama. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 2291 | Sveučilišna knjižnica u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 42. | ČLANAK 42. (3): Nakladnik digitalne građe ima pravo odrediti uvjete pristupa, ali je dužan dopustiti minimalnu razinu pristupa u „prostorima Nacionalne i sveučilišne knjižnice i ostalih sedam knjižnica koje primaju i obvezni primjerak u tiskanom obliku …“ | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Odredbe o obveznom primjerku su promijenjene s obzirom na nove tehnologije. |
| 2292 | Društvo knjižničara u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 42. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Predloženo je brisanje čl. 40. u cijelosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 2293 | Lidija Dužić Zlovolić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 42. | Članak 42 (1)... Brisati. OBRAZLOŽENJE: Predloženo je brisanje čl. 40. u cijelosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 2294 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 42. | Brisati i razraditi pravilnikom kada je odlučeno rješavati problematiku na dvije razine akata. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 2295 | Sanja Paravić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 42. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 42 (1)... Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu postupa s obveznim primjerkom sukladno odredbama pravilnika iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Predloženo je brisanje čl. 40. u cijelosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 2296 | Grozdana Ribičić,viša knjižničarka, predsjednica Komisije za čitanje HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 42. | Članak 42 (1)... Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu postupa s obveznim primjerkom sukladno odredbama pravilnika iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Predloženo je brisanje čl. 40. u cijelosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 2297 | Jasminka Kovačević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 42. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 42 (1)... Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu postupa s obveznim primjerkom sukladno odredbama pravilnika iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Predloženo je brisanje čl. 40. u cijelosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 2298 | Ivana Dorotić Malič | I.OPĆE ODREDBE, Članak 42. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 42 (1)... Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu postupa s obveznim primjerkom sukladno odredbama pravilnika iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Predloženo je brisanje čl. 40. u cijelosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 2299 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 42. | Članak 42 (1)... Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu postupa s obveznim primjerkom sukladno odredbama pravilnika iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Predloženo je brisanje čl. 40. u cijelosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 2300 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 42. | Članak 42. BRISATI. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka dio je zakona o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 2301 | Tomislav Staničić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 42. | Članak 42 (1)... Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu postupa s obveznim primjerkom sukladno odredbama pravilnika iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Predloženo je brisanje čl. 40. u cijelosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 2302 | Zrinka Udiljak Bugarinovski | I.OPĆE ODREDBE, Članak 42. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 42 (1)... Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu postupa s obveznim primjerkom sukladno odredbama pravilnika iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Predloženo je brisanje čl. 40. u cijelosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 2303 | dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 42. | Članak 42 (1)... Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu postupa s obveznim primjerkom sukladno odredbama pravilnika iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Predloženo je brisanje čl. 40. u cijelosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 2304 | Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 42. | Brisati. OBRAZLOŽENJE: Predloženo je brisanje čl. 40. u cijelosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 2305 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 42. | Članak 42 (1)... Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu postupa s obveznim primjerkom sukladno odredbama pravilnika iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Predloženo je brisanje čl. 40. u cijelosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 2306 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 42. | KOMENTAR: U posljednjem članku o OP-u, potrebno je samo navesti odredbe koje će se regulirati pravilnikom. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Propisano je da se pravilnikom uređuje postupanje s obveznim primjerkom. |
| 2307 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 42. | PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: Pravilnikom o obveznom primjerku, ministar nadležan za kulturu će pobliže propisati teritorijalno porijeklo publikacija obveznog primjerka, vrste publikacija koje se dostavljaju, depozitne knjižnice, broj obveznih primjeraka koji se dostavljaju, rokove deponiranja, te prava i obveze deponenata i depozitnih knjižnica u pogledu postupanja s obveznim primjerkom. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Pravilnikom se uređuje općenito postupanje s obveznim pravilnikom. |
| 2308 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, NADZOR NAD RADOM KNJIŽNICA | U poglavlju o nadzoru nad radom knjižnica stručni nadzor se nepotrebno daje i drugim knjižnicama osim matičnih, a nelogično je da nadzor nad zakonitošću rada knjižnice u sustavu znanosti i obrazovanja obavlja ministarstvo nadležno za kulturu. | Prihvaćen | Prihvaćeno, uređeno u članku 45. Nacrta prijedloga Zakona. |
| 2309 | Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica, Hrvatsko knjižničarsko društvo, Sekcija za narodne knjižnice - Komisija za narodne knjižnice | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | Članak 43./Stavak 1. Potrebna je izmjena da Stručni nadzor nad radom knjižnica obavljaju matične knjižnice na način propisan pravilnikom o matičnoj djelatnosti. Objašnjenje: Nije jasno koja je to „druga knjižnica“ koju ministarstvo može ovlastiti za poslove stručnog nadzora. Matične knjižnice trebaju zadovoljavati određene kriterije, prema tome knjižnica ili jest ili nije matična. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 2310 | Ines Krušelj-Vidas, školska knjižničarka savjetnica, član Sekcije za školske knjižnice/ Hrvatsko knjižničarsko društvo Krapinsko-zagorske županije; član Hrvatske udruge školskih knjižničara/Podružnica Krapinsko-zagorske županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | Potrebno je prihvatiti posebnosti u radu školskih knjižnica. Zato Članak 43 (1)... treba mijenjati kako slijedi. Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica ili druga knjižnica koju ministarstvo nadležno za poslove kulture ovlasti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. Iznimno u školskim knjižnicama gdje matična knjižnica obavlja savjetodavni nadzor i stručno usavršavanje djelatnika, a stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja Agencija za odgoj i obrazovanje pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja. OBRAZLOŽENJE: Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. Nad školskim knjižnicama stručni nadzor obavlja Agencija za odgoj i obrazovanje. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se jer stručni nadzor, radi stručnosti i obrazovanja djelatnika, može obavljati samo matična knjižnica. |
| 2311 | Nadia Bužleta | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | U čl. 43., st. 1. predlaže se: (1) Stručni nadzor nad radom knjižnica obavljaju matične knjižnice na način propisan pravilnikom o matičnoj djelatnosti. Komentar: Nije jasno koja je to „druga knjižnica“ koju ministarstvo može ovlastiti za poslove stručnog nadzora. Matične knjižnice trebaju zadovoljavati određene kriterije, prema tome knjižnica ili jest ili nije matična. Sukladno tome u stavku 4. predlaže se izbrisati „ili drugoj knjižnici koju ministarstvo nadležno za poslove kulture ovlasti“. | Prihvaćen | Prihvaćeno, odredba prema kojoj se daje ovlaštenje drugoj knjižnici za nadzor je brisana. |
| 2312 | Iva Grković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | TEKST PRIJEDLOGA Članak 43 (1)... Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica ili druga knjižnica koju ministarstvo nadležno za poslove kulture ovlasti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 2313 | Društvo knjižničara Karlovačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 43 (1)... Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica ili druga knjižnica koju ministarstvo nadležno za poslove kulture ovlasti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2314 | Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 43.. Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica ili druga knjižnica koju ministarstvo nadležno za poslove kulture ovlasti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2315 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2316 | Jagoda Ille, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | Čl. 43. st. (1) izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica na način propisan pravilnikom o matičnoj djelatnosti. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2317 | Aniko Smiljanić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | Članak 43 (1)... Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica ili druga knjižnica koju ministarstvo nadležno za poslove kulture ovlasti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2318 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2319 | Petar Lukačić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2320 | Maja Valjak | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2321 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 43 (1)... Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica ili druga knjižnica koju ministarstvo nadležno za poslove kulture ovlasti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2322 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | Primjedba na stavak (3): Nije jasno kako STRUČNI nadzor nad radom Nacionalne i sveučilišne knjižnice može obavljati Hrvatsko knjižnično vijeće čiji članovi samo manjim dijelom, prema prijedlogu zakona, dolaze iz stručne knjižničarske zajednice. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se jer Hrvatsko knjižnično vijeće prema ovom Zakonu čine istaknuti stručnjaci iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. |
| 2323 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | Stavak (1) treba glasiti: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2324 | Knjižnica i čitaonica Kutina | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2325 | ANA SUDAREVIĆ | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. Iznimno u školskim knjižnicama gdje matična knjižnica obavlja savjetodavni nadzor i stručno usavršavanje djelatnika, a stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja Agencija za odgoj i obrazovanje pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se jer stručni nadzor, radi stručnosti i obrazovanja djelatnika, može obavljati samo matična knjižnica. |
| 2326 | Društvo knjižničara u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: (1) Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2327 | Lidija Dužić Zlovolić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2328 | Knjižničarsko društvo Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | Članak 43 (1)... Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica ili druga knjižnica koju ministarstvo nadležno za poslove kulture ovlasti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. Iznimno u školskim knjižnicama gdje matična knjižnica obavlja savjetodavni nadzor i stručno usavršavanje djelatnika, a stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja Agencija za odgoj i obrazovanje pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se jer stručni nadzor, radi stručnosti i obrazovanja djelatnika, može obavljati samo matična knjižnica. |
| 2329 | Knjižnice grada Zagreba | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | (1)Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica na način propisan pravilnikom o matičnoj djelatnosti. (3)Predstavnik NSK koji je imenovan u HKV-u u sukobu je interesa ako provodi stručni nadzor nad ustanovom u kojoj je zaposlen. (4)Knjižnica iz stavka 1. ovoga članka dužna je matičnoj knjižnici na zahtjev, omogućiti uvid u podatke potrebne za obavljanje stručnoga nadzora. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2330 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. OBRAZLOŽENJE Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2331 | Sanja Paravić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 43 (1)... Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica ili druga knjižnica koju ministarstvo nadležno za poslove kulture ovlasti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2332 | Sanja Heberling Dragičević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | (1) Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica sukladno pravilniku iz članka 35. stavka 4. ovog Zakona. (4) Knjižnica iz stavka 1. ovoga članka dužna je matičnoj knjižnici, na zahtjev, omogućiti uvid u podatke potrebne za obavljanje stručnoga nadzora. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2333 | Sanja Heberling Dragičević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | U Stavku 1. i stavku 4. nije jasno zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Stručni nadzor je element matične djelatnosti, pa ga ne može obavljati knjižnica koja nije matična. Ako je razlog ovakvoj odredbi da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2334 | Ivana Vladilo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 43 (1)... Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica ili druga knjižnica koju ministarstvo nadležno za poslove kulture ovlasti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. Iznimno u školskim knjižnicama gdje matična knjižnica obavlja savjetodavni nadzor i stručno usavršavanje djelatnika, a stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja Agencija za odgoj i obrazovanje pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja. OBRAZLOŽENJE: Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se jer stručni nadzor, radi stručnosti i obrazovanja djelatnika, može obavljati samo matična knjižnica. |
| 2335 | Korina Udina | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | Članak 43 (1)... Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica ili druga knjižnica koju ministarstvo nadležno za poslove kulture ovlasti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. Iznimno u školskim knjižnicama gdje matična knjižnica obavlja savjetodavni nadzor i stručno usavršavanje djelatnika, a stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja Agencija za odgoj i obrazovanje pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja. OBRAZLOŽENJE: Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. Nad školskim knjižnicama stručni nadzor obavlja Agencija za odgoj i obrazovanje. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se jer stručni nadzor, radi stručnosti i obrazovanja djelatnika, može obavljati samo matična knjižnica. |
| 2336 | Grozdana Ribičić,viša knjižničarka, predsjednica Komisije za čitanje HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | Članak 43 (1)... Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica ili druga knjižnica koju ministarstvo nadležno za poslove kulture ovlasti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2337 | Jasminka Kovačević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 43 (1)... Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica ili druga knjižnica koju ministarstvo nadležno za poslove kulture ovlasti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2338 | Ivana Dorotić Malič | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 43 (1)... Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica ili druga knjižnica koju ministarstvo nadležno za poslove kulture ovlasti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2339 | Jasminka Kovačević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 43 (1)... Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica ili druga knjižnica koju ministarstvo nadležno za poslove kulture ovlasti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2340 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2341 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | Stavak (3) Stručni nadzor nad radom NSK može obavljati Hrvatsko knjižnično vijeće SAMO u slučaju da je sastavljeno većinom od stručnjaka! | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se jer Hrvatsko knjižnično vijeće prema ovom Zakonu čine istaknuti stručnjaci iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. |
| 2342 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | Stavak (1) treba glasiti: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2343 | Tomislav Staničić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | Članak 43 (1)... Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica ili druga knjižnica koju ministarstvo nadležno za poslove kulture ovlasti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2344 | Zrinka Udiljak Bugarinovski | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 43 (1)... Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica ili druga knjižnica koju ministarstvo nadležno za poslove kulture ovlasti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2345 | Ljiljana Črnjar | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | Stavak 1. Nejasno je koja bi to mogla biti „druga knjižnica“ koju ministarstvo može zadužiti za poslove stručnog nadzora te su moguće razne interpretacije. Predlažem da Stavak 1 glasi kao u postojećem Zakonu: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavljaju matične knjižnice na način propisan pravilnikom o matičnoj djelatnosti. Stavak 4. Brisati: „ili drugoj knjižnici koju ministarstvo nadležno za poslove kulture ovlasti“. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2346 | dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | Članak 43 (1)... Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica ili druga knjižnica koju ministarstvo nadležno za poslove kulture ovlasti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2347 | Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2348 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | Čl. 43. st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2349 | Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | PRIMJEDBA - Članak 43., Stavak 1. Nije jasno koja je to „druga knjižnica“ koju ministarstvo može ovlastiti za poslove stručnog nadzora? Matične knjižnice trebaju zadovoljavati određene kriterije, prema tome knjižnica ili jest ili nije matična. PRIJEDLOG - kao u postojećem Zakonu: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavljaju matične knjižnice na način propisan pravilnikom o matičnoj djelatnosti. STAVAK 4. Knjižnica iz stavka 1. ovoga članka dužna je matičnoj knjižnici ili drugoj knjižnici koju ministarstvo nadležno za poslove kulture ovlasti, na zahtjev, omogućiti uvid u podatke potrebne za obavljanje stručnoga nadzora. PRIJEDLOG - Stavak 4 Sukladno gore navedenom, predlažem izbrisati: „ili drugoj knjižnici koju ministarstvo nadležno za poslove kulture ovlasti“. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2350 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | KOMENTAR: U Stavku 1. i stavku 4. nije jasno zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Stručni nadzor je element matične djelatnosti, pa ga ne može obavljati knjižnica koja nije matična. Ako je razlog ovakvoj odredbi da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2351 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (1) Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica sukladno pravilniku iz članka 35. stavka 4. ovog Zakona. (4) Knjižnica iz stavka 1. ovoga članka dužna je matičnoj knjižnici, na zahtjev, omogućiti uvid u podatke potrebne za obavljanje stručnoga nadzora. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2352 | Iva Grković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. | TEKST PRIJEDLOGA U članku 44. ne spominje se izrijekom tko ima nadzor nad radom znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Predlaže se dopuna novim stavkom (4) na sljedeći način: (4) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. | Prihvaćen | Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju. |
| 2353 | Društvo knjižničara Karlovačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U članku 44. ne spominje se izrijekom tko ima nadzor nad radom znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Predlaže se dopuna novim stavkom (4) na sljedeći način: (4) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. | Prihvaćen | Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju. |
| 2354 | Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U članku 44. ne spominje se izrijekom tko ima nadzor nad radom znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Predlaže se dopuna novim stavkom (4) na sljedeći način: (4) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. | Prihvaćen | Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju. |
| 2355 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. | Predlaže se dopuna novim stavkom (4) na sljedeći način: (4) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. | Prihvaćen | Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju. |
| 2356 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. | U članku 44. ne spominje se izrijekom tko ima nadzor nad radom znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Predlaže se dopuna novim stavkom (4) na sljedeći način: (4) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. | Prihvaćen | Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju. |
| 2357 | Petar Lukačić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. | (4) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. | Prihvaćen | Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju. |
| 2358 | Sofija Konjević, IRB-Centar za znanstvene informacije, HKD član Komisija za nabavu knjižnične građe i međuknjižničnu posudbu, Uredništvo mrežnih stranica HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. | Podržavam prijedlog Sveučilišne knjižnica u Splitu 1 IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA ČLANAK 44, STAVAK 1. (1) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata knjižnice kojoj je osnivač ili suosnivač Republika Hrvatska ili knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je Republika Hrvatska osnivač ili suosnivač, obavlja nadležno ministarstvo sukladno članku 12. stavku 2. ovog zakona. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se odredba o nadzoru je formulirana u skladu sa Zakonom o sustavu državne uprave. |
| 2359 | Maja Valjak | I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. | U članku 44. ne spominje se izrijekom tko ima nadzor nad radom znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Predlaže se dopuna novim stavkom (4) na sljedeći način: (4) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. | Prihvaćen | Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju. |
| 2360 | Mirjana Mihalić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. | Čl. 44., st. 1. bi trebao glasiti: (1) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata knjižnice kojoj je osnivač ili suosnivač Republika Hrvatska ili knjižnice unutar pravne osobe kojoj je Republika Hrvatska osnivač ili suosnivač obavlja ministarstvo nadležno za poslove kulture, odnosno ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja prema njihovoj nadležnosti za pojedine vrste knjižnica definiranoj u ovom Zakonu. | Prihvaćen | Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju. |
| 2361 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U članku 44. ne spominje se izrijekom tko ima nadzor nad radom znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Predlaže se dopuna novim stavkom (4) na sljedeći način: (4) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. | Prihvaćen | Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju. |
| 2362 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. | Podržavamo prijedlog da: (4) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. | Prihvaćen | Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju. |
| 2363 | Knjižnica i čitaonica Kutina | I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. | Predlaže se dopuna novim stavkom (4) na sljedeći način: (4) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. | Prihvaćen | Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju. |
| 2364 | Sveučilišna knjižnica u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA ČLANAK 44, STAVAK 1. (1) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata knjižnice kojoj je osnivač ili suosnivač Republika Hrvatska ili knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je Republika Hrvatska osnivač ili suosnivač, obavlja nadležno ministarstvo sukladno članku 12. stavku 2. ovog zakona. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se odredba o nadzoru je formulirana u skladu sa Zakonom o sustavu državne uprave. |
| 2365 | ANA SUDAREVIĆ | I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. | Predlaže se dopuna novim stavkom (4) na sljedeći način: Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. | Prihvaćen | Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju. |
| 2366 | Društvo knjižničara u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. | U članku 44. ne spominje se izrijekom tko ima nadzor nad radom znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Predlaže se dopuna novim stavkom (4) na sljedeći način: (4) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. | Prihvaćen | Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju. |
| 2367 | Lidija Dužić Zlovolić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. | Predlaže se dopuna novim stavkom (4) na sljedeći način: (4) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. | Prihvaćen | Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju. |
| 2368 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. | Prijedlog novog teksta: (1) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata knjižnice kojoj je osnivač ili suosnivač Republika Hrvatska ili knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je Republika Hrvatska osnivač ili suosnivač, obavlja nadležno ministarstvo sukladno članku 12. stavku 2. ovog zakona. OBRAZLOŽENJE Iako Ministarstvo kulture možda lakše provelo stručni nadzor nad zakonitošću rada knjiižnica u sustavu znanosti i visokog obrazovanja ne treba te obveze lišiti ministarstvo u čijem sustavu djeluju te knjižnice. Ako ostane ovako kako je predloženo, ministarstvo nadležno za znanosti i visokog obrazovanje će još manje nego sada primjećivati da u njegovom sustavu djeluju i knjižnice koje ovdje obavljaju javnu službu. | Prihvaćen | Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju. |
| 2369 | Sanja Paravić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U članku 44. ne spominje se izrijekom tko ima nadzor nad radom znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Predlaže se dopuna novim stavkom (4) na sljedeći način: (4) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. | Prihvaćen | Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju. |
| 2370 | Sanja Heberling Dragičević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. | (1) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata knjižnice kojoj je osnivač ili suosnivač Republika Hrvatska ili knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je Republika Hrvatska osnivač ili suosnivač, obavlja nadležno ministarstvo sukladno članku 12. stavku 2. ovog zakona. | Prihvaćen | Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju. |
| 2371 | Grozdana Ribičić,viša knjižničarka, predsjednica Komisije za čitanje HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. | U članku 44. ne spominje se izrijekom tko ima nadzor nad radom znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Predlaže se dopuna novim stavkom (4) na sljedeći način: (4) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. | Prihvaćen | Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju. |
| 2372 | Ivana Dorotić Malič | I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U članku 44. ne spominje se izrijekom tko ima nadzor nad radom znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Predlaže se dopuna novim stavkom (4) na sljedeći način: (4) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. | Prihvaćen | Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju. |
| 2373 | Jasminka Kovačević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U članku 44. ne spominje se izrijekom tko ima nadzor nad radom znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Predlaže se dopuna novim stavkom (4) na sljedeći način: (4) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. | Prihvaćen | Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju. |
| 2374 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. | Predlaže se dopuna novim stavkom (4) na sljedeći način: (4) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. | Prihvaćen | Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju. |
| 2375 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. | Članak 44. dopuniti stavkom (4): Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. | Prihvaćen | Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju. |
| 2376 | Tomislav Staničić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. | U članku 44. ne spominje se izrijekom tko ima nadzor nad radom znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Predlaže se dopuna novim stavkom (4) na sljedeći način: (4) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. | Prihvaćen | Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju. |
| 2377 | Zrinka Udiljak Bugarinovski | I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U članku 44. ne spominje se izrijekom tko ima nadzor nad radom znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Predlaže se dopuna novim stavkom (4) na sljedeći način: (4) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. | Prihvaćen | Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju. |
| 2378 | dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. | U članku 44. ne spominje se izrijekom tko ima nadzor nad radom znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Predlaže se dopuna novim stavkom (4) na sljedeći način: (4) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. | Prihvaćen | Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju. |
| 2379 | Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. | Predlaže se dopuna novim stavkom (4) na sljedeći način: (4) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. | Prihvaćen | Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju. |
| 2380 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. | U članku 44. ne spominje se izrijekom tko ima nadzor nad radom znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Predlaže se dopuna novim stavkom (4) na sljedeći način: (4) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. | Prihvaćen | Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju. |
| 2381 | Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek | I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. | U ovom članku utvrđuje se nadležnost za nadzor nad zakonitošću rada knjižnica prema osnivaču. Članak 10. propisuje da osnivač može biti i pravna osoba u pretežitom vlasništvu RH (što je slučaj za npr. sveučilište koje osniva sveučilišnu knjižnicu), ali u ovom članku nije izrijekom definirano tko kod takvih knjižnica obavlja nadzor nad zakonitošću rada, kao što je to izrijekom definirano u stavku 1. da je za knjižnice kojima je osnivač RH za nadzor nadležno ministarstvo kulture, a u stavku 2. za knjižnice kojima je osnivač JLPS ured državne uprave. Važećim zakonom nadzor nad zakonitošću rada utvrđena je prema namjeni knjižnice, a ne osnivaču pa je u čl. 49. propisano da nadzor nad zakonitošću rada sveučilišnih, općeznanstvenih, školskih knjižnica obavlja Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Ako se u novom zakonu nadzor nad zakonitošću rada određuje prema osnivaču, a zakonom je određeno da osnivač može biti i pravna osoba u pretežitom vlasništvu RH onda treba izrijekom definirati i tko je nadležan za nadzor nad zakonitošću rada takve ustanove. | Prihvaćen | Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju. |
| 2382 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. | KOMENTAR: Iako Ministarstvo kulture možda lakše provelo stručni nadzor nad zakonitošću rada knjiižnica u sustavu znanosti i visokog obrazovanja ne treba te obveze lišiti ministarstvo u čijem sustavu djeluju te knjižnice. Ako ostane ovako kako je predloženo, ministarstvo nadležno za znanosti i visokog obrazovanje će još manje nego sada primjećivati da u njegovom sustavu djeluju i knjižnice koje ovdje obavljaju javnu službu. | Prihvaćen | Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju. |
| 2383 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. | PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (1) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata knjižnice kojoj je osnivač ili suosnivač Republika Hrvatska ili knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je Republika Hrvatska osnivač ili suosnivač, obavlja nadležno ministarstvo sukladno članku 12. stavku 2. ovog zakona. | Prihvaćen | Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju. |
| 2384 | Mirjana Mihalić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 45. | Čl. 45., st.4. bi trebao glasiti: (4) Protiv rješenja o zabrani rada iz stavka 2. ovoga članka koje je donijelo nadležno upravno tijelo iz članka 44. stavka 2. ovoga Zakona može se podnijeti žalba ministarstvu nadležnom za poslove kulture, odnosno ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja prema njihovoj nadležnosti za pojedine vrste knjižnica definiranoj u ovom Zakonu. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Formulacija ove odredbe je u skladu s Zakonom o sustavu državne uprave, te upućuje na posebni zakon što se tiče nadležnosti za knjižnice u području znanosti i obrazovanje. |
| 2385 | Jasminka Kovačević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 45. | ... | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2386 | Gorana Tuškan, Komisija za narodne knjižnice | I.OPĆE ODREDBE, PREKRŠAJNE ODREDBE | U trenutno važećem Zakonu o knjižnicama pokazalo se problematičnim što nema nikakvih sankcija za osnivače koji ne ispunjavaju svoje zakonske obaveze, kao ni za jedinice lokalne samouprave koje ne poštuju odredbu Zakona o obvezi organiziranja knjižnične djelatnosti na svom području, stoga predlažemo da se predvide sankcije i za te kategorije. Prijedlog nadopune (ubaciti novi članak): Novčanom kaznom od ____________ kaznit će se: - jedinica lokalne samouprave koja ne osigura knjižnične usluge svojim građanima u skladu s čl. 11. ovog Zakona - osnivač knjižnice koji ne osigura sredstva za rad knjižnica u skladu s čl. 30. ovog Zakona | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da su obveze osnivača propisane ovim Zakonom i Zakonom o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi, prema kojem osnivanje ustanova u kulturi potpada pod samoupravni djelokrug. Sankcije za osnivača predviđene su u odredbama o nadzoru. |
| 2387 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, PREKRŠAJNE ODREDBE | U prekršajnim odrebama i dalje se ne penalizira nepridržavanje odredbi bitnih za ostvarivanje knjižnične djelatnosti kao djelatnosti od posebnog interesa, kao što je neorganiziranje knjižnične djelatnosti za ustanove znanosti i obrazovanja, uskraćivanje prava voditelju knjižnice u sastavu da sudjeluje u radu tijela matične ustanove, angažman nestručnog osoblja na stručnim knjižničarskim poslovima i sl. | Prihvaćen | Ne prihvaća se, radi se o radno pravnim odnosima. |
| 2388 | Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ | I.OPĆE ODREDBE, PREKRŠAJNE ODREDBE | PREKRŠAJNE ODREDBE - prijedlog za vraćanje ČLANKA (ranije 48.) koji je izbrisan iz ranije verzije Prijedloga, a neophodan je za uvođenje reda u djelatnost te za uvrštavanje novog ČLANKA PREKRŠAJNIH ODREDBI: TEKST izbačenog članka Novčanom kaznom od 10.000 do 50.000 kuna kaznit će se pravna osoba koja ne osigura sredstva za obavljanje redovne djelatnosti knjižnice čiji je osnivač, sukladno odredbi članka 30. stavka 4. ovoga Zakona. PRIMJEDBA: I dalje (što je bilo loše i u sadašnjem Zakonu iz 1997.) nije predviđena nikakva kazna npr. za jedinicu lokalne uprave koja nije osnovala knjižnicu, ili jedinicu regionalne uprave koja nije osnovala pokretnu službu na svom području, iako se Prijedlogom Zakona (čl. 11) predviđaju njihove obaveze u tom smislu. Kako bi Zakon zaista imao osnove i uporište da se poštuje, potrebno je dodati članak s predviđenim novčanim kaznama za jedinicu lokalne uprave koja nije osnovala knjižnicu, ili jedinicu regionalne uprave koja nije osnovala pokretnu službu na svom području, odnosno pravnu osobu koja nije osnovala knjižnicu kao ustrojstvenu jedinicu u svom sastavu a bila je to dužna prema ovom Zakonu. PRIJEDLOG NOVOG ČLANKA U PREKRŠAJNIM ODREDBAMA Članak ----- Novčanom kaznom od ----- do ------ kuna kaznit će se pravna osoba, a novčanom kaznom od ---- do ----- odgovorna osoba u toj pravnoj osobi ako ne osnuju knjižnice ili pokretne knjižnice u skladu s obavezom iz članka 11. ovog Zakona u roku od _____ godina od stupanja na snagu ovog Zakona: (1) Škole, visoka učilišta i znanstveni instituti, odnosno njihove odgovorne osobe, ako ne osnuju knjižnice u svom sastavu kao ustrojstvene jedinice. (2) Općine i gradovi s više od 3000 stanovnika ako samostalno ili zajedno ne osnuju i ne financiraju narodnu knjižnicu kao ustanovu te njezine podružnice na navedenom području, osim u slučaju kada djelatnost narodne knjižnice obavlja koja druga knjižnica na njihovu području. (3) Općine i gradovi s manje od 3000 stanovnika, a koji nemaju narodnu knjižnicu, ako posebnim ugovorom ne povjere obavljanje djelatnosti narodne knjižnice narodnoj knjižnici u drugoj općini i gradu ili osiguraju osnivanje podružnice te narodne knjižnice na svojem području, odnosno ako ne financiraju tu djelatnost. (4) Županije koje u suradnji s općinama i gradovima te na temelju stručnog mišljenja nadležne matične službe ne osiguraju uslugu pokretne knjižnice na svom području sukladno ovom Zakonu. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da su obveze osnivača propisane ovim Zakonom i Zakonom o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi, prema kojem osnivanje ustanova u kulturi potpada pod samoupravni djelokrug. Sankcije za osnivača predviđene su u odredbama o nadzoru. |
| 2389 | Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ | I.OPĆE ODREDBE, PREKRŠAJNE ODREDBE | PRIMJEDBA: Neprihvatljivo je bez ikakvog argumenta odmah pretpostavljati da neka knjižnica nije prikupila podatke o svom poslovanju namjerno, odnosno vlastitom greškom te bez prethodnog utvrđivanja razloga za to odmah propisati novčanu kaznu. Zakonodavac mora biti svjestan neosporne činjenice da u mnogim knjižnicama radi samo jedna osoba (čak štoviše, nisu rijetki slučajevi da jedna osoba radi kao jedini knjižničar za dvije knjižnice!), što znači da nitko osim te jedne osobe nije kvalificiran prikupljati spomenute podatke i izvještavati o njima, tj. često ne postoji zamjena za odsutnog djelatnika, ili zamjena, ako i postoji, nema stručnih znanja potrebnih za vođenje knjižnične statistike. Brojni su objektivni razlozi zbog kojih se može dogoditi da ta jedina osoba kompetentna za vođenje knjižnične statistike u određenoj knjižnici bude objektivno spriječena u određenom zadanom vremenskom razdoblju prikupiti statističke podatke – npr. bolovanje, rodiljni dopust, ili neka druga vrsta spriječenosti ili odsustva knjižničara, kao što se mogu dogoditi i neke druge objektivne prepreke, npr. elementarne nepogodne ili katastrofe itd. Isto se odnosi i na SVE druge stavke ovog člankaOD 1. DO 4. kao i na preostala 2 stavka (2) i (3). Neprihvatljivo je bez predviđenog postupka utvrđivanja dokaza i krivice, odnosno bez uzimanja u obzir opravdanih razloga za određeno nepostupanje knjižnice, odmah propisivati kaznu za knjižnicu, tim više što ispunjavanje pojedinih zahtjeva ovisi i o financijskim sredstvima pri čemu je od same knjižnice često odgovorniji npr. osnivač. PRIJEDLOG: (1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj knjižnica te pravna osoba u čijem se sastavu nalazi knjižnica koja ako se nedvojbeno utvrdi da zbog neopravdanih razloga, nemara ili propusta odgovorne osobe (voditelja ili ravnatelja knjižnice, odnosno ravnatelja pravne osobe u čijem se sastavu nalazi knjižnica): 1. nije prikupila statističke podatke o svom poslovanju i dostavila ih na zahtjev nadležnoj ustanovi ili instituciji | Prihvaćen | Nije prihvaćeno jer se utvrđivanje odgovornosti utvrđuje u prekršajnom postupku. |
| 2390 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, PREKRŠAJNE ODREDBE | U prekršajnim odrebama i dalje se ne penalizira nepridržavanje odredbi bitnih za ostvarivanje knjižnične djelatnosti kao djelatnosti od posebnog interesa, kao što je neorganiziranje knjižnične djelatnosti za ustanove znanosti i obrazovanja, uskraćivanje prava voditelju knjižnice u sastavu da sudjeluje u radu tijela matične ustanove, angažman nestručnog osoblja na stručnim knjižničarskim poslovima i sl. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, radi se o radno pravnim odnosima. |
| 2391 | Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica, Hrvatsko knjižničarsko društvo, Sekcija za narodne knjižnice - Komisija za narodne knjižnice | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | Članak 46. (3) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaje iz stavka 1. točke 1. i 2. ovoga članka fizička osoba, odnosno fizička osoba zadužena za obavljanje navedenih poslova. „Sporne su prekršajne odredbe, odnosno članak 46. Prijedloga. Tekst članka 46. na način na koji je predloženo u Prijedlogu Zakona je u suprotnosti s člankom 60. stavak 1. i člankom 61. stavak 2 Prekršajnog zakona. | Nije prihvaćen | Nije suprotno. Kazne su određene sukladno Prekršajnom zakonu što je potvrdilo Ministarstvo pravosuđa. |
| 2392 | Ines Krušelj-Vidas, školska knjižničarka savjetnica, član Sekcije za školske knjižnice/ Hrvatsko knjižničarsko društvo Krapinsko-zagorske županije; član Hrvatske udruge školskih knjižničara/Podružnica Krapinsko-zagorske županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | U potpunosti se slažem s ovdje iznesenim stavom Sveučilišne knjižnice u Splitu. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2393 | Društvo bibliotekara Istre | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | Predlaže se brisanje stavka 3. Odredba je suvišna jer ravnatelj kao odgovorna osoba ima ovlasti odnosno instrumente kojima može utjecati na organiziranje poslovanja pa tako primjerice može sankcionirati određeno ponašanje zaposlenika i sl. dok fizička osoba nema takve ovlasti. Stoga se ne može izjednačiti odnosno staviti na istu razinu odgovornost ravnatelja i zaposlenika kao fizičke osobe što navedena odredba čini (jer je razlika samo u visini novčane kazne, a ne i u prekršajnoj odgovornosti). | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 2394 | Društvo bibliotekara Istre | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | Predvidjeti sankcije za osnivače koji ne ispunjavaju svoje zakonske obaveze i za jedinice lokalne samouprave koje ne poštuju odredbu zakona o obvezi organiziranja knjižnične djelatnosti na svom području. Predlaže se ubaciti novi članak: Novčanom kaznom od ____________ kaznit će se: (1) jedinica lokalne samouprave koja ne poduzme osiguravanje knjižnične usluge iz čl. 11. ovog Zakona (2) osnivač knjižnice koji ne osigura sredstva za rad knjižnica iz čl. 30. ovog Zakona | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da su obveze osnivača propisane ovim Zakonom i Zakonom o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi, prema kojem osnivanje ustanova u kulturi potpada pod samoupravni djelokrug. Sankcije za osnivača predviđene su u odredbama o nadzoru. |
| 2395 | Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za informacijske znanosti | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | Zajedničko i usuglašeno mišljenje - Odsjeka za informacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, - Odjela za informacijske znanosti, Sveučilišta u Zadru, - Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Članak: 46 Stavak: 1 Prijedlog izmjena: Dodati alineju: 1. općine i gradovi koji nisu osnovali narodnu knjižnicu na svom području ili osigurali njezino financiranja u skladu sa čl. 11 ovog zakona. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da su obveze osnivača propisane ovim Zakonom i Zakonom o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi, prema kojem osnivanje ustanova u kulturi potpada pod samoupravni djelokrug. Sankcije za osnivača predviđene su u odredbama o nadzoru. |
| 2396 | Sveučilišna knjižnica u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | Do sada je prema postojećem Zakonu o knjižnicama, u poglavlju XII o Kaznenim odredbama kažnjavana samo ona fizička osoba iz izdavaštva koja se nije pridržavala odredbi o obveznom primjerku, vidi čl. 50. Kazne su se odnosile na knjižnice, i na odgovorne osobe u knjižnici, odnosno pravne osobe u čijem se sastavu nalazi knjižnica, vidi čl. 51. U prijedlogu novoga zakona, radi prekršaja iz članka 46, st. 1, novčanom kaznom od 2.000,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba, odnosno fizička osoba zadužena za obavljanje navedenih poslova, vidi čl. 46, st. 2. Objašnjenje: Kažnjava se neobavljanje sljedećih poslova: neprikupljanja statističkih podatke o svom poslovanju i unošenja u sustav jedinstvenog elektroničkog prikupljanja statističkih podataka o poslovanju knjižnica pri NSK, zbog nepoduzimanja mjera za zaštitu knjižnične građe te redovitog provođenja postupak revizije i otpisa građe, nezakonitog, ilegalnog obavljanja knjižnične djelatnosti te zbog onemogućavanja uvida u podatke potrebne za obavljanje stručnog nadzora, S obzirom na vrstu poslova čije neobavljanje podliježe kažnjavanju, fizička osoba iz članka 46, st.1 je knjižničarski djelatnik, najčešće diplomirani knjižničar. Nije slučajno da je kazna za navedene prekršaje u visini njegove mjesečne plaće. Ovdje treba istaknuti da neobavljanje poslova iz čl. 46., st. 1 najčešće ne ovisi o fizičkoj osobi. Ne mogu se prikupiti podaci ukoliko ih druge fizičke osobe nisu izradile, ne mogu se pokrenuti poslova koji prethodno, nisu timski organizirani. Puno je više prekršaja koje fizička osoba može u knjižnici sama uraditi, za njih biti direktno odgovorna. Ozbiljno bi trebalo kažnjavati zbog otuđenja ili namjernog uništavanja knjižnične građe i opreme, lošeg ophođenja prema korisnicima, kolegama itd. Predlaže se: Ova odredba iz čl. 46 smatra se presedanom i treba je odbaciti kao neprihvatljiv prijedlog novoga zakona o knjižnicama. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2397 | Nadia Bužleta | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | Predvidjeti sankcije za osnivače koji ne ispunjavaju svoje zakonske obaveze i za jedinice lokalne samouprave koje ne poštuju odredbu zakona o obvezi organiziranja knjižnične djelatnosti na svom području. Predlaže se ubaciti novi članak: Novčanom kaznom od ____________ kaznit će se: (1) jedinica lokalne samouprave koja ne poduzme osiguravanje knjižnične usluge iz čl. 11. ovog Zakona (2) osnivač knjižnice koji ne osigura sredstva za rad knjižnica iz čl. 30. ovog Zakona | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da su obveze osnivača propisane ovim Zakonom i Zakonom o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi, prema kojem osnivanje ustanova u kulturi potpada pod samoupravni djelokrug. Sankcije za osnivača predviđene su u odredbama o nadzoru. |
| 2398 | Iva Grković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | TEKST PRIJEDLOGA Članak 46. (1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj knjižnica te pravna osoba u čijem se sastavu nalazi knjižnica koja:……… IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati: 5) općina i grad koji nisu osnovali i financirali narodnu knjižnicu iz članka 11. st. 2. ovoga Zakona godinu dana od njegovog stupanja na snagu OBRAZLOŽENJE Člankom 11. propisana je navedena obveza općina i gradova s više od 3000 stanovnika da osnuju narodnu knjižnicu, ali ne i bilo kakva sankcija u slučaju da je ne osnuju. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da su obveze osnivača propisane ovim Zakonom i Zakonom o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi, prema kojem osnivanje ustanova u kulturi potpada pod samoupravni djelokrug. Sankcije za osnivača predviđene su u odredbama o nadzoru. |
| 2399 | Društvo knjižničara Karlovačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 46. (1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj knjižnica te pravna osoba u čijem se sastavu nalazi knjižnica koja:……… IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati: 5) općina i grad koji nisu osnovali i financirali narodnu knjižnicu iz članka 11. st. 2. ovoga Zakona godinu dana od njegovog stupanja na snagu OBRAZLOŽENJE Člankom 11. propisana je navedena obveza općina i gradova s više od 3000 stanovnika da osnuju narodnu knjižnicu, ali ne i bilo kakva sankcija u slučaju da je ne osnuju! | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da su obveze osnivača propisane ovim Zakonom i Zakonom o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi, prema kojem osnivanje ustanova u kulturi potpada pod samoupravni djelokrug. Sankcije za osnivača predviđene su u odredbama o nadzoru. |
| 2400 | Ana Škvarić, dipl. knjižničarka, članica Komisije za pokretne knjižnice HKD-a / članica Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | Dodati: 5) općina i grad koji nisu osnovali i financirali narodnu knjižnicu iz članka 11. st. 2. ovoga Zakona godinu dana od njegovog stupanja na snagu OBRAZLOŽENJE Člankom 11. propisana je navedena obveza općina i gradova s više od 3000 stanovnika da osnuju narodnu knjižnicu, ali ne i bilo kakva sankcija u slučaju da je ne osnuju. Također se u potpunosti slažem s komentarom Jagode Ille: "Predlaže se brisanje stavka (3) Predviđena je prekršajna odgovornost ravnatelja kao odgovorne osobe u knjižnici za sve prekršaje iz stavka 1., a samim time i obvezuje odgovornu osobu, odnosno ravnatelja da osigura uvjete za obavljanje poslova. Ako se pojedini zadaci ne izvršavaju na vrijeme ili ne provode, nije odgovorna fizička osoba, s obzirom na to da iznad sebe ima ravnatelja koji treba ravnati institucijom. Usto, ravnatelj kroz interne akte (poput pravilnika o radu) ima mogućnost sankcionirati fizičku osobu zaduženu za pojedine poslove (npr. otkazati ugovor o radu i nadoknaditi štetu) ako je to potrebno." | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da su obveze osnivača propisane ovim Zakonom i Zakonom o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi, prema kojem osnivanje ustanova u kulturi potpada pod samoupravni djelokrug. Sankcije za osnivača predviđene su u odredbama o nadzoru. |
| 2401 | Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 46. (1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj knjižnica te pravna osoba u čijem se sastavu nalazi knjižnica koja:……… IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati: 5) općina i grad koji nisu osnovali i financirali narodnu knjižnicu iz članka 11. st. 2. ovoga Zakona godinu dana od njegovog stupanja na snagu OBRAZLOŽENJE Člankom 11. propisana je navedena obveza općina i gradova s više od 3000 stanovnika da osnuju narodnu knjižnicu, ali ne i bilo kakva sankcija u slučaju da je ne osnuju. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da su obveze osnivača propisane ovim Zakonom i Zakonom o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi, prema kojem osnivanje ustanova u kulturi potpada pod samoupravni djelokrug. Sankcije za osnivača predviđene su u odredbama o nadzoru. |
| 2402 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | Dodati: 5) općina i grad koji nisu osnovali i financirali narodnu knjižnicu iz članka 11. st. 2. ovoga Zakona godinu dana od njegovog stupanja na snagu OBRAZLOŽENJE Člankom 11. propisana je navedena obveza općina i gradova s više od 3000 stanovnika da osnuju narodnu knjižnicu, ali ne i bilo kakva sankcija u slučaju da je ne osnuju. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da su obveze osnivača propisane ovim Zakonom i Zakonom o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi, prema kojem osnivanje ustanova u kulturi potpada pod samoupravni djelokrug. Sankcije za osnivača predviđene su u odredbama o nadzoru. |
| 2403 | Jagoda Ille, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | Predlaže se brisanje stavka (3) Predviđena je prekršajna odgovornost ravnatelja kao odgovorne osobe u knjižnici za sve prekršaje iz stavka 1., a samim time i obvezuje odgovornu osobu, odnosno ravnatelja da osigura uvjete za obavljanje poslova. Ako se pojedini zadaci ne izvršavaju na vrijeme ili ne provode, nije odgovorna fizička osoba, s obzirom na to da iznad sebe ima ravnatelja koji treba ravnati institucijom. Usto, ravnatelj kroz interne akte (poput pravilnika o radu) ima mogućnost sankcionirati fizičku osobu zaduženu za pojedine poslove (npr. otkazati ugovor o radu i nadoknaditi štetu) ako je to potrebno. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2404 | Aniko Smiljanić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | Članak 46. (1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj knjižnica te pravna osoba u čijem se sastavu nalazi knjižnica koja:……… IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati: 5) općina i grad koji nisu osnovali i financirali narodnu knjižnicu iz članka 11. st. 2. ovoga Zakona godinu dana od njegovog stupanja na snagu OBRAZLOŽENJE Člankom 11. propisana je navedena obveza općina i gradova s više od 3000 stanovnika da osnuju narodnu knjižnicu, ali ne i bilo kakva sankcija u slučaju da je ne osnuju. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da su obveze osnivača propisane ovim Zakonom i Zakonom o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi, prema kojem osnivanje ustanova u kulturi potpada pod samoupravni djelokrug. Sankcije za osnivača predviđene su u odredbama o nadzoru. |
| 2405 | Gradska knjižnica Zadar | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | U čl. 46. stavak 1. promijeniti redoslijed i navesti: točka 1. postaje točka 4. točka 2. ostaje točka 2 točka 3. postaje točka 1. točka 3. postaje točka 4. Obrazloženje: Ukoliko neka knjižnica obavlja djelatnost bez prethodno pribavljenih dokumenata iz točke 2., takav prekršaj je na 1. mjestu. Važnije je pribaviti rješenje o postojanju uvjeta i poduzeti mjere za zaštitu knjižnične građe. | Nije prihvaćen | Jasno naveden redoslijed. |
| 2406 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati: 5) općina i grad koji nisu osnovali i financirali narodnu knjižnicu iz članka 11. st.2. ovoga Zakona godinu dana od njegovog stupanja na snagu OBRAZLOŽENJE Člankom 11. propisana je navedena obveza općina i gradova s više od 3000 stanovnika da osnuju narodnu knjižnicu, ali ne i bilo kakva sankcija u slučaju da je ne osnuju. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da su obveze osnivača propisane ovim Zakonom i Zakonom o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi, prema kojem osnivanje ustanova u kulturi potpada pod samoupravni djelokrug. Sankcije za osnivača predviđene su u odredbama o nadzoru. |
| 2407 | Petar Lukačić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | Dodati stavak: 5) općina i grad koji nisu osnovali i financirali narodnu knjižnicu iz članka 11. st. 2. ovoga Zakona godinu dana od njegovog stupanja na snagu | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da su obveze osnivača propisane ovim Zakonom i Zakonom o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi, prema kojem osnivanje ustanova u kulturi potpada pod samoupravni djelokrug. Sankcije za osnivača predviđene su u odredbama o nadzoru. |
| 2408 | Sofija Konjević, IRB-Centar za znanstvene informacije, HKD član Komisija za nabavu knjižnične građe i međuknjižničnu posudbu, Uredništvo mrežnih stranica HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | Zar statistika zaslužuje mjesto u kaznenim odredbama? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2409 | Maja Valjak | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati: 5) općina i grad koji nisu osnovali i financirali narodnu knjižnicu iz članka 11. st. 2. ovoga Zakona godinu dana od njegovog stupanja na snagu OBRAZLOŽENJE Člankom 11. propisana je navedena obveza općina i gradova s više od 3000 stanovnika da osnuju narodnu knjižnicu, ali ne i bilo kakva sankcija u slučaju da je ne osnuju. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da su obveze osnivača propisane ovim Zakonom i Zakonom o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi, prema kojem osnivanje ustanova u kulturi potpada pod samoupravni djelokrug. Sankcije za osnivača predviđene su u odredbama o nadzoru. |
| 2410 | Maja Bodiš | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | Brisanje stavka 3. Predviđena je prekršajna odgovornost ravnatelja kao odgovorne osobe u knjižnici za sve prekršaje iz stavka 1., a samim time i obvezuje odgovornu osobu, odnosno ravnatelja da osigura uvjete za obavljanje poslova. Ako se pojedini zadaci ne izvršavaju na vrijeme ili ne provode, nije odgovorna fizička osoba, s obzirom na to da iznad sebe ima ravnatelja koji treba ravnati institucijom. Usto, ravnatelj kroz interne akte (poput pravilnika o radu) ima mogućnost sankcionirati fizičku osobu zaduženu za pojedine poslove (npr. otkazati ugovor o radu i nadoknaditi štetu) ako je to potrebno. Upitna je i usklađenost zakonskog prijedloga s odredbama Prekršajnog zakona. Naime, problematično je što se pored kategorije odgovorne osobe u pravnoj osobi, koji predstavlja pojam definiran Prekršajnim zakonom, uvodi i novi pojam „fizička osobe koja obavlja određene poslove“ – kao nova, dodatna kategorija fizičke osobe odgovorne za počinjenje prekršaja, čime se potencijalno proširuje postojeći okvir prekršajnopravne odgovornosti postavljen u članku 60. stavak 1. Prekršajnog zakona. Prekršajnim zakonom, u članku u kojem su propisani temelji odgovornosti pravne osobe i odgovorne osobe u pravnoj osobi propisano je da za prekršaj odgovara pravna osoba i njezina odgovorna osoba za skrivljene povrede propisa o prekršaju. U članku 61. stavak 2. Prekršajnog zakona određeno je da se propisom o prekršaju može odrediti koja odgovorna osoba u pravnoj osobi odgovara za određeni prekršaj. Međutim, tad bi fizička osoba koja je zadužena za obavljanje određenih poslova odgovarala kao odgovorna osoba, a ne uz pravnu osobu i odgovornu osobu u pravnoj osobi. Treba dodati i da je prema članku 61. stavak 1. Prekršajnog zakona propisano da je odgovorna osoba ona osoba fizička osoba koja vodi poslove pravne osobe ili joj je povjereno obavljanje određenih poslova iz područja djelovanja pravne osobe. Tako da ni i u ovom smislu određivanje prekršajnopravne odgovornosti fizičke osobe kojoj je povjereno obavljanje određenih poslova na način koji takvu odgovornost razlikuje od odgovornosti odgovorne osobe u pravnoj osobi, na način na koji je to predloženo u prijedlogu zakona, nije usklađeno s odredbama Prekršajnog zakona. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2411 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 46. (1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj knjižnica te pravna osoba u čijem se sastavu nalazi knjižnica koja:……… IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati: 5) općina i grad koji nisu osnovali i financirali narodnu knjižnicu iz članka 11. st. 2. ovoga Zakona godinu dana od njegovog stupanja na snagu OBRAZLOŽENJE Člankom 11. propisana je navedena obveza općina i gradova s više od 3000 stanovnika da osnuju narodnu knjižnicu, ali ne i bilo kakva sankcija u slučaju da je ne osnuju. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da su obveze osnivača propisane ovim Zakonom i Zakonom o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi, prema kojem osnivanje ustanova u kulturi potpada pod samoupravni djelokrug. Sankcije za osnivača predviđene su u odredbama o nadzoru. |
| 2412 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | Podržavamo prijedlog Knjižnica grada Zagreba o BRISANJU stavka (3) s navedenim obrazloženjem, odnosno neusklađenosti s odredbama Prekršajnog zakona. | Nije prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2413 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | Podržavamo prijedlog i smatramo da treba dodati stavak (5): Općina i grad koji nisu osnovali i financirali narodnu knjižnicu iz članka 11. st. 2. ovoga Zakona godinu dana od njegovog stupanja na snagu. OBRAZLOŽENJE Člankom 11. propisana je navedena obveza općina i gradova s više od 3000 stanovnika da osnuju narodnu knjižnicu, ali ne i bilo kakva sankcija u slučaju da je ne osnuju. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da su obveze osnivača propisane ovim Zakonom i Zakonom o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi, prema kojem osnivanje ustanova u kulturi potpada pod samoupravni djelokrug. Sankcije za osnivača predviđene su u odredbama o nadzoru. |
| 2414 | Knjižnica i čitaonica Kutina | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | Dodati: 5) općina i grad koji nisu osnovali i financirali narodnu knjižnicu iz članka 11. st. 2. ovoga Zakona godinu dana od njegovog stupanja na snagu OBRAZLOŽENJE Člankom 11. propisana je navedena obveza općina i gradova s više od 3000 stanovnika da osnuju narodnu knjižnicu, ali ne i bilo kakva sankcija u slučaju da je ne osnuju. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da su obveze osnivača propisane ovim Zakonom i Zakonom o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi, prema kojem osnivanje ustanova u kulturi potpada pod samoupravni djelokrug. Sankcije za osnivača predviđene su u odredbama o nadzoru. |
| 2415 | Knjižnice grada Zagreba | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | Predlaže se brisanje stavka 3. Predviđena je prekršajna odgovornost ravnatelja kao odgovorne osobe u knjižnici za sve prekršaje iz stavka 1., a samim time i obvezuje odgovornu osobu, odnosno ravnatelja da osigura uvjete za obavljanje poslova. Ako se pojedini zadaci ne izvršavaju na vrijeme ili ne provode, nije odgovorna fizička osoba, s obzirom na to da iznad sebe ima ravnatelja koji treba ravnati institucijom. Usto, ravnatelj kroz interne akte (poput pravilnika o radu) ima mogućnost sankcionirati fizičku osobu zaduženu za pojedine poslove (npr. otkazati ugovor o radu i nadoknaditi štetu) ako je to potrebno. Upitna je i usklađenost zakonskog prijedloga s odredbama Prekršajnog zakona. Naime, problematično je što se pored kategorije odgovorne osobe u pravnoj osobi, koji predstavlja pojam definiran Prekršajnim zakonom, uvodi i novi pojam „fizička osobe koja obavlja određene poslove“ – kao nova, dodatna kategorija fizičke osobe odgovorne za počinjenje prekršaja, čime se potencijalno proširuje postojeći okvir prekršajnopravne odgovornosti postavljen u članku 60. stavak 1. Prekršajnog zakona. Prekršajnim zakonom, u članku u kojem su propisani temelji odgovornosti pravne osobe i odgovorne osobe u pravnoj osobi propisano je da za prekršaj odgovara pravna osoba i njezina odgovorna osoba za skrivljene povrede propisa o prekršaju. U članku 61. stavak 2. Prekršajnog zakona određeno je da se propisom o prekršaju može odrediti koja odgovorna osoba u pravnoj osobi odgovara za određeni prekršaj. Međutim, tad bi fizička osoba koja je zadužena za obavljanje određenih poslova odgovarala kao odgovorna osoba, a ne uz pravnu osobu i odgovornu osobu u pravnoj osobi. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2416 | ANA SUDAREVIĆ | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | Članak 46. (1) Dodati: 5) općina i grad koji nisu osnovali i financirali narodnu knjižnicu iz članka 11. st.2. ovoga Zakona godinu dana od njegovog stupanja na snagu IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Iznimno u školskim knjižnicama, školski knjižničar ne odlučuje samostalno, već po odluci ravnatelja škole i školskog odbora kao tijela upravljanja, te samostalno ne može biti odgovoran niti kažnjen za prekršaj. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da su obveze osnivača propisane ovim Zakonom i Zakonom o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi, prema kojem osnivanje ustanova u kulturi potpada pod samoupravni djelokrug. Sankcije za osnivača predviđene su u odredbama o nadzoru. |
| 2417 | Društvo knjižničara u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | Dodati: 5) općina i grad koji nisu osnovali i financirali narodnu knjižnicu iz članka 11. st. 2. ovoga Zakona godinu dana od njegovog stupanja na snagu OBRAZLOŽENJE Člankom 11. propisana je navedena obveza općina i gradova s više od 3000 stanovnika da osnuju narodnu knjižnicu, ali ne i bilo kakva sankcija u slučaju da je ne osnuju | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da su obveze osnivača propisane ovim Zakonom i Zakonom o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi, prema kojem osnivanje ustanova u kulturi potpada pod samoupravni djelokrug. Sankcije za osnivača predviđene su u odredbama o nadzoru. |
| 2418 | Lidija Dužić Zlovolić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | Dodati: 5) općina i grad koji nisu osnovali i financirali narodnu knjižnicu iz članka 11. st. 2. ovoga Zakona godinu dana od njegovog stupanja na snagu OBRAZLOŽENJE Člankom 11. propisana je navedena obveza općina i gradova s više od 3000 stanovnika da osnuju narodnu knjižnicu, ali ne i bilo kakva sankcija u slučaju da je ne osnuju. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da su obveze osnivača propisane ovim Zakonom i Zakonom o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi, prema kojem osnivanje ustanova u kulturi potpada pod samoupravni djelokrug. Sankcije za osnivača predviđene su u odredbama o nadzoru. |
| 2419 | Knjižničarsko društvo Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | Uz čl.46, IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA st.1) Iznimno u školskim knjižnicama, gdje školski knjižničar ne odlučuje samostalno, već po odluci ravnatelja škole i školskog odbora kao tijela upravljanja, te samostalno ne može biti odgovoran niti kažnjen za prekršaj. Dodati: 5) općina i grad koji nisu osnovali i financirali narodnu knjižnicu iz članka 11. st. 2. ovoga Zakona godinu dana od njegovog stupanja na snagu OBRAZLOŽENJE Knjižničar koji samostalno ne donosi odluke, već radi prema odlukama ravnatelja škole ne može biti odgovoran za postupke drugih. Člankom 11. propisana je navedena obveza općina i gradova s više od 3000 stanovnika da osnuju narodnu knjižnicu, ali ne i bilo kakva sankcija u slučaju da je ne osnuju. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da su obveze osnivača propisane ovim Zakonom i Zakonom o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi, prema kojem osnivanje ustanova u kulturi potpada pod samoupravni djelokrug. Sankcije za osnivača predviđene su u odredbama o nadzoru. |
| 2420 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | Dodati: 5) jedinica lokalne uprave i samouprave koja nije osnovala i financirala narodnu knjižnicu iz članka 11. st. 2. ovoga Zakona godinu dana od njegovog stupanja na snagu OBRAZLOŽENJE Člankom 11. propisana je navedena obveza općina i gradova s više od 3000 stanovnika da osnuju narodnu knjižnicu, ali ne i bilo kakva sankcija u slučaju da je ne osnuju. U stavku 1. nejasno je, ako se radi o knjižnici u sastavu, kako kazniti i knjižnicu i pravnu osobu u čijem je sastavu knjižnica. Treba dodati stavak 2., u kojem predvidjeti kaznene odredbe za pravnu osobu u kojoj: - knjižnica u sastavu nije ustrojena kao posebna ustrojbena jedinica - se voditelju knjižnice uskraćuje pravo redovitog sudjelovanja u radu formalnog tijela matične ustanove koje raspravlja o knjižničnom poslovanju - pravna osoba provodi knjižničnu djelatnost, a nije je registrirala na trgovačkom sudu, te nije za obavljanje knjižnične ustrojila knjižnicu i osigurala rad stručnog knjižničarskog osoblja, odnosno takvu uslugu ugovorila s drugom knjižnicom koja ima odgovarajuće uvjete. U sadašnjem stavku 3. upitno je treba li za prekršaj neprikupljanja i neunošenja statističkih podataka, nepoduzimanja mjera za zaštitu knjižnične građe i neprovedbu revizije i otpisa, osim čelnika, kazniti i osobu zaduženu za te poslove. Hoće li se samom činjenicom da nisu uneseni statistički podaci, poduzete mjere zaštite, nije provedena revizija, kazniti i osoba koja obavlja te poslove, ukoliko je upozorila čelnika, a čelnik je zabranio unos statističkih podataka, poduzimanje mjera, provedbu revizije... Penalizacija osobe koja nije izvršila radni zadatak rješava se Zakonom o radu, pa ovu odredbu treba brisati. | Djelomično prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da su obveze osnivača propisane ovim Zakonom i Zakonom o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi, prema kojem osnivanje ustanova u kulturi potpada pod samoupravni djelokrug. Sankcije za osnivača predviđene su u odredbama o nadzoru. Članak 3. brisan. |
| 2421 | Sanja Heberling Dragičević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | U stavku 1. nejasno je, ako se radi o knjižnici u sastavu, kako kazniti i knjižnicu i pravnu osobu u čijem je sastavu knjižnica. Treba dodati stavak 2., u kojem predvidjeti kaznene odredbe za pravnu osobu u kojoj: - knjižnica u sastavu nije ustrojena kao posebna ustrojbena jedinica - se voditelju knjižnice uskraćuje pravo redovitog sudjelovanja u radu formalnog tijela matične ustanove koje raspravlja o knjižničnom poslovanju - pravna osoba provodi knjižničnu djelatnost, a nije je registrirala na trgovačkom sudu, te nije za obavljanje knjižnične ustrojila knjižnicu i osigurala rad stručnog knjižničarskog osoblja, odnosno takvu uslugu ugovorila s drugom knjižnicom koja ima odgovarajuće uvjete. U sadašnjem stavku 3. upitno je treba li za prekršaj neprikupljanja i neunošenja statističkih podataka, nepoduzimanja mjera za zaštitu knjižnične građe i neprovedbu revizije i otpisa, osim čelnika, kazniti i osobu zaduženu za te poslove. Hoće li se samom činjenicom da nisu uneseni statistički podaci, poduzete mjere zaštite, nije provedena revizija, kazniti i osoba koja obavlja te poslove, ukoliko je upozorila čelnika, a čelnik je zabranio unos statističkih podataka, poduzimanje mjera, provedbu revizije... Penalizacija osobe koja nije izvršila radni zadatak rješava se Zakonom o radu, pa ovu odredbu treba brisati. | Primljeno na znanje | Za prekršaj se kažnjava ili knjižnica ako ona nije u sastavu, ili pravna osoba u čijem je sastavu knjižnica. |
| 2422 | Ivana Vladilo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 46. (1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj knjižnica te pravna osoba u čijem se sastavu nalazi knjižnica koja:……… IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Iznimno u školskim knjižnicama, školski knjižničar ne odlučuje samostalno, već po odluci ravnatelja škole i školskog odbora kao tijela upravljanja, te samostalno ne može biti odgovoran niti kažnjen za prekršaj. | Primljeno na znanje | Školska knjižnica je knjižnica u sastavu, te je za prekršaj odgovorna pravna osoba u čijem je ona sastavu. |
| 2423 | Korina Udina | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | Članak 46. (1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj knjižnica te pravna osoba u čijem se sastavu nalazi knjižnica koja:……… IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Iznimno u školskim knjižnicama, školski knjižničar ne odlučuje samostalno, već po odluci ravnatelja škole i školskog odbora kao tijela upravljanja, te samostalno ne može biti odgovoran niti kažnjen za prekršaj. | Primljeno na znanje | Školska knjižnica je knjižnica u sastavu, te je za prekršaj odgovorna pravna osoba u čijem je ona sastavu. |
| 2424 | Grozdana Ribičić,viša knjižničarka, predsjednica Komisije za čitanje HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | Članak 46. Objašnjenje: Prekršajne odredbe odnose se samo na knjižnice i nakladnike, ne i na osnivače, koji u svakidašnjoj praksi čine brojne prekršaje jer ne osiguravaju osnovne uvjete rada knjižnicama i stoga bi, upravo zbog takve prakse, zakon trebao regulirati i prekršajne mjere za osnivače, pa je potrebno dodati ih u prekršajne mjere. Članak bi trebao glasiti: (1) Novčanom kaznom od ................. kuna kaznit će se općine i gradovi za prekršaj ne osnivanja i financiranja narodnih knjižnica kao ustanova te njezinih podružnica na navedenom području, osim u slučaju kada djelatnost narodne knjižnice obavlja koja druga knjižnica na njihovu području. 2. Novčanom kaznom od ................. kuna kaznit će se općine i gradovi s manje od 3000 stanovnika, koji nemaju narodnu knjižnicu, a koji nisu posebnim ugovorom obavljanje djelatnosti narodne knjižnice povjerili narodnoj knjižnici u drugoj općini i gradu ili osigurali osnivanje podružnice te narodne knjižnice na svojem području. 3. Novčanom kaznom od ................. kuna kaznit će se općine i gradovi, zajedno sa županijom na čijem su području, koji nisu osigurali uslugu pokretne knjižnice sukladno ovom Zakonu, a u svrhu osiguranja knjižnične usluge za svako naselje. 4. Novčanom kaznom od ................. kuna kaznit će se općine, gradovi i županije za ne osiguravanje sredstava za rad knjižnica na njihovom području. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da su obveze osnivača propisane ovim Zakonom i Zakonom o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi, prema kojem osnivanje ustanova u kulturi potpada pod samoupravni djelokrug. Sankcije za osnivača predviđene su u odredbama o nadzoru. |
| 2425 | Ivana Dorotić Malič | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 46. (1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj knjižnica te pravna osoba u čijem se sastavu nalazi knjižnica koja:……… IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati: 5) općina i grad koji nisu osnovali i financirali narodnu knjižnicu iz članka 11. st. 2. ovoga Zakona godinu dana od njegovog stupanja na snagu OBRAZLOŽENJE Člankom 11. propisana je navedena obveza općina i gradova s više od 3000 stanovnika da osnuju narodnu knjižnicu, ali ne i bilo kakva sankcija u slučaju da je ne osnuju. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da su obveze osnivača propisane ovim Zakonom i Zakonom o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi, prema kojem osnivanje ustanova u kulturi potpada pod samoupravni djelokrug. Sankcije za osnivača predviđene su u odredbama o nadzoru. |
| 2426 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | Članak 46. (1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj knjižnica te pravna osoba u čijem se sastavu nalazi knjižnica koja:……… IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati: 5) općina i grad koji nisu osnovali i financirali narodnu knjižnicu iz članka 11. st. 2. ovoga Zakona godinu dana od njegovog stupanja na snagu OBRAZLOŽENJE Člankom 11. propisana je navedena obveza općina i gradova s više od 3000 stanovnika da osnuju narodnu knjižnicu, ali ne i bilo kakva sankcija u slučaju da je ne osnuju. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da su obveze osnivača propisane ovim Zakonom i Zakonom o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi, prema kojem osnivanje ustanova u kulturi potpada pod samoupravni djelokrug. Sankcije za osnivača predviđene su u odredbama o nadzoru. |
| 2427 | Tomislav Staničić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | Članak 46. (1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj knjižnica te pravna osoba u čijem se sastavu nalazi knjižnica koja:……… IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati: 5) općina i grad koji nisu osnovali i financirali narodnu knjižnicu iz članka 11. st. 2. ovoga Zakona godinu dana od njegovog stupanja na snagu OBRAZLOŽENJE Člankom 11. propisana je navedena obveza općina i gradova s više od 3000 stanovnika da osnuju narodnu knjižnicu, ali ne i bilo kakva sankcija u slučaju da je ne osnuju. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da su obveze osnivača propisane ovim Zakonom i Zakonom o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi, prema kojem osnivanje ustanova u kulturi potpada pod samoupravni djelokrug. Sankcije za osnivača predviđene su u odredbama o nadzoru. |
| 2428 | Zrinka Udiljak Bugarinovski | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 46. (1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj knjižnica te pravna osoba u čijem se sastavu nalazi knjižnica koja:……… IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati: 5) općina i grad koji nisu osnovali i financirali narodnu knjižnicu iz članka 11. st. 2. ovoga Zakona godinu dana od njegovog stupanja na snagu OBRAZLOŽENJE Člankom 11. propisana je navedena obveza općina i gradova s više od 3000 stanovnika da osnuju narodnu knjižnicu, ali ne i bilo kakva sankcija u slučaju da je ne osnuju. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da su obveze osnivača propisane ovim Zakonom i Zakonom o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi, prema kojem osnivanje ustanova u kulturi potpada pod samoupravni djelokrug. Sankcije za osnivača predviđene su u odredbama o nadzoru. |
| 2429 | dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | Članak 46. (1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj knjižnica te pravna osoba u čijem se sastavu nalazi knjižnica koja:……… IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati: 5) općina i grad koji nisu osnovali i financirali narodnu knjižnicu iz članka 11. st. 2. ovoga Zakona godinu dana od njegovog stupanja na snagu OBRAZLOŽENJE Člankom 11. propisana je navedena obveza općina i gradova s više od 3000 stanovnika da osnuju narodnu knjižnicu, ali ne i bilo kakva sankcija u slučaju da je ne osnuju. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da su obveze osnivača propisane ovim Zakonom i Zakonom o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi, prema kojem osnivanje ustanova u kulturi potpada pod samoupravni djelokrug. Sankcije za osnivača predviđene su u odredbama o nadzoru. |
| 2430 | Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | Dodati: 5) općina i grad koji nisu osnovali i financirali narodnu knjižnicu iz članka 11. st. 2. ovoga Zakona godinu dana od njegovog stupanja na snagu OBRAZLOŽENJE Člankom 11. propisana je navedena obveza općina i gradova s više od 3000 stanovnika da osnuju narodnu knjižnicu, ali ne i bilo kakva sankcija u slučaju da je ne osnuju. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da su obveze osnivača propisane ovim Zakonom i Zakonom o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi, prema kojem osnivanje ustanova u kulturi potpada pod samoupravni djelokrug. Sankcije za osnivača predviđene su u odredbama o nadzoru. |
| 2431 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | Članak 46. (1) dodati: 5) općina i grad koji nisu osnovali i financirali narodnu knjižnicu iz članka 11. st. 2. ovoga Zakona godinu dana od njegovog stupanja na snagu OBRAZLOŽENJE Člankom 11. propisana je navedena obveza općina i gradova s više od 3000 stanovnika da osnuju narodnu knjižnicu, ali ne i bilo kakva sankcija u slučaju da je ne osnuju. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da su obveze osnivača propisane ovim Zakonom i Zakonom o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi, prema kojem osnivanje ustanova u kulturi potpada pod samoupravni djelokrug. Sankcije za osnivača predviđene su u odredbama o nadzoru. |
| 2432 | Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | Članak 46. – propisuje prekršajne odredbe i kazne za knjižničare, a što je sa onima koji nisu osnovali knjižnice, omogućili knjižnične usluge svim stanovnicima Hrvatske putem mreže stacioniranih i pokretnih knjižnica? Koje su prekršajne odredbe za njih? Kazne? | Prihvaćen | Brisana odredba o snošenju odgovornosti fizičke osobe. |
| 2433 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | KOMENTAR: U stavku 1. nejasno je, ako se radi o knjižnici u sastavu, kako kazniti i knjižnicu i pravnu osobu u čijem je sastavu knjižnica. Treba dodati stavak 2., u kojem predvidjeti kaznene odredbe za pravnu osobu u kojoj: - knjižnica u sastavu nije ustrojena kao posebna ustrojbena jedinica - se voditelju knjižnice uskraćuje pravo redovitog sudjelovanja u radu formalnog tijela matične ustanove koje raspravlja o knjižničnom poslovanju - pravna osoba provodi knjižničnu djelatnost, a nije je registrirala na trgovačkom sudu, te nije za obavljanje knjižnične ustrojila knjižnicu i osigurala rad stručnog knjižničarskog osoblja, odnosno takvu uslugu ugovorila s drugom knjižnicom koja ima odgovarajuće uvjete. U sadašnjem stavku 3. upitno je treba li za prekršaj neprikupljanja i neunošenja statističkih podataka, nepoduzimanja mjera za zaštitu knjižnične građe i neprovedbu revizije i otpisa, osim čelnika, kazniti i osobu zaduženu za te poslove. Hoće li se samom činjenicom da nisu uneseni statistički podaci, poduzete mjere zaštite, nije provedena revizija, kazniti i osoba koja obavlja te poslove, ukoliko je upozorila čelnika, a čelnik je zabranio unos statističkih podataka, poduzimanje mjera, provedbu revizije... Penalizacija osobe koja nije izvršila radni zadatak rješava se Zakonom o radu, pa ovu odredbu treba brisati. | Primljeno na znanje | Kod knjižnica u sastavu, za prekršaj je odgovorna pravna osoba u čijem je sastavu knjižnica, kao i odgovorna osoba u navedenoj pravnoj osobi. Odredba o odgovornosti fizičke osobe je brisana. |
| 2434 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj knjižnica kao pravna osoba, odnosno pravna osoba u čijem se sastavu nalazi knjižnica koja: 1. nije prikupila statističke podatke o knjižničnom poslovanju i unijela ih u sustav jedinstvenog elektroničkog prikupljanja statističkih podataka o poslovanju knjižnica pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu prema standardima iz članka 13. stavka 2. ovoga Zakona u skladu s odredbom članka 6. stavka 3. ovoga Zakona 2. nije poduzela mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provodila postupak revizije i otpisa građe sukladno pravilnicima iz članka 7. ovoga Zakona 3. ne omogući uvid u podatke potrebne za obavljanje stručnog nadzora u skladu s odredbama članka 43. stavka 4., 5. i 6. ovoga Zakona. 4. uskraćuje voditelju knjižnice u sastavu pravo sudjelovanja u radu stručnog vijeća matične ustanove, u skladu s odredbom članka 23. stavka 4. ovoga Zakona (2) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja: 1. nije osigurala obavljanje knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama članka 11. stavka 1, 2. 3. i 4. ovog Zakona 2. obavlja knjižničnu djelatnost, a nije pribavila rješenje o postojanju uvjeta u skladu s odredbom članka 12. stavka 2. ovoga Zakona 3. nije osigurala rad knjižničnog osoblja na stručnim knjižničarskim poslovima u skladu s odredbom članka 32. stavka 1. ovog zakona. (3) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaje iz stavka 1. i stavka 2. ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi. | Prihvaćen | Prihvaćeno, smisao odredbe iz Nacrta prijedloga zakona je isti. |
| 2435 | Gradska knjižnica Beli Manastir | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | Zar je statistika toliko bitna da zaslužuje mjesto u kaznenim odredbama, dok istovremeno obveza lokalne samouprave da osnuje knjižnicu na svom području nije?! | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da su obveze osnivača propisane ovim Zakonom i Zakonom o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi, prema kojem osnivanje ustanova u kulturi potpada pod samoupravni djelokrug. Sankcije za osnivača predviđene su u odredbama o nadzoru. |
| 2436 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 47. | Predlažu se izmjene i dopune pod toč. 1 koja bi glasila: 1. kao nakladnik u roku od 30 dana po završetku tiskanja, umnažanja ili proizvodnje ne dostavi Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu dva primjerka publikacija u materijalnom obliku, jedan primjerak depozitnoj knjižnici izvan Zagreba te propisani broj primjeraka građe za druge knjižnice te metapodatke i sadržaj online publikacije u propisanom formatu, sukladno pravilniku koji uređuje obvezni primjerak sukladno članku 40. stavku 1. i članku 41. ovoga Zakona. Obrazloženje: Izmjene se odnose na usklađivanje s izmjenama predloženim u člancima 40. i 41. Dopuna je predložena zato što Članak 47. ne definira novčanu kaznu za nakladnike koji ne dostave online publikaciju. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2437 | Iva Grković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 47. | Brisati. Članak 47... donosi kaznene odredbe koje se tiču nakladnika i tiskara. Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Zakon o nakladničkoj djelatnosti ne postoji već je obvezni primjerak uređen ovim zakonom. |
| 2438 | Društvo knjižničara Karlovačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 47. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 47... donosi kaznene odredbe koje se tiču nakladnika i tiskara. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Zakon o nakladničkoj djelatnosti ne postoji već je obvezni primjerak uređen ovim zakonom. |
| 2439 | Ana Škvarić, dipl. knjižničarka, članica Komisije za pokretne knjižnice HKD-a / članica Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja | I.OPĆE ODREDBE, Članak 47. | Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Zakon o nakladničkoj djelatnosti ne postoji već je obvezni primjerak uređen ovim zakonom. |
| 2440 | Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 47. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 47... donosi kaznene odredbe koje se tiču nakladnika i tiskara. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Zakon o nakladničkoj djelatnosti ne postoji već je obvezni primjerak uređen ovim zakonom. |
| 2441 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 47. | Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Zakon o nakladničkoj djelatnosti ne postoji već je obvezni primjerak uređen ovim zakonom. |
| 2442 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 47. | Članak 47... donosi kaznene odredbe koje se tiču nakladnika i tiskara. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Zakon o nakladničkoj djelatnosti ne postoji već je obvezni primjerak uređen ovim zakonom. |
| 2443 | Hrvatska knjižnica za slijepe | I.OPĆE ODREDBE, Članak 47. | Članak 47. Komentar i prijedlog: U stavku 1. nadodati točku 4.: kao nakladnik ili proizvođač pristupačnih formata (zvučne knjige i časopisi, knjige u strojno čitljivom obliku i brajica) 30 dana nakon završetka produkcije dužan je dostaviti digitalni primjerak Hrvatskoj knjižnici za slijepe, sukladno članku 40. stavku 2. ovog Zakona. | Nije prihvaćen | Nije moguće prihvatiti jer navedeni prijedlog nije prihvaćen ni u članku na koji se poziva predlagatelj. |
| 2444 | Maja Valjak | I.OPĆE ODREDBE, Članak 47. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 47... donosi kaznene odredbe koje se tiču nakladnika i tiskara. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Zakon o nakladničkoj djelatnosti ne postoji već je obvezni primjerak uređen ovim zakonom. |
| 2445 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 47. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 47... donosi kaznene odredbe koje se tiču nakladnika i tiskara. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Zakon o nakladničkoj djelatnosti ne postoji već je obvezni primjerak uređen ovim zakonom. |
| 2446 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 47. | Članak 47. BRISATI OBRAZLOŽENJE Ove kaznene odredbe trebaju biti dio zakona o nakladničkoj djelatnosti, jer se tiču nakladnika i tiskara. | Nije prihvaćen | Zakon o nakladničkoj djelatnosti ne postoji već je obvezni primjerak uređen ovim zakonom. |
| 2447 | Društvo knjižničara u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 47. | Članak 47... donosi kaznene odredbe koje se tiču nakladnika i tiskara. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Zakon o nakladničkoj djelatnosti ne postoji već je obvezni primjerak uređen ovim zakonom. |
| 2448 | Lidija Dužić Zlovolić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 47. | Članak 47... Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Zakon o nakladničkoj djelatnosti ne postoji već je obvezni primjerak uređen ovim zakonom. |
| 2449 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 47. | Kaznene odredbe unijeti u Zakon o nakladničkoj djelatnosti | Nije prihvaćen | Zakon o nakladničkoj djelatnosti ne postoji. |
| 2450 | Sanja Paravić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 47. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 47... donosi kaznene odredbe koje se tiču nakladnika i tiskara. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Zakon o nakladničkoj djelatnosti ne postoji već je obvezni primjerak uređen ovim zakonom. |
| 2451 | Sanja Heberling Dragičević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 47. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 47... donosi kaznene odredbe koje se tiču nakladnika i tiskara. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Zakon o nakladničkoj djelatnosti ne postoji već je obvezni primjerak uređen ovim zakonom. |
| 2452 | Grozdana Ribičić,viša knjižničarka, predsjednica Komisije za čitanje HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 47. | Članak 47... donosi kaznene odredbe koje se tiču nakladnika i tiskara. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Zakon o nakladničkoj djelatnosti ne postoji već je obvezni primjerak uređen ovim zakonom. |
| 2453 | Ivana Dorotić Malič | I.OPĆE ODREDBE, Članak 47. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 47... donosi kaznene odredbe koje se tiču nakladnika i tiskara. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Zakon o nakladničkoj djelatnosti ne postoji već je obvezni primjerak uređen ovim zakonom. |
| 2454 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 47. | Članak 47... donosi kaznene odredbe koje se tiču nakladnika i tiskara. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Zakon o nakladničkoj djelatnosti ne postoji već je obvezni primjerak uređen ovim zakonom. |
| 2455 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 47. | Članak 47. BRISATI. OBRAZLOŽENJE: Nakladnici su dio Zakona o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Zakon o nakladničkoj djelatnosti ne postoji već je obvezni primjerak uređen ovim zakonom. |
| 2456 | Tomislav Staničić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 47. | Članak 47... donosi kaznene odredbe koje se tiču nakladnika i tiskara. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Zakon o nakladničkoj djelatnosti ne postoji već je obvezni primjerak uređen ovim zakonom. |
| 2457 | Zrinka Udiljak Bugarinovski | I.OPĆE ODREDBE, Članak 47. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 47... donosi kaznene odredbe koje se tiču nakladnika i tiskara. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Zakon o nakladničkoj djelatnosti ne postoji već je obvezni primjerak uređen ovim zakonom. |
| 2458 | dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 47. | Članak 47... donosi kaznene odredbe koje se tiču nakladnika i tiskara. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Zakon o nakladničkoj djelatnosti ne postoji već je obvezni primjerak uređen ovim zakonom. |
| 2459 | Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 47. | Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Zakon o nakladničkoj djelatnosti ne postoji već je obvezni primjerak uređen ovim zakonom. |
| 2460 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 47. | Članak 47... donosi kaznene odredbe koje se tiču nakladnika i tiskara. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Zakon o nakladničkoj djelatnosti ne postoji već je obvezni primjerak uređen ovim zakonom. |
| 2461 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 47. | KOMENTAR: Nije potreban detaljni opis svakog nepropisnog postupka kod obveznog primjerka, već opća prekršajna odredba o nepridržavanju obveze dostave. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2462 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 47. | PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (1) Pravna ili fizička osoba registrirana u Republici Hrvatskoj koja financira i objavljuje odnosno izdaje građu iz članka 40. ovoga Zakona za nedostavljanje pojedinog izdanja pojedinog naslova obveznog primjerka knjižnične građe sukladno čl. 38. ovoga Zakona kaznit će se novčanom kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 kuna. (2) Odgovorna fizička osoba u pravnoj osobi kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom od 2.000 do 5.000 kuna. | Nije prihvaćen | Sadašnjim člankom jasnije propisane prekršajne odredbe. |
| 2463 | Iva Grković | I.OPĆE ODREDBE, PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE | Dodati čl. 54., koji glasi: Odredbe ovog zakona koje se odnose na reguliranje obveznog primjerka primjenjivat će se do donošenja Zakona o obveznom primjerku. | Nije prihvaćen | Obvezni primjerak reguliran je odredbama Zakona na drugačiji način nego do sada, te će iste stupiti na snagu 1. siječnja 2021. godine. |
| 2464 | Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije | I.OPĆE ODREDBE, PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Dodati čl. 54., koji glasi: Odredbe ovog zakona koje se odnose na reguliranje obveznog primjerka primjenjivat će se do donošenja Zakona o obveznom primjerku. | Nije prihvaćen | Obvezni primjerak reguliran je odredbama Zakona na drugačiji način nego do sada, te će iste stupiti na snagu 1. siječnja 2021. godine. |
| 2465 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE | Dodati čl. 54., koji glasi: Odredbe ovog zakona koje se odnose na reguliranje obveznog primjerka primjenjivat će se do donošenja Zakona o obveznom primjerku. | Nije prihvaćen | Obvezni primjerak reguliran je odredbama Zakona na drugačiji način nego do sada, te će iste stupiti na snagu 1. siječnja 2021. godine. |
| 2466 | Maja Valjak | I.OPĆE ODREDBE, PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE | Dodati čl. 54., koji glasi: Odredbe ovog zakona koje se odnose na reguliranje obveznog primjerka primjenjivat će se do donošenja Zakona o obveznom primjerku. | Nije prihvaćen | Obvezni primjerak reguliran je odredbama Zakona na drugačiji način nego do sada, te će iste stupiti na snagu 1. siječnja 2021. godine. |
| 2467 | Knjižnica i čitaonica Kutina | I.OPĆE ODREDBE, PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE | Dodati čl. 54., koji glasi: Odredbe ovog zakona koje se odnose na reguliranje obveznog primjerka primjenjivat će se do donošenja Zakona o obveznom primjerku. | Nije prihvaćen | Obvezni primjerak reguliran je odredbama Zakona na drugačiji način nego do sada, te će iste stupiti na snagu 1. siječnja 2021. godine. |
| 2468 | Društvo knjižničara u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE | Dodati čl. 54., koji glasi: Odredbe ovog zakona koje se odnose na reguliranje obveznog primjerka primjenjivat će se do donošenja Zakona o obveznom primjerku. | Nije prihvaćen | Obvezni primjerak reguliran je odredbama Zakona na drugačiji način nego do sada, te će iste stupiti na snagu 1. siječnja 2021. godine. |
| 2469 | Knjižnice grada Zagreba | I.OPĆE ODREDBE, PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE | Ostaje nerazjašnjeno što će biti sa knjižnicama u sastavu POU i CK koje obavljaju knjižničnu djelatnost a koje nisu u roku do 2015. ni do danas izdvojile i osnovale samostalnu knjižnicu i osigurale obavljanje knjižnične djelatnosti? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2470 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Dodati čl. 54., koji glasi: Odredbe ovog zakona koje se odnose na reguliranje obveznog primjerka primjenjivat će se do donošenja Zakona o obveznom primjerku. | Nije prihvaćen | Obvezni primjerak reguliran je odredbama Zakona na drugačiji način nego do sada, te će iste stupiti na snagu 1. siječnja 2021. godine. |
| 2471 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE | Dodati čl. 54., koji glasi: Odredbe ovog zakona koje se odnose na reguliranje obveznog primjerka primjenjivat će se do donošenja Zakona o obveznom primjerku. | Nije prihvaćen | Obvezni primjerak reguliran je odredbama Zakona na drugačiji način nego do sada, te će iste stupiti na snagu 1. siječnja 2021. godine. |
| 2472 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 48. | Prijedlog novog teksta: (1) Knjižnice koje su pravne osobe i pravne osobe u čijem se sastavu nalaze knjižnice, uskladit će statut, druge opće akte i rad s odredbama ovoga Zakona u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. OBRAZLOŽENJE U stavku 1., nejasan je pojam knjižnice. | Primljeno na znanje | Pojam knjižnice u ovom članku odnosi se na sve knjižnice na koje se Zakon odnosi. |
| 2473 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 48. | KOMENTAR: U stavku 1., nejasan je pojam knjižnice. | Primljeno na znanje | Pojam knjižnice u ovom članku odnosi se na sve knjižnice na koje se Zakon odnosi. |
| 2474 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 48. | PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (1) Knjižnice koje su pravne osobe i pravne osobe u čijem se sastavu nalaze knjižnice, uskladit će statut, druge opće akte i rad s odredbama ovoga Zakona u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. | Primljeno na znanje | Pojam knjižnice u ovom članku odnosi se na sve knjižnice na koje se Zakon odnosi. |
| 2475 | Marijana Mišetić, predsjednica Komisije za visokoškolske knjižnice (HKD) | I.OPĆE ODREDBE, Članak 49. | ČLANAK 49. - vezano uz St. (2): nije jasno u kojem se roku Hrvatsko knjižnično vijeće treba konstituirati | Primljeno na znanje | Hrvatsko knjižnično vijeće imenovano prema odredbama Zakona o knjižnicama (Narodne novine, broj 105/97., 5/98., 104/00. i 69/09.) nastavlja s radom do imenovanja Hrvatskog knjižničnog vijeća prema odredbama ovog Zakona. (2) Ministar nadležan za kulturu će u roku od šezdeset dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona pokrenuti postupak imenovanja predsjednika i članova Hrvatskog knjižničnog vijeća. |
| 2476 | Andreja Tominac, viša knjižničarka, članica Komisije za visokoškolske knjižnice (HKD) | I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. | Budući da se sustav ne dozvoljava promjenu kategorije, ponavljam tekst u kategoriju PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: Sukladno zaključku Komisije za visokoškolske knjižnice Članak 50, st. 3: DODATI: Standardi za visokoškolske knjižnice Standardi za školske knjižnice Standardi za specijalne knjižnice OBRAZLOŽENJE Ti standardi su u primjeni i trebaju se dodati. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2477 | Andreja Tominac, viša knjižničarka, članica Komisije za visokoškolske knjižnice (HKD) | I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. | Sukladno zaključku Komisije za visokoškolske knjižnice Članak 50, st. 3: DODATI: Standardi za visokoškolske knjižnice Standardi za školske knjižnice Standardi za specijalne knjižnice OBRAZLOŽENJE Ti standardi su u primjeni i trebaju se dodati. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2478 | Kristina Kalanj, viša knjižničarka; predsjednica Komisije za muzejske i galerijske knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva | I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. | Sukladno stavu Komisije za muzejske i galerijske knjižnice HKD-a: IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 50., st. 3. Dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2479 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. | Predlaže se dopuna u skladu s dopunom u Članku 41: (1) Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona pravilnike iz članka 7., članka 14. stavka 2., članka 32. stavka 4., članka 35. stavka 4., članka 40. stavka 1. i članka 41 ovoga Zakona. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2480 | Iva Grković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. | TEKST PRIJEDLOGA Članak 50. (3) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjivat će se: - Pravilnik o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (Narodne novine, broj 139/98. i 25/17.) - Standardi za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 58/99.) - Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (Narodne novine, broj 28/11., 16/14., 60/14. – Ispravak i 47/17.) - Pravilnik o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 43/01.) - Pravilnik o reviziji i otpisu knjižnične građe (Narodne novine, broj 21/02.) - Pravilnik o zaštiti knjižnične građe (Narodne novine, broj 52/05.) IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2481 | Društvo knjižničara Karlovačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 50. (3) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjivat će se: - Pravilnik o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (Narodne novine, broj 139/98. i 25/17.) - Standardi za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 58/99.) - Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (Narodne novine, broj 28/11., 16/14., 60/14. – Ispravak i 47/17.) - Pravilnik o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 43/01.) - Pravilnik o reviziji i otpisu knjižnične građe (Narodne novine, broj 21/02.) - Pravilnik o zaštiti knjižnične građe (Narodne novine, broj 52/05.) IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2482 | Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 50. (3) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjivat će se: - Pravilnik o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (Narodne novine, broj 139/98. i 25/17.) - Standardi za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 58/99.) - Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (Narodne novine, broj 28/11., 16/14., 60/14. – Ispravak i 47/17.) - Pravilnik o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 43/01.) - Pravilnik o reviziji i otpisu knjižnične građe (Narodne novine, broj 21/02.) - Pravilnik o zaštiti knjižnične građe (Narodne novine, broj 52/05.) IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2483 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. | Dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2484 | Aniko Smiljanić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. | Članak 50. (3) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjivat će se: - Pravilnik o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (Narodne novine, broj 139/98. i 25/17.) - Standardi za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 58/99.) - Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (Narodne novine, broj 28/11., 16/14., 60/14. – Ispravak i 47/17.) - Pravilnik o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 43/01.) - Pravilnik o reviziji i otpisu knjižnične građe (Narodne novine, broj 21/02.) - Pravilnik o zaštiti knjižnične građe (Narodne novine, broj 52/05.) IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2485 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. | Dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2486 | Petar Lukačić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. | Dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2487 | Maja Valjak | I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 50. (3) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjivat će se: - Pravilnik o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (Narodne novine, broj 139/98. i 25/17.) - Standardi za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 58/99.) - Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (Narodne novine, broj 28/11., 16/14., 60/14. – Ispravak i 47/17.) - Pravilnik o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 43/01.) - Pravilnik o reviziji i otpisu knjižnične građe (Narodne novine, broj 21/02.) - Pravilnik o zaštiti knjižnične građe (Narodne novine, broj 52/05.) IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2488 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 50. (3) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjivat će se: - Pravilnik o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (Narodne novine, broj 139/98. i 25/17.) - Standardi za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 58/99.) - Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (Narodne novine, broj 28/11., 16/14., 60/14. – Ispravak i 47/17.) - Pravilnik o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 43/01.) - Pravilnik o reviziji i otpisu knjižnične građe (Narodne novine, broj 21/02.) - Pravilnik o zaštiti knjižnične građe (Narodne novine, broj 52/05.) IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2489 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. | U stavak (3) treba DODATI standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2490 | ANA SUDAREVIĆ | I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. | Dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. Što je s Pravilnikom o stručnoj spremi knjižničara u osnovnim i srednjim školama? | Prihvaćen | Vezano za stručnu spremu knjižničara u osnovnim i srednjim školama isto je regulirano Pravilnikom o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (Narodne novine, broj 28/11., 16/14., 60/14. – Ispravak i 47/17.) |
| 2491 | Društvo knjižničara u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. | U stavak 3. Članka 50. dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2492 | Lidija Dužić Zlovolić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. | Članak 50. (3) Dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2493 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. | Prijedlog novog teksta: (1) Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona pravilnike iz članka 7., članka 14. stavka 2., članka 32. stavka 4. i članka 40. stavka 1. ovoga Zakona. (2) Ministar nadležan za kulturu i Ministar nadležan za znanost i obrazovanje će u roku od godine dana od stupanja na snagu ovoga Zakona, zajednički donijeti Pravilnik iz članka 35. stavka 4. ovoga Zakona. Sadašnji stavak (2) postaje stavak (3)... itd. OBRAZLOŽENJE U stavku 1. treba odvojiti od ostalih pravilnike koje prema našem prijedlogu zajednički donose ministar znanosti i ministar kulture | Primljeno na znanje | Jasno regulirano tko donosi Pravilnik. |
| 2494 | Sanja Paravić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 50. (3) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjivat će se: - Pravilnik o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (Narodne novine, broj 139/98. i 25/17.) - Standardi za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 58/99.) - Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (Narodne novine, broj 28/11., 16/14., 60/14. – Ispravak i 47/17.) - Pravilnik o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 43/01.) - Pravilnik o reviziji i otpisu knjižnične građe (Narodne novine, broj 21/02.) - Pravilnik o zaštiti knjižnične građe (Narodne novine, broj 52/05.) IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2495 | Sanja Heberling Dragičević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. | čl. 50. st. 3. - Dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2496 | Ivana Vladilo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. | Što je s Pravilnikom o stručnoj spremi knjižničara u osnovnim i srednjim školama? Ne zaboravite, statistički najveći broj zaposlenih. I danas, u hiperprodukciji visokoškolskih programa knjižničarske struke, školski knjižničar može biti nestručna osoba. Suradnja i usklađivanje dvaju nadležnih ministarstava? | Prihvaćen | Vezano za stručnu spremu knjižničara u osnovnim i srednjim školama isto je regulirano Pravilnikom o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (Narodne novine, broj 28/11., 16/14., 60/14. – Ispravak i 47/17.) |
| 2497 | Grozdana Ribičić,viša knjižničarka, predsjednica Komisije za čitanje HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. | Članak 50. (3) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjivat će se: - Pravilnik o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (Narodne novine, broj 139/98. i 25/17.) - Standardi za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 58/99.) - Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (Narodne novine, broj 28/11., 16/14., 60/14. – Ispravak i 47/17.) - Pravilnik o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 43/01.) - Pravilnik o reviziji i otpisu knjižnične građe (Narodne novine, broj 21/02.) - Pravilnik o zaštiti knjižnične građe (Narodne novine, broj 52/05.) IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2498 | Ivana Dorotić Malič | I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 50. (3) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjivat će se: - Pravilnik o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (Narodne novine, broj 139/98. i 25/17.) - Standardi za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 58/99.) - Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (Narodne novine, broj 28/11., 16/14., 60/14. – Ispravak i 47/17.) - Pravilnik o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 43/01.) - Pravilnik o reviziji i otpisu knjižnične građe (Narodne novine, broj 21/02.) - Pravilnik o zaštiti knjižnične građe (Narodne novine, broj 52/05.) IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2499 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. | Članak 50. (3) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjivat će se: - Pravilnik o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (Narodne novine, broj 139/98. i 25/17.) - Standardi za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 58/99.) - Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (Narodne novine, broj 28/11., 16/14., 60/14. – Ispravak i 47/17.) - Pravilnik o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 43/01.) - Pravilnik o reviziji i otpisu knjižnične građe (Narodne novine, broj 21/02.) - Pravilnik o zaštiti knjižnične građe (Narodne novine, broj 52/05.) IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2500 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. | - Pravilnik o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (Narodne novine, broj 139/98. i 25/17.) - Standardi za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 58/99.) - Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (Narodne novine, broj 28/11., 16/14., 60/14. – Ispravak i 47/17.) - Pravilnik o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 43/01.) - Pravilnik o reviziji i otpisu knjižnične građe (Narodne novine, broj 21/02.) - Pravilnik o zaštiti knjižnične građe (Narodne novine, broj 52/05.) IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2501 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. | U Stavak (3) dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2502 | Tomislav Staničić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. | Članak 50. (3) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjivat će se: - Pravilnik o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (Narodne novine, broj 139/98. i 25/17.) - Standardi za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 58/99.) - Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (Narodne novine, broj 28/11., 16/14., 60/14. – Ispravak i 47/17.) - Pravilnik o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 43/01.) - Pravilnik o reviziji i otpisu knjižnične građe (Narodne novine, broj 21/02.) - Pravilnik o zaštiti knjižnične građe (Narodne novine, broj 52/05.) IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2503 | Zrinka Udiljak Bugarinovski | I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 50. (3) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjivat će se: - Pravilnik o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (Narodne novine, broj 139/98. i 25/17.) - Standardi za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 58/99.) - Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (Narodne novine, broj 28/11., 16/14., 60/14. – Ispravak i 47/17.) - Pravilnik o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 43/01.) - Pravilnik o reviziji i otpisu knjižnične građe (Narodne novine, broj 21/02.) - Pravilnik o zaštiti knjižnične građe (Narodne novine, broj 52/05.) IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2504 | dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. | Članak 50. (3) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjivat će se: - Pravilnik o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (Narodne novine, broj 139/98. i 25/17.) - Standardi za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 58/99.) - Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (Narodne novine, broj 28/11., 16/14., 60/14. – Ispravak i 47/17.) - Pravilnik o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 43/01.) - Pravilnik o reviziji i otpisu knjižnične građe (Narodne novine, broj 21/02.) - Pravilnik o zaštiti knjižnične građe (Narodne novine, broj 52/05.) IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2505 | Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. | čl. 50. st. 3. - Dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2506 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. | Članak 50. (3) dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2507 | Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek | I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. | Zašto nije naveden i: Standard za školske knjižnice (NN 34/2000) te Standardi za visokoškolske knjižnice usvojeni na sjednici Savjeta za biblioteke Hrvatske 21. studenoga 1990. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2508 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. | KOMENTAR: U stavku 1. treba odvojiti od ostalih pravilnike koje prema našem prijedlogu zajednički donose ministar znanosti i ministar kulture | Primljeno na znanje | Jasno regulirano tko donosi Pravilnik. |
| 2509 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. | PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (1) Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona pravilnike iz članka 7., članka 14. stavka 2., članka 32. stavka 4. i članka 40. stavka 1. ovoga Zakona. (2) Ministar nadležan za kulturu i Ministar nadležan za znanost i obrazovanje će u roku od godine dana od stupanja na snagu ovoga Zakona, zajednički donijeti Pravilnik iz članka 35. stavka 4. ovoga Zakona. Sadašnji stavak (2) postaje stavak (3)... itd. | Primljeno na znanje | Jasno regulirano tko donosi Pravilnik. |
| 2510 | Zagorka Majstorović | I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. | Prijedlog izmjena: članak 50, stavak (3) - dodati važeće standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2511 | Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica, Hrvatsko knjižničarsko društvo, Sekcija za narodne knjižnice - Komisija za narodne knjižnice | I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. | Ovaj članak nije potreban s obzirom na to da je sastavljen dokument Strategija hrvatskog knjižničarstva 2015.-2020. koji je prihvaćen na Hrvatskom knjižničnom vijeću. | Nije prihvaćen | Navedena odredba je usklađena sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske. |
| 2512 | Iva Grković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. | Članak 51. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona, a ministar nadležan za znanost i obrazovanje donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona. | Djelomično prihvaćen | Regulirano drugim člankom te će standardi biti doneseni u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. |
| 2513 | Društvo knjižničara Karlovačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 51. Ministar nadležan za kulturu predložit će Vladi Republike Hrvatske donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti iz članka 13. stavka 3. ovoga Zakona u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 51. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona, a ministar nadležan za znanost i obrazovanje donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona. | Djelomično prihvaćen | Regulirano drugim člankom te će standardi biti doneseni u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. |
| 2514 | Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 51. Ministar nadležan za kulturu predložit će Vladi Republike Hrvatske donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti iz članka 13. stavka 3. ovoga Zakona u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 51. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona, a ministar nadležan za znanost i obrazovanje donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona. | Djelomično prihvaćen | Regulirano drugim člankom te će standardi biti doneseni u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. |
| 2515 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. | Čl. 51. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona, a ministar nadležan za znanost i obrazovanje donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona. | Djelomično prihvaćen | Regulirano drugim člankom te će standardi biti doneseni u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. |
| 2516 | Aniko Smiljanić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. | Članak 51. Ministar nadležan za kulturu predložit će Vladi Republike Hrvatske donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti iz članka 13. stavka 3. ovoga Zakona u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Čl. 51. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona, a ministar nadležan za znanost i obrazovanje donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona. | Djelomično prihvaćen | Regulirano drugim člankom te će standardi biti doneseni u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. |
| 2517 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. | Čl. 51. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona, a ministar nadležan za znanost i obrazovanje donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona. | Djelomično prihvaćen | Regulirano drugim člankom te će standardi biti doneseni u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. |
| 2518 | Petar Lukačić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. | Čl. 51. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona, a ministar nadležan za znanost i obrazovanje donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona. | Djelomično prihvaćen | Regulirano drugim člankom te će standardi biti doneseni u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. |
| 2519 | Maja Valjak | I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 51. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona, a ministar nadležan za znanost i obrazovanje donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona. | Djelomično prihvaćen | Regulirano drugim člankom te će standardi biti doneseni u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. |
| 2520 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. | Postoji Strategija hrvatskog knjižničarstva 2015.-2020. | Nije prihvaćen | Navedena odredba je usklađena sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske. |
| 2521 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 51. Ministar nadležan za kulturu predložit će Vladi Republike Hrvatske donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti iz članka 13. stavka 3. ovoga Zakona u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 51. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona, a ministar nadležan za znanost i obrazovanje donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona. | Djelomično prihvaćen | Regulirano drugim člankom te će standardi biti doneseni u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. |
| 2522 | Knjižnica i čitaonica Kutina | I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. | Čl. 51. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona, a ministar nadležan za znanost i obrazovanje donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona. | Djelomično prihvaćen | Regulirano drugim člankom te će standardi biti doneseni u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. |
| 2523 | Društvo knjižničara u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. | Čl. 51. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona, a ministar nadležan za znanost i obrazovanje donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona. | Djelomično prihvaćen | Regulirano drugim člankom te će standardi biti doneseni u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. |
| 2524 | Lidija Dužić Zlovolić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. | Čl. 51. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona, a ministar nadležan za znanost i obrazovanje donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona. | Djelomično prihvaćen | Regulirano drugim člankom te će standardi biti doneseni u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. |
| 2525 | Knjižničarsko društvo Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 51. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona, a ministar nadležan za znanost i obrazovanje donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona. | Djelomično prihvaćen | Regulirano drugim člankom te će standardi biti doneseni u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. |
| 2526 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. | Prijedlog novog teksta: Ministar nadležan za kulturu i Ministar nadležan za znanost i obrazovanje predložit će Vladi Republike Hrvatske donošenje Nacionalne strategije razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti iz članka 13. stavka 3. ovoga Zakona u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. OBRAZLOŽENJE Isti kao i uz članak 13. st. 3. | Prihvaćen | Navedeni prijedlog doveo bi do poteškoća kod određenja koji ministar bi potpisivao prijedlog dok je ovim zakonskim rješenjem omogućeno sudjelovanje oba ministra. |
| 2527 | Sanja Paravić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 51. Ministar nadležan za kulturu predložit će Vladi Republike Hrvatske donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti iz članka 13. stavka 3. ovoga Zakona u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 51. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona, a ministar nadležan za znanost i obrazovanje donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona. | Djelomično prihvaćen | Regulirano drugim člankom te će standardi biti doneseni u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. |
| 2528 | Sanja Heberling Dragičević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. | Ministar nadležan za kulturu i Ministar nadležan za znanost i obrazovanje predložit će Vladi Republike Hrvatske donošenje Nacionalne strategije razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti iz članka 13. stavka 3. ovoga Zakona u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. | Nije prihvaćen | Navedeni prijedlog doveo bi do poteškoća kod određenja koji ministar bi potpisivao prijedlog dok je ovim zakonskim rješenjem omogućeno sudjelovanje oba ministra. |
| 2529 | Grozdana Ribičić,viša knjižničarka, predsjednica Komisije za čitanje HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. | Članak 51. Ministar nadležan za kulturu predložit će Vladi Republike Hrvatske donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti iz članka 13. stavka 3. ovoga Zakona u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 51. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona, a ministar nadležan za znanost i obrazovanje donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona. 64. | Djelomično prihvaćen | Regulirano drugim člankom te će standardi biti doneseni u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. |
| 2530 | Ivana Dorotić Malič | I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 51. Ministar nadležan za kulturu predložit će Vladi Republike Hrvatske donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti iz članka 13. stavka 3. ovoga Zakona u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 51. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona, a ministar nadležan za znanost i obrazovanje donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona. | Djelomično prihvaćen | Regulirano drugim člankom te će standardi biti doneseni u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. |
| 2531 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. | Članak 51. Ministar nadležan za kulturu predložit će Vladi Republike Hrvatske donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti iz članka 13. stavka 3. ovoga Zakona u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 51. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona, a ministar nadležan za znanost i obrazovanje donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona. | Djelomično prihvaćen | Regulirano drugim člankom te će standardi biti doneseni u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. |
| 2532 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. | Članak 51. treba glasiti: Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona, a ministar nadležan za znanost i obrazovanje donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona. | Djelomično prihvaćen | Regulirano drugim člankom te će standardi biti doneseni u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. |
| 2533 | Tomislav Staničić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. | Članak 51. Ministar nadležan za kulturu predložit će Vladi Republike Hrvatske donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti iz članka 13. stavka 3. ovoga Zakona u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 51. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona, a ministar nadležan za znanost i obrazovanje donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona. | Djelomično prihvaćen | Regulirano drugim člankom te će standardi biti doneseni u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. |
| 2534 | Zrinka Udiljak Bugarinovski | I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 51. Ministar nadležan za kulturu predložit će Vladi Republike Hrvatske donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti iz članka 13. stavka 3. ovoga Zakona u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 51. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona, a ministar nadležan za znanost i obrazovanje donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona. | Djelomično prihvaćen | Regulirano drugim člankom te će standardi biti doneseni u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. |
| 2535 | Ljiljana Črnjar | I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. | Struka je već sastavila dokument "Strategije hrvatskog knjižničarstva 2015.-2020." Nema razloga da se navedeni dokument ne usvoji kao nacionalni plan. | Nije prihvaćen | Navedena odredba je usklađena sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske. |
| 2536 | dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. | Članak 51. Ministar nadležan za kulturu predložit će Vladi Republike Hrvatske donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti iz članka 13. stavka 3. ovoga Zakona u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 51. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona, a ministar nadležan za znanost i obrazovanje donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona. | Djelomično prihvaćen | Regulirano drugim člankom te će standardi biti doneseni u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. |
| 2537 | Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. | Čl. 51. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona, a ministar nadležan za znanost i obrazovanje donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona. | Djelomično prihvaćen | Regulirano drugim člankom te će standardi biti doneseni u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. |
| 2538 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. | Čl. 51. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona, a ministar nadležan za znanost i obrazovanje donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona. | Djelomično prihvaćen | Regulirano drugim člankom te će standardi biti doneseni u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. |
| 2539 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. | KOMENTAR: Isti kao i uz članak 13. st. 3 | Nije prihvaćen | Navedena odredba je usklađena sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske. Navedeni prijedlog doveo bi do poteškoća kod određenja koji ministar bi potpisivao prijedlog dok je ovim zakonskim rješenjem omogućeno sudjelovanje oba ministra. |
| 2540 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. | PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: Ministar nadležan za kulturu i Ministar nadležan za znanost i obrazovanje predložit će Vladi Republike Hrvatske donošenje Nacionalne strategije razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti iz članka 13. stavka 3. ovoga Zakona u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. | Nije prihvaćen | Navedeni prijedlog doveo bi do poteškoća kod određenja koji ministar bi potpisivao prijedlog dok je ovim zakonskim rješenjem omogućeno sudjelovanje oba ministra. |
| 2541 | Andreja Zubac | I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. | Prvo, ovaj zakon nije dobro sročen i ide na štetu struke! Drugo, u prvi plan stavljaju se javne ili narodne knjižnice te nacionalna knjižnica, a zanemaruju knjižnice pod drugim ministarstvom uz riječi da je za njih nadležan drugi ministar (Članak 13.- za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne ministar nadležan za znanost i obrazovanje uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća i Nacionalne sveučilišne knjižnice u Zagrebu.). Treće, ako je Zakon o knjižnicama, onda njime trebaju biti obuhvaćene jednako sve vrste knjižnica uz pozivanje na stalni dijalog i suradnju ova dva ministarstva. | Primljeno na znanje | Sve primjedbe su uzete u obzir te nije zanemaren niti jedan aspekt. |
| 2542 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 53. | Dodati čl. 54., koji glasi: Odredbe ovog zakona koje se odnose na reguliranje obveznog primjerka primjenjivat će se do donošenja Zakona o obveznom primjerku. | Nije prihvaćen | Obvezni primjerak reguliran je odredbama Zakona na drugačiji način nego do sada, te će iste stupiti na snagu 1. siječnja 2021. godine. |
| 2543 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 53. | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Dodati čl. 54., koji glasi: Odredbe ovog zakona koje se odnose na reguliranje obveznog primjerka primjenjivat će se do donošenja Zakona o obveznom primjerku. | Nije prihvaćen | Obvezni primjerak reguliran je odredbama Zakona na drugačiji način nego do sada, te će iste stupiti na snagu 1. siječnja 2021. godine. |
| 2544 | Lidija Dužić Zlovolić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 53. | Dodati čl. 54., koji glasi: Odredbe ovog zakona koje se odnose na reguliranje obveznog primjerka primjenjivat će se do donošenja Zakona o obveznom primjerku. | Nije prihvaćen | Obvezni primjerak reguliran je odredbama Zakona na drugačiji način nego do sada, te će iste stupiti na snagu 1. siječnja 2021. godine. |
| 2545 | Grozdana Ribičić,viša knjižničarka, predsjednica Komisije za čitanje HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 53. | Dodati čl. 54., koji glasi: Odredbe ovog zakona koje se odnose na reguliranje obveznog primjerka primjenjivat će se do donošenja Zakona o obveznom primjerku. | Nije prihvaćen | Obvezni primjerak reguliran je odredbama Zakona na drugačiji način nego do sada, te će iste stupiti na snagu 1. siječnja 2021. godine. |
| 2546 | Tomislav Staničić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 53. | Dodati čl. 54., koji glasi: Odredbe ovog zakona koje se odnose na reguliranje obveznog primjerka primjenjivat će se do donošenja Zakona o obveznom primjerku. | Nije prihvaćen | Obvezni primjerak reguliran je odredbama Zakona na drugačiji način nego do sada, te će iste stupiti na snagu 1. siječnja 2021. godine. |
| 2547 | Zrinka Udiljak Bugarinovski | I.OPĆE ODREDBE, Članak 53. | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Dodati čl. 54., koji glasi: Odredbe ovog zakona koje se odnose na reguliranje obveznog primjerka primjenjivat će se do donošenja Zakona o obveznom primjerku. | Nije prihvaćen | Obvezni primjerak reguliran je odredbama Zakona na drugačiji način nego do sada, te će iste stupiti na snagu 1. siječnja 2021. godine. |
| 2548 | dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 53. | Dodati čl. 54., koji glasi: Odredbe ovog zakona koje se odnose na reguliranje obveznog primjerka primjenjivat će se do donošenja Zakona o obveznom primjerku. | Nije prihvaćen | Obvezni primjerak reguliran je odredbama Zakona na drugačiji način nego do sada, te će iste stupiti na snagu 1. siječnja 2021. godine. |
| 2549 | Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 53. | Dodati čl. 54., koji glasi: Odredbe ovog zakona koje se odnose na reguliranje obveznog primjerka primjenjivat će se do donošenja Zakona o obveznom primjerku. | Nije prihvaćen | Obvezni primjerak reguliran je odredbama Zakona na drugačiji način nego do sada, te će iste stupiti na snagu 1. siječnja 2021. godine. |
| 2550 | Knjižničarsko društvo Rijeka | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , O B R A Z L O Ž E N J E | Molimo da se apsolutno uvaži očitovanje predstavnika Hrvatske udruge školskih knjižničara na Prijedlog zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti koji je dan na javnu raspravu s molbom za njegovo povlačenje iz dalje procedure i prijedlogom izrade novoga nacrta. Obrazloženje Knjižnična djelatnost od posebnoga je društvenog interesa za Republiku Hrvatsku jer, u skladu s međunarodnim dokumentima i smjernicama, ispunjava svoju informacijsku, obrazovnu, kulturnu i socijalnu ulogu u zajednici. Da bi u potpunosti mogao ispuniti sve te društveno važne uloge, sustav knjižnica Republike Hrvatske mora biti definiran kao učinkovita i funkcionalna mreža knjižnica povezanih u jedinstveni nacionalni knjižnični informacijski sustav, imati ravnomjerne infrastrukturne pretpostavke za obavljanje knjižnične djelatnosti te kompetencijski okvir stručnih znanja i vještina djelatnika u knjižničarstvu. Nažalost, prijedlog zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti ne ispunjava niti jedan od neophodnih ciljeva: ne promatra i ne definira knjižnice Republike Hrvatske kao povezani sustav, ne definira načine koji osiguravaju njegovu učinkovitost, ne osigurava ravnomjerne infrastrukturne preduvjete i ne određuje kompetencijski okvir stručnih znanja i vještina djelatnika u knjižničarstvu. Budući da ne osigurava niti jedan od elemenata neophodnih za funkcioniranje knjižnica i knjižnične djelatnosti, a k tome ne poštuje ni postojeće međunarodne profesionalne standarde i terminologiju, mišljenja smo da Prijedlog zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti mora biti u potpunosti povučen iz dalje procedure, a umjesto njega izrađen novi prijedlog utemeljen na profesionalnim načelima i usklađen sa strateškim ciljevima razvoja društva. Zastupamo i stav da bi prije donošenja zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti bilo neophodno donijeti Nacionalnu strategiju razvoja knjižnica i knjižnične djelatnosti koja bi bila usklađena s već donesenom Nacionalnom strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije i Nacionalnom strategijom poticanja čitanja. Samo tako doneseni i usklađeni dokumenti mogli bi osigurati zakonodavni okvir koji omogućava ne samo razvoj knjižnične djelatnosti, nego i njeno potpuno i svrsishodno sudjelovanje u ostvarenju društva kakvo želimo! Vjerujemo da to i jest cilj donošenja svih zakonodavnih dokumenata! Školske knjižnice u Prijedlogu zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije (NN 124/2014) određuje obrazovanje i znanost kao razvojne prioritete Hrvatske jer joj jedino oni mogu donijeti dugoročnu društvenu stabilnost, ekonomski napredak i osiguranje kulturnog identiteta. Isti dokument prepoznaje koncept cjeloživotnoga učenja kao temelj obrazovanja koji potiče pojedinca iz bilo koje dobne skupine da uči, omogućuje mu stalan pristup obrazovanju i priznavanje različitih oblika učenja. Prema važećim nacionalnim (Nacionalni okvirni kurikulum) i međunarodnim dokumentima (UNESCO-ov i IFLA-in manifest), školska je knjižnica ključna sastavnica poučavanja i učenja u školi. Cilj djelatnosti školske knjižnice je promicanje informacijske pismenosti koju u 21. stoljeću, prema UNESCO-ovoj definiciji (Horton, Forest W., Jr. 2008. Understanding Information Literacy: A Primer) definiramo kao krovnu pismenost koja u sebi uključuje sve druge. U najnovijim promišljanjima znanstvenika (Mackey, Thomas P.; Jacobson, Trudi E. 2011. Reframing Information Literacy as a Metaliteracy. College and Research Libraries 72/1. 62-78.) zamjenjuje ju metapismenost koja predstavlja sklop vještina informacijske pismenosti primijenjen u digitalnom okruženju. Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj 2016. je djelovalo 1768 knjižnica od kojih su njih 1217 knjižnice osnovnih i srednjih škola, što čini 70 % ukupnoga broja knjižnica u Republici Hrvatskoj. Od 3380 zaposlenih na stručnim poslovima u svim knjižnicama 1329 knjižničara ili 40 % radi u školskim knjižnicama. Školski knjižničari su i među najobrazovanijima u struci (preko 93 % ima potrebnu visoku stručnu spremu, završen studij bibliotekarstva i pedagoške kompetencije). Bez obzira na veliku ulogu školskih knjižnica u ukupnome odgojno-obrazovanom sustavu definiranu Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije, na veliku ulogu školskih knjižnica u Nacionalnoj strategiji poticanja čitanja i na njihovu nadmoćnu zastupljenost u knjižničnom sustavu Republike Hrvatske, školske knjižnice nisu niti u jednom bitnom segmentu zastupljene u predloženom zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Niti jedan od ključnih problema školskih knjižnica i knjižničara nije ovim zakonom reguliran: nisu osigurani ravnomjerni infrastrukturni preduvjeti, nije određen kompetencijski okvir stručnih znanja i vještina djelatnika u knjižničarstvu, nije osigurano sudjelovanje predstavnika školskih knjižničara u donošenju bitnih zakonodavnih dokumenata – sukladno tome nisu riješeni problemi financiranja nabave knjižnične građe, polaganja stručnih ispita, usklađenih kriterija za stručno napredovanje, članstvo predstavnika školskih knjižničara u Hrvatskome knjižničnome vijeću. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, nisu dani valjani argumenti za povlačenje zakona iz procedure |
| 2551 | Narodna knjižnica Virje | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , O B R A Z L O Ž E N J E | Podržavam prijedlog Stručnog odbora Hrvatskoga knjižničarskog društva da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz daljnje procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, pristupi izradi novog prijedloga Zakona koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila te standarda struke. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, nisu dani valjani argumenti za povlačenje zakona iz procedure |
| 2552 | Općinska knjižnica Sidonije Rubido Erdody | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , O B R A Z L O Ž E N J E | Podržavam prijedlog Stručnog odbora Hrvatskoga knjižničarskog društva da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz daljnje procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, pristupi izradi novog prijedloga Zakona koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila te standarda struke. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, nisu dani valjani argumenti za povlačenje zakona iz procedure |
| 2553 | Petar Lukačić | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , O B R A Z L O Ž E N J E | Dodati čl. 54., koji glasi: Odredbe ovog zakona koje se odnose na reguliranje obveznog primjerka primjenjivat će se do donošenja Zakona o obveznom primjerku. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno. Obvezni primjerak je definiran ovim Zakonom. |
| 2554 | Lidija Dužić Zlovolić | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , O B R A Z L O Ž E N J E | Potpuno podržavam prijedlog HKD-a. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, nisu dani valjani argumenti za povlačenje zakona iz procedure |
| 2555 | Knjižničarsko društvo Rijeka | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , O B R A Z L O Ž E N J E | Ovakvim nacrtom Zakona unosi se nered u knjižničnu djelatnost i Zakon o knjižnicama. Ne vodi se računa o specifičnostima ustrojstva, upravljanja, vrstama knjižnica. Dobar sustav trebalo je modernizirati, a ne unazaditi ovakvim Prijedlogom Zakona. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Nije iznesen konkretan prijedlog. |
| 2556 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , O B R A Z L O Ž E N J E | Izneseno u ovom dijelu nema nikakvo obilježje obrazloženja već se radi o pukom prepričavanju sadržaja pojedinih članaka bez ikakvog povezivanja s motivima za donošenje novog zakona niti povezivanja odredaba unutar prijedloga zakona ili pak obrazloženja zašto se zakonodavac odlučio upravno za ovakav način uređenja djelatnosti. Ne navode se nikakvi podaci (a trebali bi) o izvorima koji su korišteni pri definiranju pojmova, vrsta knjižnica i sl. Uglavnom, u ovom obliku ovaj dio samo ispunjava puku formu koja mora postojati, dok od sadržaja nema nikakve koristi. | Primljeno na znanje | Obrazloženje je sastavljeno sukladno Nomotehničkim pravilima. |
| 2557 | Sanja Heberling Dragičević | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , O B R A Z L O Ž E N J E | Ovo nisu obrazloženja, već skraćeni opisi sadržaja pojedinih članaka. Ne navodi se dakle, zašto je predloženo pojedino rješenje, već se mora ičitavati svaki članak i razmišljati „što je predlagač ovime htio reći“, a većina članaka je nejasna i odredbe se mogu tumačiti na više načina. | Primljeno na znanje | Obrazloženje je sastavljeno sukladno Nomotehničkim pravilima. |
| 2558 | Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , O B R A Z L O Ž E N J E | U potpunosti podržavam primjedbu Sveučilišne knjižnice Rijeka i Dunje Holcer, a većim dijelom slažem se i s komentarom Gradske knjižnice Beli Manastir i Romane Horvat. U ovom Prijedlogu Zakona mogu pohvaliti činjenicu da je zakonodavac napokon prepoznao činjenicu da velikom broju stanovnika Hrvatske nisu dostupne usluge stacioniranih narodnih knjižnica, te predvidio potrebu osnivanja službi pokretnih knjižnica us vim županija,a kako bi se temeljne knjižnične usluge usmjerene informiranju, odgoju, obrazovanju i cjeloživotnom učenju itd. dovele do što većeg broja stanovnika. Ali, osim toga, ne vidim nikakva poboljšanja koja će omogućiti unapređenje djelatnosti, već upravo naprotiv: zbrka i kaos uvode se u područje organizacije i osnivanja knjižnica, zapošljavanje stručnih djelatnika, u upravljanje knjižnicama... praktično u sva područja koja je Zakon obuhvatio. Ukoliko se ovakav Prijedlog ne povuče iz procedure dok se ne dopuni i ne doradi u suradnji sa stručnom zajednicom, novi Zakon o knjižnicama može se pretvoriti u svoju suprotnost - umjesto da doprinese razvoju djelatnosti, a time i razvoju hrvatskoga društva u cjelini, ovakav Zakon može ozbiljno ugroziti obavljanje suvremene i na međunarodnim standardima utemeljene knjižnične djelatnosti te utjecati na urušavanje i deprofesionalizaciju desetljećima brižno građenog i danas vrlo uređenog te učinkovitog knjižničnog sustava u Hrvatskoj. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, nisu dani valjani argumenti za povlačenje zakona iz procedure |
| 2559 | Romana Horvat, potpredsjednica Hrvatskog knjižničarskog društva | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , O B R A Z L O Ž E N J E | Slažem se s Gradskom knjižnicom Beli Manastir da ovaj prijedlog Zakona ne donosi nikakva poboljšanja u odnosu na važeći Zakon o knjižnicama. Izgubio se cijeli odlomak o Knjižničarskom osoblju! U prijedlogu Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti nigdje se ne spominje tko je knjižničarsko osoblje. Treba ostaviti kako je bilo u Zakonu o knjižnicama iz 2009., čl. 34. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Stručno knjižničarsko osoblje biti će uređeno Pravilnikom. |
| 2560 | dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , O B R A Z L O Ž E N J E | U potpunosti se slažem s komentarom Sveučilišne knjižnice Rijeka. | Nije prihvaćen | Primljeno na znanje. Nije iznesen konkretan prijedlog. |
| 2561 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , O B R A Z L O Ž E N J E | Ovo nisu obrazloženja, već skraćeni opisi sadržaja pojedinih članaka. Ne navodi se dakle, zašto je predloženo pojedino rješenje, već se mora ičitavati svaki članak i razmišljati „što je predlagač ovime htio reći“, a većina članaka je nejasna i odredbe se mogu tumačiti na više načina. | Primljeno na znanje | Obrazloženje je sastavljeno sukladno Nomotehničkim pravilima. |
| 2562 | Andreja Zubac | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , O B R A Z L O Ž E N J E | Člankom 35. ...za više knjižnica određenog teritorijalnog... Izrijekom jasno navesti koje vrste knjižnica se podrzumijevaju pod sintagmom "više knjižnica"! Trebalo bi jasnije obrazložiti rad i ovlasti matične djelatnosti. | Primljeno na znanje | Matična djelatnost biti će uređena pravilnikom. |
| 2563 | Andreja Zubac | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , O B R A Z L O Ž E N J E | ...provedbu propisa kojima se uređuju autorska i srodna prava, ponudu kulturnih, informacijskih, obrazovnih i znanstvenih sadržaja, programa i aktivnosti te druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima... | Primljeno na znanje | Prijedlog nije razumljiv. |
| 2564 | Andreja Zubac | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , O B R A Z L O Ž E N J E | Članak 6. i ostali članci u kojima se rabi riječ "korisnici". Zakonom (ni ovim, ni prethodnim - Zakon o knjižnicama. // Narodne novine 105 (1997), 5(1998), 104(2000)) nije do kraja izrečeno tko se sve smatra korisnikom knjižnice. Jesu li to samo članovi knjižnice ili svi građani koji imaju knjižnično-informacijsku potrebu (neovisno o članstvu), a dolaze u potrebi u knjižnicu po pomoć te žele koristiti njezine usluge (aktivnosti) ako im to javna/narodna (gradska ili općinska) knjižnica dopusti? Javne knjižnice u Republici Hrvatskoj nemaju ujednačeno poslovanje pa prema ovome Zakonu nisu obvezne otvoriti svoja vrata svim građanima što je proturječno europskim i svjetskim dokumentima, RH Ustavu i stabilnom, inkluzivnom društvu. Ova nejasnoća može utjecati na otvorenost knjižnica u kontekstu šire dostupnosti pružanja usluga svim građanima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Pojam "korisnik" razumijeva svakog korisnika bez obzira na članstvo. |
| 2565 | Općinska narodna knjižnica Drenovci | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , O B R A Z L O Ž E N J E | Obrazloženje Članak 1- Predlažemo da glasi Člankom 1. propisuje se da se Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti uređuje knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, vrste knjižnica, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i knjižnični sustav Republike Hrvatske te da je knjižnična Knjižnična djelatnost i građa koju knjižnice prikupljanju, obradjuju i daju na korištenje su od interesa za Republiku Hrvatsku i imaju njezinu osobitu zaštitu. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 2566 | Gradska knjižnica Beli Manastir | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , O B R A Z L O Ž E N J E | Ovaj prijedlog Zakona ne donosi nikakva poboljšanja u odnosu na važeći Zakon o knjižnicama. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Nije iznesen konkretan prijedlog. |